of 128/128
OSNOVE PODUZETNIŠTVA I MENADŽMENTA

Poduzetništvo i menadžment

  • View
    532

  • Download
    2

Embed Size (px)

DESCRIPTION

skripta iz poduzetništva,jako dobra

Text of Poduzetništvo i menadžment

OSNOVE PODUZETNITVA I MENADMENTA

1. PODUZETNIKPoduzetnik je osoba nadarena poslovnim duhom i rukovodnim sposobnostima, bogata znanjem o poslovima i ljudima, odluna i spremna da preuzme rizik upravljanja poduzeem na temelju inovacija i stalnog razvoja. Jednostavnije reeno, to je poslovni ovjek koji ulae svoj novac u odreeni poslovni pothvat nadajui se zaradi. PREMA DEFINICIJI RAZLIITIH ZNANSTVENIKA Bez obzira u kojem gospodarskom okruenju djeluje i kojom se aktivnou bavi, poduzetnik je uvijek poslovno kreativan, inovativan, dinamian, spreman na rizik i uporan rad Sposoban je brzo uoiti gospodarske anse, ali i probleme i mogunosti Najee je zanesen vlastitom idejom i sposoban je svoj entuzijazam prenijeti na svoje suradnike Mora biti dobar lider, mora postaviti prave zadatke i ponuditi zadovoljavajua rjeenja Ako ne uspije u svom poduzetnikom pothvatu pravi poduzetnik poinje ponovno (mora znati i gubiti) Ako uspije nikada se ne zadovoljava postignutim ve ide dalje, trai nove ideje i nove mogunosti KLJUNE OSOBINE PODUZETNIKA Za budueg poduzetnika je vjerovatnije da je outsider ili pobunjenik koji je otkrio prirodni smisao za stvaranje poslova iz niega. Veina njih postaje najboljima u rizinim poslovima. esto ih okolina smatra sanjarima, zanesenjacima i ekcentricima, no sigurno je da su to osobe koje znaju to ele! Klju uspjeha potreba za postizanjem cilja,elja da ostvare neto bolje ,drugaije ili neto na svoj nain. Poduzetnici se fokusiraju na osobni uspjeh, elei sve sami postii. 1. INOVATIVNOST obuhvaa kreiranje i uvoenje promjene, razvoj i primjenu novih proizvoda, usluga, procesa, postupaka i novih rjeenja. Jedini nain da se ostane na elu igre jest kontinuirano ostvarivanje novih ideja. Poduzee koje eli postati i ostati meu liderima u budunosti, treba postati pokretna meta za svoje konkuretne. Cilj poslovanja ne treba usmjeriti samo na velike ideje nego i na mnogostruke sposobnosti i male napretke koji su esto dovoljni ako su dobro odabrani i primjereni situaciji i tritu na kojem se ostvaruju. Sedam inovacijskih izazova s kojima Peter Drucker povezuje poduzetnika : 1) nepredvidivost uspjeha odnosno neuspjeha 2) nesklad izmeu sadanje i budue realnosti 3) inovacije vezane uz potrebe odreenog procesa 4) promjene u proizvodnji i trinoj strukturi 5) demografske promjene 6) nove spoznaje i znanja 7) promjene u razmiljanjima

1

2.RAZUMNO PREUZIMANJE RIZIKA poduzetniki rizik odnosi se na mogunost donoenja pogrene odluke zbog nepredvidivog dogaaja i zakazivanja ljudskog faktora u organizacijskom sustavu. Iz navedenih razloga poduzetnik skuplja informacije na tritu prodaje i nabave te prouava zakonske, devizne, carinske i druge propise i preispituje stvarnu i potencijalnu konkurenciju. Rizik se esto povezuje s oportunitetnim trokom koji odrava nepromjenjivi ili planski rizik koji je povezan s pojedinim poduzetnikim projektom. Treba pravodobno i temeljito razmotriti sva pitanja koja dovode u sumnju ispravnost poduzetnikog projekta: smanjena likvidnost, zasienost trita, deficitarnost sirovina, promjena strukture potronje, vjerodostojnost restriktivne politike, mogunost prekida gospodarskih tokova, tendencija na podruju energetike i ekologije te politika zapoljavanja. 3.SAMOUVJERENOST poduzetnici esto vjeruju da su im izgledi za uspjeh i bolji nego to same injenice pokazuju. Potrebno je imati visoke ambicije za uspjeh. Poduzetnik treba prepoznati i uspostaviti glavnu ravnoteu izmeu ambicija i postavljenih ciljeva to je povezano s upravljanjem i komuniciranjem. emu uspjean poduzetnik, u okolnostima dananjeg globalnog trita, posveuje posebnu pozornost? Uz stalna organizacijska restrukturiranja i multifunkcionalni timski rad, uspjean poduzetnik posebnu pozornost posveuje buduim trinim kretanjima i stvaranju : 1. vizije najee osobni stav poduzetnika koji ne iznosi u pisanom obliku, komunikativnost i inspirativnost su temeljne znaajke vizije. 2. misije predstavlja konkretiziraniju varijantu vizije, u njoj se navode pravci poslovnog djelovanja.Bitna je za onu vrstu poduzetnika kojima novac nije u prvom planu, putem nje stjee se povjerenje, osobni razvoj i korporacijski imid te se jaa poduzetnika svijest i upornost. Pri koncipiranju misije treba odgovoriti na sljedea pitanja: koji je razlog naeg postojanja, koja je naa temeljna svrha, koja je naa poslovna filozofija, po emu se razlikujemo od drugih, na koji smo trini segment usmjereni itd. 3. specifinih svrha najue povezana s poduzetnikom samouvjerenou, vjera da su bolji od ostalih i da mogu ono ta drugi ne mogu. 4. strategijskih ciljeva predstavljaju dugoronu viziju poduzetnikih ciljeva i temeljne svrhe poslovanja...ciljevi odnosno njihovo ostvarenje moe posluiti kao mjerilo uspjenosti i poduzetnikog poslovanja, imaju i motivirajue i usmjeravajue efekte. 4. UPORAN RAD poduzetnici smatraju promjenu i razvoj svojom zvijezdom vodiljom,a stvaranje promjena nije mogue bez upornog i mukotrpnog rada koji ne mora uvijek uroditi plodom. On uvijek traga za promjenom, reagira na nju i koristi je kao povoljnu priliku u poduzetnikoj aktivnosti. 5. POSTAVLJANJE CILJEVA cilj uspjenih poduzetnika: kako dostii kreativne ideje kojima e konkurenti biti nadmaeni, a ne kako oponaati konkurente. Ciljevi su im visoki i ambiciozni; osobni i poslovni cilj su usko povezani, a predmet poslovanja se odabire prema trinim mogunostima, a ne prema osobnim afinitetima; ele stei nezavisnost, ostvariti visoku zaradu, dokazati poduzetniku sposobnost ... 6. ODGOVORNOST poduzetnici su odgovorni sami sebi; ele priznanje za svoj posao, ali preuzimaju i svu krivnju na sebe. Profit igra vanu ulogu kako kako mjerilo uspjenosti poslovanja tako i kao nagrada za uspjeno preuzimanje rizika.Dinamino okruenje u kojem se poduzetnika aktivnost ostvaruje sili ekonomsku znanost na postavljanje niza standarda, pa tako i profitnih. 2

PROFITNI STANDARDI PROFITA

ZA

UTVRIVANJE

PRIHVATLJIVIH

STOPA

Za postavljanje profitnih standarda postoji vie kriterija koji ukazuju na poduzetniki prihvatljivu profitnu stopu : 1. Profitna stopa drugih poduzea u istoj grani ili odabranih drugih poduzea uz uvjet da posluju u slinom okruenju; 2. Normalna ili povijesna profitna stopa koja predstavlja komparaciju profitnih stopa u vremenskom nizu; 3. Stopa profita koja je potrebna da se privue vlasniki kapital; 4. Profitna stopa dostatna da se gospodarski razvoj financira iz vlastitih izvora PITANJA I PROBLEMI S KOJIMA SE SUSREU PODUZETNICI NA PUTU OD IDEJE DO NJEZINE REALIZACIJE Tri su koraka u ostvarivanju poduzetnike aktivnosti: 1.JASNO DEFINIRANJE CILJEVA Kada je poduzetnik siguran to eli, treba se zapitati: Koja vrsta poduzea je meni potrebna? Koje rizike i rtve takvo poduzee zahtjeva? Jesam li spreman prihvatiti sve potrebne rizike i rtve ? Uspjeno poslovanje ovisi o znanju i vjetinama poduzetnika, ali i o stupnju rizika koji je on spreman poduzeti. Najei rizici : u sluajevima kod malih poduzea koja su esto suoena s pomanjkanjem kapitalnih i drugih resursa te su prisiljena posuivati od drugih poduzea ili banaka; ako se posluje s potpunom odgovornou onda poduzee odgovara svom svojom imovinom to poduzeu daje veu dozu ozbiljnosti, ali je i rizino; suradnja s neiskusnim i nekvalificiranim osobljem; mlada poduzea esto nemaju dovoljno sredstava da bi si priutila visoko kvalificirano osoblje. 2. UTVRIVANJE STRATEGIJE : Poduzetnici bi trebali razmiljati dugorono i zapitati se: Je li strategija dobro definirana ? Moe li utvrena strategija uroditi dostatnim profitom ? Je li strategija odriva ? - Strategija mora definirati tone upute vezane za poduzee i biti razumljiva za zaposlene u poduzeu. Kada se poduzetnici odlue za tono odreenu strategiju, moraju odrediti osigurava li dovoljno profitabilne poslove i eljeni napredak. - Za rast i profit potrebna je primjerena politika trokova, donoenje pravih odluka u pravom trenutku, ne smije se zaostajati za konkurencijom( cijenom ,efikasnou, kvalitetom ), profesionalnost ( imid, oslukivanje potroaevih elja), omjer fiksnih trokova i opsega posla etc. Dobra strategija zahtjeva stalnu kontrolu, korekciju, usavravanje i prilagoavanje promjenama. Poduzetnik treba razlikovati normalne potekoe od onih kriza koje mora ozbiljno shvatiti te odluiti isplati li se ostati u poslu ili ne. 3

Pitanje odrivosti je bitno je za one koji prate nove tehnologije i promjene na tritu; odriva strategija mora biti u skladu s tehnikim i kapacitetnim mogunostima samog poduzea. Bitno je da se strategija moe izvesti! 3. IZVRENJE STRATEGIJE : Poduzetnik se pita : Mogu li ja to ? gdje testira samog sebe. Savrena ideja nije garancija za savren rezultat. Bitno je moi izvriti planove inae mu prijeti propast poduzea. Zato, poduzetnik bi trebao provjeriti : Ima li dobre izvore i sredstva ? Koliko je jako poduzee ? Kakve su njegove vlastite mogunosti i afiniteti ? - u sredstva i izvore spadaju: rad, kapital, kupci: sve tri stavke se moraju ostvariti za dobro poslovanje. Na poetku poduzee ne mora imati ba sve tri stvari, ali je poeljno s vremenom uposliti kvalificirano osoblje s znanjem i iskustvom. Sve se vrti oko kupaca koji e kupiti na proizvod pa treba privui to vie klijenata. to ini tvrdu, a to meku infrastrukturu poduzea? Snaga i kapacitet poduzea da bi ono izvrilo danu strategiju ovisi o tvrdoj i o mekoj infrastrukturi. Tvrdu infrastrukturu ine organizacijska struktura i sistemi, a meku infrastrukturu kultura poduzea i norme. Neki poduzetnici ele graditi geografski rasprene poslove, tj. putem vie meusobno odvojenih poslovnih jedinica, pa e se takvo poduzee zasigurno primarno orijentirati na ulaganje u svoju tvrdu infrastrukturu, dok e istodobno poduzee smjeteno na jednoj lokaciji vie pridavati znaaj mekoj infrastrukturi, tj. samoj kulturi i imidu.

