Poreska praksa za mart 2012.godine

Pitanja i odgovori iz PDV-a ……………………………….. od strane 2 – 10

Pitanja i odgovori iz poreza na dohodak fizičkih lica……od strane 11– 16

Pitanja i odgovori iz poreza na dobit pravnih lica………. od strane 17–23

Pitanja i odgovori - razno ………………………………… od strane 24 – 30

1

POREZ NA DODATU VRIJEDNOST

1. Da li je u obavezi slovenačka firma da plati PDV ako isporučuje opremu za projekat u Crnoj Gori a radove na projektu izvodi crnogorska firma?

Članom 3. Zakona o porezu na dodatu vrijednost (“Sl. list RCG”, broj 65/01 …04/06) i (“Sl. list Crne Gore”, broj 16/07,40/11) je propisano da je predmet oporezivanja PDV promet propizvoda i promet usluga koje poreski obveznik u okviru obavljanja svoje djelatnosti vrši uz naknadu i uvoz proizvoda u Crnu Goru.Kako u vašem dopisu navodite da za naručioca projekta iz Crne Gore isporučujete opremu, shodno članu 19 zakona obaveza obračunavanja PDV prilikom uvoza proizvoda nastaje u momentu kada nastane obaveza obračunavanja carina i drugih uvoznih dažbina.Dakle uvoznik predmetne opreme je u obavezi da plati PDV koji će zaračunati carinski organ prilikom ulaska opreme na teritoriju Crne Gore.

2. Da li se plaća PDV na robu kupljenu od inostranog dobavljača koja se prodaje ino kupcu, a da roba ne ulazi u Crnu Goru?

Shodno članu 3 Zakona o porezu na dodatu vrijednost («Sl.list RCG»,br.65/01...76/05 i Sl.list Crne Gore, br. 16/07,40/11), predmet oporezivanja PDV je promet proizvoda i promet usluga koje poreski obveznik u okviru obavljanja svoje djelatnosti vrši uz naknadu kao i uvoz proizvoda u Crnu Goru. Bitna i opredjeljuća činjenica koju nijeste naveli u dopisu je način fakturisanja koji prati promet robe između naručioca i vaše firme, kao i kupca i vaše firme.Vezano za ovu transakciju ukazujemo da je odredbama člana 34 Zakona o PDV propisano da je poreski obveznik dužan da obračunava PDV na osnovu iznosa koje zaračunava na oporezivi promet izdatih računa za isporučene proizvode.Takođe članom 20 Zakona je propisano da osnovicu PDV čini sve što pdstavlja plaćanje, koje poreski obveznik primio ili će primiti od kupca, naručioca ili trećeg lica za izvršeni promet proizvoda, odnosno usluga, uključujući i subvencije koje su neposredno povezane sa cijenom takvog prometa.

Može se zaključiti da se radi o transakcijama koje podliježu oporezivanju PDV-om, međutim u slučaju da roba ne ulazi u Crnu Goru već da se radi o tarnzitnoj

2

prodaji, potrebno je da u knjigovodstvu obezbijedite carinsku dokumentaciju koja prati robu, kao dokaz da je roba isporučena ino kupcu.

3. Postoji li mogućnosti evidentiranja prometa određenoj kategoriji kupaca (osoblju diplomatsko konzularnih predstavništava) korišćenjem funkcije popust na poreskoj registar kas?

S obzirom da vaš klijent planira da u maloprodajnim objektima vrši prodaju robe osoblju diplomatsko konzularnih predstavništava, ovom prilikom vas upućujemo na zakonske odredbe koje regulišu oporezivanje u ovj oblasti kao način i postupak koji treba da je ispunjen od strane kupca i prodavca.Shodno članu 25 stav 1 tačka 8 Zakona o porezu na dodatu vrijednost (''Službeni list RCG'', br.65/01,...i Sl list CG br.40/11 ) PDV se plaća po stopi od 0 % (nulta stopa) na sve proizvode i usluge namijenjene za:

a) službene potrebe diplomatskih i konzularnih predstavništava,b) službene potrebe međunarodnih organizacija, ako je to predviđeno

međunarodnim ugovorom,c) lične potrebe stranog osoblja, diplomatskih i konzularnih predstavništava,

uključujući i članove njihovih porodica,d) lične potrebe stranog osoblja međunarodnih organizacija, uključujući

članove njihovih porodica, ako je to predviđeno međunarodnim ugovorom.

Bliži način i postupak oslobađanja od plaćanja PDV i akcize u pomenutim slučajevima propisan je Pravilnikom o načinu ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja akcize i poreza na dodatu vrijednost za diplomatska i konzularna predstavništva i međunarodne organizacije (''Službeni list RCG'', br.74/04 i ''Službeni list CG'', br.34/10).Pomenutim pravilnikom propisano je da:

a) oslobođenje od plaćanja poreza i akcize za službene potrebe, mogu ostvariti:

1. diplomatska i konzularna predstavništva koja djeluju u Crnoj Gori, sa izuzetkom konzulata kojima rukovode počasni konzularni funkcioneri, ako je ispunjen uslov uzajamnosti;

2. međunarodne organizacije, odnosno predstavništva međunarodnih organizacija koje djeluju u Crnoj Gori, ako je to predviđeno međunarodnim ugovorom.

b) oslobođenje od plaćanja poreza i akcize, za lične potrebe, mogu ostvariti:1. diplomatski agenti i njihovi članovi porodica koji sa njima žive u

zajedničkom domaćinstvu, ako nijesu državljani Crne Gore;2. konzularni funkcioneri i njihovi članovi porodica koji sa njima

žive u zajedničkom domaćinstvu, ako nijesu državljani Crne Gore

3

ili nemaju u Crnoj Gori stalno prebivalište, sa izuzetkom počasnih konzularnih funkcionera;

3. oslobođenje od poreza i akcize može se ostvariti za sve vrste proizvoda, odnosno usluga, bez obzira da li su nabavljeni na domaćem tržištu ili članovi administrativnog i tehničkog osoblja diplomatskih predstavništava i njihovi članovi porodica koji sa njima žive u zajedničkom domaćinstvu, ako nijesu državljani Crne Gore ili nemaju u Crnoj Gori stalno prebivalište;

4. konzularni službenici, ako nijesu državljani Crne Gore ili nemaju u Crnoj Gori stalno prebivalište, sa izuzetkom konzularnih službenika u konzulatima kojima rukovode počasni konzularni funkcioneri;

5. članovi diplomatskog osoblja međunarodnih organizacija, odnosno predstavništava međunarodnih organizacija i njihovi članovi porodica, koji sa njima žive u zajedničkom domaćinstvu, ako nijesu državljani Crne Gore ili nemaju u Crnoj Gori stalno prebivalište, ako takvo oslobođenje određuju međunarodni ugovori koji važe za Crnu Goru;

6. članovi administrativnog i tehničkog osoblja odnosno predstavništava međunarodnih organizacija i njihovi članovi porodica, koji sa njima žive u zajedničkom domaćinstvu, ako nijesu državljani Crne Gore ili nemaju u Crnoj Gori stalno prebivalište.

Oslobođenje od poreza i akcize može se ostvariti za sve vrste proizvoda odnosno usluga, bez obzira da li su nabavljeni ili uvezeni iz inostranstva na područje Crne Gore, ako su ispunjeni uslovi u pogledu nosilaca prava i ako su priložena zahtijevana dokumenta. Ovo važi za sve registrovane prodajne objekte u Crnoj Gori.Nosioci prava na oslobođenje od plaćanja poreza i akcize to pravo ostvaruju na osnovu poreske identifikacione kartice koju izdaje Poreska uprava (Centrala) na osnovu liste nosilaca prava, koju Poreskoj upravi dostavlja Ministarstvo inostranih poslova.Ta lista sadrži naročito: naziv diplomatskog i konzularnog predstavništva, odnosno međunarodne organizacije ili njenog predstavništva, ime i prezime, odnosno naziv nosioca prava, broj diplomatskog pasoša i njegov svojeručni potpis. Ministarstvo inostranih poslova obavještava Poresku upravu o promjenama koje se odnose na listu nosilaca prava, kao i ograničenjima u pogledu uzajamnosti.Nosioci prava oslobođenje od plaćanja poreza i akcize, to pravo ostvaruju u trenutku isporuke proizvoda, odnosno usluga pružanjem na uvid poreske identifikacione kartice.Isporučilac proizvoda, odnosno usluga, dužan je da nosiocu prava za isporučene proizvode, odnosno usluge izda račun i da upiše broj poreske identifikacione

4

kartice i napomenu da isporuka ne podliježe plaćanju poreza i eventualno akcize.Kod maloprodaje na računu se obezbjeđuje i svojeručni potpis nosioca prava.Za nabavku u službene svrhe potrebno je dobavljaču, odnosno isporučiocu, pored poreske identifikacione kartice dostaviti i ovlašćenje potpisano od strane odgovornog lica u kojem će biti upisane vrste i količine roba i usluga koje se kupuju.S aspekta važećih poreskih propisa ranije nije bilo ograničenje u pogledu vrijednosti kupljenih proizvoda, da bi se ostvarilo pravo na oslobođenje od plaćanja poreza. Sada to pravo može ostvariti ako je vrijednost nabavke po pojedinačnom računu (sa uključenim PDV-om) veća od 50€.Besplatnim pozivom na telefon našeg Call centra 19707 mogu se dobiti sve informacije za primjenu poreskih propisa kao i za nejasnoće prilikom postupanja po navedenom Pravilniku.Za odgovor na pojedinačna pitanja vezana za vrstu i režim carinske franžize predlažemo da se obratite Upravi carina kao resorno nadležnom organu uprvae za ovu oblast.

4. Da li se smatra troškom jednokratna naknada koju crnogorska firma uplati firmi iz Hong Konga za ekskluzivno pravo za prikazivanje televizijskog programa i koji je poreski tretman takve naknade.

