Slavica Kolesar - iznimna godina, dobra kvaliteta i rekordne količine

4 i 5 6 8 10Bolt i Blanka pili Studenu

Regija Dalmacija - stalni rast prodaje

Interni centri procjene

Broj 1969GODINA L

Petak 16. rujna 2011.List dioničkog društva

“PODRAVKA” KOPRIVNICA

Studena uz najbolje svjetske atletičare

CJENIK OGLASNOG PROSTORAU LISTU PODRAVKA

1/1oglasni prostor stranice

210x300 mm4.000 kn

1/2oglasni prostor stranice

210x150 mm2.000 kn

1/4oglasni prostor stranice

105x150 mm1.000 kn

1/8oglasni prostor stranice

105x75 mm500 kn

Piše: Dijana Jendrašinkin, glavna urednica v.d.

Uvodnik

Impressum

Prošle je godine za sezonu gri-janja već sve bilo spremno 15. rujna, a ove godine o tome još

niti ne razmišljamo. Ma kakvo grijanje kada se živa tijekom dana ne spušta ispod 30 stupnjeva. Doduše, znaju oscilacije vremena i iznenaditi. Nat-prosječno visoke temperature doni-jele su nam i nešto dobro, pozitivno, a ne samo muku s vrućinama. Znate onu, nije sve tako sivo…“Hladno pivo“ u tom slučaju sugerira da i nije kad imaš s kime ići na pivo, a mi kažemo na Lero Radler, a okus izaberite sami (samo pogledajte stranicu lijevo). Na-ime, ma koliko se žalili na neizdrživost vrućih Celzijevaca u termometrima, ipak su nam visoke temperature doni-jele i dobroga. Turistička ljetna sezona tako se protegnula i u rujan koji nam donosi dobre prodajne rezultate, pa kolege iz Regije Dalmacije mogu sa zadovoljstvom odahnuti i ustvrditi kako su i ovu sezonu uspješno priveli kraju s očekivano ispunjenim planovi-ma. Ostvarujemo i rekordne količine

NOVINE DIONIČKOGDRUŠTVA PODRAVKAPodravka, prehrambenaindustrija, d.d. Koprivnica

Za izdavača: Korporativne komunikacije

Redakcija lista: Boris Fabijanec, Berislav Godek, Vjekoslav Indir, Dijana Jendrašinkin, Jadranka Lakuš, Ines Lukač, Mladen Pavković

Lektura: Ivana Korošec Vujica

Grafička priprema i dizajn:Studio za dizajn, Podravka

Naklada: 8.000 primjeraka

Adresa: Ante Starčevića 32,48000 Koprivnica

Telefoni: 048/651-505

e-mail: novine@podravka.hr

List “Podravka“ čitajte i nawww.podravka.com

Tisak: Koprivnička tiskarnica

proizvodnje povrća, a učinak ljeta još se zbraja. Unatoč pozitivnim vijestima koje nam stižu iz naše kompanije, sva-kodnevno smo izloženi onim manje lijepim informacijama. Plasiraju nam se uglavnom negativnosti i rijetko imamo prilike čuti kako je netko do-bro radio, ostvario zacrtano, a upravo takve nam vijesti trebaju jer one nam daju optimizam i u konačnici vjeru u budućnost. Nemamo baš prilike čuti, vidjeti ili pak, čitati kako je neka kom-panija unatoč i usprkos okruženju koje je suočeno s krizom, velikom nezapo-slenošću, nelikvidnošću, poslovala dobro u svakom pogledu. Kad nam se i plasira nešto pozitivno, obično i u tome želimo pronaći nešto nega-tivno. Zašto? Je li tako nama ljudima prirođeno? Rekla bih da nije, nego moramo sami početi trenirati vlastita promišljanja. Kada osvijestimo kako svatko od nas na neki način doprinosi da kompanija u cjelini bude uspješna, onda je to i više nego dovoljan razlog da svijet oko sebe gledamo ružičasto.

4 RAZGOVOR

U Podravkinoj tvornici Kalnik radi se punim kapacitetima. Ljeto je pri kraju, kako ste zadovoljni sezonom budući da je iza vas nekoliko velikih kampan-ja prerade povrća?Unatoč sušnoj godini većina kultura ostvarila je prinose iznad očekivanih. Sezonu prerade započeli smo s prera-dom graška, koji je ove godine ostvario značajne prinose i iznimnu kvalitetu. Prerada je odrađena u zadanim tehno-loškim rokovima (od kombajniranja do prerade ne smije proći više od 8 sati), te smo proizveli proizvode visoke kvalite-te. Prerađeno je preko 900 tona graška, što je 35% više nego prošle godine, odnosno ovako velike količine nisu se preradile već dugi niz godina. Bez pre-kida je nastavljena kampanja prerade krastavaca, koja je isto tako dokazala da

Slavica Kolesar, direktorica tvornice Kalnik

Iznimna godina, dobra kvaliteta i rekordne količinePiše: Dijana JendrašinkinFoto: Berislav Godek

sušna godina doprinosi boljoj kvaliteti krastavaca (nema toliko bolesti ni mana na krastavcima kao u vlažnim godina-ma), a prerađeno je 5% više krastavaca od planiranih količina. Plan ne samo da je prebačen količinski, već smo preradili i željene količine po klasama, što svake godine baš nije bilo moguće ostvariti. Ono što nas tu posebno veseli je po-datak da domaća primarna proizvod-nja krastavaca ima uzlaznu putanju, te ubuduće ne bi trebalo biti problema sa sirovinom za jedan od naših lider proi-zvoda. Ono što je potrebno napomenu-ti i kod ove sirovine, važnost je brzine prerade, tj. vrijeme od branja krastavaca do njegove prerade mora biti što kraće. Sezona prerade cikle još nije završila zbog suše, ali planiramo preraditi zacr-tane količine.

Jeste li morali tijekom ljeta zbog obima poslova posegnuti i za sezonskom radnom snagom?Zbog iznimno dobrih prinosa graška, te velike brzine njegovog dozrijevanja, prerada graška je organizirana u četiri smjene. Kampanju krastavaca nastavi-li smo radom u tri smjene, šest dana u tjednu, a na taj način bit će organizirana proizvodnja do konca desetog mjeseca. Za ovakav način rada i ovakve količine prerade neophodno je bilo zaposliti se-zonsku radnu snagu.

Kako ocjenjujete ovu godinu kad je o proizvodnji povrća riječ? Jeste li zadovoljni kvalitetom povrtnih kultura? Kao što sam već napomenula, bez ob-zira na sušnu godinu, skoro sve kulture su iznimne kvalitete, a po prerađenim količinama možemo zaključiti da je jed-na od boljih.

Koliki su dnevni kapaciteti prerade?Ovisno o sirovini i asortimanu proizvoda kapaciteti prerade se kreću između 50 i 100 tona na dan (rad u tri smjene) po sirovini, odnosno možemo dnevno pro-izvesti do 200 tona gotovog proizvoda.

Što se trenutačno radi?Trenutačno je u tijeku kampanja pre-rade ajvara, koja bi trebala potrajati još mjesec dana. Uz ajvar proizvodimo i pa-priku filet, pulpiraju se feferoni, a idući tjedan trebali bi završiti preradu cikle, te započeti preradu mrkve. Očekujemo da ćemo ove godine otkupiti preko 4.000 tona paprike iz Virovitičko-podravske, Koprivničko –križevačke, Varaždinske i Vukovarsko-srijemske županije.

Prerada povrća odvija se suvreme-nim industrijskim postupcima uz kontinuirana investicijska ulaga-

nja u modernizaciju procesa. Uz brigu o zahtjevima naših kupaca, zadovolja-vanju regulative, postizanju ekoloških standarda i stvaranja vrijednosti za vla-snike, kontinuirano vodimo posebnu brigu o poboljšanju uvjeta na radu, humanizaciji radnih mjesta, smanjenju količine fizičkog rada i kroz sve to na-stojimo pridonijeti zadovoljstvu naših radnika.

5RAZGOVOR

Hoće li ova godina biti rekordna po prerađenim količinama, odnosno proizvedenim proizvodima?Za prvih osam mjeseci ove godine pre-rađeno je 18% povrća više nego prošle godine, a kampanja prerade ajvara od-vija se punim intenzitetom, te bi ova godina mogla bi biti rekordna. Ono što veseli je činjenica da uz ovako dobru proizvodnju i prodaja za prvih osma mjeseci bilježi dvoznamenkasti rast, što znači da ne proizvodimo za zalihe već za tržište.

Kalnik je najveća tvornica za preradu povrća u ovom dijelu Europe ili pak, jedina hrvatska tvornica?Tvornica Kalnik najveći je prerađivač po-

Kvaliteta gotovog proizvoda, u stvari, se osigurava već od cjelovi-tog pristupa njegovom uzgoju na

domaćim poljima kroz moderne agro-tehničke mjere prema preporukama Podravkinih stručnjaka i od posebno probranih uzgojenih sorti povrća za in-dustrijsku preradu. Svježe ubrani mladi i sočni plodovi s lokalnih polja se u naj-kraćem mogućem vremenu transpor-tiraju do prerađivačkih pogona na su-vremenu i nadasve brižno prilagođenu tehnološku obradu, a sve u cilju maksi-malnog očuvanja hranjivih sastojaka i izvornosti okusa što garantira vrhunsku kvalitetu proizvoda bez dodanih aditi-va, boja, konzervansa i aroma.

Na godišnjoj razini ova tvornica otkupi 8.500 tona različitih vrsta svježeg povrća, pri čemu pa-

prika crvena, krastavci i cikla čine 70% količina. Ukupno se u Tvornici Kalnik proizvede 11.000 tona ukiseljenih, ste-riliziranih i pasteriziranih gotovih proi-zvoda u različitim vrstama i veličinama pakiranja.

vrća u Hrvatskoj, uz nju preradom povr-ća bavi se još nekolicina manjih tvorni-ca, koje uglavnom proizvode privatne marke. I u našem okruženju ne postoje veći proizvođači povrća od Podravkine tvornice Kalnik.

Ima li kakvih novosti u proizvodnji, primjerice Senf Rustica…Tijekom ovog mjeseca na tržištu će se pojaviti dva nova proizvoda – Senf Ru-stica u pakiranju od 350 grama, te Ajvar uprženi u pakiranju od 690 i 350 grama. Isto tako za gastro tržište odrađene su prve proizvodnje ketchupa blagog 20 grama te senfa estragona 17 grama. U fazi razvoja nalazi se još nekoliko no-vih proizvoda te mogu samo reći da je ova godina iznimno plodna i u tom se-gmentu.

Što se sve proizvodi u Kalniku? Koji su planovi?Uz već spomenuti ajvar, krastavce, ciklu, grašak, u tvornici se prerađuje mahuna, paprika rajčica, paprika filet, feferoni blagi i ljuti, miješana salata, cocktail sa-lata, mrkva, masline, umaci, senf, hren i Vegeta marinade. Do konca godine, od-nosno početkom sljedeće godine plani-ramo krenuti s proizvodnjom meda u pakiranju od 12 grama za gastro tržište, te maslina u vrećici.

U posljednje vrijeme u tvornicu se ulagalo…U posljednjih nekoliko godina u tvor-

nicu se dosta ulagalo što je rezultiralo povećanjem kapaciteta prerade ajvara i povrća, automatizaciju linija, te nove načine pakiranja. Uz podizanje kvalitete proizvoda zbog kraćeg roka prerade, smanjenje rastepa i škarta, skoro u pot-punosti eliminacije teškog fizičkog rada, rezultat tih ulaganja je i znatan rast bru-to marže na nivou tvornice.Tvornica radi po visokim i zahtjevnim standardima. Početkom godine dobila je i Košer.U tvornici je implementiran HACCP su-stav sigurnosti hrane, ISO sustav, a zbog iznimno zahtjevnih zapadnoeuropskih tržišta tvornica radi po “High level IFS standardu”. Početkom godine komplet-na proizvodnja (osim umaka) dobila je Košer certifikat. Shodno svemu nabroje-nom naši proizvodi i na međunarodnim tržištima dobivaju brojne nagrade za kvalitetu te se ocjenjuju kao proizvodi vrhunskog okusa (priznanje Superior Taste Award dodijeljeno je našem Aj-varu blagom te BestBuy Award Ajvaru blagom i Grašku).