4

2. PODUZETNITVOPoduzetnitvo ukljuuje sve djelatnosti poduzetnika usmjerene na ulaganja i kombinaciju potrebnih inputa, irenja na nova trita, stvaranje novih proizvoda, novih potroaa i novih tehnologija. Ekonomska teorija razvijenih zemalja istie poduzetnitvo kao kamen temeljac gospodarskog sustava i gospodarskog razvoja. Poduzetnitvo je posebna gospodarska funkcija, razliita od vlasnike i upravljake; skup vie meusobno povezanih funkcija usmjerenih na pokretanje novih poslovnih inicijativa s ciljem oekivanja iznadprosjenih prihoda. Poduzetnitvo uvijek predstavlja vii stupanj sposobnosti da se uoi i participira izvanredna prilika za mogui poslovni uspjeh, te poduzetniku odlunost da se ue u akciju i kada je poduzetniki rizik izuzetno visok. Poduzetnivo je specifino obiljeje pojedinca ili institucije tj.ponaanje ili nain ponaanja. PREDNOSTI I NEDOSTACI ULASKA U PODUZETNITVO PREDNOSTI ( koristi ): 1. samostalno poduzetnitvo stvara temeljno zadovoljstvo u spoznaji da ste u svom poslu gospodar samom sebi, te da sukladno prilikama samostalno donosite odluke 2. ostvarenu dobit slobodno raspodjeljujete za proirenje svoga posla ili za poveanje tednje za mirovinu ( dobit je mjerljiva ) 3. slobodno moete prodati dijelove svoje imovine ili cijeli posao 4. ostvarenom dobiti moete se koristiti i za poveanje osobne potronje 5. zadovoljstvo u spoznaji da kreirate posao i za druge, a ne samo za sebe 6. ugled u okruenju s aktivnim odnosom prema lokalnoj zajednici moe vam donijeti i mjerljive i nemjerljive koristi ( mjerljive: dobit, nemjerljive: podizanje ugleda u okruenju, ope zadovoljstvo i sloboda rasporeivanja slobodnog vremena ) 7. samostalno poduzetnitvo moe se voditi kao obiteljski posao, pa se time stvara mjera optimuma privatnog i profesionalnog NEDOSTATCI ( trokovi ): 1. ponekad oteano prihvaanje realnosti da u svim aktivnostima nemate potpunu slobodu akcije ( sloboda nije apsolutna ve relativna; autonomija svakog poduzetnika ograniena autonomijom drugog. 2. kupac vaih proizvoda i usluga, kojem se prilagoavate i prema kojem usmjeravate svoje aktivnosti, vrlo je esto va poslovni gospodar ( kupci,konkuretni, dobavljai ) 3. drava vam odreuje pravila poslovnog ponaanja i zahtijeva od vas da plaate porez, pa se moete osjeati sputanim ( zakonska, devizna, carinska i porezna ogranienja ) 4. dobavljai vam takoer mogu uvjetovati ponaanje, osobito dobavljai novca- bankari 5. vae poduzetnike ambicije mogu biti ograniene, a time i sloboda, zbog nedovoljnih sredstava- materijalnih i novanih 6. poduzetnitvo e od vas, osobito u poetku, zahtijevati dug i naporan dan i sedmodnevni radni tjedan 7. profesionalni i privatni ivot e vam esto biti neodvojivi jedan od drugog, pa ete trebati puno razumijevanje obitelji i privatne okoline.

5

POVIJESNI RAZVOJ PODUZETNITVA Poduzetnitvo se kao djelatnost razvilo izmeu 12. i 15. stoljea. Osnovni tipovi poduzetnika u to vrijeme bili su : gusari, feudalci, dravni inovnici, pekulanti, trgovci i obrtnici. Prvi zaeci trgovakih poduzea javljaju se u 12. stoljeu u Italiji, a od kraja 14. st. javljaju se trajna udruenja koja su imala poslovni oblik slian dananjim javnim trgovakim drutvima. Kao tipian masovni fenomen poduzee se javlja tek u 15. st. Stvaralako poduzetnitvo razvilo se masovno tek u 17. st., pa do tog razdoblja govorimo o ranom trgovakom tipu poduzetnika i tipu ranokapitalistikog poduzetnika. Specijalizacija na podruju trgovine i posebno odvajanje bankarskih poslova poelo je tek u 18. st. FAZE RAZVOJA PODUZETNITVA U MODERNOJ EKONOMSKOJ TEORIJI 1. PRIJE ROENJA poduzetnici esto bolje postupaju u ranijim fazama razvitka, nego u kasnijim.Nastoje initi dobro u fazama prije roenja i prihvaanja. 2. FAZA PRIHVAANJA ( djetinjstvo ) poduzetnici se moraju muiti da pokriju trokove jer uvode sve vie proizvoda na trite; tijesno vezani za svoje poslove da bi mogli uoiti prepreke i djelovati brzo da ih uklone. 3. FAZA PRODORA ( rasta ) stopa rasta moe biti visoka da se poduzetnik s njom ne moe nositi. Mnogi nepripremljeni poduzetnici posru; prihodi od prodaje rastu, ali se javljaju problemi u sljedeim podrujima: novani tijek, proizvodnja, kvaliteta, isporuka.Ako se prihodi zadravaju na istoj razini, poduzetnici trebaju poveati broj specijalista i savjetnika kako bi ponovno dobili fleksibilnost i doli do faze zrelosti. 4. ZRELOST ( odraslost ) zato jedni poslovi uspijevaju, a drugi propadaju? kvaliteta koju poduzetnici imaju za uspjenost posla tijekom djetinjstva, nisu od pomoi u fazi prodora. Kako se treba ponaati poduzetnik kao menader ( prema Siropolisu) ? Za poveanje efikasnosti predlae: - poduzetnici bi trebali raditi tako da budu i poduzetnici i menaderi : 1. okruujui se ljudima koji o mnogim aspektima posla znaju vie od njih ; 2. usmjeravajui znanje takvih ljudi u djelotvorniju proizvodnju ; 3. drei korak s najnovijim menaderskim metodama ; Poduzetnici se ne bi smjeli odrei svoje poduzetnike sklonosti, trebaju nastaviti traiti nove prilike, odravajui ravnoteu izmeu koritenja takvih prilika i rjeavanja problema jer u protivnom im poslovi imaju male izglede za budui rast.

6

PREDUVJETI RAZVOJA PODUZETNITVA U POJEDINOJ NACIONALNOJ EKONOMIJI 1. TRITE potrebe trita predstavljaju ishodinu toku i primarnu orijentaciju svakog poduzetnika u njegovoj poduzetnikoj aktivnosti. Uloga poduzetnika je da opskrbi trite poboljanim proizvodima i uslugama otkrivajui nove putove i kanale distribucije, nadmaujui konkurenciju kvalitetom i cijenom, kreativnou i aktivnou. 2. PLATENO SPOSOBNA POTRANJA predstavlja koliinu roba ili usluga koju su po odreenim cijenama kupci spremni platiti u nekom razdoblju i na nekom tritu. Iz zakona potranje proizlazi da se vee koliine trae uz nie cijene iz pretpostavki: -potroai tee maksimiziranju zadovoljstva iz svojih dohodaka -potroake jedinice imaju ograniene dohotke -mo dodatne jedinice nekog dobra nakon odreenog vremena otpada -promjene u traenoj koliini jednog dobra ne dovode do promjene u moi zadovoljena ostalih dobara. 3. KONKURENCIJA trina konkurecija -meusobno natjecanje proizvoaa na tritu i u pogledu kvalitete i u pogledu kvantitete, cijene, distribucije i promocije, predstavlja izazov i motivaciju za poduzetnika i jaa njegov poduzetniki duh; konkurenciju treba poznavati, uvaavati, pratiti, analizirati, ocjenjivati i nadmaiti. 4. AUTONOMIJA PRIVREDNIH SUBJEKATA logina je posljedica slobodne trine ekonomije, a u gospodarskom pogledu oituje se kao autonomija poduzetnika i poduzea u izboru djelatnosti poslovanja, u izboru potrebnih resursa, izboru trita, ili segmenta trita, u izboru poslovnih partnera. Autonomija svakog pojedinog trinog objetka ograniena je autonomijom drugoga gospodarskog subjekta- zato ima vie poduzetnika i poduzea u okviru iste djelatnosti ili iste/sline vrste proizvoda ili uslugu, ali rezultati trebaju biti razliiti. Autonomija trai vie poslovnosti i odgovornosti i ne tolerira neuspjeh. Najuspjeniji poduzetnik koji ostvaruje vie dobiti: -onaj koji je bolje procijenio trine potrebe, bre se prilagodio novih tehnolokim i drugim zahtjevima, oni koji vode elastinu politiku cijena, koji sa svojom kvalitetom i poslovnou stekao stalne potroae i bolji poslovni imid. . ODNOS PODUZETNITVA I MENADMENTA Siropolis kae : prva je zadaa menadera da postigne dobro izvrenje poduzea. Menader uzima dobivene resurse ljude i novac, strojeve i materijal i orkestrira ih u proizvodnji. Za razliku od toga prva zadaa poduzetnika je da dovede do promjene u svrsi. Poduzetnici moraju sebe osobno staviti u proces odluivanja zato to imaju viziju poslovanja, postavljaju okvire poslovnih planova, svojim primjerom, entuzijazmom i odlunou utjeu na rad i ponaanje svojih suradnika i poslovnih partnera ; poduzetnik mora biti lider;osoba koja ima znanje o poslovima i ljudima, koja zna sluati, koja razumije ljude s kojima radi i koja se iskreno bavi svojim suradnicima i partnerima . Poeljno je da posjeduje znaajne osobne vjetine voenja kako bi uspjeno suraivao s raznim profilima suradnika: radnici, dobavljai, kupci, osiguravatelji, dravni inovnici.

7

TEORIJSKI PRISTUP PODUZETNITVU Tri su metodoloka pristupa: 1. personalni pristup predstavlja poduzetnitvo kao djelatnost ljudi s posebnim psiholokim svojstvima - inovativnost, kreativnost, samouvjerenost, fleksibilnost, sposobnost predvianja, potreba za postignuem, akcijska usmjerenost. 2. neoklasini pristup prikazuje poduzetnitvo kao djelatnost ljudi iji je osnovni cilj optimalizacija inputa s ciljem maksimiziranja outputa tj. profira 3. socio-kulturni pristup istie sklonost poduzetnitvu kao posljedicu spleta drutvenih odnosa i okolnosti ; poduzetnitvo tretira kao ekonomsku djelatnost koja u okviru sociokulturnih institucija efikasno koristi prirodne, drutvene i ekonomske potencijale.

8

3. PODUZEEPRAVNI OBLICI PODUZEA Osnovni kriteriji po kojima se ti pravni oblici poduzea meusobno razlikuju su : vlasnitvo kapitala, upravljanje, raspodjela dobitka i gubitka, snoenje rizika, davanje jamstva, obveza informiranja. Podjela: 1.INOKOSNA PODUZEA (individualna) -ona poduzea koja imaju samo jednog vlasnika, ija jedina ogranienja predstavljaju obveze prema dravnim propisima i ogranienja u financijskim resursima. Uz ogranienja, postoji i odreena odgovornost prema potencijalnim kupcima i vjerovnicima jer ako se ne podmiruju vlastiti dugovi prema vjerovnicima, vlasnik moe propasti. Obiljeja: mala poduzea orijentirana na ue, lokalno trite. najee proizvode jedan proizvod ili nekoliko srodnih ili slinih proizvoda relativno ga je lako osnovati jer zahtijeva samo nekoliko potrebnih dozvola radi sigurnosti njegova budueg vlasnika; dobivaju se kod ovlatenih dravnih institucija motivi osnivanja poduzea: osiguravanje egzistencije svoje obitelji ,zarada i bogaenje pojedinac-vlasnik je poduzetnik, glavniar, menader, radnik, a posao esto ukljuuje i lanove obitelji ; ima kompletnu kontrolu nad odlukama koje je donio, veu fleksibilnost, brzo reagira na promjene na tritu i prilagoava se novonastalim uvjetima,ima veu slobodu i direktnu kontrolu nad prihodima i rashodima PREDNOSTI sloboda lakoa osnivanja mali trokovi pokretanja porezne mogunosti NEDOSTACI neograniena odgovornost pomanjkanje kontinuiteta tekoa dobivanja kredita predodbe nestabilnosti

-neograniena odgovornost = poduzetnik je osobno odgovoran za sve dugove koje poduzee preuzme, sam se moram boriti sa svim nedaama odnosno sa oskudnou financijskih resursa, samo mora donositi sve poslovne odluke, ako vlasnik umre poduzee nestaje. 2.PARTNERSTVO ( ORTATVO ) - predstavlja ugovorom zasnovan obvezno-pravni odnos kojim se ugovorne stranke obvezuju udruiti svoj trud (rad) i svoju imovinu u cijelosti ili djelomice radi postizanja nekog zajednikog cilja. Ortaci mogu biti fizike i pravne osobe, koje se moraju dogovoriti o zajednikom cilju partnerstva. Imovinu ine ulozi ortaka (glavnica), te imovina steena poslovanjem ortatva. Predstavljaju najkompliciraniji organizacijski oblik poduzea, ali su i najpogodnija. O pitanju vlasnitva odluuju sami partneri, ovisno o tome koliko je tko uloio u posao. Dvije vane stvari o partnerstvima : 1. partneri se mogu zakonski obvezati za partnerstvo ugovorom ili nekom drugom obvezom 2. partnerstva su poduzea s neogranienom odgovornou

9

Ako jedan od partnera umre, napusti partnerstvo ili se pridruuje novi - ono se mora raskinuti.Nastaviti se moe samo formiranjem novog partnerstva ili promjenom poslovne strukture. U sluaju razmirica, probleme mogu izbjei sklapanjem sporazuma. PREDNOSTI vei izbor talenta vei ulog novca lakoa osnivanja mogue porezne pogodnosti NEDOSTACI neograniena odgovornost pomanjkanje kontinuiteta tekoa prijenosa vlasnitva mogunost prisilne likvidacije

