XV.-XVII. st.

Mongolsku dravu u 13. st. ujedinjuje Temudin (Dingis kan-veliki vladar).

U drugoj polovini 13.st ivi vaniji vladar, Temudinov unuk Kublaj kan. On osvaja Kinu pa se drava protee od Pacifika na istoku do Poljske na zapadu i do Egipta na jugu. Drava se zvala Kanat Zlatne Horde i doivjela je vrhunac za Kublajeve vladavine.

Stoljee nakon Kublaja; Tamerlan (Timur Lenk) pokuava ponovno ujediniti Mongole, ali se drava raspada i nastaju Timuridi (Tamerlanovi potomci).

Dingis kan bio je nomad i barbar, a Kublaj kan je civiliziran vladar.

Kina je jedina zemlja koja ima kontinuitet kroz cijelu povijest. U kasnom srednjem vijeku drava se nazivala Song Kina.

Mongoli pod vodstvom Kublaj kana na vlast ondje dovode novu dinastiju Yuan koja donosi razvoj Kini.

U to vrijeme ivi i Marko Polo, putopisac i istraiva koji donosi informacije o Kini i divi se njezinu napretku.

U razdoblju 1368.-1644. g. Kinom vlada dinastija Ming koja je u poetku bila samo aristokratska obitelj-njihovo vrijeme je zlatno doba Kine.

U 15.st dinastija Ming izgradila je Zabranjeni grad smjeten u sreditu dananjeg Pekinga.

U poetku se Japan razvija u sjeni Kine, a zbog geografskog poloaja dravu nitko nije osvojio.

Od 11.st u Japanu se javlja autohtoni tip feudalizma. Pojavljuju se vrhovni vojni i civilni upravitelji-oguni, a carevi su zapravo bili njihovi zarobljenici zatoeni u svojoj palai. oguni su se oslanjali na plemstvo-daimyo. Daimyo su se oslanjali na samuraje-elitni ratniki sloj drutva vezan za kodeks asti-bushido.

Za Japan je bilo karakteristino posebno ureenje-militarizam (na ovim prostorima prisutno u Vojnoj krajini).

Militarizam=stanje drutva u kojem vojska kontrolira cijelu dravu i sve je podreeno vojsci (npr. Sparta).

1281. g.-Kublaj kan sa 150 000 Mongola priprema invaziju na Japan, ali su zaustavljeni u tjesnacu Tuima gdje se dignuo boanski vjetar-kamikaze; koje su razbivi brodove spasile Japan od unitenja.

U 16.st. u Japan stiu Portugalci, panjolci i Nizozemci; oguni su pustili kranstvo jer su se protivili budizmu.

U 17.st. dogaa se spontani ustanak protiv kranstva, pridolice su protjerane i Japan ostaje izoliran od ostatka svijeta do 19.st.

U to vrijeme Indijom vladaju islamski sultani, sredite je Delhi, a u razdoblju 13.-16.st. najvanija je drava bio Delhijski sultanat. Hindusi se u Indiji bune protiv muslimanskih vladara pa je vlast nestabilna.

1526. g.-timurid Babur (potomak Dingis kana i musliman) osniva u Indiji Mogulsko carstvo (16.-19.st.)

Najvaniji vladar tog carstva bio je Akbar (16.st.).

U graditeljskom smislu; carstvo se pamti po Taj Mahalu; velebnoj grobnici i graevini izgraenoj u indoislamskom stilu.

Mogulsko carstvo uniteno je 1857. godine dolaskom Britanaca.

O ovom dijelu povijesti amerikog kontinenta ne zna se mnogo jer su svi njegovi stanovnici bili nepismeni. Prije 30 000 godina Indijanci dolaze u Ameriku iz Azije i ondje se naseljavaju. Tri najvanije civilizacije bile su Maje, Asteci i Inke, a sve su po ureenju bile apsolutne teokracije.

Maje

Nastale u 4.st na poluotoku Yucatan (danas Gvatemala i Honduras), bili su jedini narod koji je poznavao neku vrstu ideogramskog pisma. Nikad nisu bili ujedinjeni nego su ivjeli u gradovima-dravama. Na vrhuncu su bili u 8.-9. stoljeu, a unitili su ih Tolteci.

