POKRAJINE SOMOGY I VIROVITIČKO PODRAVSKE ŽUPANIJE · 3. Tržište rada / Zaposlenost ... Sekundarno i primarno prikupljanje podataka Za prikupljanje podataka potrebno je imati sve

„Gdje Rijeke Spajaju”

PPrroojjeekktt ssuuffiinnaanncciirraa EEuurrooppsskkaa uunniijjaa uu sskkllooppuu IIPPAA pprreekkooggrraanniiččnnoogg

pprrooggrraammaa MMaađđaarrsskkaa -- HHrrvvaattsskkaa

ZAJEDNIČKA PREKOGRANIČNA STRATEGIJA RAZVOJA

PODUZETNIŠTVA

POKRAJINE SOMOGY I VIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE

2013-2020. GODINE

U OKVIRU SOVISEC PROJEKTA

ID BROJ: HUHR/1001/2.1.4/0003

IPA PROGRAM MAĐARSKA-HRVATSKA

2012


PPrroojjeekktt ssuuffiinnaanncciirraa EEuurrooppsskkaa uunniijjaa uu sskkllooppuu IIPPAA pprreekkooggrraanniiččnnoogg 2 pprrooggrraammaa MMaađđaarrsskkaa -- HHrrvvaattsskkaa

Sadržaj I. Sažetak .......................................................................................................................... 4

II. Metodologija ................................................................................................................. 16

III. Analiza postojećeg stanja ............................................................................................. 19

1. 1. Opći opis područja ................................................................................................ 19

1.1. Geografske karakteristike i struktura naselja u području .................................... 19

1.2. Demografija........................................................................................................ 24

1.3. Prometna infrastruktura ...................................................................................... 26

2. Gospodarstvo ............................................................................................................ 29

2.1. Gospodarski razvoj ............................................................................................ 29

2.2. Gospodarski sektori ........................................................................................... 34

2.3. Izravna inozemna ulaganja (FDI) ....................................................................... 46

2.4. Vanjska trgovina ................................................................................................ 48

3. Tržište rada / Zaposlenost ......................................................................................... 52

4. R&D, inovacijski kapacitet ......................................................................................... 57

4.1. Istraživanje i razvoj (R&D) .................................................................................. 57

4.2. Inovacije ............................................................................................................. 62

5. Poduzeća, industrijski parkovi ................................................................................... 64

5.1. Poduzeća ........................................................................................................... 64

5.2. Industrijski parkovi i poduzetničke zone ............................................................. 69

6. Poslovno okruženje ................................................................................................... 73

7. Analiza srodnih (strateških) dokumenata ciljanog područja ....................................... 74

8. Analiza anketnog upitnika ......................................................................................... 75

8.1. Osnovni podaci o ispitaniku ................................................................................ 76

8.2. Informacije o razini inovacija i strategija poduzeća - Da/Ne pitanja .................... 77

8.3. Informacije o poslovanju i vanjskoj trgovini - višestruki stupanj izbora ................ 78

8.4. Detaljna kvalitativna procjena (u rasponu 1-7) .................................................... 80

IV. SWOT analiza .............................................................................................................. 85

1. Snage ....................................................................................................................... 85

2. Slabosti ..................................................................................................................... 85



3. Prilike ........................................................................................................................ 86

4. Prijetnje ..................................................................................................................... 87

V. Strategija ...................................................................................................................... 88

1. Cilj: Poboljšati suradnju gospodarskih aktera u pokrajini Somogy i Virovitičko-podravskoj županiji ........................................................................................................... 90

1.1. Prioritet: Napredna suradnja između gospodarskih aktera s obje strane granice koja pomaže vanjsku trgovinu i pristup tržištu ............................................................... 91

1.2. Prioritet: Poticanje gospodarske inicijative i projekata prekogranične suradnje kroz poboljšanje pristupa financijama ........................................................................... 96

1.3. Prioritet: Jačanje potpore lokalnih i županijskih uprava i institucija za suradnju između dviju županija ................................................................................................... 98

2. Cilj: Razviti pristupačnost u pograničnom području ................................................. 102

2.1. Prioritet: Razvoj prometne infrastrukture u obje regije ...................................... 102

3. Cilj: Razviti konkurentsku, tržišno orijentiranu proizvodnju ključnih industrija ........... 105

3.1. Prioritet: Konkurentska, tržišno orijentirana proizvodnja poljoprivrednih i prehrambenih lokalnih proizvoda iz obje regije ........................................................... 105

3.2. Prioritet: Razvoj zajedničkih turističkih usluga kroz jačanje suradnje među poduzetnicima u obje regije ........................................................................................ 108

3.3. Prioritet: Poboljšanje tržišne pozicije i konkurentnosti poduzeća u industriji građevinskog materijala .............................................................................................. 112

VI. Bibliografija ................................................................................................................. 115

VII. Popis slika .................................................................................................................. 116

VIII. Popis tablica ............................................................................................................... 119

Dodatak I. Upitnik ............................................................................................................. 121



I. SAŽETAK

Pokrajina Somogy u Mađarskoj i Virovitičko-podravska županija u Hrvatskoj dvije su periferne regije u susjednim zemljama. Međutim, povijest i politika su ih razdvojili. Na obje regije utječe prethodni status "graničnog pojasa" od prije 1989. godine i rata u bivšoj Jugoslaviji. Dvadeset godina nakon završetka komunističkog režima još je uvijek slaba gospodarska suradnja između dviju regija. Pokrajina Somogy je među najsiromašnijim županijama zapadne Mađarske, a Virovitičko-podravska županija je također među deset najsiromašnijih županija u Hrvatskoj. Dvije su regije geografski povezane jedna s drugom, a povezuje ih rijeka Drava. Strategije postoje na obje strane, iako se njihova provedba ne odvija brzo. Te strategije ne uzimaju u obzir karakteristike pogranične regije te se ne temelje na njenim specifičnostima. Gospodarska aktivnost ne uzima u obzir lokalnu dimenziju, npr. hrvatska strana puno više uvozi iz drugih EU zemalja nego iz Mađarske.

Ulazak u EU donijet će puno promjena i nove mogućnosti za hrvatsko gospodarstvo. Također će poslužiti za smanjenje gospodarske barijere između Mađarske i Hrvatske. No, gospodarski će subjekti, poduzeća pokrajine Somogy i Virovitičko-podravske županije, moći koristiti mogućnosti i prosperirati od proširenja ako budu spremni iskoristiti potencijal gospodarske suradnje.

Opći cilj strategije je ostvariti gospodarski razvoj i socijalnu skrb u pokrajini Somogy i Virovitičko-podravskoj županiji kroz jačanje poduzetničkog sektora i zajedničkog stvaranja novih poslovnih mogućnosti s većom dodanom vrijednošću, kroz uklanjanje prepreka za suradnju.

Prije svega, predstavit ćemo metodologiju izrade strategije (analiza dokumenta, intervjui, upitnici, radionice, itd.). Zatim ćemo predstaviti trenutnu situaciju u dvjema županijama, spominjući samo najvažnije karakteristike njihovog gospodarstva. Nakon toga ćemo ukratko opisati sustav ciljeva strategije.

1. Metodologija – proces strateškog planiranja

Za izradu ovog strateškog dokumenta, provedeni su sljedeći zadaci:

1. korak: Sekundarno i primarno prikupljanje podataka

Za prikupljanje podataka potrebno je imati sve potrebne informacije o strateškom i gospodarskom okruženju, ekonomskoj situaciji kao i o ishodu prethodnih projekata.

Tijekom faze analize dokumenata, analizirano je nekoliko relevantnih dokumenata (postojeće razvojne strategije, analiza stanja, itd.) i veliki broj statističkih podataka; kompletan popis može se vidjeti na kraju dokumenta (Bibliografija).



U uskoj suradnji s upravnim tijelima, sastavili smo upitnik za procjenu mišljenja lokalnih dionika o gospodarskom okruženju i strateškim razvojnim mogućnostima. Upitnik je sastavljen na tri jezika, engleskom, hrvatskom i mađarskom. Upitnik je predstavljen u Dodatku 1. Tijekom izvještajnog razdoblja proveden je upitnik, koristeći i intervjue oči u oči i elektronske upitnike. Upitnik je poslan na preko 700 adresa u obje županije, od kojih je prikupljeno ukupno 133 punjenih upitnika (81 na mađarskoj i 52 na hrvatskoj strani). Rezultati ankete prikazani su u poglavlju 8. Analiza anketnog upitnika.

Kao rezultat prikupljanja podataka i analize, napravljena je detaljna analiza stanja (vidi poglavlje III. Analiza postojećeg stanja).

2. korak: Strateško planiranje

Strateško planiranje uključilo je praktičnu izradu i formulaciju zajedničke strategije razvoja poduzetništva dviju županija.

Ovaj je zadatak izrađen na rezultatima 1. koraka. Nacrt strategije pripremljen u okviru ovog koraka predstavlja ključni proizvod koji se koristio tijekom uključivanja dionika u 3. koraku.

Osim toga, organizirali smo 5 strateških radionica u dvije županije.

Na temelju rezultata analize svih raspoloživih studija i dokumenata o stanju poduzetništva u Virovitičko-podravskoj županiji i analize stanja poduzetništva u pokrajini Somogy, održanih radionica i anketnog upitnika, pripremljena je SWOT analiza, koja je prikazana u Poglavlju IV. SWOT analiza.

Na temelju poduzetih aktivnosti i postignutih zadataka, kao što su: izrada osnovne analize dviju županija, rezultati provedenih radionica i rezultati anketnog upitnika, stvorena je osnova, odnosno početni elementi i smjernice za razvoj ciljeva, prioriteta i aktivnosti za zajedničku prekograničnu strategiju razvoja poduzetništva Virovitičko-podravske županije i pokrajine Somogy.

Nacrt strategije služi kao osnova za sljedeću fazu, uključivanje dionika, s kojima će nacrt strategije biti raspravljen u dvjema županijama.

3. korak: Uključivanje dionika

Opće prihvaćanje buduće zajedničke strategije može se ostvariti samo kroz povjerenje i predanost sudionika. Stoga smo ih uključili u proces strateškog planiranja, kako bi stvorili svijest i predanost prema strategiji, te kako bismo s njima raspravili strategiju.

To je učinjeno kroz niz malih radionica koristeći OPERA i/ili GROUP EXPO tehnike, uključujući razne zainteresirane skupine: kreatore politike, općine, poduzetnike i druge lokalne aktere. Tijekom tih akcija, nacrt strategije je raspravljen zajedno s dionicima.

Konačna strategija je dostupna u poglavlju V. Strategija.



2. Postojeće stanje

Pokrajina Somogy nalazi se u jugozapadnoj Mađarskoj, južno od Balatona. To je dio regije Južnog Podunavlja, koji graniči sa županijama Zala, Fejér, Tolna, Baranja i Veszprém te sa Hrvatskom (Virovitičko-podravska i Koprivničko-križevačka županija). Glavni grad pokrajine Somogy je Kaposvár s populacijom od 67.979 ljudi (1. siječnja 2011.), a u svom sastavu ima 15 gradova (Siófok, Marcali, Barcs, Nagyatád, Balatonboglár, Csurgó, Balatonlelle, Fonyód, Tab, Nagybajom, Lengyeltóti, Kadarkút, Zamárdi, Balatonföldvár, Igal). Pokrajina je podijeljena na 11 mikro regija, a jedna trećina stanovništva živi u regiji Kaposvári.

Virovitičko-podravska županija nalazi se u kontinentalnom sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske i prostire se na površini od 2024 kvadratnih kilometara ili 3.55 % ukupnog područja Republike Hrvatske. Sjeverna granica Virovitičko-podravske županije obuhvaća rijeku Dravu (mađarsko-hrvatska granica) i planine Bilogoru, Papuk i Krndiju koje obilježavaju granice na jugu. Županija ima u svom sastavu tri grada (Viroviticu, Orahovicu i Slatinu), 13 općina (Crnac, Čačinci, Čađavica, Gradina, Lukač, Mikleuš, Nova Bukovica, Pitomača, Sopje, Suhopolje, Špišić Bukovica, Voćin i Zdenci) te 188 naselja.

Karta pokrajine Somogy i Virovitičko-podravske županije



Izvor: Google Maps

Sljedeća tablica pokazuje podatke o stanovništvu i području dviju županija:

Glavni podaci, 2011. godine

Opis Somogy Virovitica-Podravina

Broj stanovnika 317 947 84 586

Broj stanovnika - udio od ukupne vrijednosti zemlje 3,18% 1,97%

Prostor (km2) 6 036 2 024

Prostor - udio od ukupne vrijednosti zemlje 6,5% 3,55%

Gustoća naseljenosti 53 42 Izvor: Nacionalni statistički uredi



Struktura naselja u obje županije je nepovoljna, a karakterizira je nerazvijena urbana mreža, dok je karakterizira vrlo visoka stopa mikro-naselja.

Demografija

Demografske uvjeti u obje županije ne mogu se opisati kao povoljni, zbog sve lošije stope nataliteta, povećanja migracije i starenja stanovništva. Slika u nastavku prikazuje promjene u populaciji dviju županija te EU-27 prosjek, u odnosu na vrijednost iz 2002. godine.

Izvor: EUROSTAT

Prometna infrastruktura

Do sredine ovog desetljeća u pokrajini Somogy postojali su veliki infrastrukturni nedostaci, sve dok prvi autoput nije izgrađen na ovom teritoriju (uz sam njegov rub). Nerazvijen prometni sustav i problemi dostupnosti trenutno ometaju gospodarski razvoj. Nedostatak tranzitnih ruta je izraženiji u smjeru zapad-istok, a nije zadovoljavajuća ni kvaliteta i propusnost cesta sjever-jug. Autocesta M7 prolazi samo duž obale jezera Balaton, dok je prilično loša dostupnost prema središnjim i južnim dijelovima pokrajine. Željeznički sustav je koncentriran uz rub pokrajine (međunarodna pruga), a samo jedna pruga prolazi u smjeru istok-zapad. Nedostatak prometne infrastrukture predstavlja prepreku gospodarskom razvoju.

Dostupnost i infrastruktura Virovitičko-podravske županije nije zadovoljavajuća te njeno trenutno stanje predstavlja prepreku gospodarskom razvoju. U županiji nema autocesta, dok postoji samo jedna regionalna željeznička pruga koja prelazi njezinim teritorijem. Pruga prema južnoj Slavoniji je izvan upotrebe.



Gospodarski razvoj

Pokrajina Somogy je prema nacionalnim i međunarodnim standardima rangirana kao slabije razvijena županija u Mađarskoj. Razlog tome je uglavnom činjenica da je pristup većini naselja prilično otežan i iz inozemnih i iz domaćih gospodarskih centara, a njezin zemljopisni položaj u blizini državne granice doveo ju je tijekom povijesti do izolacije i time je spriječio njen razvoj.

U posljednjih nekoliko desetljeća Virovitičko-podravska županija konstantno se suočava s gospodarskom nerazvijenosti, rastom nezaposlenosti i depopulacijom uzrokovanom deruralizacijom. Konstantan pad konkurentnosti poljoprivrednog sektora rezultira iseljavanjem uglavnom mladih i radno sposobnih ljudi. Zbog toga postoji negativan ciklus koji vodi prema zaostalosti u usporedbi s drugim hrvatskim i susjednim regijama. Gospodarstvo županije je uglavnom usmjereno na proizvodnju nisko profitabilnih poljoprivrednih proizvoda, dok je struktura poljoprivrednih zemljišta fragmentirana, te nedostaje zajednički nastup poljoprivrednika na glavna tržišta. Sve ove slabosti poništavaju prirodne prednosti županije (npr. dobru kvalitetu obradivih zemljišta i šuma te prisustvo minerala).

Pokrajina Somogy također zaostaje s obzirom na bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku; ona je bila 15. između 19 županija u Mađarskoj, a dosegla je 63,7% nacionalnog prosjeka, a samo 24,7% prosjeka EU-27 u 2009. godini.

Mjerenjem razvoja Virovitičko-podravske županije pomoću jednog od najvažnijih prihvaćenih makroekonomskih pokazatelja, BDP po stanovniku, možemo zaključiti da županija zaostaje za hrvatskim prosjekom, što prikazuje smanjen udio županije u hrvatskom BDP-a sa 1,49% u 2006. godini na 1,25%, što je znatno manje od udjela županije u ukupnom stanovništvu. U promatranom razdoblju, BDP po glavi stanovnika od Virovitičko-podravskoj županiji pao je s 42,4% od prosjeka EU27 (mjereno u pariteta kupovne moći) na malo ispod 40% u 2009. godini.

Izvor: EUROSTAT



Poljoprivreda

Poljoprivredni potencijal pokrajine Somogy je bolji od državnog prosjeka. Važnost poljoprivrednog sektora značajno se smanjila nakon gospodarske tranzicije. Poljoprivredna učinkovitost smanjila se za dvije trećine u razdoblju prije 1990-tih. Stočarska proizvodnja je smanjena za polovicu. Strukturna stopa je promijenjena i danas ne odgovara prirodnim uvjetima i tradicijskom stočarstvu pokrajine. U 2009. godini u pokrajini Somogy ostvareno je gotovo 5,2% nacionalnog bavljenja poljoprivredom, gospodarenja šumama i ribolovom, iako je doprinos pokrajine bio manji nego u drugim djelatnostima.

Zbog raspoloživih poljoprivrednih površina prirodni je resurs od strateške važnosti za daljnji gospodarski razvoj područja Virovitičko-podravske županije jer ima nužne pretpostavke da postane jedna od važnijih županija u hrvatskoj poljoprivredi. Najveći udio u bruto dodanoj vrijednosti u 2009. godini Virovitičko-podravska županija ostvarila je u poljoprivredi, šumarstvu i ribolovnim aktivnostima s 5,5% u ukupnom nacionalnom BDV-u. Prevelika fragmentiranost parcela je problem županije, a registrirana su samo 3 poljoprivredna gazdinstva koja raspolažu sa više od 1.500 ha zemljišta te prevladavaju gazdinstva s 3 i manje hektara što nije posebice pogodno za primjenu suvremene tehnologije i isplativu poljoprivrednu proizvodnju.

Industrija

Uvid u prerađivačku industriju podijeljenu na proizvodne grane opravdava značajnu prisutnost proizvodnje kompjutera, elektroničkih i optičkih proizvoda. Sedam velikih tvrtki u pokrajini Somogy proizvele su 80% prerađivačke proizvodnje u pokrajini unatoč 1% pada u njihovoj proizvodnji. Ostale proizvodne grane s manjim značajem (proizvodnja prehrambenih proizvoda i elektroničke opreme) doprinose sa 7-7% u ukupnoj proizvodnji prerađivačke industrije (s povećanjem proizvodnje od 7% i 3%).

U Virovitičko-podravskoj županiji industrijska proizvodnja je zapošljavala 90% svih zaposlenih u industrijskim poduzećima u 2009. godini i ostvarila je 88% prihoda od prodaje u ukupno ostvarenim prihodima od prodaje industrijskih proizvoda. Unutar prerađivačke industrije u županiji, osobitu razvojnu važnost imaju proizvodnja prehrambenih proizvoda i proizvodnja mineralnih proizvoda, ali također postoji proizvodnja duhanskih proizvoda, proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, te proizvodnja proizvoda od drva i pluta. Međutim, u djelatnostima Virovitičko-podravske županije dominiraju industrijske grane niske tehnološke razine, čemu je razlog jeftinija i nedovoljno obrazovana radna snaga i blizina izvora sirovina. Industrijski kapaciteti izgrađeni uglavnom prije 1990-tih godina smješteni su uglavnom u gradovima Virovitici, Slatini i Orahovici. Turizam

U pokrajini Somogy turizam se razvija u rekreativnom području uz jezero Balaton. Međutim, promet od turizma je limitiran kratkom sezonom, a kratkoća sezone uzrokuje problem zapošljavanja i profitabilnosti u isključivo turističkoj regiji.



Područje Drave je dom za rijetku i nevjerojatnu biološku raznolikost gdje ima poplavnih područja, šuma, otoka, sprudova i rukavaca. U drugim dijelovima županije, tipično brdskim i šumovitim područjima pokrajine Somogy, krasan krajolik pruža dobar potencijal za ekološki orijentiran turizam, kao što su eko-turizam, vodni turizam i nekoliko drugih vrsta aktivnog turizma (biciklizam, planinarenje, lov). U regiji već postoji određena količina tih grana turizma, posebice u Nacionalnom parku Dunav-Drava (DDNP). Zbog jake granične kontrole, licenciranja iz DDNP i nedostatka turističkih objekata, područje rijeka je nedovoljno iskorišteno, što je rezultiralo nedostatkom značajnog turističkog prihoda u mikro regijama u pograničnom području. S obzirom na brojna lječilišta u pokrajini, tu je i veliki potencijal za lječilišni i medicinski turizam.

Iako Virovitičko-podravska županija ima potencijal turističke regije, turistička infrastruktura i aktivnosti su na niskoj razini. Zbog značajnog kulturnog i povijesnog sadržaja Virovitičko-podravska županija ima stvarni potencijal da razvije kulturni i obrazovni turizam sa sportskim i rekreativnim objektima. Grad Orahovica posebno je značajan turistički potencijal radi srednjovjekovnog grada Ružice, umjetnog jezera, vinogradskog područja i vinarske tradicije. Ostali značajni turistički lokaliteti su planinarsko izletište Park prirode Papuk s park-šumom Jankovac i arboretum Lisičine s preko 1.500 biljnih vrsta. Važno je spomenuti i Pitomaču zbog bogate kulturne tradicije, područja dravskih i bilogorskih šuma i vinogradskih područja. Ne treba izostaviti da značajnu perspektivu ima i seoski turizam za kojeg može biti obilje ponude s obzirom na sve veći broj seoskih obiteljskih kućanstava koja se ne koriste, a mogu biti namijenjena turističkoj ponudi.

Poduzetništvo

Broj registriranih poduzeća na 1000 stanovnika u pokrajini Somogy iznosi 188, što je čini petom županijom po poduzetništvu. To potvrđuje da je poduzetnička struktura u pokrajini Somogy prilično jaka. Većina poduzeća nalaze se u mikroregijama uz jezero Balaton, dok regija Csurgó - za razliku od ostalih najnerazvijenijih mikroregija - ima značajan broj poduzeća (rangirana kao treća mikro regije pokrajine Somogy), te je poduzetništvo iznenađujuće visoko (ima najviše poljoprivrednih poduzeća). S obzirom na broj zaposlenih, tvrtke s manje od 10 zaposlenih čine većinu (90.9%) a broj tvrtki koje zapošljavaju više od 250 osoba je izrazito nizak (0.1-0.2%). Većina malih i srednjih poduzeća imaju nedostatak kapitala i poteškoće u pristupu financijskim sredstvima.

U Virovitičko-podravskoj županiji broj aktivnih poslovnih subjekata je čak niži od ukupnog broja registriranih poslovnih subjekata. To bi se moglo protumačiti kao nepovoljno za daljnji gospodarski razvoj županije, jer su samo aktivni poslovni subjekti u mogućnosti generirati dodanu vrijednost i zapošljavati ljude, pridonoseći tako ukupnom gospodarskom napretku. Ne samo da su aktivni poslovni subjekti najvažniji čimbenik za jačanje gospodarskog rasta, već, što je još važnije, njihova je poslovna snaga.



3. Strategija

Cilj razvoja regije - i cilj ove strategije - ukazuje da se radi na poboljšanju gospodarske nerazvijenosti i gospodarskog oporavka te na poboljšanju trgovinskih odnosa između dviju zemalja. To se može postići poboljšanjem i jačanjem partnerstva i poslovnog sektora. Štoviše, gospodarski će oporavak poslužiti lokalnom stanovništvu da se uključi u društvene tokove i poboljša svoj životni standard.

Vizija strategije:

Mađarska i hrvatska poduzeća prosperiraju od procesa pristupanja Hrvatske Europskoj uniji

Opći cilj strategije:

Ostvariti gospodarski razvoj i socijalnu skrb u pokrajini Somogy i Virovitičko-podravskoj županiji kroz jačanje poduzetničkog sektora i zajedničkog stvaranja novih

poslovnih mogućnosti s većom dodanom vrijednošću, kroz uklanjanje prepreka za suradnju

Kako bi se ostvario cilj strategije, moraju se poštovati tri specifična cilja. Dva su namijenjena jačanju poslovnog sektora u cjelini, a treći se sektorski cilj fokusira na ključne djelatnosti utvrđene u obje regije: usmjeren je na unapređenje lokalnih poljoprivrednih prehrambenih proizvoda, turizma i industrije građevinskog materijala.

Samo ćemo ukratko predstaviti glavne ciljeve i prioritete.

1. Cilj: Poboljšati suradnju gospodarskih aktera u pokrajini Somogy i Virovitičko-podravskoj županiji

Cilj:

Ovaj prioritet ima za cilj promicati gospodarsku suradnju i općenito razvoj, što znači da pokriva širok spektar gospodarskih sektora i aktera. Sektorski usmjerene akcije za poljoprivredu, prehrambenu industriju i turizam uključene su u Prioritet 3. Stoga Prioritet 1 prvenstveno cilja na sve ostale gospodarske sektore i aktivnosti relevantne za prekogranični gospodarski razvoj (npr. proizvodnja građevinskog materijala), te predstavlja opći institucionalni okvir za zajednički razvoj.

Opravdanost:

Razina suradnje među poduzećima je prilično niska, naročito s onima koja nisu iskoristila prednosti zajedničkih akcija ili suradnje.

Prema anketi, samo mali dio (25%) ispitanih poduzeća pripadaju nekom klasteru, a suradnju unutar klastera su ocijenili sa 3,22 (od 7). Prekogranična suradnja je čak i slabija. Na pitanje "Kako biste ocijenili intenzitet poslovne suradnje između pokrajine Somogy i Virovitičko-podravske županije?" prosječna ocjena sudionika bila je 3,14 (od 7), a samo 27% njih imalo je neku vezu s hrvatskom tvrtkom ili organizacijom.



1.1. Prioritet: Napredna suradnja između gospodarskih aktera s obje strane granice koja pomaže vanjsku trgovinu i pristup tržištu

1.2. Prioritet: Poticanje gospodarske inicijative i projekata prekogranične suradnje kroz poboljšanje pristupa financijama

1.3. Prioritet: Jačanje potpore lokalnih i županijskih uprava i institucija za suradnju između dviju županija

2. Cilj: Razviti pristupačnost u pograničnom području

Cilj:

Cilj je razviti pristupačnost u dvije regije kroz izgradnju cestovnih mreža, prekograničnog trajektnog prijevoza i biciklističkih staza u području rijeke Drave. Ključni element ovog cilja je jačanje sudjelovanja u pripremi i provedbi zajedničkih infrastrukturnih projekata.

Opravdanost:

Nakon analize stanja i primarnog istraživanja pokazalo se da su glavne prepreke za poboljšanje u obje županije periferni i neadekvatni tranzitni uvjeti te ograničen broj graničnih prijelaza. Ovaj prioritet neizravno pridonosi ostvarenju cilja gospodarskog poboljšanja opisanog u strateškom planu.

2.1. Prioritet: Razvoj prometne infrastrukture u obje regije

3. Cilj: Razviti konkurentsku, tržišno orijentiranu proizvodnju ključnih industrija

3.1. Prioritet: Konkurentska, tržišno orijentirana proizvodnja poljoprivrednih i prehrambenih lokalnih proizvoda iz obje regije

Cilj:

Opremiti i poticati lokalnu prehrambenu industriju za proizvodnju zdravih proizvoda s visokom razinom dodanih vrijednosti i odlične kvalitete.

Opravdanost:

Prema analizi stanja, prehrambena industrija pridonosi sa 7% cijeloj prerađivačkoj industrije pokrajine Somogy, međutim, time se ne iskorištava njen puni potencijal. Unutar prerađivačke industrije u Virovitičko-podravskoj županiji, proizvodnja hrane ima posebnu ulogu.

Osim velikih prehrambenih tvrtki koje posluju u regiji, mala i srednja prehrambena poduzeća također trebaju imati priliku plasirati dio svojih proizvoda na domaćem i međunarodnom tržištu i biti u stanju zadovoljiti strogu kvalitetu i sigurnosne zahtjeve koji stupaju na snagu nakon ulaska u EU. Ta poduzeća trebaju pomoć u razvoju suradnje i vertikalne integracije koji će omogućiti da prehrambena industrija bude učinkovitija i usmjeriti poljoprivredni sektor u regiji na novom smjeru razvoja prema modelu znanja i intenzivnog rada.



3.2. Prioritet: Razvoj zajedničkih turističkih usluga kroz jačanje suradnje među poduzetnicima u obje regije

Cilj:

Cilj ovog prioriteta je poduprijeti složeni razvoj ekoturizam na području rijeke Drave i njene okolice. Kao rezultat toga, zajednički će ekoturistički proizvodi biti izrađeni na temelju održive bogate prirodne i kulturne baštine. Analiza stanja i primarno prikupljanje podataka (radionice) istaknuli su da potencijal za suradnju između dviju zemalja postoji, ali je značajno područje granice uz rijeku Dravu nedovoljno iskorišteno.

Opravdanost:

Granicu dviju županija predstavlja rijeka Drava koja nudi brojne neiskorištene mogućnosti za eko-turizam i aktivan turizam (vodni turizam, biciklistički turizam, itd.) - uz očuvanje ravnoteže i čistoću prirode - u bližoj i široj okolini rijeke. Koordinacija postojećih projekata i razvoj novih, zajedničkih turističkih usluga su jednako važni za poboljšanje lokalnog gospodarstva.

3.3. Prioritet: Poboljšanje tržišne pozicije i konkurentnosti poduzeća u industriji građevinskog materijala

Cilj:

Cilj je poboljšati tržišnu poziciju i konkurentnost poduzeća u industriji građevinskog materijala kroz razvijanje prekogranične suradnje na obje strane granice.

Opravdanost:

Postojanje ovog prioriteta dolazi iz prijedloga prikupljenih od lokalnih poduzetnika tijekom radionice. Prijevoz građevinskog materijala (npr. riječni balast, betonski predmeti i blokovi) je relativno skup, stoga se primarno prodaju na lokalnim tržištima (~ 150 kms). Time se opravdava prekogranična trgovina tih proizvoda. Nekoliko tvrtki na tom tržištu iz mađarskog pograničnog područja objasnilo je da se trenutno prodajom svojih proizvoda nalaze u "pola kruga", jer oni nisu prisutni na tržištu u Hrvatskoj. U međuvremenu, u narednim godinama se očekuje rast ulaganja u infrastrukturu, to znači veće tržište za građevinsku industriju. Njihov je prijedlog da se u strategiji posebno navede promocija poslovnih odnosa na tom tržištu.

„

Gd

je R

ijeke

Sp

ajaj

u”

PPoo

ppss

kk aa uu

nnii jj

aa uu

sskk ll

oopp

uu II PP

AA pp

rr eekk

oogg

rr aann

ii ččnn

oogg

15

aa

rr sskk

aa --

HHrr vv

aatt ss

kkaa

O

stva

riti

go

spo

dar

ski r

azvo

j i s

oci

jaln

u s

krb

u p

okr

ajin

i So

mo

gy

i Vir

ovi

tičk

o-p

od

ravs

koj ž

up

aniji

kro

z ja

čan

je p

od

uze

tnič

kog

sek

tora

i za

jed

nič

kog

stv

aran

ja n

ovi

h p

osl

ovn

ih m

og

ućn

ost

i s v

ećo

m d

od

ano

m v

rije

dn

ošć

u, k

roz

ukl

anja

nje

pre

pre

ka z

a su

rad

nju

OP

ĆI

ST

RA

TE

ŠK

I CIL

J

2. R

azvi

ti pr

istu

pačn

ost u

po

gran

ično

m p

odru

čju

3.2.

Raz

voj

zaje

dnič

kih

turis

tički

h us

luga

kro

z ja

čanj

e su

radn

je m

eđu

podu

zetn

icim

a u

obje

re

gije

2.1.

Raz

voj p

rom

etne

in

fras

truk

ture

u o

bje

regi

je

• R

azvo

j dos

tupn

osti

finan

cijs

kih

info

rmac

ija,

uskl

ađiv

anje

kre

dita

i m

oguć

nost

i su

bven

cija

• R

azvo

j mre

že

podr

ške

za p

oduz

eća

• S

veob

uhva

tnije

su

djel

ovan

je lo

kaln

ih

dion

ika

u pr

ipre

mi

razv

ojni

h pr

ogra

ma

• Ja

čanj

e po

tpor

e lo

kaln

ih i

župa

nijs

kih

upra

va

• Ja

čanj

e po

tpor

e za

su

radn

ju p

oduz

etni

ka

iz o

bje

regi

je

• P

odrš

ka r

azvo

ju

sura

dnje

izm

eđu

podu

zetn

ika

iz o

bje

župa

nije

• P

otpo

ra ja

čanj

u pr

ekog

rani

čne

sura

dnje

od

stra

ne

loka

lnih

i re

gion

alni

h up

rava

iz o

bje

župa

nije

Mađ

arsk

a i h

rvat

ska

po

du

zeća

pro

sper

iraj

u o

d p

roce

sa p

rist

up

anja

Hrv

atsk

e E

uro

psk

oj u

niji

V

IZIJ

A

1.3.

Jač

anje

pot

pore

lo

kaln

ih i

župa

nijs

kih

upra

va i

inst

ituci

ja z

a su

radn

ju iz

međ

u dv

iju

župa

nija

• R

azvo

j zaj

edni

čkog

ak

tivno

g tu

rizm

a (v

odno

g i

bici

klis

tičko

g),

kultu

rnog

i ga

stro

tu

rizm

a

• R

azvo

j zaj

edni

čkih

pr

oizv

oda/

uslu

ga u

zd

ravs

tven

om i

vita

lity

turiz

mu

• Z

ajed

ničk

i raz

voj i

po

vezi

vanj

e tu

ristič

ke

infr

astr

uktu

re

• R

azvo

j sur

adnj

e iz

međ

u tu

ristič

kih

klas

tera

• U

spos

tavl

janj

e vi

rtua

lnog

turis

tičko

in

form

ativ

nog

cent

ra

• O

rgan

izira

nje

bila

tera

lnih

te

mat

skih

pos

lovn

ih

doga

đanj

a

• O

rgan

izira

nje

zaje

dnič

kih

sajm

ova

s lo

kaln

im

proi

zvod

ima

• R

azvi

janj

e bi

late

raln

e pr

oizv

odnj

e, p

rera

de

i pro

dajn

ih la

naca

• S

urad

nja

u ra

zvoj

u za

drug

arst

va

• Ja

čanj

e po

zici

je U

K

kao

znan

stve

nog

cent

ra

3.3.

