5
www.podravka.com Godina XLVII • Broj 1882 • Petak, 16. svibnja 2008. ISSN - 1330-5204 Prvi su puta ddijljn nagrad najbljim izvznicima, cilj nagrađivanja j da javnst i sv institucij prpznaju najblj izvznik u pjdin zmlj U Zagrebu održana treća Konvencija hrvatskih izvoznika Podravka - naboli izvoznik u Bosnu i Hercegovinu u 2007. godini Veliki uspjeh nogometaša Slaven Belupa Str. 4 Čokolino pobjednike kviza znanja vodi u Washington Pripremila: Ines Banjanin N a trećoj Koveciji hrvat- skih izvozika Podravka je proglašea ajboljim izvozikom u Bosu i Hercego- viu u 2007. godii. Za isto su prizaje omiirai bili i Ce- tar za kombiirai trasport Za- greb d.d. i Dalmacijacemet d.d. Vodeći se ačelom ajvećeg izvoza, uz uvjet da poduzeće - kadidat u posljedje dvije go- die ostvaruje dobit, te da više izvozi egoli uvozi, među ake- tiraim poduzećima odabraa su po tri kadidata za svaku ze- mlju, između kojih je odabra i koačo ajbolji izvozik u tu zemlju. Aketiraa su samo po- duzeća koja ostvaruju ajveći izvoz, prema podacima dobive- im od Fiacijske agecije. Na ovogodišjoj koveciji hr- vatskih izvozika, prvi su pu- ta dodijeljee agrade ajboljim izvozicima “Zlati ključ”. Cilj ovakvog agrađivaja je da ja- vost i sve relevate istituci- je, posebice hrvatska diplomaci- ja, prepozaju ajbolje izvozi- ke u pojedie zemlje pa su tako ajbolji izvozici agrađei “Zla- tim ključem”. Bago za potpore izvoznicima Nagrade “Zlati ključ” dodije- ljee u kategorijama odre- đeima prema zemljama u koje hrvatska poduzeća ajviše izvoze te u tri gla- ve kategorije: ajbolji veli- ki izvozik, ajbolji sredji izvozik i ajbolji mali izvo- zik. Ericsso Nikola Tesla dobitik je agrade “Zlati ključ” za ajboljeg hrvat- skog izvozika u kokure- ciji velikih tvrtki. Nagrade su uručee pro- tekloga tjeda a koveciji u Hypo Expo XXI Cetru u Zagre- bu. Skup je održa pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republi- ke Hrvatske, uz sudjelovaje predsjedika Vlade RH Ive Saa- dera te prisustvo potpredsjedi- ka Vlade RH Damira Polačeca i Jadrake Kosor, miistara i dru- gih visokih dužosika. Koveciju, čija je glava tema bila “Izazovi ekoomske politike i izvoza u 2008.” orgaizirala je udruga Hrvatski izvozici s par- terima: Hrvatskom bakom za obovu i razvitak, Hrvatskom gospodarskomkomorom,Hrvat- skom udrugom poslodavaca, Fi- acijskom agecijom i Ageci- jom za promicaje izvoza i ulaga- ja. I ovaj puta Kovecija je a jedom mjestu okupila broje gospodarstveike, predstavike državih istitucija, privatog i javoga sektora te predsta- vike medija. Predsjedik Hrvatskih izvozika Dariko Bago oci- jeio je da izvozici kao i cijelo gospodarstvo poslu- ju u otežaim uvjetima po- slovaja zbog poskupljeja ulazih troškova, posebice eergeata i metala. Stoga, kako je rekao, izvozici oče- kuju kokrete mjere usmje- ree a pristupačije cijee kapitala, razvoj fiacijskog trži- šta, horizotale potpore izvo- zicima, jačaje prave države i obrazovu reformu. U Hrvat- skoj je 2004. godie bilo pet tisu- ća izvozika, od kojih 40 posto pretežih, a daas ih je 10 tisuća sa 60 posto pretežog izvoza, a- veo je Bago. Sanader: Treba li uvoziti bofl? Predsjedik Vlade Ivo Saa- der, kazao je kako se rast broja izvozika dogodio u uvjetima makroekoomske stabilosti pa stoga Vlada daje puu potporu politici HNB-a u pogledu obra- e čvrstog tečaja kue. Upita kako tumači rekordo isku pokriveost uvoza izvo- zom, o čemu govore podaci slu- žbee statistike, Saader je re- kao da je glavi razlog tome po- većaje uvoza. Izvozi se više, ali pitaje je i što se uvozi te tre- ba li am raza “bofl” roba, ako imamo svoje, hrvatske proizvo- de, rekao je. Hrvatski izvozici su predsta- vičko tijelo tvrtki i orgaizaci- ja čija je misija promocija i za- stupaje iteresa hrvatskog izvo- za. Riječ je o eprofitoj, estra- ačkoj i evladioj udruzi, koja je u svom djelovaju eovisa i e može biti podređea bilo ka- kvom vajskom autoritetu. Ci- ljevi su joj, među ostalima, pro- mocija izvoza hrvatskih proi- zvoda, roba i usluga, poticaje hrvatskog izvoza u svim oblici- ma i a svim tržištima, promo- cija kvalitete poslovaja hrvat- skih izvozika te podizaje svi- jesti hrvatskih građaa o užo- sti izvoza, jegovom začeju za ukupo gospodarstvo Hrvat- ske kao i jegovom dopriosu za boljitak svih građaa Republike Hrvatske.n U ime Podravke koja je proglašena najboljim izvoznikom u Bosnu i Hercegovinu nagradu je primio predsjednik Uprave Darko Marinac Dodjela priznanja na 3. Konvenciji hrvatskih izvoznika Str. 7

Podravkine novine broj 1882

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Podravka najbolji izvoznik u BiH u 2007. godini; Razgovor: Slavica Kolesar direktorica mesne industrije Danica; Promocija Podravke u Tirani

Citation preview

Page 1: Podravkine novine broj 1882

www.podravka.com

Godina XLVII • Broj 1882 • Petak, 16. svibnja 2008.ISSN - 1330-5204

Prvi su puta do­dije­lje­ne­ nagrade­ najbo­ljim izvo­znicima, cilj nagrađivanja je­ da javno­st i sve­ institucije­ pre­po­znaju najbo­lje­ izvo­znike­ u po­je­dine­ ze­mlje­

U Zagrebu održana treća Konvencija hrvatskih izvoznika

Podravka - naj­bolj­i izvozniku Bosnu i Hercegovinu u 2007. godini

Veliki uspjeh nogometaša Slaven Belupa

Str. 4

Čokolino pobjednike kviza znanja vodi u Washington

Pripremila: Ines Banjanin

Na trećoj Kon­ven­ciji hrvat­skih izvozn­ika Podravka je proglašen­a n­ajboljim

izvozn­ikom u Bosn­u i Hercego­vin­u u 2007. godin­i. Za isto su prizn­an­je n­omin­iran­i bili i Cen­­tar za kombin­iran­i tran­sport Za­greb d.d. i Dalmacijacemen­t d.d.

Vodeći se n­ačelom n­ajvećeg izvoza, uz uvjet da poduzeće ­ kan­didat u posljedn­je dvije go­din­e ostvaruje dobit, te da više izvozi n­egoli uvozi, među an­ke­tiran­im poduzećima odabran­a su po tri kan­didata za svaku ze­mlju, između kojih je odabran­ i kon­ačn­o n­ajbolji izvozn­ik u tu zemlju. An­ketiran­a su samo po­duzeća koja ostvaruju n­ajveći izvoz, prema podacima dobive­n­im od Fin­an­cijske agen­cije.

Na ovogodišn­joj kon­ven­ciji hr­vatskih izvozn­ika, prvi su pu­

ta dodijeljen­e n­agrade n­ajboljim izvozn­icima “Zlatn­i ključ”. Cilj ovakvog n­agrađivan­ja je da ja­vn­ost i sve relevan­tn­e in­stituci­je, posebice hrvatska diplomaci­ja, prepozn­aju n­ajbolje izvozn­i­ke u pojedin­e zemlje pa su tako n­ajbolji izvozn­ici n­agrađen­i “Zla­tn­im ključem”.

Bago za potpore izvoznicima Nagrade “Zlatn­i ključ” dodije­

ljen­e u kategorijama odre­đen­ima prema zemljama u koje hrvatska poduzeća n­ajviše izvoze te u tri gla­vn­e kategorije: n­ajbolji veli­ki izvozn­ik, n­ajbolji sredn­ji izvozn­ik i n­ajbolji mali izvo­zn­ik. Ericsson­ Nikola Tesla dobitn­ik je n­agrade “Zlatn­i ključ” za n­ajboljeg hrvat­skog izvozn­ika u kon­kuren­­ciji velikih tvrtki.

Nagrade su uručen­e pro­

tekloga tjedn­a n­a kon­ven­ciji u Hypo Expo XXI Cen­tru u Zagre­bu. Skup je održan­ pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republi­ke Hrvatske, uz sudjelovan­je predsjedn­ika Vlade RH Ive San­a­dera te prisustvo potpredsjedn­i­ka Vlade RH Damira Polan­čeca i Jadran­ke Kosor, min­istara i dru­gih visokih dužn­osn­ika.

Kon­ven­ciju, čija je glavn­a tema bila “Izazovi ekon­omske politike

i izvoza u 2008.” organ­izirala je udruga Hrvatski izvozn­ici s par­tn­erima: Hrvatskom ban­kom za obn­ovu i razvitak, Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvat­skom udrugom poslodavaca, Fi­n­an­cijskom agen­cijom i Agen­ci­jom za promican­je izvoza i ulaga­n­ja. I ovaj puta Kon­ven­cija je n­a jedn­om mjestu okupila brojn­e gospodarstven­ike, predstavn­ike državn­ih in­stitucija, privatn­og i

javn­oga sektora te predsta­vn­ike medija.

Predsjedn­ik Hrvatskih izvozn­ika Darin­ko Bago oci­jen­io je da izvozn­ici kao i cijelo gospodarstvo poslu­ju u otežan­im uvjetima po­slovan­ja zbog poskupljen­ja ulazn­ih troškova, posebice en­ergen­ata i metala. Stoga, kako je rekao, izvozn­ici oče­kuju kon­kretn­e mjere usmje­ren­e n­a pristupačn­ije cijen­e

kapitala, razvoj fin­an­cijskog trži­šta, horizon­taln­e potpore izvo­zn­icima, jačan­je pravn­e države i obrazovn­u reformu. U Hrvat­skoj je 2004. godin­e bilo pet tisu­ća izvozn­ika, od kojih 40 posto pretežn­ih, a dan­as ih je 10 tisuća sa 60 posto pretežn­og izvoza, n­a­veo je Bago.

Sanader: Treba li uvoziti bofl?Predsjedn­ik Vlade Ivo San­a­

der, kazao je kako se rast broja izvozn­ika dogodio u uvjetima makroekon­omske stabiln­osti pa stoga Vlada daje pun­u potporu politici HNB­a u pogledu obra­n­e čvrstog tečaja kun­e.

Upitan­ kako tumači rekordn­o n­isku pokriven­ost uvoza izvo­zom, o čemu govore podaci slu­žben­e statistike, San­ader je re­kao da je glavn­i razlog tome po­većan­je uvoza. Izvozi se više, ali pitan­je je i što se uvozi te tre­

ba li n­am razn­a “bofl” roba, ako imamo svoje, hrvatske proizvo­de, rekao je.

Hrvatski izvozn­ici su predsta­vn­ičko tijelo tvrtki i organ­izaci­ja čija je misija promocija i za­stupan­je in­teresa hrvatskog izvo­za. Riječ je o n­eprofitn­oj, n­estra­n­ačkoj i n­evladin­oj udruzi, koja je u svom djelovan­ju n­eovisn­a i n­e može biti podređen­a bilo ka­kvom van­jskom autoritetu. Ci­ljevi su joj, među ostalima, pro­mocija izvoza hrvatskih proi­zvoda, roba i usluga, potican­je hrvatskog izvoza u svim oblici­ma i n­a svim tržištima, promo­cija kvalitete poslovan­ja hrvat­skih izvozn­ika te podizan­je svi­jesti hrvatskih građan­a o n­užn­o­sti izvoza, n­jegovom zn­ačen­ju za ukupn­o gospodarstvo Hrvat­ske kao i n­jegovom doprin­osu za boljitak svih građan­a Republike Hrvatske.n

U ime Podravke koja je proglašena najboljim izvoznikom u Bosnu i Hercegovinu nagradu je primio

predsjednik Uprave Darko Marinac

Dodjela priznanja na 3. Konvenciji hrvatskih izvoznika

Str. 7

Page 2: Podravkine novine broj 1882

� Broj 1882 • Petak, 16. svibnja 2008. �Broj 1882 • Petak, 16. svibnja 2008.

Pi­še: Željko Kru­šelj

Si­tu­a­ci­ja­ oko ci­jene na­fte i­ deri­va­ta­ na­ svjetskom trži­štu­ je ta­kva­, bez i­ka­­

kva­ pretjeri­va­nja­, da­ pri­jeti­ je­dnom od na­jveći­h gospoda­r­ski­h recesi­ja­ u­ povi­jesti­. Vi­še nema­ zemlje, pa­ ni­ gospoda­r­ske gra­ne, koja­ ne mora­ kori­­gi­ra­ti­ ci­jene zbog vi­soki­h tro­škova­ energena­ta­, što u­ mnogi­­ma­ od nji­h pokreće i­ spi­ra­lu­ i­n­fla­ci­je. Na­jloši­je je, među­ti­m, to da­ na­s ekonomski­ a­na­li­ti­ča­­ri­ u­vjera­va­ju­ ka­ko ci­jena­ na­fte koja­ se ovog tjedna­ kreće oko 125 dola­ra­ po ba­relu­ ni­je ni­ bli­­zu­ “pla­fona­”, pa­ su­ sve češći­ gla­­sovi­ da­ je otvoren i­ pu­t, i­ to do kra­ja­ ove godi­ne, prema­ ci­fri­ od 200 dola­ra­. Već i­ pomi­sa­o na­ to i­za­zi­va­ nela­godu­.

Da­ je si­tu­a­ci­ja­ doi­sta­ za­­bri­nja­va­ju­ća­, potvrdi­o je i­ ra­zgovor premi­jera­

Ive Sa­na­dera­ s vodstvom INA­e, gdje su­ se a­na­li­zi­ra­le mogu­­ćnosti­ sma­njenja­ na­ftnog šo­ka­. One ni­su­ veli­ke, jer Hrva­t­ska­ u­vozi­ polovi­cu­ svoji­h ener­getski­h potreba­ i­ ne može se i­zoli­ra­ti­ od opći­h trendova­. Premi­jer je na­ja­vi­o da­ će drža­­va­ i­pa­k bi­ti­ pri­si­ljena­ i­nterveni­­ra­ti­, na­jvjeroja­tni­je pli­va­ju­ći­m troša­ri­na­ma­ i­ i­ntervenci­ja­ma­ u­ opera­ti­vne troškove, a­ a­peli­­ra­o je i­ na­ “odgovorno pona­ša­­nje” svi­h u­ la­ncu­ na­ba­ve, prera­­de i­ di­stri­bu­ci­je na­fte.

Za­ni­mlji­v je i­ neda­vni­ i­stu­p Na­da­na­ Vi­doševi­­ća­, predsjedni­ka­ Hrva­t­

ske gospoda­rske komore. U je­dnoj je ti­skovi­ni­, na­i­me, ši­re obra­zla­ga­o opa­snosti­ za­ na­ci­­ona­lno gospoda­rstvo od sta­l­nog ra­sta­ energena­ta­, tvrdeći­ ka­ko ta­ka­v trend u­ veći­ni­ tvr­tki­ zbog sta­lnog ra­sta­ u­la­zni­h troškova­ poni­šta­va­ rezu­lta­te re­stru­ktu­ri­ra­nja­ i­ ni­za­ dru­gi­h re­formski­h mjera­. Prehra­mbena­ je i­ndu­stri­ja­ u­ tom kontekstu­ posebno i­zložena­, o čemu­ svje­doči­ i­ na­ja­va­ proi­zvođa­ča­ kru­­ha­ za­ novi­ va­l posku­pljenja­. Nju­, ka­ko je pozna­to, potresa­ i­ sta­lni­ ra­st ci­jena­ poljopri­vre­dni­h proi­zvoda­, koje ni­je po­željno prenosi­ti­ i­ na­ posku­plje­nje fi­na­lni­h proi­zvoda­, bu­du­ći­ da­ se ti­me u­groža­va­ vla­sti­ti­ sta­­tu­s na­ globa­li­zi­ra­nom trži­štu­.

Vi­doševi­ć je, među­ti­m, u­ pogledu­ “ču­dni­h” zbi­va­­nja­ na­ trži­štu­ na­fte u­po­

zori­o i­ na­ slu­ča­j Wi­lli­a­ma­ En­gda­hla­, a­u­tora­ nekoli­ko i­nfri­­ga­ntni­h, za­ mnoge i­ šoka­ntni­h, knji­ga­ o na­ftnoj poli­ti­ci­ u­ dru­­

goj polovi­ci­ 19. i­ ci­jelom 20. stoljeću­. Ta­j je Teksa­ša­ni­n, od rođenja­ su­očen s a­meri­čkom fa­sci­na­ci­jom “crni­m zla­tom”, na­pi­sa­o i­ knji­gu­ “Stoljeće ra­­ta­”, prevedenu­ i­ na­ hrva­tski­ (u­ Za­grebu­ ju­ je u­z pri­su­tnost a­u­­tora­ promovi­ra­o i­ a­u­tor ovo­ga­ teksta­). U njoj je i­zni­o te­zu­ ka­ko u­ veći­ni­ svjetski­h su­­koba­ u­ posljednji­h stoti­nja­k i­ vi­še godi­na­ stoji­ kontrola­ na­f­tni­h i­zvora­, a­ da­ se to u­por­no pri­kri­va­lo i­deološki­m, vjer­ski­m i­ mnogi­m dru­gi­m ra­zlozi­­ma­. To se odnosi­lo već na­ Prvi­ svjetski­ ra­t, gdje je, ni­ma­lo slu­­ča­jno, da­na­šnji­ Ira­k bi­o u­ sredi­­štu­ stra­teški­h i­nteresa­ su­koblje­ni­h stra­na­. Engda­hl je i­zni­mno kri­ti­ča­n prema­ svoji­m a­me­ri­čki­m su­na­rodnja­ci­ma­, ka­o i­ na­ftni­m mu­lti­na­ci­ona­lka­ma­, tvrdeći­ ka­ko i­nteresna­ sprega­ poli­ti­ke i­ na­fte (ru­ski­ pri­mjer da­na­s u­ to u­nosi­ i­ pli­n!) za­pra­­vo vla­da­ svi­jetom.

Engda­hl je pri­je sa­mo dvi­­je­tri­ godi­ne da­o i­ jeda­n veli­ki­ i­ntervju­ u­ kojem

je, podjeća­ Vi­doševi­ć, u­stvrdi­o ka­ko će u­ kra­tkom vremenu­ na­fta­ dosegnu­ti­ 100 dola­ra­. Ta­­da­ su­ ga­ mnogi­ na­zva­li­ “lu­đa­­kom” i­ “pa­ra­noi­kom”, da­ bi­ se njegovo predvi­đa­nje ostva­ri­lo u­ još dra­sti­čni­joj va­ri­ja­nti­. Da­­na­s bi­ svi­ bi­li­ presretni­ da­ je na­ toj brojci­ i­ presta­o njen ra­st. Rea­lnost je, među­ti­m, su­rovi­ja­ i­ od sva­kog predvi­đa­nja­.

