POLITIKE I REŽIMI DEVIZNIH POLITIKE I REŽIMI DEVIZNIH TEČAJEVA – DIO VII - TEČAJEVA – DIO VII -

Doc. dr. sc. GORDANA KORDIĆ

SADRŽAJ PREZENTACIJE Monetarna unija Usklađivanje mjera monetarne i fiskalne politike

CILJ PREDAVANJA Analizirati stajališta o ulasku u monetarnu unijuSimetrični vs. asimetrični šokovi Utjecaj monetarne na fiskalnu politiku i obrnuto

– fiskalno uzrokovana inflacija

2

Razdoblje Razdoblje europskih europskih integracijskih procesa može se integracijskih procesa može se podijeliti u 4 faze (Mongelli, 2002) podijeliti u 4 faze (Mongelli, 2002)

1.1. PRVO, PIONIRSKO RAZDOBLJE PRVO, PIONIRSKO RAZDOBLJE

(početak 1960ih do početka 1970ih)(početak 1960ih do početka 1970ih)

◦ Devizni tečajevi su još uvijek fiksni, kretanja kapitala ograničena a konačni ishod integracijskih procesa neizvjestan,

◦ Već tada je jasno kako će mobilnost radne snage u Europi biti znatno slabija nego u SADu,

◦ Liberalizacija tijekova kapitala kritizira se zbog opasnosti od špekulativnih napada, rasta zasnovanog na priljevu kapitala te rizika i opasnosti od iznenadnog prestanka pritjecanja kapitala (sudden stop),

◦ Fiskalna politika je instrument ublažavanja šokova na nacionalnoj razini dok su snažnije političke integracije važan preduvjet uspješnog funkcioniranja unije.

II.II. DRUGO RAZDOBLJE DRUGO RAZDOBLJE (prva polovica 1970ih) (prva polovica 1970ih)

◦ Analiziraju se posljedice gubitaka monetarne suverenosti u smislu obrane od (unutarnjih i vanjskih, simetričnih i asimetričnih) šokova,

◦ Proširuje se rasprava o potrebi individualnog pristupa svakoj pojedinačnoj članici dok su teorijske rasprave u drugom planu (što se nastavlja i kroz sljedeće, treće razdoblje).

III.III. TREĆE RAZDOBLJE TREĆE RAZDOBLJE (traje tijekom 1980ih)(traje tijekom 1980ih)

◦ Pozornost je usmjerena na praktična pitanja funkcioniranja europske monetarne unije i uvođenje jedinstvene valute

IV.IV. ČETVRTO RAZDOBLJE ČETVRTO RAZDOBLJE (od kraja 1980ih nadalje) (od kraja 1980ih nadalje)

◦ Analizira se funkcioniranje monetarne unije u praksi kroz iskustva europskih zemalja

MONETARNA UNIJA – pitanja i dileme MONETARNA UNIJA – pitanja i dileme

Poboljšava li se blagostanje nacionalnog gospodarstva ulaskom u integracijske procese (optimalno valutno područje)

Kada se zajednica približava optimalnom valutnom području?

Utjecaj trgovinske otvorenosti na razinu sličnosti (simetrije) među zemljama - pozitivan ili negativan utjecaj? Stajališta se razlikuju, osobito na dugi rok!

6

Usporedba troškova i koristi pristupanja Usporedba troškova i koristi pristupanja ekonomskoj i monetarnoj uniji ekonomskoj i monetarnoj uniji

Koristi su veće od troškovaTroškovi su veći od koristi

koristi (benefits)

troškovi (costs) Stupanj ekonomske integracije između zemlje pristupnice i valutnog područja

(trgovinska otvorenost, % BDPa)

Troškovi i koristi

(% BDPa)

Razina koristi izravno je povezana sa stupnjem ekonomske integracije – pozitivno nagnuta krivulja koristi

Što je zemlja bolje integrirana, troškovi su manji – negativno nagnuta krivulja troškovi

*T

Monetarističko vs. keynesijansko gledište ulaska u monetarnu uniju - Monetarističko vs. keynesijansko gledište ulaska u monetarnu uniju - sklonost ka ulasku u zajednicu zemalja ovisi o procjeni učinkovitosti nacionalne politike kao one koja treba neutralizirati razlike u potražnji i troškovima među zemljama.