Pob

oljš

anje

tr

žišn

e po

zici

je i

konk

uren

tnos

ti po

duze

ća u

indu

strij

i gr

ađev

insk

og

mat

erija

la

• O

rgan

izira

nje

bila

tera

lnih

te

mat

skih

pos

lovn

ih

doga

đanj

a

• R

azvi

janj

e bi

late

raln

e pr

oizv

odnj

e, p

rera

de

i pro

dajn

ih la

naca

1. P

obol

jšat

i sur

adnj

u go

spod

arsk

ih a

kter

a u

pokr

ajin

i Som

ogy

i VP

žu

pani

ji

3. R

atvi

ti ko

nkur

ents

ku,

trži

šno

orije

ntira

nu

proi

zvod

nju

klju

čnih

in

dust

rija

SP

EC

IFIČ

NI

CIL

JEV

I

1.1.

Nap

redn

a su

radn

ja

izm

eđu

gosp

odar

skih

ak

tera

s o

bje

stra

ne

gran

ice

koja

pom

aže

vanj

sku

trgo

vinu

i pr

istu

p tr

žišt

u

rr oojj ee

kktt

ssuu

ff iinn

aann

cc iirr aa

EEuu

rr

• R

azvo

j ces

tovn

e m

reža

, ukl

juču

jući

ot

vara

nje

novi

h gr

anič

nih

prije

laza

iz

međ

u dv

iju

župa

nija

• R

azvo

j pr

ekog

rani

čnog

tr

ajek

tnog

prij

evoz

a

• Iz

grad

nja

bici

klis

tički

h st

aza

uz r

ijeku

Dra

vu i

u ok

olni

m p

odru

čjim

a

• Ja

čanj

e su

djel

ovan

ja u

pr

ipre

mi i

pro

vedb

i za

jedn

ički

h in

fras

truk

turn

ih

proj

ekat

a

pprr oo

ggrr aa

mmaa

MMaa

đđ

• U

spos

tavl

janj

e ur

eda

posl

ovne

kom

unik

acije

u

obje

žup

anije

• O

rgan

izira

nje

tem

atsk

ih b

ilate

raln

ih

posl

ovni

h do

gađa

ja i

Otv

oren

ih d

ana

• P

obol

jšan

je je

zičn

ih

vješ

tina

(EN

G, H

U,

HR

)

• P

otic

anje

zaj

edni

čkog

ra

zvoj

a in

ovat

ivni

h pr

oizv

oda

• P

rom

idžb

a pr

istu

panj

a H

rvat

ske

EU

međ

u m

ađar

skim

po

duze

ćim

a

• R

edov

ito p

raće

nje

ekon

omsk

ih i

posl

ovni

h zb

ivan

ja
INTERVENCIJE
3.1.

Kon

kure

ntsk

a,

trži

šno

orije

ntira

na

proi

zvod

nja

poljo

priv

redn

ih i

preh

ram

beni

h lo

kaln

ih

proi

zvod

a iz

obj

e re

gije

1.2.

Pot

ican

je

gosp

odar

ske

inic

ijativ

e i p

roje

kata

pr

ekog

rani

čne

sura

dnje

kr

oz p

obol

jšan

je

pris

tupa

fina

ncija

ma

PRIORITETI


PPrroopprroo

II. METODOLOGIJA

Za izradu ovog strateškog dokumenta, provedeni su sljedeći zadaci:

1. korak: Sekundarno i primarno prikupljanje podataka

Za prikupljanje podataka potrebno je imati sve potrebne informacije o strateškom i gospodarskom okruženju, ekonomskoj situaciji kao i o ishodu prethodnih projekata.

Tijekom tih zadataka, koristili smo sljedeće tehnike:

Tijekom faz(postojeće rkompletan po

U uskoj suradionika o gsastavljen nDodatku 1. Telektronske prikupljeno uankete prikaz

Kao rezultatpoglavlje III.

• Razumjevanje i analiza relevantnih nacionalnih, regionalnih i županijskih ekonomskih razvojnih strategija

• Analiza rezultata prethodnih prekograničnih projekata • Analiza dokumenata i statističkih podataka koji opisuju

ekonomsku strukturu i situaciju u dvije zemlje

• Elektronski i izravni intervjui s lokalnim akterima • Uključivanje donositelja političkih odluka, općina,

poduzetnika, relevantnih NVO

• Grupno intervjuiranje lokalnih dionika
Fokus grupe
Intervjui

Analiza dokumenata

jjeekktt ssuuffiinnaanncciirraa EEuurrooppsskkaa uunniijjaa uu sskkllooppuu IIPPAA pprreekkooggrraanniiččnnoogg 16 ggrraammaa MMaađđaarrsskkaa -- HHrrvvaattsskkaa

e analize dokumenata, analizirano je nekoliko relevantnih dokumenata azvojne strategije, analiza stanja, itd.) i veliki broj statističkih podataka; pis može se vidjeti na kraju dokumenta (Bibliografija).

dnji s upravnim tijelima, sastavili smo upitnik za procjenu mišljenja lokalnih ospodarskom okruženju i strateškim razvojnim mogućnostima. Upitnik je a tri jezika, engleskom, hrvatskom i mađarskom. Upitnik je predstavljen u ijekom izvještajnog razdoblja proveden je upitnik, koristeći i intervjue oči u oči i upitnike. Upitnik je poslan na preko 700 adresa u obje županije, od kojih je kupno 133 punjenih upitnika (81 na mađarskoj i 52 na hrvatskoj strani). Rezultati ani su u poglavlju 8. Analiza anketnog upitnika.

prikupljanja podataka i analize, napravljena je detaljna analiza stanja (vidi Analiza postojećeg stanja).


PPrroopprroo

2. korak: Strateško planiranje

Strateško planiranje uključilo je praktičnu izradu i formulaciju zajedničke strategije razvoja poduzetništva dviju županija.

Ovaj je zadatak izrađen na rezultatima 1. koraka. Nacrt strategije pripremljen u okviru ovog koraka predstavlja ključni proizvod koji se koristio tijekom uključivanja dionika u 3. koraku.

Tijekom provedbe ovog zadatka, korištene su sljedeće tehnike:

Osim toga, prikladnu i jeuspješno korsudjelovanjevažnosti da mišljenja o b

Kratica meto

G rupe (o pit

R azmišljanje

P oster (s gru

X -skupine (z

P ar (procjen

O rganiziranj

Nakon kratkesudionici oda

• Logični pristup će se koristiti kao osnovni strateški alat za

planiranje tijekom formuliranja strategije

• Izrada strategije za nas predstavlja kreativni proces više

sudionika, stoga ćemo za to koristiti radionice

• Formuliranje strategije zahtjeva specifično stručno

znanje koje će se koristiti kroz stručne panele
Stručni paneli
Radionice

Logični pristup

jjeekktt ssuuffiinnaanncciirraa EEuurrooppsskkaa uunniijjaa uu sskkllooppuu IIPPAA pprreekkooggrraanniiččnnoogg 17 ggrraammaa MMaađđaarrsskkaa -- HHrrvvaattsskkaa

organizirali smo 5 strateških radionica u dvije županije. Dizajnirali smo dinstvenu metodologiju za radionice, na temelju metode GROUP EXPO, koja je ištena tijekom svih pet radionica. Ona predstavlja grupni alat koji potiče aktivno svih sudionika, a istovremeno stvara prostor za razmišljanje. Od ključne je su svi sudionici bili motivirani, tako da su stvarno mogli izraziti svoje stavove i udućoj strategiji.

de označava:

anjima)

(vlastita)

pnim rezultatima)

a dodatke)

a)

e (daljnje akcije)

razmjene ideja identificirane su teme koje zanimaju većinu sudionika. Zatim su brali temu koja ih najviše zanima i započeli raditi na njoj, prvo razmišljajući o



njoj, a zatim bi je skupno raspravili. Nakon početne rasprave sudionici bi izabrali sljedeću temu, tako da svatko može raspraviti sve identificirane teme. Na kraju procesa sudionici bi ocijenili prijedlog dajući plusove onima za koji su mislili da su najvažnije s njihove točke gledišta. Na kraju procesa saželi bi rezultate radionice.

Datum i mjesto održavanja radionica:

Datum Lokacija Broj sudionika

31. svibnja 2012. Barcs 19

28. lipnja 2012. Balatonlelle 14

15. lipnja 2012. Orahovica 32

15. lipnja 2012. Slatina1

18. lipnja 2012. Virovitica 23

Na temelju rezultata analize svih raspoloživih studija i dokumenata o stanju poduzetništva u Virovitičko-podravskoj županiji i analize stanja poduzetništva u pokrajini Somogy, održanih radionica i anketnog upitnika, pripremljena je SWOT analiza, koja je prikazana u Poglavlju IV. SWOT analiza.

Na temelju poduzetih aktivnosti i postignutih zadataka, kao što su: izrada osnovne analize dviju županija, rezultati provedenih radionica i rezultati anketnog upitnika, stvorena je osnova, odnosno početni elementi i smjernice za razvoj ciljeva, prioriteta i aktivnosti za zajedničku prekograničnu strategiju razvoja poduzetništva Virovitičko-podravske županije i pokrajine Somogy.

Nacrt strategije služi kao osnova za sljedeću fazu, uključivanje dionika, s kojima će nacrt strategije biti raspravljen u dvjema županijama.

3. korak: Uključivanje dionika

Opće prihvaćanje buduće zajedničke strategije može se ostvariti samo kroz povjerenje i predanost sudionika. Stoga smo ih uključili u proces strateškog planiranja, kako bi stvorili svijest i predanost prema strategiji, te kako bismo s njima raspravili strategiju.

To je učinjeno kroz niz malih radionica koristeći OPERA i/ili GROUP EXPO tehnike, uključujući razne zainteresirane skupine: kreatore politike, općine, poduzetnike i druge lokalne aktere. Tijekom tih akcija, nacrt strategije je raspravljen zajedno s dionicima.

1 Da bi se postigla učinkovitost i djelotvornost provedenih radionica, kao i za postizanje željenih rezultata, dogovoreno je da se spoje radionice u Slatini i Orahovici i da se radionica održi u Orahovici.



Datum i mjesto održavanja radionica:

Datum Lokacija Broj sudionika

28. 09. 2012 Csurgó

>140

19. 10. 2012 Kaposvár

25. 10. 2012 Barcs

20. 09. 2012 Sopje

12. 10.2012 Virovitica

Konačna strategija je dostupna u poglavlju V. Strategija.

III. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA

1. 1. Opći opis područja

1.1. Geografske karakteristike i struktura naselja u području

Pokrajina Somogy nalazi se u jugozapadnoj Mađarskoj, južno od Balatona. To je dio regije Južnog Podunavlja, koji graniči sa županijama Zala, Fejér, Tolna, Baranja i Veszprém te sa Hrvatskom (Virovitičko-podravska i Koprivničko-križevačka županija). Prostire se na 6.036 km², što predstavlja oko 6,5% od mađarskog teritorija, s 317.947 stanovnika (1. siječnja 2011.) ili oko 3,18% ukupnog mađarskog stanovništva; time je gustoća naseljenosti otprilike polovica državnog prosjeka.



Slika 1. karta pokrajine Somogy (Izvor: Google Maps)

Glavni grad pokrajine Somogy je Kaposvár s populacijom od 67.979 ljudi (1. siječnja 2011.), a u svom sastavu ima 15 gradova (Siófok, Marcali, Barcs, Nagyatád, Balatonboglár, Csurgó, Balatonlelle, Fonyód, Tab, Nagybajom, Lengyeltóti, Kadarkút, Zamárdi, Balatonföldvár, Igal). Pokrajina je podijeljena na 11 mikro regija, a jedna trećina stanovništva živi u regiji Kaposvári.



Slika 2. Mikro regije pokrajine Somogy (Izvor: Mađarski središnji ured za statistiku - HCSO)

Većina teritorija pokrajine Somogy je brdovita. Sjeveroistočni dio naziva se Vanjski dio Somogy čiji je reljef u prosjeku viši od jugo-zapadnog Unutarnjeg dijela Somogy pokrajine. Samo je dio uz rijeku Dravu ravničarski, a na zapadnoj obali Balatona je vrijesište.

Struktura naselja je nepovoljna, a karakterizira je nerazvijenost urbane mreže. Gotovo polovicu naselja čine mala sela, koja se sastoje od 117 naselja od 245 (48%), koji uopće ne dosižu 500 stanovnika. Samo pet gradova imaju populaciju više od 10.000 ljudi.

Kategorija naselja Broj naselja Rasprostranjenost naselja Populacija Rasprostranjenost stanovništva

20.000-100.000 2 1% 92 326 29% 10.000-20.000 3 1% 33 990 11% 5.000-10.000 2 1% 11 182 4% 2.000-5.000 15 6% 45 002 14% 500-2.000 106 43% 103 495 33% 200-500 79 32% 26 812 8% 0-200 38 16% 5 140 2% Total 245 100% 317 947 100%

Tablica 1. Struktura naselja u pokrajini Somogy u 2011. (Izvor: Mađarski središnji ured za statistiku - HCSO)

Virovitičko-podravska županija nalazi se u kontinentalnom sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske i prostire se na površini od 2024 kvadratnih kilometara ili 3.55 % ukupnog područja Republike Hrvatske. Sjeverna granica Virovitičko-podravske županije obuhvaća rijeku Dravu (mađarsko-hrvatska granica) i planine Bilogoru, Papuk i Krndiju koje



obilježavaju granice na jugu. Postoje dvije glavne reljefne jedinice sadržane u Virovitičko-podravskoj županiji, planinsko područje (Bilogora i Papuk) i nizinsko područje (dolina Drave). Međutim, veći dio Županije je nizinsko područje, s oko 80% površine pod 200 m nadmorske visine.

Slika 3. Virovitičko-podravska županija (Izvor: Google Maps)

Prema popisu stanovništva 2001. godine, stanovništvo Virovitičko-podravske županije čini 1,97% ukupnog hrvatskog stanovništva s 84.586 stanovnika (29.910 kućanstava) i ima relativno nisku gustoću od 46,1 po kvadratnom kilometru. Virovitičko-podravska županija ima u svom sastavu tri grada (Viroviticu, Orahovicu i Slatinu), 13 općina (Crnac, Čačinci, Čađavica, Gradina, Lukač, Mikleuš, Nova Bukovica, Pitomača, Sopje, Suhopolje, Špišić Bukovica, Voćin i Zdenci) te 188 naselja. Sljedeća slika prikazuje općine i gradove Virovitičko-podravske županije.



Slika 4. Gradovi i općine Virovitičko-podravske županije (Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske - prvo izdanje izvješća)

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, oko polovice stanovništva u Virovitičko-podravskoj županiji živi u Virovitici, Orahovici ili Slatini, dok je najnaseljeniji grad Virovitica sa 21.327 stanovnika, što čini oko 25% ukupnog stanovništva Županije.

Kategorija naselja Broj naselja Rasprostranjenost naselja 0-200 113 60.10 200-500 45 23.94 500-2000 27 14.36 2000-5000 2 1.06 5000-10000 1 0.53

Tablica 2. Struktura naselja Virovitičko-podravske županije u 2011. godini (Izvor: izračun autora, na temelju Državnog zavod za statistiku Republike Hrvatske - prvo izdanje izvješća)

Iz gornje Tablice možemo vidjeti da je oko 60% svih naselja u Virovitičko-podravskoj županiji nastanjeno s manje od ili 200 stanovnika te postoje samo tri naselja s više od 2.000 stanovnika.

Gradovi i naselja Površina (km2) Broj stanovnika (Popis 2011.) Slatina 166.75 21.327 Virovitica 169.81 13.609 Pitomača 158.14 10.049 Suhopolje 166.65 6.646 Orahovica 123.67 5.289



Špišić Bukovica 107.94 4.222 Gradina 120.9 3.825 Lukač 83.32 3.646 Čačinci 145.02 2.775 Voćin 295.8 2.341 Sopje 117.8 2.313 Čađavica 90.6 1.997 Zdenci 84.88 1.885 Nova Bukovica 76.43 1.776 Crnac 79.13 1.467 Mikleuš 35.29 1.419

Tablica 3. Površina i broj stanovnika po gradovima i naseljima u 2011. godini (Izvor: izračun autora, na temelju Državnog zavod za statistiku, Godišnje izvješće Republike Hrvatske, 2011)

Sudeći prema gustoći naseljenosti, naseljenost Županije je znatno manje gustoće nego što je prosjek u Hrvatskoj, stoga je učešće Županije u ukupnom broju stanovnika Hrvatske manje (2,1%) nego je učešće njezine površine (3,57%).

1.2. Demografija

Demografske uvjeti pokrajine Somogy ne mogu se opisati kao povoljni, sa sve lošijom stopom nataliteta, povećanjem migracija i starenja stanovništva.

Stanovništvo pokrajine Somogy - i Južne Podunavske regije – razvija se nepovoljnije od nacionalnog prosjeka tijekom posljednjeg desetljeća (vidi tablicu u nastavku). Smanjenje stanovništva prelazi nacionalni prosjek kao rezultat pada nataliteta u regiji, te migracije stanovništva.

Slika 5. Dinamika populacije između 2001. i 2011. godine (Izvor: Mađarski središnji ured za statistiku -

HCSO)

Prirodni demografski pad broja stanovništva u pokrajini Somogy iznosi -5,2 (prosjek između 2000. i 2010. godine na 1000 stanovnika), a to se pogoršava svake godine (1990. godine: -2,9, 2000. godine: -4,7, 2010. godine: -6,6). Na kretanja stanovništva također



negativno utječe nezdrav način života i nizak životni standard. Ubrzana stopa pada broja stanovništva pogoršava izglede za poboljšanje pokazatelja zapošljavanja, jer iz regije obično migriraju radno sposobni ljudi. Također, to će u konačnici imati negativan učinak na konkurentnost regije.

Nedovoljan broj radnih mjesta koja zahtijevaju visoko kvalificirane ljude je rezultirao odljevom mozgova, štoviše nedostatak radnih mjesta - uglavnom u malim selima i nerazvijenim područjima - je glavni razlog migracija. Interna neto migracija na 1.000 stanovnika u pokrajini Somogy iznosila je -3,4 u 2010. godini, no postoje velike razlike među mikroregijama (vidi tablicu ispod): mikro regije u blizini jezera Balaton imaju pozitivne imigracijske pokazatelje (Balatonföldvári 2,6, Siófoki 2.8), a oko glavnog grada pokrajine vrijednost je oko 0 (Kaposvári u 2010. godini -0,3, prosjek 2000-2010. godine iznosi 0,3). Nerazvijene mikro regije, koje se nalaze uglavnom uz hrvatsku granicu, imaju vrlo loše imigracijske vrijednosti (Tabi -14,4, Csurgói -10,6, Nagyatádi -10,6, Barcsi -9,2).

Štoviše, u regiji raste broj starije populacije što predstavlja dodatnu demografsku značajku, u skladu s trendovima u EU. Prosječna dob se povećava, a uz spomenut nizak natalitet, uzrokuje značajne promjene u dobnoj strukturi, i kao rezultat stanovništvo regije postaje značajno starije. U pokrajini Somogy udio osoba starijih od 60 godina porastao je s 20,3% na 23,5% između 2000. i 2010. godine (Mađarski središnji ured za statistiku - HCSO). Indeks starenja u pokrajini Somogy je među najvećim u zemlji; u 2010. godini iznosio je 123,3, dok je u Južnom Podunavlju iznosio 122,7, a nacionalni prosjek je iznosio 114,7.

Mikro regija Stanovništvo je na kraju godine

Natalitet Mortalitet Unutarnja migracija

Prirodno povećanje ili smanjenje (-)

Unutarnja migracija

Stanovništvo Promjena od 2001. (%)

na 1000 stanovnika

na 1000 stanovnika

na 1000 stanovnika

Prosjek 2000–2010. na 1000 stanovnika

Balatonföldvári 11 313 -4,5 6,7 16,8 2,6 -7,8 0,2 Barcsi 23 883 -11,1 8,2 15,5 -9,2 -5,4 -6,7 Csurgói 16 754 -11,7 7,7 17,2 -10,6 -6,6 -6,5 Fonyódi 22 884 -5,8 5,7 16,0 -2,5 -7,1 -0,8 Kadarkúti 20 281 -4,8 9,4 14,5 -1,2 -4,2 -0,3 Kaposvári 99 801 -3,1 8,3 13,8 -0,3 -4,4 0,3 Lengyeltóti 11 280 -5,5 8,8 11,6 -4,0 -3,8 -4,7 Marcali 34 880 -8,0 7,4 15,4 -6,1 -7,0 -5,2 Nagyatádi 25 955 -9,3 8,4 14,8 -10,6 -5,7 -4,0 Siófoki 38 096 2,6 8,4 13,1 2,8 -3,1 5,0 Tabi 12 820 -14,1 7,6 16,1 -14,4 -7,1 -8,6 Ukupno(Somogy) 317 947 -5,6 8,0 14,6 -3,4 -5,2 -1,8

Tablica 4. Podaci o stanovništvu u pokrajini Somogy po mikroregijama u 2010. godini (Izvor: Mađarski središnji ured za statistiku - HCSO)

Kao što je situacija u gotovo svim hrvatskim županijama, Virovitičko-Podravska županija također iskazuje nepovoljnu demografsku tendenciju vidljivu u povećanju broja starijeg stanovništva, povećanju iseljavanja i smanjenju nataliteta. Nažalost, zbog nedostatka podataka nije moguće napraviti potpunu demografsku analizu na razini naselja ili gradova. Prema popisu stanovništva, u 2011. godini u Virovitičko-podravskoj županiji živjelo je 84.586 stanovnika. U posljednjih 50 godina, broj stanovnika u Županiji smanjen je za 1/3, s



povećanjem broja stanovnika u gradovima za 11% i smanjenjem u općinama za više od polovice. Nekoliko je općina izgubilo dvije trećine stanovništva u promatranom razdoblju.

1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. 2011. (1961=100) VPŽ 127,512 116,314 107,339 104,625 93,389 84,586 66.3%

Gradovi 36,066 38,676 41,787 45,037 43,229 40,225 111.5% Orahovica 5,890 5,834 6,244 6,262 5,792 5,289 89.8%

Slatina 12,598 13,475 14,638 15,844 14,819 13,609 108.0% Virovitica 17,578 19,367 20,905 22,931 22,618 21,327 121.3% Općine 91,446 77,638 65,552 59,588 50,160 44,361 48.5% Crnac 4,172 3,229 2,433 2,141 1,772 1,467 35.2%

Čačinci 6,445 5,692 4,974 4,528 3,308 2,775 43.1% Čađavica 6,417 4,659 3,606 3,011 2,394 1,997 31.1% Gradina 9,060 7,598 6,075 5,297 4,485 3,825 42.2% Lukač 7,000 5,806 5,009 4,543 4,276 3,646 52.1%

Mikleuš 2,784 2,633 2,380 2,291 1,701 1,419 51.0% Nova Bukovica 4,314 3,517 2,799 2,522 2,096 1,776 41.2%

Pitomača 13,897 12,532 11,618 11,106 10,465 10,049 72.3% Sopje 5,997 4,780 3,802 3,407 2,750 2,313 38.6%

Suhopolje 13,541 12,168 9,968 8,962 7,524 6,646 49.1% Špišić Bukovica 7,019 6,122 5,460 4,928 4,733 4,222 60.2%

Voćin 7,342 6,016 4,799 4,152 2,421 2,341 31.9% Zdenci 3,458 2,886 2,629 2,700 2,235 1,885 54.5%

Tablica 5. Stanovništvo Virovitičko-podravske županije 1961-2011. (Izvor: izračun autora, na temelju Državnog zavod za statistiku Republike Hrvatske - prvo izdanje izvješća)

Depopulacija u Županiji je rezultat niskog vitalnog indeksa (broj živorođenih na 100 umrlih), koji je u Županiji iznosio 69,1 u 2010. godini u odnosu na 83,2 za Hrvatsku. U 2010. godini bila je prilično visoka neto emigracija (439 osoba), što znači da u razdoblju od 10 godina Županija može izgubiti oko 5% od ukupnog stanovništva samo zbog migracija. Dobna struktura je također nepovoljna, što se ogleda u dobnom indeksu (n omjer od 60+ do 0-19) populacije koja je u 2009. godini iznosila 75,3%.

1.3. Prometna infrastruktura

Glavni prometni pravac pokrajine Somogy je autocesta M7, koja se proteže od Budimpešte do hrvatske granice u Letenye, prolazeći pored južne obale Balatona. Autocesta se povezuje s hrvatskom autocestom A4 kod Goričana te čini dio paneuropskog koridora Vb, koji povezuje Budimpeštu s Rijekom i Zagrebom. Posljednji dio autoceste do hrvatske granice, uključujući Zrinski most na rijeci Muri, završen je 22. listopada 2008. Ona ima veliku važnost kao međunarodni prometni koridor, iako budući da prolazi samo kroz sjeverni dio županije, a zbog lošeg stanja unutarnjih prometnih pravaca, loša je pristupačnost intraregionalnim centrima i glavnim međunarodnim prometnicama. Što se tiče unutarnjih pravaca, pokrajinom prolaze tri glavne prometnice: broj 61, 67 i 68 (E661).

Nedostatak prometne infrastrukture doprinosi lošem gospodarskom razvoju. Duljina cestovne mreže nije se dugo vremena promijenila, a kvaliteta se stalno pogoršava unatoč minimalnom potrebnom održavanju koje se provodi s vremena na vrijeme.



Štoviše, gustoća cestovne mreže je niža od nacionalnog prosjeka, te u mikro regijama Csurgó, Nagyatád i Marcali postoje područja bez odgovarajuće cestovne mreže. Lošu prometnu strukturu dokazuje i činjenica da postoji 74 naselja bez tranzitne ceste u pokrajini Somogy.

Druga slabost ove županijske (i regionalne) cestovne mreže je loše stanje veze orijentirane istok-zapad, koja predstavlja međunarodnu i međuregionalnu vezu (osobito vrijedi za južnu Veliku ravnicu i zapadnu Podunavsku regiju). Pristup Kaposváru i Szekszardu je upitan i spor te je stoga teško primijeniti gospodarske mjere i regionalne uloge dviju županijskih glavnih gradova. Planirana autocesta M9 trebala bi riješiti probleme brzog prolaska u blizini Zalaegerszeg, Nagykanizsa, Kaposvar, Dombóvár i Szekszard (planirana ruta je dostupna u Prostornom planu pokrajine Somogy).

Također treba napomenuti da značajna međunarodna željeznička pruga Budimpešta – Kaposvár – Gyékényes - Rijeka prolazi kroz pokrajinu uz južnu obalu Balatona i igra važnu ulogu u prijevozu pokrajinom Somogy i regijom u cjelini.

Na Dravi postoje riječne luke, ali obim prometa na rijeci je beznačajan. To je djelomično zbog nedostatka potražnje, a dijelom i zbog želje za očuvanjem prirodne baštine područja.

Priprema izgradnje zračne luke Taszár za civilno korištenje je veliki uspjeh za pokrajinu i regiju, međutim, moraju se poboljšati uzletišta Balatonkiliti (turizam) i Kaposujlaka (poljoprivreda, sportsko zrakoplovstvo).

Virovitičko-podravska županija ima prometni značaj koji rezultira prvenstveno u povezivanju na koridoru E-73. Valja napomenuti da se glavni prometni koridori koji povezuju Hrvatsku sa svim dijelovima Europe podudaraju s europskim cestovnim longitudinalnim koridorima u smjeru istok-zapad. Postoji nekoliko poprečnih koridora koji su od velikog značaja za Virovitičko-podravsku županiju:

a) smjer Moslavine i zapadne Bosne i E-661 koja povezuje Split, Banja Luku, Viroviticu i Balaton

b) Posavina E-70 smjer Milano - München - Ljubljana - Zagreb - Beograd - Bukurešt, Atena i Istambul)

c) Smjer Jadransko more E-65, E-80 Trst - Rijeka - Split - Dubrovnik - Tirana i Atena.

d) Smjer središnja Bosna i Hercegovina E-661, s dvije ceste: Zagreb - Bihać i dalje u smjeru Bihać - Sarajevo - Goražde i Bihać – Livno - Mostar.



Slika 6. Cestovna povezanost koja spaja Virovitičko-podravsku županiju s Europom (Izvor: Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2011-2013.)

Kvalitetna fizička infrastruktura, uključujući prometnu, komunalnu i drugu infrastrukturu, je važan preduvjet u kreiranju i podržavanju poslovnog okruženja. Glavna državna cesta je Podravska magistrala koja je zastarjela, a promet od nacionalnog i međunarodnog značenja ne može se održavati s optimalnim kapacitetom. U Županiji je u 2010. godini bilo ukupno 842 km cesta. Od toga je državnih cesta 181, županijskih cesta ima 371 km, a lokalne ceste su duljine 290 km. To znači da je gustoća cestovne mreže značajna jer na 1000 km2 površine dolazi 416 km cesta, što je manje od hrvatskog prosjeka od 518 metara na km2. Županijom prolaze dvije trase željezničkih pruga: pravac istok-zapad Osijek - Zagreb i sjever-jug Pčelić-Banova Jaruga i one povezuju sva važnija županijska mjesta. Riječni promet se odvija rijekom Dravom i za plovidbu ima dva pristaništa: Terezino Polje i Kapinci. Zračni promet se odvija malim putničkim avionima.

Granični prijelazi

Postoji samo šest cestovnih i četiri željeznička granična prijelaza između Mađarske i Hrvatske, od kojih se samo jedan nalazi između pokrajine Somogy i Virovitičko-podravske županije.

Općina u Mađarskoj Županija (HU) Općina u Hrvatskoj Županija (HR) Vrsta

Letenye Zala Goričan (Muracsány) Međimurska (Muraköz)

Cestovni prijelaz

Murakeresztúr Zala Čakovec (Csáktornya) Međimurska (Muraköz)

Željeznički prijelaz

Gyékényes Somogy Koprivnica (Kapronca) Koprivničko-križevačka (Kapronca-




Körös)

Berzence Somogy Gola (Góla) Koprivničko-križevačka (Kapronca-Körös)

Cestovni prijelaz

Barcs Somogy Terezino Polje (Trézenföld)

Virovitica-Podravina (Verőce-Drávamente)

Cestovni prijelaz

Drávaszabolcs Baranja Donji Miholjac (Alsómiholjác)

Osječko-baranjska (Eszék-Baranja)

Cestovni prijelaz

Beremend Baranja Baranjsko Petrovo Selo (Petárda)



Beremend Baranja Beli Manastir (Pélmonostor)


Cestovni prijelaz

Magyarbóly Baranja Beli Manastir (Pélmonostor)



Udvar Baranja Kneževo (Főherceglak Osječko-baranjska (Eszék-Baranja)

Cestovni prijelaz

2. Gospodarstvo

2.1. Gospodarski razvoj

Pokrajina Somogy je rangirana kao slabije razvijena županija u Mađarskoj po nacionalnim i međunarodnim standardima. To je uglavnom zbog činjenice što je pristup većini naselja prilično otežan i iz stranih i iz domaćih gospodarskih centara, a njezin zemljopisni položaj u blizini državne granice doveo ju je tijekom povijesti do izolacije i time je spriječio njen razvoj. [4]

Postoji jasna korelacija između razlike u stupnju razvoja unutar pokrajine i u strukturi naselja. Deprivirane mikro regije nalaze se uz rijeku Dravu i uz unutarnje granice pokrajine. To predstavlja snažan kontrast razvoju koji je vidljiv na periferiji velikih gradova i uz mikro regije uz jezero Balaton. [1]



Slika 7. BDP po stanovniku po županijama u EUR, 2009. (Izvor: EUROSTAT)

Prema Vladinoj uredbi 311/2007. (XI. 17.) osam od jedanaest županijskih mikroregija su loše nerazvijene, a od njih pet spadaju u skupinu nerazvijenih (Barcsi, Csurgói, Lengyeltóti, Kadarkúti, Tabi). To znači da 77,3% stanovnika u pokrajini živi u nerazvijenim područjima, a unutar toga, 26,7% stanovništva živi u najnepovoljnijem području.

Pokrajina Somogy također zaostaje s obzirom na bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku; ona je bila 15. između 19 županija u Mađarskoj, a dosegla je 63,7% nacionalnog prosjeka, a samo 24,7% EU-27 prosjeka u 2009. Godini.

S obzirom na imovinsko stanje, u 2009. godini u pokrajini Somogy prosječna bruto plaća iznosila je 76,9% nacionalnog prosjeka, što je nešto niže od prosjeka u južnoj Podunavskoj regiji od 83,5%.

Somogy Južno Podunavlje

Mađarska Somogy Južno Podunavlje

Mađarska

HUF % Bruto plaća 154 746 168 068 201 272 76,9% 83,5% 100,0% Neto plaća 108 755 115 732 132 533 82,1% 87,3% 100,0% Dohodak 165 896 181 240 218 400 76,0% 83,0% 100,0%

Tablica 6. Dohodci u pokrajini Somogy u 2010. (Izvor: HCSO)



Ta se područja pokrajine Somogy teško mogu natjecati s glavnim gradom pokrajine i turističkim centrima uz jezero Balaton. Prihodi stanovništva su povoljniji u područjima koja imaju značajnu ulogu u gospodarstvu (Kaposvár, Siófok, Balatonföldvár). Prihodi u područjima koja se nalaze dalje od glavnog grada pokrajine i turističkih centara uz jezero Balaton, gdje je infrastruktura loša, a industrijski i turistički kapaciteti slabi, ostaju daleko ispod prosjeka.

