HRVATSKI POREZNI SUSTAV - Porezna uprava

Republika HrvatskaMinistarstvo financija

Porezna uprava

HRVATSKIPOREZNISUSTAV

Zagreb, svibanj 2016.

Hrvatski porezni sustav2

Osniva~: Ministarstvo financija Republike HrvatskePorezna uprava

Za osniva~a: Zdravko Zrinu{i}

Nakladnik: Institut za javne financije

Za nakladnika: prof. dr. sc. Katarina Ott

Glavna urednica: dr. sc. Mirjana Jerkovi}

Urednica: Ksenija Sme{njak Ramov

Ure|iva~ki odbor: Zdravko Zrinu{i}, mr. sc. Marijana Vurai} Kudeljan mr. sc. Martina Ciglevi}, prof. dr. sc. Katarina Ott dr. sc. Mirjana Jerkovi}

Savjetodavni odbor: Igor Boro{ak, Ksenija Cipek Zoran Jan~iev, Gordana Mari}Nada Petrovi}

Autori: Zoran Jan~iev, Josip Supi}

Recenzenti: Zdravko Adamovi}, Vesna Bratko, Ksenija Cipek, Renata Kal~i}Hrvoje Mali}, Marina Vladika, mr. sc. Marijana Vurai} Kudeljan

Uredni{tvo: Institut za javne financijePorezni vjesnikBiblioteka Porezni priru~nici i bro{ureZagreb, Smi~iklasova 21, p. p. 320Tel. (01) 48 19 363 / 48 86 443Fax (01) 48 19 365E-mail: [email protected]

Grafi~ka pripremai tisak: Denona d.o.o., Zagreb, Getaldi}eva 1

Naklada: 5.000 primjeraka

ISBN: 978-953-7613-67-9

CIP zapis dostupan u ra~unalnom katalogu Nacionalne i sveu~ili{ne knji`nice u Zagrebu pod brojem 000935037.

Ova publikacija sluì kao vodi~ kroz porezni sustav RH. Podaci su aùrni s danom 25. svibnja 2016. godine.Dodatna poja{njenja moète prona}i na Internet stranicama Ministarstva financija RH, Porezne uprave, i to na web adresi www.porezna-uprava.hr, ili u ispostavi Porezne uprave prema Va{em prebivali{tu ili uobi~ajenom boravi{tu. Pitanja moète poslati elektroni~kom po{tom putem forme „PI[ITE NAM“ koja je na web portalu Porezne uprave, i to nakon {to odaberete temu „Porezi i porezni postupak“i nadle`-ni podru~ni ured kojem èlite postaviti pitanje

Hrvatski porezni sustav 3

SADRŽAJ1. DR@AVNI POREZI 1.1 POREZ NA DOBIT 5 1.2 POREZ PO TONA@I BRODA 39 1.3 POREZ NA DODANU VRIJEDNOST 43 1.4 TRO[ARINE I POSEBNI POREZI 97 1.4.1 TRO[ARINSKI SUSTAV OPOREZIVANJA ALKOHOLA, ALKOHOLNIH

PI]A, DUHANSKIH PRERA\EVINA, ENERGENATA I ELEKTRI^NE ENERGIJE 97 1.4.2 POSEBNI POREZ NA MOTORNA VOZILA 172 1.4.2.1 Motorna vozila na koja u trenutku unosa, uvoza ili prodaje

u Republici Hrvatskoj nije obra~unat i pla}en posebni porez, a koja se u Republici Hrvatskoj registriraju 172

1.4.2.2 Rabljena motorna vozila (motorna vozila na koja je u Republici Hrvatskoj obra~unat i pla}en posebni porez i koja su u Republici Hrvatskoj registrirana) 184

1.4.3 POSEBNI POREZ NA KAVU I BEZALKOHOLNA PI]A 186 1.4.4 POREZ NA PREMIJE OSIGURANJA OD AUTOMOBILSKE

ODGOVORNOSTI I PREMIJE KASKO OSIGURANJA CESTOVNIH VOZILA 193

2. @UPANIJSKI POREZI 2.1 POREZ NA NASLJEDSTVA I DAROVE 196 2.2 POREZ NA CESTOVNA MOTORNA VOZILA 198 2.3 POREZ NA PLOVILA 200 2.4 POREZ NA AUTOMATE ZA ZABAVNE IGRE 202