Proizvodnja Ajvara Prerada krastavaca

6 DOGAĐANJA

„Kupujmo hrvatsko” u Koprivnici

Pomoć Podravkinog Fonda

Kralj nazdravio Studencem

Okrepa uz Lerovitu predsjednika Uprave Podravke Miroslava Vitkovića i pot-predsjednika Hrvatskog sabora Josipa Friščića na Podravkinom štandu

Podravka je već tradicionalno sudje-lovala u akciji „Kupujmo hrvatsko” koja je i ove godine održana na

središnjem gradskom trgu. Mnogobrojni posjetitelji i kupci imali su prilike kupiti hrvatske proizvode po povoljnijim cije-nama, a Podravka se uz već dio poznatog asortimana, predstavila i novim proizvo-dima. (D.J.)

Prava Boltomanija zahvatila je Zagreb,pa je utrka najbržeg čovjeka na svijetu u drugi plan stavila sva

natjecanja na 61. Hanžekovićevom me-morijalu uključujući i skok u vis u kojemu su se ogledale sadašnja i bivša svjetska pr-vakinja Ana Čičerova i Blanka Vlašić. Blanka je doduše imala punu podršku prepunih tribina, ipak je ona kraljica zagrebačkog mitinga, ali prava histerija je nastala kada je atletskom stazom prohujao Usain Bolt. Istrčao je svoj najbolji ovogodišnji rezul-tat na 100 metara, a 9,85 je i novi rekord najdugovječnijeg atletskog natjecanja u Hrvatskoj. O Boltovoj utrci računa je

Podravkin „Fond za teško oboljele“ pomogao je Petru Fuchsu omogu-ćivši mu da ima terapijski stolac za

školu. Budući da HZZO ne pokriva troš-kove za nabavku ovog Petru nužnog po-magala, dječakovi roditelji došli su, kako kažu, u bezizlaznu situaciju. U želji da mu pomognu i koliko je to moguće barem na neki način olakšaju polazak u školu, koji je ujedno veliki korak za njega, obra-tili su se Podravkinom Fondu za pomoć. Petrovi roditelji Nevenka i Igor poslali su redakciji našeg lista pismo zahvale u ko-jem napominju kako neizmjerno cijene sve ljude koji izdvajaju novac u „Fond za teško oboljele“i ne znajući koliko je svaka njihova kuna dragocjena nekome tko se nađe u tako bezizlaznoj situaciji. (D.J.)

Tradicionalna akcija „Kupujmo hrvat-sko” kojom Hrvatska gospodarska komora nastoji promovirati kvalitet-

ne domaće proizvode, nositelje znakova “Izvorno hrvatsko” i “Hrvatska kvaliteta” u Koprivnici već nekoliko godina dobiva posebni, renesansni štih. Prodavačima i proizvođačima kvalitetnih hrvatskih proi-zvoda, među kojima je i Podravka pridru-žuje se i Kralj Ludovik I Anžuvinac sa svo-jom svitom, a njegovo šaroliko društvo pobuđuje veliki interes Koprivničanaca i ostalih posjetitelja Renesansnog festi-vala. Uz vragolije dvorskog lude, vješte mačevaoce u viteškim odorama, stasite koprivničke mušketire i haramije, otmje-ne dvorske dame zabavnije je kupovati. Stoga su brojni kupci u svoje košare po-trpali Podravkin goveđi gulaš, Pekmez od šljiva i Vegetu koji nose oznake „Izvorno hrvatsko“, različite Daničine mesne pro-

Podravka podržala Hanžekovićev memorijal u Zagrebu

Bolt i Blanka pilivodila i Blanka koja je novinare na svojoj press konferenciji po završetku natjecanja u skoku u vis zamolila da požure s pita-njima kako bi svi stigli pogledati letećeg Jamajćanina. Osim samog natjecanja koje je obilovalo atraktivnim natjecanjima naj-boljih svjetskih atletičara i donijelo četiri nova rekorda mitinga, ovogodišnji Han-žek krasila su i razna prateća događanja. Za osvježenje svih sudionika pak, pobri-nula se Studena, a Podravka je prigod-nim poklonima posebno darivala djecu atletičare i 10 najsiromašnijih zagrebačkih obitelji. (J.L.)

Foto: Sportske Novosti

izvode među kojima i čajnu kobasicu s oznakom „Hrvatska kvaliteta”, te uz čašu hladne Studene pratili predstavljanja vi-teških skupina. Maltarinu je umjesto njih kralju Ludoviku I Anžuvincu platio Kruno-slav Vitelj, tajnik županijske gospodarske komore. (J.L.)

7DOGAĐANJA

Zaposlenici Belupa slave 40. rođendan

Održano 2. Cool okupljanje u Ravnoj Gori

Hrvatska komora inženjera strojarstva PO Varaždin

Podravkina farmaceutska tvrt-ka Belupo ove godine slavi 40 godina, a za svoje zaposlenike

veliku proslavu obilježava 23. rujna u krugu tvornice na Danici. Pod motom „Belupo za ljude, ljudi za Belupo“ na proslavu su pozvani svi zaposlenici i brojni gosti, a najljepše želje Belupov-cima će poželjeti Novi Fosili, koji kao i Podravkina farmaceutska kompani-ja slave 40. obljetnicu rada. Program će se nastaviti uz atraktivni nastup žonglera s vatrom, brzi ritam grupe Euroart te jedinstvenu noćnu milenij-sku fotografiju. Velika obljetnica neće proći bez Podravkinih promotora ku-linarstva koji će za brojne Belupovce pripremati ukusne delicije. (D.J.)

Koliko Coolinarika povezuje svoje korisnike govori i činjenica da se osim redovnog godišnjeg Cool

okupljanja u Koprivnici, korisnici go-dišnje okupljaju na raznim lokacijama diljem svijeta. Godišnje se takvih su-sreta održi i nekoliko desetaka, a proš-lotjedno okupljanje u Ravnoj Gori, u organizaciji samih korisnika, samo je nastavak ovakve tradicije. Željno iščekivanom događanju odazvalo se njih tridesetak, a neki su poveli i članove svoje obitelji. U ugodnom

U konferencijskoj dvorani Podrav-kine poslovne sedmerokatnice održana je sjednica područnog

odbora Hrvatske komore inženjera strojarstva, pod predsjedanjem njezi-nog predsjednika, direktora Podravkine službe tehničkih usluga Ivana Husnjaka. Riječ je o samostalnoj strukovnoj orga-nizaciji koja okuplja i zastupa interese ovlaštenih inženjera strojarstva te skrbi da također savjesno i u skladu sa zako-nom i javnim interesom obavljaju svo-je poslove, a ujedno da pri tome štite i unapređuju hrvatsku graditeljsku ba-štinu i brinu o održivom razvoju. U su-štini sve njihove djelatnosti proizlaze iz Zakona o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostor-nom uređenju i gradnji. Upravo u tom cilju su se i članovi ovog područnog odbora okupili kako bi se međusobno

Foto: Arhiva

upoznali s predstojećim aktivnostima Komore te i zakonskim novinama u struci. Kako je Zboru PO Varaždin prisu-stvovao i Predsjednik Hrvatske komore inženjera strojarstva Luka Čarapović od njega su dobili sve smjernice za budući rad i djelovanje kao i informacije o ak-tualnostima u samoj komori te o novo-stima u zakonskoj regulativi u graditelj-

stvu. Ujedno su na Zboru predstavljene i podijeljene članske iskaznice i novim članovima. Poslije je za sve sudionike upriličen obilazak energetskih pogona i “čistih soba” farmaceutske proizvodnje Belupo u Podravkinoj industrijskoj zoni na Danici. Po završetku Zbora organi-zirano je za sve sudionike druženje uz ručak u Podravskoj kleti. (V.I.)

Inženjeri strojarstva upoznali se s novom zakonskom regulativom

cjelodnevnom druženju ispunjenom zajedničkim aktivnostima te kuhanju i degustiranju njihovih specijaliteta

učvršćivala su se online prijateljstva i sklapala nova, uz čvrsta obećanja o skorom ponovnom susretu. (K.K)

Korisnici Coolinarike u Ravnoj Gori

8 PODRAVKINE REGIJE

Ovih sunčanih rujanskih dana imali smo se prilike uvjeriti u ovogodišnje vrlo uspješno

poslovanje regije Dalmacija Sektora Tržište RH poslije netom završene turi-stičke sezone. To uspješno poslovanje u segmentu Prehrane rezultat je kon-tinuiranog rada marljivih četrdesetak zaposlenika u skladištima Podravke u Zadru, Dubrovniku i distributivnom centru u Dugopolju te pedesetak za-poslenih u Podravkinoj prodaji pića i zamrznutog programa Danice u Regiji Dalmacija. -U Dugopolju se nalazi i sjedište regije Dalmacija. Riječ je o modernome i vrlo funkcionalnome Podravkinom distri-butivnom centru. Regalno je to skla-dište s hladnjačama bruto zatvorene površine preko šest tisuća kvadrata. Smješteno je u industrijskoj zoni Du-gopolje-Podi, udaljenom svega pet-naestak kilometara od samog centra Splita. Raspolaže s četiri i pol tisuće paletnih mjesta na šest etaža, od ko-jih je 550 paletnih mjesta u tri komore za duboko smrzavanje i 150 paletnih mjesta u dvije komore za pothlađiva-nje. U distributivnom centru smjestilo se također i devetnaest naših radnika

Regija Dalmacija

Stalni rast prodaje u svim programimaPiše i foto: Vjekoslav Indir

Vegeta i Čokolino i dalje imaju vodeću poziciju u ovoj regiji, a među najprodavanije Podravkine proizvode svrstali su se ove sezone i Ajvar, Lino lada i mala pakiranja Podravkinih brašna

iz Pića te isto toliko i iz Danice. U re-giji egzistiraju dva kanala distribucije - Retail i Gastro. Naša najsjevernija točka na obali je mjesto Lun na otoku Pagu, a najužnija točka je mjesto Gru-da u blizini granice s Crnom Gorom. Na regiji se u organizaciji poslovanja dosta toga promijenilo u skladišnom poslovanju gašenjem skladišta u Za-dru, gdje se prešlo na cross-docking uz pomoć centralnog skladišta u Ko-privnici. Danas se iz Dugopolja roba razvozi do Biograda i Matkovića, a iz Dubrovnika od Metkovića do Gruda te na otok Korčulu tako da smo na jako razvučenom terenu i uvelike smo vezani uz sezonski karakter prodaje – ističe direktorica regije Dalmacija Da-vorka Jaić.

Odličnom suradnjom s Marketingom i novim proizvodima nasuprot konkurenciji-Ovogodišnja turistička sezona još nije u potpunosti završila, ali ukupno gledano do sada prema podacima kojima raspolažemo, zadovoljni smo s rezultatima dosadašnjeg rada i ovogodišnje sezone. Regija uspješno

ostvaruje planove iz mjeseca u mje-sec tako da od početka godine bilje-žimo stalni rast prodaje na svim pro-gramima, a sve to i usprkos aktualne krize. Svakodnevno se u trgovini na regiji susrećemo s agresivnom kon-kurencijom. Doslovce je to stalni rat za svaki centimetar na polici. Na regiji smo danas sve više prisiljeni se boriti s intenzivnim rastom prodaje robnih marki. Također je prisutan i kontinui-rani ulazak prodajnih lanaca u nove i nove kategorije proizvoda. Tome se suprotstavljamo oslanjanjem na ino-vativne nove proizvode Podravke, te na podršku Podravkinog marketinga, govori nam Davorka Jaić.Kako je turistička sezona pri kraju i zbog prekrasnog vremena koje još uvijek traje i postsezona bi također prema prvim pokazateljima trebala uroditi dobrim prodajnim rezultati-ma za Podravkaše u ovoj regiji. Zatim slijedi period naplate potraživanja prioritetno kod hotelijera i sezonskih objekata.

