44
Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Žaja, Bačić, Cvitanović, Jaklenec, Mance PLANIRANJE I ORGANIZACIJA GRAĐENJA 1 PLANIRANJE I ORGANIZACIJA GRAĐENJA 1. odvojeno izdanje Skripta za studente 5. semestra Preddiplomskog studija ak.god. 2014/15. Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu rujan 2014.

POG Skripta

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Planiranje i organizacija građenja, arhitektonski fakultet Zagreb

Citation preview

  • Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu aja, Bai, Cvitanovi, Jaklenec, Mance

    PLANIRANJE I ORGANIZACIJA GRAENJA

    1

    PLANIRANJE I ORGANIZACIJA GRAENJA

    1. odvojeno izdanje

    Skripta za studente 5. semestra Preddiplomskog studija ak.god. 2014/15.

    Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu

    rujan 2014.

  • Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu aja, Bai, Cvitanovi, Jaklenec, Mance

    PLANIRANJE I ORGANIZACIJA GRAENJA

    2

    0.UVOD I LITERATURA................................................................................................................................................................. 3 1. OBJANJENJE POJMOVA .................................................................................................................................................. 5

    1.1. PROJEKT ................................................................................................................................................................... 5 1.2. INVESTITOR .............................................................................................................................................................. 6 1.3. ARHITEKT .................................................................................................................................................................. 7

    1.3.1. SLOBODNE PROFESIJE ................................................................................................................................ 7 1.3.2. HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA (HKA) .................................................................................................. 7 1.3.3. POSLOVI ARHITEKTA .................................................................................................................................... 8 1.3.4. PROJEKTNI URED .......................................................................................................................................... 9

    1.4. ALAT I STROJ .......................................................................................................................................................... 10 1.5. ZANAT I INDUSTRIJA .............................................................................................................................................. 10 1.6. INDUSTRIJA i GRADITELJSTVO ............................................................................................................................ 11 1.7. TEHNIKA I TEHNOLOGIJA ...................................................................................................................................... 11

    2. MANAGEMENT ................................................................................................................................................................... 12

    2.1. DVIJE OSNOVNE VRSTE MANAGEMENTA........................................................................................................... 12 2.2. IZVOENJE PODUHVATA - PROJECT MANAGEMENT ........................................................................................ 12 2.3. OSOBINE PROJEKATA/PODUHVATA .................................................................................................................... 13 2.4. RAZINE PLANIRANJA.............................................................................................................................................. 14 2.5. RAZVOJ METODA PLANIRANJA ............................................................................................................................ 15 2.6. OSOBINE OPERATIVNOG PLANA ......................................................................................................................... 17 2.7. VRSTE OPERATIVNIH PLANOVA........................................................................................................................... 18

    2.7.1. GANTOGRAM ................................................................................................................................................ 18 2.7.2. HISTOGRAM .................................................................................................................................................. 19 2.7.3. CIKLOGRAM .................................................................................................................................................. 19 2.7.4. MRENI PLANOVI ......................................................................................................................................... 20

    2.8. IZRADA OPERATIVNOG PLANA............................................................................................................................. 21 2.8.1. OSNOVNI KORACI ZA PRIPREMU PLANIRANJA: ...................................................................................... 22 2.8.2. PRIMJERI MRENIH PLANOVA ................................................................................................................... 23 2.8.3. PRIKAZI I ITANJE PLANOVA ..................................................................................................................... 27

    3. POSLOVI, POSTUPCI I SUDIONICI PROCESA GRAENJA ........................................................................................... 29

    3.1. PRIPREMNI RADOVI - PROJEKTNO-TEHNIKA DOKUMENTACIJA ................................................................... 29 3.1.1. INVESTICIJSKI PROGRAM ........................................................................................................................... 30 3.1.2. IDEJNO RJEENJE ....................................................................................................................................... 30 3.1.3. IDEJNI PROJEKT .......................................................................................................................................... 30 3.1.4. LOKACIJSKA DOZVOLA ............................................................................................................................... 31 3.1.5. GLAVNI PROJEKT ......................................................................................................................................... 32 3.1.6. GRAEVINSKA DOZVOLA ........................................................................................................................... 34 3.1.7. LEGALIZACIJA NEZAKONITO IZGRAENIH ZGRADA ............................................................................... 36 3.1.8. TROKOVNICI ............................................................................................................................................... 36 3.1.9. IZVEDBENI PROJEKT ................................................................................................................................... 37 3.1.10. PROJEKT UNUTRANJEG UREENJA ...................................................................................................... 37 3.1.11. PROJEKT VANJSKOG UREENJA / KRAJOBRAZA ................................................................................... 37 3.1.12. LICITACIJA IZBOR IZVOAA .................................................................................................................. 37

    3.2. GRAENJE .............................................................................................................................................................. 36 3.2.1. PRIPREMA GRADILITA I DOKUMENTACIJA NA GRADILITU ................................................................ 36 3.2.2. OSOBINE PROCESA GRAENJA ................................................................................................................ 37

    3.3. PRIMOPREDAJA...................................................................................................................................................... 38 3.4. SUDIONICI U GRADNJI ........................................................................................................................................... 38

    3.4.1. INVESTITOR .................................................................................................................................................. 38 3.4.2. PROJEKTANT ................................................................................................................................................ 38 3.4.3. REVIDENT ..................................................................................................................................................... 38 3.4.4. IZVOA. ...................................................................................................................................................... 39 3.4.5. NADZORNI INENJER .................................................................................................................................. 40

    4. RAUNALNI PROGRAM ZA OPERATIVNO PLANIRANJE ............................................................................................. 184

  • Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu aja, Bai, Cvitanovi, Jaklenec, Mance

    PLANIRANJE I ORGANIZACIJA GRAENJA

    3

    UVOD I LITERATURA Nastava Planiranja i organizacije graenja ima tri bitne i povezane sastavnice:

    predavanja i projekcije,

    vjebe i konzultacije,

    programe i ispite U svakoj od tih sastavnica sudjeluju i surauju studenti i nastavnici Gordana aja, Dubravko Bai, Teodor Cvitanovi, Tajana Jaklenec i Damir Mance. Za uspjeno i efikasno savladavanje nastavne grae za studente pripremljena su ova nova dopunjena i revidirana skripta koja su od poetka semestra dostupna na virtualu. Skripta se sastoje od:

    saetaka predavanja

    predloaka za vjebe - skraeni opisi postupaka izrade trokovnika i operativnih planova

    uputa za polaganje ispita Na virtualu e nakon predavanja takoer biti postavljene i ppt projekcije kao podsjetnici i pojanjenja nekih razmatranih tema. Vrlo je vano naglasiti da skripta i projekcije nisu dovoljni za samostalno razumijevanje grae one su fragmentarne i lapidarne natuknice koju povezuju predavanja, vjebe i konzultacije. Dakle, zbog koncepcije nastave i naina prezentacije grae nuno je kontinuirano sudjelovanje studenata na predavanjima, vjebama i konzultacijama. Osim toga i Pravilnik o preddiplomskom Studiju arhitekture i urbanizma u ll. 5 odreuje da student mora sudjelovati na barem 80% nastave. Rokovi za predaju programa iz prvog (trokovnik) i drugog dijela vjebi (planiranje) objavit e se pravovremeno na virtual Af-u.

  • Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu aja, Bai, Cvitanovi, Jaklenec, Mance

    PLANIRANJE I ORGANIZACIJA GRAENJA

    4

    TEMELJNA LITERATURA

    Normativi i cijene u graditeljstvu Gorazd Buar Rijeka: Graevinski fakultet, 2003.

    Sociologija rada Stjepan Haladin Zagreb: Graevinski institut, 1990.

    Zakon o prostornom ureenju NN 153/13

    Zakon o graenju NN 153/13

    Pravilnik o nainu obrauna povrine i obujma u projektima zgrada

    NN 90 /2010, 110/10, 55/12

    Pravilnik o jednostavnim i drugim graevinama i radovima

    NN 79 / 14

    Pravilnik o tehnikom pregledu graevine NN 108/04

    Pravilnik o obveznom sadraju idejnog projekta

    NN 55/14

    Pravilnik o obveznom sadraju i opremanju projekata graevina

    NN 64/14

    Pravilnik o uvjetima i nainu voenja graevnog dnevnika

    NN 06/00

    Zakon o postupanju s nezakonito izgraenim zgradama

    NN 86/12

    Zakon o zatiti od poara NN 92/10

    Pravilnik o kontroli projekata NN 32/14

    Pravilnik o revidentima iz zatite od poara

    NN 141/11

    Tehniki propisi iz podruja gradnje http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=3715

    DODATNA LITERATURA

    Moderna arhitektura: Kritika povijest Kenneth Frampton Zagreb: NZ Globus, 1992.

    Mit o maini Lewis Mumford Zagreb: Grafiki zavod Hrvatske, 1986.

    Architecture's New Media Yehuda E. Kalay Cambridge, Mass.: MIT, 2004.

    The Form of Housing Sam Davis, ur. New York: Van Nostrand Reinhold, 1977.

    Getting There by Design: Kenneth Allinson London: Architectural Press, 1997.

    Project Management Demystified Geoff Reiss New York: Van Nostrand Reinhold Company,1996.

    Modern Construction Management F.Harris, R. Mc Caffer Oxford: Blackwell Science Ltd, 1995.

    Hihg-Rise Manual J. Eisele i E. Kloft (ed.) Basel: Birkhuser Architecture, 1999

    Constructing Architecture Andrea Deplazes (ed.) Basel: Birkhuser, 2005.

    Basics: Site Management Lars Phillip Rusch Basel: Birkhuser, 2008.

    Constructing Landscape Astrid Zimmermann Basel: Birkhuser, 2009.

    Construction Material Manual Hegger / Auch-Schwelk / Fuchs / Rosenkranz

    Basel: Birkhuser, 2006.

  • Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu aja, Bai, Cvitanovi, Jaklenec, Mance

    PLANIRANJE I ORGANIZACIJA GRAENJA

    5

    1. OBJANJENJE POJMOVA Planiranje i organizacija svakog procesa ( pa i graenja) zahtijeva efikasnu komunikaciju sudionika. Pretpostavka za to je tona definicija osnovnih pojmova, procesa i fenomena. Zato e na poetku biti objanjeno:

    to je projekt?

    Tko ga pokree i vodi? (investitor i arhitekt), i

    Kako se realizira? (alati i strojevi, zanat ,industrija i graditeljstvo, tehnika i tehnologija) 1.1. PROJEKT dolazi od latinske imenice projectum tj. od glagola proicere (baciti neto naprijed), sastavljenog od grkog prefiksa pro ( prije) i iacere (baciti).Rije projekt je izvorno oznaavala zamisao neto to se deava prije svega ostalog.

    razvoj znaenja pojma Od 17. do polovice 20. st. postepeno u evropskim jezicima projekt oznaava plan ili nacrt neega, ali ne i djelovanje potrebno da se taj plan ili nacrt ostvari.

    U Francuskoj je projekt (le projet) oznaavao nacrt zgrade koji su izraivali studenti Acadmie royale de Architecture (1671, Louis XIV) i cole des Beaux-Arts (1816) kao i kola nastalih na njihovim tradicijama

    Termin PROJEKT koriste arhitekti od 18 st. za crte zamisli ideje zgrade (idejni projekt)

    Od 19.st. zgrada PROJEKTom arhitekti i inenjeri nazivaju NACRT pomou kojeg izvode OBJEKT zgradu, most, i sl.

    Neto izvedeno u skladu s projektom nazivalo se objektom

    I danas se arhitektonski nacrti nazivaju projektima

    UKRATKO projekt u svom izvornom znaenju je:

    nacrt (engl. design; njem. Entwurf; fran. dessin; tal. disegno) potreban za izvedbu artefakta ili objekta

    Projekt / nacrt je crtana i pisana uputa za izvedbu artefakta (npr:ZGRADE ili stolice) i zato treba biti to jasniji:

    1. da ga na isti nain mogu izvesti razni graditelji, ili 2. da moe biti jednako repliciran vie puta.