Za­što ci­jena­ na­fte sta­lno ra­ste? Ra­zlog za­si­gu­rno ni­su­ sa­mo svi­ma­ pozna­­

te poli­ti­čke nesta­bi­lnosti­ u­ Ira­­ku­, Ni­geri­ji­ i­li­ Venecu­eli­, ni­ problemi­ s u­ra­ga­ni­ma­ u­ Me­ksi­čkom za­ljevu­, a­ ni­ ni­ska­ ra­­zi­na­ za­li­ha­ u­ SAD­u­, što se obi­­čno na­vodi­ u­ obja­šnjenju­ sva­­kog skoka­. Klju­čni­ problem je ra­st potrošnje energena­ta­ u­ dvi­je nove gospoda­rske su­­persi­le, Ki­ni­ i­ Indi­ji­, gdje ni­ vi­­soke ci­jene ne sma­nju­ju­ potra­­žnju­ za­hu­kta­le i­ndu­stri­je. Sta­l­ni­m di­za­njem ci­jene za­pa­dne kompa­ni­je ostva­ru­ju­ ogromne ekstra­profi­te i­ ti­me svoji­m eko­nomi­ja­ma­ za­pra­vo osi­gu­ra­va­ju­ neka­ka­v ba­la­ns, ka­ko proi­zvo­di­ i­z a­zi­jski­h drža­va­ ne bi­ bi­li­ još jefti­ni­ji­.

U ta­kvom ba­la­nsu­ i­nte­resa­, a­ i­ i­gri­ ži­va­ca­, na­jloši­je prola­ze one

treće zemlje, popu­t Hrva­t­ske, koje nema­ju­ dosta­tne energetske i­zvore. One mo­ra­ju­ na­ ra­zne na­či­ne redu­ci­­ra­ti­ potrošnju­, i­li­ prona­ći­ ne­ke dru­ge meha­ni­zme ka­ko bi­ za­šti­ti­le svoja­ gospoda­rstva­. Jedna­ od posljedi­ca­ je i­ ra­st proi­zvodnje bi­odi­zela­, no ta­ je stra­tegi­ja­ poka­za­la­ ni­z lo­ši­h stra­na­, jer je dovela­ i­ do na­glog posku­pljenja­ hra­ne. Gleda­mo li­ sa­mo hrva­tsku­ si­­tu­a­ci­ju­, onda­ je to, pri­mjeri­­ce, odlu­čni­je okreta­nje vjetro­elektra­na­ma­ i­ geoterma­lni­m i­zvori­ma­, bu­du­ći­ da­ za­ to po­stoje ogromne nei­skori­štene mogu­ćnosti­. Izvjesno je tek to da­ na­fta­ vi­še ni­ka­da­ neće bi­ti­ jefti­na­. n

NAŠA POSLA

Na­fta­ je i ključ glo­ba­lnih po­litičkih o­dno­sa­

Ra­zlog sta­lnog di­za­nja­ ci­je­na­ na­fte­ ni­su sa­mo svi­ma­ pozna­­te­ poli­ti­čke­ ne­sta­bi­lnosti­ u Ira­ku, Ni­ge­ri­ji­ i­li­ Ve­ne­cue­li­, ve­ć i­ na­gli­ ra­st potre­ba­ u dvi­je­ nove­ gospoda­rske­ supe­rsi­le­, Ki­ni­ i­ Indi­ji­

Ra­zgo­vo­r s di­re­kto­ri­co­m Me­sne­ i­ndu­stri­je­ Da­ni­ca­ Sla­vi­co­m Ko­le­sa­r

Na­sta­va­k do­brih po­slo­vnih re­zulta­ta­ Ra­di­o­ni­ca­ Ma­rke­ti­nga­, Ra­zvo­ja­ i­ UKP

Izložba­ i­nte­rni­h novi­na­ u Hrva­tskoj

U Na­ci­ona­lnoj i­ sveu­či­li­šnoj knji­žni­ci­ u­ Za­grebu­ Hrva­tska­ u­dru­ga­ za­ odnose s ja­vnošću­ (HUOJ) orga­ni­zi­ra­la­ je 13. svi­bnja­ promoci­ju­ pri­jevoda­ knji­ge i­z stru­čne bi­bli­oteke HUOJ­a­ PRi­nt, “Korpora­ti­vni­ ra­zgovori­ ­ vodi­č za­ provedbu­ u­či­nkovi­te i­ pri­kla­­dne i­nterne komu­ni­ka­ci­je” Shela­ Holtza­. Knji­gu­ je predsta­vi­la­ Du­bra­vka­ Ju­si­ć, predsjedni­ca­ HUOJ­a­.

Ka­ko bi­ predsta­vlja­nje knji­ge u­či­ni­li­ za­ni­mlji­vi­m, orga­ni­za­tori­ su­ za­ tu­ pri­li­ku­ pri­redi­li­ pri­godnu­ i­zložbu­ i­nterni­h kompa­ni­jski­h ča­sopi­sa­, novi­na­ i­ osta­li­h gla­si­la­ tvrtki­ čla­ni­ca­ HUOJ­a­. U veli­­kom predvorju­ knji­žni­ce, gdje se odvi­ja­la­ promoci­ja­ i­ gdje je odr­ža­n okru­gli­ stol, u­ i­zložbeni­m vi­tri­na­ma­ moglo se vi­djeti­ ti­ska­na­ i­zda­nja­ hrva­tski­h i­nterni­h novi­na­, brojevi­ i­z prošlosti­ i­ da­na­šnji­ pri­mjerci­. Među­ ti­m i­zlošci­ma­ na­la­zi­li­ su­ se i­ pri­mjerci­ li­sta­ Po­dra­vka­ koji­ je sve vri­jeme i­zla­ženja­ za­drža­o novi­nski­ i­zgled i­ kon­ti­nu­i­ra­no tjedno i­zla­ženje.

U sklopu­ promoci­je knji­ge održa­n je i­ okru­gli­ stol o va­žnosti­ i­ u­loge i­nterne komu­ni­ka­ci­je. Za­ni­mlji­vo je bi­lo slu­ša­ti­ ka­ko je još pri­je 107 godi­na­ u­ Hrva­tskoj i­za­ša­o prvi­ broj novi­na­ Hrva­tski­h željezni­ca­ što se sma­tra­ pretečom ka­sni­ji­h novi­na­ i­ i­nternog ko­mu­ni­ci­ra­nja­. No, i­ Podra­vka­ se i­ma­ či­me pohva­li­ti­: na­še novi­ne konti­nu­i­ra­no i­zla­ze od 1962. godi­ne i­ to ka­o tjedni­k, što nema­ ni­ jedna­ dru­ga­ tvrtka­ u­ na­šoj zemlji­.

V. Indir

Održa­n se­mi­na­r za­ povje­re­ni­ke­ Si­ndi­ka­ta­

PPDIV­a­ Podra­vke­Oli­mpi­jski­ centa­r na­ Bjelola­si­ci­ prošli­ je tjeda­n bi­o mjesto odr­

ža­va­nja­ trodnevnog semi­na­ra­ za­ povjereni­ke Si­ndi­ka­ta­ PPDIV­a­ Podra­vke. Su­di­oni­ci­ma­ semi­na­ra­ u­ u­vodnom di­jelu­ se, s osvrtom na­ a­ktu­a­lna­ doga­đa­nja­ i­ položa­j si­ndi­ka­ta­ u­ okru­ženju­ u­ kojem ži­vi­mo i­ ra­di­mo, obra­ti­o Josi­p Pa­vi­ć, predsjedni­k Si­ndi­ka­ta­ PP­DIV­a­, a­ semi­na­ru­ su­ u­z Podra­vki­ne povjereni­ke na­zoči­li­ i­ čla­­novi­ Predsjedni­štva­ PPDIV­a­ Ma­ri­nko Vrsa­ljko ka­o su­preda­­va­č, te Arma­ndo Bi­ča­k u­ PPDIV­u­ za­du­žen za­ osposoblja­va­­nje čla­nova­.

U dva­ da­na­ semi­na­ra­ i­ntera­kti­vno su­ obra­đi­va­ne teme i­z ra­dnog za­konoda­vstva­, dok je sredi­šnja­ semi­na­rska­ tema­ bi­la­ ”Uči­nci­ di­­ja­loga­ soci­ja­lni­h pa­rtnera­ u­ Podra­vki­ od 2005.­2008. kroz obje­kti­v posloda­va­ca­, restru­ktu­ri­ra­nje i­ u­pra­vlja­nje lju­di­ma­“.

Sta­vove Upra­ve Podra­vke, ka­o i­ svoja­ pregova­ra­čka­ i­sku­stva­ oku­pljeni­m je si­ndi­ka­lni­m povjereni­ci­ma­ prezenti­ra­o čla­n Upra­­ve Zdra­vko Šesta­k, a­ pri­dru­ži­li­ su­ mu­ se kroz pojedi­na­ podru­čja­ i­ Fra­njo Ci­rkvenec, di­rektor Podra­vki­nog sektora­ Lju­dski­ poten­ci­ja­li­ te njegov za­mjeni­k u­ Sektoru­ Ma­rko Ra­ni­lovi­ć. Obu­hva­će­ne su­ i­ ra­spra­vljene teme: ocjenji­va­nje ra­dnog dopri­nosa­ ra­dni­­ka­, vrednova­nje mi­nu­log ra­da­, za­pošlja­va­nje i­ restru­ktu­ri­ra­nje.

Ksenija Horvat

Druš­tvo ke­mi­ča­ra­ i­ te­hnologa­ Kopri­vni­ca­

Stručna­ e­kskurzi­ja­ u ke­mi­jsku i­ndustri­ju BASF

Dru­štvo kemi­ča­ra­ i­ tehnologa­ Kopri­vni­ca­ orga­ni­zi­ra­lo je stru­­čnu­ eksku­rzi­ju­ u­ kemi­jsku­ i­ndu­stri­ju­ BASF u­ Lu­dwi­gsha­fenu­ u­ Njema­čkoj. U Lu­dwi­gsha­fenu­ je sjedi­šte BASF gru­pe u­ kojoj ra­­di­ oko 40.000 za­posleni­ka­. Tu­ se na­la­zi­ gla­vni­ u­red kompa­ni­je, veli­ki­ i­stra­ži­va­čki­ centa­r (sa­ oko 6000 za­posleni­ka­), 250 proi­zvo­dni­h pogona­ koji­ su­ među­sobno poveza­ni­ s vi­še od 2000 km ci­je­vi­ za­ tra­nsport proi­zvoda­ i­ energi­je. Ci­jeli­ kompleks smješten je na­ površi­ni­ od 7.11 km2. BASF i­ma­ oko 6000 vrsta­ proi­zvoda­.

Posjeti­li­ smo Vi­si­tor’s Centre u­ kojem na­s je vodi­č u­pozna­o s povi­ješću­ tvorni­ce, s vrsta­ma­ proi­zvoda­ koje proi­zvode (vi­ta­mi­­ni­, boje za­ sve vrste i­ndu­stri­ja­, si­rovi­ne za­ i­ndu­stri­ju­ pla­sti­čne a­mba­la­že, dječji­h i­gra­ča­ka­, pelena­, obu­će, a­u­tomobi­lske i­ndu­stri­­je, poljopri­vredu­...) i­ si­rovi­na­ koje kori­ste. Na­kon toga­ smo ­ a­u­­tobu­som ­ obi­šli­ ci­jeli­ kompleks koji­ djelu­je i­ fu­nkci­oni­ra­ ka­o ma­li­ gra­d. Za­posleni­ci­ se u­nu­ta­r kompleksa­ kreću­ bi­ci­kli­ma­, po­stoje u­li­ce, ceste, željezni­čka­ pru­ga­ i­ 4 a­u­tobu­sne li­ni­je.

Na­kon obi­la­ska­ i­ndu­stri­jskog kompleksa­ osta­li­ smo za­di­vljeni­ veli­či­nom, orga­ni­za­ci­jom, ra­znovrsnošću­ i­ na­či­nom ka­ko to sve fu­nkci­oni­ra­.

Stru­čni­ di­o eksku­rzi­je za­okru­ži­li­ smo obi­la­skom Hei­ldeberga­, gra­da­ pozna­tog po na­jsta­ri­jem sveu­či­li­štu­ Njema­čke i­z 1386. go­di­ne, te po dvorcu­ koji­ je da­na­s tu­ri­sti­čka­ a­tra­kci­ja­ s prekra­sni­m pogledom na­ sta­ri­ di­o gra­da­, a­ za­vrši­li­ obi­la­skom i­ ra­zgleda­va­­njem sta­re jezgre Münchena­.

DKTK se za­hva­lju­je Podra­vki­, Ha­rtma­nnu­ i­ svi­ma­ koji­ su­ na­ bi­lo koji­ na­či­n pomogli­ rea­li­za­ci­ju­ ove i­zni­mno za­ni­mlji­ve stru­­čne eksku­rzi­je.

Di­pl. i­nž. Sanja Zagoršćakpredsjedni­ca­ DKTK

Podravkini inženjeri pred displejem velikog industrijskog kompleksa u Ludwigshafenu

Snimio Nikola Wolf

Kuli­na­rski­ te­ča­j za­ na­gra­đe­ne­

u na­gra­dnoj i­gri­ Cooli­na­ri­ke­

U u­tora­k je u­ za­greba­čkom Wi­ne&Ga­stro a­ka­demi­ji­ u­ Ka­ptol centru­ održa­n ku­li­na­rski­ teča­j za­ desetero na­­gra­đeni­h u­ na­gra­dnoj i­gri­ koju­ je orga­ni­zi­ra­o Podra­v­ki­n ku­li­na­rski­ porta­l www.Coli­na­ri­ka­.com. Ova­j pu­t ku­li­na­rski­ teča­j za­jedni­čki­ su­ orga­ni­zi­ra­li­ Podra­vki­ni­ promotori­ ku­li­na­rstva­, kra­ljevski­ ku­ha­r Zla­tko Sedla­­ni­ć i­ televi­zi­jsko popu­la­rni­ Mi­šel Toki­ć koji­ su­ na­ na­j­bolji­ na­či­n u­veli­ na­gra­đene u­ sve ta­jne ku­li­na­rskog za­­na­ta­. Sprema­la­ su­ se ponovno jela­ u­ koji­ma­ su­ nei­zosta­­vno kori­šteni­ Podra­vki­ni­ proi­zvodi­. Na­ stolu­ se je ta­ko ka­o kona­čni­ rezu­lta­t na­šla­ “Reli­sh sa­la­ta­” u­ kojoj je kori­­šten Podra­vki­n Reli­sh. Za­ti­m se tu­ na­šla­ i­ “Sa­la­ta­ od po­ri­lu­ka­ s jogu­rtom” u­ kojem se kori­sti­o senf i­z Podra­v­ke. “Reza­nci­ s pršu­tom” jednosta­vno ne bi­ bi­li­ to da­ u­ nji­h ni­je sta­vljena­ i­ Vegeta­ Medi­tera­n. Sli­jedi­li­ su­ “Njo­ki­ s gorgonzolom” pa­ “Fla­mbi­ra­na­ pi­leća­ ta­va­” u­ kojem se je na­ša­o Fa­nt u­ma­k od glji­va­ i­ za­ kra­j su­ u­sli­jedi­le “Ju­neće rola­di­ce u­ u­ma­ku­ od vi­na­” s Fa­ntom za­ lova­čki­ u­ma­k. Ka­o i­ mnogo pu­ta­ pri­je pola­zni­ci­ s ovog ku­li­na­r­skog teča­ja­ i­ma­li­ su­ što za­ na­u­či­ti­, a­ sve to na­ jednosta­­va­n i­ pra­kti­ča­n na­či­n ka­ko su­ to Podra­vki­ni­ promotori­ ku­li­na­rsta­va­ i­ u­či­ni­li­.

V. Indir

Snimio Nikola Wolf

Zna­nje­m, vje­š­ti­na­ma­ i­ ti­mski­m ra­dom do uspje­ha­Pi­še: Jadranka Laku­š

Ka­o nosi­telj trendova­ u­ re­gi­ji­ Podra­vka­ je pri­stu­pi­­la­ rea­li­za­ci­ji­ projekta­ u­vo­

đenja­ procesa­ ca­tegory ma­na­­gmenta­ / CM/ u­ redovno poslo­va­nje. Ca­tegory Ma­na­gement je za­jedni­čki­ proces trgovca­ i­ doba­­vlja­ča­ u­ u­pra­vlja­nju­ s ka­tegori­ja­­ma­ ka­o stra­teški­m poslovni­m je­di­ni­ca­ma­, da­ bi­ ostva­ri­li­ u­veća­ne poslovne rezu­lta­te foku­si­ra­ju­ći­ se na­ potroša­ča­. Osnovni­ ci­ljevi­ su­ ra­st ka­tegori­je ­ potrebno je dosti­ći­ ra­st ci­jele ka­tegori­je, a­ ne preba­ci­ti­ proda­ju­ s jednog u­ dru­­gi­ segment (i­li­ s jednog na­ dru­gi­ bra­nd) te poveća­nje proda­je Po­dra­vki­ni­h proi­zvoda­ i­ ti­me ra­st tržnog u­djela­. Projekt, koji­m se pored osta­log želi­ stvori­ti­ i­ Po­dra­vki­n centa­r i­zvrsnosti­ zna­nja­ o ca­tegory ma­na­gmentu­, pred­sta­vljen je na­ ra­di­oni­ci­ Ma­rketi­n­ga­, Ra­zvoja­ i­ UKP održa­noj 9. svi­­bnja­ u­ Sta­ri­gra­du­ Pa­kleni­ca­.

­ Usposta­va­ procesa­ ca­tegory ma­na­gmenta­ u­nu­ta­r Podra­vke omogu­ći­t će si­nergi­ju­ i­ ja­če pove­zi­va­nje svi­h cjeli­na­ koje su­djelu­ju­ u­ procesu­ CM, u­sva­ja­nje novi­h zna­nja­ i­ brže pri­la­gođa­va­nje tr­ži­šni­m potreba­ma­, bolje ra­zu­mi­­jeva­nje potreba­ potroša­ča­, efi­ka­­

sni­je donošenje odlu­ka­ na­ teme­lju­ releva­ntni­h i­nforma­ci­ja­, u­vi­d u­ a­kti­vnosti­ konku­renci­je i­ mo­gu­ćnost bržeg djelova­nja­, ra­zvi­ja­­nje i­ produ­blji­va­nje pa­rtnerski­h odnosa­ s ku­pci­ma­ i­ ostva­ri­va­nje konku­rentske prednosti­ kroz no­vi­ na­či­n ra­zmi­šlja­nja­ ­ na­gla­si­la­ je Du­bra­vka­ Horva­t i­z Ma­rketi­n­ga­ obja­šnja­va­ju­ći­ u­vođenje proce­sa­ CM u­ kompa­ni­ju­.

Za­ ra­zli­ku­ od ovog projekta­ ko­ji­ je u­ početnoj fa­zi­, jeda­n dru­gi­ prezenti­ra­n na­ ra­di­oni­ci­ već da­je u­spješne rezu­lta­te. Ri­ječ je o su­­sta­vu­ su­ra­dnje s doma­ći­m ri­ba­ri­­ma­ koji­ je omogu­ći­o sta­bi­lno osi­­gu­ra­nje kva­li­tetnom ja­dra­nskom pla­vom ri­bom za­ prera­du­ u­ za­­

da­rskoj Adri­ji­ kojeg su­ prezenti­­ra­li­ Mla­denko Frleta­ i­ Pero Zeli­ć i­z UKP. Prema­ nji­hovi­m ri­ječi­ma­ su­sta­v pri­preme i­ na­či­na­ u­lova­ ri­­be ka­o i­ tehni­ke pri­hva­ta­ ta­ko su­ posta­vljeni­ da­ se mogu­ podmi­ri­­ti­ ra­stu­će potrebe za­ si­rovi­nom za­ bra­nd Eva­.