S obzirom na tip naselja, gradovi imaju mnogo povoljnije karakteristike nego sela, od kojih samo ona koja se nalaze uz veće gradove uživaju blagotvorne učinke i imaju više prednosti. Prihodi su znatno niži od regionalnog prosjeka, a podudaraju s nepovoljnim rubnim područjima, što je tipično za strukturu mikro naselja. Porez na osnovicu po poreznom obvezniku bio je 7-18% ispod prosjeka županije u 2010. godini. Niži prihodi također je u korelaciji s obilježjem mikro naselja, slabim industrijskim kapacitetima, nedostatkom radnih mjesta, kao i infrastrukturne zaostalosti. [1]

Mikro regija

Porez na osnovicu po poreznom obvezniku

HUF (‘000s) Mađarski prosjek %

Kaposvári 1 675 111% Siófoki 1 675 111% Balatonföldvári 1 508 100% Fonyódi 1 399 93% Marcali 1 396 93% Nagyatádi 1 386 92% Barcsi 1 383 92% Csurgói 1 350 89% Kadarkúti 1 342 89% Tabi 1 334 88% Lengyeltóti 1 238 82% Ukupno (Somogy) 1 509 100%

Tablica 7. Porez na osnovicu po poreznom obvezniku u mikro regijama, 2010. (Izvor: HCSO)

Ako moramo procijeniti gospodarski potencijal i razvoj pokrajine Somogy, onda možemo zaključiti da su konkurentske sposobnosti tog područja relativno dobre, no prometna situacija predstavlja ozbiljan problem. Somogy je imala malo uspjeha u privlačenju vanjskih, pa čak i inozemnih ulaganja, a to je glavni razlog za to zaostajanje domaće gospodarske aktivnosti i industrijske proizvodnje. Slabost prerađivačke industrije je glavni strukturni problem u pokrajini, što utječe na lokalni BDP i industrijske izvozne sposobnosti. [4]

Mjerenjem razvoja Virovitičko-podravske županije jednim od najvažnijih prihvaćenih makroekonomskih pokazatelja, BDP po stanovniku, možemo zaključiti da županija zaostaje za hrvatskim prosjekom, što prikazuje smanjen udio županije u hrvatskom BDP-a sa 1,49% u 2006. godini na 1,25%, što je znatno manje od udjela županije u ukupnom stanovništvu. U promatranom razdoblju, BDP po glavi stanovnika od Virovitičko-podravskoj županiji pao je s 42,4% od prosjeka EU27 (mjereno u pariteta kupovne moći) na malo ispod 40% u 2009. godini.



U razdoblju 2000-2009. godine, prosječni BDP po glavi stanovnika u županiji u cjelini je slijedio kretanje BDP-a po stanovniku u Hrvatskoj, s dva razdoblja pada BDP-a po stanovniku na državnoj i županijskoj razini u 2005. i 2009. godini, kada je hrvatsko gospodarstvo bio pogođeno recesijom.

Virovitičko-podravska županija

Hrvatska

Stanovništvo 2011 84,586 4,290,612 1.97%

Bruto domaći proizvod (ml €)

2006 584 39,103 1.49% 2007 616 42,832 1.44% 2008 661 47,370 1.40% 2009 561 44,783 1.25%

BDP 2006 €pc (PPS) %EU27

2006 42.4% 58.4%

2007 43.4% 61.5%

2008 44.6% 64.7%

2009 39.9% 64.0%

Tablica 8. Kretanja BDP-a i BDP-a po stanovniku 2006-2009. godine (Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Eurosata, izračun autora)

Slika 8. Bruto domaći proizvod po stanovniku u razdoblju 2000-2009. godine (Izvor: izračun autora, na temelju Državnog zavod za statistiku Republike Hrvatske - prvo izdanje izvješća)

Virovitičko-podravska županija zaostaje u razvoju (mjereno BDP-om po glavi stanovnika) u odnosu na državnu razinu, padom sa 80% hrvatskog BDP-a po stanovniku u 2001. godini na samo 60% hrvatskog BDP-a po stanovniku u prošloj godini.



Slika 9. Omjer BDP-a po glavi stanovnika u Virovitičko-podravskoj županiji u odnosu na Hrvatsku u razdoblju 2000-2009. godine (Izvor: izračun autora, na temelju Državnog zavod za statistiku Republike

Hrvatske - prvo izdanje izvješća)

Mjereno indeksom razvoja2, lokalne i regionalne jedinice klasificirane prema razvoju grupirane su na sljedeći način:

• Grupa I su jedinice lokalne samouprave čiji je indeks razvoja manji od 50% prosjeka Republike Hrvatske: Gradina, Mikleuš, Sopje i Voćin

• Grupa II su jedinice lokalne samouprave čiji je indeks razvoja između 50% i 75% prosjeka Republike Hrvatske: Crnac, Čačinci, Čađavica, Lukač, Nova Bukovica, Pitomača, Suhopolje, Špišić Bukovica i Zdenci

• Grupa III su jedinice lokalne samouprave čiji je indeks razvoja između 75% i 100% prosjeka Republike Hrvatske: Orahovica, Slatina i Virovitica

U 2009. godini prosječna mjesečna neto plaća po radniku u pravnim osobama u Virovitičko-podravskoj županiji iznosila je 3.406 kune ili 64% od prosječne neto plaće radnika u Hrvatskoj. U 2010. godini prosječna mjesečna neto plaća u županiji se smanjila u odnosu na 2009. godinu, ali je ostala na 64% prosječne mjesečne neto plaće na državnoj razini. Međutim, prosječna mjesečna neto plaća u Virovitičko-podravskoj županija je najmanja među svim hrvatskim županijama u promatranom razdoblju. Uspoređujući prosječne mjesečne neto plaće po djelatnostima u županiji, može se primijetiti da se najveći porast dogodio u financijskim i osiguravajućim djelatnostima, dok se najveći pad dogodio u umjetničkim, zabavnim i rekreacijskim djelatnostima. Među najvećim mjesečnim iznosima neto plaća u Virovitičko-podravskoj županiji u razdoblju 2009-2010. godine, koji su usporedivi s prosječnim mjesečnim iznosima neto plaća u Hrvatskoj, su plaće u vodoopskrbnoj industriji, građevinskoj industriji i administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima. Prosječne

2 Kompozitni indeks koristi od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a za procjenu razvoja hrvatskih gradova i općina, koristeći pokazatelje o stopi nezaposlenosti, dohotka po stanovniku, lokalnog fiskalnog kapaciteta, populacijske dinamike i stupnju obrazovanja.



mjesečne neto plaće u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima u 2010. godini su čak i veće od onih na državnoj razini, a u vodoopskrbnoj industriji i građevinarstvu one iznose 80% državnog prosjeka u 2010. godini.

Aktivnost

Prosječna mjesečna neto plaća po radniku (Kn) u VP

županiji

Prosječna mjesečna neto plaća po radniku (Kn) u

Hrvatskoj

Odnos prosječne mjesečne neto plaća u

VP županiji

2009. 2010. 2009. 2010. 2009. 2010. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 3349 3704 4712 4 692 0.71 0.79 Rudarstvo 4915 4846 6777 6 794 0.73 0.71 Prerađivačka industrija 3464 3330 4625 4 670 0.75 0.71 Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

3580 4275 6839 6 803 0.52 0.63

Opskrba vodom; kanalizacija, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

4274 4183 5249 5 235 0.81 0.80

Građevinarstvo 3407 3542 4567 4 446 0.75 0.80 Trgovina na veliko i malo 2964 3038 4513 4 591 0.66 0.67 Prijevoz i skladištenje 3053 3127 5992 6 012 0.51 0.52 Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 2791 2386 4524 4 537 0.62 0.53

Informacije i komunikacije 4119 4129 7220 7 471 0.57 0.55 Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 2170 4165 7385 7 707 0.29 0.54

Poslovanje nekretninama 4235 4492 5538 5 452 0.76 0.82 Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 4410 4292 7161 6 915 0.62 0.62

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 3454 3897 3626 3 620 0.95 1.08

Obrazovanje 2564 2408 5315 5 356 0.48 0.45 Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 3396 3511 6124 6 118 0.55 0.57

Umjetnost, zabava i rekreacija 4117 2802 5674 5 475 0.73 0.51 Ostale uslužne djelatnosti 1148 2118 5401 5 338 0.21 0.40 Ukupno 3406 3400 5311 5343 0.64 0.64

Tablica 9. Prosječna mjesečna neto plaća po djelatnostima u Virovitičko-podravskoj županiji (Izvor: Hrvatski zavod za statistiku, Statistički godišnjak Republike Hrvatske 2011.)

2.2. Gospodarski sektori

U pokrajini Somogy udio dodane vrijednosti u različitim sektorima nacionalnog ekonomske proizvodnje je prilično slab. Iako je Somogy sudjelovao s gotovo 5,2% u nacionalnoj poljoprivrednoj djelatnosti, šumarstvu i ribolovu u 2009. godini, doprinos Somogya u ostalim djelatnostima na nacionalnoj razini bio je manji. Najmanje produktivne djelatnosti su informacijske i komunikacijske, proizvodnja, financije i osiguranje, stručne, znanstvene i tehničke, administrativne i pomoćne usluge (njihov udio u nacionalnoj proizvodnji je manji od 2%). Ipak, proizvodnja u poljoprivrednom sektoru smanjila se u posljednjih nekoliko godina (po 15% između 2007. i 2009. godine), dok se ukupna proizvodnja u pokrajini povećala za 1,1%.



Djelatnosti

Bruto dodana vrijednost

milijun HUF Južno

Podunavlje Mađarska

udio u istom sektoru (%) 2007. 2008. 2009.

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 45 770 46 473 39 146 36,1 5,2 Industrija 72 677 76 865 74 872 23,0 1,4 Prerađivačka industrija 59 407 60 891 58 789 30,1 1,3 Građevinarstvo 25 568 26 596 26 906 26,3 2,6 Trgovina; prijevoz i skladištenje; pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 97 432 104 454 99 893 42,2 2,6 Informacije i komunikacije 9 787 9 737 7 218 21,8 0,6 Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 11 362 11 302 11 616 28,8 1,1 Poslovanje nekretninama 40 144 44 272 42 964 35,7 2,2 Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 20 801 23 557 22 525 24,5 1,2 Javna uprava, obrana; obrazovanje; zdravstvena zaštita i socijalna skrb 99 642 105 912 101 902 32,8 2,6 Umjetnost, zabava i rekreacija 13 556 14 711 14 603 32,1 2,3 UKUPNO (SOMOGY): 436 739 463 879 441 645 31,2 2,0

Tablica 10. Bruto dodana vrijednost po djelatnostima u Somogy, 2010. (Izvor: HCSO)

U Virovitičko-podravskoj županiji jedan od pokazatelja produktivnosti pojedine djelatnosti u određenim geografskim jedinicama je bruto dodana vrijednost (BDV). Sljedeći Tablica ilustrira bruto dodanu vrijednost po djelatnostima u Virovitičko-podravskoj županiji i njegov udio u nacionalnom BDV-a.

Djelatnosti

Bruto dodana vrijednost u VP

županiji (mil. kuna, tekuće cijene)

Bruto dodana vrijednost u

Hrvatskoj (mil. kuna, tekuće

cijene)

Udio VP županije u ukupnim

djelatnostima Hrvatske

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 799 14409 0.055

Rudarstvo, prerađivačka industrija, opskrba plinom, parom 698 55 191 0.013

Građevinarstvo 184 22 449 0.008

Trgovina na veliko i malo; prijevoz i skladištenje; pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

448 56 585 0.008

Informacije i komunikacije 89 14 316 0.006

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 166 19 231 0.009

Poslovanje nekretninama 458 29 524 0.016

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 92 20 458 0.006

Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 565 43 057 0.013

Umjetnost, zabava i rekreacija, ostale uslužne djelatnosti, djelatnosti pružanja smještaja

89 7 372 0.006

Ukupno 3537 282 592 0.013

Tablica 11. Bruto dodana vrijednost (BDV) po gospodarskim djelatnostima u 2009. godini (Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske - prvo izdanje izvješća 2011)



S udjelom od 1,3% BDV-a u nacionalnom BDV-a u 2009. godini, Virovitičko-podravska županija je među manje produktivnim županijama u Hrvatskoj. Jedine dvije županije koje imaju manji udio u ukupnom BDV-u su Ličko-senjska županija sa 1% i Požeško-slavonska županije s 1,1%. Najveći udio u BDV-u 2009. godini Virovitičko-podravska županija ostvarila je u poljoprivredi, šumarstvu i ribolovnim aktivnostima s 5,5% u ukupnom nacionalnom BDV-u, dok su stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti doprinijele sa samo 0,6% u županijskom BDV-a. Što se tiče strukture ukupnih prihoda gospodarskih aktivnosti u 2009. godini, samo je pet djelovalo pozitivno (rudarstvo, prerađivačka industrija, opskrba plinom i parom; građevinske djelatnosti, trgovina na veliko i trgovina na malo, prijevoz i skladištenje, smještaj i priprema hrane; stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti), dok su ostale aktivnosti imale negativan rezultat. U strukturi ukupnih prihoda u 2010. godini na županijskoj razini, najveći udio ostvaren je u proizvodnji sa 46,83%, prijevoz sa 22,01% i poljoprivreda sa 12,91%, što zajedno iznosi 81,75% od ukupnog prihoda Virovitičko-podravske županije.

2.2.1. Poljoprivreda

Poljoprivredni potencijal pokrajine Somogy je bolji od državnog prosjeka jer su njene agro-ekološke sposobnosti raznolike. Više od polovice pokrajine sastoji se od brežuljaka te su česte štete od erozija. 40% brežuljaka sastoji se od potoka i riječnih dolina, te su ta područja neprikladna za značajne uzgoje. Ostalih 60% pokrajine su uglavnom padine i ravnice s dobrim uvjetima za poljoprivredu. Klima je općenito dobra, s mediteranskim i atlantskim utjecajem. [6]

Važnost poljoprivrednog sektora značajno se smanjila nakon gospodarske tranzicije. Poljoprivredna učinkovitost smanjila se za dvije trećine razdoblju prije 1990-tih. Stočarska proizvodnja je smanjena za polovicu. Strukturna stopa je promijenjena i danas ne odgovara prirodnim uvjetima i tradicijskom stočarstvu pokrajine.

Bez obzira, velika većina zemljišta koristi se za poljoprivrednu djelatnost. Udio obradivog zemljišta je visok (43,7%), što je nešto niže od državnog prosjeka (46,5%). Stopa šumskog pokrova je znatno viša od nacionalnog prosjeka (Somogy: 31,2%, Mađarska: 20,7%), a Somogy je treća najveća pokrajina obrasla šumom u Mađarskoj (nakon Nógrád i Zala). Dakle, količina travnjaka (Somogy: 5,5%, Mađarska: 8,2%) i neobrađenog zemljišta (Somogy: 16,4%, Mađarska: 20,9%) je niža u odnosu na prosjek pokrajine.



Slika 10. Površina zemljišta po kategorijama korištenja zemljišta (%), 2011 (Izvor: HCSO)

Za rast usjeva tipično je da je količina površine žitnica viša od državnog prosjeka. Raste proizvodnja suncokreta i uljane repice, ali pada tradicionalna proizvodnja krumpira, duhana i šećerne repe zbog češće prodaje i distribucije. Smanjenje proizvodnje stočne hrane uzrokovano je dramatičnim smanjenjem broja stoke (goveda, ovca). Ova se tendencija također odnosi na upravljanje travnjacima. Postoje neki dobavljači povrćem, ali se ona ne odnosi na sve vrste povrća.

Proizvodnja voća koristi samo mali dio županijskih resursa. To se posebno odnosi na orahe. U regiji balatona postoje veliki proizvodni kapaciteti. Proizvodnja grožđa i vina se u posljednjih nekoliko godina povećava zbog jačanja vinarijskih zajednica i rastućeg značaja područja Balaton i drugih područja za proizvodnju vina.

Značaj stočarstva (gotovo sve vrste stoke) neprekidno se smanjuje u odnosu na nacionalni prosjek. Stopa tradicionalnog uzgoja goveda i ovaca se smanjuje na uštrb svinjogojstva. Proizvodnja mlijeka je nešto smanjena u odnosu na ukupni uzgoj stoke zbog specijalizacije u proizvodnji mlijeka.

Značaj šumskih površina je izuzetan. Šume se sastoje od 90% listopadnih vrsta drveća. 9% nacionalne drvne proizvodnje dolazi iz pokrajine Somogy koja ima više mogućnosti pošumljavanja zbog strukturnih promjena u poljoprivredi.

Upravljanje divljači također ima visok gospodarski potencijal u pokrajini Somogy. Genetska svojstva populacije jelena priznata su u cijelom svijetu. Istraživanje o pripitomljavanju jelena je rezultiralo novim, ekološkim načinom uzgoja divljači. To je neophodno kako bi upravljanje divljači bilo višestruko iskorišteno (turizam, jedinstveni proizvodi, razina obrade). [6]

Proizvodnja usjeva u pokrajini Somogy je smanjena u 2011. godini u odnosu na proizvodnju u 2010. godini.



Biljka Požnjevena područja Prinosi

Hektari Promjena (prošla godina=100)

Kg/hektar Promjena (prošla godina=100)

Pšenica 48 242 91,9 4 170 101,5

Kukuruz 112 060 105,3 5 990 84,6

Šećerna repa 2 559 162,1 52 350 74,9

Suncokret 15 496 96,3 2 410 108,6

Repica 16 213 76,0 2 120 90,2

Lucerna 2 867 94,3 2 910 69,3

Krumpir 486 94,6 21 850 142,4

Tablica 12. Prinosi i požnjevena područja glavnih usjeva u pokrajini Somogy, 2011. (Izvor: HCSO)

Stoka pokrajine Somogy sastojala od 27.000 goveda i 121.000 svinja, što pokazuje malo povećanje u broju stoke i značajan pad u broju svinja u odnosu na 2010. godinu. [7]

Zbog raspoloživih poljoprivrednih površina prirodni resurs od strateške važnosti za daljnji gospodarski razvoj područja Virovitičko-podravske županije jer ima nužne pretpostavke da postane jedna od važnijih županija u hrvatskoj poljoprivredi. Poljoprivredne površine obuhvaćaju 58% ukupnih zemljišnih površina županije, zbog povoljne klime i nizinsko-brežuljkastog prostora, a koji omogućavaju visoke urode, posebno žitarica, industrijskog (šećerna repa, duhan) i aromatičnog bilja, uljarica, povrća, voća i grožđa. Većina poljoprivredne proizvodnje ostvaruje se u obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Njih je 2003. godine bilo registrirano ukupno 19.062. Prema popisu Državne uprave u Virovitičko-podravskoj županiji u 2003. godini, ona je raspolagala sa 65.441 ha zemljišnih površina koje su se sastojale od 64.137 parcela.

Tablica 13. Površina zemljišta po kategorijama korištenja zemljišta u Virovitičko-podravskoj županiji (Izvor: a) Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2011. – 2013, b) Državni

zavod za statistiku Republike Hrvatske, Statistički godišnjak Republike Hrvatske 2011.)

Iako je više od polovice Virovitičko-podravskog zemljišta klasificirano kao poljoprivredno, na nacionalnoj razini ono iznosi samo 4,8% ukupnog korištenog poljoprivrednog područja. Po

Kategorija zemljišta Zemljište u VP županiji, 2003.

(u hektarima)

Zemljište u Hrvatskoj, 2006.

(u hektarima)

Omjer zemljišta u VP županiji

Raspoloživa površina zemljišta 58862 1230183 0.048

Korišteno poljoprivredno zemljište 51686 873028 0.059

Povrtnjaci 254 7604 0.033

Pašnjaci 5377 273193 0.020

Voćnjaci 920 31807 0.029

Vinogradi 607 30766 0.020

Rasadnici i košaraška vrba 17 422 0.040



korištenju zemljišta, najveći iznos u apsolutnom i relativnom smislu zauzimaju oranice i vrtovi sa 51.686 hektara ili 5,9% od ukupnih obradivih površina i vrtova u Hrvatskoj. S druge strane, samo 2% od ukupnih stalnih travnjaka i vinograda na nacionalnoj razini nalazi se u Virovitičko-podravskoj županiji.

Fragmentiranost i prevelika usitnjenost parcela problem je županije. Naime, u 2009. godini registrirana su samo 3 poljoprivredna gazdinstva koja raspolažu sa više od 1.500 ha zemljišta. Prevladavaju gazdinstva sa 3 i manje hektara što nije posebice pogodno za primjenu suvremene tehnologije i isplativu poljoprivrednu proizvodnju. Zemljište je u pretežito privatnom vlasništvu (77%), a 23% je u vlasništvu gospodarskih subjekata i drugih osoba. Glavni uzgoj na obradivim površinama predstavljaju žitarice te uljano sjemenje i plodovi, a na ostatku obradivih površina prevladava krmno bilje, duhan, cvijeće, aromatično i ostalo bilje te šećerna repa. Značajan udio namijenjen je proizvodnji uljanog sjemenja i plodova. Međutim, među važnijim izdvojenim hrvatskim usjevima, najveći udio županija ima u Hrvatskoj u proizvodnji soje (13,66%) te suncokreta (9,55%).

Iako stočarska proizvodnja nije izrazitije zastupljena, povećan je broj muznih krava kao rezultat Operativnog programa za razvoj govedarstva, što je do 2010. godine rezultiralo s 24 nove farme s ukopno 1665 grla muznih krava.

U Virovitičko-podravskoj županiji pčelarstvo je vrlo značajna djelatnost s oko 20.000 do 22.000 košnica. Godišnje se proizvodi od 1000 do 1100 tona meda, što iznosi oko 20% proizvedenog meda u Republici Hrvatskoj. Od ukupne proizvodnje meda 2/3 se izvozi izvan Hrvatske. Cilj je razviti med proizveden u Županiji u brand s obzirom na čistoću prirode iz koje je nastao. Županija raspolaže s ukupno 198.141 ha zemljišta za lovišta, od kojeg je 118.423 ha za zajednička lovišta, a 79.718 ha državnih lovišta što zajedno čini uvjete za razvoj lovnog gospodarstva i turističke ponude.

2.2.2. Industrija

Što se tiče pokrajine Somogy, proizvodnja u industrijskom sektoru je značajna u regiji (Somogy 45,4% - razlog za to je niska produktivnost pokrajina Tolne i Baranje), ali nije značajna s obzirom na obujam mađarske proizvodnje (samo 2,3%). Građevinski sektor je također vrlo loš; čini samo 2,6% nacionalne proizvodnje.

Indikator Somogy Južno Podunavlje Mađarska

Industrijska proizvodnja (milijarde HUF) 469,7 1 035,1 20 462,4

Industrijska proizvodnja po stanovniku (tisuće HUF) 1 471,2 1 096,1 2 046,2

Proizvodnja u građevinskom sektoru (milijarde HUF) 31 125,7 1 174,6 Proizvodnja u građevinskom sektoru po stanovniku (tisuće HUF) 97,2 133,2 117,5

Tablica 14. Industrijska proizvodnja u pokrajini Somogy, 2010. (Izvor: HCSO)

Sljedeća Slika prikazuje rangiranje županija (i glavnog grada) i njihov udio u nacionalnoj industrijskoj proizvodnji: Somogy je zauzeo 14. Mjesto (ako se ne računa i Budimpešta).



Među industrijama, prerađivačka industrija je najslabija u pokrajini Somogy i čini samo 1,3% nacionalne bruto dodane vrijednosti.

Slika 11. Udio u nacionalnoj industrijskoj proizvodnji po županijama, 2001. i 2010. (Izvor: HCSO)

Uvidom u prerađivačku industriju podijeljenu na proizvodne grane opravdava značajnu prisutnost proizvodnje kompjutera, elektroničkih i optičkih proizvoda. Sedam velikih tvrtki u pokrajini Somogy proizvele su 80% prerađivačke proizvodnje u pokrajini unatoč 1% pada u njihovoj proizvodnji. Ostale proizvodne grane s manjim značajem (proizvodnja prehrambenih proizvoda i elektroničke opreme) doprinose sa 7-7% u ukupnoj proizvodnji prerađivačke industrije (s povećanjem proizvodnje od 7% i 3%). Dinamičan porast značajnih tvrtki u 2010. godini desio se samo među marginalnim poduzeća: proizvodnja drvnih proizvoda poboljšala se za više od 1/3, a proizvodnja strojeva poboljšala se za gotovo 2/5. Proizvodnja odjeće pretrpjela je najveći gubitak: njihova je proizvodnja opala za 15%. [7]



Slika 12. Udio proizvodnih grana prema količini prodaje u Somogy, 2010 (Izvor: HCSO)

Industrijska proizvodnja ima izuzetno važnu ulogu za daljnji razvoj Virovitičko-podravske županije, dok je industrija pridonijela s 33% u ukupnoj zaposlenosti i s 21% u ukupnom BDV-u. Industrijska proizvodnja je zapošljavala 90% svih zaposlenih u industrijskim poduzećima u 2009. godini i ostvarila je 88% prihoda od prodaje u ukupno ostvarenim prihodima od prodaje industrijskih poduzeća. Uspoređujući važnost industrije s vrijednosti prodaje industrijskih proizvoda i izvoza na nacionalnoj razini, uloga Virovitičko-podravske županije nije značajna. Slika 7 prikazuje prodajnu vrijednost industrijskih proizvoda diljem hrvatskih županija. U 2010. godini ukupna vrijednost prodanih industrijskih proizvoda u Županiji iznosila je 1.452 milijuna kuna, što čini mali udio od 1,2% u ukupnoj vrijednosti prodanih industrijskih proizvoda. Prema drugoj mjeri industrijskog razvoja, vrijednosti prodanih proizvoda u inozemstvu, u 2010. godini Virovitičko-podravska županija izvezla je 564 milijuna kuna industrijskih proizvoda, što je samo dio od 1,3% od ukupne vrijednosti industrijskih proizvoda prodanih u inozemstvu.



Slika 13. Vrijednost prodaje industrijskih proizvoda i njihov izvoz u 2010. (u udjelu,%) (Izvor: izračun autora na temelju Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Statistički godišnjak Republike

Hrvatske 2011.)

Napomena: VP označava Virovitičko-podravsku županiju i ista logika kratica vrijedi i za ostale županije

Unutar prerađivačke industrije u županiji, osobitu razvojnu važnost imaju proizvodnja prehrambenih proizvoda i proizvodnja mineralnih proizvoda, ali također postoji proizvodnja duhanskih proizvoda, proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, te proizvodnja proizvoda od drva i pluta. Međutim, u industriji Virovitičko-podravske županije dominiraju industrijske grane niske tehnološke razine, čemu je razlog jeftinija i nedovoljno obrazovana radna snaga i blizina izvora sirovina. Industrijski kapaciteti izgrađeni uglavnom prije 1990-tih godina smješteni su uglavnom u gradovima Virovitici, Slatini i Orahovici.

2.2.3. Uslužni sektor i turizam

Uslužni sektor

U pokrajini Somogy, koja je najslabije industrijalizirana županija Južnog Podunavlja, udio uslužnog sektora u bruto dodanoj vrijednosti bio je veći (68-69%) u odnosu na regionalni ili nacionalni prosjeka u 2007. godini.



Slika 14. Udio proizvodnog i uslužnog sektora u bruto dodanoj vrijednosti, 2007 (Izvor: HCSO)

Analiza industrijske strukture usluga pokazuje da je razina dodane vrijednosti BDP informacijskih i komunikacijskih aktivnosti bila vrlo niska, samo 0,6% nacionalne vrijednosti u 2009. godini. Također je niska produktivnost financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja te stručnih, znanstvenih i tehničkih, administrativnih i pomoćnih usluga. Najjače industrijske grane u pokrajini Somogy su trgovina i turizam, a djelatnosti obrazovanja, zdravlja i socijalnog rada također imaju značajan udio (2,6%).

Turizam

U pokrajini Somogy turizam se razvija u rekreativnom području jezera Balaton. Međutim, promet od turizma je limitiran kratkom sezonom, a kratkoća sezone uzrokuje problem zapošljavanja i profitabilnosti u isključivo turističkoj regiji.

Kulturna i prirodna obilježja pokrajine Somogy povoljna su za razvoj turizma. Zahvaljujući tome, turizam ima važnu ulogu u gospodarskom životu pokrajine: broj turističkih dolazaka u Somogy dosegao je 6,3% nacionalne vrijednosti u 2009. godini i bili su treći među županijama, nakon Zala (7,2%) i Veszprema (6,8%). S obzirom na broj turističkih noćenja u javnom smještaju, Somogy je rangiran na 3. mjestu ili ostvaruje 7,3% turističkih noćenja na nacionalnom nivou.



Slika 15. Turistički dolasci i noćenja u javnim smještajnim kapacitetima po županijama, 2009. (Izvor: HCSO)

Mikroregija

Javni smještajni kapaciteti Ostali (privatni) smještajni kapaciteti

Broj ležajeva (31.7.2010.)

Turistička noćenja

Od kojih: inozemna noćenja

Prosječno trajanje posjete, noći

Noćenja u odnosu na broj ležajeva

Broj ležajeva (31.7.2010.)

Turistička noćenja

Od kojih: inozemna noćenja

Prosječno trajanje posjete, noći

Noćenja po smještajnom kapacitetu

Siófoki 24 460 670 656 249 393 2,9 27,4 17 936 293 832 95 237 3,8 92,0

Balatonföldvári 7 204 270 081 50 935 3,2 37,5 12 942 56 462 20 407 5,1 24,7

Fonyódi 6 906 198 628 26 438 3,5 28,8 30 103 459 680 184 113 4,4 85,6

Kaposvári 1 386 44 813 10 361 2,3 32,3 1 027 22 002 8 487 7,3 138,4

Marcali 999 41 423 22 358 3,6 41,5 10 351 98 454 41 491 5,4 52,4

Nagyatádi 679 25 017 8 975 2,5 36,8 244 4 802 810 4,8 145,5

Lengyeltóti 629 11 757 5 367 3,3 18,7 575 4 098 3 155 7,2 47,7

Barcsi 382 12 477 6 625 4,5 32,7 603 16 801 4 696 5,1 158,5

Kadarkúti 324 15 165 1 806 1,9 46,8 100 900 114 2,1 56,3

Csurgói 223 … … … … 192 957 - 1,7 29,0

Tabi 99 … … … … 70 1 381 111 5,5 138,1

Ukupno (Somogy)

43.291 1.302.167 382.669 3,0 30,1 74.143 959.369 358.621 4,4 72,8

Tablica 15. Glavni turistički indikatori po mikro regiji, 2010. (Izvor: HCSO)



Turizam je u pokrajini izuzetno koncentriran regionalno u Siófoki, Balatonföldvári i Fonyódi mikro regijama uz jezero Balaton, a iznosi 90% smještaja i turističkih noćenja regije. Na temelju nalaza Razvojne strategije u regiji jezera Balaton, u regiji su trenutno prisutni sljedeći turistički proizvodi: vodni turizam (pasivna rekreacija uz obalu, aktivna rekreacija uz obalu - jedrenje, ribolov), aktivni turizam (pješačenje, biciklizam, konjički turizam), zdravstveni turizam, vinski turizam, kulturni turizam i kongresni turizam. Jezero Balaton je destinacija u opadanju jer je duljina turističke sezone ograničena na 4-6 tjedana.

Slika 16. Udio ležaja po mikroregijama u javnim smještajnim kapacitetima u pokrajini Somogy, 2010. (Izvor: HCSO)

Tipična brdska i šumovita područja pokrajine Somogy s krasnim krajolikom pružaju dobar potencijal za ekološki orijentiran turizam, kao što su eko-turizam, vodni turizam i nekoliko drugih vrsta aktivnog turizma (obilazak brda, biciklizam, planinarenje, lov). Određena količina tih grana turizma već postoje u regiji, posebice u Nacionalnom parku Dunav-Drava (DDNP). Zbog jake granične kontrole, licenciranja iz DDNP i nedostatka turističkih objekata područje rijeka je nedovoljno iskorišteno, što je rezultiralo nedostatkom značajnog turističkog prihoda u mikro regijama u pograničnom području. [3]

Iako Virovitičko-podravska županija ima potencijal turističke regije, turistička infrastruktura i aktivnosti su na niskoj razini jer je u 2010. godini u županiji bilo samo 237 sobe, apartmana i kampova, s ukupno 599 kreveta. Stoga su mali smještajni kapaciteti i nedovoljna turistička ponuda vjerojatno glavni razlozi za relativno malim brojem turističkih dolazaka i noćenja. U 2010. godini ukupan broj dolazaka i noćenja u županiji bio je 12.991, odnosno 34.323. Ovi rezultati predstavljaju samo 0,12% ukupnih turističkih dolazaka i 0,06% ukupnih turističkih



noćenja na državnoj razini. U županiji je najveći broj turističkih dolazaka i noćenja u gradu Orahovici, s udjelom od 34,6% od ukupnog broja turističkih dolazaka županije i 50,5% od ukupnih turističkih noćenja u županiji. Drugo po veličini turističko mjesto u županiji je grad Virovitica s 17,5% ukupnih turističkih dolazaka županije i 17,1% od ukupnih turističkih noćenja u županiji.

Zbog značajnog kulturnog i povijesnog sadržaja Virovitičko-podravska županija ima stvarni potencijal da razvije kulturni i obrazovni turizam sa sportskim i rekreativnim objektima. Grad Orahovica posebno je značajan turistički potencijal radi srednjovjekovnog grada Ružice, umjetnog jezera, vinogradskog područja i vinarske tradicije. Ostali značajni turistički lokaliteti su planinarsko izletište Park prirode Papuk s park-šumom Jankovac i arboretum Lisičine s preko 1.500 biljnih vrsta. Važno je spomenuti i Pitomaču zbog bogate kulturne tradicije, područja dravskih i bilogorskih šuma i vinogradskih područja. Ne treba izostaviti da značajnu perspektivu ima i seoski turizam za kojeg može biti obilje ponude s obzirom na sve veći broj seoskih obiteljskih kućanstava koja se ne koriste, a mogu se namijeniti turističkoj ponudi.

Gradovi i naselja Turistički dolasci u

2010. Turistička noćenja u

2010. Udio turističkih

dolazaka u županiji Udio turističkih noćenja u

županiji

Virovitica 2278 5874 0.175 0.171 Orahovica 4495 17328 0.346 0.505 Slatina 1288 3924 0.099 0.114 Čačinci 2471 2471 0.190 0.072 Zdenci 82 224 0.006 0.007 Sopje 1503 2853 0.116 0.083 Špišić Bukovica 575 1055 0.044 0.031 Voćin 299 594 0.023 0.017

Tablica 16. Dolasci i noćenja turista u Virovitičko-podravskoj županiji u 2010. (Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske – Statističko izvješće 1436)

2.3. Izravna inozemna ulaganja (FDI)

S obzirom na privlačenje stranog kapitala, situacija u pokrajini Somogy može se smatrati manje povoljna od ostalih županija. Iznos inozemnih izravnih ulaganja predstavljao je samo 0,7% na nacionalnom nivou i u 2000. i u 2010. godini.