Podravkin Ajvar sve omiljeniji DalmatincimaKupci su ovdje dugi niz godina na-klonjeni Podravki pa tako percipiraju

9PODRAVKINE REGIJE

i Podravkine proizvode. No i ovdje u Dalmaciji se osjećaju posljedice krize koja je dodatno iscrpila potrošače. -Kako ovdje diše turizam tako dišemo i mi. Definitivno ovdje postoji odre-đena naklonost Podravkinim proizvo-dima jer u protivnom bio bi još dale-ko veći utjecaj robnih marki na našu prodaju na regiji. I u ovoj regiji još više no drugdje Podravka je poznata po kvaliteti svojih proizvoda tako da Dalmatinci Podravku doživljavaju kao sinonim poznate kvalitete. Zato i uspr-kos problematike sve većeg broja konkurent-skih proizvoda Vegeta i Čokolino imaju vodeću poziciju. Istaknula bih kako su se u TOP 10 proizvoda na regiji ove sezone probili Ajvar, Lino lada i mala pakira-nja brašna, s ponosom nam ističe Davorka te dodaje:-Kod Ajvara imamo vrlo jaku konkurenciju i ovaj rast nas svakako jako veseli i ohrabruje za dalji rad. Kroz ovo do-sadašnje vrijeme izgu-bili smo i neke od naših kupaca koji su prešli na centralnu distribuciju no, unatoč toj činjenici

nismo pali u realizaciji već smo zacr-tane planske veličine i premašivali. To smo nadoknađivali kroz rast u ovoj turističkoj sezoni i u Gastro kanalu kao i kod naših regionalnih kupaca članica grupacija koji su također rasli. I kad pogledamo unatrag početak ove godine dosadašnji rezultati su nam jako dobri čemu zasigurno doprinosi ovogodišnja dobra turistička sezona. Nama sezona kroz sedmi i osmi mje-sec nosi dvadeset i pet posto učešća u ukopnom prometu. Tako da preko tog

podatka koji ako je dobar znamo da će i ostvarenje ukupnog biznis plana biti pozitivno. -Sve aktivnosti koje pro-vodimo na regiji dobro analiziramo prije nego što donesemo odluku. Uglavnom, aktivnosti na prodajnim mjestima ima dovoljno na cjelokupnom asortimanu Podravke. Sve aktivnosti prema potro-šačima u regiji usklađene su sa službom za ključne kupce i s marketingom Tržišta RH, upoznaje nas Davorka.Ovi vrijedni Podravkaši u regiji Dalmacija sve aktiv-nosti koje se stavljaju pred njih shvaćaju kao izazov i još veći poticaj za još bo-lju uspješnost. Cijeli taj uspješni rezultat zasluga

je odrađenog posla svih suradnika di-rektorice Davorke Jaić, voditelja te tr-govačkih predstavnika koje ona i hvali za uloženi veliki trud. Tome zasigurno pomaže i logistika s točnim isporuka-ma. Tako smo se uz poznate čari našeg Jadrana, u regiji Dalmacija imali prilike uvjeriti da je i ovdje u Dalmaciji Po-dravka kompanija čiji su proizvodi pri-hvaćeni i sinonim vrhunske kvalitete što se svakako uspješnim rezultatima poslovanja i potvrđuje.

10 LJUDSKI POTENCIJALI - RAZVOJ KARIJERE

Tijekom srpnja i kolovoza u organi-zaciji sektora Ljudski potencijali i korporativna administracija, a u su-

radnji s marketing timovima sektora PP hrana, PP jela i dodaci jelima, PP meso i mesni proizvodi, PP pića i sektorom Financije održani su Interni centri pro-cjene (ICP) za poslovne funkcije marke-ting i financije. Interni centri procjene predstavljaju alat za upravljanje ljudskim potencijalima koji se koristi u selekcijske i razvojne svrhe, a omogućava kvalitetnu procjenu kompetencija, odnosno zna-

Draga Celiščak, direktorica sektora Financije, procjenjivač na ICP-u FinancijeIzuzetno sam zadovoljna brojem pri-javljenih kandidata i njihovom željom da dođu raditi u sektor Financije. Bilo je to vrlo ugodno iskustvo kako za prijav-ljene kandidate tako i za nas koji smo se našli u ulozi ocjenjivača. Bez obzira na konačni odabir kandidata bilo nam je zaista zadovoljstvo sve prijavljene kandidate bolje upoznati. Moram reći i da sam iznimno zadovoljna visokom profesionalnošću s kojom je ekipa iz Ljudskih potencijala organizirala i vodila postupak procjenjivanja zainteresiranih kandidata.

Marcel Janeković, Direktor marketinga jela i dodaci jelima, procjenjivač na ICP-u MarketingICP smatram najbitnijim dijelom jednog mnogo šireg procesa selekcije i razvoja (mladih) kadrova, što je izuzetno važno za kompaniju profila Podravke. U sklopu nedavno odrađenog ICP-a za marketing taj korak je pripremljen i odrađen vrlo profesionalno, i predstav-lja vrijedno iskustvo za kandidate, kao i za ispitivače. U daljnjem razvoju smatram da je vrlo bitno da ICP postane dio sistema, da se procjene provode sustavno i da se kandidati konstanto prate. Na bazi out-puta ICP-a tada će biti moguće defini-rati programe razvoja karijere za svakog kandidata posebno, koji će im omogu-ćiti da maksimalno razviju svoj potenci-jal. Mislim da je upravo to vrlo bitno za motivaciju ljudi. Već i ovaj provedeni ICP za marketing je pružio vrlo vrijedna saznanja o po-dručjima koja je potrebno razvijati kod pojedinih kandidata i vjerujem da će vrlo skoro biti organizirane edukacije koje će kolegama omogućiti da prošire svoje kompetencije.

Interni centri procjene – marketing i financije

ICP Marketing

ICP Financije

nja, vještina i sposobnosti kako pojedi-naca tako i cijelih timova, ovisno o svrsi za koju se organiziraju. Navedeni Interni centri procjene u Po-dravki organizirani su sa svrhom iden-tificiranja internih kandidata, koji imaju potencijala za razvoj karijere unutar po-slovnih funkcija marketinga ili financija.Završna faza ICP-a obuhvaća davanje povratne informacije svim kandidatima o vlastitom stupnju razvijenosti pojedi-nih kompetencija, koje su bile procje-njivane na individualnoj razini. Svi kan-

didati koji su sudjelovali u ICP-u, dobit će povratnu informaciju o postignutoj uspješnosti te o mogućnostima razvo-ja unutar kompanije, na temelju proci-jenjenih kompetencija te dosadašnjeg razvojnog puta. Kandidati koji prema procjeni procjenjivača u najvećoj mjeri imaju potencijala za daljnji razvoj karije-re u poslovnim funkcijama marketing ili financije, dobit će priliku usvajanja novih znanja ili vještina kroz preuzimajne no-vih odgovornosti na radnim mjestima unutar navedenih poslovnih funkcija. Metode procjene koje su se koristile unutar Internih centara procjene u pot-punosti su osmišljene interno, unutar

sektora Ljudski potencijali i korporativna administracija, a u suradnji s prethodno navedenim sektorima koji su sudjelovali u realizaciji ICP-ova. Metode procjene uključuju raznolike individualne i timske praktične zadatke koji omogućavaju da se kroz različite tehnike i simulirane situ-acije procijene specifične vještine i zna-nja kandidata koja su nužna za pojedina radna mjesta. S obzirom na široku pri-mjenu centara procjene, cilj je ovu me-todu dalje razvijati i kontinuirano koristiti za daljnji razvoj zaposlenika u Podravki. Interni centri procjene također su izni-mna prilika da i stručnjaci iz različitih poslovnih funkcija dobiju uvid u široki

spektar kompetencija koje naši zaposle-nici posjeduju, unutar ili izvan njihovih postojećih organizacijskih cjelina. To je prilika i direktorima za uočavanje poten-cijalnih područja za razvoj pojedinih za-poslenika i omoguće im raditi na radnim mjestima na kojima će moći u potpuno-sti iskoristiti svoje potencijale. (A.Đ.)

11NOVOSTI

Paleta Podravka ajvara ovih je dana obogaćena novim proizvodom. To je uprženi ajvar blagi napravljen

od biranih plodova paprike, pasteriziran, bogat vitaminima A i C i vlaknima, a koji poput ostalih Podravkinih proizvoda iz ove grupe ne sadrži konzervanse. Za ovaj novitet u asortimanu specifična je posebna kremasta struktura koja nastaje prilikom zahtjevnijeg procesa proizvod-nje. Dugotrajnom termičkom obradom osiguran je homogen izgled, harmoni-čan miris i okus, intenzivna i zaokružena aroma karakteristična za fino upržene sirovine te kremasta i maziva struktura.Paprika je grublje mljevena kako bi se

Nakon ketchupa Podravka je u jastučiće od 17 grama počela pakirati i senf estragon. Ovaj

proizvod prvenstveno je namijenjen gastro segmentu, a sigurno će obrado-vati sve one koji senf upotrebljavaju kao dodatak jelu. Inače okus senfa najbolje se osjeti kad se upotrebljava nekuhan, primjerice Talijani uživaju u njegovu okusu uz pečenu ribu s grilla, Englezi uz pečenu junetinu, a Nijemci uz kobasice. U Hrvatskoj se senf često koristi i u pri-premi mesnih jela ili umaka pa je tako uobičajen sastojak u hladnim umacima poput vinaigrette umaka, umaka s ma-

Novi proizvodi Podravke

Uprženi ajvar

Senf estragon u jastučiću

sačuvali veći komadići u gotovom pro-izvodu. Uprženi ajvar blagi namijenjen je svim potrošačima koji vole nove stvari i spontanost, dinamičan i zdrav život, a koji uživaju u pripremanju zanimljivih varijanti obroka. Pogodan je za moder-ne kombinacije sastojaka obroka, ali i za pripremu tradicionalnih jela. Dakle mo-žete ga upotrijebiti u izvornom obliku, kao prilog jelima s roštilja, sendvičima, hrenovkama, kobasicama ili kao dodatak kod pripreme raznih umaka, variva, juha i sl. U svakom slučaju dobar je izbor za one koji cijene zdravu i nutritivno boga-tu prehranu te vole domaći okus.Ovaj ukusan i aromatičan povrtni prilog

jonezom ili s koprom. Senf pomiješan s jogurtom ili kiselim vrhnjem vrlo je ukusan umak za salate, kuhano povr-će i kuhane morske plodove. Kuhanim toplim jelima senf se dodaje na kraju kuhanja jer bi se duljim kuhanjem izgu-

bio njegov poseban okus. Ujedno treba pripaziti i na količine, pa kod pripreme umaka dodajte manju količinu, dok će kod pripreme marinade biti potrebna veća količina senfa kako bi meso dobilo rafiniraniji okus.

od paprike, rajčice, patlidžana i začina najbolje je upotrijebiti odmah nakon otvaranja jer ne sadrži konzervanse, ali ga možete čuvati i u hladnjaku do 10 dana. Na tržište dolazi u staklenkama od 350 i 690 grama.

Edukacija za konobare i voditelje

U restoranu Štagelj za konobare i voditelje Podravkinih ugosti-teljskih objekata organizirana

je edukacija koju je vodio prof. Ivica Ferenćak. Edukacija je organizirana u

cilju podizanja još veće kvalitete pru-žanja usluga Podravkinih ugostiteljskih objekata. U svojoj suštini to je stručno usavršavanje djelatnika Podravkinih ugostiteljskih objekata u načinima

pristupa, ophođenja i komunikacije s gostima. Sve teme s kojima su se po-laznici na edukaciji susreli odrađivale su se osim teoretski i praktično kroz vježbe u rješavanju konkretnih zada-taka koje je pred njih stavljao prof. Fe-renćak. (V.I.)