Asteci

Nastali u 14. st u Meksiku-glavni grad Tenochtitlan (danas Mexico City). Bili su politeisti, a najvaniji bog bio je Quetzalqatl-stvoritelj (pernata zmija). Imali su razvijen kalendar, prinosili su ljudske rtve i do Kolumbova dolaska koristili su opsidijan umjesto metala. Najvea asteka graevina bio je Teotichuacan.

Inke

Nastale na podruju Perua, Bolivije, Ekvadora i ilea. Bili su zatvoreni Andama.

Inka=vladar. Sredite Inka bio je Cuzco. Njihova civilizacija bila je najnerazvijenija od svih spomenutih. Od njih smo preuzeli vaniliju i kikiriki, a okoladu od Asteka. Inke nisu imale valutu, a vrijednost se mjerila radom.

Tri spomenute civilizacije nisu dostigle razinu napretka kakvu su imale stare civilizacije.

Indijanci se s druge strane, nisu razvili niti do razine Maja, Asteka i Inka, a pogotovo ne do razine starih civilizacija.

Postoje dva osnovna razloga unitenja civilizacija pretkolumbovske Amerike:

1. U Americi nema rijeka koje se razlijevaju po zemlji, nema naroito mnogo plodnog tla pa nema ni mnogo hrane.

2. Nema tegleih ivotinja koje mogu nositi teret-nije se mogla izgraditi nijedna znaajnija graevina. Nije bilo kola, prometa...

Izmeu ostalih imbenika; za propast civilizacija pretkolumbovske Amerike krivi su najveim dijelom panjolski konkvistadori i katolika crkva.

Inke su se privremeno uspjele sakriti samo u grad Machu Picchu.

Subjektivno je miljenje takoer da su panjolci i katolika crkva uzronici svog zla unitenja spomenutih civilizacija.

Otkria poinju iz gospodarskih razloga. U 15.st,

Osmanlije zauzimaju podruja bitna za trgovinu s

Azijom pa Europljani vie nemaju odakle donositi

hranu, zaine i druge proizvode.

Zaini iz Indije; kojima su Europljani ublaavali

okus svojeg mesa koje se usoljavalo da se sauva od

kvarenja, pokrenuli su geeografska otkria jer ih je

ponestalo iz gore navedenih razloga. S obzirom da

vie nisu mogli kopnom, panjolci i Portugalci ele

do Indije doi morem.

1415. g.-Portugalac Henrik Pomorac u Sagresu osniva prvu pomorsku kolu, a Portugalci su bili i prvi kolonizatori u Africi.

1487. g.-Bartolomeo Diaz oplovljava Afriku i otkriva prolaz prema Aziji-rt dobre nade.

1498. g.-Vasco da Gama dolazi u Indiju i ondje osniva portugalsku koloniju ije je sredite bio grad Goa, a otkriveni su i Moluki (Zainski) otoci.

1500. g-Alvares Cabral na putu do rta dobre nade skree s puta i dolazi do Brazila.

Ipak; najvaniji je Kristofor Kolumbo; rodom iz Genove. Otkriva Novi svijet i konkvistadorima te katolikoj crkvi daje podlogu za budue zloine u tom dijelu svijeta.

Katolika crkva zastupa miljenje da je Zemlja ravna ploa koja poinje na Bliskom istoku i zavrava u Portugalu, a nadalje se pada u bezdan.

U Firenci djeluje geograf Paolo Toscanelli koji zastupa miljenje o okruglosti Zemlje, pod njegovim utjecajem Kolumbo zakljuuje da bi plovei morem na zapad mogao doi do Azije.

Kristofor Kolumbo posvetio se traenju financijera njegovog putovanja.

Prva osoba od koje je traio financiranje putovanja bio je portugalski kralj Joao II. (Ivan II.) koji meutim nije bio zainteresiran za financiranje tog pothvata.

Na kraju; Kolumbo pronalazi financijara svojeg putovanja u panjolskoj kraljici Izabeli Kastiljskoj.

U kolovozu 1492. godine; Kolumbo isplovljava iz luke Palos prema nepoznatom sa svoje tri karavele: Santa Mariom, Ninom i Pintom.

Kolumbo u listopadu sa svojom ekspedicijom otkriva otoke Guanahani i Hispanolu. On sam je vjerovao da je doao do Indije i u tom uvjerenju je i umro. Zapravo je otkrio novi kontinent-Ameriku.

