Ponavljanje za ispit o Europi u srednjem i ranom novom vijeku

OŠ Josipa Kozarca, Vinkovci

Ponavljanje izradila: Danijela Zovko, prof. Stranica 1

''Povijest je učiteljica života'' Ciceron

Ponavljanje za ispit o Europi u srednjem i ranom novom vijeku

1. Prapovijest, stari vijek, srednji vijek,

novi vijek i suvremeno doba zovemo:

a) povijesni izvori

b) povijesna vrela

c) arheologija

d) povijesna razdoblja

2. Kojim događajem započinje stari

vijek, a završava prapovijest?

a) otkrićem hijeroglifa

b) otkrićem klinastog pisma

c) otkrićem kineskog pisma

d) otkrićem glasovnog pisma

3. Koji narod je otkrio klinasto pismo?

a) Akađani b) Arijci

c) Sumerani d) Spartanci

4. Koje godine završava prapovijest i

započinje stari vijek (povijest)?

a) 3500. pr. Kr. b) 476.

c) 1492. d) 1918.

5. Otkrićem Amerike započinje:

a) stari vijek b) srednji vijek

c) novi vijek d) najnovije doba

6. Koje povijesno razdoblje je započelo

završetkom Prvog svjetskog rata?



7. Koje povijesno razdoblje je započelo

propašću Zapadnog Rimskog Carstva?



8. Koje godine završava stari vijek i

započinje srednji vijek?

a) 3500. pr. Kr. b) 476.

c) 1492. d) 1918.

9. Koje godine završava novi vijek i

započinje suvremeno doba?

a) 3500. pr. Kr. b) 476.

c) 1492. d) 1918.

10. Srednji vijek obično dijelimo na:

a) donji i gornji b) kasni i rani

c) kratki i dugi d) mračni i svijetli

11. Koje stoljeće se uzima za granicu

ranog i kasnog srednjeg vijeka?

a) X. b) XI. c) XII.

12. Naziv srednji vijek pojavio se u:

a) starom vijeku b) srednjem vijeku

c) novom vijeku d) suvremenom

13. Ljudi iz XV. stoljeća su koristili

naziv srednji vijek kao naziv za

razdoblje koje je bilo između:

a) antike i njihovog doba

b) grčkog i rimskog doba

c) otkrića pisma i pada ZRC

14. Kakvo značenje je tijekom

vremena stekao naziv srednji vijek?

a) jako pozitivno b) pozitivno

c) srednje dobro d) negativno

15. Koji još naziv se često pogrešno

koristi za srednji vijek?

a) doba sjaja b) doba svjetla

c) mračno doba d) napredno doba

16. Koja vrsta povijesnih izvora

nedostaje iz ranog srednjeg vijeka

zbog velike nepismenosti?

a) materijalni b) pisani

c) slikovni d) zvučni

17. Čiji protivnici su ustrajavali u

korištenju naziva ''mračno doba''?

a) protivnici obrazovanja

b) protivnici papinstva i vjere

c) protivnici znanosti

18. Srednji vijek pogrešno je smatrati

mračnim dobom. Što od navedenog

nije nastalo u srednjem vijeku?

a) mlinovi b) sveučilišta

c) vjerski sukobi d) željezni plug

19. Koji narod mongolskog podrijetla je

375. prošao kroz vrata naroda?

a) Avari b) Huni c) Tatari

20. Gdje su u strahu od Huna bježali

germanski narodi?

a) u Egipat b) u Rimsko Carstvo

c) u Indiju d) u Kinu

21. Koja rijeka je dijelila Rimsko Carst.

od Barbarika (barbarskih zemalja)?

a) Drava b) Dunav c) Sava

22. Prodor Huna iz Azije je pokrenuo:

a) modernizaciju poljoprivrede

b) reformu Rimskog Carstva

c) Veliku seobu naroda

23. Slavni vođa Huna zvao se:

a) Atila b) Odoakar c) Teodorik

24. Do čega je nakon nekog vremena

dovela Velika seoba naroda?

