List dioniËkog druπtva “Podravka” KoprivnicaGodina XLVBroj 1779 Petak 20. sijeËnja 2006.

ISSN 1330 - 5204

www.podravka.com

Piπe: Boris Fabijanec

Od veljaËeobraËun i isplataplaÊajednommjeseËno3. str.

Pojedine Podravkinesluæbe, sindikati iudruge preselili uunajmljene prostorijeBilokalnika4. str.

Snimio: Nikola Wolf

Stipendije je uruËio Darko Marinac

ZajedniËka snimka dobitnika stipendija iz Zaklade ”prof. Zlata Bartl” s Darkom Marincem i Josipom NakiÊem AlfirefiÊem

U Podravkinom gastronomskomcentru ”©tagelj” predsjednik UpravePodravke i upravitelj Zaklade “prof.Zlata Bartl” Darko Marinac sveËano jeuruËio 19. sijeËnja 20 stipendija i pot-pora studentima dodiplomskih i po-slijediplomskih studija za akademskugodinu 2005/2006.- Veselim se πto pod ovako lijepim

imenom prof. Zlate Bartl mogu poz-draviti njene sljedbenike u akadem-skom obrazovanju. Prema onome πtosam vidio, vaπe ocjene su ”prestraπ-ne” i drago mi je da ste vi najbolji odnajboljih - rekao je Darko MarinacpozdravljajuÊi dobitnike stipendija ipotpora.Dobitnicima se obratio i predsjednik

Upravnog odbora Zaklade Josip Na-kiÊ AlfireviÊ koji im je, ËestitajuÊiulazak u elitno druπtvo, izmeu osta-loga, rekao:- Drago mi je πto vi i dalje podræa-

vate misiju Zaklade i produljujeteono za πto smo se prije nekolikogodina odluËili. Meu vama sigurnoÊe se pojaviti neka nova Zlata Bartl.InaËe, Zakladu ”prof. Zlata Bartl”

Podravka je osnovala prije tri godine,a ovo je druga godina kako Zakladadodjeljuje potpore i stipendije usp-jeπnim hrvatskim studentima. Krite-riji za dodjelu bili su vrlo zahtjevni, apravo na dodjelu stipendije i potpo-re imali su studenti dodiplomskihstudija stariji od 22 godine, ukolikonisu ponavljali godinu studija te akoimaju prosjek ocjena u dosadaπnjemstudiju 4,5 ili viπe. S druge strane,pravo na dodjelu stipendije i potpo-re imali su polaznici poslijediplom-skih studija koji nisu stariji od 30godina, ako su na dodiplomskomstudiju imali prosjek ocjena 4,5 iliviπe te ako imaju napredno znanjedva svjetska jezika, od kojih je jedanengleski, te napredno poznavanjerada na raËunalu. Uz sve to, kandi-datima za dodjelu stipendija i potpo-ra koji ispunjavaju te kriterije vred-novana su slijedeÊa mjerila - uspjehu studiju kao osnovno mjerilo, znan-stveni i struËni radovi, nagrade de-

kana, rektora i meunarodne nagra-de te preporuke profesora. Uz sve teuvjete prednost su imali studentiviπih godina studija i loπijeg socijal-no-ekonomskog statusa. Bez obzirana ovako visoke kriterije natjeËaja,ove se godine prijavilo dvadesetakposto viπe studenata nego proπleakademske godine.Dobitnici stipendija i potpora su:

Mario Hlevnjak, Marko ©ariÊ, TamaraPetroviÊ, Maja PetkoviÊ, Dragan Fili-poviÊ, Mario Vaπak, Tea MarceliÊ,Vedran RadojËiÊ, Pavo Markoπ, MarioHabek, Darija ©najder, Ivan Tomlje-noviÊ, Borko Baraban, Paπko BurnaÊ,Tanja Mamula, Mladen Fruk, Ivo Krz-nar, Mirela Suπa, Maja Hrbak i MajaPrutki.- Naravno da je meni i mojim kole-

gama izuzetno drago i velika Ëastdobiti stipendiju ili potporu od Zakla-de koja nosi ime jedne velike æene.

Odnos ljudi iz Zaklade je zaistaizuzetno srdaËan prema nama i to nesamo danas zbog sveËanosti, veÊ i usvim dosadaπnjim kontaktima. S pra-vom Podravka u svom simbolu imasrce! Osim toga, posebno me dojmiodanaπnji susret s profesoricom Zla-tom Bartl koja je zaista puno uËinila,ne samo za Podravku, veÊ i za Hr-vatsku - rekla nam je nakon sveËano-sti dobitnica stipendije na poslijedi-plomskom studiju zagrebaËkog Far-maceutsko-biokemijskog fakultetaTea MarceliÊ.Tijekom boravka u Podravki dobit-

nici stipendija i potpora Zaklade obi-πli su proizvodne pogone tvornicaVegete i Podravka jela, gdje su seupoznali s najmodernijom prehram-benom tehnologijom i stvaranjem naj-poznatijeg branda Podravke - Vege-tom, koju je sa svojim struËnim ti-mom osmislila profesorica Zlata Bartl.

U Podravki su 19. sijeËnja uruËene stipendije i potpore Zaklade “prof. Zlata Bartl”

Najbolji nastavljaju profesoriËin put

2 Broj 1779 Petak 20. sijeËnja 2006.

Proπle godine prvi intervju u na-πim novinama dao je Saπa Romackoji je tada radio kao direktor Se-ktora upravljanja komercijalnim part-nerima. U tom razgovoru Saπa jenajavio da bi volio biti poËetkomove godine naπ prvi sugovornik“kako bi imao moguÊnost putemnovina ponovno izraziti svoje zado-voljstvo postignutim rezultatima”.Naravno, tada je mislio na rezultateSektora upravljanja komercijalnimpartnerima, no on je u travnju ime-novan Ëlanom Uprave Podravke za-duæen za marketing. A o tom vrloznaËajnom napredovanju u karijeriSaπa Romac na poËetku razgovorakaæe:- U vrijeme kada smo proπle godine

radili intervju, a rijeË je o poËetkugodine, zaista nisam oËekivao da Êupostati Ëlan Uprave. Znao sam daizlazi mandat tadaπnjoj Upravi, alinisam se nadao da Êu upravo jaimati tu Ëast i odgovornost da bu-dem imenovan Ëlanom UpravePodravke. U svakom sluËaju, to jeznaËajan iskorak u mojoj poslovnojkarijeri, ali moram pohvaliti i mojuekipu koja je ostala iza mene uSektoru upravljanja komercijalnimpartnerima. Adrijana Paπica i njezinisuradnici u potpunosti su ispunilizacrtane planove i to mi je jakodrago, jer takav trend poslovanjatoga sektora pokazuje kako smo bilii kako su oni i dalje na dobromposlovnom putu.

Centralizacija i pomacina bolje u Marketingu- Proπlu godinu u marketingu obi-

ljeæila je centralizacija...- Apsolutno, taj proces centraliza-

cije marketinga zapoËet je joπ umandatu prethodne Uprave, aopÊom reorganizacijom tvrtke mar-keting je ocijenjen kao centralnafunkcija od vitalnog znaËenja zaPodravku i zapoËet je proces cen-tralizacije. Mislim da je to jako do-

bar potez joπ one prethodne Upra-ve, a to sve Êe prave rezultate poËetidavati ove i naredne godine. Osimsame organizacije, æelimo centrali-zirati i joπ neke procese te uvestiprincipe izvjeπtavanja kako bi u ko-naËnici bili efikasniji u kontroli tro-πenja marketing budæeta.- Osim procesa centralizacije, pro-

πlu godinu u Podravkinu marketin-gu obiljeæilo je i jaËanje kadrovskestrukture toga sektora. Izmeu osta-loga, postavljen je i novi direktorSektora marketing, Romeo NakiÊ...- Tako je, doveli smo gospodina

NakiÊa na Ëelo Marketinga. Mislimda on u sebi nosi jedno mreænoiskustvo marketinga i prodaje kojeje nama sigurno jako dobro doπlo, auz to donosi i najbolju praksu naπeg

partnera, najveÊe svjetske prehram-bene tvrtke, Nestlea. Iako je relativ-no kratko vrijeme u Podravki, veÊse vide pomaci u marketingu podvodstvom Romea NakiÊa u smjeru ukojemu smo htjeli iÊi i koji smozacrtali. No, æelim takoer istaknutida je i NakiÊev prethodnik, gospo-din Horvat, odliËno odradio ulogukoja mu je bila povjerena formira-njem Sektora marketing, a on idanas obnaπa vrlo odgovornu fun-kciju u Maarskoj. Zapravo ta pro-mjena na Ëelnom mjestu Marketin-ga je evolutivni put, jer za najveÊerezultate i promjene u Marketinguzasluæan je gospodin Horvat, a mismo dalje nastavili tu marketinπkuevoluciju dovoenjem gospodinaNakiÊa.

Suradnja Marketinga iProdaje sve je bolja- Za dobro funkcioniranje kompa-

nije od velike je vaænosti dobrasuradnja Marketinga i Prodaje. Ka-ko vi danas ocjenjujete tu suradnju?- Ako je do sada bila dobra, onda

je ona danas joπ bolja i ona jeapsolutno kljuË uspjeha u poslukojim se mi bavimo. Mislim da Êe tasuradnja u nadolazeÊem razdobljubiti joπ bolja. Mi smo i partneri iprijatelji s ciljem da πto kvalitetnijenaπ prozivod dovedemo na police iu kontakt s potroπaËima te da tajproizvod πto bolje iskomuniciramoi prezentiramo naπim potroπaËima.Naime, niti je prodaja dovoljna sa-ma sebi, a isto tako niti makretingnije dovoljan sam sebi. Puno jeprimjera kako je Podravka imala iliima dobre proizvode u asortimanu,koji na æalost nisu bili dovoljno

Razgovor s Ëlanom Uprave Podravke Saπom Romcem

Nova organizacija Marketingas ciljem joπ bolje efikasnosti

»ast je biti predsjednik Podravke Vegete- Je li Saπa Romac predsjednik Rukometnog kluba Podravka Vegeta?- Nisam predsjednik kluba, iako odlaskom gospodina Damira Polan-

Ëeca u Vladu ja se najviπe operativno bavim klubom. I dalje sam ËlanUprave kluba, a gospodin PolanËec je prilikom nedavne proslavepedesete godiπnjice kluba najavio da Êe doÊi do promjene predsjedni-ka. Naime, ta funkcija je u koliziji s funkcijom koju on sada obavlja uVladi i mene je najavio kao svojega kandidata za predsjednika. Do sadajoπ uvijek nije bila izborna skupπtina kluba. Meni Êe to biti zadovoljstvoi Ëast ako me izaberu za predsjednika, ali privatno gledajuÊi mislim damoja supruga neÊe time biti pretjerano sretna, jer me i ovako prekotjedna gotovo i nema kod kuÊe, a sada me neÊe biti niti preko vikenda.Dakle, ta funkcija takoer zahtijeva odreeni angaæman, meutim ja sene æalim sve dok taj angaæman daje odreene rezultate. Naæalost, ovegodine nismo se uspjeli plasirati u Ligu prvakinja, malo nam jenedostajalo, ali to je sport i tu nikada ne moæete sto posto tvrditi da Êerezultat doÊi.- Dobro, gdje vidite Podravku Vegetu u Kupu EHF-a?- U Kupu EHF-a sve ispod finala bi bio neuspjeh, a u finalu, jasno, sve

je otvoreno.