Talijan Amerigo Vespucci prvi je shvatio da novi kontinent nije Indija, a po njemu je i nazvan taj novi kontinent, u Kolumbovu ast ime je dobila junoamerika drava Kolumbija.

1507. g.-njemaki kartograf Waldseemuller prvi u svojem zemljovidu novi kontinent naziva Amerikom.

1519. g.-Ferdinand Magellan-iako Portugalac, plovio je za panjolsku. Isplovljava sa 265 mornara i pet brodova. Doao do Azije proavi ispod June Amerike. Magellan umire na Filipinima 1521. g., a idue godine se samo 15 mornara vraa u panjolsku na brodu Victoria. Njegova ekspedicija dokazala je okruglost Zemlje i oznaila pad nazadnog stava katolike crkve o ravnosti Zemlje.

Uskoro se, osim Portugala i panjolske u velika istraivanja ukljuuju i druge zemlje.

1498. g.-John Cabot-istrauje sjever Amerike i naseljava Newfoundland, prvi u Sjevernoj Americi.

Giovanni da Verazzano-istrauje obalu Sjeverne Amerike od Newfoundlanda do Caroline.

16.-17.st.-Jacques Cartier-prvi u Kanadi, dolazi u zaljev Saint Lawrence.

Francis Drake-oplovio svijet drugi put nakon Magellanove ekspedicije.

Willem Barentsz-trai put do Amerike preko sjevera, otkrio Arktik.

Henry Hudson-trai sjeverozapadni prolaz prema Kini, ubijen u pobuni posade.

17.st.-Abel Tasman-oplovljava juni Pacifik i prvi otkriva Australiju, ali je ne naseljava.

Vitus Bering-oplovio sjeverni Pacifik i otkrio prolaz izmeu Azije i Amerike (Beringov prolaz)

1494. g.-papa u Boje ime Ugovorom iz Tardesillasa daje Portugalu istonu, a panjolskoj zapadnu Zemljinu hemisferu.

Kolonija=prekomorski posjed neke drave izvan njezinog matinog teritorija.

Portugalska kolonizacija bila je gospodarskog karaktera, teritorij kolonija se nije zauzimao, nego su zauzete samo neke toke u tim kolonijama-faktorije. Portugalci se ne naseljavaju u svojim kolonijama.

panjolska kolonizacija ukljuivala je eksploataciju i naseljavanje panjolaca u kolonijama. Bila je mnogo pogubnija za izvorno stanovnitvo kolonija.

panjolci su traili El Dorado-zemlju zlata, tu su potragu za panjolce vrili zloglasni konkvistadori.

1520. g.-Najzloglasniji konkvistador Hernan Cortez zarobljava astekog cara Montezumu sa 700 vojnika te s orujem i konjima. Tenochtitlan je sravnjen sa zemljom-kraj astekog carstva.

1533. g.-Francisco Pizzaro sa 150 vojnika unitio dobroudne Inke i njihovog posljednjeg vladara Atahualpu.

Ovim osvajanjima, panjolska postaje gospodarom prostora od June Amerike sve do Kanade.

1. Europa postaje sredite svijeta, povijest postaje eurocentrina do II. svjetskog rata.

2. Europeizacija svijeta (osim u Indiji i Kini).

3. Kraj dominacije islamskog svijeta (posebice Otomanskog carstva)

4. Bogaenje Europe nautrb drugih, Europa i danas ivi na raun tog nezakonitog bogaenja.

5.Preseljenje trgovine sa Sredozemlja na Atlantik, nastaju velike trgovake sile: Portugal, panjolska, Nizozemska, Francuska, Engleska (svaka sljedea je eliminirala prethodnu).

6. Genocid Indijanaca-prvi genocid u svijetu.

Genocid=sustavno unitenje neke skupine ili dijela skupine ljudi na temelju rasnih, etnikih i drugih obiljeja.

Indijanci su odbijali kranstvo pa su prisilno kristijanizirani.

Masakriralo ih se, prisiljavalo na teak rad unato neotpornosti i stradavali su u sukobima.

Zahvaljujui crkvi opet oivljava ropstvo, najgori klerik tog doba; Bartolomeo de las Cassas tvrdi da ropstvo vrijedi, a pogotovo ako se radi o crnicima koji su ivotinje i stoka, Bog ih mrzi, a dobri su i kao zamjena za slabane Indijance. Cassas ostaje zapamen po ovim bezonim i zvjerskim izjavama koje su direktna suprotnost tvrdnjama da Bog voli sve ljude jednako, bez obzira na njihove rasne, etnike, nacionalne i vjerske razlike.