a) otkrića pisma b) propasti ZRC

c) otkrića Amerike d) geogr. otkrića

25. Na prostoru nekadašnjeg ZRC:

a) nastale su keltske države

b) nastale su germanske države

c) nastale su slavenske države

26. Nova kraljevstva koja su nastala

nakon propasti ZRC nazivamo:

a) rimsko – germanska kraljevstva

b) rimsko – keltska kraljevstva

c) rimsko – slavenska kraljevstva

27. Germani su u rimsko – germanskim

kraljevstvima većinom bili:

a) civilni upravitelji b) vojnici

28. Rimski aristokrati su u rimsko –

germanskim kraljevstvima bili:

a) civilni upravitelji b) vojnici

29. Nasljedni privilegirani stalež ili

plemstvo naziva se:

a) aristokracija b) demokracija

c) diktatura d) provincija

30. Koje more je bilo osobito važno za

trgovanje u rimsko doba, ali i kasnije?

a) Baltičko b) Bijelo

c) Sjeverno d) Sredozemno

31. U kojem stoljeću Sredozemno more

postaje vrlo nesigurno?

a) V. b) VI. c) VII. d) VIII.

32. Čija osvajanja su u ugušila

trgovačku aktivnost na Sredozemlju?

a) hunska b) islamska

c) mađarska d) mongolska

33. Koji je drugi naziv za Istočno

Rimsko Carstvo?

a) Bizant b) Franačka

c) Indija d) Perzija

34. Glavni grad Bizanta bio je:

a) Atena b) Konstantinopol c) Rim




35. Hrvatski naziv za taj grad je:

a) Carski grad b) Carev grad

c) Carigrad d) Carograd

36. Kakva je bila vlast bizantskog cara?

a) apsolutna b) djelomična

c) površna d) relativna

37. Poglavar crkve u Bizantu bio je:

a) biskup b) papa c) patrijarh

38. Kako nazivamo širenje grčkog

jezika i kulture?

a) helenizacija b) germanizacija

c) mađarizacija d) romanizacija

39. Na kojem kontinentu nije bio

nijedan dio Bizantskog Carstva?

a) u Afriki b) u Aziji

c) u Europi d) u J. Americi

40. ''Posljednji rimski car'' je naziv za:

a) Arkadija b) Justinijana

c) Konstantina d) Valentinijana

41. Zašto je car Justinijan krenuo u

osvajačke ratove?

a) da dobije rudnike srebra

b) da se obrani od Huna

c) da obnovi Rimsko Carstvo

42. Stanovnici Bizanta su bili

nezadovoljni jer su zbog brojnih

ratova morali:

a) baviti se trgovinom

b) obrađivati zemlju

c) plaćati veće poreze

d) slati djecu u školu

43. Car Justinijan je bio veliki:

a) pjesnik b)slikar

c) upravitelj d) zakonodavac

44. Car Justinijan je bio pokrovitelj:

a) astronomije b) medicine

c) obrta d) umjetnosti

45. Kako bi imao jedinstven zakonik za

cijelo Bizantsko Carstvo Justinijan

je dao sastaviti:

a) zbirku deklaracija

b) zbirku objava

c) zbirku zakona

46. Što je skupljeno u Zborniku

građanskog prava?

a) svi barbarski zakoni

b) svi germanski zakoni

c) svi grčki zakoni

d) svi rimski zakoni

47. Koja slavna crkva je sagrađena u

vrijeme cara Justinijana u

Carigradu?

a) Aja Sofija

b) Bazilika svetog Petra

c) crkva svetog Bazilija

48. Što se nije dogodilo u Bizantu

nakon smrti cara Justinijana?

a) carstvo je ojačalo

b) gospodarstvo je zapalo u krizu

c) izbile su borbe za vlast

49. Zbog slabljenja države Bizant u VII.

stoljeću napadaju neprijatelji. Koji

narod nije napao na Bizant?

a) Avari b) Perzijanci

c) Slaveni d) Tatari

50. Koji bizantski car je želio

reformama urediti stanje u državi?

a) George I. b) Heraklije

c) Ivan Grozni d) Karlo Veliki

51. Što je car Heraklije dijelio seljacima

u zamjenu za vojnu službu?

a) sol b) srebro c) zemlju

52. Koji grad su 626. zajedničkim

snagama željeli osvojiti Avari i

Slaveni, ali nisu uspjeli?

a) Aachen b) Carigrad c) Rim

53. Koji narod osvaja gotovo sve

bizantske teritorije na istoku?

a) Arapi b) Avari c) Slaveni

54. Što je obilježje bizant. arhitekture?