3. GRADSKI ILI OP]INSKI POREZI 3.1 PRIREZ POREZU NA DOHODAK 205 3.2 POREZ NA POTRO[NJU 208 3.3 POREZ NA KU]E ZA ODMOR 210 3.4 POREZ NA TVRTKU ILI NAZIV 211 3.5 POREZ NA KORI[TENJE JAVNIH POVR[INA 213

4. ZAJEDNI^KI POREZI 4.1 POREZ NA DOHODAK 214 4.2 POREZ NA PROMET NEKRETNINA 268

5. POREZI NA DOBITKE OD IGARA NA SRE]U I NAKNADE NA PRIRE\IVANJE IGARA NA SRE]U

5.1 POREZ NA DOBITKE OD LUTRIJSKIH IGARA NA SRE]U I NAKNADA ZA PRIRE\IVANJE LUTRIJSKIH IGARA NA SRE]U 275

5.2 NAKNADE ZA PRIRE\IVANJE IGARA NA SRE]U U CASINIMA 277 5.3 POREZ NA DOBITKE OD IGARA KLA\ENJA I NAKNADE ZA PRIRE\IVANJE

IGARA KLA\ENJA 280 5.4 NAKNADE ZA PRIRE\IVANJE IGARA NA SRE]U NA AUTOMATIMA 282 5.5 NAKNADA ZA PRIRE\IVANJE PRIGODNIH JEDNOKRATNIH IGARA NA SRE]U 286 5.6 NAKNADA HRVATSKOM CRVENOM KRI@U IZ FONDA NAGRADNE IGRE

I OBVEZA PO OSNOVI SREDSTAVA OSTVARENIH NA JAVNOM NATJEÂJU PRODAJOM NEPODIJELJENIH NAGRADA 288

6. PRIVITAK 6.1 JEDINICE LOKALNE I PODRU^NE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE PREMA STUPNJU RAZVIJENOSTI 291



1. DRŽAVNI POREZI

1.1 POREZ NA DOBITPOREZNI OBVEZNIK I. POREZNI OBVEZNIK POREZA NA DOBIT1. Trgova~ko dru{tvo i druga pravna i fizi~ka osoba rezident RH koja gospodarsku

djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti, dohotka ili priho-da ili drugih gospodarskih procjenjivih koristi,

2. Tuzemna poslovna jedinica inozemnog poduzetnika (nerezidenta), 3. Fizi~ka osoba koja ostvaruje dohodak prema propisima o oporezivanju dohotka

ako izjavi da }e pla}ati porez na dobit umjesto poreza na dohodak,4. Fizi~ka osoba koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom izjedna~enih djelatnosti

ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvarila ukupni primitak ve}i od 3.000.000,00 kuna, ili ako ispunjava dva od sljede}a tri uvjeta:

a) u prethodnom poreznom razdoblju ostvario je dohodak ve}i od 400.000,00 kuna, b) ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti ve}oj od 2.000.000,00 kuna, c) u prethodnom poreznom razdoblju prosje~no zapo{ljava vi{e od 15 radnika,

i Fizi~ka osoba koja je ispunila nabrojane uvjete iz to~ke 4. i fizi~ka osoba iz to~ke 3. o tome pisano izvje{}uje nadle`nu ispostavu Porezne uprave do kraja teku}e godine u kojoj su ispunjeni propisani uvjeti, a najkasnije 20 dana po isteku poreznog razdoblja, odnosno kalendarske godine. Na isti na~in postupa i nositelj zajedni~ke samostalne djelatnosti.

5. Iznimno, tijela dràvne uprave, tijela podru~ne (regionalne) samouprave, tijela lo kalne samouprave, Hrvatska narodna banka, dràvne ustanove, ustanove jedi-nica podru~ne (regionalne) samouprave, ustanove jedinica lokalne samouprave, dràvni zavodi, vjerske zajednice, politi~ke stranke, sindikati, komore, udruge, umjetni~ke udruge, dobrovoljna vatrogasna dru{tva, zajednice tehni~ke kulture, turisti~ke zajednice, sportski klubovi, sportska dru{tva i savezi, zaklade i fundacije ako obavljaju gospodarstvenu djelatnost, a neoporezivanje te djelatnosti bi dove-lo do stjecanja neopravdanih povlastica na trì{tu,

Ako osobe pod to~kom 5. obavljaju neku gospodarsku djelatnost ~ije bi neo-porezivanje dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na trì{tu du`ne su u roku 8 dana od po~etka obavljanja takve djelatnosti upisati se u registar pore-znih obveznika u nadle`noj ispostavi Porezne uprave prema svom sjedi{tu. Ako se ne upi{e u taj registar Porezna uprava na vlastitu inicijativu, ili na prije-d log drugih poreznih obveznika ili druge zainteresirane osobe, rje{enjem odre|uje da su te osobe obveznici poreza na dobit za tu djelatnost.