7. Dolazak novih kultura, namirnica i sirovina u Europu: krumpir, rajica, kakao, kukuruz, puran, kikiriki, okolada, zlato, srebro...

16.st. je prekretnica u padu autoriteta Katolike crkve jer je dokazano da je Zemlja okrugla. S obzirom na to, zastupa se miljenje da, ako je Crkva pogrijeila u jednom, pogrijeila je u svemu, a neosporne dogme poinju gubiti na kredibilitetu.

Veliku revoluciju pokree poljski astronom Nikola Kopernik koji je zaetnik heliocentrinog sustava.

Heliocentrini sustav bio je direktna suprotnost geocentrinom sustavu kojeg zastupa Katolika crkva i njezinoj tvrdnji da je Zemlja sredite svemira te da su ljudi remek djelo nemjerljivo s bilo im drugim.

Kopernikovo protivljenje tvrdnjama crkve i zastupanje heliocentrinog sustava naziva se kopernikanski obrat.

Najpoznatija rtva inkvizicije povezana sa znanou je talijanski fratar Giordano Bruno. Zbog reenice Sunce je obina zvijezda, postoje i drugi sustavi, a moda i ivot negdje drugdje i prihvaanja heliocentrinog sustava spaljen je kao krivovjernik u Rimu 1600. godine.

Druga bitna linost u 1.pol. 17.st bio je Galileo Galilei; otac fizike, istaknuti znanstvenik, usavravatelj teleskopa i promatra neba radi dokazivanja Kopernikove nedokazane teorije heliocentrinog sustava. Svoju teoriju iznosi u knjizi. Iako je proglaen krivovjernikom; crkva se nije usudila ubiti ga zbog njegova ugleda u drutvu.

Umjesto ubojstva, protiv njega je voen sudski postupak na kojem se pod prisilom odrekao stajalita iznesenih u svojoj knjizi te se odrekao Kopernikovih stavova. Osuen je na doivotni zatvor i ostatak ivota proveo je zatvoren u kuli.

Unato svemu; Galilei ostaje zapamen po reenici Eppur si muove! (Ipak se kree!) koju je izgovorio nakon presude pri izlasku iz sudnice, dokazavi da se nikad nije odrekao svojih stavova.

Reforma=promjena. Raskol Katolike crkve (16.st.).

Autoritet crkve se poljuljava. Crkva je prvenstveno bila, a subjektivno je i danas politika organizacija.

Unutar crkve bila je prisutna rasipnost, razvrat i nepotizam, a kao razvratnici i ovisnici o neumjerenim tjelesnim uitcima naroito se istiu papa Aleksandar VI. (Rodrigo Borgia) i papa Ivan XII. Kap koja prelijeva au jest odluka pape Leona X. da se sagradi crkva sv. Petra u Vatikanu.

Kako bi se namaknula sredstva za izgradnju velebne graevine, papa obeava oprost grijeha svima onima koji daju novani prilog za izgradnju crkve. Tako nastaje prodaja oprosta odnosno indulgencija.

Dio klerika se ne slae s indulgencijom, a sve pokree njemaki sveenik i teolog Martin Luther.

1517. g.-Luther na vrata svoje crkve u Wuttenbergu zakucava 95 teza nezadovoljstva stanjem u crkvi te smatra da crkva vri teror. Prema Lutheru, temelj svega je Biblija koju moe tumaiti svaki vjernik, a ne samo sveenici, on prihvaa samo dva sakramenta, misno slavlje umjesto sveenika predvode pastori (u Sjevernoj Europi i Americi).

1529. g.-sabor u Speyeru-neuspjean pokuaj da se protestante prisili na poslunost papi.

1525. g.-ustanak Thomasa Munzera-poetak vjerskih ratova.

Bavarska i Austrija (katolike drave) sukobljavaju se s Pruskom i Saskom (protestantske drave).

Vjerski ratovi poinju u Njemakoj i vicarskoj, a ire se na Skandinaviju, Veliku Britaniju i Sjevernu Ameriku.