Godina 2005. je donijelapozitivne pomake u Marketingu- Kako ocjenjujete 2005. godinu u Marketingu Podravke?- U Sektoru Marketing nisu se u organizacijskom smislu dogaale

nikakve spektakularne promjene, meutim funkcionalne promjene ipozitivni pomaci svakako su se dogaali. U konaËnici je to rezultiralo daoko 5 posto ukupne prodaje pripada prodaji od novih proizvoda.Biljeæimo vrlo znaËajan rezultat na naπoj najvaænijoj robnoj marki -Vegeti, jer smo na træiπte izaπli s Vegetom Mediteran i do kraja godineprodalo se oko 200 tona toga proizvoda. Time smo u potpunosti ispunilinaπ plan. Osim Vegete Mediteran, vrlo uspjeπno smo lansirali novapakiranja i novi vizualni identitet naπega blagog i ljutog ketchupa, kojegasu potroπaËi prepoznali, ne samo na domaÊem, veÊ i na inozemnimtræiπtima. Reklama za taj proizvod osvojila je i nagradu na sajmu uMoskvi. U pripremi je lansiranje joπ nekih Podravkinih proizvoda okojima je sada joπ preuranjeno govoriti. Sve ovo govorim kako bihnaglasio proπlogodiπnje funkcionalno stavljanje Marketinga u jednuveÊu brzinu koja je sada u korelaciji sa promjenama na træiπtu i mislimda smo uspostavili jednu dobru sinergiju izmeu razvoja i marketinga.U konaËnici sve su to prepoznali naπi potroπaËi.

komunicirani. Ili, pak, imamo sjajneproizvode dobro komunicirane, alinismo poluËili planirane efekte pro-daje zbog slabe distribucije ili ne-kog drugog razloga koji je u domeniprodaje. Prema tome, za uspjeh uposlu kojim se mi bavimo potrebnaje apsolutna isprepletenost ljudi i izmarketinga i iz prodaje te razmjenaiskustava izmeu ta dva poslovnasegmenta. Figurativno reËeno, to sudvije glave s jednim tijelom. Te dvijeposlovne funkcije jednostavno sunedjeljive. Naravno, pri tome nikadne smijemo zaboraviti naπ osnovnicilj, a to je da uvijek moramo jasnoi Ëvrsto braniti interese naπePodravke prema vanjskom svijetu iπto je joπ vaænije ispunjavati svepotrebe naπih potroπaËa.

Marketing za hrvatsko iinternacionalna træiπta- Na nedavnom dvodnevnom sku-

pu Podravkinog Marketinga najav-ljene su odreene reorganizacije. OËemu je zapravo rijeË?- Ne radi se o nikakvim spektaku-

larnim organizacijskim promjena-ma, veÊ jednostavno posao i poslo-vno okruæenje nam nameÊe da naπMarketing ustrojimo da bude πtoefikasniji. Uskoro Êemo razdvojitistrateπki od operativnog marketin-ga i unutar operativnog marketingaÊemo formirati dvije sluæbe. JednaÊe biti zaduæena za marketing træi-πta Hrvatske, a druga za marketinginternacionalnih træiπta. U operativ-nom smislu to znaËi da Êe se sviproblemi sa træiπta rjeπavati na jed-nom mjestu unutar organizacije Mar-ketinga. S druge strane, strateπki diomarketinga viπe Êe se baviti pozici-oniranjem naπih brendova i osmi-πljavanjem strategija za njih. Ovdjebih, kao primjer, æelio povuÊi jednuparalelu, doduπe u drugoj industriji,ali vrlo primjenjivu kada je u pitanjupozicioniranje robnih marki: reci-mo, πto vama prvo pada na pametkada kaæete rijeË Volvo?- Siguran automobil...

Piπe: Boris FabijanecSnimio: Nikola Wolf

Nastavak tradicijePodravkinog marketinga- KljuËna rijeË ovdje je sigurnost. Da

bi potroπaË imao takvu percepcijuneke robne marke potreban je susta-van i promiπljen rad. Volvo je htiosebe pozicionirati da je najsigurnijiautomobil na svijetu i u dobrom dijeluje to uspio. To mi u marketinguæelimo postiÊi kod svih naπih robnihmarki, pogotovo najvaænijih. Kadakaæete Vegeta da vas asocira na neπto,na πto mi æelimo da vas asocira. Istotako kada kaæete Studena ili Stude-nac. Ako to uspijemo napraviti,posljedica toga Êe biti dobivanje lojal-nih potroπaËa koji nikada neÊe traæitidruge proizvode, jer potroπaË kupujeviπe na emotivnoj, nego na racional-noj osnovi. U naπem poslu je to teπkopostiÊi, ali to je ono πto æelimo izgra-diti kako bismo Ëuvali autonomijunaπih robnih marki i da nam se prakti-Ëki nitko plagijatima i falsifikatima teproizvodima upitne kvalitete ne mo-æe pribliæiti. Zapravo sve ovo do sadareËeno je odreeni nastavak tradicijePodravkinog marketinga i taj procesnakon mene Êe netko drugi moÊinastaviti.- Sve u svemu, vi ste optimist u

pogledu realizacije poslovnih plano-va u ovoj godini?- Ja sam po prirodi nepopravljivi

optimist i u privatnom i u poslovnomæivotu. Ne mogu od toga pobjeÊi iuvjereni sam optimista. »injenica jeda su i ovogodiπnji planovi ambicio-zni, ali sigurno i ostvarivi.- To znaËi da Podravkinom Marke-

tingu predstoji puno posla, ali u kona-Ënici i dobri rezultati?- Od posla ne bjeæim, ali isto to

traæim i od svoje ekipe. Kaæu da je udræavi Sparti najveÊi Spartanac biosam Spartak. Tako i ja pokuπavamæivjeti i poslovno funkcionirati. Mi-slim da sam dosta zahtjevan premasvojoj ekipi i oËekujem da svatko odnjih dade barem 100 posto svojihmoguÊnosti, a po moguænosti i 110posto - rekao je na kraju razgovoraSaπa Romac.

3

Piπe: Æeljko Kruπelj

Broj 1779 Petak 20. sijeËnja 2006.

naπa posla

Obavjeπtavamo radnike da od veljaËe zapoËinjemo s isplatom plaÊe jednommjeseËno u svim povezanim druπtvima grupe Podravka Hrvatska. PlaÊa zamjesec sijeËanj 2006. godine bit Êe obraËunata u jednom dijelu i isplaÊenajednom mjeseËno do 15. veljaËe svim radnicima isti dan pojedinog povezanogdruπtva.UbuduÊe Êe isplata ukupne plaÊe biti u razdoblju od 13. do 15. dana u

mjesecu za prethodni mjesec.Iz tog razloga napominjemo da su odgovorne osobe zaduæene za voenje

“Evidencije o koriπtenju radnog vremena” duæne jednom mjeseËno dostavljatievidenciju u sluæbu ObraËun plaÊa 1. radni dan u mjesecu za prethodnimjesec. Krajnji rok za dostavu prateÊe dokumentacije za obraËun je 3. radnidan u mjesecu za prethodni mjesec, kako bismo sve zahtjeve mogli ukljuËitiu obraËunski mjesec.Radnici su obvezni odmah po zavrπetku bolovanja dostaviti “IzvjeπÊe o

bolovanju (doznaku)” iskljuËivo u sluæbu ObraËun plaÊa, a ukoliko sebolovanje nastavlja u iduÊi mjesec doznaku dostavljaju zadnji radni dan umjesecu na koji se odnosi bolovanje. Radnici nisu viπe obvezni dostavljati usluæbu ObraËun plaÊa “Potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad” nakonotvaranja bolovanja, ali radi opravdanja odsustva s rada i pravilnog voenjaevidencije potvrdu obavezno dostavljaju odgovornoj osobi za voenjeevidencije.Molimo radnike da uvaæe ovu izmjenu i da se na vrijeme pripreme za

drugaËiji priljev sredstava u njihov kuÊni budæet te po potrebi dogovore sbankom plaÊanje svojih osobnih raËuna i obveza po trajnim nalozima i sl.

Marija ©imekSluæba ObraËun plaÊa

U ovom tekstu dajemo najvaænijeinformacije radnicima vezane uzprijavu poreza na dohodak za 2005.godinu, kako bi ostvarili pravo napovrat viπe uplaÊenog poreza za2005. godinu koriπtenjem propisa-nih poreznih olakπica.U 2005. godini doπlo je do izmje-

ne u poreznim propisima, a Pravil-nikom o porezu na dohodak koji jena snazi od 11. kolovoza 2005.godine detaljnije su pojaπnjene iz-mjene vezane uz konaËni obraËunporeza na dohodak. TumaËenje no-vih propisa o konaËnom obraËunuporeza za poslodavca koji isplaÊu-je i druge oporezive primitke rad-nicima, bio je razlogom da na za-dnjoj plaÊi u 2005. godini nismonapravili konaËni obraËun porezakao prethodnih godina.Poslodavac nije obvezan napra-

viti konaËni obraËun poreza akoplaÊe isplaÊuje redovito, a za rad-nike kojima isplaÊuje i druge opo-rezive primitke (npr. dividendu)ne moæe napraviti konaËni obra-Ëun poreza. Radnici mogu podni-jeti poreznu prijavu radi izravnanjaporezne obveze na nivou godinezbog neravnomjernih isplata i isko-ristiti olakπice koje nisu koristilikod isplate plaÊe, te iskoristiti olak-πice za porezno priznate izdatke u2005. godini. U poreznoj prijavimoæete iskoristiti pravo na osobniodbitak koji niste iskoristili na pla-Êi u 2005. godini:- ako ste bili tijekom godine na

porodnom dopustu ili duæem bo-lovanju na teret HZZO-a;- ako niste pravovremeno zatraæi-

li u Poreznoj upravi izmjenu na

obrascu PK za roenje djeteta;- ako niste iskoristili olakπicu za

uzdræavane Ëlanove obitelji koji ugodini nisu ostvarili dohodak veÊiod 9.600,00 kn ili su tijekom godinestekli invalidnost.Porezni obveznici koji imaju pre-

bivaliπte i borave na podruËju po-sebne dræavne skrbi odnosno nabrdsko-planinskim podruËjima je-dino podnoπenjem porezne prijavemogu ostvariti pravo na uveÊaniiznos osnovnog osobnog odbitkate tako ostvariti povrat viπe uplaÊe-nog poreza u 2005. godini.Za potrebe podnoπenja porezne

prijave radnicima su uruËene noveporezne kartice za 2005. godinupod nazivom IP obrazac, a za ispla-Êene druge oporezive primitke po-tvrde o isplaÊenom primitku. Po-tvrde za isplaÊenu dividendu izdatÊe nadleæna sluæba na zahtjev dio-niËara. Ukoliko podnosite poreznuprijavu obavezni ste priloæiti IPobrazac za isplaÊene plaÊe i potvr-du isplatitelja o isplaÊenom dru-gom oporezivom primitku npr. za:autorski honorar, naknadu za rad uNadzornom odboru, dividendu, pri-mitak od najma u 2005. godini i sl.Pravo na olakπicu za dopustive

neoporezive izdatke dokazujete uporeznoj prijavi izvornim raËunomo obavljenim graevinskim radovi-ma, potvrdom o uplaÊenim premi-jama osiguranja izdanu od osigura-vatelja, potvrdom o uplaÊenim ka-matama za stambeni kredit, izvor-nim raËunom za kupljena ortoped-ska pomagala, dokazom o uplaÊe-noj participaciji i sl.Svaki porezni obveznik u 2005.