    PROJEKTANT

    formulira nacrt za izvedbu objekta/artefakta i

    vodi ili bar samo kontrolira (projektantski nadzor) njegovu izvedbu. Polovicom 20. st pojam "projekta" je evoluirao pa otada dobiva i drugo, proireno, znaenje objedinjuje koncipiranje, planiranje, projektiranje s provedbom/izvedbom/materijalizacijom zamiljenog

    Prvi takav projekt je bio Manhattan Project za izradu prve atomske bombe - zapravo radilo se o vojnoj operaciji - dakle o aktivnosti koja je definirana CILJem,ROKom i raspoloivim resursima: financijskim ,tehnolokim i ljudskim, izvoakim

    Primjeri projekata/poduhvata: Human Genome Project koji je mapirao ljudski genom, Project Apollo koji je doveo ovjeka na Mjesec, itd.

    Ukratko u proirenom znaenju projekt (engl: project; fran. projet; njem.Projekt; tal.progetto) znai poduhvat- tj. objedinjava plan i realizaciju; nacrt, objekt i sve potrebne organizacijske poslove za provedbu

    ako se radi o artefaktima, osobito nepokretnim, tada ima i projektante (ovlatene arhitekte i druge inenjere) koji ostaju u tradicionalnoj ulozi onih koji formuliraju nacrte i kontroliraju/vode izvedbu objekata/artefakta.

    http://en.wikipedia.org/wiki/Project_Apollo

  • Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu aja, Bai, Cvitanovi, Jaklenec, Mance

    PLANIRANJE I ORGANIZACIJA GRAENJA

    6

    Poetkom XXI stoljea,znaenje pojma PROJEKT se jo dodatno proirilo.Koristi se konotativno, kao zamjena za pojmove ELJA ILI NAMJERA.

    Primjeri iz hrvatske dnevne tampe:1

    ako pobijedimo na izborima, mislim da lanovi novoizabrane Vlade moraju otii meu ljude te braniti i objanjavati projekt Hrvatske u Europskoj Uniji kao projekt nove, uspjene i apsolutno demokratske Hrvatske... (Z.Milanovi)

    U sljedea tri mjeseca konano poinje realizacija projekta Brijuni Rivijera, od kojeg se oekuje da preporodi brijunsko priobalje, te da izravno otvori 800 novih radnih mjesta, a neizravno jo oko tisuu. (J.Kosor)

    Nijedan od ovih "projekata" nema barem neka od osnovnih svojstava potrebnih za njihovo voenje (management): jasan cilj (u operativnom smislu), poznato vrijeme izvrenja, poznate izvrioce i druge resurse

    a ovaj drugi, "brijunski projekt", iako se odnosi na graevinski pooduhvat, nema ak ni projektanata, niti urbanistike i arhitektonske nacrte/projekte za izvedbu.

    1.2. INVESTITOR Investitori od poetka do kraja od koncipiranja projekta, osiguranja zemljita i izvora financiranja do koritenja graevine vode i odgovaraju za proces graenja Projektanti i graditelji sudjeluju u dijelovima tog procesa i odgovaraju prvenstveno za usklaenost graevine s tehnikim, urbanistikim, ekolokim kao i standardima zatite spomenika kulture i prirode. Dvije skupine investitora, bitno razliitih osobina, iniciraju projekte:

    INSTITUCIJE : ministarstva, (dravni) fondovi, javna (dravna) poduzea, itd. i

    KORPORACIJE, tvrtke, poduzetnici

    INSTITUCIJE - ministarstva, (dravni) fondovi, javna (dravna)poduzea

    investiraju radi izvrenja planova (drutvenog standarda, razvoja, i sl.);

    financiraju iz fiskalnog prihoda pa poskupljenje izvedbe znai najee samo dui rok izgradnje;

    brzina i cijena izvedbe su manje bitni od izbjegavanja mogue greke budui da je za napredovanje dravnih inovnika vanije minimaliziranje broja greaka, a ne djelotvornost uz mogue propuste;

    odluivanje je birokratsko tj. hijerarhijsko to znai da se odgovornost dijeli izmeu raznih odjela, lanova odbora, strunih tijela uprave i tome sl.;

    korisnici zgrada (aci, stanari, bolesnici) ne utjeu na koncipiranje zgrada;

    financijski nadzor izvedbe esto je odvojen od strunog i prvenstveno vezan na investitorsku birokratsku strukturu;

    projektanti su najee bez kontakta s korisnikom i bez efikasne (financijske) kontrole izvoaa. KORPORACIJE, tvrtke, poduzetnici

    investiraju zbog dobiti i poslovanja;

    financiraju gradnju (najee) kreditima;

    brzina realizacije investicije vrlo je vana jer je cijena kapitala u znatnoj mjeri funkcija utroenog vremena;

    investiciju/projekt vode struni interdisciplinarni timovi s jasnom hijerarhijom i pripadajuom odgovornosti;

    uspjeh kompenzira greke djelotvornost managmenta mjeri se financijskim uspjehom;

    participacija korisnika ili kupaca osigurana je trinim mehanizmom.

    1 Vidi Jutarnji list, 11. oujka 2011.

    http://www.jutarnji.hr/vlada-danas-zapocinje-s-prodajom-otocja-brijuni/932104/http://www.jutarnji.hr/vlada-danas-zapocinje-s-prodajom-otocja-brijuni/932104/http://www.jutarnji.hr/vlada-danas-zapocinje-s-prodajom-otocja-brijuni/932104/

  • Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu aja, Bai, Cvitanovi, Jaklenec, Mance

    PLANIRANJE I ORGANIZACIJA GRAENJA

    7

    1.3. ARHITEKT 1.3.1. SLOBODNE PROFESIJE djeluju izvan institucionalnih / dravnih okvira tako da se profesionalci udruuju u strukovne Komore. Prema srednjoevropskoj tradiciji to su:

    arhitekti koji vode izradu projekata/nacrta i izvedbu graevina,2 a uz njih i drugi inenjeri u graditeljstvu (geodeti, graevinari, instalateri)

    lijenici (sestre, babice, medicinski tehniari, veterinari) kao i

    odvjetnici i biljenici 1.3.2. HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA HKA CROATIAN CHAMBER OF ARCHITECTS CCA

    promie arhitekturu kao izraz identiteta naroda

    uva ugled struke, ast i prava ovlatenih arhitekata,

    promie i materijalne interese ovlatenih arhitekata

    razvija strukovnu etiku i nadzire ovlatene arhitekte

    trajno struno obrazuje lanove

    inicira donoenje propisa i daje miljenja na propise iz podruja arhitekture i prostornog ureenja

    razvija suradnju s drugim komorama inenjera u graditeljstvu i meunarodnim organizacijama arhitekata

    organizira natjeaje iz podruja arhitekture, urbanizma i krajobrazne arhitekture, prua strunu pomo naruiteljima (raspisivaima) u provoenju natjeaja brine o pravima lanova Komore u realizaciji natjeaja,

    osigurava lanstvo od odgovornosti za nenamjerne greke u poslovanju (premija osiguranja uraunava se u iznos lanarine)

    UVJETI ZA PRIJEM U KOMORU su prebivalite na teritoriju Republike Hrvatske, diploma magistra/inenjera arhitekture ili krajobrazne arhitekture, struna postdiplomska praksa od najmanje dvije godine, poloeni struni ispit i da kandidat nije pod istragom / kaznenim postupkom. OVLATENI ARHITEKT je titula lana komore. U Komoru je upisan pema kvalifikacijama i vrsti poslova koje moe obavljati kao: 1. ovlateni arhitekt - za poslove prostornog ureenja, arhitektonsko projektiranje i kontrolu projekta, struni nadzor graenja, projektantski nadzor, voenje graenja i upravljanje projektom gradnje. 2. ovlateni arhitekt-urbanist - za izradu prostornih i urbanistikih planova, te organizacija njihove provedbe. 3. ovlateni arhitekt unutarnje arhitekture - za izradu arhitektonskih projekata unutranjeg ureenja i struni nadzor izvoenja unutranjeg ureenja. 4. ovlateni krajobrazni arhitekt za planiranje, projektiranje, ureenje krajobraznih struktura lanovi Komore organiziraju se prema teritorijalnom naelu. PODRUNI ODBORI su smjeteni u Zagrebu, Karlovcu, Varadinu,Osijeku, Pazin, Rijeci, Splitu, Zadru i Dubrovniku. RAD I NAKNADA TROKOVA obraunavaju se prema PRAVILNIKU O STANDARDU USLUGA ARHITEKATA koji donosi Skuptina Komore. Ovlateni arhitekt ne smije ugovoriti nagradu za rad ispod minimuma utvrenog Pravilnikom.

    2 Arhitekti koji djeluju u upravi, edukaciji, znanosti, istraivanjima, dizajnu, kulturi, kritici itd. ne moraju biti u Komori. lanstvo u Komorama je preduvjet za samostalno struno djelovanje u osnovnom konstitutivnom segmentu struke - projektiranju i graenju (za medicinare to je lijeenje, a za pravnike - zastupanje pred sudom)

  • Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu aja, Bai, Cvitanovi, Jaklenec, Mance

    PLANIRANJE I ORGANIZACIJA GRAENJA

    8

    1.3.3. POSLOVI ARHITEKTA od majstora graditelja do koordinatora i managera3

    3 Davis, 1977: 140.

  • Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu aja, Bai, Cvitanovi, Jaklenec, Mance

    PLANIRANJE I ORGANIZACIJA GRAENJA

    9

    to sve kolovani arhitekti mogu raditi u sklopu projektnog ureda (projektiranje i graenje) ovlateni arhitekti

    - izrada projekte dokumentacije i ishoenje dozvola (sve od razgovora s investitorom do gradnje) - izrada prostornih planova - projektanski nadzor - struni nadzor - menadment u graditeljstvu - energetsko certificiranje zgrada (samo ovlateni certifikatori) - revizija projekata (samo ovlateni revidenti) - legalizacija nezakonitih zgrada

    zaposlenje u dravnoj / lokalnoj upravi - izdavanje dozvola za graenje (referent i rukovoenje) - razni poslovi u ministarstvima - rad u institutima i agencijama (npr za energetsku uinkovitost)

    edukacija - rad na fakultetima ili strunim kolama

    ostalo - arhitektonska kritika - rad u kulturnim ustanovama

    1.3.4. PROJEKTNI URED organizacijski oblici poslovanja Projektiranje i graenje je osnovni segment struke i obavlja se u sklopu projektnih ureda. Postoje etiri razliita organizacijska oblika arhitektonskog projektnog ureda: 1) URED OVLATENOG ARHITEKTA (ICE) Ured za samostalno obavljanje poslova projektiranja i strunog nadzora osniva se upisom u upisnik Ureda HKA. Naziv ureda je ime i prezime ovlatenog arhitekta ili arhitektice. 2) ZAJEDNIKI PROJEKTANTSKI URED Dvoje ili vie ovlatenih arhitekata i(ili) inenjera mogu poslove projektiranja i nadzora obavljati u zajednikom uredu osniva se upisom u upisnik Zajednikih ureda HKA ili komore inenjera. Ovlateni arhitekti i(ili) inenjeri meusobna prava ureuju Ugovorom. Naziv Zajednikog ureda su imena i prezimena ovlatenih arhitekata. 3) PROJEKTANTSKO DRUTVO Vie ovlatenih arhitekata i/ili ovlatenih inenjera mogu osnovati projektantsko drutvo. Projektantsko drutvo osniva se pisanim ugovorom kao javno trgovako drutvo i upisuje u sudski registar. Ugovorom o osnivanju drutva moraju biti ureena prava i obveze lanova drutva, odnosno preostalih lanova drutva u sluaju smrti kojega od lanova drutva te prava nasljednika umrlog lana drutva. Za osnivanje projektantskog drutva osnivai su duni imati suglasnost odgovarajue komore. 4) PRAVNA OSOBA REGISTRIRANA ZA POSLOVE PROJEKTIRANJA I STRUNOG NADZORA (d.o.o.) Osniva se kao javno trgovako drutvo i upisuje u sudski registar. Najee je osim za projektiranje i nadzor registrirana i za obavljanje drugih djelatnosti. Naziv ureda se moe izabrati po elji, ali mora biti odobren prilikom postupka osnivanja. Pravna osoba registrirana za poslove projektiranja i/ili strunog nadzora graenja koja nije osnovana kao projektantsko drutvo, moe obavljati tu djelatnost ako ima zaposlenog ovlatenog arhitekta ili ovlatenog inenjera.

  • Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu aja, Bai, Cvitanovi, Jaklenec, Mance

    PLANIRANJE I ORGANIZACIJA GRAENJA

    10

    1.4. ALAT I STROJ Alat ili orue ini djelatnika uinkovitijim kvaliteta rada ovisi o njegovoj vjetini Alat je i elektronsko raunalo jer se njime obavlja kompleksan stvaralaki rad, npr.: pisanje ili projektiranje Stroj zamjenjuje ovjeka, na podruju fizike snage, zatim psihike (detektori, senzori) i napokon na dijelu podruja intelektualnih sposobnosti (raunala). 4 Sirovine su rezultat prethodne obrade prirodnih materijala, nakon ega e posluiti za daljnju finalnu proizvodnju (npr. sirovo eljezo, rezana drvena graa, cement i sl.).5 1.5. ZANAT I INDUSTRIJA Zanat je karakteristian po tome to:

    se temelji uglavnom na radu pomou alata;

    zapoljava mali broj radnika i meu kojima postoji neznatna podjela rada;

    se obino izvodi po narudbi i komadu, za poznatog naruitelj;

    kadrovska reprodukcija su osigurani u radionici uenjem kroz rad, 6

    tehniko-tehnoloke inovacije preputene su kreativnosti majstora,

    nadlenost majstora koncentrira sve bitno:edukaciju, organizaciju, nabavu i prodaju, Danas, kad je glavnina proizvodnje industrijska,

    proizvodna zanatska djelatnost stagnira a graevinarstvo i uslune djelatnosti se razvijaju

    zanatska proizvodnja ima mnoge karakteristike tradicionalnih manufaktura, ne samo u podjeli i specijalizaciji rada nego osobito u koritenju zamjenjivih (pred gotovljenih) dijelova.

    Manufakture su od 16. st nastajale udruivanjem zanatlija

    razliitih zanata npr.: u manufakturi koija nalaze se kovai, stolari, kolari, tapetari i sl

    istog zanata npr.: postolari se specijaliziraju jedni za gornje, drugi za donje dijelove cipela itd, Bitna karakteristika manufakturne proizvodnje jest podjela rada i specijalizacija, kao i serijska proizvodnja zamjenjivih dijelova. Industrijska proizvodnja zapoinje uvoenjem stroja u manufakturni tip organizacije posla tj u proizvodnju u kojoj ve postoji, specijalizacija, podjela i organizacija rada, i (veliko)serijska proizvodnja Evolucija stroja odvija se u tri faze:

    Univerzalni stroj moe vriti itav niz operacija koje spadaju u jednu vrstu djelatnosti. Radnik univerzalno i polivalentno kvalificiran - zadrava znaajnu ulogu u pripremanju, podeavanju i kontroli stroja.

    Specijalizirani stroj obavlja jednu specijaliziranu operaciju. Uloga radnika svodi se na ritmike pomone pokrete kojima pokree rad strojeva, dodaje materijal za obradu i sl.

    Automatski strojevi integriraju specijalizirane strojeva raunalnim kontrolnim mehanizmima. Stroj radi samostalno, a radnik kontrolira signale (vizualne, akustine) o procesu koji je u tijeku.

    4 Stroj npr. pere rublje, a ovjek ga stavlja u pogon, kontrolira i sl. a da pritom ne zna kako stroj i detergent uistinu peru. 5 U posljednjih 50-tak godina u graditeljstvu se pojavljuju sintetski materijali/sirovine s projektiranim poeljnim svojstvima npr. termoizolacije koje mogu biti u vlazi, hidroizolacije koje podnose ekstremna mehanika naprezanja, vodootporne drvene graevinske ploe, stakla s posebnim termodinamikim i mehanikim svojstvima, itd. 6 Naunik egrt kalfa majstor

  • Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu aja, Bai, Cvitanovi, Jaklenec, Mance

    PLANIRANJE I ORGANIZACIJA GRAENJA

    11

    1.6. INDUSTRIJA i GRADITELJSTVO U emu su razlike izmeu industrije i graditeljstva, izmeu industrijskog i graditeljskog proizvoda?

    Zgrada je uvijek unikat industrijski proizvod je serijski, tipski;

    Industrijski proizvodi su komponente graevina (opeka, prozor, itd.)

    Graevine imaju dugi vijek trajanja industrijski proizvodi bitno krai;

    Industrijskim proizvodima cijene padaju protokom vremena zgradama esto rastu;

    Obraun je kod industrijskog proizvoda jednostavan: koliina robe x cijena - plaanje nakon isporuke (gotove) robe. Naprotiv, u graditeljstvu je obraun sloen jer svaki rad ima svoju cijenu koja se ugovara prije poetka, a djelomino i plaa prije zavretka posla.

    Sredstva rada su kod industrijske proizvodnje nepomina kreu se samo proizvodi tijekom rada, i zatim od proizvoaa do potroaa. U graditeljstvu je obrnuto sredstva rada su u pokretu, a proizvod je nepokretan.

    Proces proizvodnje u industriji je koncentriran na jednom mjestu i u neposrednoj je blizini uprave poduzea. U graditeljstvu je proces proizvodnje rascjepkan, obavlja se na vie mjesta, tj. na svakom gradilitu. Gradilita su udaljena od uprave i meusobno.

    U graditeljstvu, klimatski uvjeti utjeu na tijek, ritam i organizaciju proizvodnje . Graditeljstvo koristi konglomerat zanatskih, manufakturnih i industrijskih tehnologija, a njegovi proizvodi nisu slini industrijskoj robi niti po trajnosti, niti po financijskoj, simbolinoj ili kulturnoj vrijednosti. 1.7. TEHNIKA I TEHNOLOGIJA

    Tehnika je vieznaan pojam. Izvorno znaenje dolazi od grke rijei "tehne" [] = vjetina, umijee. Tako se i danas ovaj pojam upotrebljava u irem smislu, kao npr. tehnika crtanja, sviranja, plesa, vladanja loptom i sl. U uem smislu rijei, pojmom tehnika eli se oznaiti skup svih sredstava za rad i svih radnih procesa kojima se ovjek slui u nekoj odreenoj proizvodnji.

    Tehnologija (od grkog "tehne" [] = umijee i "logia" [] = znanost) se upotrebljava danas u dva znaenja:

    znanost ili skup znanja i vjetina o fizikalnim, kemijskim, mehanikim i drugim postupcima obrade i prerade sirovina, i

    skup postupaka ili tehnika logiki povezanih u jedinstven proces koji se primjenjuje u nekoj proizvodnji (tehnoloki proces)

  • Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu aja, Bai, Cvitanovi, Jaklenec, Mance

    PLANIRANJE I ORGANIZACIJA GRAENJA

    12

    2. MANAGEMENT 2.1. DVIJE OSNOVNE VRSTE MANAGEMENTA Management je pojam koji se koristi u mnogobrojnim znaenjima vezanim na upravljanje i (ruko)voenje. U okviru naeg razmatranja vrlo bitno je razlikovati:

    upravljanje proizvodnjom (engl. production management) od

    (iz)voenja poduhvata (engl. project management). Upravljanje proizvodnjom ili poslovodstvo (production management ) je odravanje ve uhodanog proizvodnog ili radnog procesa npr. tvornice, fakulteta, eljeznice, itd. Rukovoenje projektom ili poduhvatom (project management) je izvedba poduhvata, npr.: snimanje filma, gradnja kue, pokretanje proizvodnje novog tipa automobila, osnivanje sveuilita, i sl. Takvi projekti/poduhvati i mnogo su kompleksnije aktivnosti od nastavljanja proizvodnje - npr.: postojeeg modela automobila, ili odravanja uhodane nastave. 2.2. IZVOENJE projekta/PODUHVATA7 PROJECT MANAGEMENT U trinim ekonomskim sustavima graevinska proizvodnja zasnovana je na pretpostavci da je svaki graevinski poduhvat zasebna i specifina ekonomska, administrativna, tehnika i produkcijska situacija i da je treba posebno strukturirati (project management). Graevinska proizvodnja je dio veeg projekta/poduhvata koji ukljuuje i koncipiranje investicije, artikulaciju zadatka, formulaciju projekta/nacrta i, na kraju, koritenje zgrade/proizvoda. Projektanti i graditelji sudjeluju u dijelovima tog procesa. Investitori sudjeluju od poetka do kraja od koncipiranja projekta, osiguranja zemljita i izvora financiranja do koritenja zgrade. Dijelovi aktivnosti na takvim projektima ipak se odvijaju kao uhodana proizvodnja (npr.:razrada normativno-tehniki determiniranih dijelova projekta, administrativni poslovi i procedure, industrijska proizvodnja materijala i elemenata, standardni poslovi graenja, itd.). Dakle, u suvremenom produkcijskom kontekstu, kao to su i pokazale sheme na str.8 promijenjene su tradicionalni poslovi i uloge:

    arhitekata koji postaju i koordinatori i manageri

    investitora koji su u pravilu institucije ili korporacije a mnogo rjee pojedinci

    korisnika, koji zato ne participiraju u projektu nego njihove interese interpretiraju i zastupaju: eksperti investitorske institucije/korporacije zatim, drava koja kroz vladine agencije odreuje/propisuje

    tehnike i prostorne standarde uvjete zatite zdravlja i okoline

    kao i financijske institucije koje definiraju kreditnu sposobnost i ostale oblike financijske discipline

    7 Vidi uvodne definicije.

  • Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu aja, Bai, Cvitanovi, Jaklenec, Mance

    PLANIRANJE I ORGANIZACIJA GRAENJA

    13

    izvoaa koji vie nisu majstori s pomonicima niti pojedini inenjeri sa svojim radnicima nego tvrtke s interdisciplinarnim timovima eksperata koji imaju znanje i vjetinu8 voenja i koordinacije specijaliziranih podizvoaa (kooperanata, engl: subcontractor)

    Glavni izvoa okuplja specijalizirane podizvoae (npr.: za eline konstrukcije, za armirani beton, za aluminijska proelja, za klimatizaciju, za elektroinstalacije i sl.) svaki put u novom sastavu za izvedbu novog projekta/zgrade prema kriterijima cijene, brzine, kvalitete i sl. Organizacija koja vodi gradnju i koja je glavni izvoa u naelu nema proizvodnih sredstava ni osoblja nego samo znanje o ukupnom procesu i metodama organizacije tog procesa. Glavni izvoa angaira i rukovodi podizvoaima i on je za njih naruilac zapravo investitor. Outsourcing 9 je ameriki termin koji opisuje poslovnu praksu u kojoj tvrtka zapoljava samo djelatnike koji se bave osnovnom (core) djelatnou, a za sve pomone poslove i usluge se angairaju druge kompanije i dobavljai (transport, dostava, kopiranje, raunovodstvo, pravna sluba, catering su ve uobiajeni oblici outsourcinga kod nas). 2.3. OSOBINE PROJEKATA/PODUHVATA Projekt / poduhvat je niz aktivnosti kojima se postie jasan cilj unutar zadanog vremena. Projekti/poduhvati imaju sljedee osobine:

    jasan cilj, tj. definiranu promjenu postojeeg u eljeno stanje;

    unikatnost, tj. nemogunost da budu u svemu unaprijed uvjebani;

    odreeno: vrijeme, proraun, izvoaki tim, tehnologiju ili tehniku izvedbe,10 Cilj definira, odreuje projekt - prema uspjenosti ostvarenja cilja mjeri se i uspjenost projekta SMART kriteriji formulacije projekta: Specific specifini, unikatni Measurable mjerivi prema postignutim rezultatima, prema mjeri ostvarenja cilja Agreed-to, Acceptable akceptirani, prihvaeni ili prihvatljivi , Realistic realistini u datostima resursa od tehnolokih, financ., do ljudskih Time terminated teminirani , vremenski ogranieni

    8 know-how 9 Out vanjski + source- izvor 10Resursi ili sredstva su: vrijeme, novac, ljudi i raspoloiva tehnologija, a mogu biti i drugi elementi npr. politiki utjecaji koji se na kraju svode na poetna etiri. Vrijeme je neobnovljivi resurs i uvijek se zasebno razmatra.

  • Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu aja, Bai, Cvitanovi, Jaklenec, Mance

    PLANIRANJE I ORGANIZACIJA GRAENJA

    14

    Organizacija projekta / poduhvata mogua je ako je on:

    planiran - planiranje je predvianje, strukturiranje, modeliranje buduih dogaaja, tj. sagledavanje i (po mogunosti) izbjegavanje problema, tj. rjeavanje problema dok su "daleko" u vremenu.

    praen - praenje (monitoring) je uspostava mjerila uspjenosti provedbe/izvedbe u odnosu na planom predvieno trajanje i troak

    kontroliran - kontrola je utvrivanje : nepredvienih ili nepredvidivih okolnosti nastalih tokom izvedbe odn. provedbe , a potom, utvrivanje veliine odstupanja od terminskog plana i financijskog prorauna

    revidiran - revizija je promjena plana : o radi prilagodbe nepredvienim ili nepredvidivim okolnostima nastalim u izvedbi/provedbi

    plana, i potom, o odreivanje novih vremenskih i financijskih parametara plana

    Budui da se ni u jednom planiranju ne mogu sagledati svi elementi koji utjeu na realizaciju (via sila, isputeni imbenici i sl.), planovi moraju biti tako strukturirani da se mogu kontinuirano revidirati i da svi sudionici nakon revizije znaju sve reperkusije vezane na njihove pojedinane zadatke tj. planovi trebaju imati preglednost i hijerarhiju. Planovi su programi rada - raznih kompleksnosti za razliite potrebe. Vidi u nastavku (2.4.) standardne razine kompleksnosti plana u graditeljstvu 2.4. RAZINE PLANIRANJA U graditeljstvu se planira s razliitim razinama preciznosti prema fazama provedbe projekta i specifinim potrebama sudionika.

    Investitorska organizacija trai planove koji obuhvaaju proces od osiguranja terena do produktivnog koritenja zgrade. Investitor je prvenstveno zainteresiran za kontrolu i praenje dinamike troenja kapitala kao i za ostale globalne strateke odluke koje se tiu voenja projekta. Tijekom provedbe projekta investitor pomou plana prati proces (monitoring).

    Projektantska organizacija priprema investitoru planove za potrebe donoenja stratekih odluka. Ukoliko postoji voditelj projekta (project manager) onda e ta osoba prirediti, pratiti i kontrolirati planove. Sam proces projektiranja takoer se mora planirati da bi se odredila struktura projektnog tima, broj izvritelja, cijena, rokovi, itd. Plansko strukturiranje projekta omoguava da se projektiranje prati i kontrolira.

    Izvoa je onaj izmeu tri partnera koji najvee napore ulae u planiranje procesa graenja, jer se efekti dobro planiranog, paljivo praenog i kontroliranog projekta neposredno odraavaju na profitabilnost posla. Izvoako planiranje dijeli se na:

    Planiranje za ugovaranje gdje se prvenstveno procjenjuju potrebna sredstva u smislu cijene (financijski budet). Planiranje izvedbe procjenjuje sredstva u terminima vremena (vremenski budet) i druge resurse. Planiranje za ugovaranje i planiranje izvedbe zajedno odreuju financijske tijekove, tj. dinamiku troenja sredstava.

  • Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu aja, Bai, Cvitanovi, Jaklenec, Mance

    PLANIRANJE I ORGANIZACIJA GRAENJA

    15

    2.5. RAZVOJ METODA PLANIRANJA Metode planiranja razvijale su se prvenstveno za (logistiku, inenjerijsku i taktiku) pripremu vojnih operacija. Danas najee koriteni vremenski i mreni planovi osmiljeni su u amerikoj vojsci. Nazivaju se i operativni planovi jer su logiki strukturirani i prireeni za izvedbu u realnom vremenu s poznatim izvoaima da bi ih se razlikovalo od nestrukturiranih zamiljaja i nakana koji se takoer esto nazivaju planovima Nakon nekoliko godina vojne primjene uli su u civilnu: vremenski po zavretku 1. svjetskog rata, a mreni nakon 2. svjetskog rata. Vremenski (operativni) planovi vidi primjere i objanjenja na str. 17 i 18 Nekoliko godina prije 1. svjetskog rata Henry Gantt, ameriki vojni savjetnik, formulirao je jednostavnu grafiku metodu koja na oigledan nain prikazuje redoslijed aktivnosti u realnom kalendarskom vremenu.11 Njegova metoda artikulacije plana vojne operacije ili nekog drugog poduhvata bila je brzo prihvaena kao metoda zapisivanja odluka o strukturiranju procesa / aktivnosti. Vremenski plan ili gantogram12 moe izraditi samo ekspert koji poznaje konkretnu vojnu operaciju odnosno projekt / nacrt i opu tehnologiju izvedbe. Dakle, vojni poduhvat mogu isplanirati stratezi koji znaju i istovremeno mogu analizirati sve logistike i taktike aspekte zamisli; izvedbu zgrade moe isplanirati inenjer koji poznaje sve bitne imbenike poduhvata: projekt, lokaciju, tehnoloka sredstva, klimu, itd. Radi se u biti o (analognoj) metodi koja pomae jednom organizatoru i njegovom timu da jednoznano notiraju i kasnije komuniciraju odluke o nainu provoenja aktivnosti. Mreni (operativni) planovi vidi primjere i objanjenja na str. 19-25 Meutim u 2. svjetskom ratu zamiljani su poduhvati ija je sloenost nadilazila sposobnost pojedinca da pamti podatke i upravlja elementima procesa. Taktike i logistike razrade operacija (npr.: saveznika iskrcavanja u Africi, Siciliji i Normandiji) bile su previe opsene i sloene da bi ih bilo koji pojedinac ili grupa u timskom naporu mogli domisliti. Bilo je potrebno pronai metodu planiranja operacije bez poznavanja unutranje logike svakog njenog elementa. Da bi se to moglo postii procesi su ralanjeni do pojedinih nedjeljivih aktivnosti definiranih trajanjem, resursima, i povezanou s ostalim aktivnostima. Tako definirani dijelovi procesa bili su formalno logiki entiteti kojima se moglo pomou algoritamskih metoda13 simulirati razne varijante operacija.14

    11 Prvi planovi koji su ukljuili ne samo trajanje nego i realno vrijeme kao jedan od planskih elemenata bili su eljezniki redovi vonje. 12 Grafiki prikaz dobio je po autoru naziv gantogram kasnije i vremenski plan, Time table ili Barchart (asocijacija oblika bar = preka).

  • Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu aja, Bai, Cvitanovi, Jaklenec, Mance

    PLANIRANJE I ORGANIZACIJA GRAENJA

    16

    Mreno planiranje (Network analysis) je prvobitni i generiki naziv za tu metodu (tehniku) planiranja nastao zbog izgleda dijagrama kojima se zapisuje plan. Tijekom 50-ih godina metode mrenog planiranja razvijale su se prema raunalnoj obradi i postupno se irile iz vojnih u planiranje drugih projekata / poduhvata. Nazivane su razliito ovisno o prioritetima planske kontrole koje su ostvarivale:

    PERT (Program Evaluation and Review Technique) tehnika procjene i revizije programa vrsta je mrenog plana koji je razvila amerika Mornarica za koordinaciju projekta raketnog naoruanja Polaris.

    CPM (Critical Path Method) metoda kritinog puta koju su razvili strunjaci kemijskog koncerna DuPont i matematiari firme Remington Rand.

    MPM (Metra-Potential-Methode) metoda koju u Francuskoj razvija tvrtka SEMA. Iz spomenutih metoda postepeno se razvio itav niz novih koje su prilagoene raunalnoj obradi, kao to je npr. MS Project koji je u irokoj upotrebi u raznim poslovodstvima, a koristi se i na vjebama POG-a. Sistemska istraivanja takoer su, uz metode/tehnike mrenog planiranja, posljedica gore opisane znanstvene analize (ralambe) sustava i procesa na formalno-logiki jasno definirane entitete. Od polovice 20. st. metode sistemskih istraivanja se primjenjuju i na znanstvenu interpretaciju arhitektonskih ostvarenja. Horst Rittel, Archer, Jones, Broadbent i drugi razvijaju opsena sustavna i znanstveno fundirana istraivanja djelotvornosti zgrada (performance) iz raznih aspekata (fleksibilnosti, utroka energije, ekonomskih parametara, utjecaja zgrade na okoli, itd).15

    13 Koje su artikulirali logiari i matematiari. 14 Koristei razliite parametre ili promjenjive rubne uvjete. 15 Znanstvenost u diskursu Bauhausa i formativnog perioda moderne arhitekture izmeu 2 svjetska rata bila je u velikoj mjeri deklarativna. Odnosila se uglavnom na inenjersko-konstruktivni i higijensko-sanitarni aspekt (i to, u potonjem sluaju, na bazi pogrenih medicinskih doktrina).

  • Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu aja, Bai, Cvitanovi, Jaklenec, Mance

    PLANIRANJE I ORGANIZACIJA GRAENJA

    17

    2.6. OSOBINE OPERATIVNOG PLANA Operativni plan podrazumijeva hijerarhijski skup planova koji su potrebni za uinkovito rukovoenje nekim procesom. Plan neposredno odgovara na pitanja u kojem e se tehnolokom redoslijedu i kojem vremenskom razdoblju odvijati planirani radovi. Posredno takoer govori u kojem e se redoslijedu i vremenskom razdoblju u rad ukljuiti pojedini specijalizirani izvritelji, strojevi i ostali resursi. Odgovore na ova pitanja moe se dati ako se u asu izrade plana dobro poznaje budua graevina, mjesto graenja, ugovorene obaveze, raspoloivost radne snage, strojeva i ostalih resursa, njihov proizvodni raspored na buduem gradilitu, predvieni rok dovrenja graevine i sve ostalo potrebno od sluaja do sluaja. Plan mora biti 16

    potpun (to se ogleda u neprekinutom lancu tehnologije, u jasnoi i jednoznanosti opisa);

    pregledan (da se odabere pogodna grafika predodba koja mora biti razumljiva i lako itljiva);

    obnovljiv, tj. mora se moi ponovno uspostaviti (rekonstrukcija ako tijekom realizacije doe do izmjena ).

    Osnovni plan daje odgovore na osnovna pitanja:

    Kojim e se tehnolokim redoslijedom odvijati radovi?

    U kojem e se vremenskom razdoblju odvijati radovi?

    Koliko e ukupno trajati graenje?