U vicarskoj Calvin i Zwingli utemeljuju kalviniste-reformiranu crkvu (nastaju male zajednice, nauava se ivot u miru i molitvi, bez alkohola, bez obreda, ali je ivot u njima pod nadzorom).

Male zajednice su: baptisti, mormoni, amii, adventisti, metodisti...(u vicarskoj, kotskoj i Nizozemskoj).

Reformacija se iri i u Engleskoj, kralj Henrik VIII. se posvadio s papom jer mu nije dozvolio da oeni Katarinu Aragonsku (kerka Ferdinanda Aragonskog i Izabele Kastiljske, teta cara Karla V.).

Kao odgovor na papinu zabranu enidbe, Henrik VIII. donosi znaajan dokument kojim englesku crkvu odvaja od katolike crkve.

1534.-Akt o supremaciji-nastanak anglikanske crkve.

Luteranske drave su Njemaka, Danska, Norveka i vedska.

Kalvinistike drave su vicarska, Nizozemska, SAD i kotska.

Katolika crkva osniva pokret otpora reformaciji-protureformacija.

Protureformaciju vode isusovci.

Reformacija u Hrvatskoj

Reformacija u Hrvatskoj nikad nije bila znaajno prisutna iz dva razloga:

1. za vladare su izabrani Habzburzi (katolika dinastija)

2. crkva je pomagala Hrvatskoj u obrani od Turaka

Reformacija je bila prisutna samo u Vojnoj krajini (Matija Vlai Ilirik).

U novovjekovnoj dravi dravni suverenitet

proizlazi iz osobe vladara-apsolutna vlast i

neograniena monarhija (vladar radi to hoe).

Monarhije mogu biti ograniene parlamentom ili

ustavom (ustavne i parlamentarne monarhije).

Crkva zadrava vlast i kruni sve vladare milou

Bojom.

Plemstvo gubi vlast i postaje inovnitvo.

Nositelj napretka novovjekovne drave je

graanstvo.

Habzburzi su bili njemaka obitelj iz vicarske, plemii i feudalci.

U 13.st.-prvi vaniji lan obitelji; Rudolf Habsburki-dobio Austriju od Njemake.

15.-16.st.-Maksimilijan Habsburki-njemaki car i austrijski vladar, mnogostruko iri habsburke posjede zahvaljujui enidbenoj politici (Dok ostali vode ratove, ti Austrijo sklapaj brakove)-oenio sina Filipa za Ivanu Aragonsku (kerka Ferdinanda Aragonskog i Izabele Kastiljske) i na taj nain smru Ferdinanda Aragonskog (1519. g.) dobiva panjolsku i sve njezine prekomorske posjede.

1516. g.-Maksimilijan postaje car Svetog Rimskog Carstva.

Maksimilijanov unuk Karlo I. (pod njemakim imenom Karlo V.) nasljeuje panjolsku, Ameriku, jug Italije i Niske zemlje.

Karlo V. je pravi gospodar svijeta, u njegovom carstvu Sunce nikad ne zalazi zbog posjeda na svim kontinentima.

1556. g.-Karlo V. abdicira u korist brata Ferdinanda kojemu daje Austriju i Njemaku te sina Filipa II. kojemu daje panjolsku i prekomorske posjede.

Filip II. (2.pol 16.st.)-pobjeuje Francuze i Turke.

Poraava Turke u bitci kod Lepanta (1571. g.)-prvi poraz Turaka.

1580. g.-Filip II. pripaja Portugal-svi portugalski posjedi postaju dio panjolske-zlatno doba.

Habzburzi su fanatini katolici. Filip II. gradi dvorac Escorial.

Unato irenju, u vrijeme Filipa II., panjolska slabi i javljaju se zaetci krize iz sljedeih razloga:

1. kao supersila svijeta, panjolska je drala sva mora, a sve zlato, srebro i novac iz kolonija slijevali su se u nju. Leerni i bahati panjolci nisu nita proizvodili nego su sve naruivali iz Francuske i Nizozemske. Na taj nain je sav novac odlazio iz panjolske i s vremenom su Francuska i Nizozemska postale razvijenije i od same panjolske koja je ondje svojim novcem financirala proizvodnju raznih proizvoda-panjolski paradoks.

2. panjolsku potresaju krize; Filip II. dobiva Nizozemsku, a s obzirom da su Nizozemci bili protestanti i pod utjecajem reformacije, oni se bune protiv panjolske katolike vlasti.