Iznos FDI stalno se mijenja u posljednjih deset godina: u 2000. godini iznosio je 40,2 milijarde forinti, u 2006. godini narastao je do 112,7 milijardi forinti, a u 2010. godini je smanjen na 80,1 milijardi forinti. U isto je vrijeme mađarski FDI stalno rastao, između 2000. i 2010. godine iznos ulaganja se utrostručio, dok je u Južnom Podunavlja dosegao povećanje od 60%.



Slika 17. Dinamika inozemnog ulaganja između 2001. i 2010. na temelju vrijednosti iz 2000. (Izvor: HCSO)

Postotak poduzeća u stranom vlasništvu u Somogy bio je samo 0,82% u 2009. godini, što je manje za polovicu od nacionalnog prosjeka (1.78%).

Somogy Južno Podunavlje Mađarska

Broj registriranih poduzeća 54 348 146 350 1 644 484

Broj poduzeća u stranom vlasništvu 447 1 274 29 266

Stopa poduzeća u stranom vlasništvu 0,82% 0,87% 1,78%

Tablica 17. Poduzeća u stranom vlasništvu, 2009. (Izvor: HCSO)

Većina poduzeća koja su u stranom vlasništvu u pokrajini Somogy u 2009. godini bila su u sektorima nekretnina i gospodarskih usluga (24,4%); sljedeći najpopularniji sektori su trgovina, popravak motornih vozila (21,9%), industrija (17%), poljoprivreda, lov, šumarstvo, ribarstvo (14,3%), te usluge smještaja, prehrane (11,2%). Nije bilo značajnog broja poduzeća u stranom vlasništvu u financijskom posredovanju, obrazovanju, zdravstvu i socijalnoj službi.

Djelatnost Broj poduzeća Kapital, u milijunima HUF Kapital po poduzeću, u

milijunima HUF

Ukupno Od kojih: strani udio Ukupno Od kojih:

strani udio Poljoprivreda, lovstvo, šumarstvo i ribarstvo 64 9 219 8 426 144,0 131,7 Industrija 76 56 347 52 602 741,4 692,1 Građevinarstvo 20 1 210 1 075 60,5 53,7 Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila 98 2 557 1 352 26,1 13,8 Smještaj te priprema hrane 50 3 260 3 018 65,2 60,4 Prijevoz i skladištenje, poštanske i 17 91 57 5,3 3,3



telekomunikacijske usluge Financijsko posredovanje 1 ... ... ... ... Poslovanje nekretninama i ekonomske usluge 109 7 969 6 903 73,1 63,3 Obrazovanje 1 ... ... ... ... Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 1 ... ... ... ... Ostale društvene, socijalne i osobne usluge 10 151 110 15,1 11,0 UKUPNO (SOMOGY) 447 80 817 73 557 180,8 164,6

Tablica 18. Poduzeća u stranom vlasništvu prema djelatnostima u Somogy, 2009. (Izvor: HCSO)

U Virovitičko-podravskoj Županiji u razdoblju od 1994. do trećeg tromjesečja 2010. godine ukupan iznos te vrste ulaganja u Županiju iznosio je 5,7 mil. eura. Najviše je pri tome ulagala u županiju Njemačka, Slovenija i Srbija. Najveća inozemna izravna ulaganja u županiji bila su u djelatnosti poljoprivrede, lova, poslovanje nekretninama i prerada drva i proizvodnja od drva. Najveće ulaganje u Županiju dogodilo se u 2010. godini u djelatnosti poljoprivrede, lova i usluga povezanih s njima.

Godina Izravna inozemna ulaganja, u tisućama €

1994 1568,26 1995 563,98 1996 622,13 1997 -5353,02 1998 -2580,37 2000 -891,48 2001 43,86 2002 -386,31 2003 -3493,97 2004 4,26 2005 197,85 2006 791,25 2007 236,25 2008 -24,91 2009 15,9 2010 (I-III trimestar) 14383,56

Tablica 19. Inozemna izravna ulaganja u Virovitičko-podravskoj županiji (Izvor: HNB, Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2011. – 2013)

Što se tiče investicija, poduzetnici su u 2010. godini uložili 37,8 milijarde kune što je 25,6% manje u odnosu na prethodnu godinu. Ulaganja poduzetnika u dugotrajnu imovinu na županijskoj razini u 2010. godini iznosila su 146 milijuna kuna, što je manje od 110 milijuna u usporedbi s istim ulaganja u 2009. Godini.

2.4. Vanjska trgovina

U pokrajini Somogy razina industrijskog izvoza u odnosu na ukupnu industrijsku prodaju je prilično visoka, što predstavlja 87,8% cjelokupne industrijske prodaje, što je znatno iznad nacionalne razine od 55%. S obzirom na udio koji pokrajina ima u nacionalnom industrijskom



izvozu, što je 4% više od udjela nacionalne ukupne industrijske prodaje (domaća i izvozna prodaja zajedno).

Kada se gleda na izvoz prema djelatnostima, vodeći sektor proizvodnje u Somogy je proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda (Somogy osigurava 12,3% nacionalnog izvoza). Također je vrlo značajan izvoz lokalno proizvedene električne opreme (4,3%) i tekstila, kože i srodnih proizvoda (3,2%).

Djelatnosti Šifra Mađarska Somogy Somogy u postotku Mađarske

izvoz ukupno izvoz %

izvoz ukupno izvoz %

izvoz ukupno

Rudarstvo i vađenje B 3 688 73 619 5,0% 0,0% 0,0%

Proizvodnja prehrambenih proizvoda, pića i duhanskih proizvoda

CA 649 925 2 065 272 31,5% 8 355 41 417 20,2% 1,3% 2,0%

Proizvodnja tekstila, odjeće, kože i srodnih proizvoda

CB 195 702 250 225 78,2% 6 255 7 023 89,1% 3,2% 2,8%

Proizvodnja proizvoda od drva, proizvoda od papira i tiskanje

CC 280 982 671 705 41,8% 2 140 3 715 57,6% 0,8% 0,6%

Proizvodnja proizvoda od pluta i rafiniranih naftnih proizvoda

CD 379 160 1 405 874 27,0% 0,0% 0,0%

Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda

CE 514 773 944 294 54,5% 0,0% 0,0%

Proizvodnja farmaceutskih proizvoda, medicinskih kemikalija i botaničkih proizvoda

CF 505 466 612 138 82,6% 0,0% 0,0%

Proizvodnja proizvoda od gume i plastike, te ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda

CG 732 481 1 335 613 54,8% 3 965 5 364 73,9% 0,5% 0,4%

Proizvodnja proizvoda od osnovnih metala i ostalih gotovih proizvoda od metala, osim strojeva i opreme

CG 783 243 1 285 362 60,9% 10 285 13 949 73,7% 1,3% 1,1%

Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda

CI 3 882 149 4 139 250 93,8% 476 453

502 860 94,7% 12,3%

12,1%

Proizvodnja elektroničkih uređaja CJ 784 797 911 730 86,1% 33 535 38 898 86,2% 4,3% 4,3%

Proizvodnja strojeva i uređaja CK 1 005 138 1 153 094 87,2% 3 459 5 801 59,6% 0,1% 0,1%

Proizvodnja prijevoznih sredstava CL 3 289 294 3 594 331 91,5%

Ostala prerađivačka industrija, popravak i instaliranje strojeva i opreme

CM 230 195 482 976 47,7% 0,0% 0,0%

Proizvodnja C 13 233 306 18 851 864 70,2% 544 825

619 433 88,0% 4,1% 3,3%

Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

D 456 220 5 965 946 7,6% - 1 326 0,0% 0,0% 0,0%

Industrija (osim upravljanja vodom i otpadom)

B+C+D 13 693 214 24 891 429 55,0% 544825 620 759 87,8% 4,0% 2,5%

Tablica 20. Izvoz od prodaje prema industrijskim pod-sekcijama u tekućim cijenama, u milijunima HUF, 2010. (Izvor: HCSO)

U razdoblju 2005-2010. godine, vanjska trgovina u Virovitičko-podravskoj županiji bilježila je svake godine suficit, dok je na državnoj razini Republika Hrvatska imala negativan saldo, a stopa pokrivenosti uvoza izvozom manja od 50%.



U 2010. godini vrijednost izvoza u Virovitičko-podravskoj županiji bila je 735.728 tisuća kuna što je 14,44% više od vrijednosti izvoza u 2009. godini. Vrijednost uvoza u 2010. godini bio je 276.419 tisuća kuna, što je 22,21% manje u odnosu na vrijednosti uvoza u 2009. godini. Stopa pokrivenosti uvoza izvozom bila je značajno pozitivna i ukazuje na to da vrijednost robe i usluga koji je županija izvezla u 2010. godini je za 166% veća od vrijednosti dobara i usluga koje su uvezene. Sljedeći Slika ilustrira vrijednost uvoza i izvoza u 2010. godini u hrvatskim županijama (osim u Gradu Zagrebu). Može se primijetiti da Virovitičko-podravska županija ima najveću relativnu (pozitivnu) razliku između uvoza i izvoza u 2010. godini među hrvatskim županijama.

Slika 18. Uvoz i izvoz hrvatskih županija (osim grada Zagreba) u 2010., u milijunima kuna (Izvor: izračun autora, na temelju Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske - prvo izdanje izvješća

12.7.2011.)

Napomena: VP označava Virovitičko-podravsku županiju i ista logika kratica vrijedi i za ostale županije

Po strukturi vanjskotrgovinske razmjene, najveći izvoz županije sastoji se od industrijskih proizvoda, točnije proizvedene robe poput proizvoda od kože i sličnih robe, namještaja i ostalih mineralnih proizvoda. Međutim, najveći udio prihoda u vanjskoj trgovini dolazi iz djelatnosti prerađivanja hrane i proizvodnje namještaja. Uzimajući zajedno, ove dvije aktivnosti generiraju više od 70% od svih izvezenih roba. Sljedeća Tablica predstavlja vrijednost uvoza i izvoza u županijskim naseljima i gradovima.



Gradovi i naselja

Izvoz u tisućama Eura Uvoz u tisućama Eura

2009. 2010. Županijski udio izvoza

u 2009.

Županijski udio

izvoza u 2010.

2009. 2010. Županijski udio uvoza

u 2009.

Županijski udio uvoza

u 2010.

Orahovica 19497 9338 0.22 0.09258 6486 4174 0.13420 0.10998 Slatina 7062 7629 0.08064 0.07564 4818 4031 0.09969 0.10621 Virovitica 51194 73859 0.58461 0.73227 26109 20546 0.54022 0.54134 Čačinci 3430 3691 0.03917 0.03659 1215 1036 0.02514 0.02730 Čađavica 7 30 0.00008 0.00030 1122 473 0.02322 0.01246 Gradina 8 - 0.00009 - 76 - 0.00157 - Lukač 17 18 0.00019 0.00018 136 86 0.00281 0.00227 Mikleuš 98 201 0.00112 0.00199 704 299 0.01457 0.00788 Pitomača 1886 1755 0.02154 0.01740 3690 3771 0.07635 0.09936 Sopje 131 239 0.00150 0.00237 473 164 0.00979 0.00432 Suhopolje 3650 3613 0.04168 0.03582 3306 2810 0.06840 0.07404 Špišić Bukovica 511 451 0.00584 0.00447 14 6 0.00029 0.00016 Voćin 78 39 0.00089 0.00039 9 379 0.00019 0.00999 Zdenci 1 - 0.00001 - 172 177 0.00356 0.00466

Tablica 21. Uvoz i izvoz u Virovitičko-podravskoj županiji, u tisućama Eura (Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske - prvo izdanje izvješća 12.7.2011.)

U županiji najznačajnija vanjska trgovina obavlja se u gradovima Virovitici, Orahovici i Slatini. Ova tri grada zajedno čine 90% ukupnog županijskog izvoza i 75% ukupnog županijskog uvoza u 2010. godini. U 2010., najveći uvoznik i izvoznik u županiji je grad Virovitica s vrijednosti uvoza od 20.546 tisuća eura i vrijednost izvoza od 73.859 tisuća eura. Grad Virovitica povećala je svoj izvoz u 2010. godini za 44% u odnosu na 2009. godinu, dok je uvoz smanjen za 22% u istom razdoblju. Druga dva naselja koja imaju manju ulogu u vanjskoj trgovini su Čačinci i Suhopolje, a vanjska trgovina je u svim ostalim lokalnim jedinicama u Virovitičko-podravskoj županiji zanemariva. Udio uvoza i izvoza po gradovima i naseljima na razini županije u 2009. i 2010. godini prikazani su u sljedećoj slici.



Slika 19. Udjel uvoza i izvoza u 2009. i 2010. godini u Virovitičko-podravskoj županiji (Izvor: izračun autora, na temelju Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske - prvo izdanje izvješća

12.7.2011.)

3. Tržište rada / Zaposlenost

U 2010. godini stupanj zapošljavanja u pokrajini Somogy (45,3%) bio je niži od državnog prosjeka (49,2%), a i postotak ekonomski aktivnog stanovništva je također bio niži (52,3% Somogy, Mađarska 55,4%). Stopa nezaposlenosti bila je veća (13,5%) nego u regiji (12,1%) ili u zemlji (11,2%).

Indikatori Somogy Južno Podunavlje Mađarska

Broj zaposlenih osoba (tisuću osoba) 110,9 342,1 3 781,2

Broj nezaposlenih osoba (tisuću osoba) 17,3 46,9 474,8

Ekonomski neaktivno stanovništvo (tisuću osoba) 116,8 338,8 3 430,4

Stopa aktivnosti (%) 52,3 53,5 55,4

Stopa zaposlenosti (%) 45,3 47,0 49,2

Stopa nezaposlenosti (%) 13,5 12,1 11,2

Tablica 22. Glavni indikatori zaposlenosti u 2010. (Izvor: HSCO)

Ključna i specifična karakteristika tržišta rada Mađarske, kao i prepreka porastu zapošljavanja je nisko sudjelovanje na tržištu rada. Paralelno s niskom razinom zaposlenosti, udio ekonomski neaktivnog stanovništva je još uvijek visok.

U posljednjem desetljeću, stopa nezaposlenosti u pokrajini Somogy je kontinuirano viša od državnog prosjeka, a od 2005. godine je viša i od prosjeka EU-27.



Slika 20. Stopa nezaposlenosti 2000-2010. (Izvor: HCSO)

U prosincu 2011. godine u centru za zapošljavanju Vladinog Ureda za pokrajinu Somogy bilo je prijavljeno 24.291 nezaposlenih osoba. To je 17,5% od cjelokupnog aktivnog stanovništva pokrajina Somogy i Jász-Nagykun-Szolnok, od kojih se obje nalaze na petom mjestu kao najlošije što se tiče tržišta rada u Mađarskoj.

Slika 21. Broj registriranih tražitelja zaposlenja u odnosu na ekonomski aktivno stanovništvo po županiji, prosinac 2011. (Izvor: HCSO)



Bilo je, međutim, značajne nejednakosti unutar same pokrajine: u središnjim područjima (mikro regija Kaposvári) i u mikro regijama uz jezero Balaton (Siófoki, Balatonföldvári) nezaposlenost je ispod nacionalnog prosjeka, ali postoje još ugroženija područja (uglavnom duž granice) gdje je razina nezaposlenosti mnogo viša od nacionalnog prosjeka, što pridonosi velikim razlikama unutar regije i nejednakostima između mikro regija.

Mikro regija Broj registriranih tražitelja zaposlenja

u odnosu na radno sposobno stanovništvo (%)

Barcsi 17,2 Csurgói 16,4 Lengyeltóti 16,1 Kadarkúti 15,9 Nagyatádi 15,2 Tabi 14,4 Marcali 12,7 Fonyódi 11,6 Kaposvári 10,3 Balatonföldvári 10,0 Siófoki 8,7 UKUPNO (SOMOGY) 12,5

Tablica 23. Stopa registriranih tražitelja zaposlenja po mikro regiji u Somogy, 2010. (Izvor: HSCO)

Štoviše, tržište rada u pokrajini Somogy je nefleksibilno, jer tržištem rada dominira stopa zapošljavanja s punim radnim vremenom u odnosu na neka zanimanja. U regiji je broj zaposlenih ugovorom na određeno vrijeme nizak, što prikazuje nedostatak fleksibilnih oblika rada na tržištu rada. [1]

Što se tiče broja zaposlenih po djelatnostima, u 2011. godini 30% svih zaposlenih radilo je u prerađivačkoj industriji. Također, veliki udio zaposlenih radi u javnim službama (zdravstvena zaštita i socijalna skrb 14,2%, obrazovanje 11,6%, javna uprava 8,3%). Nadalje, najviše je zaposlenih u sektorima trgovine (7,7%), građevinarstva (4,9%) i poljoprivrede (4,6%). 63% od ukupno 68.645 zaposlenih radi u privatnom sektoru, a 34% je radi za proračunske institucije.



Slika 22. Broj zaposlenih po djelatnostima u Somogy 2011. (Izvor: HCSO)

U razdoblju visokog rasta do 2008. godine (administrativna) stopa nezaposlenosti u Virovitičko-podravskoj županiji (VPC) se kontinuirano smanjivala do još uvijek prilično visoke razine od 23,9%. Međutim, s početkom krize, stopa je naglo porasla na iznad 30%.

Slika 23. Stopa nezaposlenosti u Virovitičko-podravskoj županiji



Kada je riječ o skupinama stanovništva koji su najviše pogođene problemom nezaposlenosti, onda se može reći da su starije osobe, žene i osobe koje prvi put traže posao najosjetljivije društvene skupine. Više od polovice ukupnog broja nezaposlenih osoba može biti kategorizirano kao dugotrajno nezaposlene osobe. To je značajan problem, jer se broj ljudi koji pripadaju ovoj kategoriji svake godine povećava. U tom kontekstu, do kraja 2009. godine, bilo je oko 4.218 dugotrajno nezaposlenih osobe u Virovitičko-podravskoj županiji. Osim toga, u 2009. godini bilo je zabilježeno 6,2% manje slobodnih radnih mjesta u Virovitičko-podravskoj županiji nego u prethodnoj godini. Također, stopa novozaposlenih osoba u županiji bila je 12% niža u 2009. u odnosu na 2008. godinu. Stoga su najozbiljniji ekonomski problemi županije visoka nezaposlenost, spor gospodarski razvoj i ukupno niska konkurentnost.

Neravnoteža na tržištu rada uglavnom je posljedica nepovoljnih demografskih trendova, koji se odražavaju u negativnom prirodnom prirastu i negativnim migracijskim trendovima. U konačnici, takvi demografski trendovi su također imali negativan utjecaj na cjelokupno gospodarstvo Virovitičko-podravske županije. Oni se očituju u znatno nižoj gospodarskoj aktivnosti i nižem životnom standardu nego u ostalim hrvatskim županijama. Na primjer, u 2011. godini stopa nezaposlenosti viša nego u Virovitičko-podravskoj županiji (30,5%) zabilježena je samo u jednoj od 21 hrvatske županije (Brodsko-posavskoj - 31,9%). U odnosu na 2008. godinu, nezaposlenost u Virovitičko-podravskoj županiji u 2011. godini porasla je za 23%, dok je broj zaposlenih smanjen za 12,1%, odnosno za gotovo 3.000 osoba.

Iz strukturne perspektive u ukupnom broju nezaposlenih osoba u Virovitičko-podravskoj županiji, gotovo jedna trećina od ukupnog broja nezaposlenih su mladi ljudi u dobi između 20-29 godina. Drugi problem je nedostatak visoko kvalificirane radne snage. Prema statističkim podacima iz 2001. godine, udio populacije Virovitičko-podravske županije koja ima sveučilišno obrazovanje bio je dva puta manji nego u cijeloj Hrvatskoj. Sve u svemu, ukupni zaključak je da županija pati od niskog sudjelovanja ekonomski aktivnog stanovništva, ali se isto tako može očekivati da će se takav trend nastaviti u godinama koje dolaze. Razlog tome su niska stopa rasta mlađe populacije i učestali trend iseljavanja.



Slika 24. Broj zaposlenih po gospodarskim sektorima u Virovitičko-podravskoj županiji i Republici Hrvatskoj, 2011.

4. R&D, inovacijski kapacitet

4.1. Istraživanje i razvoj (R&D)

Postoji malo podataka o značaju R&D aktivnosti u pokrajini Somogy u odnosu na slične podatke iz razvijenijih područja. Konkurentski nedostatak pokrajine Somogy najveći je s obzirom na troškove istraživanja i razvoja. Udio pokrajine Somogy u nacionalnim rashodima bio u 2010. godini samo 0,67% (u 2005. bio je 0,58%). U rangiranju pokrajina Somogy je zauzeo 15. mjesto. Trebao bi se ojačati potencijal za inovacije korporativnog sektora, kao i sposobnost financiranja istraživačkih mjesta. Na primjer, u pokrajini Somogy u 2010. godini bilo je samo 44 R&D jedinica, a zapošljavanje u R&D sektoru je vrlo nisko, sa samo 671 osoba koje su u 2010. godini radile u ovom području (1,2% nacionalne vrijednosti).



Regija Broj R&D jedinica Ukupno R&D zaposlenici Ukupno R&D troškovi broj odnos

(Mađarska= 100%)

osoba odnos (Mađarska=100%)

milijun HUF

Budapest 1 275 42,7% 28 842 53,4% 188 813,1 60,9% Hajdú-Bihar 217 7,3% 3 827 7,1% 21 828,6 7,0% Csongrád 246 8,2% 4 357 8,1% 16 092,4 5,2% Pest 196 6,6% 2 449 4,5% 13 775,5 4,4% Györ-Moson-Sopron 176 5,9% 2 281 4,2% 12 161,1 3,9% Veszprém 88 3,0% 1 109 2,1% 7 578,1 2,4% Borson-Abaúj-Zemplén 109 3,7% 1 578 2,9% 7 147,7 2,3% Fejér 79 2,6% 1 023 1,9% 6 430,7 2,1% Bács-Kiskun 76 2,5% 1 087 2,0% 5 962,6 1,9% Baranja 141 4,7% 2 332 4,3% 5 374,6 1,7% Heves 71 2,4% 1 004 1,9% 3 399,3 1,1% Jász-Nagykun-Szolnok 30 1,0% 468 0,9% 3 273,2 1,1% Komárom-Esztergom 36 1,2% 599 1,1% 2 468,1 0,8% Szabolcs-Szatmár-Bereg 60 2,0% 773 1,4% 2 218,7 0,7% Vas 44 1,5% 498 0,9% 2 117,7 0,7% Somogy 44 1,5% 671 1,2% 2 089,3 0,7% Békés 30 1,0% 329 0,6% 1 561,5 0,5% Zala 36 1,2% 372 0,7% 1 253,5 0,4% Nógrád 11 0,4% 182 0,3% 807,3 0,3% Tolna 18 0,6% 210 0,4% 463,7 0,1% Ne može se klasificirati regijom

5 393,8 1,7%

Ukupno 2 983 100,0% 53 991 100,0% 310 210,5 100,0%

Tablica 24. Podaci o R&D jedinicama u Somogy, 2010. (Izvor: HSCO)

Slika o razini R&D u pokrajini Somogy je prilično razočaravajuća u usporedbi s EU prosjekom. U 2009. godini troškovi R&D u postotku BDP-a iznosili su 0,29% u Somogy, 0,43% u Južnom Podunavlju, 1,17% u Mađarskoj, a oko 2% u EU-27 zemljama.

Somogy Južno podunavlje Mađarska EU-27

R&D troškovi u postotku BDP-a 0,29 0,43 1,17 2,00

Tablica 25. R&D troškovi u postotku BDP-a, 2009. (Izvor: HSCO)

Nepovoljan položaj područja Somogy se također vrlo dobro očituje s obzirom na R&D troškove po stanovniku; u 2010. godini prosjek u pokrajini Somogy iznosio je samo jednu petinu nacionalnog prosjeka (Somogy 6.571 HUF, Mađarska 31.065 HUF). Međutim, trend je povoljniji u Somogy, nego u Mađarskoj: u 2010. godini u pokrajini Somogy utrošeno je 180% vrijednosti iz 2005. godine, a u Mađarskoj samo 150%.



Slika 25. R&D troškovi po stanovniku 2005-2010., HUF (Izvor: HCSO)

Osnova za R&D je dobro obrazovana radna snaga. U pokrajini Somogy postoje manje sveučilišne institucije u Kaposváru (Sveučilište Kaposvár, Veterinarski fakultet, Ekonomski fakultet, Fakultet znanosti, umjetnosti i pedagogije) i Siófoku (Viša škola Kodolányi János, Fakultet za turizam). U školskoj godini 2010/2011 u pokrajini Somogy bilo je 3.627 studenata u visokom obrazovanju.

Vrsta obrazovanja 2010/2011.

Visoko obrazovanje 570 Fakultetski tečajevi 97 Sveučilišni tečajevi 64 Početni tečajevi 2 666 Magisterij 88 Usmjereni trening 54 Specifično usavršavanje 32 Doktorat, DLA 56 Ukupno 3 627

Tablica 26. Broj studenata u visokoobrazovnim institucijama u Somogy (Izvor: HSCO)

Visoko obrazovanje igra odlučujući ulogu u razvoju regije, ne samo zbog svog značaja R&D sektora, već i kao centar za obuku visoko kvalificiranih ljudi sposobnih za moderno upravljanje, proizvodnju i marketing te pružanje konkurentskih usluga ili proizvoda. R&D kapaciteti u Južnom Podunavlju ne mogu se natjecati s onima Južnoj ili Sjeverne velike ravnice, gdje su R&D kapaciteti Sveučilišta u Debrecenu i Szegedu znatno veći od sveučilišta u Pečuhu i Kaposvaru, posebno u prirodnim znanostima i tehnologiji. [4]



Broj studenata koji žive u pokrajini Somogy (kao stalno prebivalište) na preddiplomskom (BA/BSc) i poslijediplomskom (MA/MSc) studiju iznosi 5.635 osoba, što stavlja Somogy na 15. mjesto na ljestvici pokrajina.

Slika 26. Studenti preddiplomskog (BA/BSc) i poslijediplomskog (MA/MSc) studija prema stalnom prebivalištu po županijama, 2001. i 2011. (Izvor: HCSO)

Broj studenata tehnologije, kao i omjer istraživačkih jedinica u tehnološkim i prirodnim znanostima je ispod nacionalnog prosjeka. Stoga je razvoj tog segmenta presudan za budućnost inovacija i treba biti uključen u strateške ciljeve, iako je trenutna situacija nepovoljna za razvojnog potencijala regije, posebno u prerađivačkoj industriji, mikroelektronici i informacijskoj tehnologiji. [4]

Visoko kvalificirana radna snaga predstavlja presudan preduvjet za potpuno korištenje inovativnih i R&D potencijala Virovitičko-podravske županije. Prema podacima prikupljenim za popis stanovništva Republike Hrvatske 2001. godine u Virovitičko-podravskoj županiji bilo 12,31% stanovništva bez osnovnog obrazovanja, od kojih su većina bile žene. Ovaj visoki postotak predstavlja najveći ekonomski problem županije, a to je nedostatak visokoobrazovanih ljudi i dominaciju slabo obrazovanih osoba. Osim toga, gospodarstvo



županije se uglavnom oslanja na industrijske grane koje su još uvijek opremljene zastarjelom tehnologijom. Ova činjenica također usporava puno korištenje inovacijskog potencijala županije.

Nepovoljna situacija s obzirom na obrazovnu strukturu stanovništva Virovitičko-podravske županije predstavljena je u sljedećoj Tablici:

VPC Broj Udio, %

Ukupno 93 389 100,00 Bez škole 11 494 12,31 1.-3. razreda osnovne škole 7 941 8,50 1.-3. razreda osnovne škole 16 860 18,05 Osnovna škola 23 778 25,46 Srednja škola 28 340 30,35 Viša škola 1 713 1,83 fakultet 2 596 2,78 Magisterij 63 0,07 Doktorat 19 0,02 Nepoznato 585 0,63

Tablica 27. Stanovništvo VPC, starosti 15 godina i više, ovisno o stupnju obrazovanja, 2001. (Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske)

Činjenica da je broj visoko obrazovanih ljudi puno manji od broja onih bez obrazovanja ili samo osnovnog obrazovanja, potkopava u velikoj mjeri razvojne i R&D potencijale Virovitičko-podravske županije. Međutim, u akademskoj godini 2009/2010. bio je značajan porast u broju diplomiranih studenata i studenata upisanih na fakultete. U odnosu na akademsku godinu 2005/2006., u 2009/2010. broj upisanih učenika u neki oblik visokog obrazovanja porastao je za gotovo 18%. Ipak, udio visokoobrazovanih ljudi u ukupnom broju stanovnika u Virovitičko-podravskoj županiji iznosi samo oko 3%, što implicira da nedostatak obrazovanja predstavlja značajno ograničenje daljnjeg razvoja županije. Iskustva drugih zemalja pokazuju da je visoko obrazovana radna snaga ključni čimbenik u poticanju aktivnosti istraživanja i razvoja. Zbog već spomenutih negativnih demografskih i migracijskih trendova, vrlo je vjerojatno da će inovacijski kapacitet županije stagnirati u budućem razdoblju. Pozitivne se promjene mogu dogoditi samo u slučaju potpunog preokreta u ponašanju svih lokalnih dionika, kao i daljnjim ulaganjima u nove tehnologije i modernizaciju postojećih industrijskih postrojenja. Ono što je također važno je jačanje politike zapošljavanja u sektoru umjetnosti i kulture. Ovaj je sektor potvrdio da ima velik utjecaj na inovacijski kapacitet i ukupni gospodarski razvoj, kao i na privlačenje visokoobrazovanih ljudi, novih tehnologija i znanja. Unatoč tome, poslovni subjekti u tim sektorima zabilježili su dva puta manju dobit u 2009. godini u odnosu na 2008. godinu.

Vrlo nepovoljna obrazovna struktura županije također ima negativan utjecaj na uvećanje bruto dodane vrijednosti (BDV) svih gospodarskih aktivnosti. Najveći udio u BDV ostvaren je u sektorima poljoprivrede, lova, šumarstva i ribarstva (oko 26%), rudarstva i vađenja, prerađivačkoj industriji i opskrbi vodom, plinom i energijom (cca 21%).



4.2. Inovacije

Što se tiče pokrajine Somogy, Mađarski Središnji ured za statistiku provodi prikupljanje podataka o inovacijama od 2000. godine.

U 2009. godini, 6. prikupljanje podataka temeljilo se isključivo na međunarodno usklađenoj metodologiji. Regionalni su podaci dostupni samo u istraživanjima provedenim između 2004. i 2006. godine. Najvažniji pokazatelj inovacijskih mjerenja je stopa inovativnih tvrtki. Prema sažetom zapisima, između 2004. i 2006. godine samo je 17,7% promatranih poduzeća uvelo nove proizvode ili nove procedure. Stupanj varira od regije do regije. [8]

Slika 27. Raspodjela inovativnih poduzeća po regijama 2004-2006. (Izvor: HCSO)

Kada se gleda na distribuciju inovativnih poduzeća po gospodarskim sektorima, u regiji Južnog Podunavlja u 2006. godini udio građevinarstva (16,3%) bio je veći od državnog prosjeka (9,3%), dok je udio financijskih (2,1%) i ostalih usluga (6,4%) bio niži (Mađarska - financijske usluge: 4,7%, ostale usluge: 11,0%). I u ostalim sektorima je slično (industrija 61%, veleprodaja 11,2%, prijevoz i skladištenje, poštanske i telekomunikacijske usluge 3%).



Slika 28. Raspodjela inovativnih poduzeća po djelatnostima i regijama, 2006. (Izvor: HCSO)

Izdaci poduzeća za inovacije u 2006. godini iznosili su više od 1,7 milijardi Eura. Većina troškova odnosili su se na stjecanje imovine, a također je i 300 milijuna Eura utrošeno na istraživanja i razvoja unutar poduzeća te na kupnju vanjskih rezultata. Najmanji udio troškova odnosio se na kupovinu vanjskog znanja. [8]

Slika 29. Iznosi za razvoj jednog inovativnog poduzeća po županijama (tisuća Eura), 2006. (Izvor: HCSO)



5. Poduzeća, industrijski parkovi

5.1. Poduzeća

Krajem 2011. godine broj registriranih poduzeća u pokrajini Somogy bio je 59.503 (3,33% od broja poduzeća u Mađarskoj). Tim je brojem Somogy rangiran na 11. mjesto među županijama u 2011. godini. Broj registriranih poduzeća na 1000 stanovnika u Somogy bio je 188, što ga čini petim među županijama, dok je broj u Budimpešti bio je 241, u Szabolcs-Szatmár-Bereg 211, u je najlošije rangiranoj županiji, Borsod-Abaúj-Zemplén bio 123; nacionalni je prosjek bio 180. To pokazuje da je poduzetnička aktivnost u Somogy prilično jaka.

Udio jedinih vlasnika unutar ukupnog broja registriranih poduzeća u Somogy u 2011. godini bio je visok (72,8%), treći najviši nakon Szabolcs-Szatmár-Bereg i Békés, dok je nacionalni prosjek iznosio 59,1%, a u Budimpešti 34,1%.

Slika 30. Broj službeno registriranih poduzeća po županijama, 2011. (Izvor: HCSO)

Broj registriranih poduzeća znatno je porastao od 2000. do 2010. godine i na nacionalnoj i regionalnoj razini (Somogy je dosegla 132% vrijednosti iz 2000. godine, a u 2010. godini Mađarska je dosegla 148%). Međutim, rast nije bio kontinuiran. Zamjetan je lagani pad u razdoblju 2005-2007. (u Somogy je broj poduzeća čak i pao ispod 2.000) te nagli porast u razdoblju 2007-2008 kako u Mađarskoj, Južnom Podunavlju i u pokrajini Somogy. (Uzrok porastu bio je izmjena zakona o PDV-a koji je stupio na snagu 1. siječnja 2008. godine -



Prema tom zakonu primarni su se proizvođači morali prijaviti u Mađarskoj poreznoj upravi kako bi dobili porezni broj. Podnošenje zahtjeva za poreznim brojem za primarne proizvođače je produženo do 31. ožujka, što objašnjava veliki porast broja primarnih proizvođača u prvom tromjesečju 2008. godine)

Slika 31. Broj registriranih poduzeća između 2000. i 2010. (Izvor: HCSO)

Što se tiče udjela poduzeća po djelatnostima, Somogy pokazuje više ili manje istu sliku kao i nacionalni prosjek. Većina poslovnih udruga - slično nacionalnim trendovima - u 2009. godini poslovalo je u trgovini, stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima i građevinskom sektoru.