Iz pitanja se može zaključiti da se radi o uslugama koje se mogu svrstati u usluge prenosa odnosno ustupanja i korišćenje autorskih prava, patenata, licence i drugih prava intelektualne svojine.Članom 17 stav 3 Zakona o porezu na dodatu vrijednost (“Sl. list RCG”, broj 65/01 …04/06) i (“Sl. list Crne Gore”, broj 16/07,40/11) je propisano da se za određene usluge mjestom izvršenog prometa smatra sjedište, odnosno prebivalište primaoca usluge. Ako se usluge obavljaju u poslovnoj jedinici, mjestom izvršenog prometa smatra se mjesto poslovne jedinice. Na osnovu navedenog, usluge koje ste opisali u vašem dopisu mogu se svrstati u usluge iz člana 17 stav 3 tačka 1 Zakona o PDV, tj. usluge prenosa, ustupanja i korišćenja autorskih prava, patenata, licenci, zaštitnih znakova i drugih prava intelektualne svojine, a za koje primalac usluga plaća porez.Članom 29 Zakona o porezu na dobit pravnih lica ( Sl.list RCG br.65/01,…Sl. list CG br.40/08, 40/11) je propisano da je obveznik poreza na dobit dužan da obračuna, obustavi i uplati porez po odbitku na prihode isplaćene po osnovu kamata, naknada za autorska prava i druga prava intelektualne svojine, kapitalnog dobitka, dividendi i udjela u dobiti, naknada po osnovu konsalting usluga, usluga istraživanja tržišta i revizorskih usluga koji se isplaćuju rezidentnim i nerezidentnim pravnim i fizičkim licima.

5

Porez po odbitku plaća se po stopi od 9% na osnovicu koju čini iznos bruto prihoda.Porez po odbitku obračunava se i plaća u momentu isplate prihoda.

Medjutim, članom 29a istog Zakona je predvidjeno da kod obračuna poreza po odbitku koji se isplaćuje nerezidentnom pravnom licu, isplatilac prihoda primjenjuje odredbe Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, pod uslovima da nerezident dokaže status rezidenta države sa kojom je Crna Gora zaključila ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i da je nerezident stvarni vlasnik prihoda.

Napominjemo da status rezidenta države, sa kojom je zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, nerezident dokazuje kod isplatioca prihoda potvrdom ili drugim odgovarajućim dokumentom, ovjerenim od nadležnog organa druge države ugovornice čiji je rezident.Članom 10 Zakona o porezu na dobit pravnih lica je propisano da se za utvrđivanje oporezive dobiti priznaju rashodi u iznosima utvrđenim bilansom uspjeha, u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo, izuzev rashoda koji se ne priznaju a propisani su članom 11 istog zakona.

5. Poreski tretman usluga u marinama koje se oporezuju po sniženoj stopi kao i poreski tretman posredničke usluge obavljene za brod pod stranom zastavom.

Predmet oporezivanja PDV –a prema prema članu 3 stav 1 Zakona o porezu na dodatu vrijednost (“Službeni list RCG”, br.65/01, …76/05 i“Službeni list CG”, br.16/07,40/11) je promet proizvoda i promet usluga koje poreski obveznik u okviru obavljanja svoje djelatnosti vrši uz naknadu.Shodno članu 24a stav 1 tačka 15a Zakona o porezu na dodatu vrijednost PDV se obračunava i plaća po sniženoj stopi od 7% na promet servisnih usluga koje se pružaju u marinama.Bliže tumačenje ovog člana je dato u članu 10a Pravilnika o utvrđivanju proizvoda i usluga koji se oporezuju po sniženoj stopi PDV –a (“Službeni list RCG”, br.81/05, … 10/06 i “Službeni list CG”, br.06/08, … 11/09) servisnim uslugama koje se pružaju u marinama, u smislu člana 24a stav 1 tačka 15a Zakona smatraju se usluge smještaja, čuvanja i zaštite (vez u vodi i na suvom), održavanja, popravke i remonta jahti, a koje ne uključuju proizvode koji se koriste za obavljanje tih usluga.Kako se iz Vašeg dopisa može zaključiti da se vaša firma javlja kao posrednik u servisiranju, prilikom fakturisanja vaše usluge na obračunatu proviziju dužni ste zaračunati PDV po stopi od 17%, jer je snižena stopa na osnovu ranije

6

navedenih odredbi Zakona i Pravilnika propisana za usluge koje se direkno pružaju u marinama.

6. Poreski tretman izvršenih usluga prevoza na međunarodnim relacijama, vezano za transport robe u tranzitu?

Vašim aktom tražite mišljenje u primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost na usluge koje su neposredno povezane sa tranzitom robe preko carinskog područja Crne Gore, istovremeno ukazujući na potrebu analize naših mišljenja po tom pitanju data vama i Željeznici Crne Gore A.D. 2003.godine, imajući u vidu komparativna zakonska rješenja zemalja u okruženju.

Poreska uprava Crne Gore, dajući mišljenja raznim subjektima vezano za oporezivanje, uvijek se pridržava osnovnog principa u oporezivanju, koji se jednostavno svodi na to, da prilikom utvrđivanja poreske obaveze ni poreski obveznik a ni država Crna Gora ne budu neosnovano oštećeni, odnosno neosnovano favorizovani.

Ovim principima se vode i druge države, pa i države u okruženju, koje su takođe u svojim poreskim zakonodavstvima ugradile norme koje podržavaju ovaj princip.

U otklanjanju vaših nedoumica kod primjene poreskih propisa na moguće transakcije vezano za poreski tretman robe u tranzitu kroz Crnu Goru, podsjećamo na odredbe člana 28, 29 i 30 Zakona o porezu na dodatu vrijednost.

Zakon o porezu na dodatu vrijednost (“Sl.list RCG”,br 65/01…04/06 i „Sl. list Crne Gore“, broj 16/07 ... 40/11) u članu 17 stav 1 tačka 1 propisuje da se mjestom vršenja prometa usluga smatra mejsto u kome poreski obveznik, koji pruža usluge, ima svoje sjedište ili poslovnu jedinicu iz kojeg obavlja usluge. Kod usluga prevoza, mjestom obavljene usluge, smatra se put ili dio puta kojim se vrši usluga prevoza. Ako se usluga prevoza ne obavlja samo u CG, onda dio prevoza kroz Crnu Goru podliježe porezu, a dio prevoza kroz inostranstvo ne oporezuje se. U tom slučaju cijenu usluge prevoza treba podijeliti srazmjerno broju kilometara, na dio puta koji prolazi kroz Crnu Goru (podliježe PDV) i dio koji prolazi kroz inostranstvo (neoporeziv). Naprijed navedeno proizilazi iz člana 17 stav 2 tačka 2 Zakona o porezu na dodatu vrijednost i člana 34 stav 4 Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dodatu vrijednost (“Sl.list RCG” , br.65/02 ... 16/06, “Sl.list Crne Gore”, br. 64/08).

Zakon o porezu na dodatu vrijednost (“Sl. list RCG”,br 65/01…04/06 i „Sl. list Crne Gore“, broj 16/07 ... 40/11) u Odeljku “Oslobođenja kod uvoza

7

proizvoda”, članom 28 stav 1 tačka 2 propisuje da su plaćanja PDV oslobođeni proizvodi koji se u Crnu Goru unose u okviru tranzitnog carinskog postupka.S aspekta poreskih propisa nema bilo kakvih poreskih opterećenja prilikom tranzita robe kroz Crnu Goru.

U računima za tako prodate proizvode unosi se naznaka da PDV nije obračunat sa pozivom na član Zakona koji propisuje oslobađanje.

Kako u vašim dopisima navodite, vaše poslovanje je vezano uglavnom za uvoz razne vrste roba koje privremeno lagerujete u Luci Bar, jednim dijelom za račun vaših ino-komitenata, a drugim dijelom u pitanju je uvoz robe radi stavljanja iste u slobodan promet.

Na Vaše pitanje da li na usluge prevoza za robu koja tranzitira kroz Crnu Goru Zakonom o porezu na dodatu vrijednost (Sl. list RCG, br. 65/01 i Sl. list CG br.16/07), u članu 29, propisano je da su oslobođeni od plaćanja PDV proizvodi koji se privremeno uvoze, pod uslovom da su oslobođeni od plaćanja carine prema carinskim propisima.

Kao posebno oslobođenje, članom 30 istog Zakona, propisano je da je plaćanja PDV oslobođen uvoz proizvoda koji je namijenjen da se: a) podnese na uvid carinskom organu i kada je dozvoljeno njihovo

privremeno čuvanje, u skladu sa carinskim propisima;b) unese u slobodnu carinsku zonu, odnosno u slobodno carinsko skladište;c) za njih započne postupak carinskog skladištenja ili postupak uvoza radi

izvoza po sistemu odlaganja.Ova oslobođenje se odnosi i na promet usluga povezanih sa prometom tih proizvoda.

Oslobođenje od plaćanja PDV iz ovog člana ostvaruje se pod uslovom da proizvodi nijesu stavljeni u slobodan promet i da je iznos PDV pri stavljanju u slobodan promet jednak iznosu koji bi morao biti obračunat, ukoliko bi takav promet proizvoda bio oporezovan prilikom unošenja u Crnu Goru.

Dakle, na osnovu izloženog slijedi da je PDV-a oslobođen uvoz proizvoda za koje započne postupak carinskog skladištenja, odnosno postupak uvoza zbog izvoza. Poreska obaveza ne nastaje dok su proizvodi u postupku carinskog skladištenja, osim u slučaju ako PDV treba obračunati zbog mogućih nepravilnosti u skladištenju. Prema tome, uslovi za poresko oslobođenje su propisani članovima 29 i 30 Zakona, te ako se radi o proizvodima za koje se carinski postupak sprovodi na

8

način definisan u ovim odredbama, onda se olslobođenje može primijeniti i na promet usluga povezanih sa prometom tih proizvoda.