1581. g.-Nizozemska se odcjepljuje od panjolske (7 sjevernih provincija-ujedinjene provincije-Generalne drave), a june provincije ostaju pod panjolskom. Nizozemci su bili i uspjeniji od panjolaca.

3. 1588. g.-Filip II. eli kazniti Englesku koja Nizozemskoj plaa brodove za napadanje panjolskih brodova. panjolci su pripremili 200 brodova i kopnom doli do Flandrije. Doli su u La Manche gdje im je umro admiral flote. Vidjevi svoju priliku, Englezi su zapalili svoje brodove koji su noeni povoljnim vjetrom otplovili prema panjolskim brodovima usidrenim u La Mancheu. Nastao je opi kaos, panjolski brodovi su se sudarali i veinom izgorjeli, a samo se nekolicina vratila u panjolsku-poraz nepobjedive armade i katastrofa panjolske koju kasnije eliminiraju Nizozemska i Engleska.

Nizozemci su se prvi odmetnuli od katolike crkve i stvorili naprednu dravu.

Tijekom rata sa panjolcima, porazili su vojsku Filipa II. te su stekli kontrolu nad morima i panjolskim posjedima. Kao i Portugalcima; bile su im bitne luke, faktorije i trgovina na prostorima koje su kolonizirali. Nizozemci se uglavnom nisu naseljavali na osvojenim podrujima, osim u sljedeim sluajevima:

1. naselili su se u Kaaplandu (danas Cape Town)

2. kupili su poluotok Manhattan od Indijanaca za 24 $ te su ondje 1626. godine osnovali New Amsterdam (danas New York)

3. naselili su se na ri Lanki i u Indoneziji

U 17. st. nizozemska flota imala je 16 000 trgovakih jedrenjaka.

1602. g.-osnutak nizozemske Istonoindijske kompanije-kontrolirala svjetsku trgovinu u sljedea dva stoljea.

Nizozemska je prototip kapitalistike drave, osnivaju prvu burzu i stvaraju burzovni sustav tj. dionika drutva. U 17. st Amsterdam je sredite svijeta.

Nizozemska je prva federalna republika (7 ujedinjenih autonomnih pokrajina).

Unato svemu, Nizozemska je bila neravnopravna republika zbog postojanja imovinskog cenzusa (osobe s manje novca imaju i manja prava tako da je vlast zapravo u rukama bogatih).

Drave mogu biti centralistike, federalne i konfederalne.

1. Centralistika drava-zemljom se upravlja iz jednog sredita (sve apsolutne monarhije)-primjer centralistike drave je Hrvatska.

2. Federalna drava-ujedinjene zemlje povezane savezom u kojem svaka drava prenosi svoj suverenitet na sredinju vlast-primjer: SAD (federacija 50 drava).

3. Konfederalna drava-labavi savez zemalja koje nemaju previe zajednikoga. Povezuju ih vojska i vanjski poslovi, a motiv ovakvog povezivanja je osnaivanje poloaja naspram drugih drava. Primjer konfederalne drave: vicarska (savez etiriju kantona).

U Engleskoj vlada dinastija Tudor iji su najvaniji

vladari bili kralj Henrik VIII. i kraljica Elizabeta I.

Zlatno doba Engleske bilo je u vrijeme vladavine

kraljice Elizabete I. Jaa anglikanska crkva iji je

poglavar engleski vladar, gospodarstvo se razvija

potaknuto proizvodnjom tkanine (sukno) i

prekomorskom trgovinom.

1600. g.-osnutak engleske istonoindijske

kompanije-kontrolira cjelokupnu trgovinu, zasluna

za gospodarski procvat zemlje.

Francuska povijest u 16. st. obiljeena je slabljenjem kraljevske vlasti dinastije Valois to otvara prostor sukobima velikakih obitelji koji s vremenom prerastaju u ukljuivanje u vjerske ratove.

Francuska u ratove ulazi dolaskom kalvinista (hugenota). Dvije velikake obitelji; katolika De Guise i protestantska Bourbon, bore se za vlast.

Vjerska netrepeljivost izmeu protestanata i katolika kulminira u noi 23./24. kolovoza 1572. g. kada katolici ulaze u kue protestanata, ubijaju ih i bacaju tijela na ulicu, a cijeli Pariz pliva u krvi-dogaaj je poznat pod nazivom Bartolomejska no.

