U Konvenciji o radu pomoraca, 2006., koja će za godinu dana stupiti na snagu, piše:

1. Svaka članica osigurat će da brodovi koji plove pod njezinom zastavom na brodu imaju i poslužuju hranu i pitku vodu odgovarajuće kakvoće, prehrambene vrijednosti i u količini

koja odgovarajuće pokriva zahtjeve broda, a uzima u obzir različit kulturni i vjerski odgoj.

2. Pomorci na brodu trebaju imati besplat-nu hranu tijekom svog zaposlenja.

3. Pomorci zaposleni kao brodski kuhari, kao i oni odgovorni za pripremanje hrane,

moraju biti uvježbani i osposobljeni za svoje mjesto na brodu.

Ostaje zadatak svake države da usvoji zakone i propise ili druge mjere kojima će predvidjeti najniže standarde za količinu i kvalitetu ...

Konvencija o radu pomoraca

Međunarodne organizacije rada

(dalje u tekstu Maritime Labour

Convention -MLC, 2006) donosi

minimalna prava koje pomora-

ci moraju imati.

Svaki brod preko 500 BRT koji plovi u međunarodnoj plovidbi ili između luka

druge zemlje (zemlje čiju zastavu ne vije), mora imati svjedodžbu o radu pomoraca, kojom dokazuje ispunjavanje zahtjeva MLC, 2006.

MLC 2006 definira se kao prva konvencija nove generacije o međunarodnim radnim standardima, koja „ima zube“.

Konvencija sadrži i razrađuje 68 postojećih pomorskih konvencija i preporu-ka, kao i ostale osnovne principe kojima se osiguravaju prihvatljivi uvjeti rada i života za sve pomorce.

Konvencija je donijeta kako bi uz pomoć drugih pravila kao što su standardi Međunarodne pomorske organizacije (IMO) u svezi sa sigurnošću broda, zaštitom i kvalitetom upravljanja brodom (SOLAS, STCW i MARPOL) bolje zaštitila prava pomoraca. I dok se navedene tri konvencije odnose na brod i upravljanje brodom, MLC, 2006 odnosi se na prava kao pomoraca.Treba istaknuti da MLC,2006 postavlja mini-malne zahtjeve. Mnoge zemlje koje su pristupile (ratificirale) MLC,2006 mogu imati ili već imaju više standarde...

Konvencija o radupomoraca

Povelja o pravima pomoraca

br. 72 rujan 2012 godina 18Nezavisno glasiloSindikata Pomoraca Hrvatske

Edukacija

Zašto se vježbenici ne mogu ukrcati

Kriza svjetskog pomorstva pogodila je cijelu pomorsku industriju. Slobod-nih radnih mjesta je sve manje, a potražnja, zbog ekonomske krize, je sve veća. Vježbenici su pogotovo u lošem položaju: dobili su stipendije, ev. su digli kredit da bi mogli završiti školovanje i ishodovati sve svjedodžbe ...

Slučaj

Godina dana u paklu

Plava vrpca

Posada spasila skipera Colina Richiea

Brod za prijevoz generalnog tereta Toucan Arrow plovio je prema Gladstonu (Australi-ja) 15. svibnja ove godine kada je časnik u straži Rubrico John Ryan u šest sati ujutro ugledao svjetla baklje oko dvije nautičke milje sjeverno od položaja broda ...

> str.5 > str.13 > str.10

> str.8-9

> str.2

Prehrana pomoraca

Nekada se na brodovima štrajkalo zbog nedovoljne i neodgovarajuće ishrane, a danas pomorcima

prijeti – gojaznost. Konvencija o radu pomoraca, 2006 daje zadatak svim nadležnima da propišu

najniže standarde za količinu i kvalitetu hrane.

Stradao hrvatski pomorac

Četvrtog rujna panamski internet portali

objavili su vijest o smrti pomorca hrvatskog podrijetla ukrcanog na korejskom brodu imena Antony Broussett od 25 godina. S obzirom da je panamski Ministerio Publico objavio da će tijelo biti, nakon obdukcije, repatrirano SPH je kontaktirao hrvatsko veleposlanstvo u Washingtonu (nadležno za Panamu) i panamske pomorske vlasti. Od panamskih vlasti nije dobijen nikakav odgovor, a veleposlanstvo je, ptvrdilo da se radi o riječkom pomorcu A. G. od 25 godina. Prema internetskim portalima hrvatski je pomorac stradao na jednom brodu V.shipa u luci Colo Solo (Colon).

POMORCIMA PRIJETI I – GOJAZNOST

2 Posjetite nas na novoj internet stranici www.sph.hr

Kada će se MLC, 2006 početi primjenjivati

MLC, 2006 prihvaćena je u veljači 2006. godine i predviđeno je da stupi na snagu godinu dana nakon što se ispune dva uvjeta. Do kolo-voza 2010. godine konvenciju je ratificiralo deset zemalja Liberija, Bahami, Maršalski otoci, Panama, Norveška, Španjolska, Hrvatska, Bugarska i Kanada, koje čine 45% svjetske flote, te je tako ispunjen prvi uvjet. Ostao je da se zadovolji drugi uvjet da ukupno 30 zemalja ratificira konvenciju. Taj je uvjet ispunjen u kolovozu ove godine kada su konvenciju ratificirale Rusija i Filipini. Ispunjenje uvjeta odredilo je i dan primjene konven-cije – kolovoz 2013. godine.

Prava iz Konvencije o radu pomoracaPrava su: sigurno i zaštićeno

radno mjesto; fer uvjeti zapo-slenja; prihvatljivi uvjeti života i rada; socijalna zaštita – liječnička pomoć, zaštita zdravlja i prih-vatljiv društveni standard; sloboda udruživanja i kolektivnog prego-varanja, zabrana diskriminacije; i pravo da sindikat pregovara o uvjetima kolektivnog ugovora u ime pomoraca svojih članova.

Na koga se odnosikonvencijaKonvencija se odnosi na sve

brodove i na sve pomorce. No, pomorac mora imati najmanje 16 godina i imati zdravstvenu svjedodžbu za rad na brodu.

Brodovi na koje se ne primjenjuje konvencijaBrodovi koji plove samo u

unutrašnjim vodama, samo uz obalu, u zatvorenim vodama i prostorima na kojima se prim-jenjuju lučka pravila; ribarski brodovi; brodovi tradicionalne gradnje (džunke); ratne brodove i pomoćne vojne brodove.

Brodovi ispod 200 GT koji nisu u međunarodnoj plovidbi, odlu-kom zemlje zastave broda, mogu biti izuzeti od primjene dijelova konvencije, ako su prava pomora-ca iz konvencije utvrđena naciona-lnim zakonodavstvom, kolektivnim ugovorom ili drugim prihvatljivim načinom.

Tko je pomorac Pomorac je bilo koja osoba

zaposlena ili je angažirana ili radi u bilo kojem zvanju na brodu na kojega se primjenjuje konven-cija. To uključuje radne grupe za popravke i hotelsko osoblje na brodovima za kružna putovanja – na sve koji rade na brodu.

Ako postoji bilo kakva sumnja da li se MLC,2006 primjenjuje na neku kategoriju broda ili osobu isto mora biti riješeno od strane države zastave broda uz konzul-tacije s odgovarajućim organizaci-jama brodovlasnika i pomoraca.

Što je sa posrednicima u zapošljavanjupomoraca Posrednici ne smiju naplaćivati

pronalaženje posla. Trošak pomorca je samo pribavljanje nacionalne svjedodžbe o zdravst-venoj sposobnosti, nacionalne pomorske knjižice, putovnice ili sličnog prihvatljivog osobnog putnog dokumenta.

O ugovoru o zapošljavanju Pomorac ima pravo na častan,

korektan ugovor o zapošljavanju

ili ugovor koji daje poštene uvjete života i rada na brodu. Ugovor mora biti potpisan strane pomor-ca i poslodavca, mora biti lako razumljiv i sukladan zakonu. Sve informacije o člancima i uvjetima zaposlenja, uključujući i kolektivni ugovor moraju biti dostupni svima na brodu i moraju biti dati na uvid inspekciji u luci.

Ugovor o zaposlenju mora sadržavati: ime i prezime, datum rođenja/godine starosti i mjesto rođenja; naziv i adresu brodov-lasnika; mjesto i datum kada je ugovor potpisan; poziciju/zvanje na brodu; iznos plaće i način kako se izračunava; iznos koji se plaća za godišnji odmor; uvjeti za prekid ugovora, uključujući i vrijeme davanja obavijesti o prekidu, kad je to primjenjivo; datum pres-tanka ugovora, kad je sklopljen na određeno vrijeme; luku iskrcaja i vrijeme u kojem će te biti razriješeni dužnosti, kada se radi o ugovoru na određeno putovanje; zdravstvena i socijalna prava koje osigurava brodovlasnik; pravo na repatri-jaciju; za koji se kolektivni ugovor veže ugovor o zapošljavanju, kad je to primjenjivo.

Koja su prava pomoraca u vezi s plaćom Pomorac ima pravo na redovitu

isplatu i u punom iznosu, najman-

je mjesečno i sukladno ugovoru o zapošljavanju ili kolektivnom ugovoru. Poslodavac mora dati mjesečni obračun plaće. Evidencija prekovremenog rada mora biti vođena od zapovjednika (ili osobe na koju je on to pravo prenio) najmanje jednom mjesečno potpisana od pomorca.Poslo-davac mora osigurati da pomorac može poslati cijelu ili dio plaće kući – ne može za to naplatiti neprihvatljivo visoku naknadu. Mora biti isplaćena u cijelosti sva zarada u vrijeme završetka ugovora o zapošljavanju. Ne može biti odbijeno od plaće ništa što nije točno navedeno u nacionalnom zakonodavstvu ili dogovoreno u kolektivnom ugovoru.

O satima radaNormalni sati rada osnivaju

se na osamsatnom radu tijekom dana, uz jedan dan odmora u tjednu. Ne smije se raditi više od 14 sati u bilo koja 24 sata. Ne smije se raditi više od 72 sata u bilo kojih sedam dana. Mora se imati najmanje 10 sati odmora u bilo koja 24 sata. Mora se imati najmanje 77 sati odmora u bilo kojih sedam dana. Naravno da u slučajevima izvanrednog stanja ili kod pomaganja drugim brodovima ili osobama u nevolji zapovjed-nik može suspendirati plan rada. Brod mora voditi zabilježbu sati rada i sati odmora, koja mora biti

ovjerena i mora biti dostavljena pomorcu.

Pravo na plaćeni godišnji odmorPomorac ima pravo na plaćeni

godišnji odmor od najmanje 2,5 dana za svaki kalendarski mjesec zaposlenja.

O pravu na repatrijaciju Pomorac ima pravo na besplatnu

repatrijaciju ako je proveo na brodu 12 mjeseci. Jasno da je repatrijacija besplatna i kada je ispunjen ugovor o radu ili je došlo do iskrcaja sukladno pravima iz ugovora o zapošljavanju ili kolek-tivnog ugovora neovisno o dužini boravka na brodu.

Minimalni uvjetina broduHrana: brod mora imati dovoljno

i dobru kvalitetu hrane i pitke vode, koju se mora osigurati bez naplate za vrijeme angažiranja pomorca na brodu. Moraju se uzeti u obzir religijske i kulturne različitosti.

Zdravlje i sigurnost: pomorac ima pravo na život i rad u sigurnom i higijenski ispravnom okruženju. Ako je na brodu pet i više pomoraca mora se izabrati predstavnika pomoraca za sigurn-ost u brodski odbor za sigurnost.

Medicinska skrb: pomorac mora imati mogućnost zaštite zdravlja i brz pristup liječničkoj pomoći što uključuje pomoć zubara ako je potrebna.

BolestBrodovlasnik je odgovoran za sve

troškove koji proizlaze iz bolesti pomorca, povrede ili smrti u vezi sa zaposlenjem i to od trenutka kad je započeo ugovor pa do repatrijacije. Brodovlasnik može svoju obvezu pokriti osiguran-jem ili nekom kompenzacijs-kom shemom. Ako su pomorcu potrebni lijekovi ili liječnički pregled, brodovlasnik mora platiti sve račune do ozdravljenja ili do iskrcaja zbog proglašenja stalno nesposobnim. Odgovor-nost brodovlasnika za plaćanje ovih troškova, brodovlasnik može ograničiti na 16 tjedana od dana početka bolesti/povrede, ako je to dozvoljeno nacionalnim zakono-davstvom ili pravilima.

Ako zbog bolesti/povrede pomorac ne možete raditi, ima pravo na punu plaću za sve vrijeme boravka na brodu. Kad pomorac dođe kući, naciona-lno zakonodavstvo ili kolektivni ugovor će odrediti da li i dalje ima pravo na punu ili dio plaće ili na naknadu u gotovini. I ovo plaćanje može biti ograničeno na 16 tjedana od dana nastajanja bolesti ili povrede.

Nepoštivanje prava pomoracaPomorac možete izraziti žalbu

na brodu starijem časniku, zapovjedniku ili brodovlasniku ili administraciji zastave broda. Ako je problem s brodovlas-nikom može se potražiti zaštitu države zastave broda ili lučkih vlasti. Kod izražavanja žalbe na brodu pomorac ima pravo da mu u pratnji bude predstavnik ili kolega pomorac, a ne smije biti viktimizirani zbog podnošenja žalbe. Može se požaliti i časniku lučke inspekcije (Port State Control Officer) ili inpekciji rada. Ne mora se žalba iznijeti osobno. To u ime pomorca može napraviti netko drugi, kao na primjer sindi-kalni ili ITF inspektor ili socijalni radnik.• (dp)

Uvodnik

Prošlo je vrijeme godišnjih odmora (kako kome),

prošlo je ljeto, a slijedi vruća jesen.

Nastavljaju se pregovori oko novog kolektivnog ugovora za putničke brodove i trajekte (s ili bez češća predstavnika drugog sindikata) – uz još jedan problem: usuglašavanje članaka kolektivnog ugovora sukladno zaključku vlade od drugog kolovoza. A to je zahtjev za smanjenje- usuglašavanje ... u državnim tvrtkama. Isti zahtjev za „usuglašavanje“ je poslan i Plovputu...

Nastavlja se bitka za izmjene i dopune Pomorskog zakonika kako bi se otklonila nepovoljna (samovoljna) tumačenja koja sprječavaju primjenu. Radna grupa je dobila prijedloge izmjena, jesenska sjednica Hrvatsk-og sabora je počela i za očekivati je da će izmjene biti prihvaćene.

Početkom listopada slijede pregovori s Norveškom udru-gom brodara za novi kolek-tivni ugovor. Održati će se u Dubrovniku, a na pregovori-ma će biti i predstavnici ukra-jinskog sindikata pomoraca...

U svakodnevnom kontaktu s pomorcima čujemo svašta. Npr. tko izdaje potvrde o nezaposlenosti. Naime, jedan zapovjednik se iskrcao i s tom potvrdom (nije prijav-ljen na HZZO) pokušao ishoditi manju participaciju za školarinu... Npr. brodar mi je ostao dužan što da radim kada nemam ugovor, a plovidba nije niti upisana u Pomorsku knjižicu... Tužno ili smiješno? Ovisi!

Pa, onda: tražio sam objašnjenje u poreznoj o obračunatim kamata, a oni su mi rekli da je sve to maslo SPH i da ste vi za sve krivi, a oni samo rade po zakonu!

Pa onda: odlazim raditi na danski brod, dobili smo naja-vu da ćemo dobiti nekakve kartice da porez plaćamo tamo... ne znam za doprinose, a ja bih plaćao u Hrvatskoj. Javiti ću se kad dobijem karticu i objašnjenje.

Pa onda: ja sam u mirovini, a brodar mi ne daje plaću mjesecima...nisam u sustavu!

Naravno, svi ti upiti su tele-fonom i bez predstavljanja. Možda nisu ni članovi...

I da nastavimo gdje smo u prošlom uvodniku stali: zvali pomorca na ukrcaj, on je potvrdio, ali slijedećeg jutra zove posrednika: nažalost, supruga mi je rekla da moram obaviti još nešto prije ukrcaja, pa molim da postponirate moj ukrcaj za nekoliko dana!

Mirno more

Netočan prijevod stvara problemeGeneralni tajnik SPH, P. Brazzo-

duro je pismeno upozorio minis-tra Sinišu Hajdaša Dončića (Mini-starstvo pomorstva, prometa i infrastrukture) o problemima koji nastaju u primjeni Konvencije o radu pomoraca, 2006 koji nastaju zbog lošeg i netočnog prijevoda dijela konvencije koji se odnosi na sredstva i usluge pomoći pomor-cima gdje se „welfare facilities“ prijevodi kao „socijalna skrb“.