*lakoa osnivanja: dovoljno zatraiti potrebne dozvole od strane nadlenih dravnih institucija te sklopiti ugovor o partnerstvu; u sluaju da ima puno razliitih partnera ili je organizacijska struktura slojevita , partnerstva tee da budu slina inokosnim poduzeima po strukturi kako bi postigli veu fleksibilnost ( prilagodljivost ) ili namjena uloge jednom partneru kao agentu koji obnaa poslove odgovornosti s neogranienom odgovornou i zakonski odgovara za sve druge poslove koje obavljaju drugi partneri. Tipovi partnera: aktivan partner aktivno ukljuen u posao i poznat je javnosti neaktivan partner nije aktivno ukljuen u posao, ali poznat je javnosti kao partner tihi partner ne posluje u poduzeu, moe biti poznat javnosti kao partner,ulaga skriveni partner aktivan je, ali nepoznat javnosti tajni partner smatra se neaktivnim i ne treba biti poznat javnosti potpartner ( nii ) i ogranieni partner -sudjeluju manje nego pravi partneri u poslovanju 3. KORPORACIJE - dominiraju u svijetu biznisa po ostvarenim prihodima od prodaje, po profitima i po broju zaposlenih - najrazvijeniji oblik poduzea u trinoj privredi i najefikasniji instrument prikupljanja kapitala za potrebe suvremenog biznisa.(gigantske korp.imaju 100 tis.dioniara, ak i mil.) - posjeduju poseban pravni identitet i posluju kao pravna osoba koja u svoje ime i za svoj raun kupuje, prodaje i pozajmljuje novac, prozvodi dobra i usluge te sklapa ugovore - plaaju dodatni porez na profit ( korporacijski profit + pojedinani prihod po dividendi ) - vodi ih nadzorni odbor, vlasnici mogu biti samo investitori, iri se ukljuivanjem drugih investitora ( privatno ) i javno-prodajom dionica, dioniari imaju najveu mo -prednost: nia porezna stopa nego kod inokosnog poduzea i partnerstva -pri osnivanju je potrebno ispuniti ispravu o inkorporianju koju mora odobriti drava, zatim slijedi usvajanje statuta

PREDNOSTI ograniena odgovornost kontinuitet lakoa prijenosa vlasnitva lakoa dobivanja kredita

NEDOSTACI visoki poetni zakonski trokovi naglaena reguliranost ekstenzivno izvjetavanje dvostruko oporezivanje

10

PRAVNI OBLICI TRGOVAKIH DRUTAVA U REPUBLICI HRVATKOJ PREMA ZAKONU O TRGOVAKIM DRUTVIMA 1. JAVNO TRGOVAKO DRUTVO kao drutvo osoba mogu osnovati barem dvije ili vie osoba. Imovina se formira unosom jednakih dijelova uloga lanova koji osnivaju drutvo ( u obliku novca, stvari, prava, usluga i dr.). Svaki lan drutva odgovara neogranieno i solidarno cijelom svojom imovinom. Odnosi se odreuju drutvenim ugovorom; drutvo nema posebnih organa; odluke se donose uz suglasnost svih lanova. Za utvrivanje rezultata poslovanja drutva izrauje se godinji raun dobitka i gubitka. Osoba ovlatena za voenje drutva duna je o poslovanju i rezultatu polagati raun svim lanovima drutva. 2. KOMANDITNO DRUTVO je drutvo osoba, a ine ga najmanje dvije ili vie osoba i moe imati dvije vrste lanova: komplementari koji odgovaraju za obveze drutva neogranieno sa svom svojom imovinom ( i onom izvan drutva) komanditori koji odgovaraju samo s iznosom uloga koji unose u drutvo. Drutvom upravljaju samo komplementari, komanditori imaju pravo uvida u poslovne knjige i godinja izvjea o rezultatima poslovanja, ali ne i pravo odluivanja. Imovina drutva formira se ulogom lanova. Dobit lanovi dijele prema unesenom ulogu u drutvo. Kod isplate dobiti komplementari imaju prednost. 3. DIONIKO DRUTVO ( d.d.;drutvo kapitala ) ine lanovi ( dioniari ) koji sudjeluju svojim ulozima u temeljnom kapitalu drutva; ulog je podijeljen na jednake dijelove- dionice; uplatom dionice postaje se dioniar i tako se stvara kapital drutva; najmanji nominalni iznos dionice je 10 kn, a temeljni kapital ne moe biti manji od 200 000 kn. Rizik se dijeli na vei broj osoba ( fizikih i pravnih ); pravo odluivanja imaju svi dioniari-vei udio u vlasnitvu= vie glasova kod odluivanja, a preko 50% dionica- odluuje sam. Statutom drutva reguliraju se odnosti prava i dunosti u drutvu; osnivatelji- oni koji su donijeli statut. 4.DRUTVO S OGRANIENOM ODGOVORNOU ( d.o.o. ,; drutvo kapitala) jedna ili vie pravnih ili fizikih osoba ulau temeljne uloge do visine dogovorenog temeljnog kapitala.Ako je osnivatelj jedna osoba onda se drutvo osniva na temelju izjave osnivatelja, a ako ih je vie, sklapa se ugovor o osnivanju drutva koji sklapaju osnivatelji; osnivateljitrgovaka drutva, drava, ustanove, visoka uilita...; ograniena odgovornost= osnivatelj(i) odgovaraju samo vrijednou koju unesu u temeljni kapital drutva; odluivanje u drutvu je regulirano druvenim ugovorom; organi= skuptina ( imenuje lanove uprave kao izvrno tijelo), nadzorni odbor ( ako je prosjean broj zaposlenih godinje 300 ) , uprava ( 1 ili vie direktora; vodi poslove ). * TRGOVAC je pravna ili fizika osoba koja samostalno i trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom roba ili pruanjem usluga na tritu. * TRGOVAC POJEDINAC je fizika osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s propisima o obrtnitvu i upisana je u trgovaki registar kao trgovac pojedinac .

11

FAZE IVOTNOG CIKLUSA PROSJENOG PODUZEA ivotni ciklus prosjenog poduzea moe se promatrati u 5 faza ( svaka faza zahtijeva drugaiji pristup, drugaije metode i rjeenja ) : 1. FAZA IZGRADNJE PIONIRI potrebni poduzetnici skloni visokom riziku i brzom donoenju odluka, poduzetnici s idejama, jasnim ciljevima i velikom predanou; esto jake osobe, veliki individalisti i egocentrici ). 2 . FAZA RASTA MAHERI potrebni poduzetnici koji imaju organizacijske sposobnosti, osobe koje se okruuju strunim pojednicima;dobro organizirane, autoritativne i ambiciozne osobe. 3. FAZA DIFERENCIRANJA STRATEZI -potrebni struni, kreativni i komunikativni poduzetnici koji su spremni i sposobni prenositi ovlasti upravljanja i kontroliranja na svoje suradnike . 4. FAZA KONSOLIDACIJE- TRENER- osobe sposobne zdravu socijalnu klimu, tj. dobre meuljudske odnose ; spori su u odluivanju, nisu spremni na visoke rizike; osnovni zadatak je motivirati suradnike u rjeavanju nagomilanih problema i koordinirati njihov rad. 5. LIKVIDACIJSKA FAZA

12

4. TEMELJNE STRATEGIJE ULASKA U PODUZETNIKE AKTIVNOSTISTRATEGIJE ULASKA U PODUZETNIKE AKTIVNOSTI 1.POINJANJE OD NULE Za ovaj put odluuju se poduzetnici kojima je osnivanje i oblikovanje vlastitog poduzea mnogo vei izazov nego kupnja ve postojeeg poduzea. Rizici su veliki i mnogo su manje anse za uspjeh nego od preuzetih uspjenih poslova. Poduzetnik zato mora uloiti mnogo truda u prikupljanje informacija o tritu. Mora odgovoriti na pitanja: tko su moji kupci?, gdje se nalaze?, koliko ih je?, koliki postotak e ih kupovati od mene i po kojoj cijeni su voljni kupiti moj proizvod/uslugu?, u kojim koliinama e kupovati? Poduzetnici koji poinju od nule moraju biti kreatori, inovatori i vjeti i brzi realizatori. Zadatak je da prije realizacije svog projekta preispita, analizira i identificira sve predvidive rizine parametre i njihov utjecaj na poduzetniki projekt. Rizine okolnosti: - izbor asortimana, kvaliteta, dizajn i cijena proizvoda - izbor dobavljaa - organiziranost nabavnih kanala - organiziranost kanala prodaje ili plasmana proizvoda i usluga - strukturiranje i organizacija marketinkog i promocijskog programa - uspjenost referencije poduzetnika - kvaliteta i radna motiviranost zaposlenih - efikasna kontrola cjelokupnog poslovnog procesa Marketinki pristup je najznaajniji pristup poduzetnika u realizaciji pothvata. Kod odreivanja cijena za nove proizvode moe se birati izmeu dvije krajnosti : skupljanje vrhnja u poetku najvea mogua cijena, do ulaska konkurenata pokupi vrhnje, a onda konkurenciju istiskuje radikalnim smanjivanjem cijena penetracijska cijena ide s relativno niskom poetnom cijenom, kojom obeshrabruje ulazak konkurenata, navikava potroae, a onda povisuje cijenu Diverzifikacija cijena predstavlja razliite cijene za pojedina trina podruja, vremenska razdoblja ili skupine potroaa. Pozitivne strane: izazov, uzbudljivost, apsolutna sloboda definiranja posla, pokretanje novih investicija,sloboda izbora i razvoja zaposlenika. Negativne strane: visoki rizik,samostalno prikupljanje izvora: lokacija, zgrada, oprema,materijal,radna snaga itd. 2. KUPNJA POSTOJEEG PODUZEA Postojee poduzee je manje rizino. Ako se radi o uspjenom postojeem poduzeu koje je ve dokazalo mogunost da privue kupce ili je ve stvorilo stalne potroae, anse za uspjeni nastavak su vee. Pored podataka o uspjehu postoje i oni o neuspjehu kako se pogreke ne bi ponavljale. Posebno je osjetljiv problem utvrivanja vrijednosti poduzea prije kupnje. Zato bi poduzetnici trebali raspolagati informacijama i znanjem o metodama procjenjivanja vrijednosti poduzea, ekonomskom i financijskom poloaju poduzea u gospodarskoj i trinoj strukturi i o poslovnim razlozima zbog kojih vlasnici ele prodati poduzee. Pri utvrivanju vrijednosti poduzea razmatra se koja je vrijednost imovine poduzea ili to, tj. koju zaradu poduzee moe postii. 13

Najznaajnije su dvije vrste metoda : 1. statike metode koje procjenjuju vrijednost poduzea po vrijednosti imovine na odreeni dan. 2. dinamike metode koje procjenjuju vrijednost poduzea polazei od uspjeha u poslovanju koje je poduzee ostvarilo, ali s teitem na procjeni dobiti u buduem poslovanju. Prema Siropolisu opravdani poslovni razlozi prodaje su najee : 1. osobni i karijerni razlozi (npr. vlasnici mogu eljeti da svoj imetak u obiteljskom poduzeu pretvore u novac) 2. nasljeivanje menadmenta (vlasnici mogu sumnjati u sposobnost mlaih ljudi u poduzeu da nastave profitabilno poslovati u budunosti) 3. jednoosobni menadment (vlasnici mogu uvidjeti da je njihovo poduzee za njih preveliko i da zbog vlastitih menaderskih nedostataka ne mogu sami nastaviti jaati poduzee) Opasnost za potencijalnog kupca kada vlasnici prodaju poduzee zbog zastarjele tehnologije, kratkog ivotnog vijeka proizvoda, zastarjelih metoda prodaje,distribucije i promocije. POSLOVNE ZAMKE: Za ocjenu stvarnog ekonomskog i financijskog poloaja poduzea koje se prodaje kupacpoduzetnik treba poeti s prodavateljevim financijskim izvjeima u kojima prodavatelji mogu manipulirati pojedinim stavkama. Malo vlasnika manipulira svojim knjigama, ali mnogo je naina kojima mogu legalno podcijeniti ili precijeniti svoj profit, npr. : 1. zalihe se mogu raunati na pet est naina, a svaki od njih razliito utjee na visinu profita 2. imovina kao to su strojevi ili zgrade moe se iskazati u uveanoj ili umanjenoj vrijednosti 3. amortizacija se moe ubrzati ili usporiti Pozitivne strane : manje rizino, ako je bilo uspjeno- anse za poslovanje su vee, a pored tih podataka postoje i podaci o neuspjehu da se greke ne bi ponavljale, Negativne strane: poslovne zamke 3.KUPNJA FRANIZE Jedan dio poduzetnika i znanstvenika smatra franizam najboljom ansom za potencijalnog poduzetnika zbog najmanjeg mogueg rizika, dok ga drugi smatraju nepovoljnim zbog relativno visoke pristojbe ( franizne naknade ) i zbog nedostatka poduzetnike autonomije i ansi za poduzetniku inovativnost. Vouk: franizam- strategija irenja poduzetnitva koji predtavlja nain pomou kojeg se , s ciljem zajednikog obavljanja poslovne djelatnosti, povezuju poznati i veliki proizvoai, trgovci ili davatelji usluge s malim proizvoaima, trgovcima ili davateljima usluga. Pozitivne strane: manje inicijalnog kapitala za poetak, manji rizik neuspjeha, koritenje uspjenog i poznatog poslovnog imena i reputacije, standardan proizvod i kvaliteta. Negativne strane: visoka pristojba, relativna sloboda; nedostatak poduzetnike autonomije i ansi za inovativnost, neophodno usuglaavanje s ugovorom i standardima, financijska obaveza prema davatelju franize.