Na vlast dolazi Henrik Bourbonski od Navare koji postaje novi vladar Francuske pod imenom Henrik IV.

Henrik IV. prelazi na katolicizam da dobije kraljevsku krunu.

1598. g.-Henrik IV. izdaje Nanteski edikt o ravnopravnosti katolika i protestanata.

U vrijeme ovog vladara osniva se i francuska kolonija Quebec (1608. g.) u dananjoj Kanadi.

Najmoniji klerik tog doba je kardinal Richelieu koji je utemeljitelj apsolutne monarhije, regent Luja XIII., izdajnik katolike crkve u ratu (opskrbljuje protestante) i uzronik bankrota Habzburgovaca.

Na kardinalskom poloaju nasljeuje ga Giulio Mazarin koji radi kao regent maloljetnog Luja XIV.

U 16. st. dolazi do reformi i raskola crkve.

Najkaotinija zemlja po tom pitanju je Njemaka koja se dijeli na Protestantsku Uniju (pomae joj Francuska i ostale protestantske drave) i na Katoliku ligu (pomae joj katolika dinastija Habzburg).

1618. g.-esi izbacuju austrijske poslanike kroz prozor zbog netolerancije Habzburgovaca prema protestantima-praka defenestracija (poetak rata).

Tridesetogodinji rat je pretea svjetskih ratova i prvi pravi europski vjerski rat.

Katolike drave sudionice rata: Njemaka, panjolska, Poljska i Bavarska.

Protestantske drave sudionice rata: Engleska, Nizozemska, vedska, Danska, Rusija i Francuska.

1648. g.-Vestfalski mir-Hazburzi neuspjeno pokuali kristijanizirati Njemaku koja je postala protestantska.

Nakon mira se dogaa uspon dinastije Bourbon pa Francuska postaje vodea europska drava.

Njemako Carstvo postaje konfederacija s 300 dravica od kojih svaka ima pravo veta u velikom saboru Reichstagu.

U Europi se dogaaju i teritorijalne promjene; Francuska dobiva provinciju Alsace, vedska dobiva njemaku obalu, vicarska se odcjepljuje od Njemake, a Portugal se odcjepljuje od panjolske.

1397. g.-nastanak Kalmarske unije koju ine Norveka, vedska i Danska.

veani se bune protiv Danaca koji su vodili glavnu rije u uniji.

Gustav Vaza uspjeno odcjepljuje vedsku od Danske i dravu pretvara u apsolutnu monarhiju, a on postaje njezin vladar.

veani su nadvladali cijeli Baltik koji je stoga nazvan vedsko jezero.

Drava je bila na vrhuncu u 17.st u vrijeme vladavine Gustava II. Adolfa koji se smatra pobjednikom Tridesetogodinjeg rata.

U 16. st. Engleskom vlada dinastija Tudor, a u 17. st. vlast preuzima dinastija Stewart.

James Stewart postaje vladar personalne unije Engleske i Francuske.

Zapoinje engleska prekomorska kolonizacija, prvo naselje bio je Jamestown u dravi Virginiji.

1608. g. nastaje kolonija Quebec u Kanadi.

Engleski parlament vodi Oliver Cromwell koji vodi borbu protiv kralja.

Cromwell pobjeuje, a kralj je 1649. zatvoren i zatim pogubljen. Engleska postaje republikom.

U vrijeme lorda Cromwella poinje uspon Engleske.

Izdaje se navigacijski akt po kojem se sva roba uvezena u Englesku mora dovesti na engleskim brodovima.

Zbog navigacijskog akta; Engleska je zaratila s Nizozemskom koja je bila najjaa europska pomorska sila.

Engleska je u poetku gubila, ali kasnije uz pomo Francuske uspijeva svladati Nizozemsku.

Tijekom rata; New Amsterdam pripao je Engleskoj i preimenovan je u New York.

Nakon smrti Olivera Cromwella se obnavlja monarhija i na prijestolje dolazi James II. Stewart koji pokuava ponovno uvesti apsolutizam. On je bio posljednji katolik na engleskom prijestolju.