    Koliko e ukupno kotati gradnja? Pratei planovi razrauju Osnovni plan prema konkretnim potrebama koje zavise od kompleksnosti projekta , naina financiranja, uvjebanosti i iskustva izvoaa i sl

    Svaki pratei plan slui konkretnom planiranju izvedbe i trebao bi u realnom kalendarskom vremenu, sagledati:

    redoslijed i trajanje svake aktivnosti

    broj i strukturu potrebne radne snage,

    broj i struktura potrebnih radnih sredstva (graevinski strojevi, transport, skele i sl.)

    koliine i vrste materijala i opreme koja se ugrauje

    potrebna financijska sredstva

    16 vidi 2.3. osobine projekata/poduhvata

  • Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu aja, Bai, Cvitanovi, Jaklenec, Mance

    PLANIRANJE I ORGANIZACIJA GRAENJA

    18

    2.7. VRSTE OPERATIVNIH PLANOVA U organizaciji izvedbe tehnoloki raznorodnih i kompleksnih poduhvata kao je izvedba zgrade se najee primjenjuju: gantogram i mreni plan. Histogram i ciklogram se koriste u repetitivnim i tehnoloki homogenim poduhvatima niskogradnje. 2.7.1. GANTOGRAM ili vremenski, linijski, terminski plan17 (engl:Time table, Barchart) Gantogram je grafika metoda za planiranje radova/aktivnosti. Njihov je raspored prikazan horizontalnim linijama duljine proporcionalne trajanju aktivnosti. Na apscisi je vrijeme, a na ordinati su aktivnosti.

    aktivnosti vrijeme (dani, tjedni ,mjeseci )

    br opis 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21

    1 iskolenje

    2 iskop temelja

    3 armatura temelja

    4 betoniranje temelja

    5 oplata zidova- jedna strana

    6 armatura zidova

    7 oplata zidova- zatvaranje

    8 betoniranje zidova

    9 oplata stropa

    10 armiranje stropa

    11 betoniranje stropa

    Gantogrami su najrazumljiviji i najrasprostranjeniji oblik planova. Pokazuju kad pojedina aktivnost treba zapoeti, koliko treba trajati i na koji nain se preklapa s iduim fazama posla. Dobre osobine:

    jednostavnost za izradu i koritenje,

    preglednost i zbog toga razumljivost needuciranim korisnicima

    jednostavan prikaz izvrenja plana. Loe osobine:

    ne pokazuje vezu izmeu pojedinih aktivnosti,

    sve aktivnosti imaju jednak prioritet izvrenja.

    17 Ili hodogram u politikom argonu.

  • Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu aja, Bai, Cvitanovi, Jaklenec, Mance

    PLANIRANJE I ORGANIZACIJA GRAENJA

    19

    2.7.2. HISTOGRAM povezani vremenski plan ili plan sredstava pokazuje potrebnu koliinu sredstava:

    radna snaga,

    mehanizacija,

    materijal,

    financije, i sl. Primjenjuje se za prikaz potrebnih sredstava (resursa): radne snage, mehanizacije, materijala, financija, vremena.

    Ovaj histogram pokazuje superponiranjem nekoliko gantograma koliko je svaki dan ljudi na gradilitu i mjerodavan je za dobavu hrane ili odreivanje veliine autobusa koji dovozi radnike i sl., a moe posluiti i za grubu procjenu sredstava potrebnih za tjedne ili mjesene plae i sl. Za procjenu potrebnih resursa treba znati kapacitet pojedinog stroja ili radne uinke odabrane/ primijenjene tehnologije . Kapacitet je koliina proizvodnje u jedinici vremena. Ovisi o konkretnim uvjetima rada (npr. rad na visini, zimi, nou, po kii, vruini smanjuje kapacitet u odnosu na standardne uvjete rada). Kapacitet se moe procijeniti temeljem graevinskih normi ili iskustveno.18 2.7.3. CIKLOGRAM Ciklogram je gantogram unaprijeen / razvijen oko 1950. g., za graevinske radove koji se cikliki ponavljaju i odvijaju po naelima lanane proizvodnje sline industrijskoj npr. repetitivne konstrukcije hala, katova nebodera, cesta i sl.

    18 Vidi - Deterministiko i stohastiko odreivanje trajanja aktivnosti, str 21.

  • Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu aja, Bai, Cvitanovi, Jaklenec, Mance

    PLANIRANJE I ORGANIZACIJA GRAENJA

    20

    2.7.4. MRENI PLANOVI Mreno planiranje (network analysis, critical path method / analysis) omoguava manipuliranje planskim podacima matematiko-logikom raunalnom tehnikom i zbog toga brzu mogunost detaljnog pregleda plana (monitoring) i brzu promjenu neke od varijabli. Bitne razlike mrenog plana i gantograma su:

    mreni plan nije u mjerilu,

    on pokazuje logike veze i meuzavisnost svake aktivnosti sa svakom drugom. Mreni planovi su logiki dijagrami.

    Crte pokazuje jednostavan strijelni dijagram. Svaki krug predstavlja dogaaj, kao to je poetak jedne vrste posla (aktivnosti) ili zavretak tog zadatka (aktivnosti). Strelica koja povezuje bilo koja dva dogaaja predstavlja aktivnost ili zadatak koji mora biti izvren prije nego se budui dogaaj moe smatrati realiziranim. U ovom primjeru su dakle etiri aktivnosti koje povezuju pet dogaaja. Brojevi koji su upisani u krugove identificiraju dogaaje. Oni omoguuju da se dogaaji i njima pridruene aktivnosti jednoznano oznaavaju. Tako strelica koja povezuje dogaaj (1) i (4) moe biti opisana kao aktivnost (1-4). Ovako oznaavanje je karakteristino za sve strijelne mree i neophodno za one koje su kompjutorski procesirane. Logino znaenje dijagrama je u tome da se dogaaj (4) ne moe smatrati realiziranim ukoliko sve tri aktivnosti koje vode do njega nisu izvrene. Tek tada aktivnost (4-5) moe zapoeti.

  • Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu aja, Bai, Cvitanovi, Jaklenec, Mance

    PLANIRANJE I ORGANIZACIJA GRAENJA

    21

    2.8. IZRADA OPERATIVNOG PLANA Izrada gantograma ili mrenog plana, pomou raunalnog programa ili bez njega, zahtijeva sustavnu pripremu . Prvo je potrebno razaznati to je aktivnost?19 Aktivnost je tehnoloki uvjetovan posao potreban za realizaciju planiranog projekta. Osnovna osobina aktivnosti je neprekinuto trajanje. Aktivnost moe, uz trajanje, zahtijevati i druge resurse izvoae, mehanizaciju, materijal / sirovine / opremu. Dogaaj je poetak i/ili zavretak aktivnosti. Dogaaj i aktivnost su komplementarni kada je odreen jedan i drugi je poznat. Vrlo je vano razumjeti da aktivnosti nisu identine trokovnikim stavkama npr.: pod stavkom trokovnika:

    broj opis mjera koliina Jedinina cijena

    Ukupna cijena

    A.IV.1. Zidanje nosivih zidova punom opekom NF, MO 10, debljina zida 38 cm, produenim mortom MM 5. m3 112,8 1.180 133.104

    krije se nekoliko aktivnosti barem onoliko njih koliko zgrada ima katova. Analizom projekta i trokovnika prepoznajemo pojedine radne aktivnosti, a zatim im odreujemo potrebno vrijeme, izvrioce i materijal za izvedbu. Za planiranje su posebno bitne aktivnosti koje ne proizlaze iz analize projekta i trokovnika nego iz drugih (kontekstualnih) datosti to su tehnoloke i organizacijske aktivnosti koje imaju samo vremensku komponentu tj.

    ili trajanje: tehnoloke su npr. stanke

    od betoniranja do skidanja oplate i optereivanja konstrukcije ili trajanje suenja laka na parketima ili vrijeme potrebno za vezanje ljepila za ploice i sl.

    organizacijske stanke proizlaze iz ogranienja raspoloive radne snage, mehanizacije, i sl isporuke/nabave materijala ili opreme radne satnice, (praznici i neradni dani), transporta, klimatskih okolnosti efikasnosti financiranja i sl.

    ili istovremenost kao tehnoloki/organizacijski preduvjet za nastavak izgradnje vidi primjere u mrenim planovima na str. 22 i 24 prividna aktivnost

    19 Vidi - Mreni planovi, str 19.

  • Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu aja, Bai, Cvitanovi, Jaklenec, Mance

    PLANIRANJE I ORGANIZACIJA GRAENJA

    22

    2.8.1. OSNOVNI KORACI ZA PRIPREMU PLANIRANJA: a. IDENTIFIKACIJA aktivnosti i njihov REDOSLIJED ovise o osobinama projekta koji odreuje:

    tehnologiju graenja ( potrebna mehanizacija, prefabrikacija i sl) vrste i koliine radova ( struktura i broj radne snage i sredstava, materijala) tehnoloke stanke (vrijeme vezanja betona, suenja podloga, buka, nalia)

    organizacijske stanke su takoer aktivnosti jer troe vrijeme neobnovljivi

    resurs takoer su odreene osobinama projekta jer na njih utie:

    kalendarsko vrijeme realizacije projekta (raspored dravnih praznika, predvidive klimatske okolnosti)

    stanje na konkretnom tritu (rokovi isporuke materijala, opreme , mehanizacije , dostupnost specijalizirane radne snage)

    b. TRAJANJE aktivnosti moe biti utvreno:

    b.1) STOHASTIKOM METODOM tj. procjenom temeljenom na: o iskustvu, i/ili o na informaciji dobivenoj od neposrednog izvritelja (kooperanta, podugovaraa), i/ili o statistikom procjenom vjerojatnosti trajanja

    Trajanje aktivnosti moe se, ovisno o eljenoj sigurnosti, stohastiki procjenjivati kao: o minimalno ili optimistiko, o najvjerojatnije, o maksimalno ili pesimistiko.

    b.2) DETERMINISTIKOM METODOM tj.: izraunom trajanja aktivnosti iz poznatih podataka: koliine rada,

    uinka (normativa) radnika i mehanizacije raspoloivih resursa :

    dostupnog/raspoloivog/primjenjivog broja radnika i mehanizacije

    ostvarivog broja sati rada uvjetovanih tehnolokim i organizacijskim stankama

  • Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu aja, Bai, Cvitanovi, Jaklenec, Mance

    PLANIRANJE I ORGANIZACIJA GRAENJA

    23

    2.8.2. PRIMJERI MRENIH PLANOVA Mreni plan za jednostavni projekt kao to je postava kioska izgleda ovako:

    DOGAAJ 1 poetak 2 iskop gotov 3 betoniranje gotovo 4 dopremljen kiosk 5 kiosk postavljen 6 kraj pod kioska postavljen. okoli ureen AKTIVNOST 1-2 iskop 2-3 betoniranje temelja i podloge poda kioska 1-4 doprema dijelova kioska 3-4 prividna aktivnost 4-5 montaa kioska 5-6 postava poda u kiosku 3-6 ureenje okolia KRITINI PUT debela strelica

    Prividne aktivnosti ne predstavljaju stvarni rad (prema tome nemaju niti trajanje a niti druge resurse rad, materijal) nego pokazuju tehnoloku ili organizacijsku zavisnost izmeu dviju razliitih aktivnosti. U ovom sluaju montaa kioska (4-5) moe poeti ne samo nakon betoniranja (2-3) nego mora i doekati dopremu dijelova kioska (1-4). Trajanje aktivnosti upisano je iznad strelice - npr.: za ureenje okolia (3-6) iznosi 4 dana. Iznad dogaaja (krugova) su upisana najranija vremena odvijanja. Dobivena su dodavanjem sva trajanja svih prethodnih aktivnosti tj zbrajanjem s lijeva na desno. Najkasnije vrijeme do kojeg dogaaj mora biti zavren upisani ispod dogaaja (krugova) dobiveni su oduzimanjem trajanja aktivnosti od kraja, tj. od dogaaja 6. Kritini put je slijed aktivnosti i dogaaja gdje su najranija i najkasnija vremena ista. Kritini put je vano znati jer svako kanjenje na tom putu izaziva kanjenje cijelog projekta. Kod aktivnosti koje nisu na njemu postoji neka vremenska rezerva ili slobodni tok ili engl.: free float (vidi vorni prikaz mrenog plana na str.25) Tako u gornjem primjeru betoniranje moe biti gotovo (dogaaj 3) najranije nakon tri dana, ali moe i kasniti do isteka petog dana a da time ne produi trajanje projekta.

  • Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu aja, Bai, Cvitanovi, Jaklenec, Mance

    PLANIRANJE I ORGANIZACIJA GRAENJA

    24

    Jo jedan primjer mrenog plana za izgradnju nadstrenice na terenu u padu. Temelj A je jednostavniji i manji od temelja B koji slui i kao potporni zid. elina konstrukcija nadstrenice mora biti postavljena na precizno izvedene stope Zato se prvo na temelj B postavlja predgotovljeni vijenac a zatim prema njemu dodatno betonom niveliraju temeljne stope A Tek nakon toga moe zapoeti montaa eline konstrukcije Izmeu postave betonskog vijenca B i niveliranje temelja A postoji kauzalnost tzv. prividna aktivnost oznaena crtkanom linijom na strijelnom prikazu (vidi str. 24).

    A B Na sljedee dvije strane prikazan je isti mreni plan jedanput ispisan kao STRIJELNI a potom kao VORNI

  • Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu aja, Bai, Cvitanovi, Jaklenec, Mance

    PLANIRANJE I ORGANIZACIJA GRAENJA

    25

    STRIJELNI PRIKAZ MRENOG PLANA IZGRADNJE NADSTRENICE

  • Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu aja, Bai, Cvitanovi, Jaklenec, Mance

    PLANIRANJE I ORGANIZACIJA GRAENJA

    26

    VORNI PRIKAZ MRENOG PLANA IZGRADNJE NADSTRENICE

  • Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu aja, Bai, Cvitanovi, Jaklenec, Mance

    PLANIRANJE I ORGANIZACIJA GRAENJA

    27

    2.8.3. PRIKAZI I ITANJE PLANOVA Mreni plan, osobito kada je ispisan kao vorni plan daje sve podatke potrebne za voenje projekta. Osobito su korisni podaci o najranijem /najkasnijem poetku/zavretku radova tj. jasno odreivanje terminske fleksibilnosti za svaku aktivnost - free float (vidi str.22, 25). Ali, i strijelni i vorni prikaz mrenog plana su teko itljivi i razumljivi na prvi pogled. Zato se esto mreni plan ispisuje i kao gantogram jer su tada trajanja i rasporedi aktivnosti jasni zbog ispisa u mjerilu.20 Kada je mreni plan prikazan kao gantogram mogu biti pokazane i veze izmeu aktivnosti. A veze aktivnosti A B B Prioritet izvrenja najee je oznaen isticanjem aktivnosti/dogaaja na kritinom putu debljom ili crvenom crtom.21 Raunalni programi za mreno planiranje (npr. MS project) omoguuju itav niz naina ispisa prema prioritetima koji se ele pokazati. Kod upisa podataka veze aktivnosti definiraju u svim kombinacijama start to start, start to finish, finish to start, finish to finish.22 Veze start to start i finish to finish su zapravo u predraunalnoj fazi izrade mrenih planova bile nazivane prividnim aktivnostima tj. dogaajima povezanim tehnolokom/organizacijskom kauzalnou.

    20 Vidi gantogram, str. 17. 21 Vid i kritini put, str. 22-25. 22 Vidi upute uz auditorne vjebe (PPT file) i tutorial uz program MS project.

  • Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu aja, Bai, Cvitanovi, Jaklenec, Mance

    PLANIRANJE I ORGANIZACIJA GRAENJA

    28

    Mreni plan izgradnje nadstrenice izraen raunalnim programom MS project prikazan kao povezani gantogram

  • Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu aja, Bai, Cvitanovi, Jaklenec, Mance

    PLANIRANJE I ORGANIZACIJA GRAENJA

    29

    3. POSLOVI, POSTUPCI I SUDIONICI PROCESA GRAENJA 3.1. PRIPREMNI RADOVI PROJEKTNO-TEHNIKA DOKUMENTACIJA kratice i definicija MGPU Ministarstvo graditeljstva i prostornog ureenja ZOPU Zakon o prostornom ureenju (NN 153/13) ZOG Zakon o graenju (NN 153/13) ZPNIZ Zakon o postupanju s nezakonito izgraenim zgradama (NN 86/2012) PJGR Pravilnik o jednostavnim i drugim graevinama i radovima (NN 79/14) IP idejni projekt GP glavni projekt LD lokacijska dozvola GD graevinska dozvola AS arhitektonska snimka SIS snimka izvedenog stanja GBP graevinska (bruto) povrina Graevinska bruto povrina obraunava se na slijedei nain: Koeficijent

    - zatvoreni dijelovi svake nadzemne etae zgrade mjereni na vanjskoj plohi zavrenog proelja 1

    Prema ZOPU u GBP se ne uraunavaju otvoreni dijelovi graevine, kao ni dijelovi zadnje etae (potkrovlje) koji su svijetle visine manje od 2,0 m Odvojeno se raunaju: balkon, nenatkrivena terasa, natkriveni prolaz, nadstrenica

    0,25

    loa i otvoreno vanjsko stubite 0,75

    garae, parkiralini prostor (najmanje 75% volumena ispod povrine konano ureenog terena) 0,25

    natkrivena terasa i podrum (najmanje 50% volumena ispod povrine konano ureenog terena) 0,50

    Graevine se s obzirom na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom prema ZOG razvrstavaju u pet skupina, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima: 1. skupina graevine planirane Dravnim planom prostornog razvoja 2. skupina graevine za koje se prema posebnim propisima posebni uvjeti utvruju u postupku procjene utjecaja na okoli i u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu 3. skupina graevine za koje se utvruju posebni uvjeti 4. skupina graevine za koje se utvruju uvjeti prikljuenja, a ne utvruju se drugi posebni uvjeti 5. skupina graevine koje nisu razvrstane u 1., 2., 3. ili 4. skupinu.

    ZOPU, ZOG i PJGR odreuju 3 osnovne grupe zahvata u prostoru: 1) Zahvati u prostoru za koje se izdaje Lokacijska dozvola (l. 125. ZOPU) i Graevinska dozvola

    - eksploatacijsko polje, graenje rudarskih objekata i postrojenja koji su u funkciji izvoenja rudarskih radova, skladitenje ugljikovodika i trajno zbrinjavanje plinova u geolokim strukturama

    - odreivanje novih vojnih lokacija i vojnih graevina - zahvate u prostoru koji se prema posebnim propisima koji ureuju gradnju ne smatraju graenjem - etapno i/ili fazno graenje graevine - graenje na zemljitu, odnosno graevini za koje investitor nije rijeio imovinsko pravne odnose ili za

    koje je potrebno provesti postupak izvlatenja 2) Zahvati u prostoru za koje se izdaje Graevinska dozvola (prema ZOG) - sve ostale graevine, osim pod 1) i 3)

  • Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu aja, Bai, Cvitanovi, Jaklenec, Mance

    PLANIRANJE I ORGANIZACIJA GRAENJA

    30

    3) Jednostavne graevine i radovi izvedba bez Graevinske dozvole Jednostavne graevine i radovi propisani Pravilnikom o jednostavnim i drugim graevinama i radovima podijeljene su u grupe koje se mogu graditi bez Graevinske dozole i bez Glavnog projekta, te u grupe graevina i radova koji se smiju izvoditi bez Graevinske dozvole, ali uz izraen Glavni projekt. Graevine koje se izvode bez GD i GP su: cisterna za vodu i septika jama do 27 m3, vrtna sjenica, nadstrenica do 15 m2, spremnik za smjetaj kontejnera, ograda do 2,2 m visine, ogradni zid visine do 1,6 m visine, potporni zid do 1 m visine, pjeake staze, boalite, grobnica i spomenik na groblju, kiosk do 15 m2, nadstrenica u javnom prometu itd. Radovi koji se izvode bez GD i GP su: odravanje postojee graevine, hitni i nuni popravci kojima se ne utjee na temeljne zahtjeve za graevinu, zamjena vanjskih i unutarnjih vrata i prozora, ugradnja sustava grijanja, klime i ventilacije do 30 kW, radovi za osiguranje pristupanosti itd. Graevine koje se izvode bez GD, ali uz GP su: pomona zgrada koja ima jednu etau do 50 m tlocrtne povrine, podzemni i nadzemni spremnik goriva zapremine do 10 m, bazen tlocrtne povrine do 100 m ukopan u tlo, sustav sunanih kolektora bez mogunosti predaje u mreu, djeje igralite, te sportsko igralite unutar postojeeg parka, kole i slino, ograda visine vee od 2,2 m , ogradni zid visine vee od 1,6 m i potporni zid visine vee od 1 m, pjeaki most na pjeakoj stazi do 3,00 m raspona, meteoroloke graevine, graevine protugradne obrane itd. Radovi koji se izvode bez GD, ali uz GP su: radovi na postojeoj graevini kojima se poboljava ispunjavanje temeljnih zahtjeva za graevinu, a kojima se ne mijenja usklaenost te graevine s lokacijskim uvjetima , adaptacije I prenamjene kojima se ne utjee na mehaniku otpornost I stabilnost, radovi kojima se spajaju posebni dijelovi zgrade u jedan posebni dio, izvode krovne kuice, podie novi nadozid do najvie 0,6 m , odravanja I popravci zajednikih dijelova kojima se utjee na mehaniku otpornost i zatitu od poara, itd.

    3.1.1. INVESTICIJSKI PROGRAM definira priblinu veliinu budue graevine, radni proces, broj zaposlenih, broj korisnika, tehnoloki proces, potrebe za energijom, komunikacijama (elektronikim, fizikim), cijenu izvedbe, nain odravanja, eventualne pretpostavljene profite kod prodaje ili iznajmljivanja, i ostale elemente sustava financiranja. Investicijski program sagledava ta gospodarska, infrastrukturna, konzervatorska, ekoloka i druga pitanja iz oba aspekta:

    utjecaja okoline na buduu graevinu,

    utjecaja budue graevine na okolinu . Kod definiranja investicijskog programa budue zgrade, prioriteti privatnih i korporacijskih investitora razlikuju su od onih dravnih investitora. Privatni i korporacijski investitori u naelu trae tonu projekciju trokova u vrlo ranim fazama projektiranja, vrlo kratke rokove izmeu odluke i realizacije, te brzu realizaciju zbog (hipotekarnog) kredita. Dravni investitori grade iz prorauna. Zainteresirani su za im manje administrativnih, pravnih i tehnikih problema tijekom gradnje, a cijena i rok manje su im bitni.

    3.1.2. Idejno rjeenje (IR) je prva faza izrade i osnova za izradu IP. Izrada IR podrazumijeva odabir najpovoljnije varijante od moguih koje se izradom IR provjeravaju, te grafiku provjeru koncepta i projektnog programa. Izrauje se u mjerilu 1:200 ili 1:500. Idejno rjeenje se izrauje za sve vrste graevina i na temelju njega se ishode uvjeti za izradu Glavnog projekta. 3.1.3. Idejni projekt (IP) u MJ 1:200 ili 1:100 je skup meusobno usklaenih nacrta i dokumenata struka koje sudjeluju u projektiranju kojima se daju osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnika rjeenja graevine (idejno-tehniko rjeenje) te smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici. Idejni projekt obavezno se izrauje za graevine za koje se izdaje Lokacijska dozvola. IP ispituje mogua tehnika rjeenja i nastoji optimirati odabir tih rjeenja u odnosu na unutranju strukturu zgrade i u odnosu na datosti lokacije. Osnovna zadaa IR/IP je da definira distribuciju prostora i namjena, te osnovni oblikovni karakter zgrade. Zgrade kompleksne prostorne organizacije i tehnoloke opremljenosti (npr. bolnice, fakulteti, muzeji i sl.) takoer se rjeavaju na razini IP, iako to nije zakonska obveza. Kod takvih graevina idejni projekt se izrauje radi usklaenja tehnikih podsustava zgrade (konstrukcije i instalacija) s prostorno-oblikovnim

  • Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu aja, Bai, Cvitanovi, Jaklenec, Mance

    PLANIRANJE I ORGANIZACIJA GRAENJA

    31

    rjeenjem. IP omoguava tonu definiciju projektnog zadatka i graevinskog programa za izradu glavnog projekta. Idejni projekt izrauje se u MJ 1:200 ili 1:100 i sadri: nacrte, odgovarajuu geodetsku podlogu s ucrtanom situacijom graevine i ucrtanim susjednim graevinama, tehniki opis, podatke iz geotehnikih i drugih istranih radova, pokazatelje ispravnosti tehnikog rjeenja (mehanike otpornosti i stabilnosti, zatite od poara, opskrbe vodom, odvodnje, nain prikljuenja na prometnicu, promet u mirovanju i sl.).