Podravkini djelatnici ugostiteljstva na edukaciji

12 REPORTAŽA

Od svoje druge sezone projekt Lino višebojac u rujnu dobiva i renesansno ruho. Pobjednik

ili pobjednica u literarnom natječaju „svijet po tvom“ za nagradu sa svojim razredom dolazi u Koprivnicu na Rene-sansni festival i svojem doživljaju svije-ta po mjeri djece dodaje neobične zvu-kove, običaje, mirise, okuse, osobnosti davno minulog vremena. Renesansni festival tako obogaćuje višebojce koji možda nisu toliko spretni u trčanju, skakanju,izvođenju pe-nala poput pobjednika u sportskom dijelu na-tjecanja koji imaju prili-ku ostvariti svoj sportski san, ali vješto barataju riječima. Prošle sezone prema mišljenju stručnog suda u kojemu su bile novinarka Sportskih novosti Ivanka Ožbolt, književnica Maja Gjerek i glavna urednica Dječjeg kluba Gordana Vukelić, najumješnija autorica priče o svom svijetu bila je Latica Ilić iz koprivničke škole Antun Nemčić Gostovinski. Latica je tako do-bila priliku uživanja u Renesansnom festivalu, ali ne sama nego s posebnim gostima - Vidom Arbanasom, drugo-

Pobjednica literarnog natječaja Lino višebojca na Renesansnom festivalu

Latičine čarobne riječiPiše: Jadranka LakušFoto: Berislav Godek

Bilo nam je super, osjećala sam se kao da oduvijek znam svoje nove prijatelje iz Kostrene, stvarno smo se lijepo družili i nadam se da ćemo uspjeti održati kontakt- rekla nam je Latica koja je u svom nagrađenom radu i predložila da

se povijest uči u muzeju, a priroda na pikniku, u planinarenju ili na izletu.

Višebojci u društvu s kraljem i kraljevskim slikarom

plasiranim u literarnom natječaju i nje-govim razredom iz OŠ Kostrena. Latica i Vid trebali su biti proglašeni za princa i princezu festivala, ali Vid se razbolio i nije mogao doći u Koprivnicu. Njegovi razredni kolege bili su pomalo nesret-ni što su na putovanje morali poći bez Vida, ali su u društvu Latice i uz čarolije na gradskim bedemima uživali bez za-drške. Do suza su se nasmijali gađajući kmeta na stolcu koji se prevrtao rušeći ga u „bedenj“ pun vode, zabavili su se

izrađujući novac u Jožinoj kovačnici, sa zanimanjem su razgledali brojne štandove renesansnih obrtnika i trgo-vaca, upoznali se s kraljem Ludovikom Anžuvincem, isprobali renesansna jela, te širom otvorenih očiju pratili borbe vitezova i atraktivni noćni napad na utvrdu. Latica im je kao dobra domaći-ca pokazala i Podravkin muzej prehra-ne u kojemu su čuli priču o Zlati Bartl i nastanku Vegete, te s njima prošetala gradskim središtem.

- Bilo nam je super, osjećala sam se kao da oduvijek znam svoje nove prijatelje iz Kostrene, stvarno smo se lijepo dru-žili i nadam se da ćemo uspjeti održati kontakt- rekla nam je Latica koja je u svom nagrađenom radu i predložila da se povijest uči u muzeju, a priroda na pikniku, u planinarenju ili na izletu.Njezin savjet poslušala je i ravnatelji-ca OŠ Kostrena Biserka Miškulin koja je odlučila da će sljedeće godine na koprivnički Renesansni festival povesti šeste razrede svoje škole kako bi po-vijesne činjenice spoznali kroz odlično uprizorenje minulog vremena.- Prepuna sam dojmova, sve je jako do-bro organizirano, kostimi i prezentaci-je običaja i aktivnosti ondašnjeg doba

posve su vjerni, predstavljeno je jako puno starih zaboravljenih za-nata na jednom

mjestu, pa je sve to najbolja podloga za nastavu u prirodi. Nigdje ne bi bo-lje mogli naučiti povijest tog razdoblja nego na ovoj manifestaciji. Iskreno zahvaljujem Podravki i Sportskim no-vostima što su nam ovo omogućili i što su nam obogatili vidike - istakla je Biserka Miškulin, ravnateljica škole koja se u prošloj sezoni okitila trofejem fair play Lino višebojca.Tko će s Kostrenjanima uploviti u ča-robni svijet renesansne tek će se sa-

13REPORTAŽA

Raskošna kraljevska gozba

Parni stroj u Podravkinom muzeju prehrane razbuđuje dječju maštu

Kao što je ovogodišnji Renesansni festival u organizaciji Turističke zajednice grada po raznolikosti

sadržaja, broju sudionika i atrakcijama nadmašio sve dosadašnje manifesta-cije, tako je i kraljevska gozba koju je priredila Podravka bila kreativnija no ikada. Promotor kulinarstva Zlatko Sedlanić, koji se diči službenom titu-lom kraljevskog kuhara stečenom na međunarodnom natjecanju u Mađar-skoj, uz pomoć svojih kolega pripre-mio je desetak jela koja su zadovoljila ukuse i najprobirljivijih gurmana. Bilo se teško odlučiti između divlje patke u soku od aromatičnog bilja, divljih naranči i meda, kunića u umaku od brusnice, rolade od kopuna s keljem u umaku od kadulje ili gulaša od divljači u krušnim posudama, jednostavno sve je trebalo probati. Jela su mamila ne samo okusom nego i izgledom i na-činom serviranja na kraljevskom stolu. Kako bi brojnim zainteresiranima pri-bližio načine ukrašavanja stola Zlatko Sedlanić je uz pomoć Ksenije Sedlanić pripremio i prezentaciju rezbarenja voća, tikvica i izrade ukrasa za stol od prirodnih materijala koja je izazvala veliku pažnju ne samo posjetitelja nego i medija. VTV i SrceTV emitirali su posebne priloge o Zlatkovom neobič-nom umijeću.Doprinos obogaćivanju gastronom-ske ponude na ovogodišnjem Rene-sansnom festivalu kojem je pokrovitelj bio predsjednik Republike Ivo Josi-pović, dala je i Pivnica Kraluš. Uz Lero Radler na štandu Pivnice posluživani su renesansni picek, fileki i koprivničke kobasice, a ljubitelji dobrog jela i pića stalno su tražili mjesto više. (J.L.)

znati jer uskoro započinje nova sezona Lino višebojca. Svečano otvaranje za-jedničkog projekta Podravke, Sport-skih novosti i HT predviđeno je za 29. rujna u OŠ Braće Radića u Pakracu koja je imala najbolje navijače u petoj sezo-ni Lino višebojca. Nakon toga smotra dječjeg veselja i kreativnosti, koja pro-movira zdrav život, fair play i druženje djece kreće na turneju širom Hrvatske, a u 24 škole u svim županijama obu-hvatit će gotovo 20.000 učenika. Među njima će zasigurno niknuti i neka nova Latica.

U rapsodiji okusa, mirisa i boja, uživala su brojna nepca Koprivničanaca i gostiju

14 DOGAĐANJA

33. godišnja skupština KLA Podravka

Promocija atletskog mitinga

Predstavnici mnogih klubova lije-čenih alkoholičara Hrvatske, kao i iz susjedne Slovenije odazvali

su se pozivu i sudjelovali na 33. godiš-njoj skupštini KLA Podravka. Skupšti-na je održana 10. rujna u nazočnosti šezdesetak uzvanika. Na početku je održan kratak kulturno-umjetnički program, na kojem je nastupila so-pranistica Martina Evačić s duhovnim pjesmama uz klavijaturnu pratnju Josipa Pankarića. Poeziju su pak, ka-zivali članovi Literarne sekcije KUD-a Podravka: Elizabeta Herceg, Katarina

Barbara Stančin, Maja Blažeka, Ratko Težak i Tihomir Bebek, za-poslenici Grupe Podravka bra-

nili su boje kompanije te Studene na mini atletskom mitingu koji je održan uoči velikog „Hanžekovog memorija-la“. Podsjetimo, u cilju promocije ovo-godišnjeg međunarodnog atletskog mitinga organiziran je cjelodnevni programu na Cvjetnom trgu u Zagre-bu uz sudjelovanje brojnih hrvatski sportaša i poznatih osoba. U sklopu programa organizirano je također i ekipno natjecanje sponzorskih tvrtki ovogodišnjeg memorijala. Studena je bila jedan od sponzora mitinga. U preskakanju letvice i bacanju kugle u dalj okušale su se uz ekipu Studene još četiri ekipe drugih sponzora i or-ganizacionog odbora Mitinga na čelu s direktoricom Ivanom Brkljačić. (V.I.)

Švabek i Domagoj Švabek. S nekoli-ko prigodnih riječi, skupu se obratila zamjenica gradonačelnika Koprivni-ce Vesna Želježnjak. Na ulogu kluba Liječenih alkoholičara osvrnula se djelatnica kluba Katarina Budaj, a o proteklim aktivnostima te planovi-ma za buduće razdoblje govorio je predsjednik Darko Brezak. Na skup-štini je potvrđeno dosadašnje pred-sjedništvo: predsjednik Darko Brezak, dopredsjednica Snježana Lončarić, ri-zničarka Božica Vukajlović, referent za sport Petar Vukajlović te referentica

za kulturu Katarina Švabek. Najsvečaniji dio skupštine bila je do-djela priznanja apstinentima; pet go-dina apstinencije slave Mladen Kova-čiću i Petar Vukajlović, a deset godina Ivan Puklek.Nazočni gosti iz različitih klubova obratili su se skupu s mnogo pohval-nih riječi za rad KLA Podravka. Rad skupštine izvrsno je vodila Draženka Kovačić koja je na kraju zahvalila svim sponzorima kluba; Kompaniji Podrav-ka d.d., Mesnoj industriji Danica d.o.o., Gradu Koprivnici i sindikatu PPDIV-a. Posebna zahvala je izrečena dostruč-noj djelatnici Katarini Budaj za volon-terski rad u klubu. (D.Š.)

Osim Podravkinih na skupštini su sud-jelovali i gosti iz Hrvatske i Slovenije

Prije samog natjecanja valjalo se dobro zagrijati

15OBAVIJESTI, OGLASI

PODRAVKINRESTORAN

JELOVNIK ZARUJAN

19.09.2011. ponedjeljakFino varivo, hrenovke, voće

20.09.2011. utorakUmak bologneze, tijesto špageti, salata

21.09.2011. srijedaJunetina u luku, pire krumpir, salata

22.09.2011. četvrtakĐuveđ, rizi-bizi, salata

23.09.2011. petakPohani oslić, slani krumpir, salata

26.09.2011. ponedjeljakVarivo vojnički grah, salata

27.09.2011. utorakJunetina na lovački, kukuruzni žganci, salata

28.09.2011. srijedaPečena svinjetina, dinstani krumpir, salata

29.09.2011. četvrtakPileći paprikaš, tijesto, salata

30.09.2011. petakMađarski gulaš, kolač

Obavijest o prodaji šećeraOdjel prigodne prodaje obavještava radnike Podravke da organizira prodaju ŠEĆERA pakiranog u vreće a 50 kg po cijeni od 345,00 kn pakiranje uz mogućnost plaćanja na 3 rate. Šećer će se prodavati na Danici sklad. 002 (Bračko ulaz od bivšeg Sjemenarstva) prema sljedećem rasporedu:

19. 09. od 13.30 – 15.30 sati – Belupo; Danica; Logistika; Tržište RH i druga ino tržišta; Prodaja i distribucija pića; Ekologija; Nabava; Ljudski potencijali; Zaštita

20.09. od 13.30 – 15.30 sati – Računovodstvo; Riznica; Kontroling; Centralna priprema; Informatika; Catering; Podravsko ugostiteljstvo; Energetika; Inženjering; Korporativne komunikacije; Korp. poslovi; Korp. sigurnost; Opći poslovi

21.09. od 13.30 – 15.30 sati – Mlin i pekara; Tvornica juha i vegete; Tvornica dječje hrane, Tvornica voća; Tvornica koktel peciva; ZP proizvodnja; Pogon poslova dorade; Kontrola kvalitete;Poslovna kvaliteta; Strateški razvoj; PP hrana ; PPP; PP dodaci jelima; Ured uprave; Uprav. Vozilima

Napomena: Zainteresirani radnici za kupnju moraju imati radne iskaznice.