Vaše pitanje razumijemo na način da vaša firma između ostalog uvozi proizvode sa namjenom da za iste započne postupak uvoza radi izvoza po sistemu odlaganja, te da u tom postupku su na proizvodima izvršene dodatne usluge uz naknadu uključujući i transportne usluge. Na tako izvršene usluge PDV se plaća po stopi od „0%“, shodno čl. 25 stav 1 tačka 4 Zakona o porezu na dodatu vrijednost.

U knjigovodstvu poreskog obveznika koji se bavi prodajom proizvoda , kada je u pitanju carinski tranzitni postupak pored računa za prodate proizvode neophodno je obezbijediti i druge dokaze koji nedvosmisleno dokazuju da se radi o carinskom tranzitnom postupku.

7. Postupak povraćaaj poreza na dodatu vrijednost, plaćenog prilikom preuzimanja vrijednosne pošiljke?

Shodno članu 25 stav 1 tačka 8 Zakona o porezu na dodatu vrijednost (Sl. list RC br.65/01 ... 4/06 i Sl. list CG br 16/07) PDV se plaća po stopi od 0 % (nulta stopa) na sve proizvode i usluge namijenjene za: službene potrebe diplomatskih i konzularnih predstavništava,službene potrebe međunarodnih organizacija, ako je to predviđeno međunarodnim ugovorom, lične potrebe stranog osoblja, diplomatskih i konzularnih predstavništava, uključujući i članove njihovih porodica, lične potrebe stranog osoblja međunarodnih organizacija, uključujući članove njihovih porodica, ako je to predviđeno međunarodnim ugovorom.Bliži način i postupak oslobađanja od plaćanja PDV i akcize u pomenutim slučajevima propisan je Pravilnikom o načinu ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja akcize i poreza na dodatu vrijednost za diplomatska i konzularna predstavništva i međunarodne organizacije (''Službeni list RCG'', br.74/04 i ''Službeni list CG'', br.34/10).

U Pravilniku o načinu ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja akcize i poreza na dodatu vrijednost za diplomatska i konzularna predstavništva i međunarodne organizacije propisano je oslobađanje za sve vrste proizvoda, odnosno usluga, bez obzira da li su nabavljeni na domaćem tržištu ili su uvezeni iz inostranstva na područje Crne Gore, ako su ispunjeni uslovi u pogledu nosilaca prava i ako su priložena zahtijevana dokumenta.

9

Kako u aktu navodite da ste prilikom preuzimanja vrijednostne pošiljke , koja nije imala oznaku da je upućena diplomatskom predstavniku, platili porez na dodatu vrijednost u iznosu od 46,40 €, koji vam je obračunat u postupku obračuna carisnkog duga, to vas upućujemo da se za ostvarivanje navedenog povraćaja obratite Upravi carina Crne Gore.

8. Kakav je poreski status ugradnje rezervnih djelova u garantnom roku, koji su uvezeni i prilikom ugradnje kupcu se fakturišu inodobavljaču od kojeg su nabavljeni?

Član 7 Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dodatu vrijednost (Sl list RCG br.65/02…16/06, “Sl. list Crne Gore”, 64/08) reguliše povraćaj proizvoda. Naime, stavovima od 1-3 je propisano da ako kupac u reklamnom roku ili drugom roku određenom ugovorom vrati proizvod dobavljaču, smatra se da isporuka nije izvršena, ako isporučilac zamijeni jedan proizvod drugim takođe se smatra da nije izvršen prvobitni promet proizvoda koji je oporeziv, kao i zamjena proizvoda drugim proizvodom iste vrste, istog trgovačkog kvaliteta i istih tehničkih karakteristika, koja isporuka je takođe neoporeziva.

Kako u vašem pitanju navodite da se radi o ugradnji rezervnih djelova a ne o zamjeni proizvoda takve isporuke se ne mogu smatrati povraćajem proizvoda koje nijesu oporezive i ne mogu se podvesti pod isporuke propisane članom 7 Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dodatu vrijednost.

Takođe u vašem dopisu navodite da firma iz inostranstva rezervne djelove isporučuje besplatno, na tako uvezene rezervne djelove plaća se carina i PDV.

Nastanak obaveze obračunavanja PDV je propisan članom 18 Zakona o porezu na dodatu vrijednost (“Sl list RCG”, br.65/01… “ Sl list CG”, br.16/07 …40/11) i članom 35 Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dodatu vrijednost. Ako račun iz stava 2 ovog člana nije izdat, PDV se obračunava osam dana od isporuke proizvoda, odnosno izvršenja usluga. Na osnovu naprijed navedenog dužni ste u svojoj poslovnoj dokumentaciji iskazivati izlazni PDV.

Istovremeno ukazujemo na član 20 stav 10 Zakona o porezu na dodatu vrijednost, odnosno član 102 stav 3 Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dodatu vrijednost gdje je propisano, ako se izmijeni iznos PDV obračunat prilikom uvoza proizvoda koji je poreski obveznik uračunao kao odbitak ulaznog PDV, odbitak ulaznog PDV se može ispraviti za nastalu razliku na osnovu rješenja carinskog organa.

Dakle, navedeni zakonski propisi predviđaju povraćaj, odnosno zamjenu jednog proizvoda drugim u garantnom roku bez plaćanja PDV, dok ugradnja rezervnih djelova u garantnom roku koji navodite u Vašem dopisu, Zakonom o PDV i Pravilnikom o primjeni zakona o porezu na dodatu vrijednost nije predeviđena

10

kao isporuka koja je oslobođena plaćanja PDV, te se takva isporuka smatra prometom proizvoda koji se oporezuje u skladu sa Zakonom o PDV.

POREZ NA DOHODAK FIZIČKIH LICA

1. Obračun poreza i doprinosa na lična primanja koja se mogu svrstati kao pružanje pogodnosti zaposlenom. Dalje navodite da izvršnom direktoru uz platu isplaćuju i sljedeći dodaci:

- mjesečni doprinosi za paralelno obavezno osiguranje u Republici Sloveniji;

- mjesečna premija za dobrovoljno osiguranje;- godišnja premija za zdravstveno osiguranje;- mjesečna premija za rentnu štednju.

Članom 14 stav 4 Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica (Sl.list CG br.86/09…40/11, 14/12) propisano je da se ličnim primanjima u smislu oporezivanja porezom na dohodak fizičkih lica smatraju i primanja ostvarena u obliku bonova, novčanih potvrda, akcija ili robe, činjenjem ili pružanjem pogodnosti, opraštanjem duga, kao i pokrivanjem rashoda poreskog obveznika novčanom naknadom ili neposrednim plaćanjem.

Članom 8 stav 3 Zakona o izmjenama i dopunama zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje (Sl.list CG br.14/12) je propisano da se doprinosi ne plaćaju na lična primanja ostvarena u obliku robe, poklona i kod činjenja ili pružanja pogodnosti zaposlenom, osim ako se ta lična primanja daju kao kompenzacija za neisplaćenu zaradu.

Dakle, na osnovu naprijed navedenog dodaci koje ste naveli u dopisu, a isplaćuju se uz platu zaposlenog mogu se tretirati kao pružanje pogodnosti zaposlenom na koje ne treba plaćati doprinose za obavezno socijalno osiguranje, već samo porez na lična primanja i prirez na porez. 2. Nadoknada utrošenog goriva prilikom upotrebe privatnog vozila u službene svrhe.

Porez na dohodak, kako je propisano članom 5a stav 1 tačka 4 Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica ("Sl. list RCG", br. 65/01…78/06, "Sl. list Crne Gore", br. 86/09,14/12), se ne plaća na naknade po osnovu ličnih primanja, odnosno za

11

naknade za povećane troškove zaposlenih do iznosa utvrđenog Opštim kolektivnim ugovorom, za troškove prevoza sopstvenim vozilom u službene svrhe.

Međutim, naknade po osnovu troškova prevoza sopstvenim vozilom u službene svrhe iznad iznosa utvrđenog Opštim kolektivnim ugovorom oporezuju se u skladu sa važećim Zakonom o porezu na dohodak fizičkih lica.

3. Da li firma može da angažuje zaposlenog u svojem preduzeću na drugim poslovima, ukoliko postoji potreba, koji nijesu u opisu radnog mjesta zaposlenog po osnovu sistematizacije radnog mjesta; kako i na koji način se tretira ta vrsta primanja (koji je oblogacioni odnos) i koje su obaveze za plaćanje poreza i doprinosa; te koja šifra se koristi u IOPPD, i da li može da se evidentira isti radnik po osnovu dvije šifre?

Odredbama člana 48 stav 5 Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica (“Službeni list RCG”, 65/01 … 04/07 i “Sl. list Crne Gore”, broj 86/09), propisano je da porez na prihode ostvarene od drugih samostalnih djelatnosti iz člana 16 stav 1 ovog zakona obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatilac prihoda pri svakoj isplati, po stopi od 9% na poresku osnovicu, koja predstavlja razliku između ostvarenih prihoda i standardnih rashoda koji se priznaju u visini 30% od ugovorenih bruto prihoda. Na teret isplatioca obračunava se prirez po stopama koje su utvrđene odgovarajućim odlukama jedinica lokalne samouprave. Osnovica za obračun prireza je obračunati porez na dohodak.

Odredbama člana 4 stav 1 tačka 25 Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje (“Sl.list CG”, br13/07, 78/10,14/12), definisana je zarada zaposlenog kao bruto zarada koja obuhvata zaradu za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu, uvećanu zaradu, naknadu zarade i druga lična primanja koja podliježu plaćanju poreza na dohodak fizičkih lica, utvrđena zakonom, kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu.