godini moæe iskoristiti olakπicu zaneoporezive izdatke u ukupnomiznosu najviπe do 12.000,00 kuna.Ukoliko ste odluËili podnijeti po-

reznu prijavu, u nju ste duæni uni-jeti plaÊu i sve ostvarene oporeziveprimitke u 2005. godini, bez obziraπto su konaËno oporezovani prigo-dom isplate. Posebnu paænju trebaposvetiti moguÊnosti dooporeziva-nja ukupno ostvarenog dohotkaveÊom poreznom stopom, ako ima-te i drugih oporezivih primitakaosim plaÊe koji su oporezivani ma-njim poreznim stopama od vaπeplaÊe.Poreznu prijavu duæni su podni-

jeti radnici koji su ostvarili doho-dak od nesamostalnog rada koddva ili viπe poslodavca istovreme-no. Svi ostali radnici mogu podni-jeti poreznu prijavu, ali nisu obve-zni, iako su ostvarili i druge opore-zive primitke u godini.Savjetujemo vam da maksimalno

dopustivi neoporezivi izdatak isko-ristite na ostvarene izdatke u 2005.godini koji se neÊe kod isplateoporezivati (npr. premije osigura-nja s obiljeæjem πtednje Êe se kodisplate oporezivati).Svakako prije podnoπenja porez-

ne prijave konzultirajte poreznogsavjetnika ili struËnu sluæbu u po-duzeÊu.Sva prava na povrat viπe uplaÊe-

nog poreza u 2005. godini, premavaæeÊim poreznim propisima, po-rezni obveznik moæe ostvariti po-dnoπenjem porezne prijave do 28.veljaËe 2006. godine.

Marija ©imekSluæba ObraËun plaÊa

Novosti u obraËunu i isplati plaÊa u Podravkiod veljaËe

ObraËun i isplata plaÊajednom mjeseËno

Prijava poreza na dohodakza 2005. godinu

Poznato je da Vlada dio svojih sjed-nica odræava po æupanijskim srediπti-ma, kako bi se bolje uputila u proble-me i potrebe pojedinih sredina. U tomje kontekstu veÊ objavljeno da sekrajem veljaËe ili poËetkom oæujkaoËekuje sjednica Vlade i u Koprivnici.Na njenoj pripremi rade potpredsjed-nik Vlade Damir PolanËec i kopriv-niËko-kriæevaËki æupan Josip FriπËiÊ.UobiËajeno je, naime, da Vlada tomprilikom donese i svojevrsne poklonesvojim domaÊinima, pa se trenutnousuglaπava πto bi to moglo biti odposebnog interesa za Podravinu i Pri-gorje.FriπËiÊ je nedavno u lokalnom tjed-

niku pojasnio o Ëemu bi tu moglo bitirijeËi. Æupanija, prije svega, oËekujeda se Vlada odredi prema 26-posto-tnom udjelu Podravkinih dionica kojise joπ nalaze u dræavnim fondovima.Prisjetimo se, prije par mjeseci pot-predsjednik PolanËec zatraæio je daposlovodstvo i Nadzorni odbor ponu-de model kupnje tih dionica, koji bicjenovno vodio raËuna o træiπnim re-

alnostima, ali bi osigurao da ih veÊidio kupe sami djelatnici. Iz izjavapredsjednika Uprave Darka MarincauoËi boæiÊnih blagdana izvjesno je dabi se neko od moguÊih rjeπenje moglouskoro naÊi na stolu Sanaderova kabi-neta. Dakle, nije iskljuËena ni opcijapo kojoj bi se upravo na koprivniËkojsjednici govorilo o tom iznimno vaæ-nom pitanju.Drugi set pitanja odnosi se na plano-

ve o formiranju industrijske zone naprostoru od 200 hektara izmeu Dani-ce i KoprivniËkog Ivanca. Zona biisprva bila i bescarinska, ali bi se uprocesu hrvatskog pribliæavanja Eu-ropskoj uniji morala prilagoditi pravili-ma koje postavlja Bruxelles. Bitno je dabi tako velika zona lakπe zainteresiralastrane investitore, jer im se tu omogu-Êava i nesmetano πirenje proizvodnihpogona. TrgovaËko druπtvo koje bi seu tom smislu formiralo, objaπnjavaFriπËiÊ, povezalo bi se s jednom austrij-skom tvrtkom specijaliziranom za pro-nalaæenje investitora, πto navodno inije problem. Dakako, preduvjet je

svemu tome da Vlada daruje spome-nutih 200 hektara, koji se okrupnjeni ujednu parcelu nalaze u njenom vlas-niπtvu. U svemu bi tome posebni inte-res mogle imati i gradske komunalnetvrtke, jer u takvu zonu treba dovesti ikompletnu infrastrukturu.Na dnevnome redu bi se moglo naÊi

joπ jedno imovinsko pitanje koje inte-resira graane podravsko-prigorskeæupanije. Tu je rijeË o vlasniπtvu Mini-strastva obrane nad prostorom bivπevojarne u srediπtu Kriæevaca, za πto jeveÊ poduæe zainteresirana gradskavlast, te za pograniËne karaule uzDravu. Potonje su od interesa tamoπ-njim opÊinama, ali i pojedinim udru-gama, buduÊi da bi mogle posluæiti zarazvoj lovnog turizma.Za graane je iznimno vaæan i treÊi

set moguÊih tema, a on se tiËe magi-stralnih prometnica. FriπËiÊ oËekujeda se Vlada jasnije odredi prematerminu gradnje brze ceste od Vrbov-ca do maarske granice, kao i onedavno izraenom idejnom rjeπenjunove trase Podravske magistrale od

slovenske do srbijanske granice, ina-Ëe vaænom i za donoπenje prostornogplana grada Koprivnice i susjednihopÊina.No, ono πto je u ovome trenutku

moæda i najzanimljivije tiËe seaktivnosti vezanih uz Hrvatske æelje-znice. Pomanjkanje proraËunskih sred-stava je joπ 2004. dovelo do zastoja urekonstrukciji postojeÊe pruge DugoSelo - Botovo, i to baπ veÊi dio kojiprolazi kroz KoprivniËko-kriæevaËkuæupaniju. Lokalne su vlasti pokuπava-le na razne naËine aktualizirati tajproblem, a na posredni su se naËin uto ukljuËili i æeljezniËari iz Maarske.Susjedna je dræava, naime, iznimnozainteresirana za πto kvalitetnije vezes lukom Rijeka, pa je upozorila Mini-starstvo mora, turizma, prometa i raz-vitka da bi ih dugotrajniji zastoji uobnovi mogli navesti da potraæe alter-nativne pravce preko Slovenije doluke Koper.No, problem pruge od Botova do

Rijeke ne rjeπava samo rekonstukcijapostojeÊe pruge, nego i dugo najavlji-

vana gradnja drugog kolosijeka, kojibi iznimno poveÊao njenu protoËnostza prijevoz tereta. »ini se da Êe o tomebiti donesene konkretne odluke nakoprivniËkoj sjednici Vlade, jer seministar Boæidar Kalmeta o toj temioËitovao ovih dana u VeËernjem listu.Izjavio je kako Êe se na tom meuna-rodnom koridoru 5b u cijeloj duæiniod Botova do Rijeke graditi drugikolosijek, πto je projekt vrijedan Ëak900 milijuna eura. Gradnja bi zapoËela2007., tvrdi Kalmeta, a bila bi okonËa-na do 2010. godine. Tada bi se odZagreba do Rijeke stizalo vlakom zasamo sat i pol vremena, a to znaËi dabi se od hrvatske metropole do Kop-rivnice moglo prometovati za pedese-tak minuta. Dio novca za tu ogromnuinvesticiju osigurao bi se od 2008. i izpostojeÊe troπarine na gorivo, koja sesada koristi iskljuËivo za gradnju au-tocesta.Graani podravsko-prigorske æu-

panije bit Êe joπ zadovoljniji kad sve tobude potvreno i na Vladinoj kop-rivniËkoj sjednici.

PolanËec i FriπËiÊ usuglaπavaju paket Vladinih ”darova”

4 Broj 1779 Petak 20. sijeËnja 2006.

Pedesetak studenata Ekonomskogfakulteta iz Zagreba posjetilo je ovogutorka Podravku, kako bi se na licumjesta upoznali s njezinim poslova-njem i buduÊim strateπkim pravcimarazvoja. Na taj se naËin nastavlja uspje-na suradnja Ekonomskog fakulteta,konkretno studenata smjera Strateπ-kog managementa, i Podravke.Zamjenika dekana dr. sc. Darka Ti-

puriÊa i studente pozdravio je specija-list za strategiju Mario KraljiÊ sa svojimsuradnicima. Pri tom je naglasio kakoje ovaj posjet jedan od vaænih aspekatasuradnje, buduÊi da podrazumijevakomunikaciju s potencijalnim budu-Êim zaposlenicima, ali i potroπaËimanaπih proizvoda.Studentima se obratio i pomoÊnik

direktora sektora Ljudski potencijaliMarko RaniloviÊ koji je izloæio mogu-Ênosti zapoπljavanja u Podravki teopisao edukacijske programe kojePodravka pruæa svojim zaposlenici-

ma u sklopu managerske akademijePOMAK u suradnji s Ekonomskimfakultetom u Zagrebu.Prema rijeËima dr. sc. Darka TipuriÊa,

Ekonomski fakultet veÊ niz godinasurauje s hrvatskih kompanijama, aPodravku smatra jednom od najboljih.Cilj je posjeta, izmeu ostaloga, upo-znati mlade ljude s moguÊnoπÊu zapo-πljavanja u hrvatskim kompanijama.Mario KraljiÊ do sada je kao gost

Ekonomskog fakulteta odræao predava-nje na kojemu je predstavio Podravkukao kompaniju i govorio na temu jaËa-nja privatnih marki na træiπtu Hrvatske.Studenti su tom prigodom dobili zada-tak na konkretnom sluËaju analiziratiutjecaj privatnih marki na træiπtu i takoutjecati na ocjenu prigodom ispita. Pre-ma KraljiÊevim rijeËima, Podravka se nataj naËin aktivno ukljuËila u obrazova-nje studenata putem rjeπavanja konkre-tnih sluËajeva, koji Êe im koristiti ubuduÊoj poslovnoj praksi. I. B.