14

5. ZNAAJ PODUZETNITVA U GOSPODARSTVU ODREENE NACIONALNE EKONOMIJEKARAKTERISTIKE KLASINIH TEORIJA EKONOMSKOG RASTA Rezultati klasinih teorija ekonomskog rasta sintetizirani su u modelu koji ekonomski rast definira kao funkciju rasta : 1. stanovnitva; 2. investicija; 3. tehnolokog usavravanja; 4. podjele rada; 5. tednje. tednja poduzetnika potie investicije, to dovodi do tehnolokog usavravanja, inovacija i podjele rada, iji je krajnji rezultat ekonomski rast. KARAKTERISTIKE NEOKLASINIH TEORIJA EKONOMSKOG RASTA Neoklasini modeli ekonomskog rasta definiraju ekonomski rast neke zemlje kao funkciju : 1. rada; 2. kapitala; 3. prirodnih resursa i 4. nematerijalnih imbenika, tj. znanja. Pojavom ovog modela prvi put se ekonomski rast neke nacionalne ekonomije objanjava nematerijalnim imbenikom znanja, tj. razinom obrazovanja stanovnitva. Endogeni rast oznaava rast induciran samim sobom, odnosno endogeni ekonomski rast oznaava rast gospodarstva uvjetovan ekonomskom politikom unutar samog sustava. SOLOWLJEV MODEL GOSPODARSKOG RASTA Najjednostavnija matematika formulacija Solowljeva modela ekonomskog rasta glasi: Yt = F ( Kt, Lt, t ), gdje je Kt = kapital, Lt = rad, a Yt = output u vremenu t. - pomou ovog modela relativno je lako formulirati matematike odnose izmeu outputa, kapitala i rada, ali modeliranje efekata od t (vremena) je mnogo tee, tako da se najee prihvaa teza da je ekonomski rast egzogen po vremenu.

ULOGA ROMERA, REBELLA I LUCASA U RAZVOJU EKONOMSKE TEORIJE GOSPODARSKOG RASTA Uvoenjem kategorije ljudskoga kapitala eliminiraju se tendencije opadajuih povrata akumulacije kapitala, to nepobitno ukazuje na vanost izuavanja ljudskog kapitala. Romer inzistira na tome da ljudski kapital (obrazovanje, vjetine i sposobnosti koje pojedinac posjeduje) treba gledati kao na pojavni oblik kapitala, vrstu kapitala kao to je to i fiziki kapital (strojevi). Izvor nove vrijednosti danas je ono to je dinamino, a ne ono to je statino (fiziki kapital). Financijskom kapitalu moe se znatno poveati vrijednost kada mu se doda informacija ili odreeno znanje. Stoga je dananja percepcija kapitala u meusobnom djelovanju svih vrsta kapitala kako bi se stvorila nova vrijednost i na taj nain poveao intelektualni kapital kompanije. ULOGA J. SCHUMPETERA U ANALIZI ZNAAJA PODUZETNITVA U GOSPODARSTVU ODREENE NACIONALNE EKONOMIJE Schumpeter je svojom teorijom o inovacijama naglaavao neospornu vanost inovacije za gospodarski rast i razvoj. Jasno pozicionira poduzetnitvo na centralno mjesto kapitalistikog sustava, dok je poduzetnik agent promjena koji svojim angamanom i mobilizacijom svojih kreativnih snaga stavlja inovaciju u funkciju gospodarskog razvoja.

15

ZADATCI SUVREMENE DRAVE FUNKCIONIRANJA GOSPODARSTVA

SA

STAJALITA

EFIKASNOG

Zadaci suvremene drave sa stajalita efikasnog funkcioniranja gospodarstva su: utvrivanje zakonskih okvira za funkcioniranje trita reguliranje financijskog sustava utjecaj na alokaciju resursa s ciljem poveanja efikasnosti gospodarske djelatnosti utvrivanje okvirnih stopa dugoronog ekonomskog rasta utjecaj na kratkorona gospodarska kretanja 6.utjecaj na unapreenje konkurencije

ULOGA PODUZETNITVA U GOSPODARSTVIMA SUVREMENOG SVIJETA U Zelenoj knjizi Poduzetnitvo u Europi Europska komisija istie sljedei znaaj poduzetnitva: a) potpomae otvaranju novih radnih mjesta i gospodarskom rastu; nova radna mjesta sve se vie otvaraju u novim malim poduzeima; smanjena nezaposlenost; poduzetnitvo daje pozitivan doprinos gospodarskom raste, moe pridonijeti jaanju socijalne i ekonomske kohezije u slabije razvijenim podrujima, poticanju gospodarskih aktivnosti i otvaranju radnih mjesta te integriranju nezaposlenih, i osoba u nepovoljnom poloaju, u radni odnos. b) od presudnog je znaaja za konkurentnost; poveava se produktivnost novim poduzetnikim inicijativama; tako se poveava pritisak konkurentnosti i potiu se ostala poduzea da odgovore jaanjem uinkovitosti te se tako jaa konkurentna snaga gospodarstva u cjelini; povean izbor-nie cijene za potroae. c) razvija osobne potencijale; osim materijalnog zadovoljstva, poduzetnik je samoispunjen zbog izazova, samostalnosti i slobode. d) razvija ope drutvene interese; poduzetnici su pokretaka snaga trino orijentiranoga gospodarstva i njihovi rezultati drutvu donose blagostanje, stvaraju nova radna mjesta te potroaima omoguuju vei izbor; uvoenje socijalne i ekoloke svijesti u poslovanje.

16

6. FRANIZAM KAO STRATEGIJA PODUZETNITVAFRANIZAM Franizam predstavlja trajan odnos izmeu franizanta i franizora u kojem je ukupna suma franizorovih znanja, imida, uspjeha, proizvodnje i marketinkih tehnika dana franizantu uz naknadu. Predstavlja poslovni odnos u kojem jedna strana ( davalac franize ) ustupa drugoj strani ( primaocu franize ) pravo da u svome poslovanju koristi ime, proizvode i usluge te proizvodno i poslovno iskustvo davaoca franize te se obvezuje da e primaocu pruiti potrebnu strunu pomo i savjete, dok se primalac obvezuje da e strogo potovati upute davaoca franize o organizaciji i nainu poslovanja. Ugovor izmeu prodavatelja i kupca koji kupcu ( franizantu ) doputa da prodaje proizvod ili uslugu prodavatelja ( franizora ); bit je da franizant od franizora dobije ve gotovo poduzee koje je vjerovatno preslika svih ostalih u franiznom lancu, a i strunu pomo kao to je: marketinka strategija poetno obuavanje zaposlenika i menadmenta ureenje lokala i njhova oprema standardizirana poslovna politika i postupci centralizirana nabava uz utedu lokacijski odabir i savjet pregovori o zakupnini financiranje FRANIZNI SPORAZUMI 1. franizni sporazum o franizi proizvoda/ zatitnog znaka poduzetnici dobivaju identitet svojih dobavljaa sporazumijevanjem o prodaji proizvoda pod imenom dobavljaa; relativno su neovisni o dobavljaima; moraju prihvatiti odreena pravila poslovanja, ali sami odabiru lokaciju, odreuju opremu i izlaganje robe,radno vrijeme i nain voenja posla ( npr. maloprodavai automobila i benzinske crpke ). 2. franizni sporazum o franizi sustava/naina poslovanja vea povezanost izmeu franizora i franizanta; franizant pored prava prodaje prava i usluga dobiva pomo u izboru lokacije, kontroli kvalitete, raunovodstvenom sustavu, obuavanju zaposlenika i menadmenta i rjeavanju problema ( npr. franize restorana, nekretnina, maloprodajnih usluga).

TEORIJSKA UPORITA FRANIZMA 1. Resursna teorija prema kojoj se tvrtke u ranoj fazi razvitka zbog oskudice kapitala za razvojne potrebe odluuju ponuditi franize. 2. Agencijska teorija koja prednost franize objanjava niim agencijskim trokovima zbog reduciranja problema koji nastaju uslijed odvojenosti vlasnitva i kontrole budui je kupac franize u pravilu i vlasnik i menader franizne jedinice.

17

PREDMET UGOVORA O FRANIZMU Predmet ugovora o franizmu mogu biti usluge, roba i proizvodnja. Franizam usluga obuhvaa: hotelijerstvo, ugostiteljstvo, proizvodnju odreenih standardiziranih predmeta, negotovinska plaanja ( Diners ), djelatnosti intelektualne naravi ( struna izobrazba, komercijalne usluge poduzeima ). Franizam robe je promet ili distribucija jedne ili vie vrsta proizvoda radi prodaje krajnjem potroau; roba je zatiena igovima i drugim znakovima razlikovanja u vlasnitvu davatelja franize ( znak poveava prodaju, npr.Benneton, Nike ). Industrijski franizam se odnosi na proizvodnju robe ili na neki tehnoloki proces u proizvodnji ( hrane, pia; npr. Cola- Cola ).

OSNOVNI ELEMENTI TIPSKOG UGOVORA O FRANIZMU -sadri paket obaveza ako se obveze ugovaraju svaka zasebno, nee se raditi o franizmu, nego o pseudofraniznom ugovoru. -sklapanje sve veeg broja ugovora o franizmu omoguilo je strunim udrugama s tog podruja stvoriti tipski ugovor u kojem su obuhvaeni elementi koji se najee koriste pri sklapanju takvih ugovora. podjela: PREAMBULA je uvodni dio za identifikaciju ugovornih strana ( franizora i franizanta ) OBVEZE FRANIZORA I OBVEZE FRANIZANTA ostale ugovorne odredbe

IZBOR FRANIZE U PODUZETNIKI POTHVAT Ulaskom u franizu, poduzetnik dobiva ve gotovo poduzee, ali ne i zajamen uspjeh. Stoga poduzetnik mora uloiti dosta rada, sposobnosti i adekvatnih poslovnih odluka. Upute o nainima i mogunostima najboljeg poslovanja: 1. koje proizvode ili usluge prodavati 2. kako ih prodavati 3. kako upravljati i kontrolirati trokove 4.koje podatke pratiti i koja izvjea pripremati 5. koje radno vrijeme odabrati 6. koje kadrove koristiti

18

FRANIZANT I NJEGOVE OBVEZE primatelj franize samostalna pravna osoba iji je osnovni interes da plaanjem novane naknade doe u mogunost koritenja uspjenog recepta poslovanja potpisivanje ugovora u franizmu ne mijenja njegovu pravnu samostalnost, ali ne moe biti zastupnik kompanije davatelja; sudjelovati u diobi poslovnog rezultata kompanije kupnjom franize dobije ve oblikovano poduzee izabiru franizu radi ostvarivanja mnogobrojnih ciljeva: jaanje poslovnih kapaciteta zbog oskudnosti resursa, rast djelotvornosti upravljanja i irenja trita. franizmom pribavlja dodatni kapital za pokretanje i voenje posla, aktivno sudjeluje u upravljanju franizom tako se smanjuju trokovi izgradnje objekta i voenja poslovanja, a to mu ostavlja vie kapitala za razvitak djelatnosti i za marketinke aktivnosti. OBVEZE: ustupljene oblike industrijskog vlasnitva duan iskoristiti u poslovanju, ali i tititi od neovlatene uporabe treih-odredba ugovora o uvanju poslovne tajne proizvode koje nudi u svom prodajnom prostoru mora nabavljati od davatelja ( dobavljaa ) koje je davatelj posebno ovlastio mora se u poslovanju pridravati standarda poslovanja koje propie davatelj, nastupati u pravnom prometu pod imenom,igom, tvrtkom ili drugim znakom davatelja i koristiti se znanjem i iskustvom davatelja franize ( franizora ) obvezuje se da nee prodavati robu niti jednog drugog proizvoaa niti pruati tue usluge, da e odravati minimalnu koliinu zaliha, ostvariti minimalnu razinu prometa i sluiti se propisanim obrascima u svrhu sastavljanja financijskih izvjetaja na temelju standardiziranosti raunovodstvenih postupaka duan je plaati naknade davatelju : Franchising fee (pristupnina) svota te naknade pokriva sve trokove koji su nastali neposredno uz usluge koje je prije samog otvaranja poslovnog objekta davatelj stavio na raspolaganje primatelju franchisinga. Franchising royalty (naknada) vezuje se uz krae vremensko razdoblje u kojem se obraunava (npr. mjeseni neto profit primatelja). Naknada za financiranje marketinkih aktivnosti predstavlja priljev u zajedniki marketinki fond.

19

FRANIZOR I NJEGOVE OBVEZE davatelj franize naziv za kompaniju koja je voljna za odreenu svotu novane naknade ovlastiti svog poslovnog partnera ( franizanta ) na uporabu robnog iga i tvrtke pri proizvodnji, prodaji robe i pruanju usluga. franizam mu omoguuje brz rast upotrebom novca drugih ljudi: on treba manje menadera, izdaci za plae su smanjen ne preuzima odgovornost za uspjeh franize OBVEZE: pruanje usluga primatelju pri traenju prikladne lokacije za otvaranje novog prodajnog ili uslunog objekta pomoi primatelju u stvaranju nacrta, projekata i ostale tehnike dokumentacije te gradnje i opremanje objekta pruanje pomoi pri izobrazbi zaposlenih, organiziranje seminara i izdavanje prirunika, pruanje marketinkih usluga te obveza kontrole nad primateljevim poslovanjem.