Postoje značajna odstupanja u sljedećim sektorima: u pokrajini Somogy je bio manji udio poduzeća od nacionalnog prosjeka u područjima profesionalne, znanstvene i tehničke djelatnosti (11,5% Somogy, Mađarska 15,6%), informacije i komunikacije (Somogy 2,6%, Mađarska 4,9%) te poslovanju nekretninama (3,3% Somogy, Mađarska 4,5%). U pokrajini Somogy udio je bio veći u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (Somogy 6,8%, Mađarska 3,5%) i smještaju i pripremi i posluživanju hrane (Somogy 8%, Mađarska 3,3%). To pokazuje važnost turizma na jezeru Balaton i poljoprivredne karakteristike pokrajine Somogy, ali u isto vrijeme nerazvijenosti inovativnih, visoko tehnoloških usluga i aktivnosti.



Slika 32. Udio aktivnih poduzeća i obrtničkih firmi po djelatnostima u Somogy, 2009. (Izvor: HCSO)

Postoje značajne nejednakosti unutar pokrajine u broju registriranih poduzeća na 1000 stanovnika i u udjelu gospodarskih sektora. Većina poduzeća nalaze se u mikroregijama uz jezero Balatona (Fonyódi 289, Balatonföldvári 232, Siófoki 191, Marcali 170) gdje uslužni sektor - posebice turizam na bazi smještaja i ugostiteljskih usluga - ima najveći udio (70-80%, dok u Marcali, koji ima perifernu ulogu u turizmu Balatona, iznosi samo 50%). Mikro regija Csurgó - za razliku od ostalih najnerazvijenijih mikroregija - ima značajan broj poduzeća (rangirana kao treća mikro regije pokrajine Somogy), te je poduzetništvo iznenađujuće visoko. Ima najviše poljoprivrednih poduzeća, s udjelom od 71% od svih poduzeća u Csurgó. Mikro regija Kaposvári u pogledu broja registriranih poduzeća na 1000 stanovnika je srednje rangirana, s visokim udjelom usluga (69%). Manje razvijene mikro regije imaju manje registriranih poduzeća na 1000 stanovnika, stoga dva pokazatelja - nivo gospodarskog razvoja i broj poduzeća - imaju značajan međusobni odnos.



Slika 33. Broj registriranih poduzeća na 1000 stanovnika po gospodarskim sektorima, 2010. (Izvor: HCSO)

Analiza broja zaposlenih pokazuje da se raspodjela poduzeća prema veličini u pokrajini Somogy malo razlikuje od nacionalnog prosjeka, ali su glavni odnosi isti: tvrtke s manje od 10 zaposlenih čine većinu (Somogy 90,9%, Mađarska 95,4%), a broj tvrtki koje zapošljavaju više od 250 osoba je izrazito nizak (0,1-0,2%).

Broj zaposlenih

Broj poduzeća Poduzeća u %

Somogy Mađarska Somogy Mađarska 1–9 7 062 657 102 90,9% 95,4% 10–19 386 17 202 5,0% 2,5% 20–49 200 9 076 2,6% 1,3% 50–249 102 4 746 1,3% 0,7% 250 i više 16 870 0,2% 0,1% Total 7 766 688 996 100,0% 100,0%

Tablica 28. Broj poduzeća i njihova raspodjela po broju zaposlenih na dan 31. prosinca 2009. (Izvor: HSCO)

Do kraja 2010. godine bilo je 4.190 registriranih poslovnih subjekata u Virovitičko-podravskoj županiji, od čega ih je oko 72% registrirano kao pravne osobe, dok ostale predstavljaju obrte i jedine vlasnike. U odnosu na 2005. godinu, u 2010. je broj registriranih poslovnih subjekata porastao za 5,65%. Međutim, u odnosu na ukupan broj registriranih poslovnih subjekata u Hrvatskoj, udio poslovnih subjekata u Virovitičko-podravskoj županiji je prilično nizak, samo 1,14% u 2010. godini, što je prikazano u sljedećoj tablici:



Virovitičko-podravska županija

Hrvatska

Registrirana poduzeća, obrti i jedini vlasnici 4190 368 877 Aktivna poduzeća 1513 141 482 Udio aktivnih poduzeća u ukupnom iznosu prijavljenih poduzeća, % 36,11 38,35 Udio registriranih poduzeća u odnosu na Hrvatsku, % 1,14 Udio aktivnih poduzeća u odnosu na Hrvatsku, % 1,07

Tablica 29. Broj poduzeća u Virovitičko-podravskoj županiji i u Republici Hrvatskoj na dan 31. prosinca 2010. (Izvor: Statističko priopćenje za 2010; br. 11.1.2/2 od 14.02.2011.)

Kao što se vidi iz Tablice, broj aktivnih poslovnih subjekata je čak niži od ukupnog broja registriranih poslovnih subjekata. To bi se moglo protumačiti kao nepovoljno za daljnji gospodarski razvoj županije, jer su samo aktivni poslovni subjekti u mogućnosti generirati dodanu vrijednost i zapošljavati ljude, pridonoseći tako ukupnom gospodarskom napretku. Ne samo da su aktivni poslovni subjekti najvažniji čimbenik za jačanje gospodarskog rasta, već što je još važnije je njihova poslovna snaga. Kada se uzme u obzir poslovna snaga u tvrtkama koje djeluju na području Virovitičko-podravske županije, županija se može opisati kao najzaostalija u usporedbi s drugim hrvatskim županijama. Tijekom posljednjih deset godina, financijski rezultati svih pravnih osoba u Virovitičko-podravskoj županiji bili su negativni. Dakle, u razdoblju od 2004. do 2007. godine svi pokazatelji poslovne snage pravnih osoba u Virovitičko-podravskoj županiji su se smanjili ili su ostali nepromijenjeni. S druge strane, pozitivno je to da je snaga županije njena vanjsko trgovinska bilanca. Za razliku od Hrvatske, koja je većinom orijentirana na uvoz, vanjsko trgovinska bilanca Virovitičko-podravske županije bila je rangirana kao četvrt u 2004. godini i treća u 2008. godini među svim županijama. To pokazuje da je Virovitičko-podravska županija uglavnom izvozno orijentirana. Ipak, zbog globalne financijske krize od 2009. godine također su zabilježeni negativni trendovi vanjske trgovine i u Virovitičko-podravskoj županiji.

S druge strane, prema iznosu prosječne plaće Virovitičko-podravska županija je na posljednjoj poziciji od svih hrvatskih županija. To je posljedica niskih prihoda poslovnog sektora, uslijed čega su niske plaće i niska kupovna moć stanovništva županije. Financijska snaga Virovitičko-podravske županije, mjereno prema prihodima pravnih subjekata, iznosi samo 0,7% od ukupnih prihoda ostvarenih od strane svih pravnih osoba registriranih u Hrvatskoj. Samo dvije druge županije u Hrvatskoj (Ličko-senjska, Požeško-slavonska) imaju manju financijsku snagu nego Virovitičko-podravska županija. Iako niske plaće mogu poslužiti kao poticajna mjera za privlačenje investicija, takva politika nije dugoročno održiva. Naprotiv, udio investicija u trajnu imovinu, postignuti od strane investitora koji djeluju u Virovitičko-podravskoj županiji, iznosi samo 0,54% ukupnih ulaganja u dugotrajnu imovinu u Hrvatskoj. Prema tome, može se reći da su investicijske aktivnosti u Virovitičko-podravskoj županiji preniske da bi značajno doprinijele poboljšanju županijske konkurentnosti i povećanju učinkovitosti poslovnih aktivnosti.



5.2. Industrijski parkovi i poduzetničke zone

Industrijski parkovi

U pokrajini Somogy do sada je osnovano sedam industrijskih parkova, s ukupno 29 poslovnih poduzeća [5].

Većina industrijskih parkova su neiskorišteni ili nedovoljno iskorišteni, a mnogo ih je prazno ili u njima posluje samo nekoliko poduzeća.

Potrebno je ojačati usluge i infrastrukturu u nedovoljno iskorištenim industrijskim parkovima, te osim poboljšanja njihove iskorištenosti i pružanja poticaja za lokalne tvrtke, pojačati suradnju i marketing. [1]

Naziv Vlasnik “Industrijskog parka”

Godina osnivanja

Površina (hektari)

Broj poduzeća

Dodatne informacije

Barcsi Ipari Logisztikai Üzleti Park / Barcs Industrijski i logistički poslovni park (Barcs)

Općina grada Barcs 1999 4 www.barcsinvest.hu

Csurgói Ipari, Logisztikai és Innovációs Park / Csurgo Industrijski, logistički i inovativni park (Csurgó)

Općina grada Csurgó 2000 0

Keleti Ipari Park / Istočni Industrijski park (Kaposvár)

Općina grada Kaposvár sa statusom županije

1998 59,55 ha 5 www.kaposvar.hu

Marcali Ipari Park / Marcali Industrijski park (Marcali)

Marcali Ipari Park Zrt.

1997 103 ha 0 www.marcaliiparipark.hu

Nagyatádi Ipari Park / Nagyatád Industrijski park (Nagyatád)

Općina grada Nagyatád

1998 18 ha 2 www.nagyatad.hu

Siófoki Ipari Park / Siófok Industrijski park (Siófok)

Siófoki Ipari Park Kft. (u vlasništvu Kőolajvezeték Építő ZRT. (78%) i KaposVolán Autóbuszközlekedési Rt. (22%).

2001 21 ha 2 www.siofokiiparipark.hu

VIDEOTON Kaposvári Ipari Park / VIDEOTON Kaposvár Industrijski park (Kaposvár)

VIDEOTON Holding Zrt.

1998 13,5 ha (+4,5 ha

općinskog područja)

16 www.vtep.videoton.hu

Tablica 30. Podaci o industrijskim parkovima u Somogy (Izvor: Web stranica Gospodarske komore pokrajine Somogy [5])

http://www.barcsinvest.hu/

http://www.kaposvar.hu/

http://www.marcaliiparipark.hu/

http://www.marcaliiparipark.hu/

http://www.nagyatad.hu/

http://www.siofokiiparipark.hu/

http://www.vtep.videoton.hu/



Poduzetničke zone

U Mađarskoj je vlada propisala (Propis Vlade 189/1996) osnivanje i pravo na rad poduzetničkih zona te su se od tog datuma u cijeloj zemlji počele osnivati poduzetničke zone. Glavna ideja bila je stvoriti poslovno okruženje u cilju poticanja regionalne industrije koje je u skladu s regionalnim i nacionalnim ekonomskim ciljevima.

U pokrajini Somogy mikro regija Barcs sastoji se od 26 naselja koja predstavljaju Poduzetničku zonu Barcs koja je osnovana 1998. godine. Postoje planovi da se u malim regijama Siófok i Tab osnuje Poduzetnička zona južnog Balatona i već je napravljena pripremna studija.

U poduzetničke zone s postojećom infrastrukturom nisu konkurentne među investitorima, jer ne pružaju složene usluge, a institucionalni sustav, koji je neophodan za njihovo učinkovito djelovanje, nije utvrđen. [1]

Pregled svih poduzetničkih zona u Virovitičko-podravskoj županiji dat je u sljedećoj Tablici:

Naziv poduzetničke zone

Vlasnik Površina (hektari)

Broj poduzeća

Broj zaposlenika

Vrsta aktivnosti

Poduzetnička zona I

Virovitica 6 14 130 Trgovina, poljoprivreda, izgradnja

Poduzetnička zona II Virovitica 7 22 240 Trgovina i usluge, proizvodnja namještaja,

poljoprivreda usluge

Poduzetnička zona III Virovitica 50 - - -

Poduzetnička zona IV Virovitica 8 - - -

Proizvodna zona turbina Slatina 10 8 118 Proizvodnja turbina

Poduzetnička zona I

Orahovica 4 2 36 Izgradnja, prijevoz, proizvodnja drvenih

paketa

Ukupno: 85 46 524

Tablica 31. Poduzetničke zone u Virovitičko-podravskoj županiji (Izvor: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske, http://zone.mingorp.hr/)

• Poduzetnička zona III (Jug 1)

Površina s cestama i javnim površinama: 40,74 ha

Poduzetnička zona III (Jug 1) nalazi se u južnom dijelu grada Virovitice. Virovitica se nalazi na 44°50'06'' sjeverne geografske širine i 17°23'18'' istočne geografske visine, u mikroregiji Središnje podravske ravnice, 150 km istočno od Zagreba. Zona prolazi duž zapadne županijske ceste Ž-4021 koja je putem Ž-4251 spojena s državnom cestom D-5 (oko 2 km) i D-2 (1 km). Zona je od središta Virovitice udaljena samo 1 km, a od željezničke pruge samo 0,7 km. Povoljan geografski položaj omogućio je razvoj gospodarstva na ovom području, što je rezultiralo formiranjem nekoliko

http://zone.mingorp.hr/



gospodarskih subjekata, koji određuju ekonomski razvoj grada Virovitice, Virovitičko- podravske županije i šire.

• Poduzetnička zona Sjever


Poduzetnička zona Sjever nalazi se na rubu sjevernog dijela grada Virovitice uz državnu cestu D5. Dobre prometne veze u ovom području i blizina planiranog Podravskog koridora, autoceste A13 Vrbovec-Bjelovar-Virovitica-Terezino Polje daju posebnu perspektivu ovom području. Dobar zemljopisni položaj koristi gospodarskom razvoju ovog područja, te je rezultirala formiranjem brojnih gospodarskih subjekata.

• Poduzetnička zona Zapad 1


Poduzetnička zona Zapad 1 nalazi se u zapadnom dijelu grada Virovitice, s južne strane graniči s državnom cestom D2 i sa zapadne strane s cestom D5 koja povezuje hrvatsku Posavinu s Republikom Mađarskom. Uz rub ove zone planiran je koridor autoceste A-13-GP Vrbovec-Terezino Polje. Povoljan geografski položaj omogućio je razvoj gospodarstva na ovom području, što je rezultiralo formiranjem nekoliko gospodarskih subjekata, koji određuju ekonomski razvoj grada Virovitice, Virovitičko- podravske županije i šire.

• Poduzetnička zona Zapad 2


Virovitica se nalazi uz Podravski prometni koridor koji je, zajedno sa Savskim prometnim koridorom, najvažniji prometni pravac u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Podravski i Savski prometni koridori su poprečno spojeni u tri smjera: Zagreb-Varaždin, Kutina-Virovitica-Mađarska i Vrpolje-Osijek. Prema tome, Virovitica je značajno prometno raskrižje kontinentalne Hrvatske. Uz cestovne pravce, tu su i željeznički prijelazni pravci na području grada: željeznička linija Koprivnica-Osijek i željeznička linija Banova Jaruga-Pčelić. Virovitica, kao središnje gradsko naselje i sjedište Virovitičko-podravske županije, pripada skupini velikih gradova i važno je regionalno središte. Povoljni geografsko-prometni položaj omogućio je razvoj naselja kao kulturnog centra i sjedišta upravne i zdravstvene infrastrukture i drugih društvenih sadržaja, te kao gospodarskog središta šire regije. Središte grada čini naselje Virovitica sa 17.468 stanovnika. Poduzetnička zona Zapad 2 nalazi se pored državne ceste D2.

• Proizvodna zona Turbina 2


Grad Slatina nalazi se u središnjem dijelu Virovitičko-podravske županije. Na sjevernoj strani graniči s općinom Sopje, na istočnoj s općinama Čađavica i Nova Bukovica, na južnoj s općinama Voćin i Mikleuš i sa zapadne strane s općinom Suhopolje. Grad Slatina je drugi po veličini grad u Virovitičko-podravskoj županiji s



površinom od 166,75 m² i sa 14.819 stanovnika. Proizvodna zona Turbina 2 nalazi se u središtu grada Slatine (10.920 stanovnika). Proizvodna zona Turbina 2 nastavlja se na postojeću Sjevernu proizvodnu zonu turbina. Pristup zoni je omogućen s istočne strane preko državne ceste D34, a sa zapadne strane preko županijske ceste Ž4025, koja ima pristup državnoj cesti D2. Sjeverno od zone prolazi zaobilaznica oko grada Slatine koja je u izgradnji.

• Poduzetnička zona Kućanica - Medinci


Na području Slatine vežu se tri važna cestovna prometna koridora: državna cesta D2 (GP Dubrava Križovljanska-Varaždin-Virovitica-Našice-Osijek-Vukovar-GP Ilok), državna cesta D49 (Slatina (D2)-Požega-Pleternica-čvor Lužani (D4) i državna cesta D34 (Davor (D5)-Slatina-D. Miholjac-Josipovac (D2)). Kroz sjeverozapadni rub zone prolazi državna cesta D34, koji se spaja s državnom cestom D2 u središtu grada. Južno od zone prolazi planirana autocesta (Slovenija-Varaždin-Virovitica-Osijek-Ilok1). Željeznička pruga R202/I100 (Varaždin-Koprivnica-Virovitica-Osijek-Dalj) prolazi kroz grad. Ovo željeznička pruga je sastavni dio Podravskog prometnog koridora. Također, u gradu se nalazi i željeznička stanica. Željeznička pruge prolazi južno od zone na udaljenosti od oko 3500m.

• Poduzetnička zona Orahovica


Poduzetnička zona Orahovica nalazi se uz državnu cestu D2 sa južne strane uz lokalnu cestu L40085 sa zapadne strane. Ceste unutar zone nisu provedene. Grad Orahovica se nalazi na jugo-istočnom dijelu Virovitičko-podravske županije. Sa sjeverne i zapadne strane Orahovica graniči s općinama Čačinci i Zdenci, s istočne strane s Osječko-baranjskom županijom i sa južne strane s Požeško-slavonskom županijom. Površina grada Orahovice iznosi 123,67 km² i ima 5.792 stanovnika. Poduzetnička zona Orahovica nalazi se na sjevernoj strani grada Orahovice duž državnu cestu D2 i lokalnu cestu L40085 te na južnoj strani od željezničke pruge Dalj-Osijek-Koprivnica-Varaždin; oznaka i broj željeznice je I 100 (željeznica je klasificirana kao značajna za regionalni promet), a to je prvi red željeznica. Centar je udaljen oko 4 km.

Kao što je vidljivo iz navedenih podataka, šest je poduzetničkih zona osnovano na 85 hektara na cjelokupnom području Virovitičko-podravske županije. Glavni grad županije, Virovitica, je osnivač četiri od šest zona u županiji. Polovici svih poduzetničkih zona djelomično ili čak potpuno nedostaju neke osnovne komunalne i prometne infrastrukture, posljedica kojih je nemogućnost da u potpunosti iskoristite svoje kapacitete. Stoga se može reći da poslovno okruženje u Virovitičko-podravskoj županiji treba unaprijediti kako bi se povećao gospodarski potencijal županije. Poboljšanje poslovnog okruženja trebao bi biti jedan od prioriteta Virovitičko-podravske županije, jer je nerazvijenost poduzetništva jedna od ključnih prepreka koja sprečava konkurentnost županije.



Inkubatori

Inkubator i konferencijski centar Somogy-Flandria osnovan je 1996. godine u Kaposváru uz nacionalnu i regionalnu financijsku potporu. Osnovna namjera inkubatora bila je pomoći u rješavanju obiteljskih poduzeća i malih i srednjih poduzeća kojima upravljaju mladi izvođači. Duljina proces inkubacije je raznolika. Inkubacijsko se područje prostire na 2500 m2: sastoji se od 1500 m2 uredskog prostora, 800 m2 radionica i konferencijske dvorane od 200 m2. Konferencijska dvorana ima 320 sjedećih mjesta, može se podijeliti u tri cjeline i veličina se može mijenjati pomoću pokretnih zidova. Tu je i učionica s 20 sjedećih mjesta koja ima klima-uređaj, internet priključak, kabinu za prevoditelja i za tehničara. U ovom trenutku u inkubatoru radi 13 malih i srednjih poduzeća i individualnih poduzetnika. [5]

6. Poslovno okruženje

Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2010-2011. koje objavljuje Svjetski gospodarski forum provelo je anketu o najproblematičnijim faktorima poslovanja u Mađarskoj.

Ispitanici su staviti porezne stope na 1. mjesto i porezne propise na 2. Pristup financiranju, korupcija, nestabilnost politike i birokracija se također spominju kao ozbiljne prepreke konkurentnosti.

Slika 34. Najproblematičniji faktori poslovanja u Mađarskoj (Izvor: The Global Competitiveness Report 2010–2011, World Economic Forum)

Izvješće o globalnoj konkurentnosti 2010-2011. koje objavljuje Svjetski gospodarski forum provelo je anketu o najproblematičnijim faktorima poslovanja u Hrvatskoj.



Ispitanici su staviti neučinkovitu državnu birokraciju (17,8) na 1. mjesto i korupciju (14,7) na 2. mjesto. Nestabilnost politike, porezne stope, restriktivni propisi o radu i pristup financiranju se također spominju kao ozbiljne prepreke konkurentnosti.

Slika 35. Najproblematičniji faktori poslovanja u Hrvatskoj (Izvor: The Global Competitiveness Report 2010–2011, World Economic Forum)

Napomena: Iz popisa 15 faktora, ispitanici su upitani da odaberu pet najproblematičnijih faktora za poslovanje u njihovoj zemlji i da ih rangiraju od 1 (najproblematičniji) do pet. Slika prikazuje odgovore ponderirane prema njihovom rangu.

7. Analiza srodnih (strateških) dokumenata ciljanog područja

Popis najznačajnijih srodnih (strateških) dokumenata pokrajine Somogy:

• National Strategic Reference Framework (NSRF) of the Republic of Hungary for 2007-2013

o New Hungary Development Programme

o New Széchenyi Plan (2011-2013)

o Economic Development Operational Programme, Hungary (2007-2013)

o South Transdanubia Operational Programme (2007-2013)

• National Spatial Development Concept (NSDC) of Hungary (2005)



• Hungary-Croatia IPA Cross-border Co-operation Programme 2007-2013

• Regional Innovation Strategy of South Transdanubia (2004)

• Complex Development Programme of South-Transdanubian Region (1999)

• The South-Transdanubian Region External Relations Strategy (2008)

• Somogy-County’s Spatial Development Programme (2002)

Popis najznačajnijih srodnih (strateških) dokumenata Virovitičko-podravske županije:

• Strateški okvir za razvoj (2006-2013.)

o Strategija Vladinih programa (2010-2012.)

o Predpristupni ekonomski program (2012.)

o Smjernice ekonomske i fiskalne politike (2012-2014.)

• Okvir za usklađenost strategija (2007-2013.)

• Nacionalni strateški referentni okvir - Nacrt (2012-2013)

• Mađarska-Hrvatska IPA Program prekogranične suradnje (2007-2013.)

• Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske (2011-2013.)

• Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije (2011-2013.)

8. Analiza anketnog upitnika

U cilju prikupljanja kvalitetnih informacija koje daju više podataka od standardnih statističkih podataka provedeno je istraživanje s lokalnim dionicima. Pripremljen je posebno dizajniran upitnik o kojem su se usuglasili i hrvatska i mađarska strane, tako da bude identičan za obje županije.

Istraživanje se djelomično temelji na metodologiji istraživanja mišljenja (Executive Opinion Survey 2011) koje je provedeno u sklopu Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2011-2012. godine za Svjetski ekonomski forum (WEF). Međutim, upitnik je znatno promijenjen i prilagođen tako da najbolje odgovara svrsi ovog projekta. Anketni upitnik je preveden na hrvatski i mađarski jezik, te je distribuiran poštom, telefaksom i e-mailom. Iako je upitnik bio dostupan na internetu, ispitanici u Hrvatskoj nisu koristili ovu mogućnost.

U Hrvatskoj, od ukupnog broja upitnika poslanih na odabran broj ispitanika u Virovitičko-podravskoj županiji dobivena su 52 odgovora, a u pokrajini Somogy prikupljen je 81 odgovor.

Upitnik sadrži četiri glavne vrste informacija:

1. Osnovni podaci o ispitaniku;



2. Informacije o najvažnijim preprekama poslovanju i vanjskoj trgovini, pomoću višestrukog stupnja izbora;

3. Kvalitativna procjena za značajan broj pitanja (21) u rasponu od 1 (najlošije) do 7 (najbolje) - slično WEF metodologiji;

4. Informacije o razini inovacija i strategija poduzeća, koristeći da/ne pitanja s daljnjim opisom u slučaju odgovora "DA".

Ovaj opis glavnih nalaza istraživanja slijedit će gore opisane vrste informacija prikupljene putem upitnika.

8.1. Osnovni podaci o ispitaniku

Upitnik se sastojao od nekoliko osnovnih podataka za kontrolu sastava uzorka, tj. veličinu, glavne aktivnosti, kategoriju organizacije i izvozne orijentacije pravnih osoba ispitanika.

U pokrajini Somogy od 81 ispitanika, 66 (81%) ih je bilo iz privatnih poduzeća, pet iz lokalne samouprave. U Virovitičko-podravskoj županiji, od ukupno 52 ispitanika, 36 (69%) ih je bilo iz privatnih tvrtki, dodatnih 4 iz javnog sektora i 5 iz lokalne samouprave.

U pokrajini Somogy 25% ispitanika bilo je iz proizvodne industrije, dodatnih 15% iz trgovine na veliko i malo, 14% iz hotela i restorana, 11% iz graditeljstva, a 8% iz ostalih usluga. U Virovitičko-podravskoj županiji, 36% ispitanika navelo je da je njihova osnovna djelatnost proizvodnja, a 24% poljoprivreda, lov, ribolov i šumarstvo.

Većina je ispitanika iz malih i srednjih poduzeća i organizacija. Od ukupnog broja ispitanika u Somogy 72% bile su mikro tvrtke s jednim do devet zaposlenih, a postotak za Virovitičko-podravsku županiju iznosio je 43%. Dakle, udio malih poduzeća s manje od 50 zaposlenih u našem istraživanju iznosio je 91% za pokrajinu Somogy, a 76% za Virovitičko-podravsku županiju.

Slika 36. Broj zaposlenih osoba (Izvor: Anketa provedena u ljeto 2012. godine od strane konzultanata)

Sličan je rezultat također mjereno po bruto godišnjem prihodu, s 65% ispitanika iz tvrtki s manje od 200,000 € prometa u pokrajini Somogy i 39% u Virovitičko-podravskoj županiji.



Iako to uglavnom odgovara ukupnoj strukturi gospodarstva dviju zemalja, još uvijek neki pokazatelji ankete mogu biti pristrani u određenoj mjeri zbog razlike u strukturi ispitanika.

Slika 37. Bruto godišnji promet (€) (Izvor: Anketa provedena u ljeto 2012. godine od strane konzultanata)

Međutim, ne postoji znatna razlika u pogledu izvozne orijentacije poduzeća ispitanika; više od polovice ispitanika (koji su ispunili ovo pitanje) izjavilo je da uopće ne izvoze u obje županije. Ukupno, manje od 30% tvrtki koje su ispunile upitnik imaju udio izvoza u prihodima iznad 10%, što znači da odgovore o vanjskoj trgovini treba pažljivo tumačiti.

Slika 38. Postotak prihoda od izvoza (Izvor: Anketa provedena u ljeto 2012. godine od strane konzultanata)

8.2. Informacije o razini inovacija i strategija poduzeća - Da/Ne pitanja

Udio odgovora o aktivnostima strateški i inovacijski usmjerenih poduzeća unutar posljednjih godinu dana prilično je nizak; samo 25% tvrtki izvještava o bilo kakvim R&D aktivnostima u



Virovitičko-podravskoj županiji i samo 15% u pokrajini Somogy, a samo je jedna od tri tvrtke izvijestila o bilo kakvim inovacijskim aktivnostima. Samo je četvrtina poduzeća uključena u klastere. Udio tvrtki koje su kupile usluge izobrazbe od drugih tvrtki nešto je veći u pokrajini Somogy (38%) u odnosu na Virovitičko-podravsku županiju (30%). S druge strane, samo je 33% tvrtki iz pokrajine Somogy (koji su odgovorili na ovo pitanje) potvrdili da imaju dugoročnu strategiju. Udio odgovora koji potvrđuju dugoročnu strategiju u Virovitičko-podravskoj županiji bio je iznad 50%, što je djelomično zbog nižeg udjela mikro poduzeća nego kod ispitanika u pokrajini Somogy.

Slika 39. Razina inovacija i strategija poduzeća (pitanja Da/Ne) (Izvor: Anketa provedena u ljeto 2012. godine od strane konzultanata)

8.3. Informacije o poslovanju i vanjskoj trgovini - višestruki stupanj izbora

Ispitanici su zamoljeni da rangiraju najvažnije prepreke poslovanju, izvoz i uvoz i bilateralnoj (prekograničnoj) suradnji. Trebali su obilježili najvažnija prepreku s "1", drugu po važnosti sa "2", a sa "pet" prepreke koje su manje važne. Kako bi utvrdili zajedničku percepciju prepreka izračunali smo varijabilnu "ocjenu", ponderiranjem na vrlo važnih pet bodova, te padom bodova za manje važne, završivši s jednim bodom za najmanje važne prepreke.



Slika 40. Najznačajnije prepreke poslovnom ponašanju (Izvor: Anketa provedena u ljeto 2012. godine od strane konzultanata)

Pristup financijama je naveden kao najvažnija zapreka ukupnom poslovnom ponašanju u obje županije u sličnoj mjeri, što je slučaj i za većinu drugih navedenih (potencijalnih) prepreka. Glavna razlika je u tome što su u Virovitičko-podravskoj županiji 2. i 3. najvažnija prepreka neučinkovita birokracija i niska etika radne snage. Za ispitanika iz pokrajine Somogy, 2. i 3. mjesto među najvažnijim prepreka cjelokupnog poslovanja zauzele su porezne stope i procedura, koja nije identificirana kao glavna prepreka u Virovitičko-podravskoj županiji. Ostali su faktori vrlo slični u obje županije, osim kriminala i korupcije, koji se u pokrajini Somogy percipira kao beznačajna prepreka, no kao znatno veća, iako još uvijek niska u ukupnom popisu prepreka u Virovitičko-podravskoj županiji.

Na popisu najznačajnijih prepreka bilateralne (prekogranične) suradnje, identificiranje potencijalnih partnera i tržišta je istaknuo kao najvažnije, s oko četvrtine udjela u ukupnim preprekama u obje županije. S hrvatske strane najvažnija prepreka su još uvijek jezične barijere, a s mađarske strane percipirane su kao puno manja prepreka. Znanje o tehničkim standardima, pravilima i postupcima prilično je visoko rangirano kao prepreka bilateralnoj suradnji. Također, prometna infrastruktura je percipirana kao važna, iako nešto niže rangirana od gore navedenih prepreka. Iako je mali broj ukupnog broja ispitanika popunio ovaj dio upitnika, ove informacije mogu biti prilično važne.



Slika 41. Najznačajnije prepreke prekograničnoj suradnji (Izvor: Anketa provedena u ljeto 2012. godine od strane konzultanata)

8.4. Detaljna kvalitativna procjena (u rasponu 1-7)

Važan dio istraživanja sastojao se od pitanja s brojčanom skalom odgovora, pri čemu je "1" značilo najgore moguće, "4" prosječno, a "7" najbolje moguće.

Na pitanje da procijene buduće suradnje prekogranične suradnje nakon što Hrvatska postane zemlja članica Europske unije, većina ispitanika iz Virovitičko-podravske županije naznačila je da će se suradnja malo poboljšati (26%), značajno poboljšati (19%) ili vrlo jako poboljšati (9%). Međutim, 30% odgovora navodi da neće biti poboljšanja, 13% odgovora navodi da se suradnja između dviju zemalja zapravo može pogoršati. Ispitanici iz pokrajine Somogy bili su daleko više optimistični; 41% ispitanika predviđa značajno do vrlo jako poboljšanje prekogranične poslovne suradnje u budućnosti, dok je 31% izjavilo da će se povećanje poslovne suradnje samo "malo" poboljšati.

Slika 42. Procjena prekogranične poslovne suradnje nakon što Hrvatska uđe u EU (Izvor: Anketa provedena u ljeto 2012. godine od strane konzultanata)



Ostatak pitanja u rasponu 1-7 uglavnom predstavljaju uglavnom prilagođena anketna pitanja slična onima koje se koriste od strane Svjetskog ekonomskog foruma. Za potrebe ove analize, mi smo ih grupirati u četiri "stupa", odnosno podskupa, slijedom međusobnih logičkih veza:

ü Osnovna infrastruktura

ü Poslovno okruženje i pristup financijama,

ü Lokalna korporativna aktivnost i suradnja

ü Korištenje znanja i tehnologije i privlačnost izravnih stranih ulaganja

Ukupni "rezultat" u obje županije je upadljivo sličan, malo iznad vrijednosti "3", tj. ispod prosjeka ili drugim riječima, ispitanici nisu bili zadovoljni konkurentnošću u obje županije. Za stupove o lokalnoj korporativnoj aktivnosti i suradnji rezultati su bili znatno iznad ukupne ocjene, pogotovo u pokrajini Somogy, ali još uvijek ispod zadovoljavajuće razine. Ispitanici u pokrajini Somogy su također nešto više procijenili korištenje znanja i tehnologije, potpomognuto izravnim stranim ulaganjima, pri čemu je u Virovitičko-podravskoj županiji opseg za ovaj stup jednak ukupnoj ocjeni.

Kao što je navedeno u anketi, poslovno okruženje i pristup financiranju snažno ograničava uspješnost poslovanja, osobito u pokrajini Somogy, s niskim rezultatom od 2.3, dok je u Virovitičko-podravskoj županiji rezultat također bio najniži od četiri stupa (2.8). Razvoj osnovne infrastrukture također nije zadovoljavajući, osobito u pokrajini Somogy (2,7).