Članom 5 stav 1 tačka 13 navedenog Zakona propisano je da su obveznici doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje lica koja ostvaruju ugovorenu naknadu, ako nijesu obveznici doprinosa po drugom osnovu.

Članom 6 stav 1 tačka 13 istog Zakona, propisano je da su obveznici doprinosa za zdravstveno osiguranje lica koja ostvaruju ugovorenu naknadu, ako nijesu obveznici po drugom osnovu.

Za angažovanje lica koja su osigurana po drugom osnovu kao što je slučaj koji navodite, na istu osnovicu iz prethodnog stava, obračunava se porez po odbitku po stopi od 9% i prirez po stopama koje su utvrđene odlukama jedinica lokalne

12

samouprave. Isplata naknade po osnovu ugovora o djelu za lica koja su već prijavljena na penzijsko i invalidsko osiguranje i zdravstveno osiguranje po drugom osnovu se iskazuje u Izvještaj o obračunatim i plaćenim porezima i doprinosima Obrazac IOPPD preko šifre 047 – Ugovorena naknada (ugovor o djelu, autorski ugovor i dr.).

Poslodavac, odnosno isplatilac primanja dužan je da Obrazac IOPPD, koji obuhvata isplate svih primanja koja se odnose na isti obračunski period (mjesec), podnese do 15-og u mjesecu za prethodni mjesec.

Ukoliko poslodavac, tokom istog mjeseca, isplaćuje lična primanja koja potiču iz prethodnih obračunskih perioda, onda je dužan da podnese posebne izvještaje za svaki obračunski period (mjesec) na koji se odnosi isplata.

U posebnom dijelu obrasca unose se podaci o pojedinačnom obračunu poreza i doprinosa po obveznicima, odnosno osiguranicima. U kolonu 4 unosi se šifra osnova za obračun poreza, odnosno doprinosa, iz Šifrarnika osnova za obračun, te ukoliko postoji više osnova za obračun poreza, odnosno doprinosa, popunjava se prvi red sa šifrom osnova za obračun poreza, odnosno doprinosa i ostali potrebni podaci, a u sljedećem redu se upisuje šifra drugog osnova za obračun.

Znači, doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje i za zdravstveno osiguranje kod lica koja ostvaruju ugovorenu naknadu ( ugovor o djelu, autorski honorar) plaćaju se samo u slučaju kada navedena lica nijesu obveznici doprinosa po drugom osnovu.

Prema članu 165 stav 1 Zakona o radu (“Službeni list RCG”, br.43/03, … 25/06 i “Službeni list Crne Gore”, br.16/07 i 49/08), poslodavac može sa određenim licem da zaključi ugovor o djelu, radi obavljanja poslova koji su van djelatnosti poslodavca, koji imaju za predmet samostalnu izradu i opravku određene stvari, samostalno izvršenje određenog fizičkog ili intelektualnog posla. Zaposleni ne može obavljati poslove po ugovoru o djelu za koje kontinuirano postoji potreba da budu sistematizovani kod poslodavca.

Dakle, ukoliko od strane poslodavca postoji potreba za povremeno radno angažovanje zaposlenog na poslovima koji nijesu predviđeni u opisu poslova aktom o sistematizaciji radnih mjesta (npr. nije predviđen Pravilnikom o sistematizaciji radnih mjesta za organe državne uprave), onda u tom slučaju postoji mogućnost da se isplata naknade izvrši po osnovu ugovora o djelu ili autorskog honorara.

13

4. Koja je naknada za članove komisije za polaganje stručnog ispita koji su zaposleni u JP i oni koji nijesu zaposleni u navedenom pravnom licu?

Odredbama člana 14 Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica („Službeni list RCG“, br.65/01, 37/04 i 78/06 i „Službeni list CG“,. br.86/09 ... 14/12) propisano je da se ličnim primanjima, koja podliježu oporezivanju, smatraju prihodi koje poreski obveznik ostvari od zaposlenja i prihodi ostvareni po drugom osnovu, koji su upodobljeni sa radnim odnosom, a u koja spadaju primanja na osnovu naknada i druga primanja koja poslodavac pored zarade isplaćuje zaposlenom.

Shodno članu 3a tačka 1 i 2 Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje (“Službeni list CG”, br13/07, … 78/10 i 14/12) definiše se zarada zaposlenog kao bruto zarada koja obuhvata zaradu za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu, uvećanu zaradu, naknadu zarade i druga lična primanja utvrđena zakonom , kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu, na koje se plaća porez na dohodak fizičkih lica. Bruto zarada zaposlenog iz stava 1 ovog člana obuhvata i naknade koje su direktno povezane sa radom i radnim učinkom (naknada za rad u radnim tijelima, grupama, timovima i sl.), na koje se plaća porez na dohodak fizičkih lica.

Primanja zaposlenih lica po osnovu naknade za rad u radnim tijelima i komisijama imaju karakter zarade ukoliko ih isplaćuje poslodavac koji je formirao radno tijelo, odnosno komisiju, a član komisije je zaposlen kod tog poslodavca, te za ova primanja postoji obaveza poslodavca da obračuna i uplati porez na dohodak fizičkih lica i doprinose za obavezno socijalno osiguranje. Isplata ove naknade kao i pripadajućih poreza i doprinosa se unosi pod šifrom 001- zarade (kao bruto zarada koju je zaposleni ostvario za obračunski period).

U slučaju da se isplata naknade za rad u radno tijelo, odnosno komisiju vrši od stane poslodavca kod kojeg članovi navedenih tijela nijesu zaposleni, a već su osigurani po drugom osnovu, isplatilac primanja je dužan da na ova primanja obračuna samo porez na dohodak fizičkih lica. Isplata ove naknade kao i pripadajućeg poreza se unosi pod šifrom 028 – naknada za rad članovima radnih tijela i timova koju isplaćuje organ državne uprave u skladu sa propisom Vlade.

5. Da li je obveznik uplate doprinosa za penzijsko osiguranje lice –penzioner koje se bavi advokatskim poslovim?

Korisnik starosne penzije, kako je propisano čl. 112 Zakona, koji se zaposli, odnosno obavlja samostalnu djelatnost ima pravo, po prestanku tog zaposlenja, odnosno obavljanja te djelatnosti, na ponovno određivanje penzije, ako je bio u osiguranju po ovom zakonu najmanje godinu dana.

14

Ako penzioner ostvaruje lična primanja isplatilac je dužan da obustavi porez po stopi od 9% i prirez po stopama utvrđenim odlukama jedinica lokalne samouprave. Osnovica za obračun prireza je obračunati porez.

Što se tiče doprinosa za zdravstveno osiguranje svojstvo osiguranika u smislu Zakona o zdravstvenom osiguranju stiče se samo po jednom osnovu, tako da korisnici penzije nemaju obavezu uplate doprinosa za zdravstveno osiguranjeu slučajevima kada nakon ostvarenja ovog prava otpočnu sa obavljanjem neke preduzetničke djelatnosti ili se zaposle.

Kada su u pitanju obaveze penzionera da plaća doprinose za socijalno osiguranje, bitne su odredbe Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, te stečena prava penzionera u pogledu socijalnog osiguranja za koje je nadležno Ministarstvo rada i socijalnog staranja.

Od strane navedenog ministarstva dato je mišljenje broj 0601-1530 od 02.03.2009.godine, u kojem se navodi da ukoliko se korisnik penzije zaposli,

odnosno počne da obavlja samostalnu djelatnost on praktično postaje osiguranik i dužan je da plaća doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Od 01.01.2011. godine je u primjeni Pravilnik o obliku, sadržini, načinu popunjavanja i dostavljanja jedinstvenog obrasca izvještaja o obračunatom i plaćenom porezu na dohodak fizičkih lica i doprinosima za obavezno socijalno osiguranje ("Sl. list Crne Gore", br. 76/10 od 23.12.2010). Odredbama navedenog pravilnika bliže se propisuje oblik, sadržina, način popunjavanja i dostavljanja jedinstvenog obrasca izvještaja o obračunatom i plaćenom porezu na dohodak fizičkih lica i doprinosima za obavezno socijalno osiguranje.

6.Tumačenje Uredbe o naknadi troškova državnim službenicima i namještenicima u dijelu koji se odnosi na terenski dodatak i odvojeni život.

Zakonom o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje (“Sl.list Crne Gore, br. 13/07... 78/10), u članu 4 stav 25 određeno je da je zarada zaposlenog bruto zarada koja obuhvata zaradu za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu, uvećanu zaradu, naknadu zarade i druga lična primanja koja podliježu plaćanju poreza na dohodak fizičkih lica, utvrđena zakonom, kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu, osim otpremnina, solidarnih i socijalnih pomoći, naknada za odvojeni život i jubilarnih nagrada.

Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica (“Službeni list RCG”, 65/01 … 04/07 i “Sl. list Crne Gore”, broj 86/09...40/11) članom 5a stav 2 tačka 3 i 4 propsuje

15

da se porez na dohodak, ne plaća na naknade za povećane troškove rada i boravka na terenu (terenski dodatak) do 100 € mjesečno, ako nije obezbijeđen smještaj i ishrana i naknade za odvojeni život od porodice do 100 € mjesečno.

Uredba o naknadi troškova državnim službenicima i namještenicima ("Sl. list Crne Gore", br. 57/11 od 30.11.2011) članom 29 propisuje da službeniku koji je, po nalogu starješine državnog organa, raspoređen da radi van mjesta prebivališta i odvojen je od svoje porodice, pripada naknada za odvojeni život od porodice u visini od 110 eura.Ako je službeniku iz stava 1 ovog člana, obezbijeđen službeni smještaj ili ishrana pripada mu 70% naknade za odvojeni život od porodice.Službeniku iz stava 1 ovog člana, isplaćuju se troškovi prevoza radi posjete užoj porodici od koje živi odvojeno u visini troškova prevoza javnim prevozom za četiri putovanja mjesečno.