a) kupole b) minareti c) tornjevi

54. Koliko su kupola imale biz. crkve?

a) 5 b) 7 c) 9

55. Umjetnost karakteristična za

Bizant koja se sastojala od slaganja

raznobojnih kvadratića naziva se:

a) akvarel b) mozaik c) vitraj

56. Unutrašnjost biz. crkava je oslikana

a) arabeskama b) freskama c) tušem

57. Na čemu se rade freske?

a) staklu b) platnu c) žbuci

58. Slike koje su slikane uljem na drvu

nazivaju se:

a) arabeske b) ikone c) freske

59. Tko je najčešće prikazan na

ikonama?

a) Bog Otac i Isus

b) Bogorodica i Isus

c) Duh sveti i Isus

60. Koja je bila najjača germanska

kraljevina nakon propasti ZRC?

a) Burgundija b) Franačka

c) Langobardija d) Normandija

61. Franačka se znatno proširila u V. st.

u vrijeme kralja:

a) Karla b) Klodviga c) Pipina

62. Što je kralj Klodvig prihvatio?

a) budizam b) islam c) kršćanstvo

63. Kako se zovu upravitelji

kraljevskog dvora u Franačkoj?

a) banovi b) lordovi c) majordomi

64. Koja dinastija je vladala Franačkom

prije uspona Pipina Malog?

a) Karolinzi b) Habsburzi

c) Merovinzi d) Romanovi

65. Koju dinastiju je utemeljio Pipin

Mali nakon što je 751. svrgnuo

dotadašnjeg kralja i sebe okrunio?

a) Habsburg b) Karoling

c) Meroving d) Romanov

66. Koji vladar je istupao kao zaštitnik

kršćanstva iako nije živio previše

kršćanskim načinom života?

a) Džingis kan b) Karlo Veliki

c) Mehmed Osvajač d) Ogotaj

67. Koja dva naroda je Karlo Veliki

porazio na istoku krajem VIII. st.?

a) Avare i Sase b) Burgunde

c) Langobarde d) Vikinge

68. Najveće Karlovo ostvarenje je:

a) obnova Rimskog Carstva

b) pokrštavanje Franaka

c) širenje trgovine na Rusiju

69. Gdje je okrunjen Karlo Veliki?

a) u Aachenu b) u Beču

c) u Rimu d) u Parizu




70. Tko je okrunio Karla Velikog?

a) bizantski car b) narod

c) papa d) patrijarh

71. Tko je smatrao da Karlo Veliki

nema pravo na krunu?

a) bizantski car b) narod

c) papa d) patrijarh

72. Koje godine je bio mir u Aachenu

a) 800. b) 812. c) 843.

73. Kojim dogovorom je podijeljena

Franačka?

a) Aachenskim b) Carigradskim

c) Rimskim d) Verdunskim

74. Kada je potpisan taj ugovor?

a) 800. b) 812. c) 843.

75. Kakav je bio odnos Karla Velikog

prema kulturi i umjetnosti?

a) borio se protiv

b) njegovao ih je

c) zabranjivao je rad umjetnika

76. Čija kultura je u doba Karla Velikog

doživjela ponovni procvat?

a) akadska b) antička c) kretska

77. Razdoblje napretka umjetnosti i

kulture u vrijeme Karla Velikog

nazivamo:

a) francuska gotika

b) firentinski humanizam

c) karolinška renesansa

78. Koga je na svom dvoru okupio

Karlo Veliki?

a) obrtnike b) seljake c) učenjake

79. Većina ljudi u to vrijeme je bila:

a) nepismena

b) obrazovana (školovana)

c) vrlo obrazovana (školovana)

80. Karlo Veliki je pažnju posvetio

otvaranju novih:

a) bolnica b) škola c) vrtića

81. Tko je pohađao školu u Aachenu?

a) sinovi plemića c) sinovi obrtnika

b) sinovi seljaka d) kćeri seljaka

82. U skriptoriju su se knjige:

a) prepisivale b) printale

c) tiskale d) uništavale

83. Minijature su:

a) obične slike b) sitne slike

c) velike slike d) vrlo velike slike

84. Koji narod nije pljačkao Europu

u IX. i X. stoljeću?

a) Mađari b) Mongoli

c) Normani d) Saraceni

85. Normane još nazivamo:

a) Arapi b) Mlečani

c) Ugri d) Vikinzi

86. Mađare još nazivamo:

a) Arapi b) Mlečani

c) Ugri d) Vikinzi

87. U koju nizinu su se u IX. stoljeću

doselili Mađari?