20

7. MJESTO I ZNAAJ MALOG PODUZEA U GOSPODARSKOJ STRUKTURIKRITERIJI OSNIVANJA MALIH I SREDNJIH PODUZEA 1.KVANTITATIVNI KRITERIJI zbroj bilance nakon odbitka gubitaka godinji prihod prodaje godinji prosjek zaposlenih Europska komisija je preporuila lanicama upotrebu jedinstvene definicije koja kombinira sljedee kriterije: broja zaposlenih, godinji opseg prodaje (prihoda od prodaje), prosjeni opseg aktive (kapitala) poduzea i mjerila samostalnosti (udio vlasnitva drugih poduzea ne smije prijei 25%). 2.KVALITATIVNI KRITERIJI oblik vlasnitva kvaliteta organizacijske strukture adaptibilnost poslovnog programa Mala i srednja poduzea nalaze se uvijek u privatnom vlasnitvu kod kojih vlasnik bitno sudjeluje u upravljanju poduzeem Uprava obuhvaa jednu ili ui krug osoba ( najvanije odluke donesene u krugu od najvie 3 osobe. Prisutan je jedan neposredno osoban odnos izmeu uprave i zaposlenih Financiranje se ne odvija preko trita kapitala Poduzee predstavlja vanu egzistencijalnu bazu za vlasnika Uprava je u prilinoj mjeri ovisna o treim osobama, stranom poduzeu

3.KRITERIJI OSNIVANJA PODUZEA Dvije osnovne grupe malih i srednjih poduzea: prva grupa je potaknuta imbenicima na strani ponude osnovana pod utjecajem ponude predstavljaju osnovu za relativno nekvalitetan razvoj jer su takva poduzea posljedica neuspjeha gospodarstva neke zemlje i javljaju se u doba recesije; motiv osnivanja: nezaposlenost. druga je potaknuta imbenicima na strani potranje osnovana pod utjecajem ekspanzije potranje logian i prirodan put nastanka; zaposlenost raste zbog novih poslovnih mogunosti- zapoljavanje u proizvodnim i dobro plaenim sektorima u kojima dolazi do okrupnjavanja poduzea i do efikasnog koritenja suvremene tehnologije.

21

Prema zakonu o raunovodstvu RH malim poduzeem smatra se ono poduzee koje ispunjava sljedee uvjete: 1. dobitak ne smije prelaziti vrijednost od 1 milijuna EUR; 2. prihod za proteklu godinu ne smije biti vei od 2 milijuna EUR; 3. godinji prosjek mora biti do 50 zaposlenih DEFINICIJA MALOG PODUZEA U RH: njima aktivno upravljaju vlasnici, poslovno su nezavisna, visoko personalizirana, lokano usmjerena u poslovnim aktivnostima, trini udio u privrednoj grani je relativno malen, u razvoju se orijentiraju na interne izvore kapitala

OSNOVNE ZNAAJKE MALIH PODUZEA U ODNOSU NA SREDNJA I VELIKA 1. mala poduzea obogauju raznovrsnost ponude i potranje 2. zadovoljavaju najveim dijelom potranju za dobrima i uslugama dok velika poduzea tee podmiruju ili im to predstavlja veliko optereenje u odnosu na njhovu temeljnu djelatnost. 3. lokalnom tritu preteeno slue mala poduzea jer popunjavaju prazne prostore koje ostavljaju velika poduzea i zadovoljavaju potrebe veih gospodarskih subjekata 4. sve je vei broj malih poduzea koja se baziraju na novoj tehnologiji vieg ranga to im omoguuje veu elastinost i bru prilagodbu zahtjevima i potrebama tritima potranje 5. omoguuju bru primjenu novih tehnolokih rjeenja 6. struktura malog poduzea mnogo je jednostavnija; uglavnom je linijska, ima manje razina te su komunikacije unutar poduzea mnogo bre elastinija i produktivnija 7. kreativnost i inovativnost 8. za osnivanje nisu potrebna velika financijska sredstva, pa su manji rizici prilikom osnivanja i tijekom poslovanja; malim se poduzeem lake upravlja nego velikim OSNOVNE SLABOSTI MALOG PODUZEA NEODGOVARAJUE FINANCIRANJE Uzrok- neodgovarajua kreditna podrka od strane drave i bankarsko-financijskog sustava, poduzetnici esto nemaju dovoljno znanja iz poslovne ekonomije,pa s poveavanjem poduzea ne poveavaju tekua sredstva i vode pogrenu politiku potraivanja od kupaca NEDOVOLJNO RAZVIJEN MENADMENT uzrokovan neodgovarajuom pripremom kadrova, nepravodobnim razvojem menadmenta na odreenom stupnju rasta novog poduzea, treba voditi brigu od samog osnivanja poduzea ovakve pogreke vode do propasti poduzea PLANIRANJE JE ESTO NERAZVIJENO I PODCJENJUJE SE dovodi do pogrenih odluka i teih posljedica nego to bi to bilo za veliko poduzee NEPOSTOJANJE ISTRAIVAKO-RAZVOJNIH SLUBI poduzea tee spoznaju potrebe trita i prisiljena su na traenje pomoi strunjaka NEPOTPUNOST INFORMATIKIH ZNANJA PODUZETNIKA d dovodi do neuspjeha poduzea

22

NEIZVJESNOST I RIZIK RAZLIKA: U matematikoj teoriji ova dva pojma bitno se razlikuju, o riziku se govori kada su poznate vjerojatnosti buduih dogaaja. Meutim u ekonomskoj znanosti nema vrste granice izmeu ta dva pojma jer se neizvjesnost uvijek moe zamijeniti rizikom. Pojam rizik ima nekoliko znaenja: 1. upuuje na opasnost od nastupa nekog dogaaja koji se nije oekivao i od kojeg je nastala teta ili gubitak 2. u poslovnom ivotu poduzea moe biti uzrokovan loim odlukama i zakazivanjem ljudskog faktora ili nekim nepredvidivim dogaajem 3. u podruju poslovnih financija opasnost da posao prouzroi gubitak u financijskom poslovanju i 4. u smislu osiguranja od opasnosti koje obavlja odreena osiguravajua institucija VRSTE RIZIKA PRENOSIVI nastaje zbog istog dogaaja koji se ponavlja i kojima je ugroen vei broj subjekata, pa se profesionalno osigurava NEPRENOSIVI nastaje zbog jedinstvenog nepredvidivog dogaaja ili zakazivanja ljudskog faktora i pogaa samo jedan subjekt,koji ga snosi sam POSLOVNI RIZIK sastoji se od unutarnjih i vanjskih rizika; rizik ostvarivanja bruto financijskog rezultata poduzea. Unutarnji obuhvaa rizik organizacije poduzea, rizik strukture sredstava poduzea, rizik kadrova, robni rizik, rizik upotrebe resursa, rizik ulaganja kapitala, rizik uspjenosti te rizik inovacija. Rezultat nepredvidivih dogaaja unutar poduzea u procesu rara i poslovanja. Vanjski obuhvaa gospodarski rizici, trini rizik, rizik izvrenja kupoprodajnog ugovora, prijevozni (transportni) rizik, izvozni rizici te politiki i socijalni rizici zemlje. Nalaze se u okruenju poduzea, a mogu znaajno utjecati na uspjenost poslovanja. PODUZETNIKO-MENADERSKI RIZIK je vezan uz upravljanje i rukovoenje, a odnosi se na neprihvaanje promjena i inovacija u poslovanju. Poslovni rizik dijele vlasnici i menaderi:vlasnik snosi materijalne, a menader psiholoke posljedice propasti poduzea. MALO I SREDNJE PODUZETNITVO U REPUBLICI HRVATSKOJ Trgovina, industrija, financijske i druge usluge i graditeljstvo predstavljaju najznaajnije i najvanije djelatnosti kojima se bave mala poduzea u Hrvatskoj. Ona ostvaruju 85% ukupnih prihoda i rashoda malog poduzetnitva i zapoljavaju 70% svih zaposlenih u malim poduzeima. Sva mala poduzea samim svojim postojanjem pridonose porastu konkurencije i poveanju efikasnosti poslovanja na domaem tritu. Dananje prosjeno malo poduzee u Republici Hrvatskoj je prezadueno, stupanj zaduenosti je 71%. Ipak postoje pokazatelji da se ekonomski poloaj malih poduzea lagano poboljava.

23

8. POSLOVNI PLAN Poslovni plan je sistematski prikaz planiranih ciljeva i aktivnosti poduzea u odreenom, najee viegodinjem periodu. Poslovni plan je prijeko potrebni korak u pretvaranju ideja o proizvodima i uslugama u cvjetajue poslove. On je temeljna okosnica planiranja, pokretanja, financiranja, organiziranja, voenja, razvijanja i kontrole poduzetnikog pothvata tijekom njegova cjelokupnog vijeka trajanja. Poslovni plan je jedan od vanijih dokumenata, odnosno strukturiran elaborat, koji sadri cjelovito i precizno obraeno obrazloenje o ulaganjima koja firma planira, s definiranim oekivanjima i alternativama u sluajevima kada se situacija mijenja. Poslovni plan predstavlja pisani projekt koji analizira sve vane imbenike poslovne politike, pravce predvienog razvoja, kao i oekivane pokazatelje uspjenosti poslovanja. ANALITIKA PODLOGA U IZRADI POSLOVNOG PLANA Strategijske odrednice osnova su izrade svakog poslovnog plana. One odreuju gdje korporacija eli biti i to vlasnici s poduzeem ele postii. Stoga se poslovni plan treba temeljiti na sljedeim strategijskim odrednicama: MISIJA PODUZEA - definira se na temelju odluke dioniara; predstavlja krajnju svrhu ili cilj postojanja poduzea. Svrha moe biti: ostvarivanje najvee mogue dobiti, pruanje najboljih usluga ili proizvoda. VIZIJA PODUZEA - posljedica strategijskog promiljanja menadera i vlasnika poduzea o tome kako vide svoje poduzee u budunosti ( njegov znaaj, veliinu, trini udjel ). Definira podruja kojima e se poduzee baviti i ciljeve koje poduzee eli ostvariti u dugom roku ( rast, profitabilnost ). STRATEGIJA PODUZEA- nain na koji e poduzee ostvariti svoju misiju i ciljeve; obuhvaa donoenje odluka o : o odabiru industrije i trinog segmenta i udjela koji eli postii o poslovanju i proizvodima kompanije o identificiranju konkurencije o definiranju dvije ili tri konkurentne prednosti koje poduzee ima ili planira imati u odnosu na konkurente STRATEGIJSKI CILJEVI PODUZEA: o trebaju biti jasni, mjerljivi, ostvarivi, realistini, vrijedni, definirani (s rokom izvrenja) i izazovni o trebaju imati osobu odgovornu za njegovo izvrenje, a ta osoba treba imati i ovlatenja koritenja svih sredstava potrebnih za izvrenje strategijskog cilja o broj strategijskih ciljeva ne bi trebao prelaziti deset jer mala poduzea nemaju dovoljno resursa za vei broj ciljeva o nakon postavljanja ciljeva, poduzetnik treba odrediti i nain praenja ostvarenja ciljeva, kljune korake u ostvarivanju ciljeva i vremenski okvir u kojem trebaju biti ostvareni, nain mjerenja uspjeha i odstupanja.

24

EKSTERNI FAKTORI USPJENOSTI POSLOVANJA Tehnoloki faktori, konkurencija, politiki i pravni faktori, ekonomski faktori,socijalni i demografski faktori, na koje nijedno poduzee ne moe direktno utjecati, ve im se treba prilagoditi, a upravo o stupnju prilagodljivosti tih faktora ovisi stupanj uspjenosti.

ULOGA GODINJIH I MJESENIH PLANOVA U PODUZEU Poslovanje u prvoj godini treba planirati na mjesenoj i kvartalnoj razini Kako bi se to tonije isplanirala potrebna sredstva i rezerve potrebne za preivljavanje prvih tri do est mjeseci poslovanja, potrebno je isplanirati mjeseno ili ak tjedno. Godinji plan omoguuje poduzetniku da tono odredi financijske potrebe, a mjeseno planiranje i njegova kontrola omoguava mu da za svaku stavku plana proanalizira zato nije ostvarena, koja su odstupanja i da pravodobno poduzme korektivne radnje.