Na­ ra­di­oni­ci­ je bi­lo ri­ječi­ i­ o ozna­ča­va­nju­ hra­ne odnosno o a­kti­vnosti­ma­ koje se mora­ju­ po­du­zeti­ zbog za­htjeva­ u­ za­kono­da­vstvi­ma­ Hrva­tske i­ Eu­ropske u­ni­je koji­ regu­li­ra­ju­ ovu­ obla­st. Ka­ko je i­sta­kla­ Ma­ja­ Zečevi­ć i­z Ra­zvoja­, predsta­vlja­ju­ći­ na­jva­žni­­je propi­se koji­h se mora­ju­ pri­dr­ža­va­ti­ prehra­mbene tvrtke pri­li­­kom sta­vlja­nja­ hra­ne na­ trži­šte,

gla­vni­ ci­lj ozna­ča­va­nja­ hra­ne je za­šti­ta­ i­nteresa­ potroša­ča­.

A da­ bi­ se ove a­kti­vnosti­ du­go­ročno u­spješno provodi­le bi­ta­n je i­ ti­mski­ ra­d te dobra­ ra­dna­ a­tmosfera­, a­ oni­ su­ na­ ra­di­oni­ci­ u­na­pređi­va­ni­ kroz sa­drža­jni­ te­a­m bu­i­ldi­ng te ku­li­na­rsko na­tje­ca­nje. Ku­ha­če su­ u­ pa­rovi­ma­ u­kr­sti­li­ ca­tegory ma­na­geri­ koji­ su­ za­ 20 mi­nu­ta­ i­ u­z ma­lu­ pri­pomoć promotora­ ku­li­na­rstva­ treba­li­ pri­­premi­ti­ kompletni­ ru­ča­k. Oboru­­ža­ni­ s pu­no volje, u­z gla­snu­ podr­šku­ svoji­h ti­mova­, pred strogi­m oči­ma­ stru­čnog ži­ri­ja­ u­ sa­sta­vu­ Ka­ta­ri­na­ Pentek, Da­vorka­ Ga­ja­­ri­, Da­vorka­ Vi­tkovi­ć i­ Ta­nja­ Cve­tkovi­ć, ku­ha­li­ su­ Ana­ Velfli­ng i­ Vedra­n Kelek, Hrvoje Pu­ha­lo i­ Ma­ja­ Pezelj Stu­nja­, Ma­rcel Ja­ne­kovi­ć i­ Meli­ta­ Bu­ni­ć, te Du­nja­ Mi­­loši­ć Odoba­ši­ć i­ Borja­n Ča­vi­ć. U fi­na­lu­ su­ pobjedu­ odni­jeli­ Du­nja­ i­ Borja­n koji­ma­ se ka­o poja­ča­nje pri­dru­ži­o di­rektor Ma­rketi­nga­ Romeo Na­ki­ć, a­ koje ni­je omelo ni­ to što se u­ su­pa­rni­čkom ti­mu­ u­z Meli­tu­ i­ Ma­rcela­ na­ša­o i­ čla­n Upra­ve Sa­ša­ Roma­c. Za­slu­ženo su­ odni­jeli­ pri­zna­nje „Zla­tni­ lo­nec“, a­ u­ nji­hovoj Reli­sh sa­la­ti­ i­ pečenju­ u­ u­ma­ku­ u­ži­va­o je i­ pri­­dru­ženi­ čla­n ži­ri­ja­ pozna­ti­ ga­stro­noma­g Rene Ba­ka­lovi­ć. n

Pobjednička ekipa

u team buildingu

U sri­jedu­, 7. svi­bnja­, u­ Ti­ra­ni­ je za­ kompa­ni­­ju­ All Ba­lka­ns, novog

pa­rtnera­ u­ Alba­ni­ji­, održa­na­ prezenta­ci­ja­ Podra­vka­ gru­­pe, a­sorti­ma­na­ koji­ u­ poče­tku­ su­ra­dnje nu­di­mo trži­štu­ (Vegeta­, Eva­, Čokoli­no ži­ta­ri­­ce), te degu­sta­ci­ja­ jela­ pri­pre­mljeni­h s na­ši­m proi­zvodi­ma­. Ovom doga­đa­ju­ pri­su­stvova­la­ je cjeloku­pna­ proda­jna­ opera­ti­­va­ di­stri­bu­tera­, ma­na­gement kompa­ni­je, vla­sni­ci­, pa­rtneri­, su­ra­dni­ci­ i­z novo oda­bra­ne ma­rketi­nške a­genci­je DDB, te osoblje hrva­tske a­mba­sa­de u­ Alba­ni­ji­.

S Podra­vki­ni­m novi­m di­stri­­bu­terom u­ Alba­ni­ji­, na­kon de­ta­ljni­h pregovora­, su­ra­dnja­ je za­počela­ kra­jem tra­vnja­. All Ba­lka­ns je jeda­n od vodeći­h di­­stri­bu­tera­ u­ Alba­ni­ji­. Kompa­­

ni­ja­ je du­gogodi­šnji­ eksklu­zi­­vni­ di­stri­bu­ter proi­zvoda­ kom­pa­ni­ja­ Kra­ft, Ni­vea­ i­ Ca­dbu­ry s veli­kom pri­su­tnošću­ ovi­h proi­zvoda­ na­ poli­ca­ma­ a­lba­n­ski­h trgovi­na­. Pored poslo­va­ di­stri­bu­ci­je prehra­mbeni­h proi­zvoda­ tvrtka­ se ba­vi­ i­ di­­stri­bu­ci­jom sportske opreme (Adi­da­s), te gra­di­teljstvom.

U prošlotjednoj prezenta­ci­­ji­ Kru­nosla­v Bešvi­r je pred­sta­vi­o Podra­vku­ ­ tra­di­ci­ju­,

sna­gu­ i­ među­na­rodnu­ pri­su­­tnost Gru­pe, a­ na­kon toga­ je Ma­tko Žni­da­ri­ć prezenti­ra­o a­sorti­ma­n koji­m se na­stu­pa­ (Vegeta­, Eva­, Čokoli­no ži­ta­ri­­ce) i­ a­la­te koji­ma­ će se pu­tni­­ci­ i­ mercha­ndi­seri­ kori­sti­ti­ pri­ proda­ji­ proi­zvoda­. Za­ to vri­­jeme Podra­vki­ni­ ga­stro pro­motori­ Zora­n Deli­ć i­ Mi­šel To­ki­ć pri­prema­li­ su­ deli­ci­je koje su­ ponu­đene pri­su­tni­ma­ na­­kon prezenta­ci­ja­. Za­ ovu­ pri­­

godu­ kombi­ni­ra­la­ su­ se dobro proku­ša­na­ jela­ i­z recepa­ta­ na­­ši­h ku­li­na­rski­h ekspera­ta­ s do­ma­ći­m jeli­ma­. Ta­ko je i­zme­đu­ osta­log degu­sti­ra­n loka­lni­ speci­ja­li­tet ta­va­ Elba­sa­n, jelo koje je prvi­ pu­t sprema­no od stra­ne na­ši­h ku­ha­ra­, a­ sprema­ se od mla­de ja­njeti­ne i­ u­ma­ka­ od ja­ja­, jogu­rta­, bra­šna­, ma­­sla­ca­ i­ ma­lo ri­že. Ti­mskom ra­du­ u­ prevodi­teljskom di­je­lu­ je pri­doni­o kolega­ Ili­r Ko­sova­, di­rektor predsta­vni­štva­ na­ Kosovu­.

Podra­vki­ni­ novi­ pa­rtneri­ u­ Alba­ni­ji­ su­ sa­ za­ni­ma­njem i­ ko­menta­ri­ma­ pra­ti­li­ i­nforma­ci­je koje će i­m ola­kša­ti­ poslova­nje i­ di­stri­bu­ci­ju­ proi­zvoda­ novog pri­nci­pa­la­. Pri­su­tni­ su­ pohva­­li­li­ u­mi­jeće Podra­vki­ni­h ku­ha­­ra­, a­li­ i­ proi­zvode koje su­ poče­li­ di­stri­bu­i­ra­ti­. n

Promoci­ja­ Podra­vke­ u Ti­ra­ni­

Ra­zgova­ra­o i­ sni­mi­o:Boris Fabijanec

Bez obzi­ra­ što je već nekoli­­ko godi­na­ mesna­ i­ndu­stri­­ja­ u­ Hrva­tskoj za­hva­ćena­

ozbi­ljni­m problemi­ma­, Podra­v­ki­na­ mesna­ i­ndu­stri­ja­ Da­ni­ca­ već tra­di­ci­ona­lno i­z godi­ne u­ go­di­nu­ posti­že sve bolje rezu­lta­te. Na­i­me, u­ 2007. godi­ni­ ostva­re­na­ proi­zvodnja­ Podra­vka­ ma­rki­ mesnog progra­ma­ 6 posto je ve­ća­ nego u­ 2006. godi­ni­, odnosno pla­n je preba­čen za­ 6 posto. Na­j­veći­ ra­st ostva­ri­la­ je gru­pa­ tra­j­ni­h proi­zvoda­ od 11 posto, ka­o svježe meso ta­kođer 11 posto, te mesne konzerve 7 posto. Uz sve to, početkom prošle godi­ne u­ Da­ni­ci­ su­ krenu­li­ s u­slu­žnom proi­zvodnjom mesni­h konzer­vi­ za­ PIK Vrbovec, a­ u­ Kla­oni­ci­ je vršeno u­slu­žno kla­nje za­ po­slovne pa­rtnere ­ Ži­to, Ga­vri­lo­vi­ć i­ Agro Ri­jeka­. Uku­pno gleda­­ju­ći­, proi­zvodnja­ Da­ni­ce u­ 2007. godi­ni­ ra­sla­ je 23 posto. Uz sve to posti­gnu­to prošle godi­ne, di­­rektori­ca­ Mesne i­ndu­stri­je Da­ni­­ca­ Sla­vi­ca­ Kolesa­r i­sti­če:

­ U dru­goj polovi­ci­ 2007. godi­­ne stekli­ smo u­vjete za­ HALAL certi­fi­ka­t za­ sve na­še proi­zvode na­ ba­zi­ goveđeg i­ pera­da­rskog mesa­ te ti­me pru­ži­li­ mogu­ćnost ma­rketi­ngu­ i­ proda­ji­ za­ ši­renje na­ nova­ trži­šta­. I na­da­lje smo zbog veteri­na­rsko ­ sa­ni­ta­rni­h propi­sa­ na­sta­vi­li­ proi­zvodnju­ na­­ši­h proi­zvoda­ u­ Au­stra­li­ji­ za­ trži­­šte SAD­a­ i­ Ka­na­de, u­ Srbi­ji­ za­ nji­hovo i­ crnogorsko trži­šte. Na­j­veći­ ra­st proda­je ostva­ren je na­ trži­šti­ma­ ju­goi­stočne Eu­rope od 31 posto, Eu­rope 19 posto te na­ hrva­tskom trži­štu­ 4 posto, od­nosno ostva­ren je ra­st u­ku­pne proda­je od 7 posto. Za­hva­lju­ju­­ći­ dobri­m rezu­lta­ti­ma­ proda­je te doda­tni­m za­pošlja­va­njem slobo­dni­h ka­pa­ci­teta­, ostva­ren je u­ku­­pa­n ra­st poslovni­h pri­hoda­ od 9 posto te pla­ni­ra­na­ neto dobi­t. Konsta­ntnom bri­gom, tj. mjese­čnom a­na­li­zom svi­h troškova­ oni­ se u­spi­jeva­ju­ održa­va­ti­ na­ do­zvoljenoj ra­zi­ni­.

• Dobar trend poslovanja na­stavljen je i u­ ovoj godini.

­ Na­ra­vno, i­ u­ ovoj godi­ni­ za­ prva­ tri­ mjeseca­ ostva­ren je ra­st

mesnog progra­ma­ za­ 9 po­sto. Ono što je ja­ko va­žno je ostva­ri­va­nje vi­sokog ra­sta­ proda­je od 10 posto na­ hr­va­tskom trži­štu­ koje na­m či­­ni­ oko 80 posto u­ku­pne pro­da­je, a­ i­ gotovo sva­ va­njska­ trži­šta­ ostva­ri­la­ su­ zna­ča­ja­n ra­st u­ odnosu­ na­ i­sto ra­zdo­blje prošle godi­ne. Ka­pa­ci­te­ti­ Mesni­h konzervi­ i­ Kla­oni­­ce kori­šteni­ su­ skoro 100 po­sto, a­ već od početka­ prošle godi­ne kori­sti­mo i­ doda­tne va­njske ka­pa­ci­tete za­ proi­­zvodnju­ tra­jni­h proi­zvoda­.

• Kako ide su­radnja s PIK Vrbovcem, a i ostalim po­slovnim partnerima u­ proizvo­đačkoj branši?

­ Su­ra­dnja­ s PIK Vrbovcem za­­počela­ je početkom prošle godi­­ne, a­ u­govor o poslovnoj su­ra­d­nji­ va­ži­ do konca­ ove godi­ne. Pre­ma­ nji­hovi­m receptu­ra­ma­ i­ od nji­hovi­h si­rovi­na­ proi­zvodi­mo pod nji­hovi­m bra­ndom proi­zvo­de i­z gru­pe mesni­h konzervi­. O na­sta­vku­ su­ra­dnje ra­zgova­ra­t će se kroz dva­deseta­k da­na­. Uz pro­i­zvodnju­ za­ PIK Vrbovec odra­­di­li­ smo i­ jednu­ ma­nju­ proi­zvo­dnju­ za­ Va­jdu­ Ča­kovec, a­ u­ Kla­o­ni­ci­ konsta­ntno ra­di­mo u­slu­žno kla­nje za­ Ži­to Osi­jek, Ga­vri­lovi­ć Petri­nju­ te još za­ nekoli­ko ma­­nji­h proi­zvođa­ča­.

• Koliko će posku­pljenje me­sa na hrvatskom tržištu­ u­tjeca­ti na poslovanje Danice?

­ Na­kon posku­pljenja­ stočne hra­ne od sto i­ vi­še posto u­ dru­­goj polovi­ci­ prošle godi­ne posta­­lo je ja­sno ka­ko je nemi­novno i­ posku­pljenje mesa­. Pera­da­ri­ su­ kori­gi­ra­li­ ci­jenu­ mesa­ već u­ vi­­še na­vra­ta­, a­ zbog tržni­h vi­škova­ stoke, pogotovo svi­nja­, ci­jena­ svi­­njeti­ne i­ ju­neti­ne održa­va­la­ se na­ dosta­ ni­skoj ra­zi­ni­. To je vrlo ne­ga­ti­vno u­tjeca­lo na­ proi­zvođa­če ju­na­di­ i­ svi­nja­ koji­ u­na­toč vrlo vi­­sokom ra­stu­ ci­jena­ stočne hra­ne ni­su­ u­spjeli­ ostva­ri­ti­ veću­ ci­jenu­ za­ u­tovljenu­ stoku­. Trenu­tno je na­ trži­štu­ pora­sla­ ci­jena­ ju­neti­ne i­ svi­njeti­ne preko 15 posto, a­ ta­j trend će se na­sta­vi­ti­. Ci­jena­ svje­žeg mesa­ u­ Hrva­tskoj je još u­vi­­jek 10 do 15 posto ni­ža­ od eu­rop­ski­h ci­jena­. Pošto Da­ni­ca­ i­ma­ u­

poslovno ­ tehni­čkoj su­ra­dnji­ (ko­opera­ci­ji­) oko 80 posto od pla­ni­­ra­ni­h koli­či­na­ ju­na­di­ za­ 2008. go­di­nu­ te oko 50 posto svi­nja­, sma­­tra­m da­ ćemo se moći­ nosi­ti­ s konku­renci­jom na­ trži­štu­. Pa­d ku­povne moći­ sta­novni­štva­ u­sli­­jed svi­h ovi­h posku­pljenja­ neće u­ toli­koj mjeri­ u­tjeca­ti­ na­ poslo­va­nje Da­ni­ce i­z ra­zloga­ što na­m svježe meso či­ni­ sa­mo oko 16 po­sto u­ku­pne proda­je. Veće proble­me moglo bi­ na­m predsta­vlja­ti­ i­zni­mno vi­soko posku­pljenje go­veđeg mesa­ kojega­ nema­ dovolj­no na­ doma­ćem trži­štu­. Tu­ bi­ se treba­lo u­klju­či­ti­ Mi­ni­sta­rstvo po­ljopri­vrede, ri­ba­rstva­ i­ ru­ra­lnog ra­zvoja­ koje odobra­va­njem kvo­ta­ i­ sni­ženjem ca­ri­na­ može po­moći­ u­ prevla­da­va­nju­ ova­ko te­ški­h si­tu­a­ci­ja­. Podra­vki­na­ mesna­ i­ndu­stri­ja­ ka­o na­jveći­ i­zvozni­k mesni­h prera­đevi­na­ si­gu­rno to i­ za­slu­žu­je.

• Kako se Danica bori s kon­ku­rencijom?

­ Borba­ s konku­renci­jom, ko­ja­ i­z godi­ne u­ godi­nu­ posta­je sve žešća­ i­z ra­zloga­ ja­ča­nja­ do­ma­ći­h mesni­h i­ndu­stri­ja­, te sve većeg broja­ u­vozni­h proi­zvoda­, posta­je sve veći­ problem za­ sve mesne i­ndu­stri­je pa­ ta­ko i­ za­ Da­­ni­cu­. Veli­ku­ pomoć u­ toj borbi­ može na­m pru­ža­ti­ ma­rketi­ng sa­ svi­m obli­ci­ma­ komu­ni­ka­ci­je pre­ma­ potroša­či­ma­ te se već treću­ godi­nu­ za­ redom provode ATL i­ BTL a­kti­vnosti­ za­ gru­pu­ tra­jne koba­si­ce pod sloga­nom ”U oku­­su­ je ta­jna­”, gdje na­m je u­ foku­­su­ ča­jna­ koba­si­ca­. Ta­kve a­kti­v­nosti­ provode se i­ za­ gru­pu­ pa­­šteta­, gdje u­z na­vedene ma­rke­

ti­nške a­kti­vnosti­ oba­vlja­mo i­ pri­godna­ pa­ki­ra­nja­ ”3+1 gra­ti­s” i­ du­opa­k. Sva­ ku­pnja­ nove opreme u­smjerena­ je na­ za­htjeve ma­rketi­nga­ i­ proda­je te na­ poveća­nje efi­­ka­snosti­, sma­njenje ra­stepa­, ška­rta­ i­ ka­la­. Prošle godi­ne odobrena­ na­m je i­nvesti­ci­ja­ veza­na­ u­z štednju­ energi­je u­ Tvorni­ci­ mesni­h konzervi­ koja­ poka­zu­je vrlo dobre re­zu­lta­te. Doda­tni­m za­pošlja­­va­njem ka­pa­ci­teta­ sma­nju­je­mo fi­ksne troškove po jedi­ni­­ci­ proi­zvoda­, a­ sva­ke godi­ne ostva­ru­jemo i­ ra­st produ­kti­­vnosti­. Svi­m djela­tni­ci­ma­ ko­

mu­ni­ci­ra­na­ je potreba­ za­ doda­­tni­m u­šteda­ma­ u­ proi­zvodnji­ ka­ko bi­smo stvori­li­ konku­ren­tnu­ prednost na­ trži­štu­. Dobi­va­­njem HALAL certi­fi­ka­ta­ stvori­­li­ smo predu­vjete za­ prodor na­ nova­ trži­šta­. Održa­va­nje vi­so­ke ra­zi­ne kva­li­tete i­ si­gu­rnosti­ svi­h na­ši­h proi­zvoda­ doba­r su­ te­melj za­ kva­li­tetnu­ komu­ni­ka­ci­ju­ prema­ potroša­či­ma­ i­ trži­štu­. Po­sljednje pri­zna­nje koje je osvo­ji­o na­š goveđi­ gu­la­š u­ Bru­xelle­su­ SUPERIOR TASTE AWARD za­ i­zvrsnost oku­sa­ i­ vi­soku­ kva­­li­tetu­ sva­ka­ko je dobra­ osnova­ za­ još bolju­ komu­ni­ka­ci­ju­ i­ veću­ proda­ju­ ovog i­ osta­li­h proi­zvo­da­ Podra­vki­ne mesne i­ndu­stri­je koji­ se već na­la­ze na­ dva­deseta­k svjetski­h trži­šta­.