a) Baltičku b) Padsku

c) Panonsku d) Vlašku

88. Islamizirane narode Sredozemlja

koji su pljačkali obale zovemo:

a) Felasi b) Kopti

c) Saraceni d) Tuarezi

89. Koji poluotok je domovina Arapa?

a) Apeninski b) Arapski

c) Dekanski d) Indokineski

90. Na Arapskom poluot. prevladavaju:

a) pustinje b) savane

c) tajga d) tundra

91. Kaba je crni kamen u gradu:

a) Medini b) Meki

c) Kairu d) Jeruzalemu

92. Kabu su dolazili posjetiti:

a) filozofi b) hodočasnici

c) planinari d) pomorci

93. Koji grad je bio političko i vjersko

središte Arapskog poluotoka?

a) Bagdad b) Damask c) Meka

94. U VII. st. novu vjeru utemeljio je:

a) Buda b) Isus c) Muhamed

95. Muhamed je utemeljio vjeru:

a) budizam b) islam c) kršćanstvo

96. Islam je:

a) monoteistička vjera

b) politeistička vjera

c) vjera u više bogova

97. Muhamed je propovijedao vjeru u:

a) Alaha b) Isusa c) Jahvu

98. Islamski vjernici nazivaju se:

a) budisti b) kršćani c) muslimani

99. Sveta knjiga muslimana je:

a) Biblija b) Kuran c) Tora

100. Koliko puta na dan bi muslimani

trebali moliti?

a) 5 b) 10 c) 15

101. Sveti mjesec kod muslimana je:

a) bajram b) imam c) ramazan

102. Hadž je:

a) hodočašće b) molitva c) vjera

103. Kada je Muhamed morao preseliti

iz Meke u Medinu?

a) 522. b) 622. c) 722.

104. Što za muslimane započinje 622.?

a) kršćanska era

b) muslimanska era

c) rimska era

105. Kako zovemo događaj kada je

Muhamed morao otići iz Meke u

Medinu?

a) hadž b) hidžra c) kaba

106. Jedinstvena arapska država:

a) carstvo b) kalifat c) republika

107. Na čelu arapske države bio je:

a) car b) kalif c) kralj

108. Kalifova vlast bila je i svjetovna i

vjerska, a takvu vlast zovemo:

a) demokracija b) monarhija

c) oligarhija d) teokracija

109. Koji europski poluotok su zauzeli

Arapi u VIII. stoljeću?

a) Apeninski b) Krimski

c) Pirenejski d) Skandinavski

110. Arapi su u Europi dugo vladali

a) Danskom b) Hrvatskom

c) Irskom d) Španjolskom

111. Arapi su u Europu došli preko:

a) Bospora b) Gibraltara c) Palka

112. Arape je u bitci kod Poitiersa

pobijedio majordom Karlo Martel

koji je Karlu Velikom bio:

a) brat b) djed c) stric

113. Koji veliki europski otok su

Saraceni zauzeli u IX. stoljeću?

a) Irsku b) Island c) Siciliju




114. Saraceni su bili poznati:

a) gusari b) konjanici c) pješaci

115. Treća po važnosti džamija za

muslimane svijeta zove se:

a) Al – Aksa b) Al - Azhar

c) Aja Sofija d) Plava džamija

116. Nakon Arapskih osvajanja u

početku dolazi do:

a) jačanja trgovine

b) prekida trgovine

c) širenja trgovine

117. Važnu ulogu u razmjeni kulturnih

dobara između kršćanstva i

islama imali su trgovci iz:

a) Norveške b) Italije c) Poljske

118. Gdje između eur. Zapada i Arapa

nije dolazilo do kulturnog dodira?

a) na Pirenejskom poluotoku

b) na Siciliji

c) u južnoj Italiji

119. Najljepši primjer arapskog

graditeljstva u današnjoj

Španjolskoj je džamija u:

a) Cordobi b) Granadi c) Sevilli

120. Islamsko graditeljstvo je snažno

utjecalo i na gradnju kršćanskih:

a) bolnica b) crkvi c) škola

121. U arapskoj umjetnosti nalazimo:

a) arabeske b) mozaike c) vitraje

122. Arapi su jako doprinijeli razvoju:

a) geologije b) kartografije

c) seizmologije d) vulkanologije

123. Arapski znanstvenici su izračunali

a) opseg Marsa b) opseg Mjeseca

c) opseg Sunca d) opseg Zemlje

124. Arapi su razvoju matematike

pridonijeli uvođenjem u računanje:

a) jedinice b) nule c) tisuće

125. Tko je počeo ometati hodočasnike

na putu u Svetu Zemlju?

a) Arapi b) Turci Osmanlije

c) Tatari d) Turci Seldžuci

126. Koji papa je pozvao europske

kršćane u prvi križarski rat?

a) Urban I. b) Urban II.

c) Urban III. d) Urban IV.