6. Svaki poduzetnik koji nije spomenut pod to~kama od 1. – 5., a koji nije obveznik poreza na dohodak prema propisima o oporezivanju dohotka i ~ija se dobit drug-dje ne oporezuje.


i Obveznici poreza na dobit nisu otvoreni investicijski fondovi {to su osnovani i posluju u skladu sa zakonom po kojemu su osnovani.

i REZIDENT je pravna ili fizi~ka osoba kojoj je sjedi{te upisano u sudski, ili drugi registar ili upisnik u Republici Hrvatskoj, ili kojoj je mjesto stvarne uprave i nadzor poslovanja u Republici Hrvatskoj. Rezidenti su i poduzetnici fizi~ke osobe s prebivali{tem ili uobi~aje-nim boravi{tem u Republici Hrvatskoj ~ija je djelatnost upisana u registar ili upisnik.

i NEREZIDENT je osoba koja ne ispunjava jedan od nabrojanih uvjeta.i Poslovna jedinica nerezidenta je stalno mjesto poslovanja putem kojega inozemni

poduzetnik nerezident obavlja djelatnost u Republici Hrvatskoj, u cijelosti ili djelomi~-no. Poslovnom jedinicom inozemnog poduzetnika (nerezidenta) smatra se:

1. sjedi{te uprave, 2. podru`nica, 3. poslovnica, 4. tvornica, 5. radionica, 6. rudnik, naftni ili plinski izvor, kamenolom, ili bilo koje drugo mjesto iskori{tavanja

prirodnih bogatstava. 7. gradili{te, odnosno gra|evinski ili monta`ni projekt koji ~ine stalnu poslovnu jedi-

nicu samo ako traju duè od {est mjeseci, 8. zastupnik inozemnog poduzetnika (nerezidenta) koji djeluje u njegovo ime u sve-

zi s bilo kojom aktivno{}u: 8.1 ako ima i uobi~ajeno se koristi ovlastima za sklapanje ugovora u ime inoze-

mnog poduzetnika, osim ako se poslovanje obavlja preko posrednika, glavnog ili drugog zastupnika sa samostalnim statusom koji poslove inozemnog podu-zetnika, nerezidenta, obavlja u okviru svoje redovite poslovne djelatnosti zbog ~ega se to mjesto poslovanja ne smatra poslovnom jedinicom, ili

8.2 ako nema ovlasti iz to~ke 8.1, ali uobi~ajeno drì zalihe proizvoda ili trgova~ke robe iz kojih redovito obavlja isporuke u ime inozemnog poduzetnika,

9. obavljanje usluga, uklju~uju}i savjetodavne ili poslovne usluge, ako isti ili povezani projekt obavljanja usluga traje dulje od 3 mjeseca zaredom u bilo kojem razdoblju od 12 mjeseci zaredom.

i Poslovnom jedinicom ne smatra se mjesto poslovanja inozemnog poduzetnika, nerezidenta koji u tuzemstvu:

1. koristi prostore samo za skladi{tenje, rastavljanje ili dostavu proizvoda ili robe, 2. drì zalihe proizvoda ili robe samo radi skladi{tenja, rastavljanja ili dostave, 3. drì zalihe proizvoda ili robe samo radi prerade od strane druge osobe, 4. drì mjesto poslovanja samo radi nabave proizvoda ili robe odnosno prikupljanja

informacija za sebe, 5. drì mjesto poslovanja samo za svoje pripremne ili pomo}ne aktivnosti, 6. drì mjesto poslovanja za bilo koju kombinaciju aktivnosti odre|enih u to~kama

od 1. do 5., pod uvjetom da op}a aktivnost mjesta poslovanja, koja je posljedica te kombinacije, ima pripremni ili pomo}ni zna~aj.