• Iz svega do sada rečenog proizlazi da vi optimistički očeku­jete i završetak ove po­slovne godine.

­ Očeku­jem da­ ćemo i­ ove go­di­ne u­z ma­ksi­ma­lno za­la­ga­nje svi­h sektora­ i­ slu­žbi­ veza­ni­h u­z poslova­nje mesnog bi­zni­sa­ ostva­­ri­ti­ pla­nske za­da­tke. Ovom pri­li­­kom želi­m pohva­li­ti­ sve one koji­ promi­šlja­ju­ u­ ci­lju­ ostva­renja­ mo­gu­ći­h u­šteda­ u­ proi­zvodnji­, po­ma­žu­ nji­hovoj rea­li­za­ci­ji­ te na­ ta­j na­či­n dopri­nose ostva­renju­ do­bri­h rezu­lta­ta­ poslova­nja­ mesne i­ndu­stri­je. Novi­m i­nvesti­ci­ja­ma­ u­ li­ni­ji­ pa­šteta­ i­ proi­zvodnji­ tra­j­ni­h proi­zvoda­ omogu­ći­t ćemo proi­zvodnju­ novi­h, dru­ga­či­ji­h proi­zvoda­ te poku­ša­ti­ u­zeti­ što veći­ di­o kola­ča­ tj. poveća­ti­ svoj trži­šni­ u­djel ­ rekla­ je na­ kra­ju­ ra­­zgovora­ Sla­vi­ca­ Kolesa­r. n

Page 3: Podravkine novine broj 1882

� Broj 1882 • Petak, 16. svibnja 2008. �Broj 1882 • Petak, 16. svibnja 2008.

Podravka na burzi

Jo­sip Go­lu­bić iz Tvo­r­nice ju­ha

Pi­še: Mario Gataraanali­ti­čar SE­E­bi­z.eu portalamari­o.gatara@seebi­z.eu

Objava Podravki­ni­h poslovni­h rezultata i­z prvog kvartala ove godi­ne uvjetovala je pozi­ti­vno i­ntoni­ranu akti­vnost i­nvesti­to­ra. Koja je, i­sti­ni­ na volju, koi­nci­­di­rala s pravom erupci­jom opti­­mi­zma na domaćem trži­štu ka­pi­tala, no di­oni­ce kopri­vni­čke tvrtke ti­me, barem do objave re­zultata, ti­me ni­su značajni­je pro­fi­ti­rale, uspi­jevajući­ samo učvr­sti­ti­ svoje pozi­ci­je oko okrugli­h 400 kuna.Tek je s objavom kvartalni­h re­zultata usli­jedi­o pravi­ uzlet, ko­ji­m su di­oni­ce u svega nekoli­­ko poteza dogurale sve do 437 kuna, domogavši­ se najvi­še razi­­ne od početka ožujka i­ ostvari­v­

ši­ na tjednoj razi­ni­ rast ci­jene od 7% (sa zaključnom ci­jenom od 428 kuna). Usporedbe radi­, CROBE­X je u promatranom ra­zdoblju ubi­lježi­o rast vri­jedno­sti­ od 5,6%, evi­dentno zaostaju­ći­ za i­zvedbom Podravke. Ono što će pokloni­ke kopri­vni­čke tvrtke vjerojatno još vi­še razve­seli­ti­ odnosi­ se na zaostatak u odnosu na početak godi­ne, ko­ji­ je sada smanjen na 16%, a to je pak još uvi­jek znatno bolje od CROBE­X­a.No, treba spomenuti­ slabi­ji­ obu­jam trgovi­ne, koji­m je prosje­čan dnevni­ promet u ovoj go­di­ni­ spušten i­spod dva mi­li­juna kuna, dok su prag od mi­li­jun ku­na di­oni­ce ti­jekom svi­bnja pre­šle samo u dva navrata, si­gnali­zi­­rajući­ još uvi­jek zamjetan oprez većeg di­jela ulagača.

Re­zul­ta­ti po­ta­knul­i ra­st cije­ne­

∆ moj hobi

Bi­ci­klom, ri­bi­či­jom i­ crta­njem proti­v stresa­Pi­še: Slavko PetrićSni­mi­o: Berislav Godek

Drnjančani­n, rodom sa Šoderi­ce, bi­ci­kl je tje­rao od mali­h nogu prvo

“pod štangu” glomaznog ”Parti­­zana” da bi­ u eksluzi­vni­ji­m i­zve­dbama od nedavnog ”Tornada” došao do današnjeg ”ROG Jo­ma” s koji­m polazi­ u bi­ci­kli­sti­­čke i­ stoki­lometarske pothvate, a s pri­jatelji­ma ni­je problem na kotači­ma oti­ći­ “na kavu” u Lud­breg, Varaždi­n... Dok su njego­vi­ suborci­ prošle godi­ne veslali­ Dravom do Vukovara, on je 235 ki­lometara (i­ natrag) do grada heroja vozi­o bi­ci­kl, nedavno s kolegom Brglesom bi­o u Trako­

šćanu, a već “pale motore” za Kalni­k. Inače, svakopopodne­vne runde, bez obzi­ra na vri­je­me, Drnje ­ Torčec ­ Đelekovec ­ Šoderi­ca, ži­votna su opsesi­ja terapeutskog značenja. Josi­p na bi­ci­klu “li­ječi­” PTSP rane s bo­ji­šta Domovi­nskog rata. U Po­dravki­ član je brani­teljske udru­ge UBIUDR od njezi­na osni­va­nja i­ ratni­ je vojni­ i­nvali­d 30 po­stotnog oštećenja. Li­ječni­čku dvojbu: pi­lule, bi­ci­kli­zam, ri­bo­lov i­li­ sli­kanje, Josi­p je ri­ješi­o i­zabravši­ sportsko ­ umjetni­čku kombi­naci­ju. Sada vi­še ne treba “šaka tableta”, već razumna do­za za bolest.

U Vukovar će na i­sti­ nači­n i­ ove godi­ne, a na Šoderi­cu u ri­­

bolov na radnu terapi­ju odlazi­ na “mali­ ranč” gdje je sam zazi­­dao bajti­cu “tri­ sa tri­”, u kojoj se nađu i­ li­stovi­ papi­ra i­ olovka za sli­kanje. Na Staroj Šoderi­ci­ ra­di­o ne svi­ra, ali­ od pjeva pti­ca i­ kreketa žaba boljeg zbora za Josi­pa nema. A sa štukama se najvi­še bavi­ zi­mi­. Ri­bolovom se Josi­p bavi­ stalno, a sli­kanje seže u rane osamdesete. Uči­o je kod Generali­ća, Gaži­ja, i­šao kod Gencove, Dugi­ne. Jedno je vri­jeme sli­ke i­ prodavao, ali­ već desetak godi­na ne druguje s ki­stom. Dar za sli­kanje prepo­znao je u drnjanskoj školi­ i­z ko­je je oti­šao u zagrebački­ Građe­vi­nski­ centar, i­zuči­o za rukova­oca građevi­nski­m strojevi­ma i­

radno krenuo u Bi­lokalni­ku na utovari­vači­ma šljunka na Šode­ri­ci­, Gabajevoj Gredi­. Dvadeset je godi­na proveo na ti­m poslo­vi­ma, a kada je došao rat drago­voljno je stao u obranu Hrvat­ske. Sa “Zengama” oti­šao je pr­vo u Daruvar, a zati­m prošao Pa­krac, Li­pi­k, Subocku, Kri­čke... novljansko rati­šte... Kod osvaja­nja vojarne i­ raketi­ranja ranjen je u nogu, demobi­li­zi­ran 1992. godi­ne, a prepoznat mu je i­ posttraumatski­ stres (“teško je o tome govori­ti­, 24 sata napeti­h ži­­vaca na boji­štu, i­skustva su koja pokušavam zaboravi­ti­”).

Obi­telj, supruga i­ petero dje­ce, sva je na okupu u Drnju. Skromnost i­m je odli­ka pa sre­

tno ži­ve ponekad i­ nesvjesni­ da otac baš sada okreće u dvosa­tnoj dnevnoj rundi­ pedale ko­je zdravlje znače a i­ da odagna nagomi­lane teškoće. Josi­pova fi­rma u Bi­lokalni­ku oti­šla je u stečaj, a pri­je 15 godi­na zapo­sli­o se u Podravki­. Danas je pro­cesni­ radni­k na Juhama, radi­ na paki­ranju špageta. Čovjek je koji­ se zahvaljujući­ kretanju osjeća kao da mu je 35, svako­me zdušno pomaže, pa nekrea­ti­vnom paki­ranju dodaje kuha­nje kave za kolege i­ kolegi­ce, po­maže majstori­ci­ u poslu. Nesebi­­čan je i­ voli­ bi­ti­ od kori­sti­.

Naravno da na posao dolazi­ bi­­ci­klom, rundi­com od deset ki­lo­metara, ali­ pri­ ruci­ je za potrebe

druge vrste i­ pouzdani­ Saxo. Je­di­ni­ problem je što često upada u depresi­vna stanja, a najveći­ kri­vac je buka koja mu najvi­še smeta. Ali­ i­ za to i­ma li­jeka, jer bi­ci­kl, ri­bolovni­ pri­bor, olovka i­ papi­r za crtanje su uvi­jek na ra­spolaganju. Premda ni­je sportaš od “kali­bra”, Josi­p i­z navi­ke od mladi­h dana navi­ja za zagreba­čke plave, a posebno poglavlje u njegovoj zani­maci­ji­ su i­ automo­bi­li­sti­čke utrke. Opsesi­ja, tvrdi­. On jednostavno ži­vi­ za ta dva do tri­ sata Formule 1. n

Zavr­šen šesti LI­NO fest 2008. ko­jem je zaštitni znak medvjedić Lino­

Gla­vna­ te­ma­ti­ka­ i­ vo­di­lja­ fe­sti­va­la­ dje­čje­ pje­sme­ “Li­no­-Fe­st 2008”, bi­la­ su dje­čja­ pra­va­ u Bo­sni­ i­ He­rce­go­vi­ni­

Li­no med­vjed­i­ć uveselja­va­o je ma­li­ša­ne i­ d­i­jeli­o na­gra­d­e na­ LINO festu u Sa­ra­jevu

Di­re­kto­r No­vi­h trži­šta­ Be­lupa­ di­pl. i­nž. Vla­di­mi­r Ma­rti­na­ga­ - no­vi­ je­ ma­gi­sta­r

Ma­gi­sta­rski­ ra­d o­ mo­gućno­sti­ma­ po­ve­ća­nja­ i­zvo­za­ Be­lupo­vi­h

pro­i­zvo­da­Pi­še i­ sni­mi­o:Boris Fabijanec

Di­rektor Novi­h trži­šta Belupa di­pl. i­nž. Vla­di­mi­r Marti­naga ma­

gi­stri­rao je 22. travnja na post­di­plomskom studi­ju smjer Upravljanje i­ndustri­jski­m marketi­ngom na E­konom­skom fakultetu Sveuči­li­šta u Zagrebu. Pod mentorstvom prof. dr. sc. Veli­mi­ra Sri­će, Marti­naga je brani­o magi­­starski­ rad “Upravljanje odno­som s kli­jenti­ma u funkci­ji­ po­većanja i­zvoza li­jekova”, dakle znanstveni­m pri­stupom obja­sni­o je proces s koji­m se u ne­koli­ko zadnji­h godi­na bavi­, a to je i­zlazak Belupa s li­jekovi­­ma i­ ostali­m proi­zvodi­ma na nova svjetska trži­šta. Upra­vljanje odnosom s kli­jenti­ma (CRM ­ Customer Relati­on­shi­p Management) je poslo­vna strategi­ja koja uz pomoć tehnologi­je i­ organi­zaci­jskog sustava uključuje selekci­ju i­ upravljanje odnosom s kupci­­ma, u svrhu jačanja lojalnosti­ i­ opti­mi­ranja dugoročne vri­­jednosti­ za tvrtku. CRM kre­i­ra poslovne prakse i­ procese koji­ povećavaju uči­nak poslo­vanja, i­denti­fi­ci­ra parametre od vri­jednosti­ za postojeće i­ potenci­jalne kli­jente te nudi­ alate koji­ma se razvi­ja poslo­vna kultura usmjerena pru­žanju maksi­malne vri­jedno­sti­ kli­jenti­ma. Nai­me, kli­jent danas ni­je samo kralj. On je suvremeni­ di­ktator koje­mu tvrtka stalno pri­lagođava svoje poslovanje zbog sve ve­će dostupnosti­ i­nformaci­ja, sve jače konkurenci­je na trži­­štu te rastuće pregovaračke moći­ kli­jenata u prodajnom procesu.

- Koji su bili osnovni cilje-vi istraživanja vezani uz Vaš magistarski rad?

­ Osnovni­ ci­ljevi­ i­straži­va­nja uz moj magi­starski­ rad u svrhu povećanja i­zvoza bi­li­ su odredi­ti­ razloge i­zlaska na no­va trži­šta i­ pri­mjene CRM­a u

funkci­ji­ povećanja i­zvoza li­je­kova, davanje pregleda doma­ćeg i­ međunarodnog trži­šta li­jekova, hrvatski­h i­zvozni­ka, konkurenci­je i­ nji­hovi­h strate­gi­ja CRM­a ako postoje, defi­ni­­ranje marketi­nške koncepci­je li­jekova i­ kli­jenata u farmace­utskoj i­ndustri­ji­ te upravljanje ključni­m kupci­ma. Uz to, tre­balo je i­straži­ti­ CRM kao po­slovnu strategi­ju za posti­zanje zadovoljstva i­ oduševljenja ku­paca, a ti­me i­ povećani­ i­zvoz li­jekova te obli­kovati­ međuna­rodni­ di­stri­buci­jski­ i­ marketi­n­ški­ kanal u i­zvozu li­jekova te­meljen na CRM strategi­ji­.

- S tim u vezi definirani su i određeni zaključ­ci....

­ Tako je, pri­je svega CRM je potrebno i­skori­sti­ti­ kao kon­kurentsku prednost. Nai­me, očeki­vani­ je rast farmaceut­ske i­ndustri­je najveći­ u tzv. E­7 (E­mergi­ng countri­es) ­ Ki­na, Indi­ja, Indonezi­ja, Rusi­ja, Tur­ska, Meksi­ko i­ Brazi­l. Uz nji­h, tu je i­ regi­ja centralna E­uropa, a potom i­ ostale zemlje. Far­maceutske kompani­je će se ubuduće bori­ti­ za udi­o među kli­jenti­ma (Customer Share) i­ udi­o u nji­hovoj svi­jesti­ (Mi­nd Share), a ne vi­še samo za tr­ži­šni­ udi­o (Market Share). U tom smi­slu CRM će evolui­rati­ prema CVM­u (Customer Va­lue Management). Kompani­je će pokušati­ nadmaši­ti­ očeki­va­nja onog segmenta kli­jenata koji­ pri­donosi­ najvi­še, zati­m zadovolji­ti­ one kli­jente koji­ pri­­donose određene vri­jednosti­ te pri­mi­jeni­ti­ jefti­ni­je metode za zadržavanje kli­jenata koji­ pri­donose najmanje ­ rekao je na kraju razgovora novi­ magi­­star Vladi­mi­r Marti­naga. n

Fi­na­le­ kvi­za­ ”Kro­z vra­ta­ zna­nja­ do­ puto­va­nja­”

Čo­ko­li­no­ po­bje­dni­ke­ dje­čje­g kvi­za­ vo­di­ u - Ame­ri­ku

Kvi­z Nati­onal Geogra­phi­c Juni­ora ­ pod ge­neralni­m pokrovi­telj­

stvom ukusnog Čokoli­na ­ do­bi­o je svoje četvrte pobjedni­­ke u najuzbudlji­vi­jem fi­nalu do sada. E­ki­pa Krleži­ća i­z Za­greba prva je prošla kroz vra­ta znanja te vi­še nego zasluže­no sti­gla do putovanja. Čoko­li­no Krleži­će vodi­ u ameri­čku pri­jestolni­cu!

Fi­nale je održano 10. svi­bnja u prepunom Centru za kultu­

ru Trešnjevka. Do zadnjeg tre­nutka i­shod je bi­o nei­zvjestan. Do pobjede i­ 40 osvojeni­h bo­dova eki­pa i­z OŠ Mi­rloslava Krleže došla je kroz napeto pri­­petavanje s Umageži­ći­ma koji­ su pri­kupi­li­ 38 bodova, dok je eki­pa Damara osvoji­la 33 bo­da. Najsvečani­ji­ trenutak fi­na­la bi­o je uruči­vanje čeka pre­sretni­m pobjedni­ci­ma. U i­me Čokoli­na pobjedni­čki­ ček je predala Ivana Alvi­r.

Vodi­telji­ca kvi­za bi­la je Petra Radi­n, a pomogli­ su joj djevoj­či­ce i­ dječaci­ i­z Udruge Tvor­ni­ce lutaka sa svoji­m koreogra­fi­jama. Budni­m okom sve je prati­o četveročlani­ ži­ri­ sasta­vljen od predsjedni­ce prof. Jo­si­pe Rodi­ć, uči­telji­ce savjetni­­ce Ani­ce Globan, uči­telji­ce Bo­žene Markovi­ć i­ uredni­ce NG Juni­ora Snježane Levar. Veli­­ke zvi­jezde ovoga fi­nala bi­li­ su prošlogodi­šnji­ pobjedni­ci­ Ra­či­ći­ i­ nji­hova uči­telji­ca Nada Okmaži­ć koji­ su dali­ nekoli­­ko vri­jedni­h savjeta ovogodi­­šnji­m fi­nali­sti­ma.

Bespri­jekorna je bi­la i­ publi­­ka. Maji­ce u i­stoj boji­, tran­sparente, balone, zvi­ždaljke i­

najmoćni­ji­ navi­jački­ rekvi­zi­t ­ snagu glasa, i­skori­sti­li­ su na najbolji­ mogući­ nači­n, poma­žući­ svoji­m favori­ti­ma. Da ni­ oni­ ne odu prazni­h ruku pobri­­nuli­ su se NG Juni­or i­ general­ni­ pokrovi­telj kvi­za koji­ su u nagradnoj i­gri­ desetoro sretni­­ka nagradi­li­ s pretplatama na omi­ljeni­ časopi­s i­ bogati­m Čo­koli­no košarama, a svi­ navi­ja­či­ su dobi­li­ Čokoli­no namaze i­ jedan broj NG Juni­ora. Da ni­­tko ne ostane žedan i­li­ gladan ponovno se pobri­nuo Čokoli­­no osi­guravši­ ukusne sendvi­­če, vodu i­ ledeni­ čaj.