    Na temelju idejnog projekta izdaje se Lokacijska dozvola. 3.1.4. LOKACIJSKU DOZVOLU (LD) izdaje Ministarstvo ili nadleno upravno tijelo (tj. ured za poslove prostornog ureenja) upanije, velikog grada ili Grada Zagreba. Lokacijska dozvola je upravni akt i izdaje se za graevine propisane l. 125 ZOPU. Lokacijskom dozvolom se, ovisno o vrsti zahvata u prostoru i vrsti radova, odreuju sljedei lokacijski uvjeti:

    vrsta radova (graenje nove graevine, rekonstrukcija postojee graevine i sl.)

    lokacija zahvata u prostoru

    namjena graevine s brojem posebnih dijelova nekretnine koji su samostalne uporabne cjeline (stan, poslovni prostor, garaa i sl.) i/ili funkcionalnih jedinica (hotelska soba, apartman i sl.)

    veliina graevine (vanjski gabariti nadzemnog i podzemnog dijela graevine te broj i vrsta etaa ako ih ima)

    uvjeti za oblikovanje graevine

    oblik i veliina graevne estice i/ili obuhvata zahvata u prostoru

    smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru

    uvjeti za ureenje graevne estice, osobito zelenih i parkiralinih povrina

    uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti

    nain i uvjeti prikljuenja graevne estice, odnosno graevine na prometnu povrinu i drugu infrastrukturu

    mjere (nain) sprjeavanja nepovoljna utjecaja na okoli i prirodu odreene u skladu s prostornim planom

    ostali uvjeti iz dokumenta prostornog ureenja od utjecaja na zahvat u prostoru

    dijelovi sloene graevine za koje se izdaju graevinske dozvole u sluaju etapnog graenja i/ili dijelovi graevine za koje se izdaju graevinske dozvole u sluaju faznog graenja graevine

    posebni uvjeti

    uvjeti vani za provedbu zahvata u prostoru (obveza uklanjanja postojeih graevina, sanacija terena graevne estice, obveza ispitivanja tla, kompenzacijski uvjeti i dr.).

    Sve podatke i uvjete potrebne za izradu Idejnog projekta izdaju nadlene slube (gradske/opinske strune slube, javno komunalna poduzea, zavodi za urbanizam, zavodi za zatitu spomenika kulture i prirode, vodoprivredne organizacije, MUP vatrogasna brigada, zavodi za zatitu zdravlja, itd.) u obliku tzv. posebnih uvjeta, odnosno tehnikih uvjeta za projektiranje. Za ishoenje Lokacijske dozvole izrauje se Idejni projekt. U sklopu upravnog postupka LD potrebno je ishoditi suglasnost svih susjeda. IDEJNI PROJEKT za Lokacijsku dozvolu Idejni projekt je skup meusobno usklaenih nacrta i dokumenata razliitih struka koje, ovisno o vrsti zahvata u prostoru, sudjeluju u projektiranju i kojima se: 1. daju osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnika rjeenja zahvata u prostoru (idejno-tehniko rjeenje) 2. prikazuje smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru i 3. odreuju osnovna polazita znaajna za osiguravanje postizanja temeljnih zahtjeva za graevinu i drugih zahtjeva za graevinu.

  • Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu aja, Bai, Cvitanovi, Jaklenec, Mance

    PLANIRANJE I ORGANIZACIJA GRAENJA

    32

    Idejni projekt za LD sastoji se od:

    situacije na geodetskoj podlozi, katastarskom planu, ortofoto karti, Hrvatskoj osnovnoj karti (HOK 1:5000) u mjerilima koja ovise o veliini zahvata - 1:1000, 1:500,

    svi nacrti idejnog projekta u mjerilu 1:200 (iznimno 1:500),

    obrazloenja projekta s opisom funkcionalnih rjeenja, osnovnim energetskim, telekomunikacijskim i infrastrukturnim parametrima, te iskazom povrina i obraunskih veliina.

    Sastavni dio idejnog projekta za lokacijsku dozvolu kojom se odreuje formiranje graevne estice ili smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici osim navedenih nacrta i dokumenata je i Geodetski projekt. Geodetskim projektom prikazuje se smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici te oblik i veliina graevne estice ije se formiranje odreuje lokacijskom dozvolom. Geodetski projekt izrauje se kao zasebni dio idejnog projekta. Zahtjevu za ishoenje LD prilae se i izvadak iz katastarskog plana, te dokazi o vlasnitvu nekretnine (zemljita ili graevine). LD izdaje se na temelju ZOPU, podzakonskih propisa donesenih na temelju Zakona, te u skladu s dokumentima prostornog ureenja ueg i ireg podruja (u sluaju neusklaenosti, relevantan je plan vieg reda, tj. ireg podruja). 3.1.5. GLAVNI PROJEKT (GP) je skup meusobno usklaenih projekata kojima se daje tehniko rjeenje graevine te dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu i drugih zahtjeva prema posebnim propisima i tehnikim specifikacijama.

    Glavni projekt ovisno o vrsti graevine, odnosno radova sadri:

    1. Arhitektonski projekt, I. Arhitektonski projekt II. Projekt racionalne uporabe energije i toplinske zatite

    2. Graevinski projekt, I. Projekt konstrukcije

    mehanika otpornost i stabilnost (statiki proraun) II. Hidrotehnike instalacije

    vodovod (sanitarni, tehnoloki, hidrantska mrea)

    kanalizacija (fekalna, oborinska, tehnoloka)

    3. Elektrotehniki projekt: Elektroinstalacije

    jake struje

    slabe struje (zvono, interfon, portafon, telefon, kompjuterska instalacija), antenski sustavi (zemaljski, satelitski, kabelski) i tehnika zatita

    gromobran

    4. Strojarski projekt: I. Termotehnike instalacije:

    grijanje i priprema tople vode

    ventilacija

    klimatizacija II. Plin III. Dizala (osobna, teretna i maloteretna) IV. Bazenska tehnika IV. Ostali instalacijski radovi

  • Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu aja, Bai, Cvitanovi, Jaklenec, Mance

    PLANIRANJE I ORGANIZACIJA GRAENJA

    33

    5. Geodetski projekt: Sadri:

    - formiranje graevne parcele - smjetaj graevine na parceli - nacrt iskolenja - parcelacija - ukoliko je potrebno - upisni listovi za katastar i zemljine knjige

    Ostali projekti i elaborati Projekt unutarnjeg ureenja i opremanja Elaborati: I. Projekt zatite od buke II. Prikaz mjera zatite od poara III. Elaborat zatite na radu IV. Geotehniki elaborat V. Krajobrazni elaborat VI. Elaborat tehniko tehnolokog rjeenja

    Svaki od navedenih projekata (osim Geodetskog projekta) izrauje se na osnovi Idejnog rjeenja / Idejnog projekta koji je usuglaen izmeu Investitora i Projektanta, te na temelju ishoenih posebnih uvjeta za izradu Glavnog projekta. Na temelju Idejnog rjeenja ili katastarskog plana i opisa graevine Investitor moe od nadlenog upravnog tijela zatraiti Obavijest o uvjetima za izradu Glavnog projekta. Obavijest sadri popis javnopravnih tijela / ustanova od kojih se moraju zatraiti posebni uvjeti za izradu glavnog projekta (npr. Vodoopskrba i odvodnja, elektra, zatita od poara, zatita na radu, zatita spomenika kulture i prirode, plinara, sanitarci...). Za graevine za koje je potrebno ishoditi Lokacijsku dozvolu, posebni uvjeti e se odrediti u postupku ishoenja Lokacijske dozvole. Glavni projekt pojedine struke sadri:

    Tehniki opis - opis graevine sa saetim opisima dijelova od kojih se sastoji graevina te sa saetim

    opisom naina na koji su ispunjeni uvjeti gradnje na odreenoj lokaciji u skladu s kojim je izraen glavni projekt,

    - opis smjetaja graevine na graevnoj estici, - opis namjene graevine - opis naina prikljuenja na prometnu povrinu - opis naina prikljuenja na komunalnu infrastrukturu - iskaz povrina i podatke za obraun komunalnog i vodnog doprinosa .

    Dokazi o ispunjavanju temeljnih i drugih zahtjeva za graevinu

    Program kontrole i osiguranja kvalitete

    Iskaz procijenjenih trokova gradnje

    Posebni tehniki uvjeti gradnje i gospodarenje otpadom,

    Grafiki prilozi: - situacijski nacrt na geodetskoj podlozi iz Geodetskog projekta, u mjerilu 1:1000 ili 1:500 - nacrte u mj 1: 100 - svi tlocrti od temelja do krova, sva proelja, svi karakteristini presjeci

    s opisima sastava svih presjeka horizontalnih i vertikalnih i elemenata ,opisom prozora i vrata, svim mjerama prostora i konstrukcija.

    - u arhitektonskom projektu viestambenih zgrada - plan posebnih dijelova zgrade

  • Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu aja, Bai, Cvitanovi, Jaklenec, Mance

    PLANIRANJE I ORGANIZACIJA GRAENJA

    34

    Projekti trebaju biti izraeni prema tehnikim uvjetima iz Lokacijske dozvole (za graevine koje podlijeu ishoenju LD), odnosno prema ishoenim posebnim uvjetima gradnje, te uz potivanje zakona i normi koje se odnose na graenje (Zakon o zatiti na radu, Zakon o zatiti od poara i pripadajui pravilnici, Hrvatske norme, tehniki propisi i sl., pravilnici za projektiranje zgrada zdravstvene, ugostiteljske, trgovake, kolske, predkolske namjene, itd.). Projekte meusobno usklauje Glavni projektant, kojeg imenuje investitor. Projektant i Glavni projektant moraju biti ovlateni arhitekti ili ovlateni inenjeri. Kod projektiranja zgrada odgovorni projektant redovito je arhitekt (najee i Projektant arhitektonskog projekta), a kod projekata niskogradnje odgovoran je projektant graevinskog dijela projekta. 3.1.6. GRAEVINSKA DOZVOLA Graenju graevine moe se pristupiti na temelju pravomone graevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom. Nakon izrade Glavnog projekta Investitor, odnosno Projektant, moraju ishoditi potvrde Glavnog projekta od javnopravnih tijela koje su to uvjetovale svojim posebnim uvjetima. Tek nakon ishoenja svih potvrda glavnog projekta Investitor podnosi zahtjev za ishoenje Graevinske dozvole. Graevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo ili nadleno upravno tijelo (tj. ured za poslove prostornog ureenja) upanije, velikog grada ili Grada Zagreba. Zahtjev za izdavanje graevinske dozvole podnosi Investitor. Zahtjevu za izdavanje graevinske dozvole Investitor prilae:

    1. lokacijsku dozvolu samo za graevine za koje je propisano ishoenje LD 2. tri primjerka kompletnog glavnog projekta 3. izjavu projektanta da je glavni projekt izraen u skladu s prostornim planom i drugim propisima u skladu s kojima mora biti izraen, odnosno u skladu s Lokacijskom dozvolom 4. pisano izvjee o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola propisana 5. potvrdu o nostrifikaciji glavnog projekta, ako je projekt izraen prema stranim propisima 6. potvrde glavnog projekta - potvrde javnopravnih tijela da je glavni projekt izraen u skladu s posebnim propisima, odnosno posebnim uvjetima 7. dokaz pravnog interesa za izdavanje graevinske dozvole (dokazi vlasnitva) i 8. dokaz da moe biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o graevini za koju je posebnim zakonom propisano tko moe biti investitor.