Razlozi za takav ishod mogu postati izraženiji kada se stupovi razlažu na anketne pokazatelje tj. pitanja koja su ispitanici zamoljeni da ispune.

Slika 43. Prosječna vrijednost 4 „stupa” (Izvor: Anketa provedena u ljeto 2012. godine od strane konzultanata)



Među pitanjima o osnovnoj infrastrukturi, ispitanici iz obje županije dali su najbolje rezultate za ukupnu kvalitetu infrastrukture. U pokrajini Somogy kvaliteta cesta i željezničkih pruga bila je percipirana kao vrlo niska. Pristupačnosti za turizam u pokrajini Somogy ocijenjena je nešto bolje nego u Virovitičko-podravskoj županiji, što ukazuje na nerazvijenu povezanost ove županije s glavnim autocestama.

Slika 44. Osnovna infrastruktura (Izvor: Anketa provedena u ljeto 2012. godine od strane konzultanata)

Unutar poslovnog okruženja i pristupu financiranju, ispitanici su dali najbolje rezultate za kvalitetu i dostupnost industrijskih zona i inkubatora, odnosno 3.5 u Virovitičko-podravskoj županiji i 3.2 u pokrajini Somogy. Pristup kreditima, posebno rizičnom kapitalu je bez sumnje najvažnija prepreka poslovanju u obje županije. Začudo, ispitanici iz Mađarske dali su niže ocjene na ta pojedina pitanja nego ispitanici iz Hrvatske, iako su se financijska tržišta poboljšala od kada je Mađarska postala članica EU.

Slika 45. Poslovno okruženje i pristup financijama (Izvor: Anketa provedena u ljeto 2012. godine od strane konzultanata)



Za lokalne korporativne aktivnosti i suradnju, ispitanici iz obje županije dali su vrlo slične odgovore, sa zadovoljavajućom dostupnosti lokalnih dobavljača, uključujući obuku i konzultantske usluge. Međutim, ukupne korporativne aktivnosti i funkcioniranje klastera su ocijenjene kao prilično niske. Važno je napomenuti da je natjecanje u lokalnim tržištima percipirano kao značajnije na mađarskoj strani, što je posljedica punopravnog članstva u EU, jer pruža konkurentski pritisak na lokalne poduzetnike, a također djeluje kao snažan poticaj za povećanje konkurentnosti unutar županije.

Slika 46. Poslovno okruženje i pristup financijama (Izvor: Anketa provedena u ljeto 2012. godine od strane konzultanata)

Među skupinu pitanja o korištenju znanja i tehnologije (uključujući i privlačenje izravnih stranih ulaganja kao izvor novih tehnologija), intenzitet poslovnog korištenje interneta je dobio najvišu prosječnu ocjenu, gotovo identičnu u obje županije (4.8). To ukazuje na potencijal za korištenje ICT-a u poticanju prekogranične suradnje. Najgora prosječna ocjena u Virovitičko-podravskoj županiji je data za pravni okvir kao poticaj za ulaganja (2.5), dok je u pokrajini Somogy najgora ocjena data odgovarajućem obrazovanju s potrebom povećanja konkurentnosti. Najistaknutija je razlika između dviju županija u pogledu uporabe stranih ulaganja za poboljšanje razine korištenja tehnologije. Iako 3.7 bodova u pokrajini Somogy nije vrlo zadovoljavajuće, 2.7 bodova u Virovitičko-podravskoj županiji pokazuje da gotovo ne postoji iskustvo da strana ulaganja donose nove tehnologije u županiju.



Slika 47. Korištenje tnanosti i tehnologije i privljačenje ulaganja (Izvor: Anketa provedena u ljeto 2012. godine od strane konzultanata)

Kao opći zaključak, istraživanje je istaknulo da su lokalne korporativne aktivnosti i suradnja prilično dobre, iako još uvijek ispod zadovoljavajuće razine, dok je poslovno okruženje, a osobito pristup financiranju jasno najslabije točke za razvoj poduzetništva u obje županije.



IV. SWOT ANALIZA

1. Snage

POKRAJINA SOMOGY VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA

- Područje Drave je stanište rijetkih biljaka i nevjerojatne biološke raznolikosti u kojem postoje poplavna područja, šume, otoci, sprudovi i rukavci

- Brdska i šumovita područja pokrajine Somogy koja se prostiru u atraktivnom, jedinstvenom, tradicionalnom prostoru, pružaju dobar potencijal za ekološki turizam

- Visoka kvaliteta turističke usluge dostupne na jezeru Balaton

- Snažna poduzetnička aktivnost

- Klasteri već uspostavljeni u nekoliko sektora

- Potreba za suradnjom i zajedničkim razvojem u području turizma i agro-prehrambenoj industriji

- Postojeći institucionalni temelji regionalnog razvoja poduzeća

- Dobar geoprometni položaj

- Slični prirodni uvjeti i iskustvo u razvoju poljoprivrede (soja, pšenica, suncokret, voće, ljekovito bilje, duhan), prehrambena industrija i drvna industrija

- Novoizgrađenih šest poslovnih zona

- Sredstva za razvoj zajedničkih turističkih programa, posebice u pojedinim vrstama turizma (ruralni turizam, kulturni turizam, lovni turizam)

- Dobra podrška županije razvoju poduzetništva

2. Slabosti


- Nepovoljna struktura naselja, visoka stopa mikro-sela, nekoliko naselja u rubnim dijelovima

- Depopulacija u nekim pograničnim područjima

- Nedovoljna infrastruktura (nerazvijena cestovna mreža i biciklističke staze)

- Nedostatne cestovne poveznice prema Hrvatskoj (neadekvatan broj i kapacitet cestovnih graničnih prijelaza)

- Nedostatan razvoj poduzetništva u županiji

- Slaba investicijska klima u županiji (Virovitičko-podravska županija je četvrta od 21 županije u Hrvatskoj prema nevoljkosti za poduzimanje poduzetničkih aktivnosti)

- Nedostatak investicija i tehnološke modernizacije

- Nedostatak suradnje s poduzetnicima iz Mađarske



- Pokrajina Somogy rangirana je kao ekonomski slabije razvijena županija u Mađarskoj po nacionalnim i međunarodnim standardima.

- U posljednjih deset godina, stopa nezaposlenosti u pokrajini Somogy je kontinuirano viša od državnog prosjeka, a od 2005. je viša od prosjeka EU-27

- Nefleksibilan obrazovni sustav s institucijama koji sporo odgovara na zahtjeve tržišta

- Nedostatak komunikacije i suradnje s poduzetnicima iz Hrvatske

- MSP s nedostatkom kapitala i teškoćama u pristupu financijskim resursima

- Duge birokratske procedure, korupcija, visoki porezi, složenost poreznih propisa u Mađarskoj

- Nedostatak turističke infrastrukture (npr. hotelskih kreveta) u pograničnom području Mura-Drava-Dunav

- Slab turistički marketing u regiji

- Jezična barijera

- Nedovoljna podrška lokalnih vlasti i gospodarskih udruga za povezivanje i za prekograničnu suradnju

3. Prilike


- U tijeku je razvoj cestovne mreže koji će omogućiti bolji pristup županiji (npr. M9)

- Raznolike agro-ekološke sposobnosti

- Prehrambena industrija ne iskorištava svoj puni potencijal

- Rijeka Drava nudi brojne neiskorištene mogućnosti za eko i aktivni turizam (vodni turizam, biciklistički turizam, itd.)

- Veliki potencijal za termalni i medicinski turizam

- Nedovoljno iskorišteni industrijski parkovi i zone, inkubatori

- Jače zajedničko apliciranje na EU fondove

- Zajedničke promotivne aktivnosti za poduzetnike na međunarodnoj razini

- Jačanje suradnje kroz Dunavsku strategiju



- Jače zajedničko apliciranje na EU fondove

- Zajedničke promotivne aktivnosti za poduzetnike na međunarodnoj razini

- Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji imat će pozitivan utjecaj na suradnji

4. Prijetnje


- Globalna ekonomska kriza usporava investicije i razvoj poduzetništva

- U regiju dolazi manje izravnih stranih ulaganja, investicija i rizičnog kapitala

- Globalna ekonomska kriza usporava investicije i razvoj poduzetništva

- Duge birokratske procedure, korupcija, nestabilnost političkih režima, visoki porezi i restriktivan zakon o radu u Hrvatskoj



V. STRATEGIJA

Bit ovog projekta je stvoriti zajednički strateški okvir, koji će uključiti prekograničnu suradnju u tokove gospodarskih aktivnosti razvoja dviju županija.

Postoji nekoliko sektora i poslovnih područja u kojima suradnja ima visok ekonomski potencijal, uključujući poljoprivrednu proizvodnju i preradu te odabrane djelatnosti i usluge, kao što je turizam. Štoviše, poželjni su zajednički napori za poticanje ulaganja i promociju iskoristivosti kapitala.

Pravo je vrijeme za stvaranje zajedničkog strateškog okvira. Dana 9. prosinca 2011. godine potpisan je Ugovor između država članica Europske unije i Republike Hrvatske o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. Nakon što sve zemlje članice i Hrvatska ratificiraju Ugovor o pristupanju, Hrvatska će 1. srpnja 2013. godine postati 28. članica Europske unije.

Ulazak u EU donijet će puno promjena i nove mogućnosti za hrvatsko gospodarstvo. Također će poslužiti za smanjenje gospodarske barijere između Mađarske i Hrvatske. No, gospodarski će subjekti, poduzeća pokrajine Somogy i Virovitičko-podravske županije, moći koristiti mogućnosti i prosperirati od proširenja ako budu spremni iskoristiti potencijal gospodarske suradnje.

Izrada ove strategije omogućit će svim članovima ciljnih skupina da se preustroje i povećaju poslovnu suradnju i razvoj tržišta preko granice, kao i da posluži kao vodič za potencijalne investitore i pružatelje financijske pomoći.

U Zajedničkoj prekograničnoj strategiji razvoja poduzetništva, na temelju analize stanja, SWOT analize i strateških radionica, identificirana su tri specifična cilja i brojna moguća područja intervencije.

Grafikon prikazuje strukturu ciljeva, prioriteta i intervencija opisanih u strategiji.

„

Gd

je R

ijeke

Sp

ajaj

u”

PPoo

ppss

kk aa uu

nnii jj

aa uu

sskk ll

oopp

uu II PP

AA pp

rr eekk

oogg

rr aann

ii ččnn

oogg

89

aa

rr sskk

aa --

HHrr vv

aatt ss

kkaa

O

stva

riti

go

spo

dar

ski r

azvo

j i s

oci

jaln

u s

krb

u p

okr

ajin

i So

mo

gy

i Vir

ovi

tičk

o-p

od

ravs

koj ž

up

aniji

kro

z ja

čan

je p

od

uze

tnič

kog

sek

tora

i za

jed

nič

kog

stv

aran

ja n

ovi

h p

osl

ovn

ih m

og

ućn

ost

i s v

ećo

m d

od

ano

m v

rije

dn

ošć

u, k

roz

ukl

anja

nje

pre

pre

ka z

a su

rad

nju

OP

ĆI

ST

RA

TE

ŠK

I CIL

J

2. R

azvi

ti pr

istu

pačn

ost u

po

gran

ično

m p

odru

čju

3.2.

Raz

voj

zaje

dnič

kih

turis

tički

h us

luga

kro

z ja

čanj

e su

radn

je m

eđu

podu

zetn

icim

a u

obje

re

gije

2.1.

Raz

voj p

rom

etne

in

fras

truk

ture

u o

bje

regi

je

• R

azvo

j dos

tupn

osti

finan

cijs

kih

info

rmac

ija,

uskl

ađiv

anje

kre

dita

i m

oguć

nost

i su

bven

cija

• R

azvo

j mre

že

podr

ške

za p

oduz

eća

• S

veob

uhva

tnije

su

djel

ovan

je lo

kaln

ih

dion

ika

u pr

ipre

mi

razv

ojni

h pr

ogra

ma

• Ja

čanj

e po

tpor

e lo

kaln

ih i

župa

nijs

kih

upra

va

• Ja

čanj

e po

tpor

e za

su

radn

ju p

oduz

etni

ka

iz o

bje

regi

je

• P

odrš

ka r

azvo

ju

sura

dnje

izm

eđu

podu

zetn

ika

iz o

bje

župa

nije

• P

otpo

ra ja

čanj

u pr

ekog

rani

čne

sura

dnje

od

stra

ne

loka

lnih

i re

gion

alni

h up

rava

iz o

bje

župa

nije

Mađ

arsk

a i h

rvat

ska

po

du

zeća

pro

sper

iraj

u o

d p

roce

sa p

rist

up

anja

Hrv

atsk

e E

uro

psk

oj u

niji

V

IZIJ

A

1.3.

Jač

anje

pot

pore

lo

kaln

ih i

župa

nijs

kih

upra

va i

inst

ituci

ja z

a su

radn

ju iz

međ

u dv

iju

župa

nija

• R

azvo

j zaj

edni

čkog

ak

tivno

g tu

rizm

a (v

odno

g i

bici

klis

tičko

g),

kultu

rnog

i ga

stro

tu

rizm

a

• R

azvo

j zaj

edni

čkih

pr

oizv

oda/

uslu

ga u

zd

ravs

tven

om i

vita

lity

turiz

mu

• Z

ajed

ničk

i raz

voj i

po

vezi

vanj

e tu

ristič

ke

infr

astr

uktu

re

• R

azvo

j sur

adnj

e iz

međ

u tu

ristič

kih

klas

tera

• U

spos

tavl

janj

e vi

rtua

lnog

turis

tičko

in

form

ativ

nog

cent

ra

• O

rgan

izira

nje

bila

tera

lnih

te

mat

skih

pos

lovn

ih

doga

đanj

a

• O

rgan

izira

nje

zaje

dnič

kih

sajm

ova

s lo

kaln

im

proi

zvod

ima

• R

azvi

janj

e bi

late

raln

e pr

oizv

odnj

e, p

rera

de

i pro

dajn

ih la

naca

• S

urad

nja

u ra

zvoj

u za

drug

arst

va

• Ja

čanj

e po

zici

je U

K

kao

znan

stve

nog

cent

ra

3.3.

Pob

oljš

anje

tr

žišn

e po

zici

je i

konk

uren

tnos

ti po

duze

ća u

indu

strij

i gr

ađev

insk

og

mat

erija

la

• O

rgan

izira

nje

bila

tera

lnih

te

mat

skih

pos

lovn

ih

doga

đanj

a

• R

azvi

janj

e bi

late

raln

e pr

oizv

odnj

e, p

rera

de

i pro

dajn

ih la

naca

1. P

obol

jšat

i sur

adnj

u go

spod

arsk

ih a

kter

a u

pokr

ajin

i Som

ogy

i VP

žu

pani

ji

3. R

atvi

ti ko

nkur

ents

ku,

trži

šno

orije

ntira

nu

proi

zvod

nju

klju

čnih

in

dust

rija

SP

EC

IFIČ

NI

CIL

JEV

I

1.1.

Nap

redn

a su

radn

ja

izm

eđu

gosp

odar

skih

ak

tera

s o

bje

stra

ne

gran

ice

koja

pom

aže

vanj

sku

trgo

vinu

i pr

istu

p tr

žišt

u

rr oojj ee

kktt

ssuu

ff iinn

aann

cc iirr aa

EEuu

rr

• R

azvo

j ces

tovn

e m

reža

, ukl

juču

jući

ot

vara

nje

novi

h gr

anič

nih

prije

laza

iz

međ

u dv

iju

župa

nija

• R

azvo

j pr

ekog

rani

čnog

tr

ajek

tnog

prij

evoz

a

• Iz

grad

nja

bici

klis

tički

h st

aza

uz r

ijeku

Dra

vu i

u ok

olni

m p

odru

čjim

a

• Ja

čanj

e su

djel

ovan

ja u

pr

ipre

mi i

pro

vedb

i za

jedn

ički

h in

fras

truk

turn

ih

proj

ekat

a

pprr oo

ggrr aa

mmaa

MMaa

đđ

• U

spos

tavl

janj

e ur

eda

posl

ovne

kom

unik

acije

u

obje

žup

anije

• O

rgan

izira

nje

tem

atsk

ih b

ilate

raln

ih

posl

ovni

h do

gađa

ja i

Otv

oren

ih d

ana

• P

obol

jšan

je je

zičn

ih

vješ

tina

(EN

G, H

U,

HR

)

• P

otic

anje

zaj

edni

čkog

ra

zvoj

a in

ovat

ivni

h pr

oizv

oda

• P

rom

idžb

a pr

istu

panj

a H

rvat

ske

EU

međ

u m

ađar

skim

po

duze

ćim

a

• R

edov

ito p

raće

nje

ekon

omsk

ih i

posl

ovni

h zb

ivan

ja
INTERVENCIJE
3.1.

Kon

kure

ntsk

a,

trži

šno

orije

ntira

na

proi

zvod

nja

poljo

priv

redn

ih i

preh

ram

beni

h lo

kaln

ih

proi

zvod

a iz

obj

e re

gije

1.2.

Pot

ican

je

gosp

odar

ske

inic

ijativ

e i p

roje

kata

pr

ekog

rani

čne

sura

dnje

kr

oz p

obol

jšan

je

pris

tupa

fina

ncija

ma

PRIORITETI


PPrroojjeekktt ssuuffiinnaanncciirraa EEuurrooppsskkaa uunniijjaa uu sskkllooppuu IIPPAA pprreekkooggrraanniiččnnoogg

pprrooggrraammaa MMaađđaarrsskkaa -- HHrrvvaattsskkaa

Vizija strategije:

Mađarska i hrvatska poduzeća prosperiraju od procesa pristupanja Hrvatske Europskoj uniji

Opći cilj strategije:

Ostvariti gospodarski razvoj i socijalnu skrb u pokrajini Somogy i Virovitičko-podravskoj županiji kroz jačanje poduzetničkog sektora i zajedničkog stvaranja novih

poslovnih mogućnosti s većom dodanom vrijednošću, kroz uklanjanje prepreka za suradnju

Ako gledamo isključivo analizu stanja s obzirom na njihovu geografsku poziciju unutar zemalja, može se reći da su u odnosu na nivo EU oba područja nerazvijena i zaostala. Kao što smo spomenuli u poglavlju 3, BDP po glavi stanovnika u pokrajini Somogy iznosi četvrtinu prosjeka EU i polovicu mađarskog prosjeka. Bruto dodana vrijednost u pokrajini Somogy iznosi samo 2% ukupno mađarskog BDV-a, dok u ovom području živi 3,2% stanovništva. Niži standard potvrđuje i činjenica da prosječni dohodak u pokrajini Somogy iznosi samo četvrtinu mađarskog prosječnog dohotka.

Ako mjerimo razvijenost Virovitičko-podravske županije prema BDP-u po stanovniku, možemo zaključiti da županija zaostaje za prosjekom Republike Hrvatske, što je potvrđeno padom BDP-a u odnosu na hrvatski BDP, sa 1,49% u 2006. godini na 1,25% u 2009. godini, što je znatno manje od udjela županije u ukupnom stanovništvu Hrvatske. U promatranom razdoblju, BDP po glavi stanovnika u županiji pao je sa 42,4% prosjeka EU27 (mjereno prema paritetu kupovne moći) na malo ispod 40% u 2009. godini. U 2009. godini prosječna je mjesečna neto plaća po radniku u Virovitičko-podravskoj županiji iznosila 3.406 kune ili 64% prosječne neto plaće radnika u Hrvatskoj.

Na temelju tih nalaza, cilj razvoja regije - i cilj ove strategije - ukazuje da se radi na poboljšanju gospodarske nerazvijenosti i gospodarskog oporavka te na poboljšanju trgovinskih odnosa između dviju zemalja. To se može postići poboljšanjem i jačanjem partnerstva i poslovnog sektora. Štoviše, gospodarski će oporavak poslužiti lokalnom stanovništvu da se uključi u društvene tokove i poboljša svoj životni standard.

Kako bi se ostvario cilj strategije, moraju se poštovati tri specifična cilja. Dva su namijenjena jačanju poslovnog sektora u cjelini, a treći se sektorski cilj fokusira na ključne djelatnosti utvrđene u obje regije: usmjeren je na unapređenje lokalnih poljoprivrednih prehrambenih proizvoda, turizma i industrije građevinskog materijala.

1. Cilj: Poboljšati suradnju gospodarskih aktera u pokrajini Somogy i Virovitičko-podravskoj županiji

Cilj:

Ovaj prioritet ima za cilj promicati gospodarsku suradnju i razvoj s općeg karaktera, što znači da pokriva širok spektar gospodarskih sektora i aktera. Sektorski usmjerene akcije u



poljoprivredi, prehrambenoj industriji i turizmu uključene su u Prioritet 3. Stoga Prioritet 1 prvenstveno cilja na sve ostale gospodarske sektore i aktivnosti koji su relevantni za prekogranični gospodarski razvoj (npr. proizvodnja građevinskog materijala), i stvara univerzalni institucionalni okvir za zajednički razvoj.

Opravdanost:

Razina suradnje među poduzećima je prilično niska, naročito s onima koja nisu iskoristila prednosti zajedničkih akcija ili suradnje.

Prema anketi, samo mali dio (25%) ispitanih poduzeća pripadaju nekom klasteru, a suradnju unutar klastera su ocijenili sa 3,22 (od 7). Prekogranična suradnja je čak i slabija. Na pitanje "Kako biste ocijenili intenzitet poslovne suradnje između pokrajine Somogy i Virovitičko-podravske županije?" prosječna ocjena sudionika bila je 3,14 (od 7), a samo 27% njih imalo je neku vezu s hrvatskom tvrtkom ili organizacijom.

1.1. Prioritet: Napredna suradnja između gospodarskih aktera s obje strane granice koja pomaže vanjsku trgovinu i pristup tržištu

Poduzete mjere tijekom raznih radionica dobile su širu potporu: očito je da se dionici zalažu za njihovu realizaciju.

1.1.1. Intervencija: Uspostavljanje ureda poslovne komunikacije u obje županije

Cilj:

Uspostavljanje zajedničkog virtualnog ureda i web-portala, stvaranje biltena i izrada investicijskog vodiča kako bi se stvorilo okruženja pogodno za učinkovito umrežavanje gospodarskih aktera (poduzetnici, obrtnici, poljoprivrednici i dr.) iz obje regije.

Opravdanost:

Prema anketi, na popisu najznačajnijih prepreka bilateralnoj (prekograničnoj) suradnji, identificiranje potencijalnih partnera i tržišta je istaknuo kao drugi najvažniji cilj. Otprilike četvrtina odabranih ispitanika u obje županije navela ih je kao najvažniju prepreku.

Opis:

Postavljanje dvojezične web-stranice služit će kao mjesto za razmjenu poslovnih informacija s poduzetnicima s druge strane granice. To mora biti mjesto za razmjenu poduzetničkih iskustava (primjeri dobre prakse, pozitivni rezultati, primjeri novih ideja na lokalnim i nacionalnim medijima kako bi stanovnike potakli na razvoj, nove poslovne inicijative, itd.). Poslovni rječnik bi omogućio jednostavniju komunikaciju.

S druge strane, svi sadržaji zajedničkog virtualnog ureda bit će trojezični. Oni će se sastojati od trojezične tematske baze podataka (mađarski, engleski, hrvatski) koja će biti dostupna na



Internetu, a uključivat će registar svih poduzeća iz obje županije. Baza podataka mora osigurati poslovnu suradnju između županija: njen sadržaj i funkcije moraju premašiti razinu obične online baze podataka nekog poduzeća. Usluge moraju biti potpuno besplatne i podaci će se dodavati u bazu podataka na dobrovoljnoj osnovi - bitno je da se koncentriraju na "angažiranje" poduzeća da se osigura dovoljan broj sudionika iz obje zemlje. Neki podaci moraju biti dostupni svima, ali se registriranim korisnicima moraju ponuditi dodatne informacije i funkcije (više podataka, online kontaktiranje, tematske cjeline, poslovno umrežavanje, obavijesti i sl.). Kontinuirano održavanje i upravljanje bazom podataka bitno je za dugoročni uspjeh i prosperitet u regiji.

Online vodič za ulaganja je značajan jer su njegova ciljana skupina potencijalni investitori, što također može dovesti do učinkovitije provedbe zajedničkih projekata u pokrajini Somogy i Virovitičko-podravskoj županiji. Vodič za ulaganja mora sadržavati detaljne informacije o poslovnim mogućnostima dviju županija s naprednim pretraživanjem i opcijom za filtriranje. Na samom početku sučelje mora biti dostupno na tri jezika, ali kasnije bi bilo poželjno da uključuje više jezika.

Kako bi u potpunosti iskoristili sva sredstva komunikacije i u potpunosti pokrili sve skupine gospodarskih aktera, također je poželjno izraditi tromjesečni bilten koji će pokrivati teme o poslovnim mogućnostima i mogućnostima ulaganja u pokrajinu Somogy i Virovitičko-podravsku županiju koji će se dijeliti poduzetnicima putem lokalnih/regionalnih institucija ili na zajedničkim poslovnim događanjima.

Indikatori:

Broj stvorenih online baza podataka;

Broj registriranih organizacija;

Broj dostupnih jezika;

Broj uspostavljenih poslovnih odnosa;

Prihodi iz postojećih poslovnih odnosa (EUR);

Broj distribuiranih biltena.

1.1.2. Intervencija: Organiziranje bilateralnih tematskih poslovnih događanja i Otvorenih dana za poticanje razmjene informacija i buduću poslovnu suradnju

Cilj:

Organiziranje dvojezičnih poslovnih skupova i otvorenih dana za poduzetnike za poboljšanje protoka informacija, širenje poslovnih partnerstava i razmjenu poslovnih iskustava.



Opravdanost:

Prema anketi, na popisu najznačajnijih prepreka bilateralnoj (prekograničnoj) suradnji, kao druga najvažnija prepreka istaknuto je identificiranje potencijalnih partnera i tržišta, s oko četvrtinom u ukupnim preprekama u obje županije.

Opis:

Organizacija poslovnih sastanaka počinje s potragom za potencijalnim ciljanim skupinama, a zatim se dogovaraju teme, sadržaj i detaljan program sastanka. Značajna sredstva moraju biti usmjerena na oglašavanje sastanaka i angažiranje mogućih sudionika. Poseban značaj treba dati Otvorenim danima zbog povezivanja poduzetnika s obje strane granice gdje će im se dati prilika za uspostavljanje osobnih kontakata i upoznavanje s poslovnim područjima u kojima se može postići prekogranična suradnja. Nadalje, Otvoreni dani bi također trebali uključivati predstavnike lokalne uprave i lokalnih poslovnih udruženja i time omogućiti bolje razumijevanje prekogranične poduzetničke suradnje svih relevantnih dionika.

Indikatori:

Broj organiziranih poslovnih sastanaka;

Broj sudionika (ljudi/organizacije);

Rezultati upitnika o zadovoljstvu sudionika (koliko je uspješan bio sastanak, na skali od 10 rezultat mora biti najmanje 7);

Broj organiziranih Otvorenih dana.

1.1.3. Intervencija: Poboljšanje jezičnih vještina

Cilj:

Organizacija mađarskih i hrvatskih jezičnih tečajeva za znanstvenike i studente u obje regije kroz stipendije koje financiraju regionalne uprave ili poslovne udruge, kao i organizacija brzih tečajeva poslovne komunikacije.

Opravdanost:

Prema anketi, viđeno s hrvatske strane, jezične barijere su još uvijek najvažnija prepreka u prekograničnoj suradnji, dok su manje izražene s mađarske strane.

Opis:

Ulaganje u jezične vještine je najučinkovitije rješenje za smanjenje jezične barijere između poduzetnika iz pokrajine Somogy i Virovitičko-podravske županije. U tom kontekstu, obje županije trebaju uzeti u obzir stipendiranje studenata, dok poslovne udruge trebaju organizirati brze tečajeve poslovne komunikacije za poduzetnike. S obzirom da se jezične barijere smatraju najvećom preprekom u uspostavi zajedničke poduzetničke suradnje, njihovo smanjivanje značilo bi veću vjerojatnost za bolju prekograničnu suradnju između dviju zemalja.



Indikatori:

Broj odobrenih stipendija;

Broj studenata/poduzetnika koji su uspješno završili tečaj jezika;

Broj organiziranih jezičnih tečajeva.

1.1.4. Intervencija: Poticanje zajedničkog razvoja inovativnih proizvoda

Cilj:

Poticanje zajedničkog razvoja inovativnih proizvoda koji uključuju poduzetnike iz obje regije u poljoprivredi i prehrambenoj industriji i drugim djelatnostima i uslugama.

Opravdanost:

Održane radionice i provedena SWOT analiza pokazale su da postoji prostor za uzajamnu suradnju u sektorima poljoprivrede, prehrambene industrije i usluga, ali suradnja još nije ostvarena.

Opis:

Poduzetničko okruženje u obje županije može se ojačati razvojem zajedničkih proizvoda i usluga na temelju iskorištavanja lokalnih resursa, prvenstveno u sektorima poljoprivrede, prehrambene industrije i selektivnim oblicima kontinentalnog turizma (sportovi na otvorenom, vitality turizam, kulturni turizam i sl.). Poduzetnička suradnja između pokrajine Somogy i Virovitičko-podravske županije bila bi učinkovitija kada bi se koristili razvojni potencijali obje regije, uzajamno razmjenjivali know-how i zajednički širili na druga tržišta. Veće oslanjanje na lokalne resurse također može dovesti do povećanja zaposlenosti i proizvodnje, do porasta u broju aktivnih poduzeća, korištenja novih tehnologija i bolje kvalitete života u obje regije.

Indikatori:

Broj zajednički razvijenih proizvoda / usluga;

Broj prekograničnih poduzetničkih klastera;

Broj aktivnih malih i srednjih poduzeća;

Stopa zaposlenosti / stopa nezaposlenosti;

Ostvarenih prihoda od malih i srednjih poduzeća;

Rast BDP-a od obje županije.



1.1.5 Intervencija: Promidžba pristupanja Hrvatske EU među mađarskim poduzećima

Cilj:

Provođenje PR kampanje među mađarskim poduzećima kako bi se povećala svijest o hrvatskoj integraciji u EU i iz nje proizašlih poslovnih mogućnosti.

Opravdanost:

Hrvatska će postati 28. članica Europske unije 1. srpnja 2013. godine. Ulazak u EU donijet će puno promjena, kao i nove mogućnosti ne samo za hrvatsko gospodarstvo, već i za gospodarske aktere i poduzeća pokrajine Somogy. Somogy i Virovitičko-podravska županija moći će koristiti ove mogućnosti i prosperirati od proširenja ako budu spremni i pripremljeni iskoristiti potencijale kroz gospodarsku suradnju.

Opis:

Cilj PR kampanje je povećati svijest o hrvatskoj integraciji u EU i poslovne mogućnosti nastale iz nje. Kanali kampanje trebaju biti različiti, ali je važno doći do svakog poduzeća u pokrajini Somogy, čak i mikro i malih poduzeća. Preporuka je pripremiti televizijske i radio spotove, te članke, intervjue, oglase u lokalnim i regionalnim medijima. Značajni su i papirnati i elektronički mediji. Također se mogu organizirati tematske poslovne radionice u svakoj mikroregiji.

Indikatori:

Broj publikacija u lokalnim i regionalnim medijima;

Broj uključenih osoba;

Broj organiziranih radionica.

1.1.6 Intervencija: Redovito praćenje ekonomskih i poslovnih zbivanja

Cilj:

Praćenje gospodarskih i poslovnih zbivanja na regionalnim tržištima (proizvodnja, trgovina, ulaganja, razvojni projekti, itd.) u obje regije s ciljem poboljšanja prekogranične suradnje.

Opravdanost:

Sudionici radionica izrazili su nužnost uspostave redovitog praćenja gospodarskih i poslovnih zbivanja.

Opis:

Prema provedenoj osnovnoj analizi, pokrajina Somogy i Virovitičko-podravska županija trenutačno pripadaju najnerazvijenijim regijama u odnosu na nacionalni i EU prosjek. Proces



izrade ove strategije, koja se temelji na provedenim radionicama, održanim razgovorima i analiziranim upitnicima, rezultirao je identificiranjem gospodarskih sektora u kojima postoje potencijali za međusobnu suradnju i koji bi najvjerojatnije dali pozitivne rezultate (poljoprivreda, prehrambena industrija i turizam). Ukupni zaključak je da su potencijali obje regije neiskorišteni, međutim, ispitanici iz Hrvatske i Mađarske složili su se da bi pristupanje Hrvatske EU moglo poboljšati gospodarsku suradnju obiju regija, a time i dovelo do boljih gospodarskih rezultata.

Svake je godine potrebno provoditi redoviti nadzor u obje županije, koji uključuje sljedeće ekonomske indikatore:

Neto dobit (EUR) BDP po glavi stanovnika

Industrijska proizvodnja po stanovniku Stopa nezaposlenosti

Broj registriranih poduzeća/1000 stanovnika Razina zaposlenosti

Stopa poduzeća u stranom vlasništvu R & D rashodi (% BDP-a)

Vrijednost izvoza / po stanovniku R & D izdaci po stanovniku

Vrijednost uvoza / po stanovniku Broj poduzetničkih zona

Indikatori:

Broj provedenih nadzora.

1.2. Prioritet: Poticanje gospodarske inicijative i projekata prekogranične suradnje kroz poboljšanje pristupa financijama

Sve su radionice i ankete pokazale da je glavni problem županijskih poduzeća pronalaženje rješenja za tekuća financiranja. Ovaj prioritet je usmjeren na poboljšanje dostupnosti financiranja poduzeća (posebno mikro-poduzeća i SME) kroz poboljšanje protoka informacija i bolje korištenje postojećih objekata.

Cilj prioriteta je poboljšati pristup i dostupnost financiranja, kao i informacije o financiranju poduzetničkih projekata (daljnji razvoj postojećih i pokretanje novih projekata) kroz omogućavanja pristupa informacijama o kreditima, subvencijama, jamstvima, venture kapitalu i sl. u obje regije, kao i mogućnostima i iskustvima korištenja fondova EU.

1.2.1. Intervencija: Razvoj dostupnosti financijskih informacija, usklađivanje kredita i mogućnosti subvencija

Cilj:

Cilj je poboljšati dostupnost informacija o financiranju županijskih poduzeća, te koordinirati kredite i bespovratna sredstava.