Traži se da se izvrši ispravak prijevoda uz upotrebu hrvatskih izraza koji će kvalitetnije označiti bit traženja iz pravila i stan-darda 4.4, kao što je naznačeno u smjernicama uz navedeno pravilo i standard.

Nelogičnost prijevoda najvidljivi-ja je u smjernicama B 4.4.1. – Odgovornost članica u točci 3. gdje se kaže: Svaka članica treba poduzeti mjere namijenjene ubrzanju slobodnog prometa poje-dinih sredstava između brodova, središnjih agencija za opskrbu i ustanova socijalne skrbi kao što su filmovi, knjige, novine i sportska oprema za upotrebu pomoraca na brodu i u centrima socijalne skrbi na kopnu.

Logičan i kvalitetniji prijevod: Svaka članica treba poduzeti mjere kojima će omogućiti slobo-dan kontakt među brodovima, društvima koja opsrkrbljuju pomorce i organiziranim udru-

gama za pomoć u snabdjevanju s materijalima kao što su filmovi, knjige, novine i sportska oprema, koja služi pomorcima na njihovim brodovima, kao i u centrima za dobrobit pomoraca na kopnu.

U pismu generalni tajnik je istaknuo i problem crew kornera u Dubrovniku: SPH je, zbog visokih cijena viza za izlazak iz luke pomoraca s brodova za krstarenje, organizirao crew korner, ali je odlukom MMPI taj prostor oduzet i dodijeljen luci Dubrovnik.

Generalni tajnik upozorava ministra i da još uvijek nije utemeljen odbor (obveza iz konvencije) koji bi se bavio razmatranjem potreba pomoraca u posjeti hrvatskim lukama i određivanjem prioritetnih luka u kojima bi se započelo s ostvarivanjem projekta pružanja pomoći pomorcima, poboljšanju uvjeta života na brodu i na kopnu. Kroz taj odbor bi se riješilo i pitanje financiranja koje je i inače najveći problem u ostvarivanju maksimalne pomoći, kako zbog skupoće objekata tako i zbog skupoće sredstava koja se trebaju ugraditi u objekte.

Generalni tajnik je zatražio vraćanje prostora u Dubrovniku kako bi se opravdala dosadašnja ulaganja te je informirao ministra da SPH radi na projektu osigu-ranja besplatnog interneta na području luka Ploče i Rijeka.

3br. 72 • rujan 2012

Druga sjednica Središnjeg odbora SPH održana je

u Fužinama 26. i 27. srpnja ove godine. Nakon usvajanja dnevnog reda i zapisnika s prve konstutirajuće sjednice usvojen je Prijedlog pravilnika o radu SO s izmjenom kojom je obvezno dostavljanje poziva i materijala za sjednicu svim članovima SO kao i pozvanima na sjednicu, a uvedena je i obveza dostavljanja skraćenog zapisnika u roku od 15 dana od sjednice i dokumenata koji su izmijenjeni odlukom SO.

Članovi SO su nakon rasprave i glasovanja usvojili prijedlog pravilnika o visini plaća i ostalih materijalnih prava zaposlenika u SPH s predloženim izmjenama i dopunama.

Gl. tajnik je podnio izvješće o odgovornosti za poslove odjela inspekcije i zaštite prava te o organizaciji profesionalaca i volontera u SPH. Rečeno je da je načelno postignut dogovor s ITF-om da u najmanje slijedeće tri godine ostaje organizacijska shema kojoj će se angažirati za rad u SPH čim veći broj mladih članova kao priprema za buduće odgovorne dužnosti. Gl. tajnik će imati neposrednu odgovornost za Odjel inspekcije i zaštite prava, a ciljevi odjela su: osigurati dosizan-je minimalnih kriterija za FOC/ITF

inspektore; organizacija nacional-nog inspektorata koji će provjera-vati primjenu kolektivnih ugovora i zakonskih obveza na nacionalnoj razini; obučavanje članova SPH zainteresiranih za inspektorat na unutrašnjim vodama; osigurati u nacionalnom inspektoratu savjeto-davnu i pravnu pomoć; osigurati podatke o problemima u primjeni kolektivnih ugovora uz prijed-log rješenja; otvoriti mogućnost industrijskih akcija (izravnih i sekundarnih) kao temelj za rješavanje problema pomoraca, brodaraca i drugih članova SPH; predlaganje izmjena i dopuna zakonodavstva radi poboljšanja položaja članova SPH na moru i na kopnu; osiguranje maksimalne suradnje s voditeljima ureda SPH i pomoćnikom gl. tajnika za kolektivne ugovore i kolektivno

pregovaranje; organizaciju dana/tjedana akcije protiv ispostan-dardnih brodova, luka i brodara; organizaciju inspekcije vezane za određeni problem (zaštita na radu, primjena Konvencije o radu pomoraca, primjena Zakona o radu u svezi sa zapošljavanjem itd). U postojeći FOC/ITF uključiti će se mladi članovi SPH kroz volontiranje i zamjene u uredima, ali i u uredima ETF-ai ITF-a, radi stjecanja iskustva. Nakon završene obuke zainteresirani će se osamostaliti kao inspektori SPH (uz omogućavanje ukrcaja radi produženja valjanosti svjedodžbi).

Usvojen je i plan rada odnosno radnih zadataka Odjela za informiranje i promidžbu. Između ostaloga: izvršiti će se pripreme za objavljivanje video-vijesti; u pregovorima s brodarima nastojati

će se da brodari obvezno dostavl-jaju Pomorski vjesnik na brodove na kojima plove hrvatski pomorci; stvoriti će se pretpostavke za brže komuniciranje (već svi dužnosnici imaju Skype te bežični internet); organizacija internet kornera/bežičnog besplatnog interneta za pomorce u hrvatskim lukama i dr.

Nakon što su izabrani članovi Odbora za radne odnose zaključeno je da se raspiše natječaj za radna mjesta tajnice, naciona-lnog inspektora II i pripravnika sukladno državnom programu za zapoškjavanje pripravnika.

Članovi Središnjeg odbora SPH potvrdili su mandat dosadašnjim članovima Fonda solidarnosti SPH.

Prihvaćeno je izvješće o načinu rješavanja problema koje imaju hrvatski pomorci na brodovima registriranim u norveškom magin-arodnom registru (NIS) zbog ulaska Hrvatske u EU.

Članovi SO SPH su iznijeli da se u LK Split inzistira na liječničkom pregledu u vrijeme obnove svjedodžbe neovisno o važećem pregldu u pomorskoj knjižici – pokušati će se spriječiti nele-galno povezivanje zdravstvenog pregleda s potvrdom svjedodžbe.

Istaknut je i problem čujnosti kratkog vala Hrvatskog radija koji je sveden, uz idealne uvjete, na područje Sredozemlja – pokušati će se provjeriti mogućnost utjecaja na jačanje čujnosti.• (bm)

Kako bi se riješio problem tumačenja odredbi od strane

HZMO koji ne odražavaju namjeru izmjena Pomorskog zakonika usvojenih prošle godine, SPH je predložio izmjene prema kojima član posade broda u međunarodnoj plovidbi nije obveznik poreza na dohodak prema primicima ostvarenima po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi. Dakle, više se ne spominje uvjet od 183 dana jer: Eu smjernice idu prema

izjednačavanju uvjeta poslovanja s onima u svijetu i ne traži ta i takva ograničenja koja su nepotrebno uvedena; zbog krize u pomorstvu broj brodova hrvatskih brodara se smanjuje, pa se taj uvjet sve teže ispunjava; zbog pada standarda pomoraca opada interes za pomor-ska zvanja; sustav je nepravedan jer penalizira pomorce koji se moraju iskrcati zbog bolesti, smrti u obitelji, prodaje broda i sl. te dodatno komplicira administri-ranje oko utvrđivanja 183 dana plovidbe.

Predlaže da se pomorski dodatak određuje u visini od polovine osob-nog odbitka za svaki dan proveden na brodu u međ. plovidbi, odnosno četvrtinu osobnog odbitka za svaki dan koji član posade broda provede na brodu u plovidbi koja se ne smatra međunarodnom plovidbom.

Što se tiče stalnih ugovora o radu, predlaže se da lučka kapetanija ne izvršava odjavu, ako pomorac dokaže ugovorom o radu odnosno drugom valjanom ispravom, da je zaposlen kod

poslodavca na neodređeno vrijeme te da iskrcajem s broda nije prestao njegov radni odnos. Ovakvim prijedlogom izbjegava se

nedorečenost u postojećim odred-bama odnosno njihovo neprih-vatljivo tumačenje.

U svezi tzv. beneficiranog staža predlaže se da se po osnovi člana posade broda (međ. i nacio-nalna) snižava dobna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu za po jednu godinu za svakih četiri godine na radnom mjestu člana posade broda, a povećava staž osiguranja za tri mjeseca za svaku godinu prove-denu na radnom mjestu člana posade broda. Iznimno, osiguranik koji sniženjem starosne granice na temelju staža osiguranja s povećanim trajanjem ne ispunjava uvjet starosne dobi za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osigu-ranju, može ostvariti pravo na starosnu mirovinu prema tome zakonu ako je navršio 60 godina života i ako je kao član posade broda ostvario najmanje 15 godina staža osiguranja na ukrcaju. Te: za sva pitanja koja nisu uređena Pomorskim zakonikom, a odnose se na staž osiguranja s povećanim

trajanjem člana posade broda i ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja, odgovarajuće se prim-jenjuju zakonski propisi o mirovin-skom osiguranju, stažu osiguranja s povećanim trajanjem i o dopri-nosima, kao i propisi za njihovu primjenu. Starosna mirovina, ostvarena na temelju ovih članaka, određuje se primjenom odredaba Zakona o mirovinskom osigu-ranju o određivanju mirovine, uključujući povećanje mirovine za iznos dodatka na mirovinu prema Zakonu o dodatku na mirovinu ostvarene prema Zakonu o mirovin-skom osiguranju. Tim prijedlozima se izbjegava tumačenje da pomorac ima pravi na tzv. pomoračku mirovinu samo ako je u trenutku odlaska u mirovinu član posade broda te se regulira da se ne radi o nikakvom mirovini pod posebnim uvjetima (koje nemaju pravo na dodatak od 27%).

Očekuje se da će Prijedlog zakona o izmjenama i dopuna-ma Pom. zakonika biti prihvaćen u tijeku jesenske sjednice Hrvatskog sabora.• (dp)

Utvrđeni zadaci i zaduženja

Sjednica SO SPH

PROMJENEDO KRAJAGODINE

Beneficirani staž

U radu sjednicesudjelovali su:

Neven Melvan, Ada Gate, Zvonko Karavida, Marinko Škibola, Mato Garvan, Edi Šimičev, Mario Šarac, Edvard Fruhwirth, Svetozar Reljac, Romano Perić, Ante Vukić, Ivica Jambrek, Marko Miočić, Stanko Nikolić, Denis Mijić, Ivica Grga, Hrvoje Mandekić, Branko Ber-lan, Anton Malger-Petrić, Ana Manojlović, Vladimir Svalina, Bojana Manojlović, Predrag Brazzoduro, Ljiljana Bobić, Milko Kronja i Vladimir Glavočić.

Odbor za radneodnose:

Ivica Grga, Goran Majnarić, Igor Glad i Leon Lovrin. Zamjenski članovi Feđa Radivojević, Ada Gate, Ivica Gobin i Marinko Škibola.

ImenovanjaVladmir Svalina – pomoćnik glavnog tajnika za kolektivne ugovore i kolektivno pregovaranje

Branko Berlan – pomoćnik glavnog tajnika za međunarodne odnose

Danilo Prestint – voditelj odjela za informiranje i promidžbu

Skype !

Odsad možete komunicirati putem skypea, uključujući i video veze, sa svim dužnosnicima SPH:

Predrag BrazzoduropredragbrVladimir Svalina vladimir.svalina1Branko Berlanbranko.berlanAnton Malger Petrićanton.malger1Milko Kronjamilko.kronjaVladimir Glavočićvanja.glavocicBojana ManojlovićpipilotariNeven Melvanneven.melvanMarko Miočićmarko.miocic2Danilo Prestintdan presto

Na sastanku stručnog povje-

renstva za izradu nacrta

prijedloga Zakona o izmje-

nama i dopunama Pomor-

skog zakonika koji je održan

28. kolovoza u Zagrebu

predstavnici MPPI, Udruge

brodara, SPH, Jadranskog za-

voda HAZU, pravnih fakulte-

ta, Visokog trgovačkog suda

i odvjetnici raspravljali su o

prvom nacrtu izmjena.

4 Posjetite nas na novoj internet stranici www.sph.hr

Ukidan-jem linija - gubitak 300 radnih mjesta

Koordinator Povjereništva Podružnice SPH- Jadrolinija, kap. Dragomir Mucić uputio je ravnatelju Agencije za obalni linijski putnički promet Ivi Baldasaru pismo u kome napominje da se ukidanjem uzdužobalne putničke linije Rijeka- Dubrovnik i drugih međunarodnih linija gubi oko – 300 radnik mjesta (pomoraca i radnika na kopnu) te je zatražio žuran sastanak (AZOLPP, MPPI, NO Jadrolinija i SPH).

Kap. Mucić piše da je razlog najavljenog ukidanja uzdužobalne linije najveći pad prometa na Jadranu te navodi da je zaključak ustvari zbir netočnih podataka, jer se ovogodišnji podaci o broju prevezenih putnika i vozila uspoređuju s podacima iz vremena kada su liniju održavala tri broda sa šest tjednih polazaka. Sasvim suprotno, lanjski i ovogodišnji podaci pokazuju da je nemoguće kupiti kartu, čak niti s preporu-kom, u cijelom razdoblju održavanja linije (sezona)!

Kao problem može se postaviti zastarjelost trajekta koji održava liniju (Liburnija), pa kap. Musić predlaže nabavku novog broda za tu liniju.

Uz to osvrće se i na najavu ukidan-ja, odnosno smanjenja broja plovid-bi, i na drugim međunarodnim lini-jama Zadar-Ancona i Dubrovnik-Bari te se pita tko će preuzeti brigu o oko 300 radnika koji će izgubiti radno mjesto te je najavio borbu svim sindikalnim sredstvima za očuvanje radnih mjesta. (dp)

Tijekom predizborne kampanje obećavalo se - svašta, a

najviše ono što po zakonu i Statutu Jadrolinije član Nadzor-nog odbora ne može izvršiti. Naročito je to obećavano u dopisu odaslanom uoči izbora kojeg su potpisali Mladen Božić i Tomislav Urlić. Osim hvalospjeva svom kandidatu i Nezavisnom sindi-katu putničkih brodova Hrvatske (NSPPBH), pokušali su ocrniti kandidata predloženog od strane Povjereništva podružnice SPH, a ujedno podržanog potpisima pomoraca i radnika.

U svom pismenom obraćanju pomorcima i radnicima Jadrolin-ije naveli su da je dužnost člana NO: da surađuje sa Radničkim vijećem, da na sjednicama NO iznese i traži rješavanje prob-lematike na koju je Radničko vijeće ukazivalo Upravi, a za čije rješavanje Uprava nije poka-zala razumijevanje, i da izvijesti Radničko vijeće o zaključcima koji se usvoje na sjednicama NO.

Da je suradnja člana NO i Radničkog vijeća (RV) poželjna iz više razloga ne treba posebno isticati, ali je praksa pokazala što se događa sa članom NO kada se njegovi stavovi ne slažu sa stavovima većine u Radničkom vijeću ili kada ne može provesti u djelo ultimativne zahtjeve pred-sjednika RV. Tada član NO postaje, po kratkom postupku, „persona non grata“ većini u RV koja ga je predložila, te ga nastoje svim silama smijeniti.

Činjenica je da bi član NO mogao tražiti da se na sjednicama NO raspravi problematika na koju je RV ukazalo Upravi ili bi barem mogao na sjednicama NO tražiti od Uprave stav o ukazanom prob-lemu, ali tek ako većina članova NO stavi temu u dnevni red. Dužnosti člana NO niti kroz zakon niti kroz Statut nisu detaljno definirane. On čak kroz navedene

akte nije „zastupnik radnika“. Bilo bi poželjno da on to postane, ali tada treba pristupiti izmjenama prvenstveno Zakona o Jadroliniji, a onda i Statuta Jadrolinije. Za takve izmjene članovi Podružnice SPH su se zalagali prije pokretan-ja Izbora. Ne može se reći da se RV nije zalagalo za „izmjene“, ali one su bile u pravcu da – „...člana NO imenuje i opoziva Radničko vijeće“, a takav prijedlog izravno umanjuje demokratsko pravo svih nas da biramo i budemo izabrani.