    Nakon to je upravno tijelo utvrdilo da postoje svi zakonski preduvjeti za izdavanje Graevinske dozvole, potrebno je pozvati sve stranke u postupku na uvid u spis predmeta. Osim Investitora, stranka u postupku su i svi vlasnici nekretnina s kojima predmetna nekretnina neposredno granii. Ukoliko predmetna nekretnina granii s vie od 10 stranaka u postupku, poziv na uvid se izvrava putem javnog poziva. Graevinska dozvola, odnosno rjeenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje GD dostavlja se: 1. investitoru s glavnim projektom 2. strankama koje su izvrile uvid u spis predmeta ili su se javile tijelu graditeljstva 3. strankama koje nisu izvrile uvid u spis predmeta i nisu se javile tijelu graditeljstva izlaganjem na oglasnoj ploi tijela graditeljstva u trajanju od osam dana. Nakon izdavanja GD tee rok od 15 dana u kojem stranke u postupku imaju pravo uloiti albu.

  • Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu aja, Bai, Cvitanovi, Jaklenec, Mance

    PLANIRANJE I ORGANIZACIJA GRAENJA

    35

    Ukoliko albi nema, nastupa pravomonost Graevinske dozvole. Investitor je po izvrnosti graevinske dozvole duan platiti komunalni doprinos i vodni doprinos u skladu s posebnim propisima. Graevinska dozvola prestaje vaiti ako investitor ne pristupi graenju u roku od tri godine od dana izvrnosti dozvole. Smatra se da je investitor pristupio graenju od dana prijave poetka graenja. 3.1.7. LEGALIZACIJA NEZAKONITO IZGRAENIH ZGRADA Zakon o postupanju s nezakonito izgraenim zgradama (NN 86/2012) definira nain legalizacije zgrada izgraenih bez odgovarajuih dozvola za graenje ili izgraenih protivno aktu za graenje. Ozakoniti se mogu zgrade evidentirane na digitalnoj ortofoto snimci na dan 21.lipnja 2011.godine, a zahtjev za ozakonjenje mora se podnijeti do 30.lipnja 2013. godine. Zakon vie nije aktivan, ali se primjenjuje do rjeavanja svih pristiglih zahtjeva.

    Zakon propisuje sluajeve u kojima se zgrade ne mogu ozakoniti: gradnja u nacionalnom parku, parku prirode, spomeniku prirode i parkovne arhitekture, graevine na planiranim koridorima i povrinama prometnih, energetskih, vodnih i komunikacijskih graevina od vanosti za Republiku Hrvatsku i jedinice lokalne samouprave, gradnja na povrinama predvienim za sadraje upravnih, socijalnih, zdravstvenih, predkolskih, obrazovnih, komunalnih, sportskih, kulturnih i vjerskih funkcija, gradnja unutar arheolokog nalazita, nelegalna gradnja na podruju upisanom u listu svjetske batine UNESCO-a, na postojeoj povrini javne namjene, pomorskom dobru ili vodnom dobru, te gradnja na mei sa drugom graevnom esticom planiranom za graenje zgrade ako na proelju koje se nalazi na mei ima otvor ili istak koji prelazi na drugu graevnu esticu. Ozakoniti se mogu zgrade koje su izgraene u skladu s vaeim planom prostornog ureenja i zgrade izgraene protivno planu, ukoliko njeno ozakonjenje nije iskljueno navedenim sluajevima. Na nezakonito izgraenoj zgradi moe se, protivno prostornom planu, ozakoniti najvie dvije etae od kojih je zadnja potkrovlje, osim ako odlukom predstavnikog tijela jedinice lokalne samouprave nije odreen vei broj etaa.

    Nezakonito izgraene zgrade legaliziraju se donoenjem Rjeenja o izvedenom stanju. Zakon razlikuje etiri razliita postupka:

    1) za zahtjevne zgrade - zgrade vee od 400 m2 GBP, zgrade poljoprivredne namjene vee od 1000 m2 GBP i zgrade javne namjene bez obzira na povrinu;

    2) za manje zahtjevne zgrade - zgrade manje od 400 m2 GBP, zgrade poljoprivredne namjene manje od 1000 m2 GBP.

    3) za zgrade manje od 100 m2 GBP i zgrade poljoprivredne namjene manje od 400 m2 GBP. 4) za pomone zgrade u funkciji osnovne zgrade, koje su u jednoj etai i tlocrtne povrine manje od

    50 m2. Zahtjevu za ishoenje Rjeenja o izvedenom stanju za zahtjevnu zgradu prilae se:

    tri primjerka geodetske snimke izvedenog stanja, izraenu od ovlatenog inenjera geodezije, odnosno kopije katastarskog plana ako je nezakonito izgraena zgrada evidentirana na katastarskom planu

    tri primjerka arhitektonske snimke, koju je izradio ovlateni arhitekt, izjavu ovlatenog inenjera graevinarstva da nezakonito izgraena zgrada ispunjava bitni zahtjev

    mehanike otpornosti i stabilnosti prema propisima koji su vaili u vrijeme kada je zgrada graena,

  • Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu aja, Bai, Cvitanovi, Jaklenec, Mance

    PLANIRANJE I ORGANIZACIJA GRAENJA

    36

    Zahtjevu za ishoenje Rjeenja o izvedenom stanju za manje zahtjevnu zgradu prilae se:

    tri primjerka geodetske snimke izvedenog stanja, izraenu od ovlatenog inenjera geodezije, odnosno kopije katastarskog plana ako je nezakonito izgraena zgrada evidentirana na katastarskom planu

    tri primjerka snimke izvedenog stanja, koju je izradio ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer graevinarstva,

    izjavu ovlatenog inenjera graevinarstva da nezakonito izgraena zgrada ispunjava bitni zahtjev mehanike otpornosti i stabilnosti prema propisima koji su vaili u vrijeme kada je zgrada graena,

    Za ozakonjenje zgrada manjih od 100 m2 i pomonih zgrada do 50 m2 postupak je jednostavniji. Arhitektonska snimka / snimka izvedenog stanja sadri: 1. Podatke o podnositelju zahtjeva i ovlatenom arhitektu. 2.. Ope podatke o lokaciji zgrade (ulica i kuni broj; broj katastarske estice i katastarska opina), 3. Arhitektonski opis zgrade (arhitektonska struktura i opis dijelova zgrade) nije potrebno za SIS 4. Opis instalacija nije potrebno za SIS, 5. Iskaz povrina i obraunske veliine zgrade: graevinska (bruto) povrina, broj etaa i visina zgrade (u metrima), obraunske veliine zgrade prema posebnim propisima kojima se ureuje obraun komunalnog doprinosa i vodnog doprinosa, 6. Nacrte (tlocrti, presjeci i proelja) u primjerenom mjerilu, 7. Foto dokumentaciju (najmanje etiri fotografije u boji ili crno bijele koje prikazuju sva proelja zgrade), 8. Opis stupnja zavrenosti zgrade, 9. Podatke za obraun naknade za zadravanje zgrade u prostoru prema kriterijima iz Zakona. 3.1.8. TROKOVNICI su sastavni dio projektne dokumentacije i opisuju pojedine radove i njihove koliina, kao i uvjete izvoenja tih radova. Za potpunost trokovnika bitno je da obuhvaa sve radove potrebne da se provedu projektirana tehnika rjeenja tj. sve radove inherentne odabranoj tehnologiji izvoenja. Trokovnici se mogu izraivati na osnovu idejnog, glavnog ili izvedbenog projekta. Oni su u fazi idejnog projekta potrebni za procjenu investicije i ekonomske efikasnosti projekta Prema aktualnoj zakonskoj regulativi, trokovnik nije sastavni dio Glavnog ni Izvedbenog projekta, a u praksi se uobiajeno izrauje u meufazi izmeu GP i IP. Trokovnici slue formulaciji ugovornog odnosa (ugovora o graenju) izmeu investitora i izvoditelja. Tada se ustanovljuje licitacijom (jeftimbom) ili neposrednom pogodbom sa izvoaem utvruje stvarana cijena radova. Nakon to je ugovor sklopljen trokovnik je izvoau glavni dokument za pripremu gradnje tj za odreivanje koliine i strukture mehanizacije, radne snage, materijala. Vrlo je bitan za izvoenje gradnje jer se sastoji od pisanih uputa za izvedbu pojedinih radova Detaljno o trokovnicima vidi Skripta Trokovnik

  • Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu aja, Bai, Cvitanovi, Jaklenec, Mance

    PLANIRANJE I ORGANIZACIJA GRAENJA

    37

    3.1.9. IZVEDBENI PROJEKT Izvedbenim projektom razrauje se tehniko rjeenje dano glavnim projektom. Izvedbeni projekt mora biti izraen u skladu s glavnim projektom. Izvedbeni projekt se izrauje za graenje graevina 1. skupine te u sluaju u kojem su to investitor i projektant ugovorili ugovorom o izradi glavnog projekta ili kada su to investitor i izvoa ugovorili ugovorom o graenju. U naelu se izrauje samo arhitektonski i konstruktivni izvedbeni projekt u M 1:50 i veem. Iznimno se izrauju i izvedbeni projekti instalacija. U arhitektonskom projektu izrauju se izvedbeni nacrti (tlocrti, presjeci, proelja), planovi oplate, te ostali nacrti potrebni za izvedbu graevinskih i zanatskih radova (detalji, izvedbeni projekt metalnih fasada, montanih pregradnih stijena, oploenja, stolarije, bravarije, itd.). Izvedbeni projekt konstrukcije sastoji se od planova savijanja armature s iskazom koliina, te od izvedbenih nacrta metalnih/drvenih konstrukcija. Sukladnost izvedbenog projekta s glavnim projektom potvruje projektant glavnog projekta. 3.1.10. PROJEKT UNUTARNJEG UREENJA I OPREMANJA definira prostorno, funkcionalno, tehniko-tehnoloko i oblikovno unutranjost zgrade, a sastoji se od:

    dispozicija namjetaja i opreme,

    mikrolokacija prikljuaka svih instalacijskih sustava,

    projekta sputenih stropova,

    projekta / odabira podnih i zidnih obloga,

    odabira / projekta namjetaja,

    odabira opreme,

    odabira svih ostalih zavrnih materijala, faktura i boja,

    odabira (projekta) rasvjetnih tijela. Projekt unutarnjeg ureenja izrauje se u mjerilu 1:50 do 1:20, uz rjeavanje potrebnih detalja u prikladnom mjerilu (do 1:1). 3.1.11. PROJEKT VANJSKOG UREENJA / KRAJOBRAZA Ovim projektom rjeavaju se vanjski prostori lokacije. Projektom se obrauju povrine za ozelenjavanje, promet, povrine za igru i sport (ovisno o programu i ciljevima ureenja). Ovisno o pojedinom projektu, nacrti se izrauju u mjerilu od 1:500 do 1:100. 3.1.12. LICITACIJA IZBOR IZVOAA Licitacija je postupak transparentnog i strukturiranog nadmetanja za dobivanje posla osnovni kriteriji su cijena i rok uz garanciju projektirane/propisane kvalitete izvedbe. Osnovni dokument (podloga, tender ) temeljem kojeg se potencijalni izvoai nadmeu jest trokovnik.

  • Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu aja, Bai, Cvitanovi, Jaklenec, Mance

    PLANIRANJE I ORGANIZACIJA GRAENJA

    38

    3.2. GRAENJE 3.2.1. PRIPREMA GRADILITA I DOKUMENTACIJA NA GRADILITU Investitor je duan tijelu graditeljstva, najkasnije u roku od osam dana prije poetka graenja pis