Obavijest o prodaji deterdžentaOdjel PRIGODNE PRODAJE obavještava radnike Podravke da organizira prodaju deterdženata proizvođača SAPONIA - Osijek, uz mogućnost plaćanja na 3 rate putem ustega na plaći i to:

a) Deterdžent Faks Helizim Aquamarine Hygienic 10/1 po cijeni od 103,32 kn/pak.

b) Deterdžent Rubel Color Fresh 10/1 po cijeni od 86,10 kn/pakiranje

c) Omekšivač Ornel Meksi 5/1 po cijeni od 35,67 kn/pakiranje

d) Ornel Calming 4xkonc. 5/1po cijeni od 59,04 kn/pakiranje

e) Likvi A.all in 1 30 Tab.M.Power pakiranje po cijeni 44,46 kn/kutija

f) Tekući deterdžent Faks Helizim Colorfix 3/1 po cijeni 74,78 kn/pakiranje

g) Bis Sanibad Fresh 750 ml (Sredstvo za čišćenje i dezinfekciju sanitarne opreme s mirisom) po cijeni 12,80 kn/pakiranje

h) Bis Floral/Emotion/Tropic 500 ml (Mirisni osvježivač rublja i prostora) po cijeni 29,34 kn/pakiranje

Zainteresirani radnici mogu se predbilježiti najkasnije do 22. 09. na tel 651 781 ili 651 954 i na e-mail: mirjana.cahunek@podravka.hr

Napomena: Podjela deterdženta vršit će se 29. 09. od 13.30 do 15. 30 sati pred skladištem 163, Kolodvorska 1. (preko puta dvorišta Galantpleta)

Obavijest o prodaji pilećeg paprikašaOdjel PRIGODNE PRODAJE organizira prodaju pilećeg paprikaša proizvođača Danice d.o.o., uz mogućnost plaćanja na tri rate i to:

A) Pileći paprikaš 300 g (u pakiranju 15 kom) – cijena 100,00 kn/pakiranje

B) Pileći paprikaš 200 g (u pakiranju 15 kom) – cijena 70,00 kn/pakiranje

Zainteresirani radnici mogu se predbilježiti najkasnije do 22.09. na tel 651 781 ili 651 954 i na e-mail: mirjana.cahunek@podravka.hr

Napomena: Podjela će se vršiti 28. 09. od 14.00 do 15. 30 sati ispred skladišta 163, Kolodvorska (preko puta dvorišta Galantpleta).

Ispravka obavijesti o prodaji ugljenaOdjel prigodne prodaje obavještava radnike Podravke da organizira prodaju ugljena za peći i centralna grijanja, lignit, zemlja porijekla BIH, drobljenom, separiranom (15 - 20 cm) i to:

Rinfuza 1 tona – 1050,00 kn

Pakiran u vreće 1 tona – 1250,00 kn

Dostava se naplaćuje 12 kn po km u gotovini kod isporuke.(Ugljen je skladišten u Koprivničkim Bregima).

Plaćanje na 6 rata putem ustega na plaći.

Zainteresirani radnici mogu se predbilježiti na broj telefona 651 781 ili na email: mirjana.cahunek@podravka.hr

16

Neki uspoređuju potragu za vrga-njima u šumi s ribičkom strasti. Kako bilo, vrganj je najomiljenija

i najrasprostranjenija gljiva kod nas, a ra-ste u crnogoričnim, bukovim i hrastovim šumama. Sezona lova na vrganje počinje negdje u mjesecu svibnju, a završava u studenom. Njihovom rastu pogoduje kiša i sunce.Meso vrganja je profinjenog i postojanog okusa. Prepoznatljiv je po svojoj debeloj stabljici išaranoj gustim žilama, visini koja može dosezati do 20 cm, klobuku od 5-30 cm od svijetle, skoro bijele do tamnosme-đe boje, ovisno o tome gdje raste. Tamo gdje ste vrganj našli i pažljivo ubrali ove, slobodno potražite i sljedeće godine. I pogledajte dobro, jer vrganj voli društvo, nađete li jednog sigurno ih je još. Vrganje nakon branja stavite u košaru, nikako u vrećicu.Kako ćete znati je li vrganj u dobrom sta-nju, ubran ili kupljen? Prišuljajte mu se tiho da ga ne uplašite, tamo u šumi, la-gano pokucajte na njegov klobuk i osluh-nite. Klobuk mlade i zdrave gljive zvonko odzvanja, napet je i čvrst. Pri kupovini vrganja birajte one manje koji će imati

Vrganj u kuhinjiVrganje možete jesti kao samostalno jelo, možete ih sušiti, koristiti za juhe, kao začin za rižota ili kako biste intenzivirali okus jela, gdje je to potrebno.

čvršću teksturu i intenzivniji okus. Nastoj-te ih upotrijebiti čim prije. Problem kod vrganja je crvljivost. Crvi rade rupice na čijim mjestima se vrganj lakše kvari. Crvi-ma napadnuti vrganj je mekši od ostalih i smrdi.Pretpostavljajući da svoje vrganje nosite u košari, da su maleni, čvrsti i svježi, reći ćemo vam još samo da ih nikako ne pe-rete vodom.

Vrganj u kuhinjiVrganj je prava poslastica, kraljevska gljiva, uz smrčke, tartufe i shiitake osobni favorit. Najbolji su oni besprijekorni primjerci, svježi i zdravi, pripremljeni od ruke znala-ca netom nakon branja, u kućnom aran-žmanu, uz jednostavne sastojke koje će istaknuti, a ne nadjačati njegovu osnovnu aromu. Sol i papar i to svježe mljeven, uz maslinovo ulje, ponajbolji su prijatelji vr-ganja. Kako biste odabrali začine i namir-nice po mjeri vrganja, probajte ga sirovog. I ne brinite, vrganj uz šampinjon spada u gljive koje možete jesti sirove.Vrganje možete jesti kao samostalno jelo, možete ih sušiti, koristiti za juhe, kao za-čin za rižota ili kako biste intenzivirali okus jela, gdje je to potrebno. Svježi vrganj je bez premca, a sušenje je svakako bolja metoda za konzerviranje od zamrzavanja, kod kojeg se gubi specifičan okus vrganja. Pri sušenju svježe vrganje narežete na li-stiće, sušite i na kraju spremite u staklen-ku. Prilikom upotrebe sušene vrganje je potrebno omekšati namačući ih najmanje 30 minuta u mlakoj vodi. Možete ih čuvati i u octu ili u ulju.Niz je recepata i načina pripreme vrganja. Sjajni su s već navedenim maslinovim uljem, paprom i soli, pečeni u pećnici. Još bolji su svježi, narezani na tanke ploške tik pred posluživanje, s paprom, limunovim sokom i maslinovim uljem. Za doručak na šnitama popečenog kruha, aromatizira-

nog začinskim biljem i s maslacem. Izvrsni su i kao prilog odrescima ili medaljonima, posebno ukusni uz teletinu. I roštilj će u vrganjima istaknuti ono najbolje. Neki se kunu u fritaju s vrganjima, neki najradije posežu za onim pohanim ili punjenim, a neki rade maestralne juhe od vrganja. Izvrstan je i rižoto u kojem vrganji razviju svoju šumsku aromu natopljenu vlagom, zemljom i zelenilom. Suhi vrganji će po-jačati aromu i oplemeniti svako jelo malo manje intenzivnog okusa. Umaci od vrga-nja oplemenjuju tjesteninu i njoke. Vrganj voli vrhnje za kuhanje i salate, primjerice matovilac. Sa začinima ne treba pretjerivati, a estra-gon, mažuran, ružmarin i timijan dobar su odabir. Nećete pogriješiti ni sa senfom. Dinstani vrganji vrlo su jednostavno i sve-omiljeno jelo. Dodate li im rajčicu i svježi bosiljak, dobrodošli u kulinarski raj. Sjajni su i vrganji dvaput prženi, kako bi izbacili što više vode i posuti češnjakom i perši-nom. Iako neobično zvuči, vrganji kom-binirani s ribom, posebice oradom, grdo-binom i brancinom, prava su poslastica. Očekujete li goste, jednostavno i fino jelo su vrganji u lisnatom tijestu. Zahvalni su i u pitama s prhkim tijestom. Gastronomi imaju podijeljena mišljenja oko izbora vina koja bi odgovarala karakteru vrganja, od laganih i prozračnih nota bijelih vina do nešto punijih i pikantnijih crnih. Ma naprosto, svježe i zdrave vrganje je goto-vo i teško zeznuti.

Zanimljivosti• Nađete li se u okolici Parme, gdje je vr-ganj vrlo rasprostranjen, sjetite se da je u Italiji vrganj zaštićen zakonom.

• Kod nas je dozvoljena dnevna berba do dva kilograma vrganja po osobi.

• Vrganje berite tako da pri dnu drške zasučete lijevo i desno i potom otrgnete bez oštećivanja plodonosne biljke.

• U branje gljiva neka se upuštaju samo oni koji dobro poznaju gljive. Nije na od-met nekoliko puta provjeriti radi li se o pravim gljivama.

• Većina trovanja gljivama dešava se zbog jedenja starih gljiva, a ne otrovnih vrsta. Stoga gljive pojedite što prije nakon branja.

17KUHAR I RECEPT

Gdje ste i kada stekli prvo iskustvo u kuhanju i po čemu ga najviše pamtite?Prvo ozbiljnije iskustvo sam stekao u Nje-mačkom Garmisch-Partenkirchenu gdje sam radio u jednom obiteljskom restora-nu koji jedan od omiljenih restorana ne samo turista koji se tamo zateknu nego samih mještana. U tom razdoblju sam kao mladi kuhar dobio priliku da uz rad koji je fantastično organiziran svakodnev-no dolazim u doticaj sa svim mogućim namirnicama te uz ponudu koja se stal-no mijenjala ovisno o godišnjim dobu i ponudi na tržištu naučim puno o velikom broju namirnica , njihovoj primjeni , ka-rakteristikama kod kuhanja i samih okusa koji je dakako najvažniji.Koje je vaše najveće dosadašnje priznanje, uspjeh? Najveće priznaje i uspjeh je da sam pro-lazeći stepenicu po stepenicu u struci radom i zalaganjem stekao iskustvo i do-šao do mjesta šefa kuhinjeu Hotelu“ Osijek“.Koja jela najviše volite pripremati i za koga? Ne mogu odrediti koja jela najviše volim niti profil gosta koji su mi najdraži. Svaki gost mora dobiti maksimum jer samo za-

Tomislav Đukić - hotel OsijekSvici smuđa u umaku od svježe paprikeSmuđ file 0,4 kgBukovače 0,3 kgCrveni luk 8 dgJaja 4 komBijeli kruh 0,15 kgKrumpir 0,8 kgPaprika crvena 0,75 kgVrhnje za kuhanje 1 lMlijeko 0,5 lSol 4 dgVegeta 1 žlicaPire rajčica Podravka 5 dgLimun pola limunaPapar mljeveni prstohvatKopar prstohvatPoriluk 10 dgRukola salata 25 dgTikvice 15 dgCeler 15 dgPatliđan 0,15 lBijelo vino ( suho) 0,15 lSuncokretovo ulje 0,15 l

Priprema:1.) Filete smuđa odvojimo od kože i narežemo na komade 0,08 kg, prekrijemo folijom i laga-no potučemo batom za meso posolimo, po-daprimo i poprskamo limunovim sokom.2.) Kopar, crveni lik i bukovače očistimo i_sitno nasjeckamo.3.) Na malo masnoće popržimo crveni luk do zlatno žute boje te dodamo bukovače i sve skupa pržimo cca. 5 minuta posolimo, poparimo i povežemo jajetom i ostavimo da se ohladi.4.) Ohlađenu smjesu ravnomjerno raspored-imo po filetima ribe, zarolamo, umotamo u

dovoljan gost vam daje referencu, ocje-nu o poslu koji se obavlja.Bez kojih namirnica/začina ne možete zamisliti dan u kuhinji?Bez dobrog komada svježeg mesa ili po-vrća kuhinja je nezamisliva. Začini u svje-žem obliku, a od gotovih začina Vegeta naturPreferirate li modernu ili tradicionalnu kuhinju… zašto?Više preferiram tradicionalnu kuhinju na moderan način koliko je to god moguće. Mislim da tradicionalna kuhinja ima po-seban štih, izvorni okusi i temeljni načini pripreme jela uvijek oduševljavaju goste. Koju svjetsku kuhinju smatrate najzanimljivijom… zašto?