Vrlo skoro će se vidjeti na koji način će se izabrani kandidat postaviti u NO i koliko će ostvariti od obećanoga i onog što smatra da su njegove dužnosti i obveze.

Radnici i pomorci Jadrolinije imali su mogućnost izbora između dva kandidata. Jednog kojeg je, zbog većine u Radničkom vijeću, predložilo Radničko vijeće ocjenjujući da u svojim redovima nema adekvatnog kandidata - i kandidata koji je, da bi pristupio izborima, morao prikupiti više od 50 potpisa pomoraca i radnika Jadrolinije. Znači: trebao je proći prethodni filtar.

Stoga, taj kandidat, D. Mucić, nije mogao biti „predstavnik Uprave“, kako to Grgo Dujmović iznosi u svom dopisu, a pogotovo ne iz razloga što se taj kandidat nije zaklinjao u Upravu i pred-sjednika Uprave, tražeći od svih da mu ne „diraju“ predsjednika Uprave, kao što je to (do jučer) tražio G. Dujmović, kandidat

većine u RV. Osim toga Uprava ne broji

400 i nešto članova, koliko je zaokružilo broj ispred imena D. Mucić. Ili se podrazumijeva da su svi koji su glasovali za D. Mucića „neosviješteni neprijatelji“ kojima se nije uspjelo ispod tanjura tijekom ručka ili večere staviti pristupnica za članstvo u NSPPBH ili ispisnica iz SPH (napravljena u službenoj formi obrasca u uredu NSPPBH). Ili možda ti glasovi predstavljaju samo maleni dio onih koje je tijekom svoje kari-jere „opravdano“ poiskrcavao s brodova gdje je obnašao dužnost zapovjednika, te je djelom i zbog toga od strane ove Uprave proglašen „djelatnikom godine“. Zanimljivo: sada nema većeg sindikalnog pobornika prava radnika i pomoraca. Zato je upitno tko je, kada i kako bio protežiran?

Izbori su pokazali da se Jadro-linija dijeli na dvije grupe pod pretpostavkom da su bili pravedni i pošteni. Izbori u plovnim područjima I i II (Rijeka i Zadar), dali su rezultat od 168/277, odnosno vodio je D.Mucić sa 109 glasova prednosti , što mora da je prouzrokovalo traume kod pojedinaca, jer su neki visoko pozicionirani članovi NSPPBH najavili poništenje i traženje ponavljanja izbora u slučaju pobjede D.Mucića. Samo u plovnom području III (Split), kandidat kojeg je podržala većina

u RV izborio je dobar rezultat koji mu je donio pobjedu sa 70-ak glasova prednosti.

Dijeljenje pomoraca i radnika nije dobro. Zaboravili smo da nas je godinama krasilo jedinstvo. Podsjećamo na akciju, u kojoj se nije pitalo za pripadnost u sindikatu, kad se dokazivalo da se protuzakonito uvodi županijska linija Split- Supetar- Split. Takvo zajedništvo će uskoro opet biti potrebno.

Moram spomenuti pravedne i poštene izbore iz razloga što na dostavljene i uočene prim-jedbe tijekom izbora, izborno povjereništvo (predsjednik B. Miščak, NSPPBH) nije se udostoji-lo sastati, a ni odgovoriti, mada je D.Mucić napomenuo da mu nije namjera osporavati izbore.

Zanimljivo - sve primjedbe se odnose na rad Izbornih Odbora V i VI, odnosno na plovno područje III (SPLIT), te mi je obveza da ih navedem:

- 25. srpnja birački odbor broj V je bio u obvezi da bude u uredu Radničkog vijeća od 08:00 do 15:00 sati, kada su za taj dan izbori trebali biti završeni. Izborni odbor je, prije isteka vremena za glasovanje, napustio izborno mjes-to i otišao prikupljati glasove po brodovima što je protivno hodo-gramu, a ujedno je onemogućeno glasovanje dijelu pomoraca, koji su dolazili na biralište nakon odlaska biračkog odbora broj V.

- 25. srpnja birački odbor broj VI je, isto tako, prijevremeno otišao s biračkog mjesta i napustio Dubrovnik, a da nisu svi radnici i pomorci, koji su to htjeli, glaso-vali. Na intervenciju D. Mucić, a nakon poziva dijela pomoraca, odgovoreno je : „kako ne bi uspjeli završiti planirane izbore u dva (2) dana da se poštovalo vrijeme predviđeno za glasovanje u Dubrovniku“.

- 26. srpnja izmijenjeno je vrijeme glasovanja na m/t „Marko Polo“, pa su izbori nisu odrađeni, kako je predviđeno od 07:15 do 08:30 sati, već od 18:30 do 19:30 sati, što je uzrokovalo manji odaziv birača.

- Tijekom glasovanja, kod biračkog odbora VI, Tomislav Urlić je zaokružio tri imena pomoraca, koji nisu bili prisutni na biralištu. Član biračkog odbora imeno-van od SPH ukazao mu je na tu nepravilnost, koja, očigledno namjerno, nije evidentirana.•

D. Mucić

Romano Perić – novi inspektor

Romano Perić imenovan je za novog SPH nacionalnog inspektora II specijaliziranog za brodove za kružna putovanja.

Rođen je 1976. godine u Dubrovniku gdje je završio sred-nju pomorsku školu. Vježbenički staž odradio je na brodovima Atlantske plovidbe d.d., a krajem 2001. godine diplomirao je na dubrovačkom pomorskom veleučilištu na odjelu brodskog stro-jarstva te postao strojarski časnik pomorskog prometa. Na brodovima Atlantske plovidbe plovio je kao

treći i drugi časnik stroja, a 2004. godine ukrcao se na brodove za krstarenje kompanije P&O Cruises gdje je plovio kao stariji prvi časnik stroja zadužen za održavanje sigurnosti broda.

Član je SPH od 2002. godine, a

posljednjih osam godina bio je član Središnjeg odbora SPH. Oženjen je i ima dvoje djece.

Njegova kontakt e-mail adresa je rperic@sph.hr. (dp)

Transadria

Isplaćeno 70% duga

Na redovnom mjesečnom sastanku, koji je održan 14. rujna, sa stečajnim upraviteljem Transa-drije Z. Čupkovićem na kojem su bili P. Brazzoduro (gl. tajnik SPH), V. Svalina (pom. gl. tajnika za kolektivno pregovaranje i kol.

ugovore) te E. Žigante (povjere-nik SPH) iznijeto je da je, prema planu, nakon prodaje udjela u šibenskoj Luci, radnicima Transa-drie isplaćeno preko 70 posto potraživanja s osnova plaća i drugih tražbina.

Za isplatu je ostalo još oko osam milijuna kuna duga radnicima što je trebalo biti podmireno nakon prodaje nekretnina tvrtke u Sloveniji. Nažalost, zbog financijske situacije u Sloveniji i nemogućnosti da banka odobri kredit kupcima- prodaja, a time i isplata su odgođeni. S obzirom na okolnost očekuje se da će 10. listopada skupština vjerovnika odobriti prodaju drugih nekretnina (uključujući i zgradu u kojoj je sjedište Transadrie u Rijeci), ne očekuje isplata preostalog duga radnicima prije kraja godine. (dp)

Nakon provedenih izbora

za člana NO Jadrolinije

kojeg biraju pomorci i

radnici Društva, kap. Drag-

omir Mucić, koordinator

podružnice SPH u Jadrolin-

iji ukazuje na nepravilnosti

tijekom izbora koje izbore

čine upitnima

Manipulacijamado funkcije

Jadrolinija

Gen. tajnik SPH odbio poziv Generalni tajnik SPH P. Brazzoduro dobio je poziv da bude član tripar-titne komisije na nacionalnoj razini Marshall Islandsa u svezi primjene Konvencije o radu pomoraca, 2006, zbog velikog broja hrvatskih pomoraca koji plovi na brodovima pod tom zastavom, odnosno 39.000 različitih svjedodžbi koje je Marshall Islands izdao hrvatskim pomorcima.

Naime, Konvencija o radu pomoraca, 2006 traži da nacionalno tripartitno savjetodavno tijelo bude sastavljeno od predstavnika brodara, pomoraca i države. U slučaju kada država koja je ratificirala tu konvenciju nema nacionalnog predstavnika, konven-cija propisuje da država delegira dva svoja predstavnika, a Međunarodna organizacija rada (ILO) po jednog predstavnika brodara i pomoraca.

Zbog toga je glavni tajnik SPH zahvalio na pozivu, ostavljajući otvorenom mogućnost da odgov-ori na svako pitanje adminis-tracije Marshall Islandsa u svezi usklađenja nacionalnog zako-nodavstva s konvencijom, a da hrvatski pomorci budu pokriveni snagom zakona istovjetnog hrvats-kim propisima. (dp)

5br. 72 • rujan 2012

Na vlastiti zahtjev na brodu je ostao mehaničar Giovanni

Senčić i 12 pomoraca s Filipina i Mianmara.

Povratku je prethodila prava drama: Mičetić je bio u bolnici, dokumenti za povratak su istekli, pa je predstavnik hrvatskog velepo-slanstva iz Kaira letio u Hodeidah s novim dokumentima. Zrakoplovne karte je na kraju platio SPH, a od obećanja o isplati jedne plaće u svibnju na kraju nije bilo – ništa. U godini dana, samo jedna plaća?

Vidno mršavi, iscrpljeni pomorci su se našli u zagrljaju svojih obitelji. U najtežoj situaciji našao se prvi časnik koji je doživio lakši moždani udar i poremećen mu je govor... Prije ukrcaja bio je deset mjeseci bez posla, pa je prihvatio bilo kakav ukrcaj.

Zapovjednik je zahvalio SPH i Ministarstvu vanjskih poslova i rekao da je boravak na brodu bio gori nego boravak i bilo kakvom zatvoru.

Posebno potresno bilo je svjedočenje mehaničara: - Zbog visoke temperature morate piti, a onda se užasno znojite. Spavali smo na palubi (klima nije radila). Došao sam na brod s 88, a sad imam nešto više od 70 kilograma. Mičetić je izgubio više od 30 i završio u bolnici, s njim je otišao i zapovjednik i nije se više vraćao na brod... Deset mjeseci nisam bio na kopnu... Za uvjete rada i života na brodu smatram odgovrnim ne samo brodara, već i zapovjednika koji je svojim odlu-kama negativno utjecao na odnose među posadom: dobio je novce za plaće, ali ih nije svima podijelio. Mi smo dobili manji dio, Mianmarci sve, a Filipinci ništa! Cigarete je držao u svojoj kabini i tvrdio da ih nema, a pušio je tri kutije dnevno. Hrvati su imali dvije kuhinje: jednu

za zapovjednika i prvog časnika s tri obroka dnevno, a mi ostali smo kuhali za sebe i to jedan obrok dnevno. Uglavnom riža i tuna. Filipinci su imali svoju, a Mian-marci svoju kuhinju. Ovi posljednji su sjekirama krenuli na kapetana, napad su pokušali i Filipinci, a on je izvukao pištolj... Imam snimke fizičkih sukoba...

Uglavnom je ponovio ono što je električar Denis Malnar posvjedočio pri dolasku.

Zapovjednik je optužbe odbio: - Nastojao sam biti jednak prema svima i radio sam što sam bolje mogao u teškim uvjetima. Više od tri mjeseca jedina komunikacije je bila SMS-ovima. Pokušajte naručiti hranu porukama s mobitela ...

Nekoliko dana ranije s broda Verzina vratili su se preostala dva hrvatska pomorca, upravitelj stroja Ante Zoro i zapovjednik Goran Stepanović. Zoro se vratio nakon punih 20 mjeseci boravka na brodu i bez devet plaća, a zapovjednik je na brodu bio sedam mjeseci.

- Nismo bili gladni ni žedni, jer smo posredstvom unajmitelja broda i agenta, a potom i ITF-a redovito dobivali opskrbu. Najveći prob-lem bila je higijena, prali smo se vodom iz brodskih tankova pa čak i morem. Preko dana nismo imali struje, a noći smo palili genera-tor kojeg smo dobili. Hranu smo pripremali na plinskom kuhalu. Izgubio sam deset kila, a zapovjed-nik gotovo 15. Dužni su mi oko 450.000 dolara! Najgore je bilo što su nam oduzetli dokumente ...

Dozvolu za odlazak dobili su nakon što su ukrcano pet Togo-anaca. I za njih je avio karte osigurao SPH. Brodu je sudskim putem zabranjeno isplovljavanje

iz Lomea zbog dugovanja prema agentima, lučkim terminalima i serviserima (oko tri milijuna dolara) što će se teško naplatiti u slučaju moguće prodaje broda starog 30 godina u staro željezo, a plaće se mogu dobiti samo iz tog izvora ...

Glavni tajnik SPH P. Brazzoduro naglašava da nema jamstva da će pomorcima s dva broda tvrtke Brodarstvo iz Šibenika biti ikada isplaćene plaće: - Za Katinu sve ovisi o kupcu broda, naravno stranoj tvrtci, koja je navodno spremna osigurati plaće. No, to tek treba vidjeti, a jako je važno i kako će postupati i presuđivati jemenske vlasti.• (dp)

Nakon točno godinu

dana pakla na brodu

Katina, 22 . srpnja na

zagrabački aerodrom

stigli su zapovjednik

Davor Brozičević, prvi

časnik palube Branko

Mičetić i mehaničar

Vlado Podobnik.

Slučaj

Godina danau paklu

Povratak iz pakla

Obitelji čekaju ...

Konačno zagrljaj Dobrodošao tata!

Sa suzama u očima

6 Posjetite nas na novoj internet stranici www.sph.hr

Osim agencija za posredništvo u zapošljavanju kojih Hrvatska broji već

34, u posljednjih pet godina pomorcima u potrazi za poslom pomaže i internet portal koji je u svijetu postigao zavidnu reputa-ciju. Ponukani problemom nezaposlenosti u pomorskoj industriji, razgovarali smo sa osnivačem tvrtke Nexus, Ericom Superinom o projektu Maritime Connector.

Tvrtka Nexus se nalazi na stalnoj adresi u Rijeci, ali cjelokupna aktivnost se obavlja na Mreži: “Mi poslujemo preko interneta. Rijetko se susrećemo s pomorcima u uredu jer za to više nema potrebe. Internet je naša poveznica sa svijetom, a hrvatski pomorac koristi naš portal kao vezu sa svjetskim pomorskim tržištem.” Internet adresa jest http://maritime-connector.com/ koja je u svijetu priznata kao jedna od vodećih među mladim internet poduzetnicima.

Eric Superina je napustio uspješnu kari-jeru časnika na velikim tvrtkama kao što su brodovlasnička Hegh LNG i Golar LNG, upravo u vrijeme početaka svjetske gospodarske krize zbog odluke o osnivanju Maritime Connectora. Na pitanje zašto, kaže iz potrebe zbog slabe informiranosti takve vrste među pomor-cima. Maritime Connector je prvenstveno zamišljen kao pomoć hrvatskim pomorcima u zapošljavanju. Nakon što je završio karijeru u jednoj poznatoj svjetskoj kompaniji, informaci-

je o intervjuima na drugim kompanijama, koji nisu bili bazirani u Rijeci gdje je današnje sjedište Maritime Connectora, saznao bi kada je bilo prekasno. Motiv za boljom povezanošću pomorca i kompanija koje se nalaze po cijeloj kugli zemaljskoj, doveo je do osnivanja internet portala 2007. godine.

Kako se pomorac može koristiti vašim sustavom?

Registracija je jednostavna. Klikom na www.maritime-connector.com i upisiv-anjem svoje elektronske pošte napravite račun (tkz. Account), uz kojega odaberete korisničko ime i lozinku. Nakon regis-tracije, potrebno je “složiti” svoj profil: upisati podatke vezane uz školovanje i radno iskustvo, vještine, poznavanje stranih jezika itd. Moguće je, čak i preporučljivo priložiti i svoje skenirane certifikate, brevete i slično. Napravili smo i korak dalje: standardizirani obrazac za upisivanje svih gore navedenih podataka, koje poslodavci prepoznaju kao lakši način odabira kandidata za budući posao. Orga-niziranost i sistematizacija, uz funkcional-nost su misli vodilje našeg portala.

Koliko je trenutno korisnikaregistrirano?Trenutni podatak pokazuje 54 000 korisnika

iz cijeloga svijeta, od čega je 11 000 tkz. Full CV-a, i 664 kompanije. Moram napomenuti da je sve besplatno i da su svi poslodavci provjereni. Ne stavljamo podatke koji su upitnog karaktera i nepouzdani. Ukoliko se pomorac prijavi za radno mjesto i dobije taj posao, može biti siguran da će ga ugovoreni brod čekati na dogovorenom mjestu. Strašne su priče pomoraca koji su imali nesreću ugov-oriti nepostojeći posao i slična loša iskustva, zbog čega nam je plan za skoru budućnost sastaviti tkz. Black listu brodova koji su obilježeni crnom zastavom i nisu primjer optimalnog zapošljavanja.