Iz prostorija u bivπem Galantpletuna novu lokaciju preseljene su sluæ-be koje su tamo djelovale: SindikatPPDIV-a, Nezavisni sindikat Pod-ravke (HUS), Udruga branitelja, in-valida i udovica Domovinskog rata,Socijalna skrb, Upravljanje usluga-ma, Prigodne prodaje i KUD Pod-ravka.Kako nam je objasnio Ivan ©estak,

pomoÊnik direktora Sektora uprav-ljanja uslugama, do toga je doπlo izrazloga πto su ti prostori dotrajali ineisplativi za daljnja odræavanja iulaganja.Zasad na razini Uprave nije done-

sena nikakva konkretna odluka πtoÊe biti dalje s tim objektima, ali

pretpostavlja se da Êe se ovo inaËeatraktivno zemljiπte prodati, kao πtoje to dosad uËinjeno i s nekim dru-gim sliËnim Podravkinim lokacija-ma.- Sve sluæbe, osim KUD-a i Socijal-

ne skrbi, useljene su u iznajmljenuzgradu Bilokalnik - Drva u Pavelin-skoj ulici bb. Osim njih, tamo smopronaπli mjesta i za radne prostoreSIMPOD-a, treÊeg Podravkinog Sin-dikata, te za dio Sektora Logistike iSektora Træiπte RH - Maloprodaja -kazao je ©estak.Socijalna skrb sada se nalazi u

prizemlju poslovne sedmerokat-nice, dok su Ëlanovi KUD-a pro-naπli prostorije u Glazbenoj πkoli

Preseljenja pojedinih Podravkinih sluæbi, sindikata i udruga

u gradu, gdje njihove sekcije igrupe mogu odræavati probe isastanke. Osim toga, njima su naraspolaganju i prostorije u πkoli”Podravsko sunce”, gdje moguodræavati i manje priredbe.Kako je u sklopu Udruge branite-

lja Podravke bio i spomen - park svjeËnim plamenom i spomen -

ploËom za sve poginule Podravkinebranitelje, donijeto je rjeπenje dase Ëitav taj dio premijesti u tvorniË-ki krug Podravke. Radovi oko togaveÊ su poËeli, a bit Êe zavrπenipoËetkom proljeÊa.- U narednom razdoblju oËekuje

se i rekonstrukcija StarËeviÊeveulice, pa Êe trebati zajedno s Gra-

Na slici N. Wolfa: u unajmljenu zgradu Bilokalnika uselile su neke Podravkine sluæbe te sindikati

dom Koprivnica rijeπiti i pitanjetzv. rudarske zgrade u kojoj tre-nutaËno, u gotovo nenormalnimuvjetima, joπ uvijek æivi nekolikoobitelji. Njima se mora pronaÊiadekvatni smjeπtaj. U toj stambe-noj zgradi jedan manji dio udjelaima i Podravka - istaknuo je ©es-tak. Ml. P.

Studenti Ekonomskog fakulteta iz Zagreba posjetili Podravku

Ove srijede bilo je uzbudljivo i vese-lo u obitelji KoziÊ u Bjelovaru. IzPodravke je stigla vrijedna nagrada -skuter Aprilia - u nagradnoj igri “Kviki- grickanjem do nagrada”, koja jeprovedena krajem proπle godine. No,nagradu nije doËekao sretni dobitnik- petogodiπnji Marin KoziÊ, veÊ njego-vi ukuÊani. On je bio u obliænjemvrtiÊu, pa je uskoro stigao i oduπevlje-ni Marin, kojemu je lijepi motor sadasamo za - gledanje i divljenje. Najsret-nija svakako je bila majka Lidija kojaje, iako nagrada ne glasi na nju, najza-

sluænija πto je Aprilia stigla njima. Onaje marljivo prikupila potrebne vreÊiceKviki proizvoda i poslala ih s imenimasvih πest Ëlanova obitelji u Podravku.SreÊa je, ovaj puta, odabrala malogMarina. Majka Lidija KoziÊ inaËe veÊduæe vrijeme sudjeluje u raznim na-gradnim igrama, a i dalje Êe to raditi.Zanimljivo je da su u obitelji KoziÊ veÊi prije bili miljenici sreÊe u sliËnimigrama.- Ispada da ja πaljem, a drugi dobiva-

ju. Samo neka se tako nastavi. S ovimmotorom Podravka Êe, pored pro-

izvoda koje kupujemo, biti joπ prisut-nija u naπoj kuÊi. Nije da smoPodravkine grickalice jeli samo zavrijeme igre, veÊ su nam stalno priruci. Tu je i nezaobilazna Vegeta,gotove juhe, juhe u kocki, sve πtojdno domaÊinstvo treba. InaËe, Bjelo-var je “pun” Podravkinih proizvoda icijenjeni su - rekla nam je mamaLidija. S. P.

Na slici: Petogodiπnji Marin KoziÊdobio je od Ljubomira BakraËa

kljuËeve Aprilie, ali joπ Êe proÊi ”nekovrijeme” kad Êe motor moÊi voziti

U Bjelovaru uruËena vrijedna nagrada Podravkine nagradne igre “Kviki -grickanjem do nagrada”

Aprilia petogodiπnjem Marinu

5Broj 1779 Petak 20. sijeËnja 2006.

Piπe i snimio: Slavko PetriÊ

Moj hobi - Mladen FiËko, glavni skladiπtar u Podravkinoj Logistici

Od okruglo pola stoljeÊa æivota dvadesetljeÊa je Mladen FiËko zaokupljenuzgojem i druæenjem sa psima. I to nebilo kakvima, veÊ labradorima, pas-minom za koju smatra da je vodeÊa nalisti kada je æivotinjski IQ u pitanju.Tim kuÊnim miljenicima nije zaokup-ljen samo Mladen veÊ cijela njegovaobitelj, supruga, dva sina i kÊerka i timÊe se poslom cijela obitelj joπ dugobaviti. Tome u prilog govori i osno-vana uzgajivaËnica labradora “Capron-za” na LeniπÊu iz koje je veÊ poteklo250 πtenadi visoko cijenjenih Ëovje-kovih najvjernijih prijatelja.Kao πto su predivni labradori danaπ-

nja Mladenova preokupacija, tako jelov druga Mladenova strast. No, prvoje bio nogomet.Kao i bezbroj djeËaka ganjao je

loptu po zelenim livadama i ulicamarodnog Imbriovca. Mladenove lopta-Ëke vrijednosti zamijeÊene su u NKBorac gdje je prvi puta i odjenuo dresna desnom beku. U Imbriovcu Mla-den je igrao jako dobro, a 1978. godine

FiËko prelazi u elekoveËki Osvit namjesto stopera gdje je odigrao i najbo-lje utakmice u svojoj nogometnoj ka-rijeri. Visok, stasit, oliËenje pravogobrambenog igraËa, bio je temelj Osvi-tovih uspjeha u tada izuzetno jakojzagrebaËkoj zoni, gdje su elekoveË-ki modri bili ne samo ravnopravni veÊËesto i bolji od zagrebaËkih, karlova-

Ëkih, ËakoveËkih, zagorskih klubova.Njemu drag klub i nezaboravna gene-racija predvoena Mrazom, DragomFiËkom, Vuljakom, VargoviÊem, Mi-halcem, Prlogom, –uranekom... Biloje to vrijeme sportske ljepote koje jenastavljeno i u koprivniËkoj Lokomo-tivi gdje je Mladen doπao u druπtvonogometnih znalaca a isto tako i pra-vih pajdaπa izvan zelenog travnjaka.To je bilo vrijeme braÊe KuπeniÊ,Vujeve, KoliÊa, Hanæeka kasnije Ka-dije, Cveleja, Pilca.Tek sa 43 godine FiËko je objesio

kopaËke o klin, ali ne toliko Ëvrsto dane bi nastavio baviti se sportom kojimu je otvarao mnoge æivotne putove.I danas nastupa za veteranski sastavOsvita gdje je sada najbitnije, kakosam kaæe, “treÊe poluvrijeme” kada sei popije i pojede, a πto je najvaænijeobnove uspomene na proπle dane.Usporedo s nogometnim dresom,

FiËko je s vremenom poËeo oblaËiti izelenu lovaËku ”uniformu”. Jednakokao lopta postali su mu dragi puπka,pas, πume, proplanci, livade, polja.”Genetski odreen”, jer su mu i djedi otac bili poznati lovci, nije mu bioproblem poloæiti lovaËki ispit i postatiËlanom LovaËkog druπtva Lisica u –elekovcu. Danas je Ëlan rasinjskog

Vepra, a lov smatra daleko viπe odpustog pucanja i ubijanja.- Priroda i njezine Ëari ne mogu se

kupiti. BaveÊi se lovom, sve se to moæedoæivjeti. Uloga nas lovaca je ne samouniπtavati æivotinje veÊ i odræavati pri-rodnu ravnoteæu, a danas je to sve teæe.Lovni turizam je prorijedio fond divlja-Ëi i ptica tako da o sadaπnjima trebapuno brinuti. Osim πto su lovci ljubiteljiprirode, a i dobrog lovaËkog gulaπa,oni moraju biti i uzgajivaËi divljaËi.Tako mi imamo obvezu dva puta tjed-no hraniti divljaË kako bi odræavalinjihov broj. InaËe, lov je skupi sport -puπke, municija, odjeÊa. Osobno jakovolim i natjecanja u gaanju glinenihgolubova u Ëemu sam priliËno uspje-πan. Kao i u nogometu tako je i u lovuvaæno ono ”treÊe poluvrijeme” kad seodmori duπa - kaæe nam Mladen.Ako je uspjeπan u gaanju na gline-

ne golubove, jednako tako je dobari u klasiËnom lovu. U prilog tomegovori i ustrijeljeni jelen srebrnjakkoji mu je u lovaËkom ocjenjivanjudonio 200 bodova. Za lov kao “po-moÊnika “ koristio” je od prvog puc-nja kratkodlakog ptiËara kojega jezamijenio labradorom. Od toga lab-radora i poËinje priËa o labradorimakoja traje veÊ 20 godina...