Radeći u Kopenhagenu 4 godine, danska kuhinja je imala veliki utjecaj na moj rad, njihova kreativnost i ulaganje u samo ku-linarstvo fascinira što pokazuju i rezultati na svjetskoj razni.Vaš idealan ručak ili večera… od pred-jela do deserta?Moj idealan ručak: Domaća ko-košja juha s domaćim rezancima Teleće plečka ispod peke sa puno po-vrća, Salata od domaće rajčice, paprike i krastavaca sa svježim sirom i maslinovim uljem, pita od višanja ili jabuka.Vaš savjet početnicima u kuhinji?Puno rada i učenja. I ono što je najteže biti konstantan u poslu i održati visoki nivo kvalitete.

film foliju i stavimo u duboko zamrzavanje za se malo stisne sve skupa cca. 30-40minuta.5.) Mlijeko i vrhnje stavimo da prokuha. Zatim očistimo papriku narežemo na filete i stavimo da se kuhaju uz dodatak pire rajčice, soli, vegete i limunovog soka.6.) Dok se umak kuha svitke izvadimo iz dubokog, odmotamo i prepržimo dvije bočne strane na malo masnoće polijemo bijelim vi-nom, pokrijemo aluminijskom folijom i stavi-mo u pećnicu na 180 c° 20-25 minuta.7.) Gotovu ribu izvadimo iz pleha i stavimo na toplo , a umak koji je ostao dodamo umaku koji se cijelo vrijeme kuhao i usitnimo blend-erom te procijedimo kroz cijedilo.8.) Procijeđeni umak prokuhamo i popravimo okus.9.) Jelo serviramo tako da prvo stavimo umak zatim nas sredinu stavimo svitak od ribe.10.) Za prilog uz ovo jelo možemo poslužiti malo povrća iz tavice s popečcima od kruha i krumpira11.) Za popečke od kruha i krumpira kruh namočimo u malo mlijeka, posolimo, popa-rimo te dodamo naribani kuhani krumpir ,svježe sjeckani peršin i dva jaja.12.) Smjesu od krumpira i kruha dobro zamiješamo napravimo popečke koje prije posluživanja prepržimo na maslacu do zlatno žute boje.13.) Za povrće iz tavice narežemo tikvice, patliđane, celer i poriluk na rezance.14.) Na dobro zagrijanu tavicu dodamo malo masnoće na koju odmah stavimo povrće. Kada povrće lagano povene dodamo rukolu začinimo s vegetom i krupno mljevenim pa-prom te poslužimo uz jelo.

18 ZAPOSLENICI

Malo je tvrtki koje se mogu po-hvaliti da u svojoj sredini imaju svjetsku prvakinju, (istina, sada

već bivšu) kao što ima Podravka – Željku Orehovec. Ona se već dva puta okitila naslovom svjetske prvakinje u kuglanju, a ni sama ne zna koliko je puta osvajala naslove najbolje u Hrvatskoj, te na nizu turnira u zemlji i inozemstvu. Primila je mnoga priznanja, zahvalnice i odličja. Članica je Ženskog kuglačkog kluba Po-dravka…- Da je nema, morali bi je izmisliti! – rekli su nam u klubu.Svakog dana dolazi na posao, radi kao referentica unapređenja prodaje, a u Podravki je zaposlena 21 godinu. Došla je iz Čakovca. U prvo vrijeme mislila je da će u Koprivnici, odnosno u kuglač-kom klubu provesti sezonu ili dvije, ali „prevarila“ se.Imali smo odlične uvjete za rad. Meni je iznimno mnogo pomogao pokojni Zlatko Špoljar. Još se uvijek čudim ko-liko je imao razumijevanja, volje i želje da mi pomogne da postanem to što jesam. Kasnije su došli drugi treneri, od kojih sam puno naučila. Kad smo je pitali, gdje je prvo počela kuglati, rekla je u MTČ-u.

Željka Orehovec

Podravka mi je omogućila lijepu karijeruPiše: Mladen Pavković, Foto: Berislav Godek

- U tom klubu karijeru je počela i moja sestra. Bila je darovita kuglašica, ali zbog ozljeda, koje su česte u ovom sportu, morala je odustati od većih nastupa.

Zanimalo nas je, koje još sportove voli osim kuglanja, gdje je postigla „sve“ što se da?Volim pogledati i neku dobru nogomet-nu utakmicu, osobito ako igra hrvatska reprezentacija. Znam ponekad otići na rukometne utakmice. Ljubiteljica sam naših, rukometašica Podravke. Ponosna sam na svaki njihov uspjeh.

A što svjetska prvakinja radi kod kuće, voli li, primjerice, kuhati?Za poslove u kuhinji obično je zadužena moja baka. Odlično kuha. Međutim, ako treba pripremiti nešto slatko, posebice s Podravkinim proizvodima, tu sam ja.

Znači, obožavate kolače, torte…Volim pojesti, ali znate kako je kod nas vrhunskih sportaša… Neprestano nas upozoravaju nemoj ovo, nemoj ono… No, volim kuhati i za svoju obitelj: sina i supruga.

Što vas još privlači kad ste kod kuće?Uzgoj cvijeća.

Koje cvijeće posebno volite?

Kao i sve žene, volim ruže, ali zapravo nema cvijeća koje me ne raduje. Oso-bito se veselim kad mi ga daruju nakon pobjede.

Gledate li filmove?Kad imam vremena volim pogledati komedije. Ne volim drame, one me ra-stužuju.

A čitate li knjige?O, kako da ne. Ali, opet samo one sa sretnim završetkom!

Kako se odmarate prije velikih natjecanja?Neki šeću, drugi razgovaraju, a ja se naj-češće „zabijem“ u sobu, pa se odmaram uz TV program ili čitanje.

Imate li tremu prije nastupa?I te kakvu! Ne znam ni jednog velikog igrača koji je nema. Trema je i znak od-govornosti. Ali, kad počne natjecanje trema se polako „briše“.

Kojim kuglačima se osobito divite?Ima ih dosta, ali ipak bih izdvojila Šteficu Krištof, Nikolu Dragaša i Biserku Perman. Oni su svjetske klase.

Kako primate poraze?Teško. Međutim, i porazi su sastavni dio sporta. Ne može se uvijek pobjeđivati.

Najteži poraz?Na jednom natjecanju u Skopju. Osvoji-la sam četvrto mjesto. Bolje da sam bila zadnja. Ako ste četvrti to znači da ste bili tik do medalje. E, to je najteže…

Jeste li ikada požalili što ste ostali u Koprivnici?Ni govora. Podravka mi je omogućila lijepu karijeru. Zahvalna sam. Tu mi je i obitelj, a suprug i sin su mi najveća po-drška.

Vaš sin Matija ima tek deset godina. Hoće li vašim stopama?Ne vjerujem. Sada ga više privlači lopta.

Imate neku skrivenu želju?E, da mi je zdravlja. Zdravlje je najveće bogatstvo.

Što još možemo očekivati od vas kad je kuglanje u pitanju?Puno me pitate. Ali, bit će još velikih re-zultata. To vam obećavam.

Foto: Berislav Godek

19UMIROVLJENICI

Ovaj nekadašnji aktivni nogo-metaš koprivničke Lokomo-tive, kasnije isto tako veliki

zaljubljenik stolnoteniske loptice u Podravku je došao davne 1962. godi-ne u računovodstvo na vođenje knji-ge izlaznih računa. - Poslije odlazim u pripremu gdje pla-niram i proizvodnju Vegete. Podravka tada nije imala toliko proizvoda kao danas tako da smo gotovo sve recep-ture znali na pamet. Nešto kasnije iz pripreme prelazim u unapređenje prodaje u tadašnju ekonomsku pro-pagandu, prisjeća se svojih početaka Valent. Iz unapređenja prodaje zatim odlazi u odjel ambalaže na nabavu

Valent Kolačko

Pivnica Kraluš - najomiljenije mjesto za raspravu oaktualnim temamaPiše: Vjekoslav Indir

fleksibilne aluminijske ambalaže, vre-ćica za juhe. Sedamdesetih godina preuzima i cijelu Podravkinu nabavu osim poljoprivrednog dijela, a osam-desetih godina bio je i član Poslo-vodnog odbora Podravke zadužen za nekadašnju Opću koordinaciju. Tu su tada spadale sve nekadašnje uslužne službe u Podravki. - Tih godina smo u Podravku uveli četrdeset satni radni tjedan. Kasnije su i druga poduzeće po tom modelu prelazila na takvo radno vrijeme. Kako je stalno bilo problema za Dan mrtvih predložio sam da se taj dan u Podravki ne radi i to smo usvojili. Predložio sam također da se spoje u neradne dane

vrijeme od Božića do Nove Godine, tu sam imao najviše problema, jer se mi-slilo da neće biti Podravkinih proizvo-da na tržištu zbog toga. No, usprkos svemu sve je to ostalo do današnjih dana. Mogu slobodno reći da se je tada puno pažnje posvećivalo radni-ku i njegovim potrebama. Primjerice, odmori u ugovorenim objektima, lje-tovanja djece u odmaralištu u Pirov-cu, imali smo i vlastitu ambulantu, or-ganizirano skijanje, radničke sportske igre – ističe Valent Kolačko.U dva mandata od po dvije godine bio je i predsjednik centralnog Rad-ničkog savjeta Podravke, a i jedan mandat je vodio nekadašnje Općin-sko sindikalno vijeće u Koprivnici. Sje-ća se sa smiješkom i vremena kada bi u Podravku dolazile razne delegacije, a praksa je bila da uz generalnog di-rektora u razgovorima s njima sudje-luju i predstavnici Radničkog savjeta. Tako je i Valent bio u delegaciji kada je Podravku posjetila Valentina Terješ-kova prva žena astronaut.-Sve se odvijalo po unaprijed pozna-tom protokolu od kojega se nikako nije smjelo odstupati. Bili smo u Hle-binama u domu gdje je organizirana večera na kojoj je bila glazba. Kako sam govorio ruski bio sam cijelo vri-jeme uz gošću. Tijekom večere sam je zamolio za ples. Svi su mi odmah rekli da to ne smijem jer nije po protokolu. No, bio sam uporan i ona je pristala. Najsmješnije je bilo što su se kasnije sve moje kolege počele predstavljati kao Rusi, naravno kako bi plesale s go-šćom- rado ističe Valent.Zadnji posao u Podravki bio mu je na mesnom kompleksu na Danici. Najčešće ga se danas može vidjeti u našoj pivnici gdje se druži sa svojim kolegama raspravljajući o aktualnim stvarima.-Moramo graditi Podravku da nam djeca imaju gdje raditi i zbog toga nismo imali velike plaće, prisjeća se kako su nekada govorili. No, i dalje vje-rujem u Podravku i uvjeren sam kako ona bez obzira na sve nedaće koje je prate, ima budućnost, kaže Valent.

Foto: Berislav Godek

20 FEFERON

Matematikom do tate

Kako započinje svađa

Što je to politika

Danas je majka 21 godinu starija od svog djeteta.Za 6 godina, majka će biti 5 puta starija od djeteta.Pitanje: Gdje je otac tog djeteta sada?Ovo je pravi matematički problem, nije vic!Sretno

Morate biti u braku bar nekoliko godina da u potpunosti shva-tite sljedeće ...