Troškovi rada i boravka na terenu (terenski dodatak) propisani su čl 30 Uredbe, gdje je precizirano da službenika, za vrijeme rada i boravka van mjesta rada, u trajanju dužem od 15 dana neprekidno, ima pravo na terenski dodatak u iznosu od 10 eura po danu.U slučaju korišćenja javnog prevoznog sredstva za odlazak na teren i povratak sa terena, službeniku pripada naknada troškova u visini vozne karte.

Znači, poslodavac je dužan da na iznose koji prelaze cenzuse propisane navedenim zakonskim odredbama izvrši obračun i isplatu poreza i pripadajućih doprinosa jer se taj iznos tretira kao primanje zaposlenog lica na koje se plaća porez i doprinosi.

16

POREZ NA DOBIT PRAVNIH LICA

1. Pojašnjenje vezano za član 1 stav 2 Zakona o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dobit pravnih lica?

Zakonom o porezu na dobit pravnih lica ("Sl. list RCG", br. 65/01, 12/02, 80/04, "Sl. list Crne Gore", br. 40/08, 40/11,14/12) članom 31 je propisano poreska oslobođenja i olakšice. Novoosnovanom pravnom licu u privredno nedovoljno razvijenim opštinama, koje obavlja proizvodnu djelatnost, obračunati porez na dobit se za prvih osam godina umanjuje u iznosu od 100%.Poresko oslobođenje iz stava 1 ovog člana odnosi se i na dobit koju poreski obveznik ostvari u novoosnovanoj poslovnoj jedinici, koja obavlja proizvodnu djelatnost u nedovoljno razvijenoj opštini, srazmjerno učešću dobiti ostvarene u toj poslovnoj jedinici u ukupnoj dobiti poreskog obveznika.Poreski kredit iz stava 2 ovog člana se ostvaruje pod uslovom da se obezbijedi posebno evidentiranje poslovanja poslovne jedinice u nedovoljno razvijenoj opštini.Prva godina u kojoj se ostvaruje pravo na poresko oslobodjenje počinje da teče od dana upisa u registar u koji se upisuju pravna lica.Dakle, kako navodite u dopisu da je vaša firma osnovala poslovnu jedinicu u Kolašinu čija je djelatnost proizvodnja električne energije na osnovu naprijed navedenih odredbi zakona, prilikom pšlaćanja poreza na dobit možete koristiti olakšice srazmjerno učešću dobiti novoosnova poslovne jedinice u ukupnoj dobiti preduzeća.

2. Pojašnjenje vezano za podnošenje prijave poreza na dobit u situaciji kada matično preduzeće izvršilo spajanje dva zavisna preduzeća u kojima je bilo 100% vlasnika a po izvršenom spajanju matično preduzeće je ostvarilo gubitak po osnovu pripajanja i dobitak po osnovu pripajanja drugog zavisnog preduzeća?

Zakonom o porezu na dobit pravnih lica ("Sl. list RCG", br. 65/01, 12/02, 80/04, "Sl. list Crne Gore", br. 40/08, 40/11,14/12) članom 25 je propisan poreski tretman poslovnih gubitaka. Gubici nastali iz poslovnih odnosa, izuzev onih iz

17

kojih proizilaze kapitalni dobici i gubici mogu se prenositi na račun dobiti iz budućih obračunskih perioda, ali ne duže od pet godina.

Poreske pogodnosti iz stava 1 ovog člana primjenjuju se i u slučaju statusnih promjena.

U slučaju statusnih promjena, poreske pogodnosti iz stava 1 ovog člana srazmjerno se dijele prema vrijednosti imovine i o tome se obavještava nadležni poreski organ.Članom 35 istog zakona je propisano da matična i zavisna preduzeća, za potrebe poreskog konsolidovanja čine grupu povezanih preduzeća ako matično preduzeće ima neposrednu ili posrednu kontrolu nad najmanje 75% akcija ili udjela zavisnog preduzeća.Povezana preduzeća imaju pravo na poresko konsolidovanje pod uslovom da su ta preduzeća rezidenti Crne Gore. Zahtjev za poresku konsolidaciju nadležnom poreskom organu podnosi matično preduzeće najkasnije do 31. decembra tekućeg poreskog perioda.Nadležni poreski organ dužan je da u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva iz stava 3 ovog člana, odluči o zahtjevu kojim se odobrava poresko konsolidovanje.

Nadalje član 36 propisuje da svaki član grupe povezanih preduzeća dužan je da podnese svoju poresku prijavu nadležnom poreskom organu, a matično preduzeće podnosi konsolidovanu poresku prijavu za grupu povezanih preduzeća.

U konsolidovanoj poreskoj prijavi gubici povezanih preduzeća prebijaju se na račun dobiti drugih povezanih preduzeća u grupi.Za obračunati porez po konsolidovanoj prijavi poreski obveznici su pojedinačno povezana preduzeća iz grupe, srazmjerno oporezivoj dobiti iz pojedinačne poreske prijave.Jednom odobreno poresko konsolidovanje primjenjuje se najmanje pet godina.

Ako se prije isteka perioda iz stava 1 ovog člana, promijene uslovi iz člana 35 st. 1 i 2 ovog zakona ili se jedno ili više povezanih preduzeća odluči za pojedinačno oporezivanje, svaki član grupe dužan je da plati srazmjernu razliku poreske olakšice koju je koristio.

Ministarstvo finansija radi na izradi Pravilnika o konsolidovanoj poreskoj prijavi u kom će biti propisan način otklanjanja dvostrukog oslobođenja ili dvostrukog oporezivanja pojedinih pozicija u konsolidovanoj poreskoj prijavi.

3. Da li se efekti prodaje osnovnih sredstava, automobila i opreme smatraju kapitalnim dobicima ili gubicima?

18

Oporezivanje kapitalnih dobitaka je propisano odredbama člana 21 do 24 Zakona o porezu na dobit («Službeni list RCG», broj 65/01 i 80/04 i «Službeni list CG», broj 40/08,86/09,14/12). Članom 21 je propisano da se kapitalnim dobitkom smatra prihod koji poreski obveznik ostvari prodajom, odnosno drugim prenosom uz naknadu zemljišta, građevinskih objekata, imovinskih prava, udjela u kapitalu i hartija od vrijednosti.Oporezivanje kapitalnih dobitaka je propisano odredbama člana 21 do 24 Zakona o porezu na dobit («Službeni list RCG», broj 65/01 i 80/04 i «Službeni list CG», broj 40/08). Članom 24 je propisano da je nabavna cijena imovine, za svrhe određivanja kapitalnog dobitka, cijena po kojoj je poreski obveznik stekao imovinu, odnosno procijenjena fer vrijednost imovine, utvrđena u skladu sa propisima kojima je uređeno računovodstvo, umanjena za troškove amortizacije, utvrđene na način predviđen Zakonom o porezu na dobit. Navedena odredba ukazuje da kapitalni dobitak predstavlja razliku između prodajne vrijednosti i nabavne vrijednosti, odnosno da se kao nabavna vrijednost može koristiti isključivo cijena po kojoj je imovina stečena. Ova odredba daje mogućnost da se nabavna vrijednost prodate imovine utvrđuje u visini procijenjene fer vrijednosti. Stav Poreske uprave je da se u najvećem broju slučajeva kod utvrđivanja kapitalnog dobitka može koristiti cijena po kojoj je poreski obveznik stekao imovinu. Utvrđivanje nabavne vrijednosti prema procijenjenoj fer vrijednosti može se primijeniti samo u slučajevima kada je nabavna vrijednost imovine u računovodstvenoj evidenciji podcijenjena. Međutim, povećanjem nabavne vrijednosti postupkom revalorizacije će doći do iskazivanja potražnog prometa revalorizacionih rezervi. Prodajom imovine bi nastala obaveza da se vrijednost prodate imovine koja je uključena u potražni promet revalorizacionih rezervi prenese u prihode, odnosno da se za taj iznos poveća ostvarena dobit. Dakle, samo povećanje nabavne vrijednosti ne može uticati na umanjenje, odnosno uvećanje poreske osnovice u postupku obračunavanja poreza na dobit. Može se zaključiti da je moguće da za obveznika bude povoljnije ukoliko poresku osnovicu za kapitalni dobitak utvrđuje kao razliku između prodajne i nabavne vrijednosti po kojoj je imovina stečena. Dakle, u vašem slučaju efekti od prodaje osnovnih sredstava ,automobila i opreme smatraće se kapitalnim dobicima ili dubicima samo uz ispunjenje uslova propisanih odredbama člana 21 do 24 Zakona o porezu na dobit .

4. Poreski tretman torškova koji su nastali usled otpisivanja potraživanja po osnovu datih avansa. Dalje navodite da je kompanija A većinski vlasnik kompanije B i da u svom knjigovodstvu ima evidentiran dati avans kompaniji B. Interesuje je vas da se u slučaju pokretanja stečajnog postupka nad kompanijom B, troškovi po osnovu datih avansa mogu priznati u poreskoj prijavi poreza na dobit kao rashod?