Nogomet, lov i labradori

Mladen FiËko

Ni ove zime vremenske nepogode,koje su, do sada, bile najizraæenije urazdoblju boæiÊno-novogodiπnjih blag-dana, nisu iznenadile radnike u Unu-traπnjem transportu Podravke koji suzaduæeni za odræavanje prohodnostiPodravkinih puteva. O tome smo raz-govarali s Dejanom Strugarom, vodi-teljem Unutraπnjeg transporta u se-ktoru Logistika. Njihov je najvaænijiposao utovar i istovar roba (sirovina,repromaterijala i gotovih proizvoda),a koliko Êe to uspjeπno obavljati zavisiod toga koliko si uspjeπno oËisteprometnice od snijega. Snijeg se Ëistis komunikacijskih puteva u StarËevi-Êevoj ulici te na industrijskoj zoni naDanici, a u tome sudjeluju dva trakto-ra s ralicama, a za veÊe zahvate sluæii kamionska ralica koja je u Vanjskomtransportu.- Ako u proteklom zimskom razdob-

lju nismo imali nikakvih problema uobavljanju posla, onda znaËi da smoga uspjeπno obavili, a sigurno je dasmo spremni i u sluËajevima novih

U koprivniËkom restoranu ”Crna gora” prvi Ëovjek KoprivniËko-kriæevaËke æupanije Josip FriπËiÊ sa svojim suradnicima organizirao je13. sijeËnja prijem za predstavnike sredstava javnog priopÊavanja spodruËja Podravine i Prigorja. Odaziv je bio tradicionalno veliki πtodokazuje da su odnosi æupanijske vlasti i novinara vrlo dobri. ObraÊa-juÊi se novinarima koprivniËko-kriæevaËki æupan Josip FriπËiÊ to je ipotvrdio te istaknuo kako predstavnici æupanije imaju razumijevanjaza novinarske potrebe te da su novinarima svakodnevno na raspola-ganju.- Nama u æupaniji kao i vama novinarima u obostranom je interesu

da javnost bude pravovremeno i objektivno informirana - naglasio jeæupan u pozdravnom govoru.U ime novinara æupanu se na suradnji zahvalio novinar Jutarnjeg lista

Robert MihaljeviÊ te tom prigodom æupanu poklonio duhovitu foto-montaæu i korbaË rijeËima:- Ako neÊe biti novaca iz Zagreba za potrebe æupanije, onda Êe æupan

i odnedavno prvi Ëovjek Hrvatske seljaËke stranke moÊi korbaËemzamahivati prema srediπnjoj vlasti u glavnom gradu Hrvatske.Naravno, i æupan je bio dareæljiv pa je tako svaki novinar na

domjenku dobio uvijek potrebne notese, rokovnik, kemijske olovke teæupanovo vino i med. Druæenje s prvim ljudima KoprivniËko-kriæevaË-ke æupanije proteklo je u vrlo vedrom i opuπtenom raspoloæenju, kaoi sva tradicionalna do sada. B. F.

oborina to Ëiniti. NajveÊi problemnam je kod prvog naleta snijega, ali iu tome se dobro snalazimo. Sve za-metene putove oËistili smo na vrijemei nikakvih intervencija nije bilo. UUnutarnjem transportu imamo stroje-ve, ljude i sol koju koristimo u sluËa-jevima poledica. Imamo organiziranuzimsku sluæbu koja prati vremenskuprognozu i u svakom trenutku, danjuili noÊu, ekipa za raπËiπÊavanje jespremna za akciju. Za nas kod tihakcija nema praznika ni godiπnjihodmora. U naπem strojnom parku, ukojem nam nedostaje joπ jedan trak-tor, na sreÊu nismo imali kvarova, alikada ih i ima sami ih otklanjamo. Naodvozu i sklanjanju veÊih koliËinasnijega pomaæu nam iz Vanjskog tran-sporta i Odræavanja sa svojim trakto-rom - rekao nam je Strugar.Dakle, ËiπÊenje prometnica i namiri-

vanje Podravkinih tvornica sirovinomi repromaterijalom do sada je funkcio-niralo vrlo dobro, a tako Êe sigurnobiti i do kraja zime. S. P.

Podravkin periskop

Pripremio: Vlado MarkotaStrateπki razvoj

Krajem poslovne godine se obiËnoprovode mnoge ankete meu svjetskimliderima biznisa na temu ocjene poslo-vanja i procjene razvoja dogaanja uiduÊim godinama. Ovih dana mi je do-pao dio takvog razgovora s Ianom Davi-som, direktorom za globalno poslovanjeu McKinsey&Company, objavljen u Fi-nancial Times. U tom razgovoru on istiËepet kljuËnih trendova, koji bi po njego-vom miπljenju trebali bitno promijenitiposlovno okruæenje u slijedeÊoj dekadi.Prenosimo ih u nastavku ovog teksta.

Prvo, centri ekonomskih aktivnostiÊe se bitno pomaknuti. Danas, iskljuËu-juÊi Japan, Azija predstavlja 13% svjet-skog BDPa, dok zapadna Europa pred-stavlja viπe od 30% svjetskog BDPa. Utoku slijedeÊih dvadesetak godina tedvije brojke Êe se gotovo meusobnopribliæiti, naravno u korist Azije kojavelikim koracima grabi naprijed,posebice dvije najmnogoljudnije ze-mlje, Kina i Indija.

Drugo, ukupni potroπaËki milje Êe seznaËajno promijeniti i proπiriti. Gotovomilijarda novih potroπaËa Êe stupiti nasvjetsko træiπte kroz rast træiπta u nasta-janju. Razvoj gospodarstava u tim ze-mljama Êe potroπaËe prebaciti prekopraga od 5.000 USD prihoda po doma-Êinstvu godiπnje, koji predstavlja onutoËku u kojoj ljudi poËinju znatnijetroπiti na kupovinu najrazliËitijih roba.PotroπaËi Êe sve viπe imati na raspolaga-nju informacije i pristup do istihproizvoda i robnih marki gdje god naplanetu budu æivjeli.

TreÊe, tehnologija Êe promijeniti naπnaËin æivota. Biotehnologija, laserskatehnologija i nanotehnologija Êe ne-sumnjivo imati snaæan utjecaj na proi-zvode i usluge, ali Êe joπ utjecajniji napromjene od same tehnologije biti po-mak u ponaπanju potroπaËa, koji Êe sveto omoguÊiti. Radimo globalno i reagi-ramo gotovo trenutno na bilo kojuznaËajniju promjenu bilo gdje u svijetu.Po moæda prvi puta u povijesti zemljo-pisne kategorije viπe nisu primarne pre-preke razvoju i napretku ljudskog roda.Mora, planine i udaljenosti nas viπe nerazdvajaju veÊ nas spajaju.

»etvrto, promijenit Êe se bojiπnica zatalente. PojaËana integracija globalnogtræiπta rada otvara moguÊnosti dolaæe-nja do novih izvora talenata. Brojka odviπe od 33 milijuna fakultetski obrazo-vanih mladih profesionalaca u razvije-nim zemljama, koje tek stupaju nasvjetsku scenu, je viπe nego dvostrukaod brojke u razvijenim zemljama. Glo-balna konkurencija znanja i talenata Êebiti znatno veÊa, πto Êe biti i dodatnifaktor ukupnog razvoja druπtva.

Peto, uloga i ponaπanje biznisa Êe sesve viπe preispitivati. Voe biznisa bitrebale shvatiti da divovske globalnekompanije nikada neÊe biti omiljene, alida bi mogle biti cijenjene zbog stvaripoput doprinosa koji Ëine za druπtveniboljitak, to je vrlo moguÊe. U skladu stime bi trebali i upravljati svojim budu-Êim aktivnostima, a time onda i image-om svojih kompanija.

Trendovi kojiÊe do 2015.godinepotpunopromijenitisvijet

»iπÊenje Podravkinih prometnicau zimskom razdoblju

Za zimsku sluæbu -”nema zime”

KoprivniËko-kriæevaËki æupan Josip FriπËiÊorganizirao je 13. sijeËnja prijem za novinare

S traktorskim ralicama, a i lopatama, snijeg se na Podravkinimprometnicama brzo oËisti

Æupanu korbaË,a novinarima æupanovovino i med

6

OsnivaË i izdavaË:PODRAVKA, prehrambenaindustrija, d.d. KoprivnicaGlavni i odgovorni urednik:Branko PeroπRedakcija lista:Branko Peroπ, Alen KiπiÊ, BorisFabijanec, Mladen PavkoviÊ, InesBanjanin i Slavko PetriÊFotograf:Nikola WolfGrafiËki dizajn: FotoSoftTisak: KoprivniËka tiskarnica d.o.o.Koprivnica

Naklada:8300 primjeraka

List izlazi svakog petka i primaju ga sviradnici besplatno.

Adresa uredniπtva:Ulica Ante StarËeviÊa 32,48000 KoprivnicaTelefoni - direktni:651-505 (urednik) i651-503 (novinari)Faks: 621-061e-mail:novine@podravka.hr

NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA

Broj 1779 Petak 20. sijeËnja 2006.

Jelovnik23. 1. ponedjeljak: - Varivo grah s kiselim zeljem, kobasica

24. 1. utorak: - Umak bolognese, πpageti, salata

25. 1. srijeda: - Samoborski kotlet, krumpir pire, salata

26. 1. Ëetvrtak: - Varivo kelj, hrenovke, voÊe

27. 1. petak: - Juha, præeni osliÊ, krumpir-salata

Piπe: dr. Ivo Belan

LijeËnik za vas

Prodaja deterdæentaOdjel Prigodne prodaje organizira za radnike Podravke prodaju deterdæena-

ta proizvoaËa Saponia Osijek, uz moguÊnost plaÊanja na 3 rate putem ustegana plaÊi:a) Deterdæent Faks aquamarine, pakiranje 10 kg, cijena 95,16 kn/pakiranjeb) Deterdæent Rubel, pakiranje 10 kg, cijena 85,40 kn/pakiranjec) OmekπivaË Ornel, pakiranje 5 litara, cijena 35,38 kn/pakiranjeZainteresirani radnici mogu se predbiljeæiti na telefone 651-781 ili 651-954

ili na e mail: marijan.slukic@podravka.hr najkasnije do 26. 1. 2006.

Prodaja svjeæeg pileÊeg mesaOdjel Prigodne prodaje organizira za radnike Podravke prodaju pileÊeg

mesa proizvoaËa Koke Varaædin, grupe Vindija, uz moguÊnost plaÊanja natri rate. Na ponudi su slijedeÊe kategorije svjeæeg pileÊeg mesa:A) PiliÊi spremni za roπtilj, pakiranje 12 kg - 234,24 kn/pakiranjeB) PileÊi batak/zabatak, pakiranje 6 kg - 156,30 kn/pakiranjeC) Prsa, pakiranje 6 kg - 172,74 kn/pakiranjeD) File od prsiju, pakiranje 6 kg - 274,50 kn/pakiranjeE) Æeluci, pakiranje 6 kg - 88,56 kn/pakiranjeF) Jetra sa srcem, pakiranje 6 kg - 54,48 kn/pakiranjeG) Cordon bleu, pakiranje 4 kg - 214,72 kn/pakiranjeH) Kokoπji rasjek, smrznuto, pakiranje 6 kg - 72,48 kn/ pakiranjeI) Usitnjeno meso na podloπku (smrznuto), pakiranje 5 kg - 107,35 kn/

pakiranjeZainteresirani radnici mogu se predbiljeæiti na telefone 651-781 i 651-954 ili

na e mail: marijan.slukic@podravka.hr najkasnije do 26. 1. 2006.