Jednog dana sin upita tatu:Što je to politika?Tata odgovori-Ja donosim kući novac, dakle ja sam Kapitalist-Tvoja majka raspoređuje novac, dakle ona je Vlada-Djed kontrolira da sve bude po propisima, dakle on je Sindi-kat-Naša kućna pomoćnica je Radnička klasa-Svi mi skupa brinemo da tebi bude dobro, dakle ti si Narod, a tvoj mali braco, koji još nosi pelene, on je Budućnost.Je si li me shvatio sine?Mali se zamislio i reče ocu da će mu dati odgovor nakon pros-pavane noći.Tijekom noći, mali braco se probudio u plaču, jer je uprljao pe-lene.Kako mali nije znao što poduzeti, otišao je u sobu kod rodite-lja.Tamo je njegova mama koja duboko spava i ne može je pro-buditi.Tako se uputi u sobu kod spremačice gdje je našao tatu kako se zabavlja s njom, dok je djed virio kroz prozor!!Svi su tako zauzeti, da nisu primijetili maloga.Tako je mali odlučio vratiti se u krevet.Slijedeće jutro tata upita sina da li nakon prospavane noći zna odgovor.Da, odgovori sin.Kapitalizam iskorištava Radničku klasuSindikat samo gleda i ništa ne poduzimaU međuvremenu Vlada spavaNarod je u potpunosti zanemarenA Budućnost nam je u govnimaTo je politika!!!

Karikatura: Ivan Haramija-Hans

Jedne godine, odlučio sam da kupim punici parcelu na groblju kao poklon za Božić ... Sljedeće godine, nisam joj kupio ništa. Kad me je pitala zašto, odgovorio sam, “Pa, još uvijek niste iskoristili poklon što sam vam kupio prošle godine!” I tako je počela svađa .....

Moja supruga i ja gledali smo “Tko želi postati Milijunaš” dok smo bili u krevetu. Okrenuo sam se prema njoj i upitao:“Želite li imati seksualni odnos?”“Ne”, odgovorila je.Zatim sam pitao: “Je li to vaš konačan odgovor?”Ovog puta me nije ni pogledala, jednostavno govoreći: “Da”,pa sam rekao: “Onda bih želio pozvati prijateljicu”.I tako je počela svađa .....

Odveo sam suprugu u restoran. Konobar je, iz nekog razloga, prvo mene pitao što bih želio naručiti. “Ja bih jedan goveđi odre-zak, srednje pečen.” On mi reče, “Zar se ne plašite Lude Krave?” “Ne, ona može naručiti sama.” I tako je počela svađa ..............

Moja supruga i ja smo sjedili za stolom, na proslavi mature. Moja žena je neprekidno gledala pijanog čovjeka koji je sjedio sam za stolom, blizu nas. “Poznaješ li ga?” “Da”, uzdahnula je, “On je ne-kada davno bio moj momak ..........Čula sam da se propio čim smo se rastali, i čujem da se od tada nije trijeznio.”“Bože moj”, rekoh, “ Tko bi povjerovao da osoba može tako dugo slaviti.” I tako je počela svađa ...

Kada nam se pokvarila kosilica za travu, žena mi je često nabaci-vala primjedbe da je popravim. Ali ja sam uvijek imao neka preča posla, uvijek nešto važnije od kosilice. Kada sam se vratio kući jednog dana, našao sam suprugu kako sjedi u visokoj travi i sa kućnim škarama sjecka travu. Gledao sam je nijemo za kratko, otišao u kuću i donio joj četkicu za zube i rekoh joj “ Kada završiš sa sjeckanjem trave evo ti pa počisti stazu.” I tako je počela svađa ...

Moja supruga je stajala gola, promatrajući sebe u ogledalu u sobi. Nije bila sretna što vidi u ogledalu i reče mi, “Osjećam se očajno, izgledam stara, debela i ružna.Potrebno je da mi kažeš nešto lijepo, neki lijep kompliment.”Odgovorih: “Vid ti je perfektan.” I tako je počela svađa ...

21KULTURA

Podravkini likovnjaci pokazali veliko srce u akciji Vukovaru s ljubavlju

Podravkin zbor obogatio Renesansni festival

Vrijedni amateri kulturno-umjet-ničkih udruga iz cijele zemlje još jednom su dokazali svoju ple-

menitost. Na poziv KUD-a Tomislav iz Sv.Ivana Žabno više od 150 likovnih umjetnika, pjesnika, glumaca, tambu-raša, folkloraša uključilo se u projekt Vukovaru s ljubavlju kojem je domaćin bio Kulturno-informativni centar Boro-vo naselje – Vukovar. Sudjelovali su na jednoj od najvećih ikad održanih kul-turno-umjetničkih kolonija u Hrvatskoj. Uz raznovrsni kulturno-umjetnički pro-gram slikari i kipari stvarali su djela koja će ukrašavati zgrade obnovljene od rat-nog razaranja. -Nadamo se da je ova kolonija zapravo tek početak jednog novog nadahnuća, entuzijazma, stvaralaštva i humanosti i pozivamo vas sve zajedno da nastavimo s akcijama za grad Vukovar- grad prija-teljstva, stvaralaštva i solidarnosti kako bi na europskoj karti Vukovar ponovno zauzeo mjesto koje mu je stoljećima pripadalo - rekli su predstavnici orga-nizatora zahvaljujući brojnim umjetni-

Mješoviti pjevački zbor KUD-a Podravka po prvi puta se uključio u Renesansni festival i

to na vrlo dojmljiv način. U atriju Franje-vačkog samostana članovi zbora dva su dana izvodili renesansne napjeve, a nji-

cima koji su se uključili u humanitarni projekt. A među njima su bili i članovi Likovne sekcije Podravka 72. Alojz Hor-vat, Ivan Rođak, Josip Gregurić, Zvonko Koščak i Darko Vratić koji su stvarali u gradu heroju, te Marijana Janeković koja nije mogla sudjelovati na koloniji,

ali je darovala jednu svoju sliku.Osim što su darivali dio svoje umjetnič-ke duše likovnjaci Podravke su zajedno s ostalim sudionicima akcije posjetili vukovarsku bolnicu, Ovčaru i memori-jalno groblje, te odali počast žrtvama agresije. (J.L.)

Podravkini likovnjaci sudjelovali u jednoj od najvećih kulturno-umjetničkih kolo-nija u Hrvatskoj

hovi nastupi bili su istinski glazbeni do-življaj. Poletno i svježe, pod vodstvom dirigentice Darije Kivađ Podravkin zbor izveo je nekoliko madrigala oduševiv-ši ljubitelje glazbe. Atrij Franjevačkog samostana u kojemu je istovremeno

otvorena vrlo vrijedna izložba inkuna-bula i medicinskih knjiga iz 16. stoljeća pokazao se kao odličan okvir za ovakvu izvedbu, pa u MPZ Podravka već razmi-šljaju o obogaćivanju svog repertoara za sljedeći nastup u istom prostoru.

U atriju franjevačkog samostana nastupio mješoviti pjevački zbor KUD-a Podravka

22 SPORT

Dvjema zlatnim medaljama sa svjet-skih prvenstava Blanka je u Daeguu dodala i srebro. Iako je u Južnu Ko-

reju otputovala načeta ozljedama, Blanka je osvojila srebrnu medalju preskočivši 203 centimetra, jednako kao i pobjednica Ana Čičerova koja je pak, iza sebe imala manje pokušaja od najbolje hrvatske spor-tašice. Uz to, po stoti put u karijeri skakala je preko dva metra! Do medalje je Blanka došla na impresivan način. Prve tri visine preskočila je iz prvog pokušaja (1,89, 1,93 i 1,97), a potom 2,00 i 2,03 iz drugog. Na kraju je Čičerova postala zlatna jer je iz pr-vog pokušaja preskočila sve, pa i 2,03. Ni jedna nije mogla preko 2,05 metara. - Čičerova je zasluženo pobijedila jer ci-jelu sezonu ima više skokove od mene, to je glavni razlog. Ja sam prvi put uopće pogledala 2,03 i 2,05 ove sezone, ni na treningu nisam to uspijevala preskočiti. Velika je lista ljudi kojima dugujem zahva-lu što sam uopće nastupila, ovo je srebro kao zlato! I moj stoti skok preko dva metra - rekla je Blanka nakon finala.Za svoj novi veliki uspjeh Blanka Vlašić primila je brojne čestitke uključujući i onu od predsjednika države Ive Josipovića, a među prvima čestitala joj je Studena čije je zaštitno lice već godinama. (J.L.)

Blankino srebro zlatnog sjaja

Blanka u Daeguu Foto: Arhiva

Slaven mora biti u vrhu prvenstvene tablice

Nakon sedam odigranih kola Slaven Belupo s 13 osvojenih bodova je na četvrtom mjestu prvenstvene

tablice. Puno ili malo? Sve je to relativno jer Slavenaši su u prvenstvo krenuli po-bjedom protiv Zagreba (1:0), potom uzeli bod u Splitu (1:1), izgubili od Dinama (0:2) na domaćem terenu, potom rasturili u gostima vinkovačku Cibaliju (4:1), pobije-dili Inter (3:2) i Karlovac (3:0) te u zadnjem kolu izgubili od Osijeka (0:2).- Generalno sam zadovoljan brojem osvo-jenih bodova, ali jedino mi je žao što smo zadnjom utakmicom pokvarili dojam. Na-ime, nije problem izgubiti od boljega, ali nisam nikako zadovoljan pristupom igri naših nogometaša u Osijeku, posebice u prvih pola sata igre. Očekujem da će eki-pa iz te utakmice izvući određene pouke

te već na utakmici protiv Lučkog na ko-privničkom Gradskom stadionu pobije-diti. Naime, za ovu sezonu smo si zacrtali da budemo u vrhu prvenstvene tablice te da uđemo u Europu. Duboko vjerujem da smo u stanju to ostvariti – ističe direktor Slaven Belupa Zvonimir Šimunović.Osječani su zapravo Slavenaše pobijedili njihovim oružjem jer Koprivničanci su u zadnjih nekoliko kola upravo pokazivali da su najjači u prvih pola sata igre. Posebi-ce je to bilo vidljivo protiv Intera i Karlov-ca. Ne sumnjamo da će Roy Ferenčina i stručni stožer znati motivirati ekipu protiv Lučkog te da će osječka partija biti samo jedna od loših dana Slaven Belupa. Ipak je koprivnički klub jedan od najorganizi-ranijih i financijski stabilan u današnjem hrvatskom prvoligaškom društvu. (B.F.)

1. Hrvatska nogometna liga1. GNK Dinamo 192. HNK Hajduk 143. NK Osijek 144. NK Slaven-Belupo 135. NK Inter-Zaprešić 136. NK Split 127. HNK Rijeka 12

8. NK Zagreb 129. NK Lokomotiva 1110. NK Zadar 911. NK Istra 1961 812. HNK Cibalia 713. NK Šibenik 514. NK Karlovac 415. NK Lučko 116. NK Varaždin 1

Mjesečnik Slaven Belupa

Osim relativno dobrog starta u prvenstvo, dolaskom no-vog direktora Slaven Belupa

Zvonimira Šimunovića pokrenule su se i brojne aktivnosti vezane za pro-mociju kluba. Tako je, među ostalim, promoviran mjesečnik Slaven Belupo koji je tiskan u 3.000 primjeraka te prema reakcijama navijača, odlično je prihvaćen. Uoči utakmice s Luč-kom bit će predstavljen broj za rujan u kojemu će se moći pročitati zani-mljiv razgovor s predsjednikom kluba Stanislavom Biondićem, potom bit će opširno predstavljena Škola nogo-meta grada Koprivnice i njezinih 250 polaznika, izvještaji s utakmica, riječ navijača itd. Sve u svemu, za svakoga ponešto. (B.F.)