KORISNICI POSLOVNOG PLANA PODUZETNICI imaju najvee koristi od poslovnog planiranja jer im plan omoguuje da odrede to, kako i i kada ele postii; u njemu se nalaze temeljne smjernice za pokretanje, financiranje, organiziranje, voenje, razvijanje i kontrolu poduzetnikog pothvata. KREDITORI-BANKE - prilikom odobravanja svih veih sredstava ele znati na koji nain e vratiti uloena sredstva i kolika je sigurnost uloenog novca. Kreditori koriste poslovni plan kako bi provjerili iz ega poduzee namjerava vratiti glavnicu i kamate i da li je to u stanju uiniti na vrijeme. Najvie ih interesira kakav e biti novani tijek iz poduzea i je li menader sposoban voditi zacrtano. Prilikom odobravanja kredita, banke moraju, radi zatite svojih dioniara i potivanja zakona, odgovorno upravljati novcem, koristiti zakonom propisane metode procjene kvalitete plasmana i osigurati da se odobrena sredstva naplate. POTENCIJALNI PARTNERI poslovni plan je slika poslovnog i financijskog ugleda poduzea, pa se na temelju njega trae partneri za zajednika ulaganja, udruivanja, irenje i razvoj postojee djelatnosti te za moguu diverzifikaciju-ulazak u nova proizvodna ili usluna podruja. ULAGAI ( 3F- friends, family, fools ) u kapital poduzea; njihova zarada ovisi o uspjehu poduzea; poslovni plan im mora pomoi da vide koliko e profitirati od uspjeha poduzea, kao i da procijene rizike s kojima su suoeni. Mnogi investitori u privatni kapital zbog visokog rizika trae visoke stope povrata svojih investicija te ih zanima kako e projekt uspjeti. PODUZETNIKOV TIM DRUTVENA ZAJEDNICA - poslovni plan ih zanima posebice ako djelatnost koja se njima elaborira moe bitno utjecati na drutveno-gospodarski razvoj i okoli. DRAVA poslovni plan je temeljna referenca poduzea odnosno poduzetnika za sklapanje poslovnih ugovora s dravnim organima te za ukljuivanje u razliite dravne i meunarodne fondove za poticanje i razvoj poduzetnitva. 25

DIJELOVI POSLOVNOG PLANA OPIS PODUZETNIKOVOG MENADERSKOG TIMA I NJEGOVIH KOMPETENCIJA lanovi poduzetnikovog tima trebaju osigurati ispunjenje sva etiri elementa poslovnog upravljanja: planiranje, organizacija, kontrola i upravljanje. Zbog toga, treba izraditi: grafiki prikaz formalne organizacijske strukture koji e obuhvatiti sva etiri elementa defnirati poslove koje se obavljati svaki lan poduzetnikovog upravljakog tima i njihove odgovornosti te opisati iskustvo, liderske sposobnosti i pozitivne karakteristike lanova navesti sve vanjske suradnike, konzultante i strunjake s kojima e poduzee suraivati u svom radu individualno opisati iskustvo i kompetencije svakog od menadera; ocijeniti njegove prednosti i nedostatke, vrednovati konceptualne, kreativne, tehnike i ljudske osobine navesti broj potrebnih zaposlenika OPIS PROIZVODA I USLUGE Proizvod, usluga i industrija u kojoj poduzee posluje glavni su elementi koji e privui potencijalne ulagae u kompanije za ulaganje u privatni kapital. Kompanije za ulaganje u privatni kapital i odjeli investicijskih kua specijalizirani za ulaganje privatnih poduzea ulau u industrije za koje oekuju da e najvie rasti i razvijati se u budunosti. Poduzetnik treba: opisati proizvode i usluge koje nudi, objasniti zbog ega je njegov proizvod jedinstven i izdavaja ga iz konkurencije, iznijeti sve dobivene dozvole i rezultate testiranja, opisati ivotni ciklus proizvoda i eventualne garancije koje je potrebno dati kupcima proizvoda. *ANALIZA TRITA Trina analiza jedan je od najvanijih dokumenata kojima poduzetnik pokazuje investitorima i bankarima da je sposoban ostvariti zacrtane ciljeve: Analiza trita treba sadravati: opis i analizu trita, kratkoronog i dugoronog rasta trita, analizu konkurenata i njihovih trinih udjela, potencijalnih trinih udjela koje poduzee moe ostvariti te potencijale ulaska na nova trita treba biti utemeljena na dokumentaciji pribavljenoj od treih osoba i nezavisnih izvora ( asopisa, knjiga, dravne statistike, istraivanja trita itd.) trine prednosti i nedostatke (izvore promocije, javnu obavjetenost o proizvodima poduzea, dohodak po glavi stanovnika i dr.) profil kupaca ( tko i kako donosi odluku o kupnji,dohodak po glavi stanovnika, spol, starost, obitelj, zaposlenje, geografska lokacija, osobni stavovi i dr.) identifikaciju svih konkurenata te opis kako e se poduzee s njima uspjeno natjecati i poveati svoj trini udjel MARKETINKE I PRODAJNE STRATEGIJE Marketinke strategije trebaju definirati prodajnu taktiku i pojasniti koja je jedinstvena prodajna prednost proizvoda ili usluge koju poduzetnik namjerava nuditi, postaviti trine ciljeve kampanje i definirati naine promocije i reklamiranja. prodajna taktika poduzetnik treba jasno odabrati hoe li uposliti vlastito prodajno osoblje,plaati naknadu nezavisnim prodajnim kuama ili e sam prodavati svoje proizvode i usluge. jedinstvena prodajna prednost proizvoda ili usluge sastoji se od jasnog opisa jedinstvene prodajne prednosti, objanjenja zato bi kupci kupili ba njegov proizvod ili

26

uslugu i opis naina na koji proizvod ili usluga uljepavaju ivot kupca, objanjenje kako e poduzetnik osigurati pruanje i ouvanje kvalitete, opis kako e kupnja utjecati na ivotni stil kupca ili korisnika proizvoda, opis slabosti konkurenata i kako ih moe pretvoriti u prednosti te objanjenje je li poduzetnik lan neke od proizvodnih udruga koje kupci vrednuju. postavljanje trinih ciljeva za marketinku kampanju treba ih postaviti na godinjoj razini i rezultate mjeriti svaka 2-3 tjedna od poetka kampanje; mora postii etiri cilja: poveati prepoznatljivost proizvoda ili usluge, dati kvalitetne smjernice prodajnom osoblju, poveati moral prodajnog osoblja i poveati prodaju za odreeni postotak u odreenom vremenskom razdoblju. promocija i reklamiranje- potrebno je uloiti najmanje 5% oekivanih godinjih prihoda; postotak ovisi o djelatnosti o kojoj se radi, snazi konkurencije i nainu oglaavanja; promociju je potrebno voditi na vie naina, a najmanje to treba poduzeti jest izraditi vizit karte, prospekte te da tiska logo na poslovne formulare i omotnice za pisma. Nadalje, moe istraiti: trokove radio reklamiranja, hotela, prezentacijskih dvorana i sl., ispitati mogunosti odravanja radio-kampanje uivo, nastupa na nekom od tv showova i tv intervjua, izraditi besplatni poslovni asopis, majice, znake, kemijske ( jeftin nain reklamiranja ), ponuditi odravanje besplatnih predavanja na razliitim seminarima koji e mu omoguiti da besplatno reklamira proizvode i usluge. FINANCIJSKE PROJEKCIJE osnovna financijska izvjea koja kazuju poduzetniku gdje se poduzee trenutno nalazi i kamo ide, da prati uspjenost upravljanja, likvidnost, solventnost, aktivnost i profitabilnost poduzea; trebaju se detaljno planirat za razdoblje od 3 godine, a za prvih 6 mjeseci oportuno izraditi mjesena izvjea, a za prve 3 godine kvartalna. OPIS TRENUTNE SITUACIJE treba dati odgovor na pitanje kako je nastala ideja o poslu koji se planira i na koji nain je cijeli posao do sada razvijan. OPIS STRATEKIH CILJEVA ostvarenje ciljeva treba biti mjerljivo, a odstupanja utvrdljiva. SAETAK jedan od najvanijih dijelova poslovnog plana jer ga itaju bankari, ulagai i poslovni partneri. Treba sadravati: nain na koji je stvoreno poduzee, to prodaje, distribuira i proizvodi; koja je svrha postojanja poduzea, kakve proizvode i usluge poduzee nudi svojim kupcima i korisnicima, u kojoj fazi nastojanja se nalazi i na koji nain planira sniziti trokove i poveati prihode i novane primitke u budunosti; opis ( trita, potroaevih navika, naine upoznavanja kupaca s proizvodima, tip proizvoda i usluga koje nudi te poziciju proizvoda u odnosu na konkurentne proizvode, dobavljae sirovina i cijenu nabave, prihod koji je ostvarilo u posljednjih 3-5 godina, trenutnog trinog udjela i udjela koji eli postii, veliina oekivanog trita, profil tipinog kupca,proizvoda za koje vjeruje da e i trite rado prihvatiti, patentna prava i licence, dosadanje reakcije kupaca), saetak ( ciljeva, menaderskog tima, marketinkih politika i naina financiranja) DODACI trebaju ukljuivati sve dokumente koje poduzee koristi prilikom stvaranja plana: lanke, publikacije, statistike podatke i demografske podatke koji podupiru poduzetnikov plan i eventualno pohvale i preporuke vanih ljudi,kao i osvojene nagrade koje su osvojili proizvodi, grafiki dizajn proizvoda, predugovore i ugovore s kupcima, rezultate istraivanja trita i dr.

27

EKONOMSKI ZNAAJ POSLOVNOG PLANA ZA USPJENO OSTVARENJE PODUZETNIKOG POTHVATA Poslovni plan e pokazati moemo li osigurati potrebna financijska sredstva kako bismo zaokruili poduzetniki projekt ili kako s raspoloivim sredstvima poduzetniki projekt staviti u funkciju, kakav prihod realno moemo oekivati, a financijski plan kao najznaajniji dio poslovnog plana pokazat e donosi li poduzetniki projekt dobit ili gubitak. To e biti presudno u ocjeni odreenog poduzetnikog projekta.

SAETAK OSNOVNIH ELEMENATA POSLOVNOG PLANADefiniranje formalne organizacijske strukture, poslova, odgovornosti i karakteristika svih lanova poduzetnikovog menaderskog tima. Opis proizvoda ili usluge koje e poduzee osigurati i po emu e se oni razlikovati od onih trenutno pristunih na tritu. Definiranje veliine trita, apsorpcijske moi trita i mogueg trinog udjela poduzea. Utvrivanje prodajne taktike, jedinstvene prodajne prednosti proizvoda ili usluge, postavljanje trinih cljeva marketinke kampanje i naina promocije i reklamiranja. Procjena svih relevantnih trokova i odreivanje naina na koji e ih se predviati i kontrolirati. Daje odgovor na pitanje kako je nastala ideja o poslu koji se planira i na koji nain je cijeli posao do sada razvijen. Daje odgovor na pitanje koji su nai strateki ciljevi za iduih 5-10 godina. Prezentira najznaanije karakteristike problema, trite, rjeenje te procjenu rizika i nagrada koje nosi predloeni posao. Sadri informacije o proizvodu, rezultate, istraivanje trita, tehnike izvjetaje, preporuke i eventualne pohvale.

OPIS PODUZETNIKOVOG MENADERSKOG TIMA I NJEGOVIH KOMPETENCIJA

OPIS PROIZVODA I USLUGE

ANALIZA TRITA

MARKETINKE I PRODAJNE STRATEGIJE

FINANCIJSKE PROJEKCIJE

OPIS TRENUTNE SITUACIJE

OPIS STRATEKIH CILJEVA

SAETAK

DODATAK

28

9. PROCES MENADMENTA U PODUZETNITVU Menadment je uinkovito i djelotvorno postizanje ciljeva poduzea planiranjem, organiziranjem, voenjem i kontroliranjem ljudskih, financijskih, materijalnih i informacijskih resursa. Menadment je proces koordiniranja resursa poduzea radi postizanja njegovih ciljeva, a najvanije u tome jest uinkovito i djelotvorno koritenje ogranienih resursa iz ega proizlazi postizanje namjeravanog rezultata. Menaderi donose odluke o upotrebi resursa poduzea i bave se planiranjem, organiziranjem, voenjem i kontroliranjem aktivnosti poduzea da bi se postigli ciljevi; djelotvoran menader preuzima resurse i iz njih dobiva maksimum. RESURSI MENADMENTA ukljuuju rad i poduzetnitvo rad oznaava fizike aktivnosti i umne napore ljudi, a poduzetnitvo oznaava organiziranje, voenje i preuzimanje financijskog rizika poduzea i ostvarivanje dobiti ukljuuju: osoblje menadmenta, specijalizirano savjetodavno osoblje i operativno osoblje da bi se dralo ljude zadovoljnima, koriste se poticaji poput: iznadprosjena plaa, prilagodljivo radno vrijeme, rekreativne pogodnosti, centri dnevne skrbi, jeftina prehrana, plaeni dui godinji odmori i programi velikih beneficija novana sredstva koritena za nabavljanje ljudskih i materijalnih resursa potrebnih u proizvodnji proizvoda; to su sredstva koja poduzea koriste za podmirenje svojih obveza prema razliitim kreditorima *primjer: EFZG dobiva novac u obliku kolarina i vladinih donacija te ga koristi za plaanje komunalija, premija osiguranja i profesorskih plaa opipljivi, fiziki resursi koje koristi neko poduzee npr. EFZG upotrebljava knjige, uionice, stolove i raunala u izobrazbi studenata obraeni podaci na nain da mogu biti koriteni za uinkovito donoenje odluka uvjeti vanjske okoline, koja ukljuuje: gospodarstvo, potroaka trita, tehnologiju, politike i kulturne snage mijenjaju se tako brzo da poduzee koje im se prilagoava, ne moe opstati; za prilagoavanje promjenama poduzee mora znati to i kako mijenja 29