Da li se recesija u svjetskom pomorstvu odrazila i na vaše poslovanje?Je i nije. Mi smo očekivali bolji rast, ali

ne smijemo se žaliti jer od 2008. Bilježimo konstantni rast, što financijski što po broju registriranih korisnika. Upravo zbog toga smo 2011. Pokrenuli novi sustav na portalu, koji je za nas bio najveći poslovni korak. Samo programiranje je trajalo 6 mjeseci i u taj proces je bilo uključeno jako mnogo ljudi. Iako smo obnovili sustav, ne stojimo. Ključ uspjeha Mari-time Connectora je konstatno unaprijeđivanje i širenje baze informacija za pomorce, ali i kompanije. Primjerice 2 tjedna unazad smo uključili opciju mogućnosti da sami pomorci odnosno registrirani korisnici sami stavljaju fotografije brodova na kojima su radili ili sada rade. Krojimo bazu brodova na kojima se sada ili će se u budućnosti nuditi prilike za rad.

Kakav vas glas prati na svjetskom brodarskom tržištu?

Postali smo najjači medijski sponzor za pomorske evente na svijetu. Pratimo i objav-ljujemo sve informacije vezane za događaje vezane uz pomorsku industriju. Na taj način stvaramo dobru suradnju s kompanijama, koje se oglašavaju na našem portalu i nude mogućnosti zapošljavanju hrvatskim, ali

i stranim pomorcima. Teško je ljudima objasniti prednosti oglašavanja preko interneta u usporedbi s oglašavanjem u dnevnim tiskovinama, ali nakon prve probe, svi su oduševljeni. Za cijenu mjesečnog oglašavanja na našem portalu, što uključuje 5 oglasa i prezentaciju kompletne tvrtke, u svjetskim pomorskim časopisima je nemoguće dobiti reklamno mjesto. Na Googlu nam je svjetski ranking jako dobar, što je oglašivačima jako važna informacija. Dobro surađujemo i s hrvatskim kompanija-ma, što mogu potvrditi sa zadnjim primje-rom u kojemu je jedna hrvatska kompanija preko MC-a u uredu u Ukrajini pronašla zaposlenika Ukrajinca.

Što preporučujete hrvatskim pomorcima koji traže posao ili se tek upisuju na fakultet?Preporuka mladima je potražiti kadeturu

u hrvatskih brodara za koje imam same riječi hvale. To je svjetski problem, kao što je vama u sindikatu dobro poznato. Za neis-kusne pomorce mjesta je sve manje, a naše kompanije se još uvijek u tom segmentu trude. Druga činjenica jest da je potražnja za nautičarima na svjetskom tržištu jako pala, ali za strojare je posla još uvijek. Traži se puno strojara, koje nude jednako dobre plaće, ali primjetno je da na fakultetima nisu promjenili upisnu kvotu shodno tome. Mnogo je mladih nautičara koji posao više neće naći, iako nam je svima san bar jednom u životu bio postati kapetan :) Hrvati, okrenite se onome što se u stvarnosti traži u svijetu pomorstva i započnite pratiti trendove preko našeg portala. Hrvatski pomorac je itekako prepoznat proizvod na pomorskom tržištu, a mi vam nudimo priliku da to i pokažete.• (bm)

U Središnji ured Sindikata

pomoraca Hrvatske pomorci

često zovu s istim upitom:

možete li nam pomoći pronaći

posao? Nažalost, djelatnost

sindikata ne obuhvaća i tu

granu pomorske aktivnosti, što

je i naš odgovor nezaposlenim

pomorcima.

“Više od 3500 ljudi je preko nas dobilo posao, mis-lim da taj podatak govori sve. Mi nismo agencija za zapošljavanje, već samo poveznica između pomoraca i brodara. Situacija u svjets-koj ekonomiji je takva da se na posao više ne čeka, posao se danas mora tražiti i biti uporan. Maritime Con-nector počiva upravo na toj filozofiji.“

Lakše do pomoračke karijere uzjednostavan alat

Maritime Connector

“Mi poslujemo preko inter-neta. Rijetko se susrećemo s pomorcima u uredu jer za to više nema potrebe. Internet je naša poveznica sa svijetom, a hrvatski po-morac koristi naš portal kao vezu sa svjetskim pomors-kim tržištem. “

Eric Superina

br. 72 • rujan 2012 7

Predstavite se čitateljima Pomorskog vjesnika.

- Rođen sam u Jovićima (Zadar), gdje sam i završio osmogodišnju školu, a sred-nju ugostiteljsku sam okončao u Opatiji. Diplomirao sam na Filozofskom fakultetu u Zadru, smjer viša turistička 1977. godine, a radno iskustvo na brodu je započelo davne 1966. Godine na Jugoliniji (kasnije Croatia line) i trajalo sve do 1997. godine. Preko 30 godina…

Kada ste započeli aktivno sudjelovati sa Sindikatom pomoraca Hrvatske?

- Moj rad u SPH započeo je 1993. godine kao povjerenik za pomorce u Croatia Line. Na Prvom kongresu SPH (travnja 1995. godine) u Opatiji, izabran sam za člana Središnjeg odbora SPH. Od tada sam permanentno u nekom od tijela SPH. Od 1997. sam zaposlen u Područnom uredu u Zadru, čiji sam voditelj postao 2003. Godine.

Što za vas znači sindikat kao organizacija? Zašto ste se počeli aktivno baviti sindikalnim radom?

- Motiv i ideja vodilja su mi bili, priključiti se ostalim kolegama, koji su osnovali i započeli rad u SPH, te pokušati pomoći, odnosno poboljšati radni i soci-jalni položaj svih pomoraca i njihovih obitelji. Tih 90-tih godina ih je bilo zaista i previše, problema je bilo s kašnjenjem plaća i ostalih tražbina pomoraca, posebno u Croatia lineu, gdje su tada pomorcima plaće kasnile i do šest mjeseci. No, i u većini ostalih brodarskih firmi u Hrvatskoj nije bilo puno bolje. Nažalost neke od njih su u potpunosti propale.

S kojim problemima se borite danas i što se poboljšalo od samih početaka kada ste post-ali voditelj ureda u Zadru?

- I danas ima stranih brodara, koji kasne s isplatama plaća i ostalih tražbina pomor-cima. Globalna ekonomska kriza u svijetu nije zaobišla ni pomorce i pomorstvo. Naprotiv, ova veoma važna grana svjetske ekonomije, veoma je osjetljiva na ovakove i slične pojave i ta pošast se drastično odrazila na svjetsko pomorstvo, posebice na standard pomoraca. Simptomatično je da većina brodara prilikom smanjenja troškova poslovanja, prvenstveno kreće sa smanjenjem plaća pomorcima i reduci-

ranjem broja članova posade broda na minimum. Takva praksa se odražava na fizičko i psihičko zdravlje, te premorenost pomoraca, čije posljedice znaju ponekad biti nesagledive. Osobno smatram, da je danas puno teže biti pomorac, nego unatrag 20-tak godina.

Da li ste zadovoljni socijalnom reformom pomoraca u Hrvatskoj?

- Ne u potpunosti. U tom segmentu, puno je pokušavo, ali i napravio, SPH. Međutim, nije se lako boriti protiv vjetrenjača. SPH je uložio mnogo truda i sredstava, da bi na kraju imali problema, s većinom dogovorenog sa socijalnim partnerima.

Npr. prenošenje dana, koji se računaju za oslobođenje pomoraca od poreza 183 dana, zatim kod izmjena i obnove breveta (usklađivanje sa STCW Konvencijama), te kao posljednji biser „beneficirani“ staž pomoraca odnosno uvjeti za stjecanje starosne mirovine pomoraca (60 godina starosti – 15 godina plaćenog radnog staža kao pomorac). Toplo se nadam, da će ova posljednja nepravda prema pomorcima biti ispravljena najkasnije do konca ove 2012. godine.

Na kakve probleme nailazite svakodnevno?

- Jedan od najvećih problema, pored već iznesenog, je možda i najveći, a to je veoma teška mogućnost zapošljavanja pomoraca, posebno nižih zanimanja. No, ni časnički kadar nije u puno boljem položaju.

Tko stoji na putu boljoj budućnosti hrvatskog pomorca?

- Želim vjerovati da je to globalna kriza u pomorstvu. Osim toga, veliki dio odgovor-nosti za to osobno pripisujem i resornom ministarstvu, kao i nacionalnom zakono-davstvu, koje nije adekvatno prepoznalo i skoro pa ništa učinilo za tu branšu, već su hrvatski pomorac i pomorstvo ostavljeni na marginama društva. Dužnosnici SPH su često upozoravali nadležna ministarstva i ostala državna tijela na pogreške i štetnost takovog odnosa prema pomorcima i pomorstvu, no nekog značajnijeg pomaka boljitku nije bilo. Tako da ostaje ona već mnogo puta izrečena konstatacija, da smo i pored svih bogatih pomorskih resursa, primorska, a ne pomorska zemlja.

Što možete poručiti našim članovima?

- Solidarnost i zajedništvo s kolegama. Što veći broj članova SPH. Prijedlozi, primjedbe, informacije, sugestije djelat-nicima SPH su uvijek dobrodošle. SPH ne čine samo dužnosnici, oni su vaša avan-garda, ali bez pomoći pomoraca ne može se puno napraviti. Ponosim se time što sam bio dugogodišnji pomorac, a nakon toga dužnosnik SPH. Saznanje da sam pomagao, i pomogao, mnogim pomorcima i članovima njihovih obitelji, najveća mi je i nezamjenjiva satisfakcija i nagrada, i činiti će me zadovoljnim preostali dio mog života.

I na kraju, poruka svim pomorcima; Budite profesionalci i ponosni na svoje zvanje! A sadašnjim i budućim kolegama; Budite ustrajni i uporni u ovom teškom i stresnom poslu!• (bm)

Na petom kongresu SPH Marko

Miočić je, između ostalih, dobio

zahvalnicu za dugogodišnji

rad u Sindikatu pomoraca

Hrvatske. Dugogodišnji po-

morac na brodovima Jugolinije,

pa sindikalni povjerenik bio

je posljednjih godina voditelj

ureda SPH u Zadru.

Danas je puno teže biti pomorac nego prije 20 godina

Razgovor s povodom

8 Posjetite nas na novoj internet stranici www.sph.hr

...hrane i pitke vode i stan-darde služenja hrane koji se

primjenjuju na obroke predviđene za pomorce na brodovima koji plove pod njezinom zastavom, te poduzeti obrazovne mjere kako bi unapri-jedila znanje i primjenu standarda (količina, prehrambena vrijednost, kakvoća i raznovrsnost).

Štrajk zbog prehraneProblem prehrane pomoraca

nije novijeg datuma - loša hrana u nedovoljnim količinama može biti poseban problem (barem u povijesti) navodimo pobunu posade na parobrodu Mrav društva Oceanija a.d. sa Sušaka. Posada je bila neobično jedinstvena i ustala je u lukama Hubeva i Rotterdam protiv smanjenja obroka hrane 1931. godine. Ni do tada količine i kvalitet hrane nisu odgovarale ni bile u skladu s bilo kojim tablicama na brodovima ostalih zemalja. Posada nije dozvolila da se one dalje smanjuju. Radi ilustracije donosimo tablicu hrane prema prijedlogu sindikata kao prilog kolektivnom ugovoru pomoraca za 1931. godinu.

Ova tablica nije nikad prim-jenjivana. Tablica koja se prim-jenjivala na brodovima bila je znatno niža. Uz kolektivni ugovor iz 1939. godine bila je usvojena slična tablica po količini.

Bio je nepisani zakon (tada, ali i sada) da zapovjednici uobičajenu tablicu hrane mijenjaju po svom nahođenju. Tako je radio i koman-dant broda Mrav kap. Anton Begović. Posada ga je optužila da je znatno smanjio količinu hrane...

Nećemo niti spominjati nedavna iskustva s prehranom na brodovi-ma Katina i Verzina, a prije toga i na brodovima splitskog SSM-a...

Talijanski brodski menuPronašli smo u jednom starom

talijanskom kolektivnom ugovoru tabele prehrane, posebno za časnike i vježbenike, a posebno za ostale članove posade.

Tako za časnike i vježbenike (palube u stroja) propisuju se dnevna jela:

Doručak – kruh, kava, mlijeko, maslac ili marmelada ili sir ili salama. Ručak – juha, dva jela, voće ili sir, kava.Večera – juha, dva jela, voće ili sir, kava. Kruh i vino po potrebi. Nedjel-jom i blagdanima kolač.

Za ostale članove posade:

PONEDJELJAK Doručak – kava i mlijeko, sirRučak – rižot na maslacu i sok od rajčice, odrezak od govedine s krompirom i salatom, svježe voćeVečera – maneštra od tjestenine i mahunarki, omlet, svježe voće

UTORAK Doručak – kava i mlijeko, slane srdeleRučak – špageti , tuna u ulju s kuhanim krompirom i salata, svježe voćeVečera – maneštra od tjestenine, krumpira i zelenjave, pečeno meso sa salatom, svježe voće

SRIJEDA Doručak - kava i mlijeko, marmeladaRučak – tjestetnina s mesnim umak-om, govedina s krumpirom i kuhanim povrćem, svježe voćeVečera – supa od graška s ciklom, meso na venecijanski sa salatom, svježe voće

ČETVRTAK Doručak – kava i mlijeko, salamaRučak – rižot na milanski,govedina s povrćem, svježe voćeVečera - maneštra od domaće tjeste-nine, odrezak s krumpirom u pećnici, miješano voće

PETAK Doručak – kava i mlijeko,slane srdeleRučak – tjestenina sa sardelama, bakalar ili lešo riba s krumpirom, svježe voćeVečera – maneštra, jaja po želji s povrćem, svježe voće

SUBOTA Doručak – kava i mlijeko, sirRučak – tjestenina s rajčicama i maslacem, pirjana govedina s povrćem, svježe voćeVečera – juha s tjesteninon, pirjana govedina s krumpirom i zelenim umakom, miješano voće

NEDJELJA Doručak – kava i mlijeko, marme-ladaRučak – svježa tjestenina s umakom, pečena piletina s krompi-rom i salatom, svježe voćeVečera – maneštra od povrća i tjest-eninom, meso, salata, svježe voće, kolač.

Napomene: dnevna količina voća za posadu: 400 gr; na zahtjev posade umjesto srdela (utorkom i petkom) 50 gr marmelade; posada u noćnoj smjeni dobiti će sendvič, 15 gr kave i šećera; posada će dodatno za ručak i večeru dobiti

jedno od jela časnika; u zamjenu za vino mogu se dobiti bezalko-holna pića, uz propisanu količinu mineralne vode.

U slučaju kada nije bilo određenih jela, zapovjednik je imao pravo podijeliti ekviva-lent:300 gr svježeg ili smrznu-tog mesa odgovara 200 gr mesa iz konzerve; 200 gr tjestenine odgovara 100 gr riže;14 gr kave odgovara 15 gr kakaa;200 gr ulja odgovara 100 gr masti ili sala; 15 gr konzerve rajčice odgovara 10 gr ekstrakta rajčice

Za brodove koji su plovili u trop-skim zonama (uključeno i Crveno more): tjedno sljedovanje masti (40gr) zamjenivalo se s 40 gr maslinova ulja, sedmična količina suhih mahunarki smanjivala se na 100 gr, a količina povrća povećavala se za 150 gr, tjedna količina slanih riba zamijenjivala se sa 60 gr marmelade.

Za brodove koji su plovili hlad-nim područjem (iznad 60°N): povećavala se količina gr 400 svinjsko meso od čega 200 g utorkom umjesto 80 gr tune i 200 gr subotom umjesto 130 gr gove-dine; predviđena količina goveđeg mesa utorkom se povećavala za 40 gr, a ona predviđena za srijedu, četvrtak i subotu povećavala se za 30 gr; svakom članu posade dijelio se limun dnevno; količina šećera se svakodnevno povećavala za 15 gr; a tjedna količina masti od 40 gr povećavala se na 80 gr.