Novosti na plaći za kolovoz 2011. godineNakon tromjesečnih priprema u suradnji službe Obračun plaća i Informatike implementirane su zakonske izmjene u evidencijama radnog vremena i isprava-ma o plaći i naknadi plaće (platnim listićima) za kolovoz 2011. godine, sukladno novim pravilnicima koji su stupili na snagu 1. svibnja 2011. godine:1. Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (NN br. 37/11.)2. Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine (NN br. 37/11.)Od početka ove godine započeli smo s primjenom pravilnika pod identičnim nazivom koji su doneseni sredinom prošle godine. Međutim, već je tada bilo vidljivo da je dio odredbi poslodavcima teško provediv na način i u opsegu kako je propisano te je zakonodavac propisao nove Pravilnike nešto drugačijeg sadržaja.Najvažnija novina u sadržaju novih Pravilnika je izričita odredba (čl. 3. st. 2.) kojom je određeno da poslodavac nije dužan voditi podatke koji kod određenog radnika ne postoje, primjerice noćni rad za radnika koji radi samo I. smjenu. Isto tako promijenjeno je da se ostvareni sati rada ne prikazuju posebno za ostvare-ne sata rada danju i ostvarene sate rada noću, a unutar dana i noći na redovni rad, prekovremeni rad i rad nedjeljom, blagdanom ili neradnim danom. Mišljenja smo da je zakonodavac uspio novim pravilnicima pojednostaviti način vođenja evidencija i prikazivanja na platnim listićima.

Podaci na platnom listiću od plaće za kolovoz biti će strukturirani:• Plaćazaobavljenirad• Ostvarenisatirada• Redovnirad• DodatakzaIIsmjenu10%• DodatakzaIIsmjenu10%-nedjeljaiblagdan• Dodatakzaradnedjeljom35%• Dodatakzaradnoću-IIIsmjena40%• Dodatakzaradnoću-IIIsmjena40%-nedjeljaiblagdan• Prekovremenirad• DodatakzaIIsmjenu10%• DodatakzaIIsmjenu10%-nedjeljaiblagdan• …• Naknadaplaćezarazdobljaopravdanihizostanaka• Naknadazagodišnjiodmor• Naknadazablagdan• Naknadazaplaćenidopust• Bolovanjenateretposlodavcado42dana• Naknadazazarađenesate…

Sati s pravom na naknadu plaće su oni sati koje bi radnik određenog dana radio da nije zbog zakonom propisanog opravdanog razloga spriječen raditi. Sukladno članku 8. stavku 1. podstavku 2. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima obvezan podatak u evidenciji radnog vremena su sati u dane blagdana ili neradnih dana utvrđenih poseb-nim propisom u kojima radnik ne radi, a po redovitom rasporedu bi trebao raditi pa za iste ostvaruje pravo na naknadu plaće. Znači, radnik ostvaruje naknadu plaće samo za ona razdoblja u kojima bi radio da ne koristi zakonom ili drugim izvorom propisano pravo na izostanak s rada. Primjerice, radnik koji na dan blagdana ne radi, a prema tjednom rasporedu rada bi radio da nije blagdan, ima pravo na naknadu plaće. Ali ako blagdan pada u dan koji je odnosnom radniku neradni dan (slobodan), tada radnik nema pravo na naknadu plaće jer tog dana ne bi radio i da nije blagdan.

Za rad na dane blagdana i u neradne dane utvrđene zakonom radnik ima pravo na naknadu plaće i plaću za odrađene sate rada uvećanu za 50%, sukladno Kolektivnom ugovora članku 42. stavku 2. Iznos plaće za izvršeni rad u dane blagdana u ukupnom iznosu od 250% obračunati će se i prikazivati na platnom listiću u jednom redu ‘Rad blagdanom 250%’ i sadržavati će 100% plaće za odrađene sate uvećanu za 50% (100% + 50% = 150%) i 100% iznosa naknade plaće koji se do sada prikazivao u zasebnom redu, odnosno (100% + 50% + 100% = 250%).

Primjeri za kolovoz koji ima prema općem kalendaru mjesečni fond 184 sata od čega su dva blagdana:1. Ako je radnik radio na oba blagdana u kolovozu po 8 sati u I. i II. smjeni na platnom listiću će se prikazivati samo jedan red ‘Rad blag-danom 250%’ 16 sati. Do sada su na platnom listiću bila prikazana dva reda: ‘Rad na blagdan 150%’ 16 sati i ‘Naknada za blagdan 100%’ 16 sati. Ukupno će se financijski radniku obračunati isto kao i do sada, ali se naknade plaće neće prikazivati odvojeno već zajedno s plaćom za rad na blagdan i ukupni mjesečni fond sati će biti manji za 16 sati naknade za blagdan.2. Ako je radnik započeo raditi uoči blagdana 14.8.2011. u III. smjeni od 23 sata i radio do 7 sati 15.8.2011., a i 15.8.2011. je započeo raditi od 23 sata do 7 sati 16.8.2011. nema pravo na 8 sati naknade plaće za blagdan kao ostali radnici koji nisu došli na posao 15.8.2011., ali ima pravo na plaću za izvršeni rad 250% za ukupno 8 sati, a od toga 7 sati rada (započetih 14.8.) + 1 sat rada (započet 15.8.) na blagdan. Radnik je radio i 5.8. u II. smjeni i za taj dan ima pravo na plaću za izvršeni rad 250%. Znači, do sada je na platnom listiću prikazano ‘Rad na blagdan 150%’ 16 sati i ‘Naknada za blagdan’ 100% 16 sati, a sada će na platnom listiću biti prikazano ‘Rad blagdanom 250%’ 16 sati (8 sati za 5.8. + 8 sati za 15.8.). Ukupno će se financijski radniku obračunati isto kao i do sada, ali se naknade plaće neće prikazivati odvojeno već zajedno s plaćom za rad na blagdan i ukupni mjesečni fond sati će biti manji za 16 sati naknade za blagdan.3. Ako je radnik započeo raditi uoči blagdana 4.8.2011. u III. smjeni od 23 sata i radio do 7 sati 5.8.2011. obračunati će se redovni rad 100% za 1 sat od 23 do 24 sata, ‘Rad na blagdan 250%’ za 7 sati od 0-7 sati. A ako 5.8.2011. nije započeo s radom u smjeni od 23 sata jer je blagdan ima pravo na ‘Naknadu za blagdan’ 100% za 8 sati. Radniku će se u ovom primjeru obračunati ‘Rad na blagdan 250%’ za 7 sati od 0 do 7 sati 5.8.2011. (započetih 4.8.2011.) i još će se obračunati ‘Naknada za blagdan’ 100% za 8 sati za smjenu od 23 sata koju nije radio jer je blagdan. 4. Radnik je u mjesecu kolovozu radio ukupno 184 sata u četvero smjenskom radu (12 sati) i od toga je radio na blagdan ukupno 19 sati. Tih 19 sati ‘Rada na blagdan 250%’ ostvario je radeći 12 sati 5.8.2011. od 7 do 19 sata i radeći 7 sati 15.8.2011. od 0 do 7 sati (smjena započeta 14.8.2011. u 19 sati). U smjeni koja je započela u 19 sata 14.8.2011. do 24 sata je ostvario 5 sati redovnog rada 100%, a za sate od 0 do 7 sati 15.8.2011. je ostvario ‘Rad na blagdan 250%’ 7 sati. Znači, na platnom listiću će biti prikazan ‘Rad na blagdan 250%’ za 19 sati (12 sati za 5.8.2011. + 7 sati za 15.8.2011.), ali neće biti prikazana posebno ‘Naknada za blagdan’ 100% 16 sati. Ukupni fond sati će biti 184 sata, a prije je bio 200 sati, ali će financijski biti obračunato više nego do sada 3 sata naknade za blagdan 100% sadržane u plaći za ‘Rad na blagdan’.

Za sva dodatna objašnjenja ili pitanja, služba Obračun plaća stoji na raspolaganju svim radnicima i osobama zaduženim za vođenje evidencije radnog vre-mena.

Veliko finale Jadranskih igara

U Biogradu na Moru završio je ovo-godišnji show “Jadranske igre” čije je službeno piće bila Stude-

na, a pokrovitelji „Jadranske kuhinje“ Vegeta. Najbolje četiri ekipe koje su se ove godine našle u finalnom susretu bile su ekipe: Primoštena, Raba, Matulja i Vranjica. Nakon odmjeravanja snaga u nizu različitih igara poput morske alke,

pršuta, morskih kašeta, utrci magaraca, letećeg vaterpola te najzanimljivijeg potezanja konopa koji u stvari na naj-bolji način predstavlja i jača osjećaj pri-padnosti i nadmetanja, u ukupnom pla-smanu pobijedila je ekipa Primoštena. Oni su tako na kraju „Jadranskih igara“ zasluženo osvojili ni manje ni više nego vatrogasno vozilo, po uzoru na neka-

dašnje Jadranske susrete sedamdese-tih godina, kada je također za nagradu dodjeljivano vatrogasno vozilo sve u cilju oživljavanja tradicije, ali i zaštite okoliša. Završnicom ovogodišnjih igara na bazenu Ilirije bilo je prekrasno uživo, osjetiti okuse, mirise, boje hrane na ta-njurima uz Vegetu koju je promovirao show. Najpoznatiji Podravkin brand Vegeta tako je kroz Jadransku kuhinju predstavila idealan spoj s raznovrsnim utjecajima koji su tijekom stoljeća stva-rali prehrambeni identitet ovog pod-neblja. Uvelike je tome doprinosio i showman igara naš promotor Mišel To-kić sa svojim nepresušnim kulinarskim umijećima. Uz Vegetu u vrućim rujan-skim predvečerjima u utaživanju žeđi gledatelja i natjecatelja sudjelovala je i Studena. Finale igara osim standardnih voditelja Karmele Vukov Colić i Mirka Fodora, uz asistenciju Renea Bitorajca koji je bio voditelj-vatrogasac, uveličali su i legendarni voditelji ovih susreta s početka sedamdesetih Helga Vlahović i Oliver Mlakar. Upravo su oni i najavili najuzbudljiviju igru potezanje kono-pa. U svakom pogledu bilo je to novo i moderno izdanje igara čija tradicija na području hrvatske obale, a posebice manjih mjesta, seže u daleku prošlost. Ekipe koje su se takmičile tijekom iga-ra formirale su se najčešće od strane domaćina igara u kojima su mogle su-djelovati lokalne ekipe kao predstavnici svojih mjesta, ekipe vatrogasnih društa-va, raznih udruga, sportskih klubova ili pak ekipe turista što sve daje posebnu draž igrama. Zanimljiv je ovo projekt u čijoj je realizaciji važno mjesto zauzela i Podravka preko Studene i Vegete.

Piše i foto: Vjekoslav Indir

Super nagradna igra Lino Mix&Play

Prošlo je nekoliko mjeseci od kada je Lino sve ljubitelje žitarica izne-nadio novim ukusnim proizvodi-

ma Mix&Play. Lino Mix&Play žitarice je-dinstveni su proizvodi u svijetu, čime su Podravka i Lino postali nositelji trenda ne samo u regiji, već i šire. Proizvodi su moderan miks pahuljica i super doda-taka (corn flakesa. mueslia, voća...) koji pružaju veći užitak u konzumaciji i do-datnu energiju. Unutar linije Mix&Play nalaze se tri proizvoda: choco ‘n‘ mue-sli, choco ‘n‘ nut i apple ‘n‘ cookie koji djeci pružaju slastan obrok. Usto Lino Mix&Play omogućava i odličnu zabavu s veselim društvom u cool igrici na Fej-su pod nazivom„Pogodi koja si zvijez-

da!“. Organizirane su i promotivne pro-daje širom Hrvatske u kojima su djeca mogla doći do privlačnih poklona. Sada je vrijeme za nova iznenađenja! Lino je smiksao super nagradnu igru i pripre-mio vrijedne „must have“ nagrade: HP notebook, iPhone 4, iPod touch, iPod shuffle i fora Lino Mix&Play majicu. Za sudjelovanje u nagradnoj igri potreb-no je kupiti dva Lino Mix&Play proizvo-da i poslati kopiju računa s osobnim podacima do 31.10.2011. na adresu Lino Mix&Play, p.p. 1111, 48000 Ko-privnica. Jedna osoba može poslati ne-ograničeni broj kopija različitih računa, a pravo sudjelovanja imaju svi građani Hrvatske osim zaposlenika Podravke i

članova njihovih užih obitelji. Izvlače-nje dobitnika nagrada je 4. studenoga, a objava rezultata 10. studenoga na in-ternet stranici www.podravka.com i www.linomixandplay.com.

Promotor Mišel Tokić u svojoj kreativnosti