Podjela pureÊeg mesaOdjel Prigodne prodaje obavjeπtava radnike Podravke koji su naruËili pureÊe

meso da Êe podjela biti 25. 1. od 13,30 do 15,30 sati u dvoriπtu Galantpleta,Kolodvorska 1.

Religija i medicina su povezane nanaËin koji nije moguÊe sasvim objasni-ti, razmrsiti. Tu povezanost lijeËnicivide s vremena na vrijeme. Nije upitanju samo organizirana religija kojanekim pacijentima daje snagu. Svakoima duhovnost koja æivotu daje smi-sao.Veza izmeu duha i tijela je vjekovna,

ali kao lijeËenje postala je znanost. Svedonedavno, lijeËnici su se udaljili odduhovnosti i vjere. Sada zahtjevi paci-jenata, zajedno sa znanstvenim studija-ma, koje dovode u vezu vjeru s dobrimzdravljem, polako preobraÊaju skep-tiËnu medicinsku zajednicu.Znanstveni Ëasopisi i mnoge nove

knjige prihvaÊaju razmatrati tu temu.Sve veÊi broj lijeËnika prisustvuje sku-povima na kojima se raspravlja o vjerii ozdravljenju.Val nedavnih ispitivanja miËe zid

izmeu crkve i laboratorija. Na primjer,istraæivanja pokazuju da ljudi koji odla-ze na mise viπe æive u prosjeku neπtoduæe od onih koji uopÊe ne idu ucrkvu. Ispitivanja obavljena na medi-cinskom fakultetu ameriËkog DukesveuËiliπta naπla su da oni ljudi kojitjedno odlaze u crkvu imaju manjuvjerojatnost da Êe biti hospitalizirani (izbilo kojeg razloga), nego oni koji odla-ze u crkvu rjee. Ako i budu hospita-lizirani, proborave u bolnici manjevremena od onih drugih.Psihijatar Martin Jones, sa Howard

sveuËiliπta, koji prouËava vezu izmeuvjere i ozdravljenja, kaæe: ”Potpunoobjasniti kako dolazi do pozitivnoguËinka duhovnosti na zdravlje nije

toliko vaæno. Isto tako, mi ne razumi-jemo mehanizam djelovanja mnogihlijekova. Ali znamo, promatrajuÊi uzroki uËinak, da oni djeluju. SliËno tome mimoæemo vidjeti uËinke osobne duhov-ne svijesti na konaËni rezultat, pa pre-ma tome - zaπto je ne koristiti? To jepoput placebo uËinka. Zaπto on imauËinka? Vjerovanje. To je vrlo snaænasnaga.”Meutim, razumljivo, Ëak i oni dok-

tori koji ukljuËe ”duhovnost” u svojulijeËniËku torbu, dopuπtaju upotrebuvjere samo kao dodatak medicinskojskrbi i samo ako je pacijent otvoren zarazgovor o svom vjerovanju.Usprkos joπ uvijek prisutnih debata o

primjeni meditacija i duboko misaonihmolitvi u svrhu smirenja misli, postojedokazi u struËnoj literaturi da stresoπteÊuje imunoloπki, obrambeni su-stav u organizmu.Stotine istraæivaËkih studija dokazuju

vezu izmeu vjere, poboænosti i zdrav-lja. Navest Êemo samo neke od rezul-tata do kojih se doπlo u tim istraæivanji-ma. Starije osobe koje su sebe smatralereligioznima imale su manje zdravstve-nih problema i tjelesno su bolje funkcio-nirale nego nereligiozne osobe. Ispita-nici koji nisu redovno molili imali su 70posto manju vjerojatnost da Êe oboljetiod srËane koronarne bolesti. Takoer,oni koji su smatrali religiju vrlo va-ænom i koji su redovno odlazili ucrkvu, znatno rjee su imali poviπenikrvni tlak, i rjee su obolijevali oddepresije i tjeskobe. Brojne studije supokazale da ponavljanje molitve i me-ditiranje mogu smanjiti psiholoπki stres,poviπeni krvni tlak, usporiti ritam srËa-nih otkucaja i disanja, kao i povisiti

imunoloπke, obrambene snage orga-nizma.Kad se organizmu dogaa fiziËko

uruπavanje, tada je duhovni rast iznim-no velik. Vjera Ëovjeka u jedno uravno-teæeno stanje kad on viπe ne osjeÊabolest kao teret.Kulturna i duhovna pitanja, kao i

pitanja smrti izaπla su na vidjelo kaoznaËajne teme u medicinskoj skrbi.Medicinski fakulteti reagirali su na ta-kve zahtjeve druπtva. Danas veÊ nekihpedesetak medicinskih fakulteta od125 u SAD imaju u svojim nastavnimplanovima predmete koji su posveÊenitakvim pitanjima. Studente se poduËa-va kako komunicirati s bolesnicima,kako brinuti o njima s duπom.Proces izljeËenja moæe biti u obliku

prihvaÊanja svoje situacije, postupanjesa sobom i drugima na jedan druginaËin i zadræavanja osjeÊaja mira zavrijeme suoËenja s patnjom i boli. Vjeraje dopuna medicinskog lijeËenja. Bo-lest ima fiziËki temelj, meutim, postojihijerarhija: fiziËka razina, emotivna ra-zina, intelektualna razina i duhovnarazina. U medicinskoj praksi poæeljanje pomak od lijeËenja samo bolestiprema lijeËenju Ëitave osobe.Sigurno, kad je u pitanju bolest, zna-

nost je postigla nevjerojatne uspjehe. Uproπlom stoljeÊu poveÊana je oËekiva-na duæina æivota za gotovo dvije treÊineuglavnom zahvaljujuÊi znanosti.No struËnjaci kaæu da nije uvijek sve

samo u znanosti. Postoji jedna vezapovjerenja, koja se moæe i ne pojavitiako se fokusirate samo na neËiji fiziËkiaspekt. A to ne uzima puno vremena;dovoljno je uÊi u ambulantu otvorenasrca.

Zaπto doktori sada vjeruju da vjera lijeËi

Slikari Likovne sekcije Podravkeorganizirano su posjetili znaËajnuizloæbu ”Skriveno blago”, Ëiji se po-stav nalazi u Muzeju za umjetnost iobrt u Zagrebu. Ovim izloæbenimprojektom MUO obiljeæava 125 go-dina osnutka. Na izloæbi je prikaza-no 800 djela iz zbirki namjeπtaja,

metala, stakla, slikarstva, grafike,keramike, fotografije, tekstila, modei modnog pribora, te dizajna. Svi tieksponati potjeËu iz muzejskih spre-miπta, a prikupljeni su vrijednimdonacijama i otkupima proteklih 125godina.Autor izloæbe Æeljko KovaËiÊ istak-

U Domu za starije i nemoÊne oso-be u Koprivnici postavljena je izloæbaslika nastalih na likovnoj koloniji”Jesen 2005” a koje su izradili slikariLikovne sekcije Podravke. Inicijatori organizator kolonije i izloæbe bio jeravnatelj doma Darko Ledinski, koji

Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke, ove jegodine organizirala veÊ dvije tribine pod nazivom “43 minute sa...”. Tako jena prvoj gostovao admiral Davor Domazet - Loπo, a proπlog tjedna prof. dr.Zdravko Tomac, koji je predstavio nekoliko svojih novih knjiga; voditelj je bioMladen PavkoviÊ (na slici).Tomac je govorio o podaniËkom ponaπanju i detumanizaciji, zatim o

pokuπajima odreenih struktura da se Hrvatsku oznaËi kao zemlju koja jenastala na zloËinu i etniËkom ËiπÊenju te o sve teæem poloæaju hrvatskihbranitelja.Gost naredne tribine “43 minute sa” koja Êe se odræati iduÊeg Ëetvrtka, 26.

sijeËnja, u 19 sati, u Podravki, bit Êe prof. dr. Miroslav Tuman.

Na prvom meunarodnom BienaluD Arte Naive u talijanskom graduModena odræana prva meunarodnaizloæba koja je okupila slikare naiveiz svih krajeva svijeta. Slike je oda-brao struËni meunarodno sastavlje-ni æiri iz Italije, Francuske i Rusije, πtogovori da se nije bilo lako izboriti zamjesto na izloæbi. U predgovoru ka-

taloga piπe kako je to prva edicija uËijem sadræaju su zastupljeni slikarikoji se izraæavaju autohtonom nai-vom, Ëije slike sadræe priËe iz rural-nih sredina, tradicija i obiËaja zemljeiz koje slikari dolaze. Na toj izloæbibilo je zastupljeno viπe od stotinjakautora iz cijeloga svijeta, a meunjima naπli su se i Podravkini slikari,

πto je joπ jednom potvrdilo njihovukvalitetu i πto je joπ jedna promocijaza Likovnu sekciju Podravke. Na izloæ-bi su sudjelovali: Radovan Grgec,Vlado IvanËan, Nada Pakasin-PetriÊ,Martin i Stjepan –ukin, te joπ nekipoznati hrvatski slikari, najviπe izPodravine. Izloæba Êe biti otvorenado kraja sijeËnja. N. Z. L.

Aktivnosti Podravkinih likovnjaka

Posjet izloæbi ”Skriveno blago”nuo je da se izloæba sastoji od dvadijela i to jedan dio predstavlja kro-nologiju Muzeja, a drugi njegovepojedine zbirke. Izloæba je postav-ljena na prostoru od oko tisuÊuËetvornih metara, koliko je zauzi-mala i vrlo uspjeπna i velika izloæba”Secesija u Hrvatskoj”. N. Z. L.

Podravkini slikari za koprivniËki Domza starije i nemoÊne

je tom prigodom ponudio sekcijijedan vid daljnje suradnje u budu-Êim aktivnostima. Na izloæbi je biloizloæeno dvadesetak slika, Ëiji suautori: Nada Dombaj, Barbara Per-caË, Josip GreguriÊ, Radovan Grgec,–uro JakoviÊ, Zlatko Kolarek, Ivan

Roak, Ivan StaniπiÊ, Marija Stipan,Zlatko ©trfiËek, Marica Jalπovec, Na-da Zlatar-Lukavski, Branka ©inko,Silvija Auer, Dean Mikulinjak i Si-mon Glavica. Slike ostaju u vlasniπ-tvu Doma i uljepπavat Êe domskiprostor. N. Z. L.

U talijanskom gradu Modena odræana prva meunarodna izloæba naive

Izlagali i naπi slikari

Zdravko Tomac na tribini uPodravki

7

SportBroj 1779 Petak 20. sijeËnja 2006.