S obzirom da nismo pronašli „zakone i propise“, zatražili smo mišljenje struke (dr. Nebojša Nikolić) i stigao je odgovor: Nakon što mi je P. Brazzoduro postavio pitanje i kada sam poslao upit kolegama pokrenuo sam lavinu. Ispalo je da svi to trebaju, a nitko nema. Ono što postoji je jako zastarjelo. Nakon tih diskusi-je dogovoreno je da će Interna-tional Committee on Seafarer’s Welfare (IMHA) u lipnju na

kongresu u Gdinji održati radion-ica gdje će se usuglasiti projektni ciljevi i pokrenuti projekt koji bi trebao završiti s dokumentom poput ovog o pregledima pomora-ca koji smo nedavno donijeli u Ženevi. Takav projekt traje oko tri do četiri godine do završnog dokumenta.

IMHA: propisa nemaKao što je bilo najavljeno Radna

grupa IMHA-e za prehranu na brodu sastala se početkom lipnja. U uvodu je rečeno da hrana pomorcu mora davati energiju, a potrebna količina kalorija ovisi o fizičkoj aktivnosti, temperaturi, težini tijela itd. Zaključeno je da veliki broj članova posada ima problema s pretilnošću koja je posljedica neadekvatne prehrane.

Ustanovljeno je da nema globalno standardiziranih preporuka o preh-rani na brodu, dok većina nacio-nalnih propisa i neki međunarodni

zakonski instrumenti generalno propisuju količinu, raznolikost i kvalitetu hrane koja mora biti na raspolaganju na brodu. Neke zemlje imaju vrlo detaljne tablice hrane za pomorce. Trenutno je situacija takva da se dozvol-java zloraba u opskrbi hranom što rezultira lošom prehranom pomoraca.

Konvencija o radu pomora-

ca ne definira standarde

prehrane na brodu. Sve više

se suočavamo s problemom

gojaznosti među pomor-

cima, a to može značiti

gubljenje zanimanja.

Tablica hrane

Sedmični obrok

Kruha (ili dvopeka)

3.500 g2.100 g

Meso(ili 282 g dnevno) 1.975 g

Jaja 2 (u luci)

Riba konzerva (losos) 50 g

Srdela 30 g

Sir 200 g

Tijesto, riža, palenta 1.955 g

Krompira 2.100 g

Zelje 900 g

Mast 400 g

Luka 200 g

Čaja 10 g

Kava sirova 100 g

Šećera 400 g

Pomorcimaprijeti i – gojaznost

Prehrana pomoraca

Iskustva

- Hrane na brodu ima dovolj-no, ali je kvaliteta loša: ocjena 2. Kuhar je Filipinac, a dnevni iznos po članu posade za preh-ranu iznosi 7,5$. Brodar daje pitku vodu u bocama. S obzi-rom da sam zapovjednik moj posao nije fizički zahtjevan.

Mario Šarac

Izračunajte vaš BMI

BMI = težina u kg podijeljena s visinom u metrima (npr. osoba teška 81 kg ivisine 1,80m ima BMI 81/1,80 = 81/3,24= 25

BMI niži od 17,5 označava da je osoba neishranjena

BMI između 17,5 i 24,9 označava osobu normalne težine

BMI veći od 25 označavapreishranjenu osobu

BMI iznad 30 označavagojaznu (pretilnu) osobu

9br. 72 • rujan 2012

Rusija, Hrvatska i Italija imaju vrlo detaljne tablice, ali govovo sve su ih zamijenile općim navodima o dovoljnoj i uravnoteženoj prehrani.

U Finskoj je propis donijet 1985. godine, ali ne daje nikakve infor-macije o kalorijama, ali uključuje slijedeće detalje: odgovornost brodara; hrana mora buti ukusna; tri obroka na dan plus dvije

brzinske zakuske; prehrana za noćne smjene; kava i čaj najmanje dvaput na dan; svježa voda i sok ili bezalkoholni sladni liker; ako je moguće svježe mlijeko; količina hrane mora biti jednaka za sve pomorce; ako je potrebno, iz vjer-skih razloga, pripremati posebnu hranu.

Trgovački brodovi pod njemačkom zastavom imaju propis u skladu s njemačkim Seemannsgesetz. Popis pod imenom Speiserolle određuje tjedne količine za pomorce, a u primjeni je od 1951. godine i nije osuvremenjivan.

Neke zemlje kao Indija i Filipini imaju posebne tečajeve za brodske kuhare dok druge zemlje prihvaćaju istrenirane ili neiskusne kuhare s kopnenim iskustvom koji ispunja-vaju temeljne zahtjeve za dobivanje Pomorske knjižice (sigurnost, prva pomoć, protupožarni tečaj).

U V. Britaniji postoje i tečajevi za one koji opskrbljuju brodove hranom, a u Međunarodnoj organizaciji rada (ILO) moduli za trening su u razvoju.

Psihološkiproblemi prehraneMeđu pomorcima bolesti koje

pogoduju gojaznosti (pretilnosti) su emocionalne prehrambene bolesti (emotional eating disorders - EED), bolesti od prekomjernost jela (binge eating disorders- BED)

i bolesti noćnog hranjenja (night eating disorders- NED). Mnoge od tih bolesti su često reakcija na

stres i dosadu, a dobro je znano da prehrana na moru često pogoduje na ublažavanje napetosti i poboljšanje raspoloženja. Dostupnost „udobne hrane“, „brze hrane“ i „bezvrijedne hrane“ (hrana niske prehrambene vrijednosti) povećavaju te probleme.

Prekomjerna težina i pretilnost su rizični faktori za mnoge druge bolesti metabolizma i pogoršavaju kvalitet života. U slučaju bolesti prehrane među pomorcima cilj je da se postigne pravilan BMI (Body mass index – 19-24,5).

BMI preko 30 se povezuje s bolestima kao što su dijabe-tes (šećer), povećani krvni tlak (hypertension) i bolesti žlijezda s unutarnji m izlučivanjima.

Jedan od glavnih ciljeva je da pomorac bude sretan, pa kuhar pokušava udovoljiti posadi ne razmišljajući na dalekosežne posljedice krive prehrane. Prob-lem koji ne treba zanemariti je nekontrolirano konzumiranje tekućina pri čemu se alkoholna

pića zamjenjuju gaziranim pićima koja sadrže velike količine kalorija.

Još jedan problem na brodu je da sva radna mjesta nemaju istu potrošnju energije, pa adekvatna dijeta za najopterećenija radna mjesta može biti nepodobna za radna mjesta s manjom potrošnjom energije.

Stvoritiadekvatne standardeKljučni je zadatak da se stvore

minimalni standardi ili praktične smjernice. S time da smjernice omogućavaju pojedinačni pristup uzimajući u obzir različite zahtjeve za različite poslove i nacionalnosti na brodu.

Svi brodari imaju poseban budžet za prehranu posade, ali nije lako ustanoviti koju razinu prehrane taj budžet omogućava- uglavnom se radi o 8-10 dolara dnevno.

Pri izradi standarda treba imati na umu globalni karak-ter brodarstva, multietičnost posada i potrebu pojedinačnog pristupa uzimajući u obzir da preporuke i smjernice trebaju biti međunarodno korištene.

Još jedna preprekaza pomorce ?Kod periodičnih pregleda

pomoraca, ovlašteni liječnici počeli su u posljednje vrijeme izračunavati BMI što je kod nekih pomoraca izazvalo burne reak-cije. Kažu: do sada smo plovili, nismo bili bolesni, a sada nas upozoravaju da moramo sman-jiti težinu kako bi bili u skladu s preporućenim BMI inače ćemo izgubiti zanimanje. No,kao što smo već naveli, povećani BMI dovodi često do mnogo težih bolesti zbog kojih pomorac neće dobiti dozvolu za odlazak na brod.

Očito je da se konačno mora temeljitije voditi računa o zdravlju pomoraca.•

Priredio D.Prestint

Pomorcimaprijeti i – gojaznost

Prehrana pomoraca

SPH poziva zapovjednike, ku-hare i kormilare da iznesu svoja iskustva (praksu) o kvaliteti, potrošnji, količini hrane, o mogućnostima dijetalne ishrane i dr.

Prema Pravilniku o utvrđivanju uvjeta zdravstvene sposobnosti članova posade po-morskih brodova, brodica i jahti:

• Rutinsko kretanje između prostora i odjeljaka; postupci u nuždi - hodanje preko pragova (do 60 cm visine),

• Kretanje između prostorija; slijede postpci u nuždi - rad u tijesnim prostorima i kretanje kroz sužene otvore (60x60 cm).

Iskustva

- Na kompaniji voda se pravi na brodu, svaki pomorac dnev-no dobije i dvije litre flaširane vode.

Hranu naručujemo s broda, a kompanija daje konačnu narudžbu spec. tvrtci, a ona odabire najpovoljnijeg snabdjevača koji dostavlja hranu na brod.

Tablicu prehrane na brodu nemamo, a i ne zna se dnevna suma po pomorcu tako da je kuhar odgovoran za potrošnju.

Problema uglavnom nema, osim u afričkim lukama gdje se hrana ne može nabaviti iako zapovjednik dobije pisano ovlaštenje od kompanije za kupovinu bez obzira na cijenu.

U lukama Beira, Maputo i Nacala hrana se jednostavno ne može nabaviti. U Indiji se ne može nabaviti govedina, a riba je upitne kvalitete. Na Mauricijusu su cijene hrane astronomske.

Zapovjednicima je glavni problem sjedeći posao - ponekad na računalu cijeli dan odgovaraju na e-mailove. Na chemical tankerima, zbog pretrpane palube cijevima, postoji i problem da se ne može „protegnuti“ noga do pramca.

Edo Tijan

Iskustva

- Kvaliteta i kvantiteta hrane na brodu je dobra, a kuhar je uglavnom Filipinac. Vodu dobivamo u bocama, a imamo i dovoljne količine sokova i mlijeka.

- Zapovjednik nema fizički zahtjevan posao kao posada, a propisana su tri glavna obroka (doručak, ručak i večera) s dva međuobroka (ujutro i poslij-epodne). Tijekom noći kuhinja je otvorena za eventualnu samostalnu pripremu hrane. Dva hladnjaka sa sokovima i mlijekom nalaze se u prostori-jama posade.

- Uobičajeno je da se hrana naručuje početkom mjeseca s nadopunom polovinom mjese-ca (svježe povrće i voće).

- Brodar ne radi probleme ako se eventualno probije budžet zbog zahtjevnosti samog posla (smjene su po 12 sati).

Silvestar Cvirn

Iskustva

- Hrana na brodu je prosječne kvalitete,ali je ima u dovoljnim količinama, a kuhar je Filipinac. Dnevnni iznos po članu posade za prehranu nije ograničen, a trenutno iznosi oko devet dolara. Brodar daje karton vode u bocama tjedno svakom članu posade. Moj posao nije fizički zahtjevan.

Aleksandar Buneta

10 Posjetite nas na novoj internet stranici www.sph.hr

Brod za prijevoz generalnog tereta Toucan Arrow plovio je

prema Gladstonu (Australija) 15. svibnja ove godine kada je časnik u straži Rubrico John Ryan u šest sati ujutro ugledao svjetla baklje oko dvije nautičke milje sjeverno od položaja broda. Slijedila su svijetla još tri baklje, a nakon toga je uočen dimni signal. Odmah je obaviješten zapovjednik kap. Damir Vukonić iz Rijeke, koji je došao na zapovjednički most četiri minute nakon dojave.

Osam minuta kasnije, po zapovijedi zapovjednika, brod je promijenio kurs i krenuo prema položaju odakle se vidio dimni signal. Kontaktiran je Reef VTS i operacija spašavanja je počela. Reef VTS je u odgovoru poslao informaciju da je aktiviran EPIRB na položaju 23° 51,3’ S i 152° 12.61’ E što je olakšalo potragu.

U 6.34 sati posada je ugledala mali gumenjak s jednom osobom,a a u 6.55 on je ukrcan na brod, a neko-liko minuta kasnije i gumenjak je podignut na palubu. U 7.06 sati brod je nastavio svoje putovanje prema luci Gladstone.

Treba reći da je posadi trebalo točno 66 minuta da se spasi čovjek

iz mora i da brod nastavi punom brzinom prema slijedećoj luci da bi stigla na bez ikakvog zakašnjenja na pilotsku stanicu.

Spašena osoba je u razgovoru sa

zapovjednikom izjavila dase zove Colin Richie i da je bio sam u devet-metarskoj jedrilici kada je u 03.00 sati, dok je spavao u kabini, počelo prodirati more te se ukrcao na mali gumenjak te da je, čim je svanula zora, upalio baklje i pustio dimni signal.

Dolaskom u Gladstone spašena osoba je ispitana od strane policije i carine te je pregledana i poslana u bolnicu na daljnje pretrage.

Zapovjedniku broda, kap. Vukoniću koji je o spašavanju odmah obavijes-tio brodara pristigla je slijedeća poruka:

“Želim zahvaliti osobno vama i vašoj posadi. Promptna akcija je bezsumnje spriječila vjerojatno težu situaciju. Pozdrav Kristian Jebsen.”

A slijedila je još jedna poruka: “Želimo vam izraziti naše priznanje i

čestitati Vama i vašoj posadi na izve-denom spašavanju. Časnik u straži g. Ryan i brza reakcija posade na baklje s gumenjaka spasili su mornara koji je bio u opasnosti. Hvala vam svima, Sjur Gjerde.”

Osim kap. Damira Vukonića, među posadom su bili i upravitelj stroja Davo Mlivić iz Rijeke i električar Slaven Šerbo iz Splita. Vijest o spašavanju objavljena je u novinama kompanije New Waves.

Kap. Vukonić je obaviješten o tome da će biti nominiran za Plavu vrpcu iako, kao i većina Europljana više ne plovi na Gearbulku. Vijest o nominaciji zatekla ga je na brodu za krstarenje Disney Dream.• (dp)

Posada spasilaskipera ColinaRichiea

Plava vrpcaČudnovati su putevi

dobivanja informacija:

o spašavanju hrvatskih

pomoraca doznali smo

u Lošinjskoj plovidbi, a

cijelu priču dobili smo

posredstvom kap. I.

Božića (TA-NA).

Toucan Arrow

IMO: 9105023Gt: 35.998Dwt: 55.918Godina gradnje: 1996.

Vlasnik:Gearbulk Shipowning Ltd.

Manager:Gearbulk Ltd.

Zastava: BAH

Marko Polo u akciji spašavanja

I posada broda Marko Polo (Jadrolinija) istakla se 25. kolovo-za u akciji spašavanja: ubrzo nakon isplovljavanja iz Ancone, dobio je poziv za pomoć odaslan od talijan-ske obalne straže. U to doba je tim dijelom Jadrana vladalo nevrijeme, pa je bilo više akcija spašavanja. Brod je odmah skrenuo s redovne rute prema Splitu kako bi pružio

zavjetrinu talijanskoj jedrilici koja je ostala bez pogona. Na jedrilici je bila talijanska obitelj s djecom. Marko Polo je pružao zavjetrinu jedrilici do dolaska broda obalne straže koja je preuzela djecu i žene te uzela u tegalj jedrilicu. Zbog nevremena i akcije spašavanja Marko Polo je u dolasku u Split kasnio oko tri sata.• (dp)

Konačno na sigurnom

Uspostavljen kontakt

Spas u gumenjaku

Colin Richie

Signalna sredstva

11br. 72 • rujan 2012

Četiri ujutro polazak. Dogovor je da se oko osam nađem s

M. Kronjom inspektorom ITF-a iz Šibenika kod splitske cementare. U pristojno vrijeme čujemo se „mobil-nim sredstvima“: Marul kasni iz Taranta, ali je Jadro na vezi cemen-tare. Dogovor je da se nađemo kod cementare.

Spuštam se s autoputa i – izravno u cementaru. Piše cementara sv. Kajo. Javlja se Milko i kaže da me ne vidi, a on je ispred cementare...

Brzo smo razjasnili da je on ispred sv, Juraja. Znači dvije cementare, a pred „mojom“ vidim tri broda Splitske plovidbe na mrtvom vezu, a on pred drugom čeka dozvolu za ulaz...

Na Jadru ponavljalo sastanak koji smo imali s posadom Marula u Koromačnom, ali ne ide sve glatko...Ostavljamo punomoći za zastupanje

i pristupnice za članstvo u SPH. Posada Marula je stavila glavu na

panj i izborila se za plaće za svih, a drugi nisu solidarni... U salonu na

zidu fotokopija Plavog kartona SPH kome je odavno istekla važnost, nema kolektivnog ugovora, nema niti pregovora, a nema niti solidar-nosti. Plaće ipak dolaze po dogov-orenoj dinamici...

Gledamo kako uplovljava Marul...No, prije toga, dok se ne veže i obavi formalnosti, inspektor M. Kronja je odlučio da pregleda brod vezan ispred Jadra – turski Nazli-can iz 1978. godine. Pregledani su dokumenti, slijedio je razgovor sa zapovjednkom uz gazirano piće i – pozdrav uz želju za sretnom plovidbom.