Poslovna jedinica inozemnog poduzetnika du`na je u roku od 8 dana od dana po~etka obavljanja djelatnosti prijaviti se u Poreznu upravu radi utvr|ivanja poreznih obveza i dodijele poreznog broja, odnosno OIB-a.

Porezno razdoblje je, u pravilu, kalendarska godina. Iznimno, Porezna upra-va moè na zahtjev poreznog obveznika odobriti da se porezno razdoblje i


kalendarska godina razlikuju, pri ~emu porezno razdoblje ne smije prelaziti razdoblje od 12 mjeseci. Izabrano porezno razdoblje porezni obveznik ne moè mijenjati 3 godine.

Porezno razdoblje je dio poslovne godine ako je razdoblje: 1. od po~etka poslovanja poreznog obveznika do kraja te poslovne godine, 2. od premje{taja sjedi{ta ili upravljanja poslovima iz inozemstva u tuzemstvo

do kraja te poslovne godine, 3. koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu do premje{taja sjedi{ta ili

upravljanja poslovima iz tuzemstva u inozemstvo, 4. koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu do dana spajanja ili podjele, 5. koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu do otvaranja likvidacije ili

ste~aja, 6. koje se nastavlja od otvaranja ste~aja do kraja poslovne godine, 7. koje se nastavlja od otvaranja do okon~anja postupka likvidacije. Porezno razdoblje, kao i obveza pla}anja poreza na dobit i vo|enja poslovnih

knjiga prema propisima o ra~unovodstvu za poduzetnike fizi~ke osobe obvez-nike poreza na dohodak od obrta i s obrtom izjedna~enih djelatnosti koje postaju obveznici poreza na dobit obvezuje sljede}e 3 godine. U opravdanim slu~ajevima i na temelju pisanog zahtjeva poreznog obveznika taj rok moè biti i kra}i, o ~emu Porezna uprava donosi rje{enje. Opravdanim slu~ajevima osobito se smatraju cjelovita promjena djelatnosti koju obavlja porezni obvez-nik te zna~ajno izmijenjeni uvjeti (vi{e od 50%) zbog kojih je porezni obveznik promijenio na~in oporezivanja.

Porezno razdoblje, kao i obveza pla}anja poreza na dobit i vo|enja poslovnih knji-ga prema propisima o ra~unovodstvu za poduzetnike fizi~ke osobe obveznike po-reza na dohodak od obrta i s obrtom izjedna~enih djelatnosti koje postaju obvezni-ci poreza na dobit po~inje od po~etka poreznog razdoblja koje slijedi nakon pore-znog razdoblja u kojem su ispunjeni propisani uvjeti. Obveza pla}anja poreza na dobit i vo|enja poslovnih knjiga prema propisima o ra~unovodstvu, navedene po-duzetnike obvezuje sljede}e 3 godine. U opravdanim slu~ajevima i na temelju pisa-nog zahtjeva poreznog obveznika taj rok moè biti i kra}i, o ~emu Porezna uprava donosi rje{enje. Opravdanim slu~ajevima osobito se smatraju cjelovita promjena djelatnosti koju obavlja porezni obveznik te zna~ajno izmijenjeni uvjeti (vi{e od 50%) zbog kojih je porezni obveznik promijenio na~in oporezivanja.

II. POREZNI OBVEZNIK POREZA PO ODBITKU Porezni obveznik poreza po odbitku je: 1. Tuzemni isplatitelj naknade {to je pla}a inozemnom primatelju (nerezidentu), 2. Poslovna jedinica inozemnog poduzetnika kad mati~nom poduze}u pla}a ka-

mate i naknade na autorska prava i druga prava intelektualnog vlasni{tva (pra-va na reprodukciju, patente, licencije, za{titni znak, dizajn ili model, proizvod-ni postupak, proizvodne formule, nacrt, plan, industrijsko ili znanstveno isku-stvo i druga sli~na prava). Iznimno, porez po odbitku se ne pla}a ako se nakna-da pripisuje kao prihod tuzemnoj poslovnoj jedinici inozemnog poduzetnika.

i Porez po odbitku u smislu Zakona o porezu na dobit jest porez kojim se oporezuje dobit {to je ostvari nerezident u Republici Hrvatskoj.