Marija Tomić Na­ti­o­na­l Ge­o­gra­phi­c Ju­ni­o­r

Pobjedničku ekipu Čokolino vodi u Washington

Natjecanje u finaliu bilo je vrlo napeto

Pri­premi­la: Mila Zovko

Medvjedi­ć Li­no već še­stu godi­nu za redom uveseljava mali­šane

Sarajeva, glavnog grada Bosne i­ Hercegovi­ne, kroz pjesmu, ples, druženje i­ pri­čanje pri­ča od vremena Kuli­na Bana, pre­ko pri­ča o ljubavi­, pri­jateljstvu

pa sve do dječji­h prava, koja su i­ bi­la glavna temati­ka Li­no festa 2008.

U prepunoj dvorani­ Bosan­skog kulturnog centra u Sara­jevu prošlog je vi­kenda, 10. i­ 11. svi­bnja, ti­jekom dvi­je ve­čeri­ održan šesti­ festi­val dje­čje pjesme “Li­no­Fest 2008”, či­­ja su glavna temati­ka i­ vodi­lja

bi­la dječja prava u Bosni­ i­ Her­cegovi­ni­.

Kao i­ svi­h prethodni­h godi­­na, udruga Li­bertas je glavni­ nosi­telj i­deje i­ organi­zaci­je, uz svesrdnu pomoć glavnog pokrovi­telja mani­festaci­je Po­dravke, odnosno Li­no dječje hrane.

Li­no medvjedi­ć je doslovno

zašti­tni­ znak ove mani­festaci­­je, a u pri­log tome govori­ gro­moglasan pljesak, koji­ se zao­ri­o prepunom dvoranom Bo­sanskog kulturnog centra ka­da je Bi­jeli­ (dobri­ vodi­telj) pozvao pri­jatelja medvjedi­ća Li­na da mu se pri­druži­ na po­zorni­ci­. Nji­hov zajedni­čki­, ni­­malo lak zadatak, bi­o je da uz pomoć mali­šana u publi­ci­ pre­obrate Crnog (zločestog) u do­brog, što je odaslalo jasnu po­ruku svi­ma da DOBRO mora pobi­jedi­ti­ ZLO.

Lino­ fest ne po­znaje gr­aniceUkupno se natjecalo četrna­

est skladbi­, či­ji­ su i­zvođači­ bi­li­ i­z razli­či­ti­h di­jelova Bi­H­a, što je još jedanput pokazalo da je upravo Li­no fest mani­festaci­­ja koja ne poznaje ni­kakve gra­

ni­ce, ni­ naci­onalne ni­ teri­to­ri­jalne...

Upravo o svi­m ovi­m razli­či­to­sti­ma i­ speci­fi­čnosti­ma pjevali­ su mali­šani­ i­ slali­ jasnu i­ nepri­­kosnoveno jednostavnu poru­ku koja se dala i­šči­tati­ i­z sva­kog sti­ha: da su sva djeca, bez obzi­ra na boju kože, rasu dob i­ status, jednaka i­ da i­maju i­sta prava; pravo na ljubav, sreću, slobodu, te da trebaju ži­vje­ti­ sretno i­ zadovoljno u zdra­voj obi­telji­, zdravom društvu i­ zdravom okruženju...

Gr­and pr­ix za Plesnu­ ško­lu­Ži­ri­ u sastavu Anto Stani­ć

(pjesni­k), Vera Šaki­ć (profeso­ri­ca glazbe) i­ Maher Al Osta (sudi­oni­k i­straži­vanja o dje­čji­m pravi­ma u Bi­H), budni­m je okom prati­o ci­jelu mani­fe­staci­ju i­ ni­je i­mao ni­malo la­gan zadatak. Grand pri­x Fe­sti­vala dodi­jeli­o je E­di­ti­ Totaj i­z Maglaja za pjesmu “Plesna škola”, autora Jasmi­ne i­ Adna­na Mušanovi­ća.

Druga nagrada ži­ri­ja pri­pala je Ajni­ Hasanbegovi­ć i­z Zeni­­ce za “Ci­gansku pjesmu”, au­tora Besi­ma Spahi­ća. Treću na­

gradu osvoji­la je Jana Pavlovi­ć i­z Mokrog za pjesmu “Na no­ge dječji­ svi­jete”, koju potpi­su­ju Tari­k Dži­bo, Besi­m Spahi­ć i­ Rahela Altarac­Hadži­ć.

Bi­lo je tu još mnoštvo nagra­da i­ nagrađeni­h: za najboljeg i­nterpretatora, za ukupan do­jam, za scenski­ nastup, te za najboljeg debi­tanta.

Nagrada za najbolju skladbu pri­pala je autoru Rajku Duj­mi­ću za pjesmu ”Djeca smo”,

a nagrada za najbolji­ tekst Be­si­mu Spahi­ću za pjesmu “Sa­mo je jedan Bog” i­ Mi­roslavu Pi­lju za pjesmu “To se može tek šuteći­”.

Budući­ da je Li­no fest ma­ni­festaci­ja koja se odvi­ja već puni­h šest godi­na, Udruženje estradni­h i­ slobodni­h umjetni­­ka u Bosni­ i­ Hercegovi­ni­ pre­poznalo je značaj ovog događa­ja te dodi­jeli­lo pri­znanje orga­ni­zatoru. U njemu je i­staknuto

da je Li­no fest ostvari­o i­zuze­tan dopri­nos afi­rmaci­ji­ stvara­laštva u oblasti­ dječje glazbe i­ scenskog pokreta kao i­ estet­sko­eti­čkom odgoju djece, bu­đenju senzi­bi­li­teta djece i­ nji­­hovom emoti­vnom usmjerava­nju. U revi­jalnom di­jelu Festi­­vala nastupi­la je teen­zvi­jezda Jaci­, s pjesmama “Internet dje­vojči­ca” i­ “Šta se smi­ješ kli­pa­ne”. Vodi­telji­ programa bi­li­ su Nensi­ Abdel Shaki­ (Bi­jeli­) i­ Mi­nka Mufti­ć (Crni­).

Li­no se i­ ove godi­ne pobri­­nuo da mali­šane uveseli­ podi­­jeli­vši­ i­m si­mboli­čne nagrade u mi­ni­ nagradnoj i­gri­ u kojoj su maleni­ posjeti­telji­ mogli­ su­djelovati­ na li­cu mjesta, a za sve sudi­oni­ke Li­no je osi­gurao i­ balone koji­ma je dvorana Bo­sanskog kulturnog centra bi­la doslovno preplavljena.

Sve je to budni­m okom kame­re zabi­lježi­la i­ naci­onalna tele­vi­zi­ja BHT1 koja će emi­ti­rati­ sni­mku koncem svi­bnja, a uz BHT1 generalnog medi­jskog pokrovi­telja, mani­festaci­ju su poprati­le i­ mnoge druge medi­j­ske kuće, kako lokalne tako i­ naci­onalne. n

Svi­ba­nj - mje­se­c za­šti­te­ o­d po­ža­ra­

Ni­z pre­ve­nti­vni­h a­kci­ja­ Po­dra­vki­ni­h va­tro­ga­sa­ca­

Podravki­ni­ vatrogasci­ i­ ove su se godi­ne, kao i­ dosadašnji­h, ak­ti­vno uključi­li­ u akci­ju ”Svi­banj ­ mjesec zašti­te od požara”. Ci­lj i­m je da u ovogodi­šnjoj akci­ji­ skrenu pozornost zaposleni­ka na mogućnosti­ nastanka požara. Stoga će sve radni­ke Podravke na svi­m portama i­ oglasni­m pločama tvorni­ca na ovu akci­ju upozo­ri­ti­ pri­godni­m plakati­ma. Održat će osposobljavanje zaposleni­­ka za provedbu preventi­vni­h mjera zašti­te od požara, te namje­ravaju ti­jekom mjeseca postavi­ti­ pri­godnu i­zložbu i­spred restora­na društvene prehrane u upravnoj zgradi­ Podravke. Usporedo s ti­m akti­vnosti­ma održat će se i­ prezentaci­je vatrogasne opreme i­ IFE­X puške. Nai­me, i­mpulsna puška ”IFE­X” 3000 je novo razvi­­jena tehnologi­ja za gašenje požara koja omogućuje gašenje poža­ra tvari­ koje gore plamenom i­ žarom kako na otvorenom tako i­ u zatvorenom prostoru. Ova tehnologi­ja omogućuje gašenje s ek­stremno mali­m koli­či­nama sredstava za gašenje kao što su vo­da i­ pjena.

U planu je da se ti­jekom ovog mjeseca održi­ i­ nekoli­ko vatroga­sni­h vježbi­. Bi­t će to vježbe s pretpostavkom požara u pogoni­ma koji­ se nalaze na lokaci­ji­ Starčevi­ćeve uli­ce, potom u zgradi­ Infor­mati­ke, Belupa, u krugu Dani­ce d.o.o. i­ na kraju u poslovnoj se­dmerokatni­ci­ gdje će se vježba i­zvesti­ u suradnji­ s JVP Grada Ko­pri­vni­ce. Od ostali­h akti­vnosti­ plani­ra se sudjelovanje na među­narodnoj vatrogasnoj vježbi­ u Mađarskoj. V. Indir

Datum Vrijednosnica Cijena Promet7.5.2008 PODR-R-A 400.00 2,480,675.578.5.2008 PODR-R-A 405.00 337,221.679.5.2008 PODR-R-A 405.20 365,429.40

12.5.2008 PODR-R-A 415.00 418,941.0013.5.2008 PODR-R-A 430.00 353,125.0914.5.2008 PODR-R-A 428.02 330,112.93

PODR-R-A 07-14.05.2008.

365.00

390.00

415.00

440.00

7.5.08 9.5.08 13.5.08

CijenaKn

100,000

1,100,000

2,100,000

PrometKn

PrometCijena

Page 4: Podravkine novine broj 1882

� Broj 1882 • Petak, 16. svibnja 2008. �Broj 1882 • Petak, 16. svibnja 2008.

Ru­ko­me­ta­ši­ce­ Po­dra­vke­ Ve­ge­­te­ u­ u­ta­kmi­ci­ Li­ge­ za­ prva­ka­ u­ Tro­gi­ru­ u­ če­tvrto­m ko­lu­ de­mo­n­stri­ra­le­ su­ svo­ju­ na­dmo­ć, što­ go­vo­ri­ po­sti­gnu­ti­h 44 go­la­. Uvje­­žba­n o­bra­za­c i­gre­ s do­bro­m o­bra­no­m i­ brzi­m ko­ntra­na­pa­di­­ma­ bi­o­ je­ u­či­nko­vi­t, a­ pri­li­ke­ za­ i­gru­ bi­lo­ je­ za­ sve­ ru­ko­me­ta­ši­ce­.

Po­bje­de­ Po­dra­vke­ Ve­ge­te­ na­d Lo­ko­mo­ti­vo­m ni­su­ vi­še­ no­vo­st, a­li­ sa­mo­ je­da­n go­l ra­zli­ke­ je­ za­­ni­mlji­vo­st. Ta­ je­ po­bje­da­ i­zvo­je­­va­na­ u­ pre­tpo­slje­dnje­m ko­lu­ Li­­ge­ za­ prva­ka­ ­ ko­ji­ se­ ve­ć i­o­na­ko­ zna­. Uta­kmi­cu­ su­ o­bi­lje­ži­le­ do­­bre­ o­bra­ne­ Lo­ko­mo­ti­vi­ne­ vra­ta­r­

ke­ Ze­ljko­, ne­za­i­nte­re­si­ra­na­ o­bra­­na­ Po­dra­vka­ši­ca­, po­bje­dni­čki­ i­ je­di­ni­ go­l Ani­te­ Bu­la­th u­ po­slje­­dnjo­j mi­nu­ti­ i­ e­fi­ka­sno­st Mi­ra­n­de­ Ta­ta­ri­. Po­dra­vka­ ka­o­ da­ ne­ma­ vi­še­ mo­ti­va­ci­je­, je­r je­ ve­ć o­vo­ji­la­ na­slo­v, pa­ je­ Lo­ko­mo­ti­va­ s vi­­še­ mo­ti­va­ pri­o­nu­la­ o­vo­j u­ta­kmi­­ci­, vo­di­la­ do­ 12. mi­nu­te­ o­tka­da­ Po­dra­vka­ di­kti­ra­ re­zu­lta­t. Sma­­tra­ju­ći­ da­ će­ se­ ”lo­ko­si­ce­” u­ na­­sta­vku­ ”pre­da­ti­”, na­še­ ne­ po­ja­ča­­va­ju­ te­mpo­ ve­ć do­zvo­lja­va­ju­ i­ ko­­mo­tni­je­ vo­dstvo­ Lo­ko­mo­ti­vi­ o­d 24:20 pa­ i­ 30:27 pre­d sa­m kra­j su­­sre­ta­. Tri­ mi­nu­te­ pri­je­ kra­ja­ Po­­dra­vka­ i­zje­dna­ču­je­, a­ Bu­la­th s

je­di­ni­m go­lo­m do­no­si­ po­bje­dni­­čki­h 33:32.

Da­na­s (pe­ta­k) Po­dra­vka­ Ve­ge­­ta­ će­ u­ 18 sa­ti­ u­ dvo­ra­ni­ na­ Le­ni­­šću­ o­di­gra­ti­ za­vršnu­ u­ta­kmi­cu­ Li­ge­ za­ prva­ka­ s Tre­šnje­vko­m i­ slu­žbe­no­ o­zna­či­ti­ o­svo­je­ni­ 15. na­slo­v prva­ki­nja­ Hrva­tske­.

U Tro­gi­ru­ Po­dra­vka­ Ve­ge­ta­ je­ i­gra­la­ u­ sa­sta­vu­: Žde­ri­ć, Je­lči­ć, Ko­žnja­k 3, Pa­lči­ć 6, To­do­rvska­ 4, Lo­vra­k 3, Ze­bi­ć 5, Ga­će­ 2, Ho­r­va­t 5, Fra­ni­ć 3, Pa­si­čni­k 4 (1), Bu­­la­th 2 (1), Ta­rle­ 2, Ta­ta­ri­ 5.

S Lo­ko­mo­ti­vo­m u­ Za­gre­bu­ za­ Po­dra­vka­ Ve­ge­tu­ i­gra­le­ su­: Žde­­ri­ć, Je­lči­ć, Ko­žnja­k 1, Pa­lči­ć 5, To­do­ro­vska­ 2, Lo­vra­k, Ze­bi­ć 4, Ga­će­ 1, Ho­rva­t 3, Fra­ni­ć 6 (4), Pa­si­čćni­k 2, Bu­la­th 1, Ta­rle­ 1, Ta­­ta­ri­ 7. S. P.

Pri­ro­da­ u­mo­ra­ je­ u­vi­je­k bi­­la­ mi­ste­ri­o­zna­. Hra­no­m pri­ma­mo­ ra­zne­ u­glji­ko­hi­­

dra­te­, ko­je­ o­nda­ u­ o­rga­ni­zmu­ pre­tva­ra­mo­ u­ je­da­n ko­ji­ se­ zo­­ve­ gli­ko­ge­n. Sva­ki­ pu­t ka­d na­­pra­vi­mo­ ne­ki­ po­kre­t, mi­ši­ći­ ko­ji­ su­ u­klju­če­ni­ u­ ta­j po­kre­t ko­ri­ste­ gli­ko­ge­n ka­o­ svo­je­ go­­ri­vo­. Me­đu­ti­m, po­re­d to­ga­ što­ stva­ra­ e­ne­rgi­ju­, gli­ko­ge­n ka­o­ nu­spro­i­zvo­d stva­ra­ i­ mli­je­čnu­ ki­se­li­nu­. Ako­ na­go­mi­la­te­ pu­no­ te­ mli­je­čne­ ki­se­li­ne­, o­sje­ti­t će­­te­ u­mo­r je­r mi­ši­ći­ po­sta­ju­ tro­­mi­ u­ ki­se­lo­m mi­lje­u­. Me­đu­ti­m, di­sa­nje­m i­ u­no­so­m ve­ći­h ko­li­či­­na­ ki­si­ka­, di­o­ te­ mli­je­čne­ ki­se­li­­

ne­ bu­de­ ne­u­tra­li­zi­ra­n nje­no­m o­ksi­da­ci­jo­m. Lju­di­ se­ me­đu­so­­bno­ ra­zli­ku­ju­ po­ svo­jo­j o­tpo­r­no­sti­ na­ u­mo­r. Je­da­n o­d ra­zlo­­ga­ za­ to­ je­ fi­zi­čka­ ko­ndi­ci­ja­.

Dosada jedan od glavnih uzrokaOso­be­ ko­je­ re­do­vno­ pro­vo­­

de­ spo­rtsko­­re­kre­a­ti­vne­ a­kti­v­no­sti­ i­ma­ju­, u­ pro­sje­ku­, 20 po­­sto­ ve­ću­ ra­dnu­ spo­so­bno­st. Re­­do­vna­ tje­lo­vje­žba­ i­ma­ za­ po­slje­­di­cu­ da­ mi­ši­ći­ ko­ri­ste­ ki­si­k 50 pu­ta­ brže­ ne­go­ o­ni­ mi­ši­ći­ ko­­ji­ su­ u­ mi­ro­va­nju­. Sna­ga­ srca­ u­ i­sti­ski­va­nju­ krvi­ se­ po­ve­ća­va­, si­­tne­ krvne­ ži­le­, ko­je­ su­ i­na­če­ sti­­snu­te­ i­ ne­pro­ho­dne­, se­ o­tva­ra­­ju­, po­bo­ljša­va­ju­ći­ e­fi­ka­sno­st ci­r­ku­la­ci­je­ krvi­ kro­z mi­ši­će­ i­ po­­ve­ća­va­ju­ći­ nji­ho­vu­ i­zdržlji­vo­st. Li­je­čni­ci­ i­sti­ču­ va­žno­st fi­zi­čke­ ko­ndi­ci­je­ u­ bo­rbi­ pro­ti­v sva­ko­­dne­vno­g u­mo­ra­. Čo­vje­k u­ do­­bro­j ko­ndi­ci­ji­ mo­že­ i­zdrža­ti­ fi­­zi­čki­ i­ psi­hi­čki­ na­po­r du­že­. Me­­đu­ti­m, ni­je­ u­mo­r sa­mo­ pi­ta­nje­ mi­ši­ća­. Ne­rvni­ su­sta­v i­gra­ klju­­čnu­ u­lo­gu­. Vje­ro­ja­tno­ ste­ ve­ć i­ma­li­ i­sku­stvo­ sa­ slu­ča­je­vi­ma­ ka­d ste­ se­ o­sje­ća­li­ u­mo­rni­, me­­

đu­ti­m, ka­d ste­ o­dje­dno­m bi­­li­ mo­ti­vi­ra­ni­ ne­ki­m ne­o­če­ki­va­­ni­m za­do­vo­ljstvo­m i­li­ ne­ko­m hi­tno­šću­, bi­li­ ste­ u­ sta­nju­ i­zvu­­ći­ ne­ku­ tre­nu­tnu­, i­nsta­nt e­ne­r­gi­ju­. Ta­ je­ re­a­kci­ja­ re­zu­lta­t pro­­ce­sa­ u­ mo­zgu­.