Opravdanost:

Glavnu prepreku razvoju industrije u pokrajini Somogy i Virovitičko-podravskoj županiji predstavlja nedostatak kapitala. Tipično obilježje ekonomske strukture je mali broj velikih tvrtki i dominacija mikro i malih poduzeća.

Analiza je pokazala da je u obje županije pristup financijama najvažnija zapreka cjelokupnom poslovanju, što je slučaj kod većine ostalih navedenih (potencijalnih) prepreka.

Postoji nekoliko postojećih mogućnosti za financiranje SME, poput bankovnih kredita (pozajmljena sredstva), nadoknadivih i bespovratnih EU i državnih subvencija, shema za državne kapitalne investicije, poduzetnički kapital, itd. U većini slučajeva je problem to što mala i srednja poduzeća nemaju o njima dovoljno informacija.

Opis:

Rješenje je da se uspostavi neovisan profesionalni centar s kvalitetnim informacijama koji će se besplatno koristiti i davati cjelovit, personalizirani plan financiranja za mala i srednja poduzeća županije. Osim toga, informativnom centru može se pridodati on-line sučelje, koje omogućuje lagan pristup svim najnovijim informacijama o toj temi. Organiziranje sustavnih i stručnih prezentacija i skupova poboljšalo bi ukupno širenje informacija na mala i srednja poduzeća.

Indikatori:

Broj uspostavljenih informacijskih centara;

Broj utvrđenih internetskih informacijskih stranica;

Broj organiziranih konferencija za malo i srednje poduzetništvo o financiranju.

1.2.2. Intervencija: Razvoj mreže podrške za poduzeća

Cilj:

Cilj je razviti mrežu podrške za poduzeća kroz jačanje položaja postojećih organizacija za razvoj poduzetništva.

Opravdanost:

99% svih mađarskih poduzeća spadaju u mikro, malu ili srednju kategoriju i uglavnom proizvode za domaće tržište. Većina tih poduzeća imaju male prihode i profitiraju kroz povećanje sposobnosti, pate od nedostatka kapitala i nisu spremna za inovacije. Promicanje stjecanja znanja i inovativnih vještina potrebnih za konkurentnost poduzeća ima prioritet među ciljevima mađarske gospodarske politike. Već postoji institucionalni sustav sa svojim brojnim akterima (MVA - Mađarska zaklada za promociju poduzetništva, Regionalna razvojna kompanija, razne komore, inkubatori, industrijski parkovi, itd.). Međutim, njihov rad nije dovoljno orijentiran na usluge. Koordinacija među institucijama je nepostojeća ili zanemariva. [4]

Opis:



U Mađarskoj postoji nekoliko organizacija koje su osnovane s namjerom poticanja osnivanja i razvoja malih i srednjih poduzeća (SME). Većina ima regionalne urede u Južno podunavskoj regiji ili u pokrajini Somogy. Svrha ove intervencije je pokrenuti forum na kojem bi te (regionalne) organizacije za razvoj poduzetništva mogle komunicirati i surađivati jedne s drugima u cilju jačanja sinergije i poboljšanja dostupnosti i raspona usluga za MSE koji rade u županiji. Da bi se to postiglo i da bi se pomoglo ovim institucijama da poboljšaju svoje uslužne djelatnosti i fokusiraju se na kupca, potrebno je ostvariti između ovih organizacija i MSE izravnu komunikaciju koja bi se mogla provoditi na redovno organiziranim "Otvorenim danima" i putem interaktivne online informacijske stranice.

Indikatori:

Broj organiziranih foruma o regionalnom razvoju poduzetništva;

Broj osnovanih interaktivnih online informacijskih stranica;

Broj organiziranih Otvorenih dana.

1.2.3. Intervencija: Sveobuhvatnije sudjelovanje lokalnih dionika u pripremi razvojnih programa

Cilj:

Cilj ove intervencije je proširiti sudjelovanje lokalnih dionika u pripremi razvojnih programa.

Opravdanost:

Načelo supsidijarnosti je temelj funkcioniranja Europske unije (EU), tj. odlučivanju u EU.

Prema tome, proces partnerskih konzultacija u okviru Operativnog programa nacionalnog strateškog referentnog okvira Mađarske i Južnog Podunavlja bio je većeg opsega nego ikada prije. Unatoč tome, primarno prikupljanje podataka pokazalo je da su poduzeća koja su sudjelovala (SME, mikro poduzeća, poljoprivredni proizvođači) imala osjećaj da raspoloživi EU i ostali natječaji nisu za njih prikladni, te da na njih ne mogu aplicirati i dobiti subvencije.

Opis:

Svrha ove intervencije je započeti raspravu, interaktivni forum između institucionalnih aktera koji se bave EU i državnim poticajima i radom malog i srednjeg poduzetništva u županiji, kako bi se prilagodile dostupne subvencije i učinilo ih se relevantnim za potrebe i mogućnosti brojnih mikro i malih poduzeća. Važno je obratiti posebnu pozornost na prekogranične, međuregionalne i transnacionalne razvojne programe.

Indikatori:

Broj organiziranih interaktivnih foruma.

1.3. Prioritet: Jačanje potpore lokalnih i županijskih uprava i institucija za suradnju između dviju županija



1.3.1. Intervencija: Jačanje potpore lokalnih i županijskih uprava

Cilj:

Jačanje potpore (financijske, organizacijske, promotivne i političke) županijske i lokalne samouprave za programe i projekte koji povezuju i jačaju suradnju poduzetnika iz obje regije.

Opravdanost:

Analiza upitnika otkriva da poduzetnici iz obje županije smatraju da lokalna uprava ne stimulira dovoljno zajedničku suradnju. To je također bilo prepoznato kao slabost u SWOT analizi, koja je provedena na radionicama.

Opis:

Lokalna i županijska samouprava odgovorna je za formiranje i provedbu javnih politika u području njihovih ovlasti, dakle, donositelji odluka na lokalnoj i županijskoj razini su ključni akteri u iniciranju prekograničnog poduzetništva između pokrajine Somogy i Virovitičko-podravske županije. Potpora prekograničnom poduzetništvu je od zajedničkog interesa za obje regije, jer su mala i srednja poduzeća generatori gospodarskog rasta te stoga predstavljaju i mjere za poboljšanje prekograničnih poduzetničkih projekata koji bi mogli dovesti do oživljavanja lošeg gospodarskog stanja obje županije.

Sadašnji sustav poticaja predviđenih za investitore u pokrajini Somogy i Virovitičko-podravskoj županiji ne pokriva prekograničnu poduzetničku suradnju između dviju županija. Iz tog razloga, lokalne i županijske samouprave trebaju poduzetnicima osigurati financijsku, organizacijsku, promotivnu i političku podršku, kako bi se omogućilo njihovo širenje poslovanja u pograničnom području.

Indikatori:

Broj zajednički organiziranih sastanaka između predstavnika lokalne samouprave obiju županija;

Broj zajednički pokrenutih prekograničnih poduzetničkih projekata;

Stopa rasta prihoda poduzeća;

Stopa rasta prihoda županijskih proračuna.

1.3.2. Intervencija: Jačanje potpore za suradnju poduzetnika iz obje regije

Cilj:

Jačanje potpore za suradnju poduzetnika iz obje županije kroz uključivanje ciljeva i aktivnosti te suradnje u razvojnim programima i projektima u poduzetništvu, ruralnom razvoju, razvoju klastera i lokalnih akcijskih grupa (LAG).



Opravdanost:

Identificirana je potreba za jačom poduzetničkom prekograničnom suradnjom kroz provedenu osnovnu analizu koja se sastojala od analiziranja cjelokupne raspoložive dokumentacije i studije o stanju poduzetništva u pokrajini Somogy i Virovitičko-podravskoj županiji.

Opis:

Razvojni programi su osnova za daljnji razvoj obje regije. Oni također služe kao osnova za financiranje poduzetničkih projekata. Na području Virovitičko-podravske županije formiraju se Lokalne akcijske grupe (LAG) na principu EU LEADER pristupa za gradove Slatinu i Orahovicu. LAG-ovi i njihove lokalne razvojne strategije otvaraju mogućnost za sufinanciranje zajedničkih poduzetničkih projekata iz fondova EU. Međutim, preduvjet je da se ciljevi, prioriteti i aktivnosti za prekogranično poduzetništvo integriraju u razvojne županijske dokumente. Stoga bi se sve razvojne strategije obiju županije trebale sastojati od više održivih ciljeva i jasnih mjera za prekogranične poduzetničke inicijative. To je posebno važno jer će Hrvatska uskoro ući u EU, što znači da će se ti ciljevi i mjere možda zajednički ostvariti pomoću strukturnih fondova koji će biti na raspolaganju za smanjenje gospodarske nejednakosti među europskim regijama.

Indikatori:

Broj zajednički prijavljenih EU projekata;

Broj zajedničkih prekograničnih projekata za poduzetništvo koje financira EU.

1.3.3. Intervencija: Podrška razvoju suradnje između poduzetnika iz obje županije

Cilj:

Podrška razvoju suradnje između poduzetnika iz obje županije kroz koordinirane aktivnosti poslovnih udruga (poslovne i obrtničke komore i udruge) uključujući ciljeve i aktivnosti te suradnje u svojim programima i projektima.

Opravdanost:

Jedan od najčešćih prijedloga od strane sudionika radionica bio je ojačati podršku nadležnih poslovnih udruga i komora u jačanju zajedničkih prekograničnih projekata između poduzetnika iz pokrajine Somogy i Virovitičko-podravske županije. Neadekvatna podrška lokalnih poslovnih udruga u prekograničnom poduzetništvu također je identificirana kao jedna od slabosti u SWOT analizi.

Opis:

Županijske gospodarske i obrtničke komore, kao i županijske turističke zajednice, mogle bi imati snažniju ulogu u prekograničnoj suradnji između poduzetnika iz pokrajine Somogy i Virovitičko-podravske županije. Kao prvo, suradnja između tih institucija iz obje županije



treba se unaprijediti kako bi mogli pružiti stručnu pomoć i savjetovati poduzetnike te poslužiti kao veza u provedbi njihovih zajedničkih poduzetničkih projekata. Kao drugo, oni bi također trebali imati bolju suradnju s lokalnom samoupravom; promicati interese prekogranične poduzetničke suradnje i predstaviti lokalnim donositeljima odluka značaj podržavanja takvih poduzetničkih inicijativa.

Indikatori:

Broj susreta gospodarskih/obrtničkih komora/turističkih zajednica obje županije;

Broj sastanaka između gospodarskih/obrtničkih komora/turističkih zajednica i predstavnika lokalne samouprave.

1.3.4. Intervencija: Potpora jačanju prekogranične suradnje od strane lokalnih i regionalnih uprava iz obje županije

Cilj:

Potpora jačanju prekogranične suradnje putem regionalnih i lokalnih uprava iz obje županije kroz lobiranje na nacionalnoj razini, u okviru unapređenja sveukupnih bilateralnih odnosa između Hrvatske i Mađarske.

Opravdanost:

Osnovna analiza obje županije pokazala je da su neučinkovite javne politike na nacionalnoj razini najvažniji razlog za nepovoljnu poslovnu klimu u pokrajini Somogy i Virovitičko-podravskoj županiji. Nadalje, mađarski ispitanici su istaknuli kao treći najproblematičniji čimbenik izvoza u Hrvatsku složenost poreznih propisa, komplicirane procedure i korupciju u prekograničnom području.

Opis:

Županijski donositelji odluka s obje strane granice trebali bi postati aktivniji u zagovaranju prekogranične suradnje između poduzetnika iz pokrajine Somogy i Virovitičko-podravske županije. Uža suradnja s državnim tijelima odgovornim za bilateralne odnose između Mađarske i Hrvatske pomoći će boljoj integraciji dviju regija i otvaranju mogućnosti za privlačenje novih investicija u najperspektivnije sektore. Kao što su anketirani sudionici iz Mađarske i Hrvatske dogovorili, i jedni i drugi vide ulazak Hrvatske u EU kao priliku za bolju i lakšu suradnju. U tom kontekstu, suradnja između nacionalnih i županijskih donositelja odluka može biti korisna za prijenos znanja na hrvatsku stranu granice o poslovanju u EU, a mađarska strana može imati koristi od lakšeg širenja na hrvatsko tržište uz upoznavanje s poslovnom praksom i običajima.

Indikatori:

Iznos stranih ulaganja (EUR);

Broj sastanaka između predstavnika županije i nacionalnih donositelja odluka;

Broj zajedničkih hrvatsko-mađarskih poduzetničkih projekata.



2. Cilj: Razviti pristupačnost u pograničnom području

Cilj:

Cilj je razviti pristupačnost u dvije regije kroz izgradnju cestovnih mreža, prekograničnog trajektnog prijevoza i biciklističkih staza u području rijeke Drave. Ključni element ovog cilja je jačanje sudjelovanja u pripremi i provedbi zajedničkih infrastrukturnih projekata.

Opravdanost:

Nakon analize stanja i primarnog istraživanja pokazalo se da su glavne prepreke za poboljšanje u obje županije periferni i neadekvatni tranzitni uvjeti te ograničen broj graničnih prijelaza. Ovaj prioritet neizravno pridonosi ostvarenju cilja gospodarskog poboljšanja opisanog u strateškom planu.

2.1. Prioritet: Razvoj prometne infrastrukture u obje regije

2.1.1. Intervencija: Razvoj cestovne mreže, uključujući otvaranje novih graničnih prijelaza između dviju županija

Cilj:

Razvoj cestovne mreže, uključujući otvaranje novih graničnih prijelaza između dviju zemalja.

Opravdanost:

Prema analizi stanja, nedostatak prometne infrastrukture doprinosi nazadovanju gospodarskog razvoja i pokrajine Somogy i Virovitičko-podravske županije. Neadekvatan broj i kapacitet cestovnih graničnih prijelaza negativno utječe na vanjsku trgovinu između dviju zemalja.

Prema anketi, prometna je infrastruktura također percipirana kao jedna od najznačajnijih prepreka za bilateralnu (prekograničnu) suradnju.

Opis:

Do izrade ovog strateškog dokumenta postojalo je mnogo razvojnih planova cestovnih mreža: oni su dobro sažeti u Planu korištenja zemljišta regije Somogy (aktualiziranom u studenom 2010.). Tijekom izrade plana i dokumenta kontinuirano su se vodili razgovori i koordinacija između pokrajine Somogy i hrvatskih graničnih županija.

Kao prvo, potrebno je pregovarati i finalizirati planove o poboljšanju cestovne mreže. Pri planiranju cestovne mreže moraju se uzeti u obzir i hrvatske i mađarske ideje i planovi o poboljšanju cestovne mreže. Na taj će se način stvoriti jedinstvena cestovna mreža koja će se povezivati s regionalnim i europskim cestovnim mrežama.

Potrebno je izraditi tehničke planove i dobiti pravno odobrenje za odabranu verziju (ako to već nije učinjeno). Kada budu gotovi planovi i stečene potrebne ovlasti, započinje potraga za investitorima i građevinarima.



Indikatori:

Dužina poboljšane cestovne mreže (km);

Dužina novih cesta (km);

Broj novih graničnih prijelaza.

2.1.2. Intervencija: Razvoj prekograničnog trajektnog prijevoza

Cilj:

Cilj je poboljšati trajektni prijevoz između dviju zemalja.

Opravdanost:

Poboljšanje trajektnog prijevoza između dviju županija je ključni faktor za povećanje pomorskog prijevoza i poslovnih odnosa između Mađarske i Hrvatske. Također je potrebno poboljšati gospodarski rast pogranične regije.

Opis:

Novi trajektni prijevoz sadržan u Planu korištenja zemljišta regije Somogy uključit će Vízvár, Drávatamási, Szentborbás, Babócsa i Őrtilos. Prvi korak mora biti finalizacija plana poboljšanja trajektne mreže. Kada budu gotovi planovi i stečene potrebne ovlasti, započinje potraga za investitorima i građevinarima.

Indikatori:

Nove trajektne luke;

Broj novih trajektnih linija.

2.1.3. Intervencija: Izgradnja biciklističkih staza uz rijeku Dravu i u okolnim područjima

Cilj:

Izgradnja biciklističkih staza uz rijeku Dravu i u okolnim područjima.

Opravdanost:

Mreža biciklističkih staza županije je nerazvijena. Nema biciklističkih staza između naselja. Kontinuirana biciklistička ruta može se naći samo oko jezera Balaton. Razvoj mreže biciklističkih staza pomoći će poboljšanju biciklističkog turizma, uzimajući u obzir prirodne uvjete županije. Tijekom posljednjih nekoliko godina u Mađarskoj su definirane biciklističke staze. Mnoge od njih djeluju kao dio EuroVelo. Već je izgrađen dio biciklističkih ruta kroz Austriju, Sloveniju i Hrvatsku. Spajanjem ove rute na EuroVelo, regija će se spojiti s međunarodnim biciklističkim turizmom. [16]



Opis:

Elementi državnih i regionalnih biciklističkih mreža precizirani su Županijskim razvojnim planom. Izrada ruta unutar naselja provodi se prema planovima razvoja naselja.

Prvi korak mora biti finalizacija Plana poboljšanja biciklističke mreže. Kada budu gotovi planovi i stečene potrebne ovlasti, započinje potraga za investitorima i građevinarima.

Indikatori:

Dužina novo izgrađenih biciklističkih ruta (km).

2.1.4. Intervencija: Jačanje sudjelovanja u pripremi i provedbi zajedničkih infrastrukturnih projekata

Cilj:

Svrha je sudjelovanje aktera s obje strane granice u pripremi i provedbi zajedničkih infrastrukturnih projekata.

Opravdanost:

Infrastruktura pokrajine Somogy je vrlo loša, a prema odgovorima na upitnik, i nerazvijena. Opća infrastruktura dobila je ocjenu 2,95 od 7 (prema međunarodnim standardima 1 predstavlja vrlo nerazvijenu infrastrukturu, a 7 opsežnu i učinkovitu). Nerazvijena prometna infrastruktura također je od strane ispitanika iz Virovitičko-podravske županije identificirana kao važna prepreka u poslovanju s mađarskim poduzetnicima. Osim toga, SWOT analiza je pokazala kao slabost i nedostatak prometnih veza između dviju regija. Može se konstatirati da loša prometna povezanost između pokrajine Somogy i Virovitičko-podravske županije predstavljaju ozbiljnu prepreku u pokretanju poduzetničke suradnje.

Opis:

Prometna infrastruktura je važan uvjet za stvaranje i pružanje podrške poslovnom okruženju. Trenutna je cestovna i riječna infrastruktura i u pokrajini Somogy i Virovitičko-podravskoj županiji zastarjela, što još više usporava poslovnu suradnju između dviju regija. Stoga obje regije trebaju poboljšati suradnju u planiranju, pripremi i provedbi zajedničkih infrastrukturnih projekata kako bi se dvije regije zbližile. To uključuje korištenje svih dostupnih domaćih financijskih izvora (regionalnih, državnih proračuna), ali i zajedničko apliciranje na infrastrukturne projekte za EU fondove.

Indikatori:

Broj zajednički primijenjenih / odobrenih infrastrukturnih projekata za EU fondove:

Duljina novoizgrađenih prometnica (km).



3. Cilj: Razviti konkurentsku, tržišno orijentiranu proizvodnju ključnih industrija

3.1. Prioritet: Konkurentska, tržišno orijentirana proizvodnja poljoprivrednih i prehrambenih lokalnih proizvoda iz obje regije

Cilj:

Opremiti i poticati lokalnu prehrambenu industriju za proizvodnju zdravih proizvoda s visokom razinom dodanih vrijednosti i odlične kvalitete.

Opravdanost:

Prema analizi stanja, prehrambena industrija pridonosi sa 7% cijeloj prerađivačkoj industrije pokrajine Somogy, međutim, time se ne iskorištava njen puni potencijal. Unutar prerađivačke industrije u Virovitičko-podravskoj županiji, proizvodnja hrane ima posebnu ulogu.

Osim velikih prehrambenih tvrtki koje posluju u regiji, mala i srednja prehrambena poduzeća također trebaju imati priliku plasirati dio svojih proizvoda na domaćem i međunarodnom tržištu i biti u stanju zadovoljiti strogu kvalitetu i sigurnosne zahtjeve koji stupaju na snagu nakon ulaska u EU. Ta poduzeća trebaju pomoć u razvoju suradnje i vertikalne integracije koji će omogućiti da prehrambena industrija bude učinkovitija i usmjeriti poljoprivredni sektor u regiji na novom smjeru razvoja prema modelu znanja i intenzivnog rada.

3.1.1. Intervencija: Jačanje i širenje suradnje među relevantnim akterima na obje strane putem organiziranja tematskih bilateralnih poslovnih događanja o poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima

Cilj:

Cilj je poboljšati komunikaciju, proširiti poslovne odnose i ponuditi profesionalno poslovno iskustvo kroz organiziranje dvojezičnih poslovnih sastanaka o poljoprivredi i prehrambenoj industriji.

Opravdanost:

Poljoprivreda i prehrambena industrija imaju vrlo važnu ulogu u gospodarstvu županija – prikladne su prirodi županije - i to je razlog zašto one funkcioniraju kao neovisni sektor.

Opis:

Poslovni susreti organizirani su prema prethodno opisanoj metodi (vidi Intervencija 1.1.2.)

Indikatori:

Broj organiziranih poslovnih sastanaka

Broj sudionika (ljudi / organizacije)



Rezultati o zadovoljstvu (koliko je sastanak bio uspješan, na ljestvici do 10 rezultat mora biti najmanje 7).

3.1.2. Intervencija: Poticanje identifikacije lokalnih, tradicijskih proizvoda i brandova putem organizacije zajedničkih sajmova s lokalnim proizvodima

Cilj:

Cilj ove intervencije je identificirati i popularizirati domaće i tradicionalne poljoprivredne i prehrambene proizvode organiziranjem sajmova kako bi se proizvodi prezentirali i pružile prilike za daljnje poslovne odnose.

Opravdanost:

Osim uvođenja lokalnih proizvoda u druge zemlje, daljnji ciljevi ove intervencije su razlikovati lokalne namirnice unutar ponude proizvoda na tržištu, naglašavati izvrsnost namirnice i njeno podrijetlo, štititi proizvođače hrane, utjecati na potrošačke odluke kroz pružanje adekvatnih informacija, širiti opću kulturu o potrošnji hrane, pozivati proizvođače hrane na podizanje kvalitete i jačati lokalni imidž.

Opis:

Ova mjera uključuje odgovornost za organiziranje prehrambenih sajmova (sezonski) s lokalnim proizvodima u obje zemlje, nekoliko puta godišnje. Lokalni proizvođači hrane i proizvođači iz susjednih zemalja izlagat će na sajmovima. Ovi sajmovi nude velike mogućnosti za profesionalne i poslovne odnose.

Indikatori:

Broj organiziranih sajmova

Broj izlagača

Broj posjetitelja

3.1.3. Intervencija: Razvijanje bilateralne proizvodnje, prerade i prodajnih lanaca

Cilj:

Cilj ove intervencije je pomoći u uspostavi proizvodnje, prerade i marketinškog lanca poboljšanjem suradnje između poljoprivrednih i prehrambenih poduzeća i poduzetnika.

Opravdanost:

Sektor prehrambene industrije u Mađarskoj karakterizira veliki broj malih i srednjih poduzeća. Udruživanje snaga malih i srednjih poduzeća je ključ za povećanje njihove konkurentnosti u odnosu na multinacionalne kompanije. Mali i srednji poduzetnici mogu smanjiti svoj nepovoljan položaj formiranjem zadruga, jer kao mali imaju određene nedostatke. Suradnja



će malim i srednjim poduzećima omogućiti kombinaciju svojih komparativnih prednosti i prevladati nedostatke pojedinih tvrtki. To se podjednako odnosi na vertikalne i horizontalne integracijama. U skladu s tržišnim očekivanjima, veliki kupci i trgovački lanci zahtijevaju nesmetanu dostavu i trajnu kvalitetu. Dobavljač može zadovoljiti povećana očekivanja samo kroz integraciju i suradnju. U prilagodbi na zahtjeve tržišta marketinške i prerađivačke organizacije te zadruge odigrale su važnu ulogu. Uspostava zadrugarstva pridonosi boljoj poziciji poduzeća u prerađivačkoj industriji zbog zajedničkog i ravnomjernog ulaska na tržište te je time poboljšana i njihova konkurentnost. [4]

Opis:

Prvi korak ove intervencija je identifikacija županijskih poduzetnika, proizvođača i distributera. To se djelomično može obaviti u sklopu prethodno opisane online poslovne baze podataka. Funkcionalna poboljšanja mogu predstavljati veliku priliku za stvaranje proizvodnog, preradbenog i marketinškog lanca (uzimajući u obzir da mnogi poljoprivrednici imaju ograničen pristup internetu). Stoga je bitno da se obavi papirnata registracija zbog izrade baze podataka. Poljoprivredno-prehrambeni poslovni događaji i lokalni sajmovi mogu funkcionirati kao forumi za izgradnju poslovnih odnosa.

Indikatori:

Broj novoformiranih poslovnih odnosa

3.1.4. Intervencija: Jačanje suradnje u razvoju zadrugarstva i poslovnih udruga

Cilj:

Jačanje suradnje u razvoju zadrugarstva i poslovnih udruga u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji, kao i ostalim djelatnostima i uslugama.

Opravdanost:

Kao što je identificirano na radionicama, kroz razgovore, SWOT analizu i upitnike, poljoprivrede i prehrambene industrije su dva sektora, osim turizma, u kojima će zajednički poduzetnički prekogranični projekti najvjerojatnije dati pozitivne rezultate.

Opis:

Vertikalni će klasteri u prehrambenoj industriji i poljoprivredi omogućiti poduzetnicima iz obje županije da postanu konkurentniji, da razmjenjuju pozitivna poslovna iskustva, nove ideje, know-how, nove tehnologije, da se lakše šire na nova tržišta i lakše prilagode potrebama kupaca. Ova bi vertikalna integracija također trebala biti podržana od strane relevantnih poslovnih udruženja koji bi trebali djelovati kao posrednik u povezivanju poduzetnika s različitih strana granice.

Indikatori:

Broj vertikalnih klastera



3.1.5. Intervencija: Jačanje pozicije Sveučilišta u Kaposváru kao centra znanja u području regionalnog poljoprivrednog gospodarstva

Cilj:

Jačanje pozicije Sveučilišta u Kaposváru kao centra znanja u području regionalnog poljoprivrednog gospodarstva.

Opravdanost:

Sveučilišni sektor je najveći potencijalni kreator znanja i vrijednosti u Južnom Podunavlju, ali su njegovi odnosi s poslovnim sektorom u mnogim aspektima slabi. Važno je identificirati potencijalne veze između ta dva sektora i stvoriti institucionalne uvjete za uspostavljanje odnosa. Uspješna suradnja između poslovnog sektora i sveučilišta može jamčiti razvoj okruženju koje je sposobno cijeniti inovacije. Sveučilište u Kaposváru je izvrsno mjesto za inovativno istraživanje u poljoprivredi, tako da lako može postati središte znanja za regionalno poljoprivredno gospodarstvo.

Opis:

Suradnja između Sveučilišta u Kaposváru i poduzetnika koji djeluju u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji treba biti uspostavljena na redovitim radionicama, gdje se poduzeća mogu informirati o najnovijim istraživačkim projektima i rezultatima na Sveučilištu, a Sveučilište može dobiti neke povratne informacije o iskustvu poduzeća.

Indikatori:

Radionice organizirane između Sveučilišta u Kaposváru i poduzetnika koji posluju u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji

3.2. Prioritet: Razvoj zajedničkih turističkih usluga kroz jačanje suradnje među poduzetnicima u obje regije

Cilj:

Cilj ovog prioriteta je poduprijeti složeni razvoj ekoturizam na području rijeke Drave i njene okolice. Kao rezultat toga, zajednički će ekoturistički proizvodi biti izrađeni na temelju održive bogate prirodne i kulturne baštine. Analiza stanja i primarno prikupljanje podataka (radionice) istaknuli su da potencijal za suradnju između dviju zemalja postoji, ali je značajno područje granice uz rijeku Dravu nedovoljno iskorišteno.

Opravdanost:

Granicu dviju županija predstavlja rijeka Drava koja nudi brojne neiskorištene mogućnosti za eko-turizam i aktivan turizam (vodni turizam, biciklistički turizam, itd.) - uz očuvanje ravnoteže i čistoću prirode - u bližoj i široj okolini rijeke. Koordinacija postojećih projekata i razvoj novih, zajedničkih turističkih usluga su jednako važni za poboljšanje lokalnog gospodarstva.



3.2.1. Intervencija: Razvoj zajedničkog aktivnog turizma (vodnog i biciklističkog), kulturnog i gastro turizma

Cilj:

Cilj ove intervencije je razviti zajednički aktivni turizam (vodni i biciklistički), kulturni i gastro turizam na rijeci Dravi uz očuvanje prirode.

Opravdanost:

Prema analizi stanja, brdovita i šumovita područja pokrajine Somogy te njezin krajolik pružaju dobar potencijal za ekološki orijentiran turizam, kao što su eko-turizam, vodni turizam, i nekoliko drugih vrsta aktivnog turizma. Određena količina tih grana turizma već postoji u regiji, posebice u Nacionalnom parku Dunav-Drava (DDNP). Zbog stroge granične kontrole, licenciranja iz DDNP i nedostatka turističkih objekata područje rijeka je do sada nedovoljno iskorišteno, što je rezultiralo u nedostatkom značajnih prihoda iz turizma za mikro regiju u pograničnom području. [3]

Zbog značajnog kulturnog i povijesnog sadržaja, Virovitičko-podravska županija ima stvarni potencijal da razvije kulturni i obrazovni turizam sa sportskim i rekreativnim objektima.

Na temelju iskustva sa radionica, potvrđeno je da postoji veliki potencijal, potreba i spremnost na suradnju među turističkim dionicima obje županije.

Opis:

Glavni elementi intervencije su:

• Razvijanje zajedničkog aktivnog turizma (vodnog i biciklističkog), kulturnih i gastro turističkih proizvoda i programa s posebnom pažnjom na održivost ekosustava Drave i okolicu

• Organiziranje nekoliko zajedničkih događanja

• Priprema i objavljivanje tematskih trojezičnih (hrvatski, mađarski, engleski) turističkih vodiča (i elektronskih i tiskanih), uključujući atrakcije, programe, pružatelje usluga (smještaja, prehrane, itd.)

• Zajedničke PR aktivnosti

Indikatori:

Broj pružatelja turističkih usluga

Broj zajednički provedenih turističkih usluga i programa

Broj turista i turističkih noćenja provedenih u sklopu aktivnog, kulturnog i gastro turizma

Broj zajednički organiziranih događanja

Broj tematskih turističkih trojezičnih vodiča trojezični (elektronskih i tiskanih)



3.2.2. Intervencija: Razvoj zajedničkih proizvoda/usluga u zdravstvenom i vitality turizmu

Cilj:

Razvoj zajedničkih proizvoda/usluga u zdravstvenom i vitality turizmu.

Opravdanost:

Regija je bogata termalnim i mineralnim lječilištima. Zahvaljujući ovom prirodnom fenomenu, u regiji postoje brojna lječilišta (Barcs, Babócsa, Tarany, Nagyatádu, Csokonyavisonta, Szulok). Nažalost, mnoga od tih lječilišta su mala i namijenjena su samo za lokalne potrebe: njihov turistički potencijal je neznatan. Ne postoje velika i visoko kvalitetna lječilišta sa širokim rasponom usluga u regiji.

Da bi se iskoristile mogućnosti potrebno je poboljšati usluge povezane s prirodnim znamenitostima - osobito u slučaju proizvoda i usluga koji mogu imati konkurentne prednosti na inozemnom tržištu, kao što je širenje medicinskih usluga i visoka kvaliteta lječilišnih smještaja. [17]

Opis:

Glavni elementi intervencije su:

• Razvoj zajedničkih medicinskih i vitality turističkih proizvoda i programa

• Organiziranje nekoliko zajedničkih događanja

• Priprema i objavljivanje tematskih trojezičnih (hrvatski, mađarski, engleski) turističkih vodiča (i elektronskih i tiskanih), uključujući atrakcije, programe, pružatelje usluga (smještaja, prehrane, itd.)

• Zajedničke PR aktivnosti

Indikatori:

Broj zajednički osmišljenih termalnih i medicinski turističkih proizvoda i usluga

Broj turista i turističkih noćenja provedenih u sklopu termalnog i medicinskog turizma

Broj zajednički organiziranih događanja

Broj tematskih turističkih trojezičnih vodiča trojezični (elektronskih i tiskanih)

3.2.3. Intervencija: Zajednički razvoj i povezivanje turističke infrastrukture

Cilj:

Zajednički razvoj i povezivanje turističke infrastrukture (biciklističke i pješačke staze, vinske ceste, sportsko-rekreacijski objekti, sportski i ugostiteljski objekti na rijeci Dravi i sl.)



Opravdanost:

Iako pokrajina Somogy i Virovitičko-podravska županija imaju velik potencijal kao turističke regije, turistička je infrastruktura i aktivnosti na niskoj razini (isključujući području jezera Balaton u pokrajini Somogy). Male smještaj sposobnosti, nedostatak turističkih objekata / infrastrukture i nedovoljna turistička ponuda vjerojatno su glavni razlozi za relativno mali broj turističkih dolazaka i noćenja.

Na primjer, biciklističke staze su nerazvijene: neznatna je duljina i broj ruta, a usluge su dostupne u samo nekoliko mjesta. Ostale usluge, poput odmorišta i restorana dostupne su samo u ograničenom broju - tako da ne odgovaraju očekivanjima. [17]

Opis:

Razvijena turistička infrastruktura važan je uvjet za kvalitetnu turističku djelatnost. Zajednički razvoj i povezivanje turističke infrastrukture (biciklističke i pješačke staze, vinske ceste, sportsko-rekreacijski objekti, sportski i ugostiteljski objekti na rijeci Dravi i sl.) ojačat će prekogranične turističke usluge. Stoga, obje regije trebaju poboljšati suradnju u planiranju, pripremi i provedbi zajedničkih infrastrukturnih projekata kako bi se zbližile. To uključuje korištenje svih dostupnih domaćih financijskih izvora (regionalnog, državnog proračuna), ali i zajedničku prijavu turističkih infrastrukturnih projekata na EU fondove.