127. Gdje je održan sabor na kojem su

vitezovi pozvani u križarski rat?

a) Avignonu b) Carigradu

c) Clermontu d) Rimu

128. Koje godine je započeo prvi

križarski rat?

a) 1095. b) 1096.

c) 1102. d) 1202.

129. Križarski ratovi su završili:

a) 1091. b) 1191.

c) 1291. d) 1391.

130. Koju kraljevinu si križari osnovali

nakon ratova u Svetoj Zemlji?

a) Betlehemsku b) Jerihonsku

c) Jeruzalemsku d) Nazaretsku

131. Koji kršćanski grad su križari

zauzeli u korist Venecije 1202.?

a) Dubrovnik b) Split

c) Šibenik d) Zadar

132. Koji kršćanski grad su križari

zauzeli u korist Venecije 1204.?

a) Aachen b) Carigrad

c) Medinu d) Meku

133. Koji Carstvo je nastalo nakon što

su križari zauzeli Carigrad?

a) Antičko b) Grčko

c) Helensko d) Latinsko

134. Uspon u vrijeme križarskih ratova

doživljavaju (izaberi 2 odgovora):

a) obrt b) ljudska prava

c) školstvo d) trgovina

135. Najviše koristi imaju trgovački

gradovi (izaberi dva):

a) Bologna b) Genova c) Venecija

136. Koji red ne ubrajamo u duhovno

– viteške redove nastale tijekom

križarskih ratova?

a) benediktince b) ivanovce

c) templare d) teutonce

137. Za što su se u križarskom ratu

brinuli duhovno – viteški redovi?

a) zaštitu granica Bizanta

b) širenje kršćanstva u Rusiji

c) zaštitu hodočasnika i briga

za ranjene i bolesne

138. Jedna od negativnih strana

križarskih ratova je porast

mržnje prema:

a) Mađarima b) Norvežanima

c) Vikinzima d) Židovima

139. Koje godine se Vilim Osvajač

okrunio za engleskog kralja?

a) 1066. b) 1166. c) 1266.

140. Vilim Osvajač pripadao je:

a) Anglima b) Ircima

c) Normanima d) Sasima

141. U vrijeme Vilima Osvajača

kraljevska vlast u Engleskoj je bila:

a) jaka b) osrednje c) slaba

142. Koji engleski kralj je 1215. godine

plemićima izdao povelju kojom je

morao ograničiti svoju vlast?

a) Ivan Bez Zemlje

b) Rikard Lavljeg Srca

c) Vilim Osvajač

143. Koju povelju je izdao kralj Ivan

Bez Zemlje engleskim plemićima?

a) Malu povelju

b) Srednju povelju

c) Veliku povelju

144. Što su plemići smjeli napraviti ako

se kralj ne bi pridržavao te povelje?

a) otići iz zemlje

b) pobjeći od nepravde

c) pobuniti se protiv kralja

145. U Engleskoj je nastao prvi

parlament. U kojem stoljeću?

a) XI. b) XII. c) XIII.

146. Prva parlamentarna monarhija u

Europi bila je

a) Engleska b) Francuska

c) Habsburška Monarhija d) Italija

147. Kako se zove francuski vladar čija

je vladavina najbolji primjer apsolutne

monarhije

a) Vilim III. b) Karlo V. c) Luj XIV.