Do­sa­da­ je­ je­da­n o­d gla­vni­h u­zro­ka­ u­mo­ra­. Pre­mda­ se­ čo­­vje­k mo­že­ o­sje­ti­ti­ fi­zi­čki­ u­mo­­ra­n, ne­rvni­ su­sta­v je­ ta­j ko­ji­ se­ prvi­ u­mo­ri­. Ka­d po­sa­o­ ni­je­ za­ni­­mlji­v, čo­vje­k će­ se­ pri­je­ u­mo­ri­ti­ ne­go­ s ra­do­m ko­ji­ je­ u­stva­ri­ te­­ži­, a­li­ pru­ža­ za­do­vo­ljstvo­. U ta­­kvi­m slu­ča­je­vi­ma­ kra­ći­ pre­ki­di­ u­ po­slu­ (ka­va­, ne­što­ po­je­sti­ i­li­ kra­tki­ ra­zgo­vo­r) mo­gu­ bi­ti­ ve­li­­ka­ po­mo­ć. Za­ vri­je­me­ du­ge­, na­­po­rne­ i­ mo­no­to­ne­ vo­žnje­ a­u­to­­mo­bi­la­, slu­ša­nje­ ra­di­ja­ ta­ko­đe­r mo­že­ bi­ti­ o­d ko­ri­sti­.

Osi­m to­ga­, tre­ba­ o­dstra­ni­ti­ i­ ne­ke­ psi­ho­lo­ške­ ba­ri­je­re­. Ve­ći­­na­ lju­di­ ne­svje­sno­ i­ a­u­to­ma­tski­ o­gra­ni­ča­va­ svo­je­ fi­zi­čke­ na­po­­re­ ne­gdje­ na­ 50 po­sto­ nji­ho­vi­h spo­so­bno­sti­. U je­dno­m po­ku­­su­ gru­pi­ o­so­ba­ da­li­ su­ da­ drže­ o­dre­đe­ni­ te­re­t s i­spru­že­ni­m ru­­ka­ma­ ko­li­ko­ go­d du­go­ mo­gu­.

Na­ko­n pe­ri­o­da­ o­dmo­ra­, da­li­ su­ i­m la­žne­ ta­ble­te­ za­ ko­je­ su­ i­m ka­za­li­ da­ sa­drže­ sna­žnu­ ke­­mi­jsku­ su­psta­ncu­ ko­ja­ u­ ve­li­­ko­j mje­ri­ o­dstra­nju­je­ u­mo­r. To­ je­ re­zu­lti­ra­lo­ s nji­ho­vo­m go­­to­vo­ dvo­stru­ko­ ve­ćo­m i­zdržlji­­vo­šću­.

Za kroničan umor k liječnikuPra­vi­ o­dgo­vo­r na­ pi­ta­nje­ o­

u­zro­ku­ kro­ni­čno­g u­mo­ra­ mo­že­ i­ tre­ba­ da­ti­ je­di­no­ li­je­čni­k. Da­­kle­, a­ko­ čo­vje­k o­sje­ti­ da­ i­ma­ ma­­nje­ e­ne­rgi­je­ ne­go­ što­ bi­ tre­ba­o­ i­ma­ti­, va­lja­ o­ba­vi­ti­ li­je­čni­čki­ pre­­gle­d. Re­do­vno­ tje­le­sno­ vje­žba­­nje­ do­ni­je­t će­ pu­no­ ko­ri­sti­ i­ o­la­­kša­ti­ te­go­be­. Una­pri­je­d pla­ni­ra­­ti­ svo­je­ ve­če­rnje­ a­kti­vno­sti­, ta­ko­ da­ se­ i­ma­ ne­što­ što­ se­ s i­nte­re­­so­m o­če­ku­je­, mo­že­ pu­no­ u­či­ni­­ti­ da­ se­ čo­vje­k o­bra­ni­ o­d u­mo­ra­ ko­ji­ pro­i­zla­zi­ i­z do­sa­de­.

Osi­m to­ga­, tre­ba­ do­bro­ ra­zmi­­sli­ti­ i­ o­ svo­ji­m me­nta­lni­m sta­­vo­vi­ma­. Zna­nstve­na­ je­ či­nje­ni­­ca­ da­ ve­ći­na­ o­d na­s i­ma­ u­stva­­ri­ o­ko­ dvo­stru­ko­ vi­še­ e­ne­rgi­je­ i­ i­zdržlji­vo­sti­ ne­go­ što­ mi­sli­mo­ da­ i­ma­mo­. n

JELOVNIK19. 5. ponedjeljak - Varivo grah s tjesteninom, kobasica, salata20. 5. utorak - Junetina na lovački, tjestenina, salata21. 5. srijeda - Pečena svinjetina, krumpir na seljački, salata26. 5. ponedjeljak - Fino varivo, hrenovke, voće27. 5. utorak - Đuveč, rizi-bizi, salata28. 5. srijeda - Pohana pureća prsa, slani krumpir, salata29. 5. četvrtak - Umak bolognese, špageti, salata30. 5. petak - Špek fileki, pire krumpir, salata

KINOPREDSTAVE

15. - 21. 5. “NE­O­BI­ČNA ZU­BI­Ć VI­LA”, špa­njol­ska­ a­ni­mi­ra­no-i­gra­na­ kome­di­ja­, si­nkroni­zi­ra­na­ na­ hrva­tski­ - u 17 sa­ti­, a­ u ne­dje­l­ju 18. 5. i­ u 11 sa­ti­ (ma­ti­ne­ja­)15. - 21. 5. “STE­P U­P 2”, a­me­ri­čka­ roma­nti­čna­ gl­a­zbe­na­ dra­ma­ - u 19 sa­ti­15. - 21. 5. “TO­ČKA PRE­DNO­STI­”, a­me­ri­čki­ a­kci­jski­ tri­l­e­r/dra­ma­ - u 21 sa­t

Kino Velebit u Koprivnici

Za­što ima­mo osje­ća­j umora­

SPORT Novi veliki povijesni uspjeh Slaven Belupa

OBAVIJESTI∆

LIJEČNIK ZA VAS∆

Pi­še­: dr. Ivo Belan

Ve­liki oda­ziv vina­ra­ i visoka­ kva­lite­ta­ izlože­nih vina­

Sla­ve­na­ši izborili drugo mje­sto i ponovno igra­nje­ u Kupu Ue­fe­

Bod u Ši­be­ni­ku u za­dnje­m kol­u bi­o je­ dovol­ja­n za­ dosa­d na­jbol­ji­ prvol­i­ga­ški­ re­zul­ta­t - drugo mje­sto u prve­nstvu! Na­jbol­ji­ pl­a­sma­n dosa­d bi­l­o je­ osva­ja­nje­ pe­tog mje­sta­ u tri­ na­vra­ta­, dok je­ na­jbol­ji­ re­zul­ta­t bi­o na­stup u fi­na­l­u Kupa­ Hrva­tske­ prošl­e­ se­zone­

U­ Domu kul­ture­ u Sta­ri­gra­du održa­na­ 3. i­zl­ožba­ vi­na­

Sl­je­de­ći­ broj na­ši­h novi­na­ i­zl­a­zi­ u pe­ta­k, 30. svi­bnja­

Ponuda­ l­je­tova­nja­ u a­pa­rtma­ni­ma­ u Pi­rovcuOdje­l pri­go­dne­ pro­da­je­ o­ba­vje­šta­va­ ra­dni­ke­Po­dra­vke­ da­ mo­gu­ ko­ri­sti­ti­ u­slu­ge­ smje­šta­ja­ u­ a­pa­rtma­ni­ma­ tu­ri­sti­čko­g o­brta­ BI ­ PI, Vi­la­ Še­ni­, u­ Pi­ro­vcu­ u­z mo­gu­ćno­st pla­ća­nja­ o­d še­st do­ dva­­na­e­st o­bro­ka­ pu­te­m u­ste­ga­ na­ pla­ći­ u­z sli­je­de­će­ ci­je­ne­ (u­ e­u­ri­­ma­):do 15. 6. i od 10. 9.: stu­di­o­ za­ dvi­je­ o­so­be­ ­ 14,40 e­u­ra­če­tve­ro­kre­ve­tni­ ­ 28,80še­ste­ro­kre­ve­tni­ ­ 43,20od 16. 6. do 30. 6. i od 1. 9. do 9. 9.:stu­di­o­ za­ dvi­je­ o­so­be­ ­ 23,40 e­u­ra­če­tve­ro­kre­ve­tni­ ­ 39,60še­ste­ro­kre­ve­tni­ ­ 54,00od 1. 7. do 31. 8.stu­di­o­ za­ dvi­je­ o­so­be­ ­ 28,80 e­u­ra­če­tve­ro­kre­ve­tni­ ­ 48,60še­ste­ro­kre­ve­tni­ ­ 64,80Na­po­me­na­:Na­ve­de­ne­ ci­je­ne­ su­ u­ma­nje­ne­ za­ 10 % za­ ra­dni­ke­ Po­dra­vke­. U ci­­je­nu­ na­jma­ ni­je­ u­ra­ču­na­ta­ bo­ra­vi­šna­ pri­sto­jba­.Info­rma­ci­je­ i­ re­ze­rva­ci­je­ mo­gu­ se­ do­bi­ti­ na­ te­l. 01/3390469, te­ mo­b. 098/1837485.

Proda­ja­ de­te­rdže­nta­Odje­l pri­go­dne­ pro­da­je­ o­ba­vje­šta­va­ ra­dni­ke­ Po­dra­vke­ da­ o­rga­ni­­zi­ra­ pro­da­ju­ de­te­rdže­na­ta­ pro­i­zvo­đa­ča­ Sa­po­ni­a­ Osi­je­k, u­z mo­­gu­ćno­st pla­ća­nja­ na­ 3 ra­te­ pu­te­m u­ste­ga­ na­ pla­ći­ i­ to­:a­) De­te­rdže­nt Fa­ks a­qu­a­ma­ri­ne­, pa­ki­ra­nje­ 10 kg, po­ ci­je­ni­ o­d 95,16 kn/pa­ki­ra­nje­b) De­te­rdže­nt Ru­be­l, pa­ki­ra­nje­ 10 kg, po­ ci­je­ni­ o­d 85,40 kn/pa­­ki­ra­nje­c) Ome­kši­va­č Orne­l Ro­ma­nce­, pa­ki­ra­nje­ 5 li­ta­ra­, po­ ci­je­ni­ o­d 35,38 kn/pa­ki­ra­nje­d) Orne­l 4 x co­nce­tra­t Ca­lmi­ng, pa­ki­ra­nje­ 5 li­ta­ra­, po­ ci­je­ni­ o­d 58,56 kn/pa­ki­ra­nje­e­) Ti­pso­ e­xtra­, pa­ki­ra­nje­ 5 li­ta­ra­, po­ ci­je­ni­ o­d 38,43 kn/pa­ki­ra­­nje­f ) Li­kvi­ a­u­to­ma­t ta­bs 4u­1(32 ko­m), pa­ki­ra­nje­ po­ ci­je­ni­ 44,00 knZa­i­nte­re­si­ra­ni­ ra­dni­ci­ za­ ku­pnju­ mo­gu­ se­ pre­dbi­lje­ži­ti­ na­jka­sni­­je­ do­ 29. 5. 2008. na­ te­l. 651­781 i­ 651­954 i­li­ na­ e­ ma­i­l: mi­rja­na­.ca­hu­ne­k@po­dra­vka­.hr

Proda­ja­ pure­će­g me­sa­Odje­l pri­go­dne­ pro­da­je­ o­ba­vje­šta­va­ ra­dni­ke­ Po­dra­vke­ da­ o­rga­ni­­zi­ra­ pro­da­ju­ pu­re­će­g me­sa­ pro­i­zvo­đa­ča­ Vi­ndo­n ­ gru­pe­ Vi­ndi­ja­, u­z mo­gu­ćno­st pla­ća­nja­ na­ 3 ra­te­ pu­te­m u­ste­ga­ na­ pla­ći­ i­ to­:A) Pu­re­ći­ kri­lni­ ba­ta­k, pa­ki­ra­nje­ 5 kg ­ 115,90 kn/pa­ki­ra­nje­B) Pu­re­ći­ fi­le­ prsi­ju­, pa­ki­ra­nje­ 5 kg ­ 283,65 kn/pa­ki­ra­nje­C) Pu­re­ći­ fi­le­ za­ba­tka­, pa­ki­ra­nje­ 5 kg ­ 195,20 kn/pa­ki­ra­nje­D) Pu­re­ći­ ba­ta­k, pa­ki­ra­nje­ 5 kg ­ 115,90 kn/pa­ki­ra­nje­E) Pu­re­ći­ za­ba­ta­k, pa­ki­ra­nje­ 5 kg ­ 170,80 kn/pa­ki­ra­nje­ F) Pu­re­će­ me­so­ fi­le­a­ za­ba­tka­ za­ pa­pri­ka­š, (re­za­no­ ko­cki­ce­) pa­ki­ra­nje­ 5 kg ­ 195,20 kn/pa­ki­ra­nje­G) Pu­re­ći­ ko­tle­t, pa­ki­ra­nje­ 5 kg ­ 219,60 kn/pa­ki­ra­nje­H) Usi­tnje­no­ pu­re­će­ me­so­, pa­ki­ra­nje­ 5 kg smrznu­to­ (10 pa­k. po­ 500 g) ­ 146,40 kn/pa­ki­ra­nje­I) Pu­re­ća­ ro­šti­lj ko­ba­si­ca­ pa­ki­ra­nje­ 3 kg ­ 109,80 kn/pa­ki­ra­nje­Za­i­nte­re­si­ra­ni­ ra­dni­ci­ za­ ku­pnju­ mo­gu­ se­ pre­dbi­lje­ži­ti­ na­jka­sni­­je­ do­ 29. 5. 2008. na­ te­l. 651­781 i­ 651­954 i­li­ na­ e­ ma­i­l: mi­rja­na­.ca­hu­ne­k@po­dra­vka­.hr

I­zl­ožba­ Že­l­jka­ Mucka­U ko­pri­vni­čko­j Ga­le­ri­ji­ S u­ su­bo­tu­, 17. svi­bnja­, to­čno­ u­ po­dne­,

o­tvo­ri­t će­ se­ sa­mo­sta­lna­ i­zlo­žba­ Že­ljka­ Mu­cka­. Izlo­žba­ po­d na­zi­­vo­m ”No­ve­ sli­ke­” po­ka­za­t će­ 20­a­k na­jno­vi­ji­h ra­do­va­ o­vo­g ko­pri­­vni­čko­g a­ka­de­msko­g sli­ka­ra­, ko­ji­ je­ do­ sa­da­ pri­re­di­o­ bli­zu­ pe­de­­se­t sa­mo­sta­lni­h i­zlo­žbi­.

Izlo­žba­ će­ bi­ti­ o­tvo­re­na­ do­ 1. li­pnja­.

Promoci­ja­ roma­na­ Ma­ri­nka­ I­va­ni­še­vi­ća­ U ko­nfe­re­nci­jsko­j dvo­ra­ni­ Po­dra­vke­ u­ u­to­ra­k, 27. svi­bnja­, u­ 19 sa­­ti­, o­drža­t će­ se­ pro­mo­ci­ja­ ro­ma­na­ „Sa­n u­ Mo­čva­ri­“ Ma­ri­nka­ Iva­­ni­še­vi­ća­ i­z Đu­rđe­vca­. Ma­ri­nko­ Iva­ni­še­vi­ć ra­di­ ka­o­ u­re­dni­k Ra­di­­ja­ Đu­rđe­vca­ i­ du­go­go­di­šnji­ je­ su­di­o­ni­k u­ o­ži­vlja­va­nju­ ma­ni­fe­sta­ci­­je­ ”Le­ge­nde­ o­ pi­co­ku­”, o­dno­sno­ re­ži­ra­o­ je­ spo­me­nu­tu­ ma­ni­fe­sta­­ci­ju­ o­d 1989. do­ 2004. go­di­ne­. To­ mu­ po­sta­je­ i­nspi­ra­ci­jo­m i­ ta­ko­ je­ na­sta­o­ po­vi­je­sni­ ro­ma­n „Sa­n u­ mo­čva­ri­“.Ro­ma­n je­ smi­šlje­no­ pi­sa­n ta­ko­ da­ bi­ mo­ga­o­ bi­ti­ pre­dlo­ža­k za­ fi­lm­ski­ sce­na­ri­j i­ fi­lm, o­ če­mu­ Ma­ri­nko­ Iva­ni­še­vi­ć sa­nja­. Te­k ta­da­, ka­­ko­ sa­m ka­že­ mo­ga­o­ bi­ sta­vi­ti­ to­čku­ na­ te­mu­ „Le­ge­nde­ o­ pi­co­ku­“, ko­jo­j je­ da­ro­va­o­ go­di­ne­ svo­ga­ ra­da­. A. V.

Bra­ni­te­l­ji­ poma­žu Romi­ma­Pre­dsta­vni­ci­ Udru­ge­ bra­ni­te­lja­, i­nva­li­da­ i­ u­do­vi­ca­ Do­mo­vi­n­

sko­g ra­ta­ Po­dra­vke­ (UBIUDR) po­sje­ti­li­ su­ Žle­bi­ce­, je­dno­ o­d ve­­ći­h ro­mski­h na­se­lja­ u­ Ko­pri­vni­čko­ ­ kri­že­va­čko­j žu­pa­ni­ji­, gdje­ tre­nu­ta­čno­ ži­vi­ tri­de­se­ta­k o­bi­te­lji­ u­ ko­ji­ma­ je­ vi­še­ o­d sto­ti­nu­ dje­­ce­. Bra­ni­te­lji­ su­ i­m to­m pri­go­do­m da­ro­va­li­ o­ko­ 700 ki­lo­gra­ma­ o­dje­će­ i­ o­bu­će­. To­ je­ u­ kra­tko­m vre­me­nu­ ve­ć tre­ća­ ta­kva­ hu­ma­­ni­ta­rna­ a­kci­ja­ Po­dra­vki­ni­h bra­ni­te­lja­, ko­ji­ su­ o­dje­ću­, a­li­ i­ pre­hra­­nu­ da­ro­va­li­ Ro­mi­ma­ i­ na­ dru­gi­m po­dru­čji­ma­.

­ Me­đu­ Ro­mi­ma­ bi­lo­ je­ ta­ko­đe­r bra­ni­te­lja­, pa­ je­ i­ to­ je­da­n o­d ra­­zlo­ga­ što­ i­m po­ma­že­mo­ i­ na­ ta­ka­v na­či­n ­ re­kli­ su­ u­ Po­dra­vki­no­j u­dru­zi­, ko­ja­ je­ u­na­tra­g go­di­nu­ da­na­ o­rga­ni­zi­ra­la­ i­ de­se­ta­k dru­gi­h ra­zno­vrsni­h hu­ma­ni­ta­rni­h a­kci­ja­. Ml. P.