LJUDSKI

FINANCIJSKI

MATERIJALNI

INFORMACIJSKI

FUNKCIJE MENADMENTA PLANIRANJE je proces odreivanja ciljeva poduzea i naina njihova postizanja ono odreuje gdje poduzee eli biti u budunosti i kako e tamo stii im su ciljevi postavljeni, menaderi moraju razviti planove za njihovo postizanje Vrste planova: Strateki odreuju dugorone ciljeve i opu strategiju ili tok akcije kojim poduzee ostvaruje svoju misiju. Strategija slui za postizanje sklada vanjske okoline i poduzea i njegovih unutarnjih sposobnosti. Taktiki kratkoroni, manjeg raspona, planovi oblikovani radi provedbe aktivnosti i ciljeva navedenih u stratekom planu Operativni kratkoroni ( 1 mjesec, tjedan ili dan ); navode koje akcije trebaju poduzeti pojedinci, radne skupine ili odjeli, da bi se postigao taktiki plan. ORGANIZIRANJE grupiranje resursa i aktivnosti radi postizanja ciljeva na uinkovit i djelotvoran nain pretvaranje planova u akciju preuzima zadatke utvrene planiranjem i dodjeljuje ih pojedincima, skupinama ili odjelima, tako da ciljevi postavljeni planiranjem budu postignuti vanost: stvara sinergiju, uspostavlja linije ovlasti, pomae izbjegavanje dupliciranja resursa, poboljava komuniciranje i moe poboljati konkurentnost ubrzavanjem donoenja odluka * poduzetnik koji stvara novi proizvod i ulazi u posao da bi ga prodavao, u poetku sam nabavlja sirovine, proizvodi, oglaava proizvod, prodaje i vodi poslovne knjige. Kako posao raste, tako zapoljava prodavae, ljude u proizvodnji i raunovou. A time se javlja potreba za organizacijom zbog boljeg funkcioniranja poduzea. VOENJE bavi se ljudskim resursima u poduzeu usmjeravanjem i motiviranjem funkcija usmjeravanja ponaanja zaposlenika prema postizanju ciljeva poduzea; svi menaderi su ukljueni u usmjeravanje, a posebno je vano za menadere prve razine koji svakodnevno djeluju s operativnim zaposlenicima poduzea obuhvaa komuniciranje s podreenima i motiviranje podreenih za provoenje planova; menaderi ih motiviraju pruanjem raznih poticaja dio menaderskog posla je odrediti koje stvari motiviraju podreene i pokuati osigurati te stvari na nain koji potie uinkovito izvrenje KONTROLIRANJE proces ocjenjivanja i ispravljanja tekuih aktivnosti radi osiguranja postignua ciljeva kontroliranjem menaderi osiguravaju da se poslovanje odvija prema planu, da ostvareni rezultati budu u skladu s planiranim svrha: da poduzee ostane na putu koji je planiralo slijediti *npr.poduzee odredi cilj poveanja prodaje za 12% u sljedeoj godini. Ako je nakon 3 mjeseca profit povean za 3% , moe se pretpostaviti da sve ide po planu, a ako je povean samo za 1%, bit e potrebne korektivne akcije kako bi se poduzee dovelo na pravi put. ukljuuje: 1) postavljanje standarda rezultata ili odreenih ciljeva s kojima moe biti usporeeno izvrenje, 2) mjerenje stvarnog izvrenja i njegovo usporeivanje sa standardom 3) poduzimanje korektivnih akcija kada je to potrebno.

30

RAZINE MENADMENTA Najmanje je vrhovnih menadera, a najvie menadera prve razine. Menaderi na sve tri razine obavljaju sve etiri funkcije, ali je razliita koliina vremena koju troe na svaku funkciju. VRHOVNI MENADERI Ustroj: predsjednik i izvrni potpredsjednici postavljaju glavne ciljeve poduzea, strategije i operativnu politiku za postizanje ciljeva utvruju odnos prema drugim institucijama u okolini poduzea slubeno predstavljaju poduzee u vanjskom okruenju, na sastancima s vladinim slubenicima i menaderima drugih poduzea donose strateke odluke poduzea: preuzimanje drugih poduzea, prodaja neprofitabilnih dijelova poduzea, gradnja novih pogona, dodavanje novih proizvoda, ulaenje na pojedina trita ili istih, ulaganje u istraivanje i razvoj imaju mnogo godina razliitog iskustva, rade puno sati i najvei dio troe na planiranje i organiziranje zato to donose odluke o ukupnim rezultatima i smjeru poduzea vano je da imaju konceptualne i meuljudske vjetine SREDNJI MENADERI struktura: odjelni i savjetodavni menaderi; menader pogona, menader samostalnog odjela, menader odjela, menader regije i menader proizvoda. provode politike i planove koje su razvili vrhovni menaderi razvijaju taktike planove i standardne operativne postupke kojima provode ope smjernice utvrene od vrhovnog menadmenta koordiniraju i nadgledaju aktivnosti menadera prve razine odgovorni su za poslovne jedinice i ukljueni su u specifine operacije poduzea: zapoljavanje ljudi, oblikovanje i dodjeljivanje poslova, nabava materijala i opreme najvei dio svog radnog vremena troe na voenje i planiranje aktivnosti; potrebne su im meuljudske vjetine i vei stupanj tehnikih vjetina MENADERI PRVE RAZINE struktura: nalaze se u svim odjelima poduzea: poslovoa, nadzornik, ef ureda nadgledaju i koordiniraju aktivnosti operativnih zaposlenika odgovorni su za provoenje planova postavljenih od srednjih menadera i upravljanje svakodnevnim izvrenjima operativnog osoblja vana razina u formiranju odnosa s kupcima, dabavljaima i opom javnou bave se proizvodnjom proizvoda jer rade na liniji zajedno s operativnim zaposlenicima i po potrebi ih mogu zamijeniti najvei dio vremena troe na rad sa zaposlenicima i njihovo motiviranje , na davanje odgovora na pitanja o zadacima posla i rjeavanje svakodnevnih problema za njih su vane tehnike vjetine jer uvjebavaju podreene i prate njihovo izvrenje veina menadera su bivi operativni zaposlenici koji su, zahvaljujui svom izvrsnom radui sposobnosti unaprijeeni u menadment

31

PODRUJA MENADMENTA MENADERI MARKETINGA razvijaju programe koji pruaju informacije o proizvodima poduzea i potiu njhovu kupnju zadaa: prenijeti proizvod poduzea u ruke potroaa bave se razvojom, promocijom, formiranjem cijena i distribucijom proizvoda MENADERI OPERACIJA upravljaju aktivnostima preoblikovanja resursa u proizvod za trite ukljueni u planiranje i oblikovanje proizvodnih kapaciteta, nabavu proizvodnih materijala, upravljanje zalihama, rasporeivanje procesa zadovoljavanja potranje i kontrolu kvalitete MENADERI LJUDSKIH RESURSA bave se zapoljavanjem, zadravanjem i otputanjem zaposlenika odreuju potrebe za ljudskim resursima pribavljaju i zapoljavaju nove zaposlenike obuavaju i razvijaju zaposlenike razvijaju i vode program naknada, beneficija i ocjenjivanja uspjenosti otputaju neuinkovite i problematine zaposlenike bave se vladinim propisima koji se odnose na praksu zapoljavanja MENADERI FINANCIJA bave se financijskim resursima poduzea: raunovodstvo, upravljanje novcem i investicije odgovornosti: projektiranje prihoda i rashoda tijekom odreenog vremenskog razdoblja, odreivanje kratkoronih i dugoronih potreba financiranja i nalaenje izvora financiranja za ove potrebe, pronalaenje i izabiranje naina ulaganja dodatnog novca, praenje toka financijskih resursa i zatita financijskih resursa poduzea posebno su brojni u bankama GLAVNI MENADERI direktori odgovorni su za nekoliko odjela koji obavljaju razliite funkcije i zato trebaju biti sposobni komunicirati s menaderima iz razliitih funkcionlanih podruja i motivirati ih da rade na postignuu ciljeva u poduzeu trebaju imati temeljna znanja i vjetine u svim funkcionalnim podrujima menadmenta OSTALA PODRUJA 1. MENADERI ODNOSA S JAVNOU I MEDIJIMA bave se javnou i medijima radi zatite i poveanja ugleda poduzea 2. MENADERI ISTRAIVANJA I RAZVOJA koordiniraju aktivnosti u radu na znanstvenim projektima u poduzeu

32

VJETINE MENADERA Da bi uinkovito i djelotvorno obavljali svoje aktivnosti, svi menaderi bez obzira na razinu, trebaju nauiti i razviti brojne vjetine. Vjetina je sposobnost ili strunost u obavljanju odreenog zadatka. Vrhovnim menaderima su najpotrebnije konceptualne (strateke) vjetine, a menaderima prve razine tehnike vjetine. Meuljudske su podjednako potrebne na svim razinama. KONCEPTUALNE VJETINE sposobnost razumijevanja kako su dijelovi poduzea zajedno podeeni u oblikovanju cjeline sposobnost analize i ocijene informacija i donoenja odgovarajuih planova i preciznih odluka o zadacima radne skupine i posla glavna odgovornost: planiranje i organiziranje menader mora razumjeti i drati veliku koliinu podataka koje mora na razliite naine analizirati da bi razumio znaenje; analize su: statistike (prognoziranje potroake potranje temeljeno na prolim nainima kupnje) prosudbene (procjenjivanje potroake potranje na temelju oekivanih promjena u gospodarstvu) menader mora koristiti analizu u izabiranju smjera djelovanja izmeu nekoliko mogunosti MEULJUDSKE VJETINE sposobnost rada s ljudima u poduzeu i izvan poduzea komuniciranje, sluanje, rjeavanje sukoba, povezivanje s drugima, razumijevanje za druge, voenje drugih i stvaranje pozitivne radne okoline i timske kulture menaderove se sastoje u: jasnom predstavljanju svojih stajalita, izvlaenja informacija iz drugih i postizanju uzajamno prihvatljivih sporazuma menaderi moraju biti sposobni motivirati ljude, zadovoljiti njihove potrebe, poboljati meusobnu suradnju i suradnju s podreenima, plasirati im ideje i koordinirati njihove aktivnosti kako bi se postigli ciljevi poduzea TEHNIKE VJETINE sposobnost razumijevanja i koritenja specifinih alata, znanja i tehnika u obavljanju posla; sposobnost obavljanja operativnih zadataka odreenog posla stjeu se uvjebavanjem i iskustvom u struci; posebno vane za menadere prve razine

33

ULOGE MENADERA Da bi bili uspjeno,menaderi moraju povremeno preuzimati deset razliitih uloga( skup slinih zadataka kojima menaderi utjeu na ponaanje pojedinaca i skupina). MEULJUDSKE ULOGE odnose se na aktivnosti koje ukljuuju bavljenje drugim ljudima u poduzeu i izvan ULOGA PREDSTAVNIKA: formalne aktivnosti u kojima menader slui kao javni dunosnik poduzea; odvoenje vanih kupaca na ruak do ceremonija otvaranja novih upranih zgrada ULOGA VODSTVA: zahtjeva akcije koje odreuju i usmjeravaju radne aktivnosti zaposlenika: osiguravanje primjera koji e zaposlenici slijediti, davanje neposrednih zapovijedi podreenima, razvijanje vjetina, sposobnosti i motivacija podreenih, procjenjivanje uspjenosti istih. ULOGA VEZE: menader koordinira rad menadera u razliitim odjelima i odgovoran je za formiranje veza s dobavljaima ili kupcima ili lokalnom zajednicom radi pribavljanja resursa. INFORMACIJSKE ULOGE dobivanje i pruanje informacija koje su vane za odluivanje ULOGA PROMATRAA: menader aktivno trai informacije koje mogu biti vrijedne za poduzee one koje otkrivaju probleme i prilike, poveavaju ope znanje o radnoj situaciji i omoguavaju potrebne promjene; izvori informacija: izvjetaji, informativni mediji i javna predvianja, neformalni razgovori s ljudima u poduzeu i izvan poduzea. ULOGA IRITELJA INFORMACIJA: menaderi prenose kljune informacije zaposlenicima o promjenama koje se dogaaju u vanjskoj i unutarnjoj okolini, a koje e utjecati na njih i poduzee; menader priopava zaposlenicima viziju i misiju poduzea kako bi utjecao na njihove radne stavove i ponaanje. ULOGA GLASNOGOVORNIKA: menader prua informacije ljudima izvan poduzea kako bi oni na njega pozitivno reagirali. ULOGE ODLUIVANJA bave se alokacijom resursa radi postizanja ciljeva poduzea PODUZETNIKA ULOGA: menader dobrovoljno potie i oblikuje promjene i odluuje o nainu ulaganja resursa radi poveanja uinka poduzea; promjene u vjetinama zaposlenika, pruenim proizvodima, informacijskim izvjetajima i preoblikovanju posla. RJEAVATELJ POREMEAJA: menader preuzima odgovornost za upravljanje neoekivanim dogaajima koji ometaju poduzee u pristupu resursima; odluke moraju biti brze, cilj je postii stabilnost. ALOKATOR RESURSA: menader odluuje kako najbolje iskoristiti resurse u poveanju uinka poduzea; mora biti pregovara kako bi se sporazumio s drugim menaderima o raspodjeli resursa, koritenju zajednike opreme, razmjeni osoblja s rijetkim vjetinama i restrukturiranju poduzea. PREGOVARA: posao, rezultat, resursi, ciljevi i sve ostalo to utjee na poslovnu jedinicu; dobar pregovara moe smiriti nesporazume izmeu menadera i njihovih podreenih, uspjeno se sporazumijavati s organizacijama i vanjskim skupinama ( vladine agencije,sindikati, lokalna zajednica, dioniari, dobavljai, kupci).