Prva hrvatska liga - 10. kolo kuglaËica

Osam kola «gazilefl su kuglaËice Podravke uvjerljivo sve pred sobom, a ondasu u posljednjem jesenskom kolu (ne)oËekivano izgubile u ZapreπiÊu protivGraditelja i zavrπile na drugoj poziciji. Izgleda da se tijekom stanke nisu uspjeleoporaviti od tog πoka, pa je i prvo gostovanje u drugom dijelu natjecanjazavrπilo novim porazom u Rijeci od Mlake. Protiv Mlake sruπile su 145 Ëunjevamanje u odnosu na pobjedu protiv Rijeke na istim stazama u 5. kolu, πtopokazuje da im forma nije zavidna. A za desetak dana u Koprivnicu stiæe nauzvrat 2. kola Eurolige ekipa Miroteksa iz Celja. Naæalost, ove subote opetgostuju, igraju protiv posljednjeg Zagija. - Jednostavno nemam komentara, izgubili smo dvije utakmice koje nismo

smjeli izgubiti. Za sve sam vjerojatno ja jedini krivac, jer ne mogu okriviti petigraËica od πest njih za slabije rezultate u Rijeci. Te djevojke sigurno nisuzaboravile kuglati, vjerojatno na treninzima neπto dobro ne radim. Mi joπuvijek moæemo biti prvi, a znamo i πto moramo: pobijediti Osijek u Osijekui vodeÊi Zagreb u Zagrebu - rekao je jako razoËarani trener Stjepan Koren.VeÊ u prvoj seriji nije krenulo dobro. LukaË je debelo podbacila, sruπila je

samo 470 Ëunjeva s minusom od 64 Ëunja. Marija Zver takoer nije bila navisini svojih odliËnih rezultata - pobijedila je samo πto ju je mlada BarËanpreviπe respektirala. Rezultat 1:1 i minus sedam drva joπ i nije bilo vrijeme zapaniku, ali u nastavku Picer i Æunek uvjerljivo gube, pa 1:3 i minus od velikih90 Ëunjeva izgleda nedostiæno. Ne vjeruje viπe u sretan obrat ni ÆeljkaOrehovec, pa i ona gubi od nekadaπnje reprezentativne kolegice NeneBartoloviÊ. Marina MikloπiÊ je u zavrπnici utakmice uspjela pobijediti snajboljim ekipnim rezultatom, ali to je bila slaba utjeha.

STK SPLIT - PODRAVKA 4:2StolnotenisaËi Podravke krenuli su u Split sa æeljom da ne izgube susret loπije

od 2:4 i to im je i uspjelo. Nakon πto su u prvim susretima MariniÊ i LonËarsvladali sa po 3:2 DragiÊa i Munivranu i Podravka povela sa 2:0 sve je liËilona “lagan” posao. Tako nisu razmiπljali Æiæak, koji je svladao KovaËeviÊa sa3:0, i par Æiæak -Munivrana koji su, iako papirnati autsajderi, ostvarili vaænupobjedu pobijedivπi Podravkin par MariniÊ - LonËar sa 3.2. To je osokoliloSpliÊane koji su u posljednja dva susreta (DragiÊ - LonËar 3:1, Æiæak - MariniÊ3:1) ostvarili pobjedu s istim omjerom s kojim su na jesen izgubili u Koprivnici.Nakon ovog poraza Podravka je u trokutu ©enkovec - Podravka - Split, kojise bore za ostanak u ligi, ali je u najboljem poloæaju. Bolja je od ©enkovca,poravnata bodovno sa Splitom, a ima bolju set razliku od suparnika tako daÊe o svemu odluËivati susret Podravka - ©enkovec koji se igra u oæujku. Tajsusret Podravka ne smije izgubiti ako ne æeli biti meu dva kluba koji Êe udrugoligaπko natjecanje. S. P.

Da se u Podravkinoj πkoli rukometa ite kako dobro radi pokazuju i nedavnoosvojeni turniri mladih Podravkaπica uSesvetama i Dugom Selu te drugo mje-sto najmlaih Podravkinih rukometaπi-ca (96. godiπte) na turniru u mini-rukometu koji je odigran u Varaædinu.

Na turniru za djevojËice koji se odræaou Sesvetama Podravkaπice roene 1992.godine osvojile su prvo mjesto, podvodstvom trenera Posavca. U skupinisu pobijedile ekipu Sinja 24:7, potomLokomotivu 18:11 te Koku 24:10, u

Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke u veljaËiÊe krenuti s ovogodiπnjim sportskim aktivnostima i natjecanjima. Za poËetakdogovorena su nadmetanja u najpopularnijim disciplinama, malom nogometui kuglanju. Svi Podravkaπi koji æele sudjelovati u ovim igrama moguorganizirati sportske ekipe i prijaviti se za nastup u Udrugu branitelja, invalidai udovica Domovinskog rata Podravka pismenim putem ili telefonom na 651-573 te telefaksom na isti broj. Malonogometna momËad brojit Êe 10 Ëlanovadok Êe u kuglanju za sastav nastupiti πest igraËa. Za malonogometne ikuglaËke sastave valja navesti i voe i njihov telefonski broj. Natjecanja Êe seodræati sredinom veljaËe, a prijave se moraju dostaviti (pisane ili telefonske)do petka 3. veljaËe 2006. godine. S. P.

polufinalu su svladale Koku opet 24:10,a u finalu Sesvete 17:16. NajboljomigraËicom turnira proglaπena je Podrav-kaπica Antea FranjiÊ, a najbolji strijelacturnira je Ivana Koren s 28 pogodaka.

Najviπe su pak u posljednje vrijemepokazale djevojËice roene 1990.godine. Naime, na nedavno odræanommeunarodnom turniru u Dugom Selu,na kojemu je sudjelovalo πest ekipa,Podravkaπice predvoene NevenomHrupecom osvojile su prvo mjesto. Ufinalu turnira pobijedile su slovenskiKrim 19:16.

Osvajanje prvog mjesta nastavljeno jei na turniru kadetkinja odræanom u

Sesvetama, gdje su u finalu pobijedileekipu Lokomotive 14:11. Najboljom igra-Ëicom sesvetskog turnira proglaπena jeMarija StriËeviÊ.

Niti najmlae Podravkine rukometaπi-ce, 96. godiπte, ne zaostaju puno zastarijima. Na novogodiπnjem turniru uVaraædinu, pod vodstvom trenera Bran-ka KaraËiÊa, osvojile su drugo mjesto umini rukometu. Podravkaπice su pobi-jedile Dugo Selo 9:7, Sesvete 8:2, Bjelo-var 9:7 i Svetu Nedjelju 7:6, izgubile od»akovca 5:7, a s kriæevaËkim Mlinaromodigrale nerijeπeno 6:6. Ena ZagorπËakje proglaπena najboljom vratarkom tur-nira. B. F.

Zavrπile porazom, startaleporazomMlaka - Podravka 6:2 3180:3081 (13:11)

S jednim od najslabijih rezultata na gostovanjima kuglaËi Podravke pretrpjelisu maksimalan poraz. KuglaËi Novske «æivjelifl su za potpuni uzvrat neugod-nog poraza 1:7 iz Koprivnice, πto im je i uspjelo. Podravkaπi neπto drugo osimporaza nisu ni oËekivali, iako se nadaju da Êe nekoga na gostovanju ipakiznenaditi. Na tablici dræe Ëvrsto πesto mjesto s 12 bodova, ali su u skupini odπest klubova, s dva boda razmaka, koja Êe rjeπavati zaËelje ljestvice. Za novebodove neÊe imati prigodu ni ove subote, jer opet gostuju, sada kod jakeGrmoπËice u Zagrebu.Prema kretanju rezultata mogla se izbjeÊi rezultatska katastrofa, ali u

presudnim trenucima nije bilo ni sportske sreÊe. VuËiÊ je pruæio æestok otporPodvaleju, uz 2:2 u setovima bio je kratak za sedam Ëunjeva. Pigac je pak uzisti rezultat u setovima izgubio za jedan Ëunj u ukupnom zbroju. Neugodnoje iznenadio «starifl borac MikloπiÊ, koji je ostvario najslabiji rezultat nautakmici. Æeljko ©emper

Prva hrvatska liga - 14. kolo kuglaËa

Maksimalni poraz u NovskojNovska - Podravka 8:0 3463:3175 (20:4)

PoËinju ovogodiπnje sportske aktivnosti UBIUDR-a Podravke

Prijave za mali nogomet i kuglanje

Prva liga stolnotenisaËa

Odgoeno konaËno rjeπenje

Podravkina rukometna mladost biljeæi odliËnerezultate

Od 13. sijeËnja nogometaπi i struËnovodstvo Slaven Belupa nalaze se napripremama u PoreËu. Tradicionalnabaza koprivniËkih nogometaπa je ho-tel Parentium, a poreËka lokacija jeizabrana zbog boljih uvjeta nego πtosu u Koprivnici. No, kako vrijememoæe biti promjenjivo, posebice zi-mi, najbolje se pokazalo 17. sijeËnjakada je naπa novinarska ekipa krenu-la put PoreËa. VeÊ nauËeni da su uGorskom kotaru gotovo uvijek loπiuvjeti na cesti, nemalo smo ostaliiznenaeni kada smo proπli tunelUËku. Naime, istarske ceste bile suzametene snijegom koji je zapravonajviπe iznenadio same Istrane. To jerezultiralo brojnim zastojima na cesti,jer za Istru je zimska guma nepozna-nica. UnatoË brojnim problemima,Podravkina ekipa je doπla do odredi-πta i pravac na sportske terene Plavelagune, gdje su Slavenaπi odraivaliveËernji trening. Tereni imaju noÊnurasvjetu, koja bi i te kako dobro doπlana koprivniËkom Gradskom stadio-nu. A na travnjaku utakmica plavih icrvenih Slavenaπa. »ovjek ne moæevjerovati koliko je truda i zalaganjanogometaπa na jednom treningu. Kaoda se radi o æivotno vaænim prven-stvenim bodovima. Bori se za svakuloptu, klizeÊi startovi po blatu na svestrane. Zaista se vidi kako je novitrener Elvis Scoria uveo red i discipli-nu te kako se sve njegove zamisliprovode u djelo. U ovom segmentune smije se zanemariti niti velikauloga pomoÊnika Roya FerenËine kojivrlo dobro poznaje Êud i narav Slave-novih nogometaπa. Nakon veËernjegtreninga pitali smo Scoriju kako jezadovoljan uvjetima rada u PoreËu izalaganjem ekipe.- Ja sam u nekoliko navrata veÊ bio

na pripremama u PoreËu, kao uosta-lom i ekipa Slaven Belupa. U Kopri-vnici zbog snijega nismo imali ade-kvatne uvjete za trening, jer mojaosnovna zamisao je πto viπe raditi sekipom na taktici i trËanju. Æelim odpoËetka napraviti neki rezultat okotaktiËkih postava igre. Naime, meni jetrebalo malo vremena da snimim igra-Ëe, iako sam neke od njih znao i prije,ali tek kada ste s njima moæete vidjetinjihove navike i ponaπanje u igri.Mislim da sam do sada vidio ono πtome je najviπe interesiralo, tako daznam s kime Êu raspolagati u nastav-ku proljetnog prvenstva. ©to se tiËepojaËanja, nismo lutali. Ja sam rekao

da nam trebajudva igraËa tesmo doveli vra-tara - reprezen-tativca Makedo-nije Nikolov-skog i dovest Êe-mo joπ jednogigraËa na mjestogdje smo u de-ficitu. Taj trans-fer bi se trebaorealizirati usko-ro - istiËe Sco-ria.PoreËka desti-

nacija zaista pru-æa sve uvjete zadobar rad i pri-premu. Od osvi-jetljenih nogo-metnih terenado teretane i ba-zena. Prehrana uskladu sa sport-skim navikama.Na jelovnikuprevladava riba,piletina i pureti-na. Dakle, samo