Približava se vrijeme sastanka u Plovputu – u njihovoj bazi. Nakon malog lutanja (nema GPS-a) i navođenja N. Melvana dolazimo u posljednji trenutak. Čudno nas gledaju, jer nas ne poznaju, pa slijedi upoznavanje. Sastanak je u posebnoj atmosferi: smijenjen je direktor! (ostatak pročitajte u drugom tekstu). Tempera-

tura je narasla (meteo), prekrcavamo računalo za ured Split i odlazimo prema Sjevernoj luci.

Ulazimo - nitko nas ništa ne pita... Brod Berum (zastava A&B) upravo odlazi. Jedan brod manje za pregled. Na drugoj obali čudan brod: nedovršeni cruiser bez imena. Saznajemo da se radi o brodu Kay izgrađenom 1990. godine u Poljskoj, 2007. godine dotegljen je u Vranjic, a 2011. u Sjever-nu luku na uređenje. Još je neuređen...

Penjemo se na brod Ladoga-4 (zastava Albanija, izgrađen

1973.), tražimo posadu... Čif je na palubi u kratkim hlačama, a kad nas je vidio nestao je ... Nalazimo zapovjednika u kabini, pa dolazi i čif u radnoj robi (po propisima o zaštiti na radu). I ovdje je sve u redu, u dobro rashlađenoj kabini nude nas dobrodošlom albanskom kokakolom.

I šlag na kraju: Lady Korčula (zastava Marshall Islandsa, izgrađen 2000. godine u Splitu, vlasnik Lady Navigation Inc., a manager Korkyra Shipping Ltd. iz Korčule). Atmos-fera odlična već na ulazu gdje nas legitimiraju i vode kod zapovjed-nika. Cijela posada iz Hrvatske, došli su u domaću luku, a boravak

dozvoljava dolazak supruga i djece... Kod zapovjednika M. Favro je i inspektor D. Botica (on nam šalje sedmično kretanje brodova)... Slijedi pregled dokume-nata i naravno porcija razgovora o pomorskim temama.

Kasno poslijepodne, kasnimo na dogovoreni drugi dio sastanka na Marulu (opet u cemen-

taru)... Na obali pred brodom novi hladnjak za posadu... Već se u direk-ciji Splitske plovidbe pročulo da smo bili s posadama. No, očito im je netko nešto krivo prenio (sindi-kat je kriv za sve). Ponovni susret s posadom koja se sprema kućama (slobodni). Pozivaju na kratko (ali slatko) punjenje želuca iako je kuhar već otišao (kasnimo...).

I dan je gotovo gotov: odlazimo u trg. centar na konačno zbraja-nje dojmova. M. Kronja odlazi u Šibenik, a pisac ovih redova prema Rijeci. Stiže prije pomoći. Srećom slijedi godišnji odmor.•

Napisao i snimio D. Prestint

V. Svalina je u ime SPH i Anton Broeders u ime tvrtke Azalea

Maritime potpisali su 12. srpnja u Zadru IBF kolektivni ugovor za hrvatske pomorce ukrcane na brodovima City of Rome, City of Paris, City of Rotterdam, City of St. Petersburg i City of Sunderland. Radi se o brodovima za prijevoz vozila koji plove pod zastavom Isle of Man (IOM) i u managementu su Fairmont Ship-ping Canada pretežito u području Baltika i Sjevernog mora.

Kolektivni ugovor obuhvaća uvjete zapošljavanja, prava i obveze pomoraca, ratne zone i zone visokog rizika, osiguranja u slučaju ozljeda ili smrti te visinu plaća. Ugovor je potpisan za razdoblje od 2012. do 2014. godine, a potpisnici su preuzeli obvezu da će se u prosincu 2012. i 2013. godine održe sastanci s ciljem mogućih poboljšanja prava pomoraca iz ugovora odnosno rješavanja mogućih problema.• (bm)

Pokrivena 5 car carriera

Potpisan kolektivni ugovor

Običan petak... 13

Ljetna reportažaBio je petak i 13. u srpnju,

zadnji dan rada prije

godišnjeg odmora, a trebalo

je iz Rijeke put Splita na

brodove Jadro i Marul te na

brodove u splitskoj luci te na

sjednicu RV u Plovputu.

U salonu Jadra

Albanski brod

Mrtvi vez

Zapovjednik i inspektor

Smjena direktora

R. Ivanov, V. Svalina, A. Broeders i M. Miočić

Lady

12 Posjetite nas na novoj internet stranici www.sph.hr

Poštovani, javljam Vam se jer bih htio pridonijeti boljem obra-

zovanju naših mladih ljudi kao i njihovom uspješnijem snalaženju u dobivanju posla i time ostvarivanju boljeg, uspješnijeg i kvalitetnijeg života.

Naime, budući da sam aktivan pomorac, kapetan na stranim brodovima sa više od 25 godina navig-acije uočio sam pogresku u sustavu školovanja učenika u pomorstvu.

Primjer je Pomorska škola Bakar koju pohađa i moj sin, a isto je sa svim pomorskim skolama u Hrvatskoj. Naime, škola Bakar primila je ove godine dva razreda nautičara i jedan razred strojara sa po 26 učenika po razredu, iako su kapaciteti škole daleko veći. U moje vrijeme, znači 1983. godine bilo je pet razreda nautičara i dva razreda strojara sa po 36 učenika u svakom, ali su zato kriteriji za upis u školu

bili daleko niži nego su to sada. Premda sam bio vrlodobar i odličan učenik pitanje je da li bih se danas uspio upisati u školu Bakar, jer oni danas primaju uglavnom odlikaše. Upisni prag je postavljen na previ-sokih 36 bodova čime je eliminiran veliki broj učenika sa ne tako dobrim ocijenama ali sa velikom željom da nastave školovanje i postanu jednog dana odlični pomorci. Ove je godine ostalo neupisanih učenika iako su imali dovoljan broj bodova za upis. Po meni taj bi se prag trebao spustiti toliko da se omogući većini učenika da upisu školu baš kao i u moje vrijeme.

Hrvatska je poznata po kvalitet-nim pomorcima i u odnosu na broj stanovnika imali smo veliki broj pomoraca, ali ta se tendencija smanuje svake godine i na kraju se pitam što će ostati od naše pomorske tradicije i s kim će naša djeca ploviti. Za usporedbu ću navesti kako Poljaci, Ukrajinci, Bugari, Rumunji izbacuju iz svojih pomorskih škola nekoliko puta veći broj mladih

pomoraca nego što mi to činimo u Hrvatskoj.

Opće je poznato da jedan broj mladih ljudi koji upišu pomorstvo nikad ne završe skolu, a poslije tokom prakse na brodu određen broj njih shvati da to nije zanimanje za njih. Većina naših pomoraca plovi na stranim brodovima i ostvaruju puno veće prihode od prihoda ljudi zapo-slenih na kopnu. Te prihode donose u zemlju, plaćaju poreze i doprinose ( plaćamo zdravstveno premda ga nikad ne koristimo jer nemamo vremena čekati mjesecima na preglede pa sve plaćamo privatno).

Novac koji zaradimo vani ovdje trošimo i po mojem mišljenju naši pomorci su jedan od najboljih izvoznih proizvoda Hrvatske. Mi prodajemo svoje znanje, a to znanje smo stekli na Pomorskim školama i fakultetima, koji zapošljavaju naše stručnjake.

Danas u svijetu nedostaje oko 100,000 casnika, a u vrijeme opće krize i vani i u nas pomorsko zanimanje postaje itekako aktualno i molim Ministarstvo Prosvjete da ne ograničava broj upisanih i time srozava našu pomorsku tradiciju i smanjuje šansu mladih ljudi voljnih da se oprobaju kao pomorci.

Nije samo dobra zarada ono što ponovo privlači mlade ljude pomor-skom zanatu.

Ugovori su postali kraći i danas su uglavnom u prosjeku 3-4 mjeseca, dosta kompanija plaća dodatno školovanje, pa nije potrebno izdvajati pozamašne sume novca iz svog džepa, mnoge kompanije imaju ili uvode internet na brod što omogućuje svakodnevnu i jeftinu komunikaciju sa obitelji na kraju i da ne nabrajam druge pogodnosti.

Zato smatram da je potrebno iskoristiti ovaj trenutak i smanjiti bodove za upisni prag u pomorske škole. U mnogim razvijenim zeml-jama su se Pomorske škole ugasile, primjer je Trst gdje je postojala najs-tarija skola na Jadranu. Ista situacija je i sa Grčkom, Engleskom i drugima koji nemaju svog kadra, a imaju brodarske kompanije. Pitam se od svih tih upisanih odličnih učenika koliko će njih zaista nastaviti školovanje na Pomorskom fakultetu i koliko će njih uistinu zaploviti na nekom od naših ili stranih brodova.

Vjerujte mi da govorim iz vlasti-tog iskustva ovo zanimanje (teško i muško) ne počiva na odlikašima već na onima koji imaju volju i želju za ovim poslom.

Takodjer bih htjeo napomenuti da se stečena znanja i tradicije lako gube, ali jako teško ponovo stječu.

Molim vas da nešto hitno poduzmete da se naša pomorska tradicija ne zatre.

S poštovanjem,Capt. Srđan LjuštinaM/T Almi Globe

AnketaDa li vam je

u 2012. smanjena plaća ?

Da 50% Ne 50%

Pisma

Jučer, danas, sutraPoštovane kolege pomorci dopustite mi da Vam se,

u današnjim danima koji su za neke očito uzburkana vremena u poznim godinama, te da im je potrebito malo mirnog mora i svježe bistre vode za osvježenje, obratim ovim putem!

Navigare necesse, vivere non necesse!

Ploviti se treba, živjeti se ne treba!

Koliko se ljudski život puta sjeti izgovoriti gore već davno izrečenu mudrost stvarnosti pomorskog života, čestitog, časnog, teškog po svim valovima našeg sinjeg mora i ovog svijeta. Da li se to učini ne postavljajući pitanje da li to duša stroja ili palube čini u čistoj želji iskazane mudrosti ili trenutnog hira, to svatko od nas može ponaosob odgovoriti sebi!

Riječ ploviti je vrlo čista, lijepa, zamamna, ozbiljna i poželjna. Možemo je povezati s različitim životnim iskustvima i situacijama. Međutim, dopustite mi da primijetim i postavim pitanje: da li je potrebito i isključivo iz te riječi izvest tvorbu koja će definirati stanje ljudske stvarnosti, a ispisalo bi se riječju otplo-viti! Otploviti od čega???

Cijenjeni kolege, strojari, nautičari! To ne znači otploviti niti od društvene, niti od obiteljske odgovor-nosti od zemlje gdje smo stjecali čestito sva potrebita znanja radom naših profesora, a našim učenjem od osnovnog, srednješkolskog i fakultetskog vremena. Moramo se prisjetiti kralja Richarda Lavljeg Srca naše prijateljske Kraljevine Engleske, te Oleronovih pro-pisa. Kadeti u mornarici su bili dječaci od 10 do 12 go-dina života porijekom iz obitelji pomoraca ili drugih obitelji zaslužnih za Krunu. Potrebito je naglasiti da naša Kruna vođena kraljem Tomislavom je posjedo-vala ratnu mornaricu od 80 sagena sa po 40 vojnika-ratnika i 100 kondura sa po 20 vojnika-ratnika!

Možemo sa sigurnošću ustvrditi da čestitost i vjernost je bila nedvojbena kod obiju Kruna! Našim radom stjecali smo znanja u skladu tehničko-tehnoloških dostignuća vremena u kojem živimo, a da pri tom smo se spominjali povijesnih dostignuća naših predaka. Da li imam pravo to zaboraviti ako smo kojom miljom udaljeni od milog nam rodnog doma?! Ne! Nikad i niti pod kojim uvjetima nedo-pustivo i neprihvatljiv uvjet rada i života Hrvatskog pomorca bilo u plovidbi teritorijalnim vodama ili teritorijalnim vodama inostrane plovidbe! Hrvatski kraljevi su imali dug put od naše pradomovine Iz-raela, preko Irana i Bijele Hrvatske do sinjeg Jadrana. Čestito su nosili ime Hrvatsko i nosimo ga, te se već spominje kao takovo 4360 g.pr. Krista o čemu postoje nedvodbeni nepobitni dokazi i na Orijentalnom papinskog institutu u Rimu.

Prošlo je doba komunizma i njihovih obmana o kojima nas je upozoravao naš sugrađanin Bruno Bušić 1975 g. Živimo u zemlji za koja su mnoga srca i duše svoj pogled i otkucaj srca molitve ka Božjim nebesima podizale da bi mi i naša djeca dični barjak

podigla i o čestitosti Domivinskog rata zborila i nji-hovoj obrani od srpsko-crnogorsko-osmanlijskog zla! Grčki pjesnik Opian u epu Halieutica napisanom na Mljetu početkom 4. st. Pred svojim ocem Agesilausem s kojim je bio prognan od cara Severusa, te on čistom riječju napisa istom: ... grančica bora na kojoj rastu ka-menice i gnijezdo češčjugara ... Nije danas potrebito biti ničiji tumač gore navedenih riječi, kao niti nekom drugom u tom pogledu oduzimati radno mjesto!

Halieutica, riječ čiji je korijen Hals- grčki sol, more kao esencija kao tvar. Međutim, da li smo izgubili tu tvar u soli kad je riječ o trenutku kada treba ka-zati da si Hrvat ili Hrvatica, da dolaziš iz Hrvatske, da smo imali čestiti Domovinski rat, povijest, a tako neki zdušno dočekuju blagdane i obiteljske proslave u našoj Hrvatskoj. Na Mljetu je otočić veličine 120x200 m, imena Sv. Marija! Na njemu se nalazi benediktinski samostan. Tko je ikome od nas, počevši od mene prvog, dozvoljeno ili pak u bilo kojem trenutku dopušteno da se poigrava ma sa iglicom bora, granom istog ili ne daj Bože s otokom! Imaš li ti to čovječe pravo praviti razliku između otoka ili otočića?!

Naše granice nisu niti će biti postavljene na kriv-otvorini g-dina beskičmenjaka geodeta iz BiH 1974. Naš predsjednik je to i konstatirao! Naša pomorska društva nisu kao ona iz BiH koja su utemeljana na bari i lukama od pijeska napravljene iz dječjih kan-tica na tim istim barama! Možda su oni zaboravili Boga, narod ali kako to da nisu zaboravili AVNOJ koji ime teče u venama! To avnojevac ne može činiti na kojoj god strani granice Hrvatske bio. Zar ne?! Tko je taj i u imenu koga bi to bilo dopustivo, u ime koje struke ili pak Boga? Ja ga ne vidim! Do otoka nije potrebito doći samo suvremenim prijevoznim ili transportnim sredstvima, te je iz tog vidljivo da se do tog lijepog škoja može doći i tradicionalno izgrađenim brodovljem počevši od pasare, leuta, bracere, falkuše ili u turističke svrhe prilagođenom našom Rapskom galijom... te u vremenski dopus-tivim uvjetima spustiti sidro na Hrvatsko dno i podmorje, kroz isto posvojno-hrvatski pelagijalni ili bentonitni morski sloj. Potom, na tom tradicionalno izgrađenom brodu sigurnosno usidrenom blagovati proizvode morskih plodova truda ljudskog rada i nazdraviti Hrvatskom zdravicom kvalitetnog vina Bog i Hrvati! Sve to učini Velika Gospa davne 1715. g.!

Drage kolege domoljubi, dragi pomorci u današnjim danima suvremene civilizacije i dostignuća,čestitog poslovanja ispruženom ru-kom dužni smo ispružiti ruku Lijepe Domovine Hrvatske, našeg roda Hrvatskog i vjere Kristove koji nas posebice blagoslivlja na spomen Sv. Nikole zaštitnika pomoraca bez mogućnosti ikakavih rasprodaja i poslova u sklopu takovim zamisli niti za 1mm četvorni otoka niti naših domova! Hrvatska je cjelovita i jedinstvena, nepromijenjivih granica od osamostaljenja, te će ona i nadalje ostati jedinstvena i jedinstvenim otkucajem srca Hrvatskog živjeti i o tome će i val mora svim krajevima svijeta govoriti!

S poštovanjem,Tonći Šabić, mag.ing.mech.