19

U članu 17 Zakona o porezu na dobit pravnih lica ("Sl. list RCG", br. 65/01, 12/02, 80/04, "Sl. list Crne Gore", br. 40/08, 86/09,73/10), propisano je da se izvršeno ispravljanje (otpis vrijednosti ) sumnjivih potraživanja priznaje na teret rashoda, pod uslovom:-da se nesumnjivo dokaže da su ta potraživanja bila prethodno uključena u prihode poreskog obveznika; -da je to potraživanje u knjigama poreskog obveznika otpisano kao nenaplativo;-da poreski obveznik pruži potrebne dokaze o neuspjeloj naplati tih potraživanja.Sumnjiva potraživanja koja su priznata kao rashod, a zatim naplaćena, uključuju se u prihode poreskog obveznika u momentu njihove naplate.Dakle, da bi se sumnjiva potraživanja priznala kao rashod u poreske svrhe za obračun poreza na dobit, potrebno je da su kumulativno ispunjena sva tri uslova iz člana 17 Zakona. Ukazujemo da je jedan od najočiglednijih i najpouzdanijih dokaza utuženje dužnika, aktiviranje mjeničnog jemstva, dokaz da je kod dužnika pokrenut ili okončan stečajni postupak, itd.Status datih avansa i nenaplativih potraživanja određen je u poglavlju “Imovina stečajne mase” Zakona o insolventnosti privrednih društava. Registrovanjem predloga za pokretanje stečajnog postupka saglasno čl. 30 ovog Zakona, cjelokupna imovine dužnika u momentu podnošenja predloga čini stečajnu masu, između ostalog i utužena potraživanja i potraživanja koja su predmet sudskog spora protiv trećih lica, kao i pokretna i nepokretna, materijalna ili nematerijalna imovine, bez obzira gdje se nalazi i da li se o njoj stara dužnik ili treće lice.

5. Da li se zatezna kamata po kreditima od banaka unosi u Poresku prijavu poreza na dobit pravnih lica kao trošak koji se ne priznaje u poreske svrhe i ako se unosi na kom rednom broju Poreske prijave se unosi ovaj trošak?

Članom 2 stav 1 Zakona o porezu na dobit pravnih lica ("Sl. list RCG", br. 65/01, 12/02, 80/04 i ” Sl.list Crne Gore”, broj 40/08 i 86/09), propisano je da je poreski obveznik poreza na dobit rezidentno, odnosno nerezidentno pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobiti. Članom 7 stav 1 i 2 propisano je da osnovicu poreza na dobit predstavlja oporeziva dobit poreskog obveznika koja se utvrđuje usklađivanjem dobiti poreskog obveznika iskazane u bilansu uspjeha, na način predviđen ovim zakonom. Članom 10 je propisano da se za utvrđivanje oporezive dobiti priznaju rashodi u iznosima utvrđenim bilansom uspjeha, u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo, izuzev rashoda za koje je ovim zakonom propisan drukčiji način utvrđivanja.

20

Po definiciji, zatezna kamata je novčana kazna koju duguje dužnik koji se nađe u docnji. Shodno čl. 11 stav 1 tačka 7 Zakona o porezu na dobit pravnih lica, novčane kazne i penali se ne priznaju na teret rashoda, te se u Poreskoj prijavi, u dijelu „utvrđivanje poreske obaveze“ unose pod rednim brojem 13.

6. U slučaju kada se nad kompanijom, čiji osnivač i većinski vlasnik je druga kompanija, koja svoja ulaganja vodi kao učešće u kapitalu zavisnih pravnih lica, otvori stečajni postupak i iste se okonča, da li po okončanju stečajnog postupka, posle namirenja svih povjerilaca iz stečajne mase predstavlja kapitalni dobitak (gubitak), trošak perioda ili neraspoređenu dobit, a koji je nastao u skladu sa Zakonom o porezu na dobit pravnih lica; kao i da li se isto odnosi i ako je nad kompanijom otvoren i završen postupak dobrovoljne likvidacije. Takođe Vas interesuje da li bi za navedenu razliku trebalo povećati kapitalni dobitak-gubitak firme osnivača; kao i tretman datih avansa i nenaplaćenih potraživanja u slučaju stečaja ili likvidacije zavisnih pravnih lica?

Društvo sa ograničenom odgovornošću mogu osnovati fizička i pravna lica, ulaganjem novčanih ili nenovčanih sredstava u društvo radi ostvarivanja dobiti, a njehovi osnivači odgovaraju za obaveze društva do iznosa svojih uloga. Kapital društva se sastoji od uloga primljenjh od osnivača i lica koja su poznata najmanje jednom osnivaču i koja su lično pozvana od strane osnivača da postanu ulagači u društvu.

Članom 74 stav 5 Zakona o insolventnosti privrednih društava (“Sl. list RCG”, br.06/02 … 02/07, “Sl. list Crne Gore”, br. 62/08) propisano je da za slučaj prestanka pravnog lica, udjeli u društvu sa ograničenom odgovornošću se prenose na pravne sljedbenike, ukoliko nije drukčije utvrđeno statutom.

Prihod ostvaren od prodaje imovine iz stečajne mase predstavlja takođe imovinu stečajne mase koju štiti i za koju je odgovoran stečajni upravnik.

Na skali prioriteta za izmirenje potraživanja povjerilaca po klasama, saglasno čl. 86 Zakona, vlasnici kapitala su svrstani u zadnji prioritet.

Zakonom o porezu na dobit pravnih lica ("Sl. list RCG", br. 65/01, 12/02, 80/04, „Sl. list Crne Gore“, broj 40/08 ... 14/12), u članu 5, definosano je da se izvorima dobiti u Crnoj Gori smatraju, između ostalog, i prihodi ostvareni po osnovu prodaje nepokretne imovine koja se nalazi u Crnoj Gori i prodaje pokretne imovine, ukoliko se njen prodavac nalazi u Crnoj Gori.

21

Osnovicu poreza na dobit, shodno članu 7 Zakona, predstavlja oporeziva dobit poreskog obveznika. Oporeziva dobit se utvrđuje usklađivanjem dobiti poreskog obveznika iskazane u bilansu uspjeha, na način predviđen ovim zakonom.

Članom 21,22,23 i 24 istog Zakona definisan je pojam i propisan način utvrđivanja kapitalnog dobitka. Kapitalnim dobitkom smatra se prihod koji poreski obveznik ostvari prodajom, odnosno drugim prenosom uz naknadu zemljišta, građevinskih objekata, imovinskih prava, udjela u kapitalu i hartija od vrijednosti. Kapitalni dobitak predstavlja razliku između prodajne cijene imovine i njene nabavne cijene usklađene na način predviđen ovim zakonom. Ukupan iznos kapitalnog dobitka uključuje se u poresku osnovicu za poresku godinu u kojoj je ostvaren.

U slučaju likvidacije pravnog lica, shodno članu 27 Zakona, pravno lice dužno je da, utvrdi kapitalni dobitak ili gubitak kao da je prodalo imovinu po tržišnoj cijeni. Nabavna cijena raspodijeljene imovine u postupku likvidacije, za svrhe određivanja kapitalnog dobitka, je jednaka tržišnoj vrijednosti imovine prije njene raspodjele, a kapitalni dobitak, odnosno kapitalni gubitak se utvrđuje na način predviđen članom 22 Zakona. Porez na kapitalni dobitak iznosi 9%.

Za razliku od stečajnog postupka koji se sprovodi na osnovu Zakona o insolventnosti privrednih društava, dobrovoljna likvidacija se sprovodi na osnovu Zakona o privrednim društvima (“Sl. list RCG”, broj, 06/02, “Sl. list Crne Gore”, broj 17/07 … 80/08) i može se sprovesti kada privredno društvo ima dovoljno finansijskih sredstava da pokrije svoje obaveze. U slučaju kada obaveze prelaze raspoloživa finansijska sredstva ili očekivana finansijska sredstva od prodaje imovine ili stečena na drugi način, ne primjenjuju se važeće odredbe ovog zakona, već se primjenjuju odredbe Zakona o insolventnosti privrednih društava.

Dobit koju osnivač privrednog društva (doo), fizičko lice ili nerezidentno lice, ostvari prilikom dobrovoljne likvidacije društva oporezuje se po stopi od 9%, shodno odredbama člana 29 Zakona o porezu na dobit pravnih lica, kojim je propisano da je obveznik poreza na dobit dužan da obračuna i uplati porez po odbitku na isplate izvršene, između ostalog, i po osnovu dividende i udjela u dobiti u pravnom licu;

Status datih avansa i nenaplativih potraživanja određen je u poglavlju “Imovina stečajne mase” Zakona o insolventnosti privrednih društava. Registrovanjem predloga za pokretanje stečajnog postupka saglasno čl. 30 ovog Zakona, cjelokupna imovine dužnika u momentu podnošenja predloga čini stečajnu masu, između ostalog i utužena potraživanja i potraživanja koja su predmet

22

sudskog spora protiv trećih lica, kao i pokrtna i nepokretna, materijalna ili nematerijalna imovine, bez obzira gdje se nalazi i da li se o njoj stara dužnik ili treće lice.

7. Kakav je poreski status naknade koju operator primalac u čiju mrežu se prenosi broj, plaća operatoru davaoca broja, odnosno, da li su operatori u obavezi da srazmjerni iznos naknade tretiraju kao izvršeni promet za koji se izdaje račun i shodno tome obračunavaju i plate porez na dodatu vrijednost, ili se navedena naknada tretira kao iznos koji se refundira od strane operatora primaoca broja i kao takva je izuzeta iz tretmana obračuna poreza na dodatu vrijednost, te se u tom slučaju ne izdaje račun iz čl. 32 Zakona, ni drugi document koji služi kao račun? Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost je u Sl.list br. 50/11 na osnovu člana 99 Zakona o elektronskim komunikacijama (“Sl. list Crne Gore”, broj 50/08 … 40/11) i čl. 5 Pravilnika o prenosivosti brojeva (“Sl. list Crne Gore”, broj 21/10), donijela Odluku kojom je utvrdila visinu jednokratne naknade za uslugu prenosivosti broja u iznosu od 3,50€ sa PDV. Raspodjela ove naknade između operatora davaoca i operatora primaoca vrši se u odnosu 80:20 .

Članom 5 Pravilnika o prenosivosti brojeva su propisane naknade u vezi sa uslugama za prenosivost brojeva. Operator primalac broja platiće operatoru korisniku broja naknadu za broj koji mu je prenesen, koja se obračunava tako što se godišnja naknada za korišćenje jednog broja pomnoži sa brojem dana koji je broj bio u upotrebi u mreži primaoca broja i podijeli sa ukupnim brojem dana u toj godini. Plaćanje po ovom osnovu između operatora izvršiće se u prvom mjesecu tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.