MONETARISTIČKO STAJALIŠTE MONETARISTIČKO STAJALIŠTE KEYNESIJANSKO STAJALIŠTE KEYNESIJANSKO STAJALIŠTE

Izvor: De Grauwe, P., “Economics of Monetary Union “, Oxford University Press

Prema monetarističkom gledištu monetarističkom gledištu nacionalne monetarne politike su neučinkovite u obrani od asimetričnih šokova (neovisno jesu li privremeni ili trajni).◦ Ukoliko to gledište predstavimo na grafikonu, vidimo kako se pravac koji

prikazuje troškove nalazi blizu točke ishodišta u kojoj je udruživanje optimalan izbor.

◦ Stoga je, sukladno ovom mišljenju, ulazak u zajednicu dobar izbor za najveći broj zemalja.

Keynesijansko gledište Keynesijansko gledište uključuje čitav niz ograničenja (kretanje plaća i cijena je rigidno, radna snaga je ograničeno mobilna) te su nacionalna monetarna i tečajna politika dobri instrumenti za obranu od asimetričnih šokova. ◦ Na grafikonu koji prikazuje ovo gledište, pravac troškova značajno je

udaljen od ishodišta i time je i udio zemalja koje ulazak u uniju smatraju korisnim manji.

Nakon 1980ih prevladava monetarističko gledište koje je značajno utjecalo i na formiranje monetarne unije europskih zemalja 1990ih.

Kolika je opasnost od šokova među zemljama Kolika je opasnost od šokova među zemljama monetarne unijemonetarne unije

Stajalište Europske KomisijeStajalište Europske Komisije – šokovi na strani potražnje stabilizirat će se na razini zajednice jer se usklađuju strukture ekonomija ◦ Otvorenost trgovine dovodi do iskorištavanja ekonomije obujma ◦ Ako kriza zahvati jedan sektor – zahvatit će ga na razini cijele unije ◦ Na taj način izbjegavaju se i asimetrični šokovi

Stajalište P. Krugmana Stajalište P. Krugmana ◦ Trgovinska integracija koja nastaje kao posljedica ekonomije

obujma vodi također i do regionalne koncentracije industrije ◦ Sektorski specifični šokovi tada pogađaju cijele države – tečajna

politika mogla bi biti prikladan instrument obrane

Monetarne integracije na dugi rok – Monetarne integracije na dugi rok – kriterij razine trgovinske povezanosti

među zemljama

Stajalište Europske komisijeStajalište Europske komisije optimistično!

Rastući pravac (TT) navodi na zaključak kako trgovinska povezanost povećava stupanj sličnosti među zemljama te se one sve rjeđe suočavaju s asimetričnim šokovima.

Pravac OCA sačinjen je od točki u kojima su troškovi = koristima, odnosno troškovi trgovinske povezanosti su neutralizirani simetrijom među zemljama

Desno od OCA krivulje nalazi se područje u kojem su koristi veće od troškova,

Izvor: De Grauwe, P., “Economics of Monetary Union “, Oxford University Press

Monetarne integracije na dugi rok – Monetarne integracije na dugi rok – razina trgovinske povezanosti među

zemljama

Krugmanovo stajalište – Krugmanovo stajalište – pesimistično!

Ekonomske integracije smanjuju simetriju među zemljama te je krivulja TT negativno nagnuta!

Krivulja TT na određenoj razini parametara u budućnosti će se preklopiti s OCA krivuljom te će članice ući u zonu optimalnog valutnog područja, unatoč ograničenjima

Krivulja T'T' pokazuje situaciju u kojoj neto dobici monetarne unije ne rastu jednakom brzinom kao stupanj povezanosti te monetarne integracije udaljavaju zemlju od zone optimalnog valutnog područja,

Kao rezultat, troškovi asimetrije prevladavaju u odnosu na ostale koristi monetarne unije te je krajnji rezultat negativan.