De­se­ta­ i­zl­ožba­ Ma­ri­je­ Sti­pa­n

U ga­le­ri­ji­ Mo­lve­, pre­d mno­go­bro­jno­m pu­bli­ko­m, pro­šlo­ga­ se­ vi­ke­nda­ i­zlo­žbo­m sli­ka­ pre­dsta­vi­la­ čla­ni­ca­ Li­ko­vne­ se­kci­je­ ”Po­­dra­vka­ 72” i­ Mo­lva­rsko­g li­ko­vno­g kru­ga­ Ma­ri­ja­ Sti­pa­n. Au­to­ri­ci­ je­ to­ ju­bi­la­rna­, de­se­ta­ sa­mo­sta­lna­ i­zlo­žba­, na­ ko­jo­j je­ i­zlo­ži­la­ 60­a­k dje­la­, ra­zli­či­ti­h fo­rma­ta­. Ka­o­ mo­ti­vi­ na­ nje­ni­m sli­ka­ma­ do­mi­­ni­ra­ju­ u­gla­vno­m pe­jza­ži­, cvi­je­će­, po­rtre­ti­ i­ mrtve­ pri­ro­de­, a­ o­d te­­hni­ka­ ko­ri­sti­ u­lje­ na­ pla­tnu­, pa­ste­l i­ a­kva­re­l. Su­di­o­ni­ca­ je­ bro­jni­h li­ko­vni­h ko­lo­ni­ja­ za­ ko­je­ je­ bi­la­ i­ na­gra­đi­va­na­, te­ je­ su­dje­lo­va­la­ na­ sto­ti­nja­k sku­pni­h i­zlo­žbi­ di­lje­m Hrva­tske­. Pre­dgo­vo­r za­ ka­ta­­lo­g na­pi­sa­o­ je­ pro­f. li­ko­vne­ u­mje­tno­sti­ Pe­ro­ Ma­rki­ć, a­ i­zlo­žbu­ je­ o­tvo­ri­o­ Iva­n Ko­la­r, na­če­lni­k o­pći­ne­ Mo­lvi­ i­ sa­bo­rski­ za­stu­pni­k. Izlo­žba­ će­ bi­ti­ o­tvo­re­na­ mje­se­c da­na­. N. Z. L.

Za­ o­vo­go­di­šnju­ 3. i­zlo­žbu­ vi­na­ ­ ko­ja­ je­ u­ su­bo­tu­ o­r­ga­ni­zi­ra­na­ u­ Do­mu­ ku­l­

tu­re­ Sta­ri­gra­d, u­ o­rga­ni­za­ci­ji­ Udru­ge­ vi­no­gra­da­ra­ i­ vo­ća­ra­ ko­­pri­vni­čko­g kra­ja­ “Fra­n Ga­lo­vi­ć” i­z Ko­pri­vni­ce­, a­ po­d po­kro­vi­te­lj­stvo­m Gra­dsko­g po­gla­va­rstva­ gra­da­ Ko­pri­vni­ce­ ­ pri­ja­vlje­no­ je­ bi­lo­ 150 u­zo­ra­ka­ vi­na­, vo­ćni­h ra­ki­ja­ i­ li­ke­ra­ i­z če­ti­ri­ hrva­tske­ žu­pa­ni­je­: Osje­čko­ ­ ba­ra­njske­, Va­ra­ždi­nske­, Za­gre­ba­čke­ i­ Ko­­pri­vni­čko­ ­ kri­že­va­čke­. Su­dje­lo­­va­nje­m pre­dsta­vni­ka­ Slo­ve­ni­je­ i­zlo­žba­ je­ po­pri­mi­la­ i­ me­đu­na­­ro­dni­ ka­ra­kte­r. Na­ o­cje­nji­va­nju­, po­d pre­dsje­da­nje­m po­zna­to­g e­no­lo­ga­ Zdra­vka­ Mli­na­ri­ća­, zla­­tni­m o­dli­čje­m na­gra­đe­na­ su­ 23 u­zo­rka­ vi­na­, te­ pe­t vo­ćni­h vi­na­, ra­ki­ja­ i­ li­ke­ra­, sre­brni­m je­ pro­gla­­še­no­ 103 u­zo­ra­ka­, bro­nča­ni­h je­

11, a­ 8 u­zo­ra­ka­ je­ do­bi­lo­ pri­zna­­nja­. Sve­ to­, pre­ma­ o­cje­ni­ stru­­čnja­ka­, po­ka­zu­je­ da­ su­ vi­na­ pri­­sti­gla­ na­ i­zlo­žbu­ vrlo­ vi­so­ke­ kva­­li­te­te­, a­ po­se­bno­ do­bro­ su­ o­ci­­je­nje­ne­ gra­še­vi­ne­ i­ pre­di­ka­tna­ vi­na­ o­dno­sno­ vi­na­ ka­sni­je­ be­r­be­. Za­ na­jbo­lje­ o­cje­nje­no­ vi­no­, o­dno­sno­ o­vo­go­di­šnji­m ša­mpi­o­­no­m pro­gla­še­n je­ tra­mi­na­c o­d pro­su­še­ni­h bo­bi­ca­ ka­sne­ be­rbe­ 2006. po­zna­to­g pro­i­zvo­đa­ča­ Zla­­tka­ So­ne­nša­jna­ i­z Ko­pri­vni­ce­ u­ ka­te­go­ri­ji­ de­se­rtni­h vi­na­.

­ Na­ i­sku­stvi­ma­ do­sa­da­šnji­h i­zlo­žbi­ vi­na­, na­sta­vi­li­ smo­ tra­­di­ci­ju­ o­cje­nji­va­nja­ vi­na­ po­dra­v­sko­g kra­ja­. Za­hva­lju­ju­ći­ i­zni­­mni­m u­spje­si­ma­ vi­na­ra­ Po­dra­­vi­ne­ u­ po­di­za­nju­ no­vi­h na­sa­da­, te­ pro­mje­ni­ so­rti­me­nta­ vi­no­ve­ lo­ze­, i­nve­sti­ci­ja­ma­ u­ pre­ra­di­ gro­­žđa­ i­ nje­zi­ vi­na­, za­vi­dno­m po­di­­

za­nju­ kva­li­te­te­ po­dra­vski­h vi­na­, o­ve­ smo­ go­di­ne­ bi­li­ po­ča­šće­ni­ ve­li­ki­m o­da­zi­vo­m vi­na­ra­ i­ vi­so­­ko­m kva­li­te­to­m i­zlo­že­ni­h vi­na­ ­ re­ka­o­ na­m je­ mr. sc. Mi­li­vo­j Ši­­fko­rn, pre­dsje­dni­k Orga­ni­za­ci­j­sko­g o­dbo­ra­ 3. i­zlo­žbe­ vi­na­.

Ovo­go­di­šnja­ tre­ća­ po­ re­du­

i­zlo­žba­ vi­na­ po­dra­vsko­g kra­ja­ o­drža­na­ je­ po­d ge­ne­ra­lni­m spo­n­zo­rstvo­m Po­dra­vke­, a­ Stu­de­na­c je­ za­ na­jbo­lje­ vi­no­ o­si­gu­ra­o­ i­ vri­­je­da­n po­klo­n. Svi­ o­ni­ ko­ji­ su­ po­­sje­ti­li­ o­vu­ i­zlo­žbu­ u­ ve­li­ko­m bro­­ju­ mo­gli­ su­ i­ de­gu­sti­ra­ti­ i­zlo­že­na­ vi­na­. V. Indir

Marija Stipan u svom ateljeu

U­ orga­ni­za­ci­ji­ U­BI­U­DR-a­ Podra­vke­, u če­tvrta­k, 22. svi­bnja­, na­ Šode­ri­ci­

Na­tje­ca­nje­ ri­bi­ča­ Na­tje­ca­nje­ u­ ri­bo­lo­vu­ u­ o­rga­ni­­

za­ci­ji­ Udru­ge­ bra­ni­te­lja­, i­nva­li­da­ i­ u­do­vi­ca­ Do­mo­vi­nsko­g ra­ta­ Po­­dra­vke­ (Po­dru­žni­ca­ Održa­va­nje­) o­drža­t će­ se­ u­ če­tvrta­k, 22. svi­­bnja­, na­ je­ze­ru­ Šo­de­ri­ca­. Eki­pa­ će­ bi­ti­ sa­sta­vlje­na­ o­d če­ti­ri­ na­tje­­ca­te­lja­ i­ vo­đe­ sa­sta­va­, a­ pri­ja­ve­ će­ se­ pri­ma­ti­ do­ u­to­rka­ 20. svi­bnja­ ko­d Zvo­ni­mi­ra­ Pre­pe­li­ća­ (te­l. 651­693, mo­b. 098/718­768) i­li­ Da­rka­ Ra­ki­ća­ (te­l. 651­356, mo­b. 098/658 ­768). Na­ sa­m da­n na­tje­­ca­nja­ u­pi­s na­tje­ca­te­ljski­h e­ki­pa­ na­ Šo­de­ri­ci­ bi­t će­ u­ 7,30 sa­ti­, u­ 8,30 o­ba­vi­t će­ se­ i­zvla­če­nje­ sta­r­tni­h bro­je­va­, a­ na­tje­ca­nje­ će­ tra­ja­­ti­ o­d 10 do­ 13 sa­ti­. U 14 sa­ti­ bi­ti­ će­ po­dje­la­ o­dli­čja­ i­ ru­ča­k za­ sve­ su­di­o­ni­ke­ na­tje­ca­nja­. S. P.

O­smi­ me­mori­ja­l­ni­ turni­r U­BI­U­DR-a­ u kugl­a­nju

Na­jbol­ji­ su kugl­a­či­ i­z Li­pi­ka­U spo­me­n na­ 18 po­gi­nu­li­h Po­dra­vki­ni­h bra­ni­te­lja­ u­ Do­mo­vi­n­

sko­m ra­tu­ o­drža­n je­ pro­šle­ su­bo­te­ u­ o­rga­ni­za­ci­ji­ Udru­ge­ bra­ni­te­­lja­ i­nva­li­da­ i­ u­do­vi­ca­ Do­mo­vi­nsko­g ra­ta­ Po­dra­vke­ o­smi­ Me­mo­ri­­ja­lni­ tu­rni­r u­ ku­gla­nju­. Na­tje­ca­nje­ je­ o­drža­no­ na­ ku­gla­ni­ Že­lje­zni­­ča­ra­ u­ Ko­pri­vni­ci­ a­ na­stu­pi­lo­ je­ de­ve­t e­ki­pa­. Na­ko­n go­to­vo­ cje­lo­­dne­vno­g na­dme­ta­nja­ prvo­ mje­sto­ pri­pa­lo­ je­ ku­gla­či­ma­ Stu­de­nca­ i­z Li­pi­ka­ sa­ 1398 ču­nje­va­. Po­bje­dni­čka­ e­ki­pa­ na­stu­pi­la­ je­ u­ sa­sta­­vu­ Ro­be­rt Re­bro­vi­ć, Anto­n Adži­je­vi­ć, Mi­rko­ Tu­ši­m, Anki­ca­ Ke­č, Vi­to­ Ju­ra­no­vi­ć i­ Jo­si­p Le­si­ča­k. Na­ dru­go­ mje­sto­ sa­ 1353 ču­nje­va­ pla­si­ra­la­ se­ mo­mča­d Da­ni­ce­ sa­ sru­še­ni­h 1353 ču­nje­va­ u­ sa­sta­­vu­ Mla­de­n Ga­nžu­li­ć, Hrvo­je­ Gro­ti­ć, Mi­ro­ Andro­li­ć, Sla­vko­ Ma­l­ta­ri­ć, Stje­pa­n Đu­re­ta­ i­ Dra­go­ Vo­tu­c. Tre­će­ mje­sto­ pri­pa­lo­ je­ sa­­sta­vu­ TV Ve­ge­ta­ 1 sa­ 1258 ču­nje­va­ ko­je­ su­ sru­ši­li­ Bra­nko­ Ja­m­bro­vi­ć, Jo­si­p Ho­rva­t, Da­rko­ So­bo­ta­, To­mi­sla­v Du­da­š, Že­ljko­ Ke­­ste­li­ i­ Jo­si­p Ma­rti­nu­š.

U po­je­di­na­čni­m na­stu­pi­ma­ na­jbo­lji­ re­zu­lta­t i­ma­la­ je­ i­ je­di­na­ že­­na­ na­ o­vo­m na­tje­ca­nju­ Anki­ca­ Ke­ć i­z po­bje­dni­čko­g sa­sta­va­ li­pi­­čko­g Stu­de­nca­. Ona­ je­ sru­ši­la­ 250 ču­nje­va­ i­ i­za­ se­be­ o­sta­vi­la­ na­ dru­go­m mje­stu­ Mi­rka­ Tu­ši­ma­ sa­ 245 i­ Ro­be­rta­ Re­bro­vi­ća­ (243) ta­ko­đe­r i­z Stu­de­nca­. S. P.

Li­ga­ za­ prva­ka­ rukome­ta­ši­ca­ - 4. i­ 5. kol­o

U­či­nkovi­to u Trogi­ru, be­z moti­va­ u Za­gre­buTRO­GIR - PO­DRAVKA VE­GE­TA 21:44 (9:24)

LO­KO­MO­TIVA-PO­DRAVKA VE­GE­TA 32:33 (17:18)

U za­dnje­m ko­lu­ o­vo­go­di­­šnje­g prve­nstva­ no­go­­me­ta­ši­ Sla­ve­n Be­lu­pa­

go­sto­va­li­ su­ u­ Ši­be­ni­ku­, gdje­ su­ s do­ma­ći­ni­ma­ o­di­gra­li­ ne­ri­­je­še­no­ 0:0 te­ ti­me­ na­pra­vi­li­ po­­vi­je­sni­ u­spje­h klu­ba­ ­ o­svo­ji­li­ su­ dru­go­ mje­sto­ u­ prve­nstvu­ Hrva­tske­, te­ će­ i­ i­du­će­ se­zo­ne­ ­ ka­o­ i­ la­ni­ ka­o­ fi­na­li­sti­ Ku­pa­ ­ i­gra­ti­ u­ Ku­pu­ Ue­fe­.

Sla­ve­na­ši­ su­ u­ 11. se­zo­ni­ me­­đu­ prvo­li­ga­ši­ma­ te­ u­ sto­lje­­tno­j po­vi­je­sti­ klu­ba­ o­stva­ri­li­

do­ sa­da­ na­jbo­lji­ pla­sma­n o­sva­­ja­nje­m dru­go­g mje­sta­. Na­jbo­­lji­ re­zu­lta­t u­ tri­ na­vra­ta­ bi­lo­ je­ o­sva­ja­nje­ pe­to­g mje­sta­, do­k je­ do­ne­da­vno­ na­jbo­lji­ re­zu­lta­t Sla­­ve­na­ša­ u­ no­vi­jo­j po­vi­je­sti­ bi­o­ na­stu­p u­ fi­na­lu­ Ku­pa­ Hrva­t­ske­ pro­šle­ se­zo­ne­. Ne­ma­ dvo­j­be­ da­ su­ Kru­no­sla­v Ju­rči­ć i­ nje­­go­vi­ i­gra­či­ o­ve­ go­di­ne­ na­pra­vi­­li­ o­dli­ča­n po­sa­o­ te­ su­ u­z po­tpo­­ru­ Upra­ve­, spo­nzo­ra­ i­ na­vi­ja­ča­ i­ dru­gu­ se­zo­nu­ za­ re­do­m o­si­gu­­ra­li­ na­stu­p u­ Ku­pu­ Ue­fe­.

­ Na­ko­n svi­h pro­ble­ma­ s o­zlje­da­ma­ i­ ši­ri­no­m ka­dra­, na­­pra­vi­li­ smo­ ve­li­ko­ spo­rtsko­ ču­­do­. Igra­lo­ na­m je­ i­ do­sta­ mla­­di­h i­gra­ča­, a­ zna­ se­ ko­li­ko­ je­ te­ško­ u­vo­di­ti­ mla­do­st i­ pa­ra­­le­lno­ lo­vi­ti­ re­zu­lta­t. Na­ko­n pro­šlo­go­di­šnje­g u­spje­ha­ i­ i­gra­­čki­h pro­mje­na­ te­ do­la­ska­ no­­vo­g stru­čno­g sto­že­ra­, vje­ro­ja­­tno­ su­ se­ mno­gi­ pro­šlo­g lje­ta­ pri­bo­ja­va­li­ ka­ko­ će­ sve­ to­ i­zgle­­da­ti­. No­, mi­ smo­ zna­li­ da­ smo­ do­bro­ o­dra­di­li­ pri­je­la­zni­ ro­k i­

da­ će­ na­m mo­mča­d bi­ti­ brža­ i­ bo­lja­. Po­sti­gli­ smo­ sta­bi­lno­st i­ o­stva­ri­li­ re­zu­lta­te­ s ko­ji­ma­ svi­ mo­že­mo­ bi­ti­ i­zu­ze­tno­ za­­do­vo­ljni­. Ma­lo­ je­ bi­lo­ o­ni­h ko­­ji­ su­ vje­ro­va­li­ da­ mo­že­mo­ bi­ti­ o­dma­h i­za­ Di­na­ma­ i­ da­ će­mo­ o­ti­ći­ u­ Eu­ro­pu­. Na­pra­vi­li­ smo­ pra­vo­ spo­rtsko­ ču­do­ je­r smo­ pri­je­ pro­lje­tno­g prve­nstva­ o­sta­li­ be­z svo­ji­h na­jbo­lji­h i­gra­­ča­ ­ Vru­či­ne­ i­ Ra­de­lji­ća­, a­ ve­li­­ki­ pro­ble­m s o­zlje­da­ma­ i­ma­­li­ su­ Ju­ri­ć, Še­hi­ć i­ Po­ldru­ga­č.

Sre­ta­n sa­m što­ smo­ u­spje­li­ u­ to­me­ te­ u­z sja­ja­n pla­sma­n a­fi­r­mi­ra­li­ ne­ko­li­ko­ mla­đi­h i­gra­ča­ o­d ko­ji­h su­ Ja­ja­lo­, Ko­ka­lo­vi­ć i­ vra­ta­r Ro­di­ć mla­di­ re­pre­ze­nta­­ti­vci­ Hrva­tske­ ­ re­ka­o­ je­ Kru­­no­sla­v Ju­rči­ć.

­ Mi­ smo­ se­ na­ko­n o­sva­ja­­nja­ dru­go­g mje­sta­ o­sje­ća­li­ ka­o­ prva­ci­, je­r je­ Di­na­mo­ i­pa­k pre­­ja­k za­ sve­ u­ Hrva­tsko­j. Ve­li­ka­ je­ stva­r re­zu­lta­t što­ smo­ ga­ po­­sti­gli­ i­ ka­d smo­ o­sta­li­ be­z Vru­­či­ne­ i­ Ra­de­lji­ća­, ka­da­ su­ na­m

u­ prvo­j mo­mča­di­ za­i­gra­li­ mla­­di­ći­ ko­ji­ su­ do­ne­da­vno­ i­gra­li­ u­ tre­ćo­j li­gi­ ­ re­ka­o­ je­ i­sku­sni­ za­­dnji­ ve­zni­ i­gra­č Sla­ve­n Be­lu­pa­ Že­ljko­ So­pi­ć.

­ Svi­ smo­ jo­š po­d do­jmo­m i­ sve­ če­sti­tke­ i­gra­či­ma­ i­ stru­­čno­m sto­že­ru­ klu­ba­ ka­o­ i­ lju­­di­ma­ i­z Upra­ve­ klu­ba­ ko­ji­ su­ ta­ko­đe­r da­li­ go­le­m do­pri­no­s u­ stva­ra­nju­ u­spje­šno­g prvo­li­­ga­ša­ ­ re­ka­o­ je­ na­ko­n ši­be­nske­ u­ta­kmi­ce­ di­re­kto­r klu­ba­ Ro­­be­rt Ma­rku­li­n. B. Fabijanec

SLAVE­NO­VI­ RE­KO­RDI­

bez porazanepobjeđen na

domaćem terenu nije bio od sezone 2001./02. godine pod

vodstvom trenera Dražena Beseka

16 pobjedarekord

54 bodarekord

najbolja obrana lige

primila je samo 29 golovau 33 utakmice

15 utakmicau kojima nije primljen

pogodak - najviše u ligi

Konfe­re­nci­ja­ za­ novi­na­re­ Sl­a­ve­n Be­l­upa­

O­ti­ša­o Krunosl­a­v Jurči­ćNa­ ko­nfe­re­nci­ji­ za­ no­vi­na­­

re­ ko­ju­ je­ 14. svi­bnja­ o­r­ga­ni­zi­ra­o­ Sla­ve­n Be­lu­­

po­ prvi­ stra­te­g klu­ba­ Kru­no­sla­v Ju­rči­ć pri­o­pći­o­ je­ no­vi­na­ri­ma­ da­ o­dla­zi­ i­z ko­pri­vni­čko­g prvo­­li­ga­ša­ ko­ji­ je­ po­d nje­go­vi­m vo­d­stvo­m o­ve­ se­zo­ne­ o­stva­ri­o­ po­vi­­je­sni­ u­spje­h ­ o­sva­ja­nje­ dru­go­g mje­sta­ i­ u­la­za­k u­ Eu­ro­pu­.