Dobru sport-sku destinacijuza pripreme pre-poznale su i ru-kometaπice Pod-ravke Vegetekoje su doπle uhotel Parentium18. sijeËnja (naslici), gdje Êe sepripremati svedo 27. sijeËnja.U razgovoru s

NK Slaven Belupo

Piπe: Boris FabijanecSnimio: Nikola Wolf

PoreËke pripreme u punom su zamahu

I rukometaπice Podravke Vegetestigle na pripreme u PoreË

treba ozbiljno raditi. Zbog toga pitalismo prvog Ëovjeka struke koja suoËekivanja u nastavku prvenstva?- OËekivanja su jasna. Kada sam

prihvatio treniranje i voenje SlavenBelupa, prihvatio sam u situaciji kojaje jako teπka. Tko god se zavarava daje situacija laka, nije u pravu. Mi smoËetiri boda od direktnog spasa i situ-acija nikada nije bila loπija te igraËi

toga trebaju biti svjesni. Moramo se iztoga izvuÊi. Ja sam Ëelnicima klubarekao da Êe ove godine biti teæeizvuÊi se i ostati u Prvoj ligi negodruge godine napraviti ekipu koja Êekonkurirati za Ligu πest. Stvar je kom-promitirana i sada ju treba vaditi i jabih zaista bio zadovoljan da na krajuprvenstva izborimo prvoligaπki status- rekao je Elvis Scoria.

Pripreme Slavenaπa na otvorenom i u teretani

njima pitali smo ih za iduÊe protivnice u Kupu EHF-a - πpanjolsku ekipu BeriBeri. Naime, Podravkaπice su 2004. godine igrale protiv ©panjolki te ih domapobijedile, a tamo izgubile pogotkom razlike. OpÊeniti dojam nakon razgo-vora je optimizam u redovima Podravkaπica i sigurnost ulaska u iduÊe koloKupa EHF-a. Prva utakmica igra se 10. ili 11. veljaËe u ©panjolskoj, a uzvratnatjedan dana kasnije u Koprivnici.

8 Broj 1779 Petak 20. sijeËnja 2006.

Crta: Ivan Haramija - Hans

NA ©ILJKU

Priprema: Vojo ©iljak

Recept tjedna:

Dobar glumac je onaj kome legne svaka uloga i glumica!

Draga, veËeras izgledaπ predivno. Poimo nekamo u mrak!

Egoist je Ëovjek koji viπe misli na sebe nego na mene!

- S tobom se viπe neda izdræati!- Onda se ti lijepo vrati svojoj majci!- Nisi fer! Dobro znaπ da je moja mama mrtva.- Baπ zato!

- Æeno, æelim da mi svaki dan serviraπ doruËak, ruËak i veËeru, bio jadoma ili ne bio.

- Bit Êe kako æeliπ, muæu moj, ali samo da znaπ - ja æelim seks svakidan! Bio ti doma ili ne bio.

Nekoliko dana za redom, svakoga jutra kad bi tramvajem odlazio naposao, –uri je na tramvajskoj stanici prilazio nepoznati Ëovjek te mupriπapnuo ‘Æenu sam ti poπevio!’ Njemu se u poËetku to Ëinilobezveznom πalom, ali danima i tjednima nepoznati bi ujutro dolaziona tramvajsku stanicu i s istim se rijeËima obraÊao –uri: ‘Æenu sam tiopet poπevio!’

Nakon nekog vremena odluËio se Miljenko poæaliti æeni pa joj jeispriËao kako ga neznanac svako jutro salijeÊe i πto mu sve govori.

Æena ga paæljivo sasluπala, nasmijala se i zatim rekla kako su to glupiispadi nastranog Ëovjeka, te kako na to ne bi trebalo obraÊati preve-liku paænju.

SljedeÊeg jutra evo neznanca opet na tramvajskoj stanici. Primak-nuo se –uri, pa mu kazao:

- Tuæibabo jedna!

U lordovskoj palaËi, negdje pokraj Londona, za vrijeme Ëaja u petposlijepodne, u nevezanome Ëaskanju kaæe supruga lordu:

- Molim te, dragi, otpusti vozaËa! Jutros me je po drugi put zamaloubio.

- Nemoj tako, draga - umiruje je lord - dajmo Ëovjeku joπ jednu πansu!

S obzirom na ulogu koju igraju usvakodnevnom æivotu, lakoÊu kojomse pamte i zadovoljstvo s kojim sesluπaju, konciznost izraza i raznolikobogatstvo tematike, vicevima je joπuvijek posveÊeno premalo paænje uznanstvenom prouËavanju knjiæevno-sti. Kako njihov uspjeh ovisi o aktual-nosti, kako se prvenstveno prenoseusmenom predajom, te zapisani gubeneπto od svoga dojma i kako, Ëini se,zadovoljavaju drugaËije potrebe kojenas potiËu na Ëitanje knjiæevnih djela,teπko ih je bez dvoumljenja ubrojiti uumjetniËku knjiæevnost. Ipak, njiho-vu Ëaru podlijeæu svi druπtveni slojevibez obzira na obrazovanje, a najËeπÊesu, pogotovo oni koje prihvaÊa obra-zovanija sredina, daleko od shematiz-ma i neinventivnosti tzv. zabavneknjiæevnosti. (prof.dr. Milivoj Solar)

U kuÊi imate buntovne tinejdæere,bake i djedove naklonjene tradicio-nalnim jelima, muæeve sklone mes-nim obrocima ili zahtjevne suprugei nikako ih ne uspijevate sve zado-voljiti istim jelom. Ne brinite, jerzapeËene pileÊe πnicle podjednakovole sve generacije, a vama preosta-je da za objedom primate kompli-mente i dijelite repete.

Sastojci za 4 osobe:600 g pileÊih odrezaka2 æliËice Vegete Twist piletina

250 ml slatkog vrhnja2 ælice ulja50 g naribanog sira edameraPostupak:Piletinu nareæite na tanje odreske

i pospite Vegetom Twist piletina paneka odstoji oko 30 minuta.Odreske popecite u tavi na zagri-

janom ulju sa svake strane oko 5minuta, do zlatno æute boje.Pripremljene odreske stavite u

vatrostalnu posudu, prelijte slat-kim vrhnjem, pospite naribanimsirom i pecite u peÊnici zagri-

ZapeËeni pileÊi odresci

janoj na 230°C oko 10 minuta.Posluæivanje:Odreske posluæite uz kuhano po-

vrÊe po æelji.Savjet:Umjesto edamera, moæete upotri-

jebiti bilo koji drugi polutvrdi sir.Vrijeme pripreme: 30 minuta.

U naπu redakciju stiglo je oko tisuÊukoverti s rjeπenjima novogodiπnje na-gradne kriæaljke objavljene u naπimnovinama, a troËlana komisija u sasta-vu Ines BabiÊ, Berislav Godek i Biser-ka MatiÊ Kriæan izvukla je 15 sretnihdobitnika kojima Êe pripasti nagrade- Podravkini poklon paketi.Nagrade su dobili:1. Ivana SaboliÊ, Ivana Meπtro- viÊa 17, 48000 Koprivnica;2. Maja Betlehem, Danica;3. Mirjana MaltariÊ, Danica - Non- stop;4. Nada »iæmak, Belupo Koprivnica;5. Branko Sobota, Pekara;6. Zdravko Novak, Zaπtita;7. Slavko GotiÊ, Belupo Ludbreg;8. Jadranko RadiÊ, Logistika;9. Marija Srπan, Informatika;10. ©tefica Sokol, Kalnik Varaædin;11. Franjo KovaË, B. Maera 36, 48325 Novigrad Podravski;12. Ivica JakupiÊ, Logistika13. Vladimir Kriænjak, Matije Gupca 127, 48321 Peteranec;14. Dominik Botko, S. RadiÊa 53 c, 48305 Reka;15. Jadranka TudiÊ, Podravka jela.

IzvuËeni dobitnici nagrada Podravkinenovogodiπnje nagradne kriæaljke

Nagradni pojmovi (rjeπenja) u no-vogodiπnjoj nagradnoj kriæaljci bilisu:VEGETA MEDITERAN»OKOLINOPEKMEZ OD ©LJIVAGOVE–I GULA©KREM JUHA OD GLJIVAROOIBOS »AJ

Dobitnici mogu poklon paketepodiÊi u Podravkinom reklam-nom skladiπtu (Stjepan Graho-vac, tel. 1269) od ponedjeljka 23.sijeËnja, uz predoËenje osobneiskaznice, a onima koji nisu umoguÊnosti podiÊi nagrade po-klon paketi bit Êe dostavljeni po-πtom.

Stiglo je oko tisuÊu rjeπenja nagradne kriæaljke...

Od sljedeÊeg tjedna u Podravkinim kantinama moæete pre-dahnuti uz Fini-Mini juhe. Tople i ukusne juhe Êe - neoptereÊujuÊi organizam - ubrzati rad sivih stanica i omoguÊitivam bolju koncentraciju. One Êe vas okrijepiti i opustiti, a uzto su i zdrave, korisne, prikladne, te ukusne - uvijek i svuda.U πirokom asortimanu Fini-Mini juha ima okuse koji Êe

izmamiti osmijeh na licu i gurmanima i vegetarijancima.Uz osvjeæenje i okrepu, Fini-Mini juhe vam mogu donijeti i

nagrade. Prilikom svake kupnje Fini-Mini juhe u kantinamaPodravke dobit Êete kupon koji je potrebno saËuvati. Osobu,koja skupi najviπe kupona u jednom mjesecu, oËekuje vrijednanagrada. Ovakvu aktivnost provodit Êemo tijekom cijelegodine kako bismo nagradili naπe najvjernije potroπaËe, Po-dravkaπe.Za zaposlenike kantina, koji ne mogu sudjelovati u nagradnoj

igri, takoer smo pripremili nagrade. Zaposlenik kantine kojiproda najviπe Fini-Mini juha odnosno podijeli najviπe kuponabit Êe nagraen vrijednim nagradama.Fini-Mini juhe vas oËekuju u Podravkinim kantinama od 23.

sijeËnja, a kuponi koje je potrebno skupljati od 6. veljaËe.O detaljima nagradne igre obavijestit Êemo vas u sljedeÊem

broju Podravkinih novina.Uæivajte u Fini-Mini juhama jer su one - uæitak u tren(d)u.

Marketing - Tim za kategoriju Podravka jela

Marketinπka akcija u Podravkinim kantinama

Predah uz Fini-Mini u kantini