Povećajte upisne kvote za pomor-ska zanimanja

PrijedlogPlovput

Protiv smanjenja prava iz KU

Početkom rujna na funk-

ciju je stupio novi direktor u Plovputu d.o.o.. Nadzorni odbor je jednoglasno izabrao Darka Meštrovića. Obzirom da je riječ o dugogodišnjem radniku Plovputa, Radničko vijeće nije imalo ništa protiv takvog izbora. Njegovo dosadašnje zalaganje za povećanje investicija u smjeru razvoja sigurnosti plovidbe, svjetlosne signalizacije i podizanje razine rada radijske službe je ono za što se RV već duži niz godina zalaže. Obraćanje direktora na sjednici RV je potvrdilo taj kurs.

Nažalost, jedan od prvih sastanak morao je biti, sukladno traženju Vlade RH, kolektivno pregovaranje o izmjenama i dopunama KU u Plovputu, a s ciljem usklađivanja našeg KU s Dodatcima KU za državne službenike i namještenike. Iako je taj zaključak Vlade nesuk-ladan konvencijama MOR te direkt-no zadire u pravo pregovaranja sindikata i uprave u trgovačkim društvima, Pregovarački tim sindikata koji djeluju u Plovputu je prihvatio pristupanje pregov-orima, iako je u startu otklonjena bilo kakva mogućnost pris-tanka na smanjenja materijalnih prava radnika. Za tako nešto je jednostavno nemoguće naći bilo kakav suvisli razlog. Plovput posluje pozitivno, plaće nisu rasle od 2008. godine, u prosincu prošle godine su, nakon prvotno danog pristanka na izmjene KU, a u cilju povećanja stalnog dodatka, dva člana NO povukla već dati pris-tanak i time izigrali već zaključene pregovore između uprave i sindi-kata. Također je nejasno kakvu bi eventualnu uštedu u proračunu Vlada RH takvim smanjenjem ostvarila. Naime, Plovput se financira iz vlastitih sredstava i redovno uplaćuje sva davanja u proračun RH. Nastao bi samo gubi-tak jer bi se smanjio priliv sred-stava u proračun radi umanjenja poreza i prireza, a smanjila bi se i kupovna moć radnika što ponovno multiplicira gubitke proračuna. Nelogična i nesuvisla Odluka u kojoj sindikati u Plovputu neće surađivati. Naprotiv, svim sredst-vima smo spremni braniti postojeća materijalna prava radnika i u tom cilju imamo punu podršku radnika Plovputa. O izmjenama nekih članaka koje treba uskladiti sa Zakonom o radu i preciznijem definiranju prava koja su do sada bila pomalo nedefinirana sindikati pregovaraju i usaglašavaju ih u pregovorima. Na kraju krajeva, pristojnost nam nalaže da se odazovemo ako druga strana želi pregovore, ali, ponavljam, od cilja koji je Vlada RH postavila pred Upravu, neće biti ništa.

U pripremi je Skup radnika koji će se dogoditi prije nego je to predviđeno, ali smatramo da je pozitivno da se novi direktor obrati svim radnicima, pokaže svoje namjere i smjer u kojem želi voditi Plovput. To je također pravo mjesto na kojem radnici mogu postaviti pitanja i u demokratskom ozračju dobiti odgovore i informacije koje žele. Direktor je objeručke prih-vatio inicijativu za održavanjem takvog skupa. Nadamo se i vjerujemo da će se praksa suradnje nastaviti, pa i onda kada su nam pozicije suprotstavljene, kao što je upravo slučaj sa pregovorima nametnutim od Vlade RH.

N. Melvan

13br. 72 • rujan 2012

Vježbenici su pogotovo u lošem položaju: dobili su stipendije,

ev. su digli kredit da bi mogli završiti školovanje i ishodovati sve svjedodžbe, na molbe za ukrcaj nema odgovora, a ako se i dobije odgovor on je negativan. Zašto je to tako?

1. Nesrazmjer između potražnje i ponude

Nema ravnoteže između ponude i potražnje za svježim kadrovima bez iskustva. Škole i fakulteti svake godine izbaciju nove generacije koje trebaju odraditi vježbenički staž bez obzira na potražnju brodara! Ne postoji praksa da dok nema potražnje škole i fakulteti jednu godinu budu zatvoreni dok potražnja ne nara-ste. Stalno se govori o nedostatku časnika, a budući časnici ne mogu odraditi obaveznu praksu.

2. Državne vlasti nisu sposobne poduzeti konkretne mjere

Poduzimaju se neučinkovite mjere za zapošljavanje mladih. Za

stavljanje u pogon školskog broda Kraljice mora nema sredstava, ne prihvaćaju se prijedlozi u mogućnosti odrađivanja dijela vježbeničkog staža na brodovima lučkih kapetanija ili u uredima pomorskih vlasti, a hrvatski brodari (s malim brojem brodova) ne mogu apsorbirati toliki broj vježbenika tim više što znaju da će nakon odrađenog staža vjerojatno otići na stranu zastavu.

3. Nema preporuka, nema posla

Šokantno, ali istinito: trend dobivanja posla korištenjem preporuka je najčešći način dobivanja poštenog posla. Često se događa da prosječni učenici/studenti dobivaju posao na top kompanijama jer imaju oca ili rođaka koji je viši časnik na toj kompaniji. Istovremeno odlični đaci/studenti su bez posla, jer nemaju „rođaka“, nemaju niti novaca (dolara) za plaćanje mita (kupovanje preporuke, a prve plaće su nedostatne da plate onoga tko će ih ukrcati. Sve to unatoč proglašenju bespoštedne borbe protiv korupcije.

4. Brodarske kompanije ne štuju početnike

Često se događa da kompanije ukrcavaju vježbenike (buduće časnike) ne kao vježbenike već na najniža brodska zanimanja kako bi ih tijekom godine dana pošteno iskoristile za brodske poslove, a često zanemaruju da su oni došli na brod da se pripreme za časničko zanimanje. Zaboravl-jaju da su to budući zapovjednici odnosno upravitelji stroja. Time razbijaju tradicionalnu lojalnost pomoraca prema kompaniji.

5. Nespremnost/ nesposobnost za drugu industriju

Za razliku od drugih koji imaju mogućnost ulaska u svijet rada drugih industrija/područja, završeni učenici/studenti pomorskih škola nemaju drugog izbora nego odlazak na brod. Nakon srednje pomorske škole odnosno pomorskog fakulteta oni nemaju nikakvo zvanje dok ne završe pripravnički staž. Trgovačka mornarica je specijalizirano područje u koje ulaze samo dvije vrste ljudi: oni koji vole more i oni

koji vole – novac (ne nužno tim redom). Jednom kada osoba potroši tisuće dolara za svoje školovanje ( i dodatne tečajeve za dobivanje svjedodžbi) ulaskom na neko drugo područje plaća im je, u najvećem broju slučajeva, upola manja nego što bi je imali na brodu. Većina časnika stalno tvrdi da bi se odmah iskrcala, a broj onih koji se stvarno iskrcaju nakon razdoblja plovidbe je vrlo mali. Kaže se: jednom pomorac, zauvijek pomorac. Druga je strana priče da svježi mladi pomorski kadrovi ne mogu pronaći posao na kopnu, jer se njihovo znanje i vještine ne koriste na kopnu. Pomorski strojar će možda pronaći neki posao na kopnu, ali vježbenik palube...

6. Neodgovarajući/ nedovoljni trening

Možda je ovo pitanje manje važno za mlade vježbenike palube i stroja, ali kasnije će se žaliti kada budu časnici. Možda je to samo isprika s njihove strane; vjerojatno je to istina, ali je činjenica je da su današnje pomorske škole i fakulteti više zainteresirane za kvantitetu nego za kvalitetu. Oni vjeruju da je svjedodžba jedino što netko treba da započne ploviti, neovisno o vrsti treninga i vještina koje pomorac ima. Istina je da je iskustvo najbolji učitelj, da mladi pomorac mora imati temeljne vještine da bude siguran na brodu. Mnogi mladi su na brodu „u zemlji čudesa“, čime potkrijepljuju mišljenje kompanija da su oni samo dodatna obveza. No vježbenici nisu jedini krivci. I politika škola i fakulteta je krivac za takvo stanje. I dok se to ne promi-jeni, brodari neće vjerovati u mlade.

7. Pomorske škole/fakulteti daju lažna obećanja

Svjedoci smo da se pomorske škole i fakulteti hvale kako đaci i studenti koje oni „proizvedu“ odmah nađu posao. To je poli-tika privlačenja đaka i studenata u ovim kriznim vremenima, uz priče o visokim plaćama. Sve više mladih upada u zamku propa-gande, završe školu ili fakultet, a onda se ne mogu ukrcati da obave vježbenički staž. Krajnji je rezultat: nezadovoljstvo, depresija i – velika nezaposlenost!• (dp)

Zašto se vježbenici ne mogu ukrcati ?

EdukacijaKriza svjetskog

pomorstva pogodila je

cijelu pomorsku

industriju. Slobodnih

radnih mjesta je sve

manje, a potražnja, zbog

ekonomske krize, je sve

veća...

Gen. tajnik SPH odbio poziv Generalni tajnik SPH P. Brazzoduro dobio je poziv da bude član tripar-titne komisije na nacionalnoj razini Marshall Islandsa u svezi primjene Konvencije o radu pomoraca, 2006, zbog velikog broja hrvatskih pomora-ca koji plovi na brodovima pod tom zastavom, odnosno 39.000 različitih svjedodžbi koje je Marshall Islands izdao hrvatskim pomorcima.

Naime, Konvencija o radu pomoraca, 2006 traži da nacionalno tripartitno savjetodavno tijelo bude sastavljeno od predstavnika brodara, pomoraca i države. U slučaju kada država koja je ratificirala tu konven-ciju nema nacionalnog predstavnika, konvencija propisuje da država delegira dva svoja predstavnika, a Međunarodna organizacija rada (ILO) po jednog predstavnika brodara i pomoraca.

Zbog toga je glavni tajnik SPH zahvalio na pozivu, ostavljajući otvorenom mogućnost da odgovori na svako pitanje administracije Marshall Islandsa u svezi usklađenja nacional-nog zakonodavstva s konvencijom, a da hrvatski pomorci budu pokriveni snagom zakona istovjetnog hrvatskim propisima. (dp)

Konvencije

BMWC – 2014 ?

Više nego dovoljno zemalja je ratificiralo Ballast Water Manage-ment Convention kako bi stupila na snagu. Potrebno ih je 30, a nedavno je na websiteu IMO-a zabilježena 35 ratifikacija.

No, potrebno je da flote tih država predstavljaju najmanje 35 posto gt svjetske trgovačke flote, a trenutno zemlje koje su ratificirale predstavljaju 27,95posto.

Među zemljama kje su ratificirale tu konvenciju su Liberija i Marshall Islands, uz veliki broj europskih država, a mišljenje je da je samo pitanje vremena prije nego se ispuni i drugi uvjet. Najvjerojatnije tijekom 2014. godine. (dp)

14 Posjetite nas na novoj internet stranici www.sph.hr

U povijesti školskih brodova na istočnoj obali Jadrana

uglavnom se spominju: Margita (željezni loger, 80 tona), Vila Vele-bita ( bark-škuna, 259 BRT), Vila Velebita (iz 1948. godine), Galeb (JRM), Vila Velebita Druga (bivši Kali), barkantin Jadran i najnoviji loger Kraljica mora. No, postojao je još jedan, uglavnom zaboravljeni Beethoven.

Dvadesetog prosinca 1900. godine austrijski državni savjetnik von Vukocic predložio je vladi nabavku jedrenjaka za školske svrhe. Od 1904. godine, na inicijativu nautičkog inspektora pomorske vlas-ti u trstu, Berharda Julga, brodar E.A. Jasbitz prihvatio je obvezu ukrcaja određenog broja vježbenika na svojim jedrenjacima Orpheus i Beachdale.

U svibnju 1913. godine, na inici-jativu brodara Cosulicha u Trstu je utemeljena Societa Anonima Nave-Scuola s učešćem Austro Americane ( Unione Austriaca di Navigazione), Lloyd Austriaca, Tripcovich &Co. te Navigazione Libera Triestina kojima je vlada dala subvencije da se naba-vi jedrenjak. Odlučeno je da to bude Beethoven ( 2.008 BRT, 1.858 NRT)

koji je bio u raspremi u Genovi, a vijao je norvešku zastavu.

Brod je izgrađen, zajedno s blizancem Mozart, 1904. godine u brodogradilištu Grangemouth & Greenock Dockyard Co. u Gree-nocku kao škuner s četiri jarbola. Prvi vlasnik broda je bio A.C. de

Freitas & Co. iz Hamburga koji ga je nakon šest godina prodao norveškom brodaru Danielu Steenu iz Tonberga. Novi vlasnik je s brodom napravio samo nekoliko

putovanja i – napustio ga u Genovi.Nakon preuređenja (mjesta za

kadete) brod je 24. lipnja 1913. godine isplovio iz Genove za Cadiz gdje je trebao ukrcati kadete. Najprije su stigli kadeti iz Trsta, a druga grupa je došla iz M. Lošinja (zbog različitih datuma završetka ispita). Četvrtog rujna brod je isplo-vio za Montevideo, a 23. studenog isplovljava za Newcastle u Australiji gdje dolazi nakon 62 dana plovidbe. Tu krca 3.104 tona ugljena tipa Hebburn za Valparaiso. U luci ostaje dulje od predviđenog zbog štrajka rudara.

Beethoven je napokon isplovio 29. ožujka 1914. godine prema luci u koju nikada neće stići. Od broda nikakva traga, a nakon tri mjeseca evidentira se zakašnjenje u ciljnoj luci. Tršćanske novine počinju nagovještavati tragediju, ali zakašnjenje još nije alarmantno, jer je zapovjednik mogao izabrati rutu po 30-35 stupnju južno da bi prošao Pacifik, a tamo utihe mogu trajati mjesecima...

Nikad se nije saznala sudbina broda: nije prihvatljiva ideja da je bio prekrcan zbog strogih engleskih pravila, eventualni požar zbog samo-zapaljenja ugljena ostavio bi podrtinu i nekog preživjelog, svaki sudar sa santom leda ostavio bi podrtinu, a struje bi je donijele do obala Novog Zelanda ili Čilea...• (dp)

Obljetnica

Stradanje San Marca

Devetog rujna obilježena je jedna od najbesmislenijih tragedija: u moru ispred savudrijske obale 1944. godine u nekoliko minuta stradalo 154 pomoraca i putnika uglavnom iz Istre (na brodu je bilo i 50-tak njemačkih vojnika) s putničkog broda San Marco koji je plovio iz Umaga za Piran i Trst. Brod su bez razloga bombardirali američki zrakoplovi.

Brod je plovio pod zapovjedništvom Milla Rasse-vija koji je raznesen u eksploziji, a stradao je i komilar Costante Milalisczin koji je nestao bez

traga. Među nestalima je bio i otac Costantino, direktor poljoprivred-nog dobra benedektinaca u Dajli, a sretna je okolnost da je trup broda ostao plutati, pa je dio preživjelih doplivao do obale.

Iz Savudrije došla je odmah pomoć, a iz Pirana je došao jedren-jak Esperia u vlasništvu Bortola Ruzziera koga su slijedili ribari. No, nisu mogli mnogo učiniti- podrtina je izgorjela... Trup je nasukan kod

Savudrije, a kasnije je izrezan u Piranu.

Brod San Marco izgrađen je 1911. godine i bio je u vlasništvu tvrtke Istria-Trieste Societa di Navi-gazione a Vapore iz Trsta. Nakon te tragedije, ali i napada na druge civilne brodove, dnevni pomorski promet je prekinut, a preostali parobrodi plovili su samo noću, ali vrlo kratko, jer je ubrzo cijeli promet prestao. (dp)

Pomorci Jadroplova lako će prepoznati kontejnerski brod Zrin (snimljen kao Alemania express)...

....ali vjerojatno još nisu vidjeli kako taj brod izgleda nakon prein-ake u brod za prijevoz žive stoke i promjene imena u Nada.

U prošlom broju Pomorskog vjesnika objavili smo sliku broda Pearl of Para (Korkyra Shipping) prije nego je preinačen u brod za prijevoz žive stoke. Brod je snimljen u plovidbi Shanghajem, a trenutno se nalazi u brodogradilištu u Bijeloj.

Nostalgija

Foto vijest

Zaboravljeni Beethoven

Školski brodovi

Posada: kap. Vittorio Orschulek (zapovjednik), kap. Giovanni Cosulich (prvi časnik), kap. Kurt Gessner (drugi časnik), kap. Vinco Afric (treći časnik), Carlo Gianoni (vođa palube), Hermann Schoneboon (tesar) te Chiriaco Passais, Giovanni Martinic, Stefano Batistic, Cristo Ladus, Michele Demetrio, Filippo Sredavich i Giovanni Lombardi (kormilari), Angelo Grignani, Ro-dolfo Butoraz i Teodoro Michele (mladići), Renato Decarli ( kuhar), i Ante Bozovic (konobar).