Indikatori:

Broj novoosnovanih turističkih objekata i infrastrukture

3.2.4. Intervencija: Razvoj suradnje između turističkih klastera

Cilj:

Razvoj destinacijskog menadžmenta (povezivanje turističkih klastera) u obje regije uz područje rijeke Drave.

Opravdanost:

Na provedenim radionicama tijekom primarnog prikupljanja podataka naglašena je važnost i potreba za suradnjom između turističkih klastera koji konvergiraju nekoliko pružatelja usluga, poduzeća, općine, druge organizacije.

Opis:

Nakon utvrđivanja relevantnih turističkih klastera, u cilju poticanja suradnje treba provoditi slijedeće aktivnosti:

• Uspostavljanje online (dvojezične) zajedničke baze podataka kako bi se olakšalo stvaranje kontakta

• Organiziranje zajedničkih dvojezičnih događanja i tematskih konferencija za članove turističkih klastera

Indikatori:



Broj uspostavljenih zajedničkih baza podataka

Broj organiziranih zajedničkih događanja

Broj organizacija koje sudjeluju na događanjima

3.2.5. Intervencija: Uspostavljanje virtualnog turističko informativnog centra

Cilj:

Cilj ove intervencije je uspostavljanje virtualnog turističko informativnog centra

Opravdanost:

Postoji nekoliko postojećih turističkih atrakcija i programa s obje strane granice, ali broj posjetitelja sa "druge strane" je sasvim zanemariv. Razvoj informacijske razmjene doprinio bi poboljšanju turističkog sektora uz granicu.

Opis:

Osnovna aktivnost ove intervencije je uspostava virtualnog trojezičnog (hrvatski, mađarski, engleski) informacijskog centra koji daje aktualne informacije o turističkim atrakcijama, uslugama i programima druge županije.

Indikatori:

Broj osnovanih virtualnih međuregionalnih turističkih informacijskih centara

Broj registriranih pružatelja usluga na portalu

Broj elektronski naručenih turističkih usluga

3.3. Prioritet: Poboljšanje tržišne pozicije i konkurentnosti poduzeća u industriji građevinskog materijala

Cilj:

Cilj je poboljšati tržišnu poziciju i konkurentnost poduzeća u industriji građevinskog materijala kroz razvijanje prekogranične suradnje na obje strane granice.

Opravdanost:

Postojanje ovog prioriteta dolazi iz prijedloga prikupljenih od lokalnih poduzetnika tijekom radionice. Prijevoz građevinskog materijala (npr. riječni balast, betonski predmeti i blokovi) je relativno skup, stoga se primarno prodaju na lokalnim tržištima (~ 150 kms). Time se opravdava prekogranična trgovina tih proizvoda. Nekoliko tvrtki na tom tržištu iz mađarskog pograničnog područja objasnilo je da se trenutno prodajom svojih proizvoda nalaze u "pola kruga", jer oni nisu prisutni na tržištu u Hrvatskoj. U međuvremenu, u narednim godinama se očekuje rast ulaganja u infrastrukturu, to znači veće tržište za građevinsku industriju. Njihov je prijedlog da se u strategiji posebno navede promocija poslovnih odnosa na tom tržištu.



3.3.1. Intervencija: Organiziranje bilateralnih tematskih poslovnih događanja zbog poboljšanja poslovnih odnosa u industriji građevinskog materijala

Cilj:

Cilj je poboljšati komunikaciju, proširiti poslovne odnose i da podijeliti profesionalno poslovno iskustvo kroz organiziranje dvojezičnih poslovnih sastanaka u industriji građevinskih materijala.

Opravdanost:

Proizvodnja građevinskog materijala (npr. riječni balast, betonski predmeti i blokovi) predstavljaju važan dio gospodarskog života pokrajine Somogy i to je razlog da oni funkcioniraju kao neovisan sektor.

Opis:

Poslovni susreti organizirani su po prethodno opisanoj metodi (vidi intervenciju 1.1.2.)

Indikatori:

Broj organiziranih poslovnih sastanaka;

Broj sudionika (ljudi / organizacije);

Rezultati o zadovoljstvu sudionika (koliko je uspješan bio sastanak, na ljestvici od 10 rezultat mora biti najmanje 7).

3.3.2. Intervencija: Razvijanje bilateralne proizvodnje, prerade i prodajnih lanaca u industriji građevinskog materijala

Cilj:

Cilj intervencije je pomoći u uspostavi proizvodnje, prerade i prodajnog lanca putem poboljšanja suradnje između poduzeća i poduzetnika u industriji građevinskih materijala.

Opravdanost:

Nekoliko tvrtki na tom tržištu iz mađarskog pograničnog područja prodaju svoje proizvode u "pola kruga", jer nisu prisutni na tržištu u Hrvatskoj. U međuvremenu se u narednim godinama očekuje rast ulaganja u infrastrukturu, što znači veće tržište za građevinsku industriju.

Opis:

Prvi korak intervencije mora biti identifikacija županijskih poduzetnika, proizvođača i distributera. To se može obaviti u sklopu prethodno opisanog online baze podataka poslovanja. Funkcionalna poboljšanja mogu dati značajnu priliku za stvaranje proizvodnje,



prerade i prodajnog lanca. Poslovna događanja vezana uz industriju građevinskog materijala mogu funkcionirati kao forumi za izgradnju poslovnih odnosa.

Indikatori:

Broj novoformiranih poslovnih odnosa.



VI. BIBLIOGRAFIJA

1) Programming document of South Transdanubia Operational Programme 2007-2013 (The Government of the Republic of Hungary, version 05.07.2007.)

2) Programming document of Economic Development Operational Programme 2007-2013 (The Government of the Republic of Hungary, version 22.07.2009)

3) Programming document of Hungary-Croatia IPA cross-border co-operation 2007-2013 (version 22.11.2007.)

4) The Regional Innovation Strategy of South Transdanubia (South Transdanubian Regional Development Agency, 2004)

5) Development Programme of Business Services in South Transdanubian Region (EX ANTE Consulting, 30.06.2006.)

6) Somogy County’s Spatial Development Programme (Somogy Development Union, Kaposvár, 2002.)

7) Statistical Review of Somogy County 2011/4 (HCSO, 2012.)

8) Regional characteristics of enterprises’ innovation activities, Statistical Report 2009/59 (HCSO, 2009.)

9) Innovation Union Scoreboard 2011 (European Commission, 2011)

10) The Global Competitiveness Report 2010–2011 (World Economic Forum, 2011)

11) Statistical Yearbook of Somogy County, 2010 (HCSO, 2011)

12) The World Bank’s Doing Business website (http://www.doingbusiness.org)

13) Hungarian Central Statistical Office’s website (www.ksh.hu)

14) EUROSTAT’s website (http://epp.eurostat.ec.europa.eu)

15) Website of Somogy Chamber of Commerce (www.skik.hu)

16) Land Use Plan of Somogy County, Nov. 2010. (http://www.som-onkorm.hu/teruletrendezesi_terv/)

17) Tourism Strategy of South-Transdanubian Region, Regional Development Agency of South-Transdanubian Region (KPMG Consulting Ltd, 2006.)

http://www.doingbusiness.org/

http://www.ksh.hu/

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/

http://www.skik.hu/

http://www.som-onkorm.hu/teruletrendezesi_terv/

http://www.som-onkorm.hu/teruletrendezesi_terv/



VII. POPIS SLIKA

Slika 1. karta pokrajine Somogy (Izvor: Google Maps) ......................................................... 20

Slika 2. Mikro regije pokrajine Somogy (Izvor: Mađarski središnji ured za statistiku - HCSO) ............................................................................................................................................ 21

Slika 3. Virovitičko-podravska županija (Izvor: Google Maps) .............................................. 22

Slika 4. Gradovi i općine Virovitičko-podravske županije (Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske - prvo izdanje izvješća) ......................................................................... 23

Slika 5. Dinamika populacije između 2001. i 2011. godine (Izvor: Mađarski središnji ured za statistiku - HCSO) ................................................................................................................ 24

Slika 6. Cestovna povezanost koja spaja Virovitičko-podravsku županiju s Europom (Izvor: Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2011-2013.) ......................... 28

Slika 7. BDP po stanovniku po županijama u EUR, 2009. (Izvor: EUROSTAT) ................... 30

Slika 8. Bruto domaći proizvod po stanovniku u razdoblju 2000-2009. godine (Izvor: izračun autora, na temelju Državnog zavod za statistiku Republike Hrvatske - prvo izdanje izvješća) ............................................................................................................................................ 32

Slika 9. Omjer BDP-a po glavi stanovnika u Virovitičko-podravskoj županiji u odnosu na Hrvatsku u razdoblju 2000-2009. godine (Izvor: izračun autora, na temelju Državnog zavod za statistiku Republike Hrvatske - prvo izdanje izvješća) ..................................................... 33

Slika 10. Površina zemljišta po kategorijama korištenja zemljišta (%), 2011 (Izvor: HCSO) . 37

Slika 11. Udio u nacionalnoj industrijskoj proizvodnji po županijama, 2001. i 2010. (Izvor: HCSO) ................................................................................................................................. 40

Slika 12. Udio proizvodnih grana prema količini prodaje u Somogy, 2010 (Izvor: HCSO) .... 41

Slika 13. Vrijednost prodaje industrijskih proizvoda i njihov izvoz u 2010. (u udjelu,%) (Izvor: izračun autora na temelju Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Statistički godišnjak Republike Hrvatske 2011.) ................................................................................... 42

Slika 14. Udio proizvodnog i uslužnog sektora u bruto dodanoj vrijednosti, 2007 (Izvor: HCSO) ................................................................................................................................. 43

Slika 15. Turistički dolasci i noćenja u javnim smještajnim kapacitetima po županijama, 2009. (Izvor: HCSO) ...................................................................................................................... 44

Slika 16. Udio ležaja po mikroregijama u javnim smještajnim kapacitetima u pokrajini Somogy, 2010. (Izvor: HCSO) ............................................................................................. 45

Slika 17. Dinamika inozemnog ulaganja između 2001. i 2010. na temelju vrijednosti iz 2000. (Izvor: HCSO) ...................................................................................................................... 47



Slika 18. Uvoz i izvoz hrvatskih županija (osim grada Zagreba) u 2010., u milijunima kuna (Izvor: izračun autora, na temelju Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske - prvo izdanje izvješća 12.7.2011.) ................................................................................................. 50

Slika 19. Udjel uvoza i izvoza u 2009. i 2010. godini u Virovitičko-podravskoj županiji (Izvor: izračun autora, na temelju Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske - prvo izdanje izvješća 12.7.2011.) ............................................................................................................. 52

Slika 20. Stopa nezaposlenosti 2000-2010. (Izvor: HCSO) .................................................. 53

Slika 21. Broj registriranih tražitelja zaposlenja u odnosu na ekonomski aktivno stanovništvo po županiji, prosinac 2011. (Izvor: HCSO) ........................................................................... 53

Slika 22. Broj zaposlenih po djelatnostima u Somogy 2011. (Izvor: HCSO) ......................... 55

Slika 23. Stopa nezaposlenosti u Virovitičko-podravskoj županiji ......................................... 55

Slika 24. Broj zaposlenih po gospodarskim sektorima u Virovitičko-podravskoj županiji i Republici Hrvatskoj, 2011. ................................................................................................... 57

Slika 25. R&D troškovi po stanovniku 2005-2010., HUF (Izvor: HCSO) ............................... 59

Slika 26. Studenti preddiplomskog (BA/BSc) i poslijediplomskog (MA/MSc) studija prema stalnom prebivalištu po županijama, 2001. i 2011. (Izvor: HCSO) ........................................ 60

Slika 27. Raspodjela inovativnih poduzeća po regijama 2004-2006. (Izvor: HCSO) ............. 62

Slika 28. Raspodjela inovativnih poduzeća po djelatnostima i regijama, 2006. (Izvor: HCSO) ............................................................................................................................................ 63

Slika 29. Iznosi za razvoj jednog inovativnog poduzeća po županijama (tisuća Eura), 2006. (Izvor: HCSO) ...................................................................................................................... 63

Slika 30. Broj službeno registriranih poduzeća po županijama, 2011. (Izvor: HCSO) ........... 64

Slika 31. Broj registriranih poduzeća između 2000. i 2010. (Izvor: HCSO) ........................... 65

Slika 32. Udio aktivnih poduzeća i obrtničkih firmi po djelatnostima u Somogy, 2009. (Izvor: HCSO) ................................................................................................................................. 66

Slika 33. Broj registriranih poduzeća na 1000 stanovnika po gospodarskim sektorima, 2010. (Izvor: HCSO) ...................................................................................................................... 67

Slika 34. Najproblematičniji faktori poslovanja u Mađarskoj (Izvor: The Global Competitiveness Report 2010–2011, World Economic Forum) ............................................ 73

Slika 35. Najproblematičniji faktori poslovanja u Hrvatskoj (Izvor: The Global Competitiveness Report 2010–2011, World Economic Forum) ............................................ 74

Slika 36. Broj zaposlenih osoba (Izvor: Anketa provedena u ljeto 2012. godine od strane konzultanata) ....................................................................................................................... 76

Slika 37. Bruto godišnji promet (€) (Izvor: Anketa provedena u ljeto 2012. godine od strane konzultanata) ....................................................................................................................... 77



Slika 38. Postotak prihoda od izvoza (Izvor: Anketa provedena u ljeto 2012. godine od strane konzultanata) ....................................................................................................................... 77

Slika 39. Razina inovacija i strategija poduzeća (pitanja Da/Ne) (Izvor: Anketa provedena u ljeto 2012. godine od strane konzultanata) .......................................................................... 78

Slika 40. Najznačajnije prepreke poslovnom ponašanju (Izvor: Anketa provedena u ljeto 2012. godine od strane konzultanata) .................................................................................. 79

Slika 41. Najznačajnije prepreke prekograničnoj suradnji (Izvor: Anketa provedena u ljeto 2012. godine od strane konzultanata) .................................................................................. 80

Slika 42. Procjena prekogranične poslovne suradnje nakon što Hrvatska uđe u EU (Izvor: Anketa provedena u ljeto 2012. godine od strane konzultanata) .......................................... 80

Slika 43. Prosječna vrijednost 4 „stupa” (Izvor: Anketa provedena u ljeto 2012. godine od strane konzultanata) ............................................................................................................ 81

Slika 44. Osnovna infrastruktura (Izvor: Anketa provedena u ljeto 2012. godine od strane konzultanata) ....................................................................................................................... 82

Slika 45. Poslovno okruženje i pristup financijama (Izvor: Anketa provedena u ljeto 2012. godine od strane konzultanata) ............................................................................................ 82

Slika 46. Poslovno okruženje i pristup financijama (Izvor: Anketa provedena u ljeto 2012. godine od strane konzultanata) ............................................................................................ 83

Slika 47. Korištenje tnanosti i tehnologije i privljačenje ulaganja (Izvor: Anketa provedena u ljeto 2012. godine od strane konzultanata) .......................................................................... 84



VIII. POPIS TABLICA

Tablica 1. Struktura naselja u pokrajini Somogy u 2011. (Izvor: Mađarski središnji ured za statistiku - HCSO) ................................................................................................................ 21

Tablica 2. Struktura naselja Virovitičko-podravske županije u 2011. godini (Izvor: izračun autora, na temelju Državnog zavod za statistiku Republike Hrvatske - prvo izdanje izvješća) ............................................................................................................................................ 23

Tablica 3. Površina i broj stanovnika po gradovima i naseljima u 2011. godini (Izvor: izračun autora, na temelju Državnog zavod za statistiku, Godišnje izvješće Republike Hrvatske, 2011) ................................................................................................................................... 24

Tablica 4. Podaci o stanovništvu u pokrajini Somogy po mikroregijama u 2010. godini (Izvor: Mađarski središnji ured za statistiku - HCSO) ...................................................................... 25

Tablica 5. Stanovništvo Virovitičko-podravske županije 1961-2011. (Izvor: izračun autora, na temelju Državnog zavod za statistiku Republike Hrvatske - prvo izdanje izvješća) .............. 26

Tablica 6. Dohodci u pokrajini Somogy u 2010. (Izvor: HCSO) ............................................ 30

Tablica 7. Porez na osnovicu po poreznom obvezniku u mikro regijama, 2010. (Izvor: HCSO) ............................................................................................................................................ 31

Tablica 8. Kretanja BDP-a i BDP-a po stanovniku 2006-2009. godine (Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Eurosata, izračun autora) ................................................. 32

Tablica 9. Prosječna mjesečna neto plaća po djelatnostima u Virovitičko-podravskoj županiji (Izvor: Hrvatski zavod za statistiku, Statistički godišnjak Republike Hrvatske 2011.) ............ 34

Tablica 10. Bruto dodana vrijednost po djelatnostima u Somogy, 2010. (Izvor: HCSO) ....... 35

Tablica 11. Bruto dodana vrijednost (BDV) po gospodarskim djelatnostima u 2009. godini (Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske - prvo izdanje izvješća 2011) .......... 35

Tablica 12. Prinosi i požnjevena područja glavnih usjeva u pokrajini Somogy, 2011. (Izvor: HCSO) ................................................................................................................................. 38

Tablica 13. Površina zemljišta po kategorijama korištenja zemljišta u Virovitičko-podravskoj županiji (Izvor: a) Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2011. – 2013, b) Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Statistički godišnjak Republike Hrvatske 2011.) ................................................................................................................... 38

Tablica 14. Industrijska proizvodnja u pokrajini Somogy, 2010. (Izvor: HCSO) .................... 39

Tablica 15. Glavni turistički indikatori po mikro regiji, 2010. (Izvor: HCSO) .......................... 44

Tablica 16. Dolasci i noćenja turista u Virovitičko-podravskoj županiji u 2010. (Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske – Statističko izvješće 1436) .................................... 46

Tablica 17. Poduzeća u stranom vlasništvu, 2009. (Izvor: HCSO) ....................................... 47



Tablica 18. Poduzeća u stranom vlasništvu prema djelatnostima u Somogy, 2009. (Izvor: HCSO) ................................................................................................................................. 48

Tablica 19. Inozemna izravna ulaganja u Virovitičko-podravskoj županiji (Izvor: HNB, Županijska razvojna strategija Virovitičko-podravske županije 2011. – 2013) ...................... 48

Tablica 20. Izvoz od prodaje prema industrijskim pod-sekcijama u tekućim cijenama, u milijunima HUF, 2010. (Izvor: HCSO) .................................................................................. 49

Tablica 21. Uvoz i izvoz u Virovitičko-podravskoj županiji, u tisućama Eura (Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske - prvo izdanje izvješća 12.7.2011.) ......................... 51

Tablica 22. Glavni indikatori zaposlenosti u 2010. (Izvor: HSCO) ........................................ 52

Tablica 23. Stopa registriranih tražitelja zaposlenja po mikro regiji u Somogy, 2010. (Izvor: HSCO) ................................................................................................................................. 54

Tablica 24. Podaci o R&D jedinicama u Somogy, 2010. (Izvor: HSCO) ............................... 58

Tablica 25. R&D troškovi u postotku BDP-a, 2009. (Izvor: HSCO) ....................................... 58

Tablica 26. Broj studenata u visokoobrazovnim institucijama u Somogy (Izvor: HSCO) ....... 59

Tablica 27. Stanovništvo VPC, starosti 15 godina i više, ovisno o stupnju obrazovanja, 2001. (Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske) ....................................................... 61

Tablica 28. Broj poduzeća i njihova raspodjela po broju zaposlenih na dan 31. prosinca 2009. (Izvor: HSCO) ...................................................................................................................... 67

Tablica 29. Broj poduzeća u Virovitičko-podravskoj županiji i u Republici Hrvatskoj na dan 31. prosinca 2010. (Izvor: Statističko priopćenje za 2010; br. 11.1.2/2 od 14.02.2011.) ....... 68

Tablica 30. Podaci o industrijskim parkovima u Somogy (Izvor: Web stranica Gospodarske komore pokrajine Somogy [5]) ............................................................................................. 69

Tablica 31. Poduzetničke zone u Virovitičko-podravskoj županiji (Izvor: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske, http://zone.mingorp.hr/) ............... 70



DODATAK I. UPITNIK

Vaša organizacija je: � Privatna tvrtka � Općina/grad � Komora � Nevladina organizacija (NVO ) � Ostalo: ___________

I. Vaša tvrtka/organizacija

I/1. U kojem gradu i državi vaša organizacija ima glavno sjedište?

Grad: ___________________ Država: __________________

I/2. U Virovitičko podravskoj županiji u kojim gradovima/općinama imate podružnice/urede i od kad?

1. Podružnica Grad/općina: ___________________ Godina osnivanja: _______

2. Podružnica Grad/općina : ___________________ Godina osnivanja: _______

3. Podružnica Grad/općina : ___________________ Godina osnivanja: _______

I/3. Koji je okvirni broj zaposlenika vaše tvrtke u ovim podružnicama? � 1-9 � 10-19 � 20-49 � 50-249 � 250 i više

� Bez odgovora

I/4. U prošloj financijskoj godini, koliki su približni ukupni prihodi vaše tvrtke u županiji (Somogy ili Virovitičko-podravskoj)? �

0 - 50 000 EUR � 50 000 – 199 999 EUR � 200 000 – 499 999 EUR � 500 000 – 999 999 EUR � 1 000 000 – 2 999 999 EUR �3000 000 – EUR

� Bez odgovora

I/5. Koliki je postotak prihoda Vaše tvrtke u županiji (Somogy ili Virovitičko-podravskoj) koji ostvarujete od izvoza? �

Ništa



� 10% ili manje � 11–25% � 26–50% � Preko 50%

� Bez odgovora

I/6. Molim Vas odaberite glavnu aktivnost Vaše tvrtke (odaberite samo jedan odgovor):

Poljoprivreda � Poljoprivreda, lov, šumarstvo i ribarstvo

Industrija �

Rudarstvo � Proizvodnja nafte i plina � Električna energija, plin i vodoopskrba � Građevinarstvo � Proizvodnja rafiniranih naftnih

proizvoda, koksa i nuklearnog goriva � Proizvodnja prehrambenih proizvoda i

pića � Proizvodnja tekstila i odjeće � Proizvodnja kemikalija � Proizvodnja osnovnih metala � Proizvodnja lijekova, biotehnoloških i

medicinskih proizvoda � Proizvodnja za zrakoplovstvo i vojsku � Proizvodnja automobila, ostalih

motornih vozila i prometne opreme � Proizvodnja informacijske tehnologije i

telekomunikacijske opreme � Proizvodnja ostale elektronike

� Ostala proizvodnja

Uslužne djelatnosti �

Veleprodaja i maloprodaja � Hotel i restorani � Putovanja, turizam i povezane usluge � Logistika i transport � Telekomunikacije � Računalne i softverske usluge � Financijske usluge, uključujući

osiguranje � Nekretnine � Poslovne usluge � Inženjerske usluge � Zdravstvene usluge � Mediji i zabava � Ostale usluge � Nije navedeno. Molim Vas navedite:

______________________

II. Opća percepcija gospodarstva

II/1. Sa sljedećeg popisa odaberite pet najvećih problema sa kojima se susrećete u poslovanju u (Somogy ili Virovitičko-podravskoj) županiji i rangirajte ih od 1(najveći problem) do 5.

a. ____ Pristup financiranju h. ____ Nestabilnost javnih politika b. ____ Restriktivni radni propisi i. ____ Nestabilnost vlasti/ nasilni prevrati c. ____ Devizni propisi j. ____ Korupcija i kriminal d. ____ Neadekvatna infrastruktura k. ____ Inflacija e. ____ Neučinkovita državna birokracija l. ____ Složenost poreznih propisa f. ____ Nedovoljno obrazovana radna snaga m. ____ Porezne stope g. ____ Loša radna etika nacionalne radne snage

� Bez odgovora

II/2. Kako bi ste ocijenili poslovno okruženje u (Somogy ili Virovitičko-podravskoj) županiji u odnosu na državu u cjelini?

Izrazito loša 1 2 3 4 5 6 7 Izrazito dobra


123

� Bez odgovora

II/3. Sa sljedećeg popisa odaberite pet problema sa kojima se susrećete prilikom izvoza iz Hrvatske u Mađarsku i rangirajte ih od 1 (najveći problem) do 5.

a. ____ Identifikacija potencijalnih tržišta i kupaca b. ____ Pristup sredstvima za financiranje izvoza c. ____ Pristup uvoznim proizvodima, potrebnim u proizvodnji, po konkurentnim cijenama d. ____ Neprimjerena tehnologija za proizvodnju i neprikladne vještine u proizvodnji e. ____ Poteškoće u ispunjavanju kvalitativnih/kvantitativnih zahtjeva kupaca f. ____ Visoke cijene ili kašnjenja uzrokovana domaćim prijevozom g. ____ Visoke cijene ili kašnjenja uzrokovana međunarodnim prijevozom h. ____ Opterećujuće procedure i korupcija na državnim granicama i. ____ Tehnički zahtjevi i standardi u inozemstvu j. ____ Pravila o podrijetlu robe u inozemstvu �

Bez odgovora

II/4. Sa sljedećeg popisa odaberite pet problema sa kojima se susrećete prilikom uvoza, iz Mađarske u Hrvatsku i rangirajte ih od 1 (najveći problem) do 5.

a. ____ Carine i necarinske zapreke b. ____ Opterećujuće uvozne procedure c. ____ Korupcija na granici d. ____ Visoke cijene ili kašnjenja uzrokovana međunarodnim prijevozom e. ____ Visoke cijene ili kašnjenja uzrokovana domaćim prijevozom f. ____ Neprimjerena telekomunikacijska infrastruktura g. ____ Domaći tehnički zahtjevi i standardi h. ____ Kriminal i krađa �

Bez odgovora

III. Infrastruktura

III/1. Kako bi ste ocijenili opću infrastrukturu (npr. prometnu, telekomunikacijsku, energetsku) u (Somogy ili Virovitičko-podravskoj) županiji?

Izrazito nerazvijena 1 2 3 4 5 6 7 Vrlo razvijena i učinkovita prema međunarodnim standardima �

Bez odgovora III/2. Kako bi ste ocijenili cestovnu mrežu u (Somogy ili Virovitičko-podravskoj) županiji?


Bez odgovora III/3. Kako bi ste ocijenili željezničku mrežu u (Somogy ili Virovitičko-podravskoj) županiji?


124


Bez odgovora III/4. U kojoj mjeri prijevoznici (autobusi, vlakovi, taksi prijevoznici itd.) osiguravaju učinkovit, pristupačan prijevoz do ključnih poslovnih zona i turističkih atrakcija u (Somogy ili Virovitičko-podravskoj) županiji?

Nimalo 1 2 3 4 5 6 7 Izrazito dobro � Bez odgovora

IV. Inovacije i tehnologija

IV/1. U kojoj mjeri direktne strane investicije donose nove tehnologije u (Somogy ili Virovitičko-podravsku) županiju?

Nimalo 1 2 3 4 5 6 7 Direktne strane investicije su najvažniji izvor novih tehnologija �

Bez odgovora IV/2. Da li je Vaša tvrtka imala kakav projekt Istraživanja i razvoja ili bilo kakve aktivnosti na tom polju u posljednje 3 godine? �

Ne � Da, vrsta aktivnosti: ___________________________ �

Bez odgovora IV/3. Da li je Vaša tvrtka razvila neki proizvod, proces, marketinšku ili organizacijsku inovaciju u posljednje 3 godine? �

Ne � Da

Ako da, količina (broj) inovacija: : ___________________________ �

Bez odgovora IV/4. U kojoj mjeri tvrtke unutar županije koriste Internet u svojim poslovnim aktivnostima (npr. kupovina i prodaja robe, interakcija sa kupcima i dobavljačima)?

Nimalo 1 2 3 4 5 6 7 Izrazito � Bez odgovora

V. Financijsko okruženje


125

V/1. Koliko lako ili teško je dobiti bankovni kredit u Vašoj županiji sa samo dobrim poslovnim planom i bez ostalih instrumenata osiguranja?

Vrlo teško 1 2 3 4 5 6 7 Vrlo lako � Bez odgovora

V/2. Koliko lako ili teško je za poduzetnike sa inovativnim, ali riskantnim projektima naći venture kapital?

Vrlo teško 1 2 3 4 5 6 7 Vrlo lako � Bez odgovora

V/3. U posljednje 3 godine, da li je postalo lakše ili teže dobiti kredit ili venture kapital za poslovne tvrtke?

Puno teže 1 2 3 4 5 6 7 Puno lakše � Bez odgovora

V/4. U kojoj mjeri zakonodavni propisi potiču ili obeshrabruju direktne strane investicije?

Jako obeshrabruju 1 2 3 4 5 6 7 Jako potiču � Bez odgovora

VI. Domaća konkurentnost

VI/1. Kako biste ocijenili intenzitet konkurencije na lokalnim tržištima u županiji?

Ograničena u većini industrijskih grana 1 2 3 4 5 6 7 Intenzivna u većini

industrijskih grana � Bez odgovora

VI/2. Kako biste ocijenili kvalitetu lokalnih dobavljača u županiji?

Vrlo loša 1 2 3 4 5 6 7 Vrlo dobra � Bez odgovora

VI/3. Kako biste okarakterizirali korporativnu aktivnost u županiji?

Dominira nekoliko poslovnih grupa

1 2 3 4 5 6 7 Raširena je konkurencija mnogo pojedinačnih tvrtki �

Bez odgovora VI/4. Da li je vaša tvrtka članica nekog klastera, ako da, kojeg? �

Ne � Da, ime klastera: ___________________________ �

Bez odgovora


126

VI/5. Koliko je intenzivna suradnja između tvrtki, dobavljača, partnera i povezanih institucija unutar klastera u županiji?

Suradnja ne postoji 1 2 3 4 5 6 7 Suradnja je intenzivna � Bez odgovora

VI/6. U kojoj mjeri su visoko-kvalitetni specijalizirani treninzi/obuke za poslovanje dostupni u županiji?

Nisu uopće dostupni 1 2 3 4 5 6 7 Široko su dostupni � Bez odgovora

VI/7.Da li je vaša tvrtka koristila neke usluge treninga/obuke za poslovanje od vanjskog dobavljača u zadnje 3 godine? �

Ne � Da, vrsta treninga: ___________________________ �

Bez odgovora

VII. Poslovanje tvrtke i strategija

VII/1. Koliko su sofisticirani proizvodni procesi i tehnologije u Vašoj županiji? Nisu uopće —prevladavaju radno-intenzivne metode ili

prijašnje generacije procesnih tehnologija

1 2 3 4 5 6 7 Vrlo - prevladavaju najučinkovitije svjetske procesne tehnologije �

Bez odgovora VII/2. Da li Vaša tvrtka ima srednjoročnu ili dugoročnu strategiju (poslovanja, financiranja, prodaje, marketinga, itd.)? �

Ne � Da, navedite vrstu i vremenski interval strategije: ___________________________ �

Bez odgovora VII/3. Kako bi ste ocijenili usluge i infrastrukturu koje pružaju industrijske zone i inkubacijski centri u Vašoj županiji?

Kvaliteta usluge i infrastrukture je vrlo slaba

1 2 3 4 5 6 7 Kvaliteta usluge i infrastrukture je izvrsna �

Bez odgovora

VIII. Obrazovanje i ljudski kapital

VIII/1. Koliko uspješno obrazovni sustav vaše države zadovoljava potrebe konkurentnog gospodarstva?


127

Nimalo 1 2 3 4 5 6 7 Izvrsno � Bez odgovora

VIII/2. Koliki je postotak visoko obrazovane radne snage u vašoj organizaciji? �

Nema � 0-5% � 5-10% � 10-20% � 20-40% � Preko 40%

� Bez odgovora

VIII/3. Koliki postotak zaposlenika u vašoj organizaciji radi skraćeno radno vrijeme? �

Nitko � 0-5% � 5-10% � 10-20% � 20-40% � Preko 40%

� Bez odgovora

IX. Poslovna suradnja Hrvatske i Mađarske

IX/1. Da li Vaša tvrtka ima bilo koju vrstu poslovne suradnje s nekom mađarskom organizacijom? Možete označiti nekoliko odgovora ako imate više vidova suradnje. �

Ne � Da, sa

� Privatnom tvrtkom

�

nevladinom organizacijom (NVO)

� Gradom/općinom

�

Komorom

� Ostalo: __________________ �

Bez odgovora Ako da, koja vrsta poslovne suradnje? Možete označiti nekoliko odgovora ako imate više vidova suradnje. �

Dobavljač � Kupac �Trgovački partner / distributer � Ostalo: _______________________

� Bez odgovora

IX/2. Kako biste procijenili intenzitet poslovne suradnje između pokrajine Somogy i Virovitičko-podravske županije?

Vrlo loša 1 2 3 4 5 6 7 Vrlo dobra


128

� Bez odgovora

IX/3. Sa sljedećeg popisa odaberite pet najvećih problema sa kojima se susrećete u poslovnoj suradnji sa Mađarskom i rangirajte ih od 1 (najveći problem) do 5.

a. ____ Identifikacija potencijalnih partnera, tržišta i kupaca b. ____ Neprimjerena infrastruktura, transport c. ____ Opterećujuće procedure na granici d. ____ Jezični problemi e. ____ Različita i nepoznata pravila i standardi f. ____ Razlike u lokalnoj kulturi i poslovnom ponašanju g. ____ Sklonost poslovanju sa drugim zemljama (Slovenija, Austrija, itd.) h. ____ Nedostatna potpora lokalnih vlasti i državnih institucija i. ____ Neodgovarajuće sveukupne veze između dvije županije (sportska događanja, kulturna događanja, turizam itd.) j. ____ Nepovjerenje ili protekcionistički pristup k. ____ Ostalo: ________________________ �

Bez odgovora IX/4. Prema Vašem mišljenju kakva će biti suradnja Hrvatske i Mađarske nakon što Hrvatska uđe u EU?

I dalje ograničena 1 2 3 4 5 6 7 Poboljšana � Bez odgovora

Documents

POKRAJINE SOMOGY I VIROVITIČKO PODRAVSKE ŽUPANIJE · 3. Tržište rada / Zaposlenost ... Sekundarno i primarno prikupljanje podataka Za prikupljanje podataka potrebno je imati sve