Za korišćenje usluge prenosivosti broja pretplatniku, shodno njegovom zahtjevu, operator primalac će naplaćivati posebnu naknadu. Visinu naknade i način njene raspodjele između operatora određuje Agencija posebnim aktom.

Operator primalac broja može osloboditi pretplatnika plaćanja posebne naknade iz stava 2 ovog člana, pri čemu se operator primalac ne oslobađa plaćanja naknada određenih st. 1 i 2 ovog člana operatoru davaocu.

Na osnovu navedenog mišljenja smo, da srazmjerni iznos naknada predstavlja izvršeni promet za koji se izdaje faktura u skladu sa članom 32 Zakona o porezu na dodatu vrijednost i operateri su u obavezi da obračunaju i plate PDV.

23

Operatori imaju pravo na odbitak tako plaćenog PDV kao ulaznog, ukoliko su ispunjeni uslovi iz člana 37 Zakona o PDV i člana 94 Pravilnika o primjeni zakona o PDV.

RAZNO

1. Koje su poreske obaveze kod prometa nekretnina prilikom zajedničke gradnje. Dalje navodite da fizičko lice sklapa ugovor sa pravnim licem o izgradnji poslovnog objekta pri čemu fizičko lice ulaže plac dok pravno lice se obavezuje da snosi teroškove gradnje. Nakon završetka radova uknjiženje poslovnog objekta bi se izvršilo na fizičko lice?

Kada je u pitanju oporezivanje porezom na promet nepokretnosti članom 4 Zakona o porezu na promet nepokretnosti (Sl list RCG br.69/03 i Sl list CG br.40/11) je propisano da se prometom nepokretnosti smatra svako sticanje vlasništva na nepokretnost u Crnoj Gori, dok se nepokretnostima smatraju zemljište i građevinski objekti a zemljištem se smatraju građevinska, poljoprivredna, šumska i druga zemljišta.Takođe članom 10,11 i 12 istog zakona su propisana poreska oslobađanja. Dakle, promet gradskog građevinskog zemljišta se oporezuje u skladu sa Zakonom o porezu na promet nepokretnosti a obveznik poreza je kupac nepokretnosti, bez obzira da li se radi o klasičnoj kupoprodaji ili je kupoprodaja predmet obligacionih odnosa između učesnika u gradnji.U situaciji kada se radi o građevinskoj djelatnosti odnosno zajedničkoj gradnji onda se sa poreskog aspekta oporezivanje može posmatrati kroz izvođenje građevinskih radova i kroz promet nepokretnosti. S obzirom da investiranje u određeni građevinski objekat zahtijeva značajna novčana sredstava, često investitori uključuju u izgradnju i druga lica(kooperante-izvađači zanatskih radova i tome sl.) koja uplaćuju novčana sredstva i pri tom dobijaju po ugovoru status suinvestitora, a povraćaj uloženih sredstava im se vrši dodjelom dijela vlasništva na izgrađenom objektu. S druge strane izvođač radova u procesu izgradnje uključuje veći broj lica, bilo da se javlja potreba za kompanijama koje su specijalizovane za pojedine faze radova, bilo da pojedine kompanije isporučuju materijal za izgradnju, a da na kraju ova lica svoje usluge naplaćuju kroz sticanje vlasništva na dijelu izgrađenog objekata. Napominjemo da Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata nijesu propisane kategorije suinvestitor, suizvođač i kooperant već invenstitor ili investitori što je u značenju isto.Značajno pitanje je šta se smatra novoizgrađenim objektom, te se može dati odgovor da se novoizgrađenim smatra objekat čija je izgradnja završena, te može biti predat kupcu na raspolaganje ili korišćenje. S obzirom da se

24

građevinski objekat može predati na raspolaganje i korišćenje jedino nakon dobijanja odobrenja za upotrebu, onda se može smatrati novoizgrađenim, samo objekat za koji je dato odobrenje za upotrebu, nakon postupka tehničkog prijema. Poslije tog momenta je logično da se vrši isporuka kupcima i da se u momentu isporuke obračunava PDV, jer je to prvi promet novoizgrađene nepokretnosti, koji se oporezuje PDV-om u skladu sa Zakonom o PDV.Za utvrđivanje statusa poreskog obveznika je bitno sagledati transakcije koje nastaju između lica koja grade objekat, odnosno momenat vršenja prometa proizvoda i usluga od strane svih lica u lancu, a samim tim i visinu poreske osnovice. Vezano za vaše pitanje kada je u pitanju ugovor o kompezaciji ili zajedničkoj gradnji ukazujemo da bez obzira na vrstu ugovora zemljište na kome se izgrađuje objekat je predmet oporezivanja porezom na promet nepokretnosti.Po pravilu sve transakcije između ugovornih strana trebaju biti fakturisane, tako da vlasnik zemljišta fakturiše vrijednost zemljišta, dok druga strana(pravno lice) fakturiše ulaganje u građevinske radove sa iskazanim PDV za stambeni ili poslovni prostor koji će pripasti po ugovoru vlasniku zemljišta.

Da li se plaća PDV na robu kupljenu od inostranog dobavljača i tu istu robu proda ino kupcu, a da roba ne ulazi u Crnu Goru?

Iz vašeg pitanja se vidi da ostvarujete prihode od prodaje robe na koju se plaća PDV u Crnoj Gori, te takvu prodaju ne možete u poreskoj prijavi iskazati kao oslobođeni promet. Kada vršite prodaju robe u inostranstvu možete obračunati PDV po “0” stopi samo ukuliko imate dokaz da je roba izvezena, i da posjedujete izvoznu carinsku dokumentaciju. U pitanju navodite da roba koju prodajete ne ulazi u carinsko područje Crne Gore, što znači da ne možete obezbijediti ni dokumentaciju o izvozu, te ste dužni da na takav promet obračunate i platite PDV.

Opšta pravila za nastanak obračunavanja PDV propisana su čl. 35 Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dodatu vrijednost (“Sl. list RCG”, broj 62/02 … 16/06 i “Sl list Crne Gore”, broj 64/08), a za avansno plaćanje, shodno čl. 40 istog Pravilnoka, poreska obaveza nastaje na dan prijema avansa, nezavisno da li je izvršena isporuka proizvoda ili nije.

2. Koje su poreske obaveze domaće firme kada na osnovu ,,Ugovora o zajmu,, izvrši pozajmicu od inostranog lica?

Davanje novca ili drugih zamjenljivih stvari na zajam - po mišljenju Ministarstva finansija Crne Gore, datom na zahtjev Poreske uprave dana 15. oktobra 2009. godine, pod brojem:04-2566/2- predstavlja obligacioni odnos

25

koji se zasniva Ugovorom o zajmu, saglasno odredbama člana 566-575 Zakona o obligacionim odnosima («Sl.list RCG», br. 47/08). Ugovorom o zajmu zajmodavac se obavezuje da preda u svojinu zajmoprimcu određenu količinu novca ili koju drugu zamjenljivu stvar, a zajmoprimac da mu vrati poslije izvjesnog vremena istu količinu novca sa ili bez kamate, odnosno istu količinu stvari iste vrste i kvaliteta.Davanje novca na zajam, dakle, nije promet proizvoda ili usluga, shodno članu 3 stav 1 Zakona o porezu na dodatu vrijednost («Sl.list RCG», br.65/01...76/05 i «Sl. List CG», br. 16/07), niti predstavlja izvor dobiti shodno članu 5 Zakona o porezu na dobit pravnih lica («Sl.list RCG», br. 65/01, 12/02 i 80/04 i «Sl.list CG», br. 86/09), pa samim tim ugovorene strane nijesu obveznici plaćanja PDV, niti poreza na dobit pravnih lica.Samim tim stav Poreske uprave je da je davanje zajma dozvoljeno u skladu sa navedenim propisima, te da je davalac zajma dužan da plati porez na kamatu, bez obzira da li je istu naplatio, s obzirom da se radi o ugovorima o davanju zajma u privredi.Kako u dopisu navodite da planirate da izvršite pozajmicu od inostranog lica, te bi samom takvom transakcijom davalac zajma u konkretnom slučaju inostrano lice nije u mogućnosti da plati porez na kamatu bez obzira da li je istu naplatio ukazujemo na odredbe Zakona o porezu na dobit pravnih lica.U članu 4 stav 6 Zakona o porezu na dobit pravnih lica ("Sl. list RCG", br. 65/01, 12/02, 80/04, "Sl. list Crne Gore", br. 40/0...40/11), propisano je da je predmet oporezivanja nerezidenta koji nema stalnu poslovnu jedinicu prihod iz člana 29 stav 1 tačka 2 ovog zakona.U skladu sa navedenim članom obveznik poreza na dobit dužan je da obračuna, obustavi i uplati porez po odbitku na prihode isplaćene po osnovu: kamata, naknada za autorska prava i druga prava intelektualne svojine, kapitalnog dobitka, naknada za zakup pokretne i nepokretne imovine, naknada po osnovu konsalting usluga, usluga istraživanja tržišta i revizorskih usluga, koje se isplaćuju nerezidentnom pravnom licu.Porez po odbitku plaća se po stopi od 9 % na osnovicu koju čini iznos bruto prihoda.Porez po odbitku obračunava se i plaća po propisima koji važe u momentu isplate prihoda.Međutim, kod obračuna poreza po odbitku na prihode koji se isplaćuju nerezidentnom pravnom licu, isplatilac prihoda primjenjuje odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, pod uslovom da nerezident dokaže status rezidenta države sa kojom je Crna Gora zaključila ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i da je nerezident stvarni vlasnik prihoda, shodno članu 29a navedenog zakona.Status rezidenta države, sa kojom je zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, u smislu stava 1 ovog člana, nerezident dokazuje kod