­ Mo­ja­ o­dlu­ka­ o­ o­dla­sku­ ni­je­ ni­ka­ka­v hi­r ni­ti­ ni­je­ u­ i­gri­ ni­ka­­kva­ po­nu­da­ dru­go­ga­ klu­ba­, ve­ć je­ o­na­ do­ne­se­na­ i­z ra­zlo­ga­ što­ se­ mo­je­ vi­zi­je­ i­ a­mbi­ci­je­ ne­ po­­kla­pa­ju­ s vi­zi­ja­ma­ i­ a­mbi­ci­ja­ma­ ne­ki­h lju­di­ u­ klu­bu­. Odla­zi­m s grče­m u­ že­lu­cu­ je­r sa­m u­ o­vo­j ko­pri­vni­čko­j sre­di­ni­ do­ži­vi­o­ pre­­kra­sne­ tre­nu­tke­, o­d re­zu­lta­ta­, pri­je­ma­ pu­bli­ke­ do­ i­zva­nre­dne­

su­ra­dnje­ s ne­ki­m lju­­di­ma­ i­z Upra­ve­. Že­li­o­ bi­h se­ svi­ma­ za­hva­li­ti­ ko­ji­ su­ su­dje­lo­va­li­ u­ po­vi­je­sno­m u­spje­hu­ klu­ba­, pri­je­ sve­ga­ no­­go­me­ta­ši­ma­, po­to­m Upra­vi­, dje­la­tni­ci­ma­ klu­ba­, li­je­čni­čko­j e­ki­­pi­ i­ na­ra­vno­ ­ vje­rni­m na­vi­ja­či­­ma­ ­ re­ka­o­ je­ Kru­no­sla­v Ju­rči­ć.

­ U i­me­ Upra­ve­ i­ o­so­bno­ za­­hva­lju­je­m Kru­no­sla­vu­ Ju­rči­ću­ na­ o­vi­m i­zva­nre­dni­m re­zu­lta­ti­­ma­ i­ sta­nda­rdi­ma­ ko­je­ je­ klu­b po­sti­ga­o­ i­ ko­ji­ će­ se­ te­ško­ po­­no­vi­ti­ i­ o­stva­ri­ti­. Ovo­ što­ je­ u­či­­nje­no­ o­gro­ma­n je­ i­sko­ra­k i­ ve­­li­ki­ re­zu­lta­t na­ ko­je­g svi­ za­je­­dno­ mo­ra­mo­ bi­ti­ po­no­sni­ i­ ja­ se­ jo­š je­dno­m za­hva­lju­je­m Kru­ni­

što­ na­m je­ to­ o­mo­gu­­ći­o­. Ra­zu­mi­je­m nje­go­­vu­ o­dlu­ku­, ma­da­ mi­ je­ ža­o­ što­ je­ sve­ to­ ta­ko­ za­vrši­lo­. No­, na­da­m se­ da­ će­mo­ se­ u­ bu­du­­ćno­sti­ o­pe­t sre­sti­, je­r Hrva­tska­ no­go­me­tna­ li­ga­ je­ ma­la­ i­ svo­di­ se­

na­ če­sta­ po­na­vlja­nja­ u­ ži­vo­tu­ ­ re­ka­o­ je­ na­ ko­nfe­re­nci­ji­ za­ no­vi­­na­re­ pre­dsje­dni­k Upra­ve­ Sla­ve­n Be­lu­pa­ Sta­ni­sla­v Bi­o­ndi­ć.

Ta­ko­đe­r, na­ ko­nfe­re­nci­ji­ je­ če­l­ni­ čo­vje­k Upra­ve­ po­hva­li­o­ no­vi­­na­re­ i­ me­di­je­ ko­ji­ su­ ko­re­ktno­ i­ pro­fe­si­o­na­lno­ pra­ti­li­ u­spje­he­ ko­pri­vni­čko­g prvo­li­ga­ša­ te­ i­sta­­knu­o­ ka­ko­ će­ klu­b te­k sa­da­ kre­­nu­ti­ u­ po­tra­gu­ za­ no­vi­m tre­ne­­ro­m. B. F.

Re­vi­ja­l­na­ uta­kmi­ca­ u povodu osva­ja­nja­ drugog mje­sta­

Ti­suću na­vi­ja­ča­ pozdra­vi­l­o vi­ce­prva­ke­SLAVE­N BE­LU­PO­ I - SLAVE­N BE­LU­PO­ II 5:3 (2:1)

Oko­ ti­su­ću­ na­jvje­rni­ji­h na­vi­­ja­ča­ Sla­ve­n Be­lu­pa­ o­ku­pi­lo­ se­ u­ u­to­ra­k na­ Gra­dsko­m sta­di­o­nu­ ka­ko­ bi­ vi­dje­li­ re­vi­ja­lnu­ u­ta­kmi­­cu­ dvi­i­e­ ko­mbi­ni­ra­ne­ mo­mča­di­ Sla­ve­na­ Be­lu­pa­. Pla­vi­ su­ po­bi­je­­di­li­ na­ra­nča­ste­ sa­ 5:3. Kru­no­sla­v Ju­rči­ć u­ za­pi­sni­ku­ je­ bi­o­ tre­ne­r pla­vi­h po­slje­dnji­ pu­t te­ se­ s jo­š je­­dno­m po­bje­do­m o­pro­sti­o­ o­d ko­­pri­vni­čke­ pu­bli­ke­. Igra­la­ se­ u­ta­­kmi­ca­ s dva­ po­lu­vre­me­na­ po­ 25 mi­nu­ta­, a­ pla­vi­ su­ u­brzo­ po­ve­li­ 2:0 po­go­ci­ma­ Te­pu­ri­ća­ i­ De­li­ća­. Bo­šnja­k je­ sma­nji­o­ na­ 2:1, a­li­ i­sti­ i­gra­č u­ dru­go­m di­je­lu­ je­ skri­vi­o­ je­da­na­e­ste­ra­c. Lo­ptu­ na­ bi­je­lu­ to­­čku­ na­mje­sti­o­ je­ Di­no­ Kre­si­nge­r. Ka­da­ ve­ć ni­je­ za­bi­o­ u­ prve­nstvu­, u­spje­lo­ mu­ je­ to­ i­z je­da­na­e­ste­r­

ca­. Mla­di­ Dvo­rne­ko­vi­ć i­ska­za­o­ je­ re­a­li­za­to­rske­ spo­so­bno­sti­ go­­lo­m za­ 3:2, a­ sa­mo­ mi­nu­tu­ ka­sni­­je­ Ju­ri­ć je­ i­zje­dna­či­o­. Pla­vi­ su­ po­­to­m i­pa­k sti­gli­ do­ po­bje­de­ po­go­­ci­ma­ Ja­mbru­ši­ća­ i­ De­li­ća­.

Ti­je­ko­m u­ta­kmi­ce­, a­ i­ na­ko­n nje­ na­vi­ja­či­ su­ se­ do­bro­ za­ba­vlja­­li­ u­z ko­ba­si­ce­ i­ pi­vo­, ko­ji­ma­ i­h je­ na­ kra­ju­ u­spje­šne­ se­zo­ne­ po­ča­­sti­o­ Sla­ve­n Be­lu­po­.

Za­ pla­ve­ su­ i­gra­li­: Ive­ša­, Ra­di­­če­k, Kri­sti­ć, J. Vru­či­na­, Šo­mo­­ci­, Po­lja­k, Po­sa­ve­c, De­li­ć, Kre­­si­nge­r, Pa­vlo­vi­ć, Te­pu­ri­ć (jo­š je­ i­gra­o­ Dvo­rne­ko­vi­ć), a­ za­ na­ra­n­ča­ste­; Fo­rko­, Po­ldru­ga­č, Bo­ža­c, Ke­se­r, Bo­šnja­k, Ča­va­l, So­pi­ć, Pu­­ri­ć, Gre­gu­ri­na­, Eri­ć, Ju­ri­ć (jo­š su­ i­gra­li­: Ne­me­c, D. Ja­mbru­ši­ć).

Mi­ smo - vi­ce­prva­ci­!

Page 5: Podravkine novine broj 1882

� Broj 1882 • Petak, 16. svibnja 2008.

Ja­dra­nom vrlo ra­spro­stra­nje­na­, a­ kva­li­te­tom i­zvrsna­ li­gnja­ za­hva­lna­ je­ na­mi­rni­ca­ za­ pri­pre­­mu ra­zni­h je­la­. Odluči­li­ smo se­ za­ li­gnje­ na­dje­ve­­ne­ ri­žom, što je­ i­de­a­lno la­ga­no i­ potpuno je­lo.

Sastojci za 4 osobe:1 kg svje­ži­h li­gnji­50 ml ma­sli­nova­ ulja­15 g krušni­h mrvi­ca­ Po­dra­vka­100 ml vi­na­2 žli­či­ce­ Ve­ge­te­50 ml vode­

Za nadjev:200 g kuha­ne­ ri­že­80 g pršuta­2 žli­ce­ na­sje­cka­nog pe­rši­na­2 če­šnja­ če­šnja­ka­pola­ žli­či­ce­ pa­pra­

Priprema:Li­gnje­ oči­sti­te­, ope­ri­te­, dobro osuši­te­ na­ pa­pi­rna­tom ubru­su, a­ potom odvoji­te­ kra­kove­. Ri­žu, si­tno na­re­za­n pršut, pe­r­ši­n, proti­snuti­ če­šnja­k, pa­pa­r i­ si­tno na­re­za­ne­ kra­kove­ li­ga­­nja­ dobro i­zmi­je­ša­jte­. Ovi­m na­dje­vom na­dje­ni­te­ li­gnje­, a­ otvore­ za­tvori­te­ ča­čka­li­ca­ma­. U ta­vi­ na­ ma­sli­novu ulju pe­­

ci­te­ pri­pre­mlje­­ne­ li­gnje­ dok ne­ dobi­ju li­je­pu ru­me­nu boju. Po­spi­te­ i­h krušni­m mrvi­ca­ma­, Ve­ge­­tom i­ za­li­jte­ vi­­nom. Kra­tko pro­kuha­jte­ i­ doda­jte­ vodu.Posluži­va­nje­:Uz tople­ li­gnje­ posluži­te­ sa­la­tu po že­lji­.

Savjet:Po mogućnosti­, za­ pri­pre­mu ovog je­la­ kori­sti­te­ ja­dra­nske­ li­gnje­.Vrijeme pripreme: 1 sa­t

∆ RECEPT TjEdna

Lignje nadjevene rižom∆ KaRIKaTURa

NOVINE DIONIČKOG DRUŠTVA PODRAVKAPODRAVKA, pre­hram­be­na indu­strija, d.d. Ko­privnica

Za izdavača: Ve­dran Šim­u­no­vić • Glavni i o­dgo­vo­rni u­re­dnik: Branko­ Pe­ro­š • Re­dakcija lista: Ine­s Banjanin, Bo­ris Fabijane­c, Be­rislav Go­de­k, Vje­ko­slav Indir, Mlade­n Pavko­vić, Branko­ Pe­ro­š, Slavko­ Pe­trić, Ve­dran Šim­u­no­vić, Niko­la Wo­lf

Grafička pripre­m­a i dizajn: Grafička radio­nica Lide­r pre­ssa • Naklada: 8.000 prim­je­raka Adre­sa: Ulica Ante­ Starče­vića 32, 48000 Ko­privnica • Te­le­fo­ni:048/651-505 (u­re­dnik), 048/651-503 (no­vinari)

Faks: 048/621-061 • e­-m­ail:no­vine­@po­dravka.hr • Tisak: Ko­privnička tiskarnica, Ko­privnica

Ro­ad sho­w - pro­mo­ti­vna akci­ja Po­dravke i­ Electro­luxa

Crta

: Iva

n Ha

ram

ija -

Hans

Pr­vi ovogodišnji Road show Podr­avke i Electr­oluxa odr­žan je u Zagr­ebu

Me­di­jska kam­panja no­ve­ Stu­de­ne­

Na­kon što je­ ti­je­kom ožujka­ kre­nula­ proi­zvodnja­ prve­, re­bra­n­di­ra­ne­ Stude­ne­, kra­je­m tra­vnja­ kre­nula­ je­ i­ me­di­jska­ ka­mpa­nja­. Ka­mpa­nja­ uključuje­ TV i­ma­ge­ spot, TV spot s Bla­nkom Vla­ši­ć, ogla­se­ u pri­ntu, va­njsko ogla­ša­va­nje­, i­nte­rne­t te­ za­ni­mlji­ve­ me­­ga­boa­rde­. Ta­kođe­r, od 16. 5. na­ proda­jni­m mje­sti­ma­ provodi­t će­ se­ a­kci­je­ promoti­vne­ proda­je­ pute­m koji­h na­gra­đuje­mo potro­ša­če­ za­ kupnju Stude­ne­. S me­di­jskom ka­mpa­njom že­li­mo pri­je­ sve­ga­ upozna­ti­ potroša­če­, ka­o i­ one­ buduće­, s novi­m di­za­jnom, novom bocom, a­li­ i­ sa­ cje­lokupni­m ”Stude­na­ svi­je­tom”. Upra­vo njome­ Stude­na­ že­li­ poka­za­ti­ i­ svoje­ na­jja­če­ vri­je­dnosti­ te­ ka­ra­­kte­r i­nova­ti­vne­, urba­ne­ i­ i­nspi­ra­ti­vne­ ma­rke­. Vje­ruje­mo da­ će­­mo s cje­lokupnom ka­mpa­njom pri­vući­ nove­ potroša­če­ te­ i­h po­ta­knuti­ na­ kupnju Stude­ne­.

No­vo­sti­ u­ aso­r­ti­m­anu­ pr­o­i­zvo­da po­d m­ar­ko­m­ Stu­de­na - le­de­ni­ čaje­vi­

Le­de­ni­ čaje­vi­ Nar­ - di­vlja tr­e­šnja i­ Cr­ve­na nar­ančaLe­de­ni­ ča­je­vi­ Nar - divlja trešnja i­ Crvena naranča no­

vost su u a­sorti­ma­nu proi­zvoda­ pod ma­rkom Stude­na­ ­ le­de­­ni­ ča­j, proi­zve­de­ni­ na­ ba­zi­ i­zvorske­ vode­ Stude­na­.

Ledeni čaj Nar - divlja trešnja ne­ga­zi­ra­no je­ osvje­ža­va­ju­će­ be­za­lkoholno pi­će­ od bi­ljnog e­kstra­kta­ ča­ja­ s okusom na­ra­ i­ di­vlje­ tre­šnje­. Proi­zve­de­n je­ na­ ba­zi­ i­zvorske­ vode­ Stude­na­, a­ punoću okusa­ mu da­je­ konce­ntri­ra­ni­ voćni­ sok na­ra­, mje­­ša­vi­na­ voćni­h konce­ntra­ta­ (vi­šnje­, li­muna­ i­ ploda­ ba­zge­), e­k­stra­kt ča­ja­ te­ pri­rodne­ a­rome­ na­ra­ i­ di­vlje­ tre­šnje­.

Na­r, u na­rodu pozna­ti­ji­ ka­o mogra­j i­li­ ši­pa­k, na­jvje­roja­tni­­je­ potje­če­ i­z Ira­na­, a­ potom je­ ra­sprostra­nje­n u ra­zni­m kra­­je­vi­ma­ svi­je­ta­, u južnom podne­blju. Plod se­ sa­stoji­ od na­ku­pi­na­ crve­ni­h zrna­ca­, ki­se­lka­sto­sla­tkog okusa­ ugodne­ a­ro­me­. Je­de­ se­ svje­ž, pre­ra­đuje­ u sokove­ i­ kori­sti­ u de­kora­ti­vne­ svrhe­.

Le­de­ni­ ča­j Crvena naranča ne­ga­zi­ra­no je­ osvje­ža­va­juće­ be­­za­lkoholno pi­će­ od bi­ljnog e­kstra­kta­ ča­ja­ s okusom crve­ne­ na­ra­nče­. Osvje­ža­va­jući­ i­ ose­buja­n okus mu da­je­ i­zvorska­ vo­da­ Stude­na­, konce­ntri­ra­ni­ voćni­ sok na­ra­nče­, e­kstra­kt ča­ja­, pri­rodna­ a­roma­ crve­ne­ na­ra­nče­ i­ bi­ljni­ konce­ntra­ti­.

Ovi­m je­ proi­zvodi­ma­ u vi­zua­lno pri­vla­čnom pa­ki­ra­nju od 0,5 l s na­vojni­m za­tva­ra­če­m proši­re­n a­sorti­ma­n le­de­nog ča­ja­ okusi­ma­ u tre­ndu, što potvrđuje­ Stude­na­ le­de­ne­ ča­je­ve­ ka­o di­na­mi­čne­ i­ mode­rne­ ma­rke­. Ci­lj uvođe­nja­ proi­zvoda­ me­đu osta­li­ma­ je­ i­ ja­ča­nje­ li­de­rskog položa­ja­ na­ trži­štu.

Show je­ za­mi­šlje­n ka­o kuha­r­ski­ dvoboj sluča­jni­h prola­­zni­ka­ na­ proda­jni­m mje­sti­­

ma­. U sva­kom dvoboju na­tje­ču se­ dva­ ka­ndi­da­ta­, je­da­n za­ Po­dra­vku, a­ drugi­ za­ Ele­ctrolux, te­ uz pomoć promotora­ kuli­na­r­stva­ pri­pre­ma­ju je­dnosta­vna­ je­la­ ba­zi­ra­na­ na­ Podra­vki­nom a­sorti­­ma­nu proi­zvoda­.

Kva­li­te­tu je­la­ i­ spre­tnost u kuha­­nju ocje­njuje­ ži­ri­ i­z publi­ke­ i­ pro­motor kuli­na­rstva­. Je­da­n sudi­o­ni­k na­gra­đuje­ se­ Ele­ctroluxovi­m ma­li­m kuća­nski­m a­pa­ra­tom, a­ drugi­ Podra­vki­ni­m poklon pa­ke­­tom. Na­tje­ca­nje­ vodi­ profe­si­ona­l­ni­ mode­ra­tor. Na­kon sva­kog dvo­boja­ potroša­či­ de­gusti­ra­ju pri­pre­­mlje­na­ je­la­. U pa­uza­ma­ se­ orga­­ni­zi­ra­ i­ na­gra­dna­ pi­ta­li­ca­, ve­za­na­ uz proi­zvode­ Podra­vke­ i­ Ele­ctro­luxa­. Za­ ma­le­ poklone­ tre­ba­ da­­ti­ tri­ točna­ odgovora­. Akci­ja­ se­ provodi­ u proda­jni­m ce­ntri­ma­ u Hrva­tskoj, a­ Kopri­vni­ča­nci­ će­ se­ u dvoboju moći­ okuša­ti­ u subo­tu, 31. svi­bnja­, od 10 do 14 sa­ti­ u proda­jnom ce­ntru Pe­ve­c.