Kao posljedica pokuaja uvoenja apsolutizma nastale su dvije stranke:

1. VIG-pristae parlameta i graanstva

2. TORI-pristae kralja i aristokracije

1688. g.-slavna revolucija-na vlast dolazi nizozemski namjesnik Vilim Oranski koji donosi Deklaraciju o pravima i uvodi Englesku u personalnu uniju s Nizozemskom.

Kralj je deklaracijom bio podreen i reguliran parlamentom, ali je i dalje imao izvrnu vlast tj. Engleska postaje prva ustavna monarhija u Europi.

Uskoro nastaje realna unija Velike Britanije.

Realna unija-dravno ureenje u kojem jedna politika cjelina nadvladava druge, na ovaj nain nastaje kotska.

1707. g.-sve zemlje u Britaniji se ujedinjuju zbog oekivane francuske invazije-nastaje kraljevstvo Velike Britanije.

Francuska je bila agresivna ekspanzionistika drava.

U 17. st. Francuskom vlada najpoznatiji i najdugovjeniji vladar Luj XIV. poznat kao kralj sunce.

Luj XIV. za sebe je izgradio velebnu palau Versailles gdje je ivio okruen plemiima i inovnicima iz reda graanstva, a biva palaa Louvre prestaje se koristiti kao kraljevska rezidencija.

Luj XIV. bio je pravi apsolutiki vladar, a njegovo poimanje apsolutizma i openito najbolja definicija apsolutizma sadrana je u poznatoj izjavi: Drava, to sam ja!

U njegovo vrijeme, Francuska je ratovala zbog kolonija i prirodnih granica. S obzirom da je imala dvostruko vie brodova od Engleza; Francuska je zavladala morima i postala pomorska sila.

1701.-1714. g.-Francuska vodi rat za panjolsko nasljee i napadnuta je od svih europskih drava koje ele sprijeiti njezino ujedinjenje sa panjolskom u kojoj izumiru Habzburzi.

Poljska je bila teritorijalno najvea drava Europe.

U njezin teritorij bile su dijelom ukljuene dananje drave Ukrajina, Litva, Latvija i Bjelorusija.

Unato vanjskom irenju; Poljska nije bila naroito razvijena, nije bilo graanstva kao nositelja razvoja i jo je Poljska bila tipina feudalna drava.

Poljaci su se snano borili protiv Turaka i bili pokretai sveopeg velikog rata protiv tog neprijatelja.

1683. g.-poljski kralj Jan Sobjeski spaava Be od turske opsade. Opsada Bea ujedno je bio i zadnji veliki turski napad u Europi.

Zemljom je kao monarhijom vladala dinastija Jagelovi, a zatim je drava postala aristokratskom republikom kojom je vladalo poljsko plemstvo-ljahta.

U 17. st. plemstvo je u sejmu (parlamentu) izglasalo liberum veto-pravo svakog plemia da uloi veto na bilo koju odluku koji donese to zakonodavno tijelo.

Liberum veto pretvorilo se u paradoks jer se zbog uloenih veta nijedna odluka nije mogla prihvatiti i provesti.

Zbog navedene situacije nastao je kaos i anarhija koji su dokrajili Poljsku i drava je propala u 18. st.

U ranom novom vijeku; Rusija je bila podijeljena na vie samostalnih kneevina od kojih je najvanija bila Moskva.

Moskva je nastala iz utvrde Kremlin i bila sredite ruskog otpora Mongolima. Moskva je osim najvanije kneevine billa i sredite metropolije za cijelu istonu Europu.

U 16. st. moskovski knez Ivan III. Vasiljevi ujedinio je sve ruske kneevine u jednu dravu.

U drugoj pol. 16. st. Rusijom vlada Ivan IV. Vasiljevi poznat kao Ivan Grozni zbog estokih obrauna s bojarima-ruskim plemstvom koje je naposlijetku i unitio.

Rusija se u njegovo vrijeme iri na Sibir.

1547. g.-Ivan Grozni okrunjen kao prvi ruski car.

Po dravnom ureenju, Rusija je bila svojevrsna samodrava, autokratska monarhija u kojoj je vladar crkveni i svjetovni poglavar drave te je sva zemlja u dravi njegovo privatno vlasnitvo.

Ivan Grozni bio je prvi ruski vladar autokrat.

Unato unutarnjem osnaivanju i irenju, Rusija je u vrijeme Ivana Groznog jo uvijek prilino marginalizirana drava, gotovo potpuno nepoznata u okviru europskog kontinenta.