Ipak, ovaj model treba uzeti s oprezom jer je njegova primjena prije svega teorijska

Izvor: De Grauwe, P., “Economics of Monetary Union “, Oxford University Press

USKLAĐIVANJE MJERA USKLAĐIVANJE MJERA MONETARNE I FISKALNE POLITIKE MONETARNE I FISKALNE POLITIKE

MONETARNA UNIJA S FISKALNOM UNIJOM MONETARNA UNIJA S FISKALNOM UNIJOM

Može li monetarna unija (općenito!općenito!) postojati bez fiskalne unije, odnosno kolika razina fiskalne povezanosti je nužna za stabilnost unije

EUROPSKA UNIJAEUROPSKA UNIJA

◦ PAKT O STABILNOSTI I RASTU PAKT O STABILNOSTI I RASTU – projekcija ciljnih veličina fiskalne politike na srednji rok (na temelju kriterija iz Maastrichta)

◦ EUROPSKI FINANCIJSKI STABILIZACIJSKI MEHANIZAMEUROPSKI FINANCIJSKI STABILIZACIJSKI MEHANIZAM - pružanje pomoći članicama u slučaju financijskih poteškoća

Što kada monetarna unija nema i jedinstvenu fiskalnu vlast:

◦Nedostatna fiskalna disciplina problemi moralnog hazarda, kreativnog računovodstva ..

◦Otežana je mogućnost pomoći (kroz zajedničku proračunsku politiku, fiskalne transfere) u slučaju asimetričnih šokova iz okruženja

◦ Produbljuju se postojeće razlike među članicama zajednice te se javljaju sumnje u opravdanost njezinog postojanja i samog članstva

Za uspješno funkcioniranje monetarne i fiskalne unije, bilo bi potrebno udovoljiti nizu kriterija (Bordo, 2010.)

◦ Postojanje jedinstvenog valutnog područja (kroz sustav zajedničke valute i monetarne politike) u okviru kojeg središnja banka može osiguravati stabilnost cijena,

◦ Mobilnost faktora proizvodnje i trgovina bez restrikcija,

◦ Zajednička fiskalna politika na federalnoj razini s učinkovitim ograničenjima na dulji rok,

◦ Dopuštena određena razina fiskalne neovisnosti, ali uz ograničenja i kontrolu fiskalne discipline,

◦ Postojanje mehanizma obrane od asimetričnih šokova kroz sustav transfera među članicama.

Fiskalna unija također zahtijeva i snažniju centralizaciju (dijela) nacionalnih proračuna kako bi se učinkovitije provodile politike transfera među članicama i ublažavanja asimetričnih šokova.

Asimetrični šokovi u fiskalno decentraliziranim zajednicama mogu biti izazvani i nacionalnim politikama, primjerice ukoliko se unilateralno snižavaju nacionalna porezna davanja ◦ Fiskalni transferi mogu izazvati nesuglasice među

članicama, osobito kada se radi o zemljama koje su se u prethodnim razdobljima ponašale neodgovorno

FISKALNA KONSOLIDACIJA FISKALNA KONSOLIDACIJA

Poboljšanje fiskalne discipline (proračunske procedure, fiskalno pravilo ..) postaje osobito značajno u okolnostima krize

Kroz procese fiskalnih konsolidacija pokušava se poboljšati razina fiskalnih integracija kod monetarnih unija

U EUROPSKOJ UNIJI U EUROPSKOJ UNIJI ◦ Rasprave o fiskalnoj konsolidaciji počinju 1990ih

◦ PRVA FAZA –PRVA FAZA – za uspješnu konsolidaciju potrebno je smanjiti troškove javnog sektora te se razmatra politički i institucionalni kontekst

◦ DRUGA FAZA – DRUGA FAZA – pokušava se definirati najprikladniji način fiskalne konsolidacije – fiskalno pravilo i/ili poboljšanje proračunskih procedura

Za uspjeh konsolidacije na razini EU, važan sastavni dio uspjeha jesu i nacionalne politike koje se sastoje od:

◦ Numeričkih fiskalnih pravila (numerička ograničenja fiskalnoj politici),

◦ Neovisne nacionalne fiskalne institucije (zahtjev za neovisnošću sličan kao za središnje banke),

◦ Proračunskih procedura kojima se definira priprema, odobravanje i provođenje proračunskih planova,

◦ Definiranje srednjoročnog okvira za proračunsko planiranje.

Dodatna literatura: Dodatna literatura:

DeGrauwe, P.: Economics of Monetary Union“, Oxford University Press, 2007.

Bordo, M. W.: The Euro Needs a Fiscal Union, 2011.; dostupno (26. 09. 2011.) na http://shadowfed.org/wp-content/uploads/2010/10/Bordo-Euro-Needs-A-Fiscal-Union.pdf

Mongelli, P. F.: „New“ Views on the Optimum Currency Area Theory: What is EMU Telling us?“, European Central Bank Working paper No. 138, 2002.