146. Točno – netočno.

a) Velikom poveljom kralj se obvezao da neće uvoditi ni povisivati poreze odobrenja plemstva. T N

b) Velikom poveljom kralj se obvezao da će zatvarati krivce i bez suđenja. T N

c) Plemići su kralju uspjeli nametnuti vijeće sastavljeno od velikaša s kojima se morao savjetovati. T N

d) Kraljevska vlast u Francuskoj je cijelo vrijeme bila jaka. T N

e) Kralj je u Francuskoj imao vlast samo daleko od Pariza, dok su u Parizu vladali velikaši. T N

f) Preko kraljevskih posjeda su prolazili trgovački putovi pa se on bogatio i jačao. T N

g) Kralj je nakon nekoliko stoljeća bio toliko moćan da je nadzirao čitavu Francusku. T N

h) Kralj nikada u Francuskoj nije uspio uspostaviti kraljevski sud. T N

i) Kralj je u Francuskoj uspio uvesti jedinstveni novčani sustav. T N

j) Kralj Filip IV. Lijepi je došao u sukob s papom pa je u Francuskoj sazvao prvi parlament – državne staleže. T N

147. Precrtaj netočan dio tvrdnje.

a) Povijest srednjovjekovne Engleske je – nije usko isprepletena s poviješću Francuske.

b) Engleski kraljevi bili su podrijetlom iz Francuske – Rusije.

c) Engleski kraljevi su u Francuskoj imali svoje posjede uz obalu Atlantskog – Indijskog oceana.

d) Potkraj XIV. stoljeću u Francuskoj je izumrla dinastija Capet – Tudor.

e) Engleski kralj u to vrijeme bio je Edvard III. – George III. koji je smatrao da francuska kruna pripada njemu.

f) Francuzi jesu – nisu izabrali engleskog kralja za svog vladara.

g) Između Francuske i Engleske je – nije zbog toga izbio rat.

h) Rat između Francuske i Engleske trajao je duže od sto godina pa ga se zove Dugotrajni – Stogodišnji rat.

i) U ratu koji je trajao od 1337. do 1453. pobijedila je Engleska – Francuska.

j) Najpoznatija francuska junakinja u tom ratu zvala se Ivana Orleanska – Marijana Orleanska.

Snalaženje u vremenu i prostoru

148. Za navedene godine rimskim brojem odredi stoljeće i tisućljeće.

652. ................................., 2020. ........................., 14.pr.Kr. ......................................, 700. ................................., 550. ................................

549.. ……........................., 1601. .........................., 734. pr.Kr. ......................................, 756.................................., 2. ................................

149. Koje godine i kojim događajem je započeo srednji vijek? .............................................................................................................................................................

150. Koje godine i kojim događajem je završio srednji vijek? ...............................................................................................................................................................

151. Upiši godinu:

a) hidžre ………..… b) krunidbe Karla Velikog ……………… c) Verdunskog sporazuma …………… d) Aachenskog mira …………….…

e) trajanja križarskih ratova (od – do) ………… - ……………… f) križarskog osvajanja Zadra ……….. g) osvajanja Carigrada …….……..

151. Navedene godine označi na crti vremena: 350. 300. pr. Kr. 200.

0. 100.

152. Navedene godine označi na crti vremena: 50. 150. pr. Kr. 700.

100. 0. pr. Kr.




153. Pomoću zemljovida u udžbeniku

(20. stranica) na slijepom

zemljovidu označi u kvadratiće:

1 – Aachen 5 – Sasi

2 – Avari 6 - Venecija

3 – Pariz 7 – Verdun

4 – Rim 8 - Zadar

154. Vodoravnim crtama označi

Papinsku Državu.

155. Okomitim crtama označi Hrvatsku.

156. Crvenom bojom na zemljovidu

oboji Franačku (prije podjele na tri

dijela tj. prije Verdunsog sporazuma)

157. U Sredozemno more upiši SZ.

158. U Jadransko more upiši JM

159. Bizantsko Carstvo (oba

djela) oboji žutom bojom.

160. Pirenejski poluotok (dio

pod vlašću Arapa) oboji

svjetlozelenom bojom.

161. Dijelove Afrike i Azije pod

vlašću Arapa oboji

tamnozelenom bojom.

162. Franačku oboji crvenom.

163. Otok Siciliju oboji

narančastom, a Papinsku

Državu smeđom.

164. Dunav podebljaj plavom i

upiši riječ Dunav.

165. U odgovarajuće elipse

upiši riječi: Sveta Zemlja,

Mađari, Normani i Saraceni.

166. U kružićima označi: Carigrad – 1 Jeruzalem – 2 Cordoba – 3 Rim – 4 Venecija – 5 Gibraltar – 6

Aachen – 7 Pariz – 8 London – 9 Kairo – 10 Poitiers -11

Documents

Ponavljanje za ispit o Europi u srednjem i ranom novom vijeku