26

isplatioca prihoda potvrdom ili drugim odgovarajućim dokumentom, ovjerenim od nadležnog organa druge države ugovornice čiji je rezident.Ako isplatilac prihoda primijeni odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, a nijesu ispunjeni uslovi iz st. 1 i 2 ovog člana, što za posledicu ima manje plaćeni iznos poreza, dužan je da plati razliku između plaćenog poreza i dugovnog poreza, po ovom zakonu.Poreski organ dužan je da, na zahtjev nerezidentnog pravnog lica, izda potvrdu o porezu plaćenom u Crnoj Gori.Obveznik poreza po odbitku dužan je da nadležnom poreskom organu podnese izvještaj o uplaćenom porezu po odbitku, a koji se podnosi do kraja februara tekuće godine za prethodnu godinu.Poreski organ o obračunatom porezu po odbitku nerezidentnog pravnog lica obavještava poreski organ u inostranstvu na njegov pisani zahtjev.Obveznik poreza po odbitku dužan je da nadležnom poreskom organu podnese izvještaj o uplaćenom porezu po odbitku, a koji se podnosi do kraja februara tekuće godine za prethodnu godinu.Pravilnikom o obliku i sadržini izvještaja o obračunatom i plaćenom porezu po odbitku na prihode koje ostvari nerezidentno pravno lice ("Sl. list Crne Gore", br. 09/09), propisan je oblik i sadržina Izvještaja o obračunatom i plaćenom porezu po odbitku na prihode koje ostvari nerezidentno pravno lice. Obveznik poreza na dobit pravnih lica je dužan da Izvještaj o obračunatom i plaćenom porezu po odbitku na prihode koje ostvari nerezidentno pravno lice, podnose poreskom organu na Obrascu "IOPPO" koji je odštampan uz navedeni pravilnik i čini njegov sastavni dio.

3.Koju dokumentaciju firma treba da dostavi Poreskoj upravi ako se bavi uvozom kafe i gaziranih proizvoda od uvođenja akcize za ove proizvode?

U skladu sa članom 5 Zakona o akcizama (Sl list RCG br.65/01 i Sl list CG br.78/10,40/11) akcizna obaveza nastaje kada su akcizni proizvodi proizvedeni u Crnoj Gori i kada su akcizni proizvodi uvezeni u Crnu Goru. Članom 63 istog zakona je propisano podnošenje prijave za registracuju .Akcizni obveznik je dužan da poreski organ obavijesti o danu otpočinjanja, promjeni ili prestanku obavljanja djelatnosti zbog koje je dužan da obračunava i plaća akcizu. Svako lice koje postaje akcizni obveznik dužno je da poreskom organu podnese prijavu za registraciju, najkasnije 15 dana prije početka proizvodnje, uskladištavanja, prijema, odnosno otpremanja akciznih proizvoda.U roku iz stava 2 ovog člana, akcizni obveznik dužan je da poreskom organu prijavi namjeru prestanka obavljanja djelatnosti, a prekid, odnosno obustavljanje proizvodnje u roku odmah.

27

Prijava za upis u registar akciznih obveznika vrši se na obrascu AKC-P a ista se može pronaći na sajtu Ministrastva finansija u odeljku porezi i carine. Prijava za upis u registar akciznih obveznika podnosi se nadležnom poreskom organu u jednom primjerku i uz istu se prilaže Rješenje o upisu u odgovarajući registar privredne djelatnosti i ovlašćenje za lice koje zastupa poreskog obveznika kod poreskog organa.

Kako u dopisu navodite da se vaša firma bavi uvozom akciznih proizvoda (kafe i gaziranih pića) shodno članu 36 navedenog zakona akciza kod uvoza akciznih proizvoda obračunava se i plaća kao da je uvozna dažbina, osim ako je plaćanje akcize odloženo u skladu sa ovim zakonom.Akcizu kod uvoza akciznih proizvoda, osim za cigarete, obračunava carinski organ u skladu sa carinskim propisima.Ako je carinski dužnik u skladu sa carinskim propisima dužan da sam obračuna i plati uvozne dažbine, dužan je da samostalno obračuna i plati akcizu, u skladu sa carinskim propisima.Akciza se obračunava za kalendarski mjesec a obveznik akcize je dužan da obračunatu akcizu iskaže u mjesečnom obračunu akcize.Obračun se podnosi poreskom organu do 15-tog dana narednog mjeseca nakon isteka obračunskog perioda. Obveznik akcize je dužan da podnese obračun akcize nezavisno od toga da li je u propisanom periodu bio dužan plaćati akcizu ili ne.Obračunata akciza za obračunati period dospijeva za plaćanje poslednji dan u poreskom periodu, a mora biti plaćena u roku od 15 dana od dana dospjeća.Obračun akcize na kafu podnosi se na obrascu OAKC-K, a na gaziranu vodu na obrascu OAKC-GL koji su oštampani uz Pravilnik o primjeni zakona o akcizama (Sl list br.12/12 od 24.02.2012.godine ) i isti se mogu pronaći na sajtu Ministrastva finansija u odeljku porezi i carine.

Ukoliko registrovani akcizni obveznik ima akcizno skladište ima mogućnost režima odloženog plaćanja akcize.Opšti uslovi za rad akciznih skladišta su propisani poglavljem VII navedenog zakona, te proizvodnja ili skladištenje akciznih proizvoda kod režima odloženog plaćanja akcize može se obavljati samo u akciznom skladištu za koje je poreski organ izdao dozvolu.Uslovi za dobijanje akcizne dozvole kao i sadržaj zahtjeva za izdavanje su bliže razrađeni članovima 19 i 20 Zakona o akcizama.

4. Da li je dozvoljeno evidentiranje popusta preko poreske registar kase umanjenjem redovne maloprodajne cijene u trenutku prodaje ukazujemo na sljedeće?

Način zaprimanja robe, formiranje cijena, izrada kalkulacija i eventualne nivelacije su stvar poslovne politike poreskog obveznika a sam način vođenja računovodstvene dokumentacije je uređen pravilima propisanim odrebama

28

Zakona o računovodstvu i reviziji.Sa aspekta oporezivanja bitno je istaći da poresku osnovicu koja služi za obračun poreza na dodatu vrijednost, čini prodajna cijena proizvoda u trenutku prometa .Napominjemo da odobreni popusti moraju biti iskazani na računima koji se izdaju kupcima kako iz maloprodaje tako iz veleprodaje.Kako se promet u gotovom evidentira preko poreske registar kase na fiskalnim računima iskazuje se osnovna cijena, odobreni popust, cijena sa popustom koja služi kao osnovica za obračun poreza i obračunati porez.

Nabavku robe, njeno kretanje do krajnjeg potrošača što podrazumijeva i zaprimanje u magacin veleprodaje i dalju distribuciju prati odgovarajuća dokumentacija koja se sačinjava u skladu sa pravilima kojima se uređuje računovodstvo.

5. Postupak ostvarivanja prava na poresko oslobadjanje iz člana 10 stav 1 tačka 4 Zakona o porezu na promet nepokretnosti?

29

Zakonom o porezu na promet nepokretnosti (“Sl list RCG” br. 69/03 i “Sl list CG” br.17/07) se uređuju pitanja vezano za obavezu plaćanja poreza na promet nepokretnosti na području Crne Gore. Članom 10 stav 1 tačka 4 navedenog Zakona propisano je da porez na promet nepokretnosti ne plaćaju lica koja stiču stambenu zgradu ili stan, radi rješavanja stambenih potreba, pod uslovom da nemaju stambenu zgradu ili stan u svojini, a najviše do 20 m2 po članu domaćinstva.Poreska obaveza nastaje danom zaključenja ugovora, odnosno drugog pravnog posla kojim se stiče nepokretnost, a poreski obveznik nastanak poreske obaveze prijavljuje poreskom organu na području na kojem se nalazi nepokretnost, u roku od 15 dana od dana njenog nastanka.Članom 14 stav 2 navedenog Zakona propisano je da poreski obveznik, uz prijavu o nastanku poreske obaveze, podnosi ugovor, odnosno drugu ispravu o obavljenom prometu. U smislu stava 3 istog člana propisano je, da je poreski obveznik dužan da, na zahtjev poreskog organa, dostavi i druge podatke potrebne za utvrđivanje poreza. Radi korišćenja prava na oslobađanje po osnovu sticanja stana radi rješevanja stambenog pitanja stranka Poreskom organu dostavlja sljedeću dokumentaciju: Izjavu o kućnoj zajednici, Izvod iz matične knjige rođenih za sve članove domaćinstva i ovjerenu kopiju lične karete za sve članove domaćinstva. Poreski organ po službenoj dužnosti traži od Uprave za nekretnine podatak da li ta lica imaju drugi stambeni objekat u svojini. Stranka podatke dostavlja uz prijavu, čija je sadržina propisana Pravilnikom o obliku i sadržaju prijave poreza na promet nepokretnosti ("Sl.list RCG", br. 11/2004). Obveznik poreza na promet nepokretnosti nastanak poreske obaveze prijavljuje na obrascu PR-PPN koji je odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni dio. U Obrazac PR-PPN, pod rednim brojem 4 unose se podaci o svrsi sticanja nepokretnosti (za rješavanje stambenih pitanja i ostalo), a pod rednim brojem 5 unose se podaci za ostvarivanje prava na poresko oslobađanje (broj članova domaćinstva i dr). Navedeni obrazac može se naći na web sajtu Poreske uprave www.poreskauprava.gov.me . Dakle, ukoliko imate stan u svojini ne možete ostvarivanja pravo na poresko oslobadjanje iz člana 10 stav 1 tačka 4 Zakona o porezu na promet nepokretnosti.

30