34

MENADERSKO ODLUIVANJE: VANOST ODLUIVANJA U MENADMENTU I KORACI Odluivanje je jedna od najvanijih menaderskih aktivnosti, koja se odnosi na odabir jedne akcije izmeu nekoliko moguih opcija. Vanost odluivanja posebno vidimo u poduzeima koja pokuavaju plasirati novi proizvod na trite ili koja se bave sloenim radnim problemima. Menadment zapravo zahtijeva sustavnu metodu rjeavanja sloenih problema u razliitim situacijama. KORACI: Prepoznavanje problema Problem moe biti pozitivan ( dobitak ) i negativan ( gubitak ); Menaderi mogu analizirati probleme u pogledu simptoma, a ne uzoraka;oni koji gledaju unaprijed su pripremljeni za donoenje odluka. Razjanjavaju situacije i ispituju uzroke problema, ispitujui mijenja li nazonost ili odsutnost odreene varijable odreenu situaciju.Kada je problem prepoznat njega treba paljivo definirati, a ne donositi ishitrene zakljuke jer individualna ponaanja i vrijednosti utjeu na nain definiranja problema. Npr. opadanje profita, manji gubici u ranijim godinama ili poveanje zaliha, signali su kojima menaderi trebaju posvetiti panju jer mogu upozoravati na velike gubitke u budunosti. I neuspjeh nekog proizvoda jedan poduzetnik moe definirati kao problem kvalitete, a drugi kao problem promjene sklonosti potroaa. Razvoj popisa moguih alternativa Ope pravilo: to je odluka vanija, vie e panje (vremena i strunosti) biti posveeno ovoj fazi odluivanja.Menaderi moraju biti otvoreni za inovativne ideje,moraju analizirati praktinost i primjenjivost svake alternative, razmotiri odgovara li situaciji te moraju uzeti u obzir posljedice koje e ta alternativa imati na poduzee. Izbor najbolje alternative Izabiru onu koja e biti najuinkovitija i najpraktinija u danim okolnostima. Izbor je esto subjektivan postupak. Moe se izabrati dvije ili vie alternativa ili neka kombinacija te mogu izabrati rjeenja problema na nekoliko razina. Kada nema vremena, mogu donositi odluke koje nisu ba najbolje, ali kratkorono zadovoljavaju, a dugorono moraju briljivo istraivati alternative i izabrati onu koja je najbolja za rjeenje problema. Provedba odluke Moe biti sloena i jednostavna. Zahtijeva vrijeme, planiranje i pripremu osoblja. Odluka o naputanju nekog proizvoda zahtijeva planiranje; kada se prestaje proizvoditi, menaderi moraju odluiti kako postupati s distributerima i kupcima i to uiniti s praznim proizvodnim kapacitetom.Uinkoviti menaderi moraju predvidjeti otpore ljudi u poduzeu na promjene zbog straha od nepoznatog. Praenje uinkovitosti odluke Menaderi moraju utvrditi je li odluka postigla eljeni rezultat. Bez stalnog praenja posljedice odluka, ne mogu biti dovoljno brzo upoznate kako bi se napravile promjene.Ako je rezultat postignut, onda je menadment donio pravilnu odluku, ako nije, onda situacija nije od poetka bila pravilno definirana. Uinkovita poduzea esto ukljuuju zaposlenike u taj proces.Temeljna odluka koju menaderi moraju donijeti je odreivanje opsega u kojem e dijeliti ovu aktivnost s podreenima.

35

SUVREMENI MENADMENT ; ORGANIZACIJSKA KULTURA Stavovi i vrijednosti koji su rasprostranjeni cijelim poduzeem nazvani su organizacijska kultura. Openito je definirana kao unutranji obredi, tradicije, vjerovanja, filozofije, pravila, junaci i vrijednosti poduzea; odnosi se na sustav miljenja koji meusobno dijele pripadnici poduzea i koji poduzee razlikuje od drugih poduzea; daje pripadnicima poduzea znaenje i predlae pravila kako se ponaati i baviti problemima u poduzeu. Moe biti odreena formalnim i neformalnim karakteristikama. Formalne se odnose na strukturu poduzea, zapovjedni lanac i pravila i postupke. Neformalne karakteristike mogu obuhvatiti politiku otvorenih vrata, dostupnost menadmenta, posebne dogaaje i obrede, pravila oblaenja, radne navike i standardne naine govorenja i ponaanja. Organizacijska kultura ima vrlo jak utjecaj na uspjenost poduzea tijekom vremena.Korisno je da postoji mogunost njene procjene. Opi pokazatelji ukljuuju:fizika ureenja zgrade, uredi i sl., ono to poduzee govori o svojoj organizacijskoj kulturi ( oglaavanje i odnosi s javnou ), kako poduzee doekuje svoje goste i kako zaposlenici troe svoje vrijeme. Mnoge teorije o menadmentu koncentrirane su na izvrsnost. Menadment izvrsnosti je stajalite koje promie osjeaj izvrsnosti kod zaposlenika osjeaju se kao dobitnici, imaju pravo glasa o tome kako e obavljati posao i kontrolu nad kvalitetom svog proizvoda.

36

10. PLANIRANJE KAO FUNKCIJA PROCESA MENADMENTA U PODUZETNITVUPLANIRANJE I KORISTI KOJE DONOSI PODUZEU treba biti prvi korak u obavljanju niza menaderskih funkcija zato to odreuje budue korake djelovanja za sve aspekte posla. proces postavljanja ciljeva poduzea i odreivanje naina za njihovo postizanje; zahtjeva originalno promiljanje, uzima vrijeme i vrlo je naporno. osigurava skup aktivnosti koje koordiniraju zadatke razliitih pojedinaca i odjela; glavni zadatak menadmenta je koordiniranje aktivnosti razliitih pojedinaca, skupina i odjela dobro razvijeni planovi mogu zainteresirati ljude s novcem za ulaganje u posao, voditi poduzetnika i menadere u poslovanju,usmjeravati i motivirati zaposlenike i osigurati okolinu za privlaenje kupaca i potencijalnih zaposlenika KORACI U PLANIRANJU 1. ODREIVANJE MISIJE I CILJEVA PODUZEA 2. OBLIKOVANJE STRATEGIJE 3. PROVEDBA STRATEGIJE MISIJA Poduzee najprije mora odrediti ciljeve - to eli postii. elja da postane najvei poduzetnik u odreenom podruju konkurencije je cilj. Ciljevi poduzea izvedeni su iz misije poduzea. Misija je polazna toka planiranja koja opisuje temeljnu svrhu i filozofiju poduzea odnosno dugorona vizija onoga to poduzee namjerava postati. Misija se bavi pojmovima poput: imid poduzea, temeljni posao koji poduzee namjerava obavljati i dugoroni financijski uspjeh. Svrha poduzea odnosi se na njegov temeljni razlog postojanja; priopava se zaposlenicima pisanim i usmenim izjavama i akcijama menadera i osobama izvan poduzea putem javnih izjava i sloganima. Filozofija izvrsnih poduzea ( prema Thomasu Petersu i Robertu Watermanu ) ukljuuje sljedea vjerovanja: u postojanje najboljeg, u vanosti detalja izvrenja, u vanost ljudi kao pojedinca, u vrhunsku kvalitetu i uslugu, vjerovanje da veina lanova organizacije trebaju biti inovatori i vjerovanje u prepoznavanje vanosti ekonomskog rasta i profita. Filozofija oblikuje politiku poduzea, ali i drugi imbenici: politika konkurenata, vladina politika u podruju konkurencije, standarda proizvoda, odreivanja cijena ( komunalija ), prakse zapoljavanja, radnih uvjeta, plaa, raunovodstvene prakse i izdavanja dionica. CILJEVI Ciljevi su krajnji rezultati koje poduzee eli postii, to su krajnje toke planiranja prema kojima su usmjerene aktivnosti poduzea. Ciljevi specificiraju oekivane rezultate, daju poduzeu smjer i slue kao standard za mjerenje rezultata. Oni su uinkovit mehanizam ocjena i kontrole. Poduzetnik postavlja ciljeve za mnotvo aktivnosti koje smatra bitnima za ukupni rezultat.

37

Smatra se da bi kod postavljanja ciljeva trebalo uzeti u obzir sljedea podruja: trini poloaj ( postotak trita koje poduzee eli osigurati ), inovacija ( istraivanje i razvoj kojeg se poduzetnik obvezuje provesti, mjerena postotkom od prodaje ), produktivnost (izraena u ukupnom proizvodu poduzea ili njegovih glavnih dijelova), materijalni i financijski resursi, profitabilnost, rezultat i razvoj menadera, rezultat radnika, drutvena odgovornost. Da bi bio ispravno postavljen,mora biti jasno izraen, izazovan, postiziv, mjerljiv, vremenski odreen i prihvaen. Da bi bio jasno izraen, mora se znati odnosi li se na: profit cilj: novac i imovina preostala nakon plaanja poslovnih rashoda konkurentsku prednost cilj: porast prodaje i trinog udjela djelotvornost cilj: postizanje najbolje uporabe resursa poduzea rast ili zadovoljstvo kupca cilj: prilagodba i uvoenje novih proizvoda na trite VRSTE CILJEVA Strateki ciljevi postavljeni od i za vrhovni menadment poduzea; najvaniji su jer se odnose na cijelo poduzee, pitanja kao to su: rast poduzea, nova trita i novi proizvodi; razvijeni su za due vremensko razdoblje, obino 5 godina. Taktiki ciljevi postavljeni od i za srednje menadere; odreuju rezultate koje moraju postii samostalne poslovne jedinice, odreeniji su od stratekih ciljeva i postavljeni za krae vremensko razdoblje, najee od 1 do 5 godina. Operativni ciljevi postavljeni od i za niu razinu menadmenta; bave se kratkoronim pitanjima povezanim sa taktikim ciljevima; odreeniji su od taktikih ciljeva, odnose se na svakodnevne radne operacije koje dovode do proizvodnje proizvoda, razvijeni su za razdoblje manje od 1 godine; mjere oekivane rezultate od odjela, radnih skupina i pojedinaca. RAZINE PLANIRANJA Sve tri razine planova navode iste teme i svi planovi se odnose na postizanje stratekih ciljeva poduzea. Operativni, taktiki i strateki ciljevi i njima pripadajui planovi meusobno su povezani. Strateki planovi koraci akcija kojima poduzee namjerava postii svoje strateke ciljeve razvijaju ih vrhovni menaderi koji njima utvruju dugorone ciljeve i opu strategiju za ispunjenje misije poduzea obino pokrivaju razdoblje od 5 ili vie godina pruaju nacrt aktivnosti poduzea i rasporeda resursa ukljuuju planove: uvoenje novog proizvoda, kupnja poduzea, prodaja neprofitnih dijelova poduzea i ulazak na meunarodna trita Taktiki planovi opisuju kako mogu biti provedeni strateki planovi;razvijeni su za svaki dio poduzea oni odreuju to e initi glavne jedinice poduzea u aktiviranju stratekog plana oni su kratkoroni, oblikovani radi provedbe ciljeva i aktivnosti iz stratekih planova obino pokrivaju razdoblje od 1 godine; samo su dio stratekog plana Operativni planovi precizni opisi akcija koje moraju poduzeti pojedinci, radne skupine i odjeli radi provedbe taktikih planova te konano stratekih planova oni su kratkoroni, mogu se odnositi samo na 1 mjesec, tjedan ili ak dan moraju biti povezani s proraunom koji je jednokratno izraeni plan koji prikazuje kapitalne izdatke i novani tok 38

PROVEDBA I OCJENJIVANJE REZULTATA PLANA Provedba je primjenjivanje koraka navedenih u planu Donoenje odluka je vaan menaderski zadatak koji zahtijeva razliite vjetine, posebno tehnike i meuljudske U fazi provedbe mnogi planovi propadnu, jer mnogi menaderi misle da je provedba samo tehniko pitanje i da nije potrebna njihova puna angairanost u provedbi Plan ne znai nita dok nije stvarno proveden i dok nije pridonio postignuu ciljeva poduzea. Dobro ocijenjeni podaci koji proizlaze iz plana osiguravaju korisnu povratnu informaciju Ocjenjivanje znai da je informacija navedena u izjavi o cilju prikupljena i usporeena s rezultatima plana -iz toga poduzee moe doznati koji su ciljevi mogui a koji nisu Ciljevi i planovi se moraju priopavati svim zaposlenicima poduzea S obzirom da se moe promijeniti okolina u razdoblju izmeu razvoja i provedbe plana, poduzee mora razviti kontingencijske planove Kontingencijski planovi su alternativni koraci akcije originalnom planu, koji e biti poduzeti ako se promijene odreeni uvijeti u poduzeu ili okolini. Oni trebaju poduzeu omoguiti uinkovito funkcioniranje kada je ono suoeno s promjenama; to je ideja upravljanja poduzeem u krizi, koja se bavi potencijalnim katastrofama. KORITENJE MENADMENTA POMOU CILJEVA U