Kadeti: Amedeo Bruni iz Trsta, Giuseppe Cippico iz Zadra (završio pomorsku školu u Kotoru), Giovanni Gherbaz iz Monfalcona (završio pomorsku školu u M. Lošinju), Latino Orfei iz Zadra (završio pomorsku školu u M. Lošinju), Francesco de Savorg-nan iz Gorizie, Renzo Lazarevich iz Kotora (završio pomorsku školu u Kotoru), Egone Citterich iz Trsta, Pietro Godainich iz Istre (završio gimnaziju), Rodolfo Schaffer iz Semlina, Eugeio Rinaldi iz Trsta (završio tehnički institut u Udinama), Claudius Schiller iz Ur-fahra, Franz Purner iz Oberndorfa, Tiziano Culot iz Gorizie, Eugen Kaiser iz Koniginhofa, Max Hayd iz Friesacha, Valentin Pasterk iz Klagenfurta, Milan Dolinar iz Radmanndorfa, Josef Tinnhofer iz Bodenbacha i Heinrich Zamba iz Beča (završio srednju ekonomsku ruralnu školu).

br. 70 • ožujak 2012 15

PRIDRUŽITE SE,MI SMO OVDJE ZA VAS!PlaćanjeSindikat pomoraca Hrvatske

je sindikat pomorskih

profesionalaca koji okuplja

pomorce i brodarce bez

obzira na to kod kojeg

brodara plove, pod kojom

zastavom i na kojoj vrsti

broda plovi. Mi prego-

varamo s poslodavcima o

visini plaća, uvjetima rada,

radnim satima da bi osig-

urali ugovor koji prepoznaje

vještine i iskustvo članova.

Pravna pomoćSindikat pomoraca nudi

članovima široku lepezu

pravne pomoći. Kada nije

moguće dati pravni savjet

ili slučaj riješiti unutar

SPH koriste se poje-

dina odvjetnička društva

ili samostalni odvjetnici,

lojalni SPH, koji su specijal-

izirani za pomorsko radno

pravo ili opće radno pravo.

PodrškaSPH ima stručnjake koji

mogu dati odgovor i

tumačenja ugovora,

rješavati probleme neis-

plate plaća, isplata naknada

u svezi povreda na radi ili

smrti, diskriminacije...

PorezSPH je predložio, što je i

prihvaćeno, da pomorci,

ukoliko budu u tijeku

godine najmanje 183

dana na brodu (uključujući

putovanje, obrazovanje u

inozemstvu, bolovanje...)

budu oslobođeni od

plaćanja poreza na doho-

dak.

MirovinaSPH je predložio, što je

usvojeno, da pomorci

mogu u mirovinu sa 60

godina života i 15 godina

plovidbe, a utemeljio

je Zatvoreni dobrovoljni

mirovinski fond Sindikata

pomoraca Hrvatske kako

bi svojim članovima pružio

mogućnost mirovinske

štednje po najpovoljnijim

uvjetima (dodatna mirovi-

na).

Međunarodna podrškaSPH predstavlja stajališta

pomoraca na nacionalnim

i međunarodnim tijelima

uključujući European Trans-

port Workers’ Federation

(ETF), International Trans-

port Workers’ Federation

(ITF). SPH ima predstavnike

u tijelima International

Maritime Organisation

(IMO) i International Labour

Organisation (ILO) gdje se

donase globalne odluke u

svezi uvjeta rada, zdravlja

i sigurnosti te obrazovanja

pomoraca.

KontaktČlan SPH u svakom trenutku

ima na raspolaganju

mogućnost kontaktiranja

dužnosnika i pružanja

pomoći ( 24 sata na dan

bez obzira na vremensku

razliku i luke u kojoj se

brod nalazi). Dužnosnici

posjećuju pomorce na

brodovima, učenike i

studente u srednjim

školama i fakultetima,

održavaju kontakte s

nacionalnom administraci-

jom, nacionalnim i stranim

brodarima, posrednicima pri

zapošljavanju.

Vaš sindikat,vaš glasSPH predstavlja glas

dvadesetak tisuća hrvatskih

pomoraca-profesionalaca

koji rade u svim sekto-

rima industrije na moru

i na kopnu, uključujući

unutrašnju plovidbu, velike

jahte i offshore.

AktivnostSPH je demokratski sindikat

temeljen na dorovoljnom

članstvu koji nudi članovima

mogućnost da budu aktivni

i da iznesu svoja mišljenja

– na lokalnoj, nacionalnoj i

međunarodnoj razini.

52milijuna dolara

Cijena koju je platio MOL za novi ore carrier

11,8milijuna dolara

Cijena plaćena za kupnju kont. brodova Asta

Rickmers i Jock Rickmers od 1.216 TEU

9,5 milijuna dolara Cijena koju je platio

američki brodar Petredec za LPG tanker Newmarket

japanskom brodaru Maruta Industries

SREDIŠNJI URED RIJEKA, Krešimirova 4, 51 000 RijekaTel.: +385 51 325 340 Fax: +385 51 213 673 E-mail: sindikat-pomoraca-hrvatske@ri.t-com.hr, vsvalina@sph.hr, predrag.brazzoduro@ri.t-com.hr, pbrazzoduro@sph.hr, brazzoduro_predrag@itf.org.uk, ljbobic@sph.hr,amanojlovic@sph.hr, bmanojlovic@sph.hr, dprestint@sph.hr

URED ZADAR, C. F. Bianchi 2, 23 000 Zadar Tel.: +385 23 250 230 Fax: +385 23 254 050E-mail: mmiocic@sph.hr, ivica.jambrek@zd.t-com.hr

URED SPLIT, Marmontova 1, 21 000 SplitTel.: +385 21 340 040 Fax: +385 21 345 339E-mail: bberlan@sph.hr, amalger@sph.hr, nmelvan@sph.hr

URED DUBROVNIK, A. Hebranga 83, 20 000 DubrovnikTel.: +385 20 418 992 Fax: +385 20 418 993E-mail: vglavocic@sph.hr, glavocic_vladimir@itf.org.uk

URED ŠIBENIK, Ulica Stjepana Radića 79a, 22000 ŠibenikTel.: +385 22 200 320 Fax:+385 22 200 321E-mail: mkronja@sph.hr, kronja_milko@itf.org.uk

SPH Adresar

www.sph.hr

Impressum

Pomorski vjesnikISSN 1330-736Nakladnik: Sindikat pomoraca Hrvatske, Središnji ured Rijeka, Krešimirova 4, 51 000 RijekaZa nakladnika: Vladimir SvalinaGlavni i izvršni urednik: Danilo PrestintDizajn i prijelom: Roman Cetin

Tisak: Novi List, Zvonimirova 20a, 51 000 RijekaNaklada: 5.000

Objavljeni članci ne moraju nužno održavati stav SPH. Pretisak članaka dozvoljen uz nadođenje izvora. Tekstovi, fotografije, diskete i CD se ne vraćaju.

PRISTUPNICASindikat Pomoraca HrvatskeSredišnji ured Krešimirova 4, 51000 Rijeka

Želim se učlaniti u Sindikat Pomoraca Hrvatske (molimo ispuniti TISKANIM slovima)

Prezime Ime M / Ž

JMBG Adresa

Grad Poštanski broj Tel.

E-mail Mob.

NajblIža rodbina

Prezime Ime Srodstvo

Adresa Grad Pošt. broj

Plaćanje članarine

Gotovinom na blagajni SPH Uplatom na žiro račun SPH

Prema ugovoru SPH s brodarom/posrednikom

Datum Vlastoručni potpis

Mjesto

Brodar

Posrednik

Brod IMO br.

Svojstvo

Pomorska knjižica br. Izdana u Vrijedi do

Školska sprema Zvanje

Detalji o glavnoj svjedodžbi

Izdana od Datum izdavanja

Da li ste prethodno bili član SPH Da Ne

Čl. broj Kada ste prestali biti član

Da li ste član drugog sindikata Da Ne Kojeg

Popunjava SPH

Datum primitka

Broj iskaznice

Pridružite nam se na društvenim internet servisima: 8 - 215

Broj brodova i pomoraca u rukama somalskihpirata u lipnju 2012

2011American Airlines dozvolio uporabu iPada

za vrijeme svih faza leta

Među kontejnerskim novogradnjama uvjerljivo prvo mjesto po cijeni gradnje drži brod kojeg možete vidjeti na našoj fotografiji. Sedam članova posade opslužuje ovaj 1 TEU brod (snaga motora i brzina nisu poznati).

Foto vijest

16 Posjetite nas na novoj internet stranici www.sph.hr

AUTOR:VALTER

JEDAN ODBRODOVADOMAĆEG

BRODARA IZKRIŽALJKEKOŽNATAUZICA NAŠTAPU ZATJERANJE

KONJA

RADIJ

LIJEČNIK,SPECIJALISTZA TUMORE

NJEMAČKITENISAČ,TOMMY

“OTOK”

STANOVNIKANTIČKETRAKIJE

PRILOG; UMALIM

KOLIČINAMA

UZVIK UKORIDI

DOMAĆITERETNIBRODAR

SLAVNABRITANSKAPOP I ROCK-

GRUPA(”LET IT BE”)

DOBRO-NAMJERNOST

POKOJNANOVINARKA

I SPISA-TELJICAFALLACI

GLAVNIGRAD

AUSTRIJEUMBERTO

BOSSISUSTAV ODDVA POLA KALIJ KRATKO

PITANJE

ANALGETIKKOJI SE

KORISTI ZAODVIKAVANJENARKOMANA

MAJKA(ŽARG.)

BOJA KOŽELICA, PUT

IME BRODANAŠEG

BRODARA IZKRIŽALJKE

UREDAJ ZASTVARANJE

TITRAJA

POKOJNAGLUMICABEGOVIĆ

NARODNODUHAČKOGLAZBALO,DVOJNICE

JEDAN ODDOMAĆIHNAZIVA ZA

ISKRUAUSTRIJA

JEDAN ODBRODOVA

HRVATSKOGBRODARA IZKRIŽALJKE

KOST GLAVE,SITASTA

KOST (MN.)

GAZIRANAVODA (LAT.)

ASTAT

BRODDOMAĆEGBRODARA

SLOVAIZA “C” I “P”

RUTENIJ

ROBERTPROSINEČKI

URBANONASELJE

GLAVNIGRAD

NORVEŠKEBILJARSKIŠTAP, KE

NADIMAKI. BULJANA

“RADIJUS”

KEMIJSKIELEMENT

(ZNAK NA)

STRONCIJ

GRAD UJUŽNOJ

NIZOZEMSKOJ

NORVEŠKIDRAMATIČAR,

HENRIK“CITROËNOV”

MODEL

“RADNIČKOSPORTSKODRUŠTVO”

TAJLAND

ISTOČNO-GERMANSKI

NAROD

STABLO KOJEDAJE SLATKE

MAHUNEISJEČENOMJESTO

GLUMICASUVARI

FRANCUSKIAUTOMOBI-LIST, JEAN

OKTAVIJAOD MILJA

GRAD UJUŽNOJ KINI

GRAD USI ITALIJI

RUBNI DIOŠEŠIRA(MN.)

NIJE PROTIV

BROD NAŠEGBRODARA IZKRIŽALJKE

ČEŠKIVIOLINIST I

SKLADATELJ,FRANTIŠEKCARSTVO

PRILOG;NA SITNEKOMADIĆE

UZROČNIKBOLESTI

(LAT.)

“BIJELISPORT”

BLJUVATI

MODNIKREATORLAUREN

ŠKAMP ILIJASTOG

DIO PLUGAPOKOJNISPLITSKI

NOGOMETNITRENER, LUKA

DUGOPRUGAŠNURMI

ALEKSANDRAOD MILJA

STAKLO KOJESE NE RASIPA

PRI LOMU

“RUBALJ” IVOPOGORELIĆ

ŽELJEZNIČKIKOLOSIJEK

PASTIR IZROMANA

VLADIMIRANAZORA

MORALIST,ETIK

KINESKOŽIČANO

GLAZBALO

JEDAN ODBRODOVA

NAŠEGBRODARA IZKRIŽALJKE

GRAD USJEVERNOJ

FRANCUSKOJ

KARATISTDOMDJONI

SLATKIBOMBONI

ŽIVOTINJAKOJA IMAKOPITA

POLA NJIVE

STARIJAAMERIČKAGLUMICA,

JEAN

TELEKOMU-NIKACIJSKI

SATELIT

ČISTUNACSREDNJOVJ.BOSANSKAVELIKAŠKA

OBITELJ

MISSHRVATSKE

ZA 2000. G.,ANDREJA

ODNOS MEDUKUMOVIMA

DUBROVAČKIVATERPOLIST,

OSVAJAČZLATNE

MEDALJE NAOLIMPIJSKIM

IGRAMA ULONDONU

2012. GOD.,NIKŠA

Mornarski recept

Ražnjići od škampi

Sastojci: 3 nasjeckana režnja češnjaka, 80 ml maslinova ulja, 60 ml soka od rajčica, 30 ml octa od crvenog vina, 5 g nasjeckanog bosiljka, 3 g soli, 0,4 papra cayenne, 910 g svježih očišćenih škampi, štapiće za ražnjiće

Priprema: U široku posudu stavite češnjak, maslinovo ulje, sok od rajčica i ocat. Dodajte bosiljak,sol, i papar. Dodajte škampe i promiješajte. Pokri-jte i stavite u zamrzivač od 30 minuta do 1 sat, miješajući jedan do dva puta. Zagrijte el. roštilj na srednju temperaturu. Nataknite škampe na štapiće za ražnjiće (naizmjence glava-rep). Lagano namažite roštilj uljem. Pecite škampe dvije do tri minute sa svake strane.

Kalorična vrijednost: 273 kalorije; ukupna masnoća 14,7 g; kolesterol 230 mg.

Anegdote s mora

BrodolomciOtvoreni ocean. Dva pomorca

koja su pretrpjela brodolom susretnu se – svaki se drži za svoj vlastiti komad drva.

- Ahoj, tvoj se brod potopio ? – pita prvi pomorac.

- Da. Prije godinu dana! – od-govori drugi.

- Ma nemoj mi reći! I kako ti je bilo na moru sve ovo vrijeme ?

- Kako to misliš?

- Pa, kako si izdržao?

- Razmišljao sam o sebi. Bilo je jako dosadno, pogotovo nedjeljom ...

Najnoviji brodovi na kojima plove hrvatski pomorci

1. STI Topaz, IMO 9629938,

grt 29.708, god 2012, zastava MI

2. Amelia, IMO 9624768,

grt 12.225, god 2011, zastava PAN

3. Yelena, IMO 9613616,

grt 7.271, god 2011, zastava PAN

4. Princimar Pride, IMO 9594781,

grt 81.326, god 2012, zastava MI

5. Princimar Promise, IMO 9594779,

grt 81.326, god 2011, zastava MI

6. Antwerpia, IMO 9591753, grt

44.113, god 2012, zastava MI

7. Lucy Oldendorff, IMO 9587166,

grt 20.867, god 2011, zastava LIB

8. Stena Supreme, IMO 9585895,

grt 81.187, god 2012, zastava BER

9. Aeneas, IMO 9585730,

grt 44.113, god 2011, zastava MI

10. Avalon, IMO 9585728,

grt 44.113, god 2011, zastava MI

7. rujan 1941. – Britanski parobrod Marcrest (4.224 grt,

dužina 115,2, širina 15,9, visina 7,2 metra), izgrađen 1911. godine u brodogradilištu Armstrong Mitchell & Co. Ltd. u Newcastle-Upon-Tyne (novogradnja 833) kao Atlantica (vlasnik Atlantica Sea Navigation Co. Ltd. Iz Rijeke). Pogonio ga je parni stroj trostruke ekspanzije izgrađen u tvrtci Blair & Co. u Stockton-On-Teesu (dva kotla) brzinom od deset čvorova. 1923. postaje Marija Racic u vlasništvu Navigazione LiberaGiov.

Racic & Ci. iz Dubrovnika, 1925. je u floti Atlantske plovidbe Ivo Racic a.d. iz Dubrovnika, a 1928. godine u floti Jugoslavenskog Lloyda d.d. iz Dubrovnika 1939. godine postaje Marcrest u vlasništvu Crest Shipping Co. Ltd. (Crest Line ili Ivanovic & Co.) iz Londona.

Sedmog rujna 194. godine u plovidbi iz Londona za Hartlepool u balastu oštećen je u zračnom napadu dvije milje istočno od Yarmoutha. Potonuo je u teglju ¾ milje sjevero-istočno od Scrouby Buoy.•

Potopljen Marcrest bivša Marija Racic

Obljetnica