Porez po odbitku pla}a se na:1. dividende i udjele u dobiti

i Porez na dobit po odbitku ne pla}a se ako se dobit od dividendi i udjela {to je ostva-rena u poreznom razdoblju reinvestira, osim ako je ta dobit ostvarena iz bankarskog, odnosno financijskog nebankarskog sektora (kreditne institucije, financijske instituci-je, kreditne unije, investicijska dru{tva, dru{tva za osiguranje i reosiguranje, leasing dru{tva, institucije za platni promet i institucije za elektroni~ki novac)

i Porez po odbitku na dividende i udjele u dobiti ne pla}a se kad se dividende i udjeli u dobiti ispla}uju dru{tvu koje:

– je rezident dràve ~lanice EU, – ima jedan od oblika na koji se primjenjuje zajedni~ki sustav oporezivanja {to vrijedi

za mati~na dru{tva i povezana dru{tva iz razli~itih dràva ~lanica EU – je obveznik je jednog od poreza za koji se primjenjuje zajedni~ki sustav oporezivanja

koji vrijedi za mati~na dru{tva i povezana dru{tva iz razli~itih dràva ~lanica EU (ne odnosi se na dru{tva koja su oslobo|ena pla}anja poreza ili imaju mogu}nost izbora),

– kao primatelj dividende ili udjela u dobiti u neprekidnom razdoblju od 24 mjeseca ima najmanje 10% udjela u kapitalu dru{tva koje ispla}uje dividendu ili udio u dobiti.

2. autorska prava i druga prava intelektualnog vlasni{tva (prava na repro-dukciju, patente, licencije, za{titni znak, dizajn ili model, proizvodni postupak, proizvodne formule, nacrt, plan, industrijsko ili znanstveno iskustvo i druga sli~na prava) {to se pla}aju inozemnim osobama koje nisu fizi~ke osobe,

3. usluge istraìvanja trì{ta, poreznog i poslovnog savjetovanja i revizor-ske usluge {to su pla}ene inozemnim osobama,

4. kamate,

i Porez po odbitku ne pla}a se na kamate {to su pla}ene: a) na robne kredite za kupnju dobara {to obvezniku sluè za obavljanje djelatnosti, b) na kredite {to ih daje inozemna banka ili druga financijska institucija, c) inozemnim pravnim osobama imateljima dràvnih i korporativnih obveznica.

5. sve vrste usluga koje nisu prethodno navedene, a koje su pla}ene osobama koje imaju sjedi{te ili mjesto stvarne uprave, odnosno nadzora poslovanja u dràvama koje se smatraju poreznim uto~i{tima ili financijskim centrima, osim dràva ~lanica Europske unije te dràva s kojima je Republika Hrvatska sklopila i primjenjuje ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, a dràva je objavljena na Popisu dràva koji donosi ministar financija i koji se objavljuje na mre`nim stranicama Ministarstva financija i Porezne uprave Republike Hrvatske.

Porez po odbitku ne pla}a se na dividende i udjele u dobiti {to se ispla}uju iz dobiti ostvarene do 29. velja~e 2012. godine.

i Ameri~ki Djevi~anski otoci, Andora, Angvila, Antigva i Barbuda, Aruba, Bahami, Ba-hrain, Barbados, Belize, Bermudi, Boì}ni Otok, Britanski Djevi~anski otoci, Brunej, Dominikanska Republika, Falklandski otoci, Fidì, Gibraltar, Grenada, Guam, Guern-sey, Gvajana, Hong Kong, Jersey, Kajmanski Otoci, Kukovi Otoci, Liberija, Lihten{tajn,


Oporezivanje isplate kamata i autorskih naknada izme|u povezanih dru-{tava u razli~itim dràvama ~lanicama EU:Porez po odbitku ne pla}a se na isplate kamata i autorskih naknada ako se radi o povezanim dru{tvima iz razli~itih dràva ~lanica EU, pod uvjetom da su ta dru{tva neprekidno povezana najmanje 24 mjeseca i da su isplate kamata i autorskih nakna-da obavljene stvarnom korisniku dru{tva druge dràve ~lanice EU ili poslovnoj jedini-ci dru{tva sa sjedi{tem u Republici Hrvatskoj koja je u drugoj dràvi ~lanici EU.

Makao, Maldivi, Mar{alovi Otoci, Monako, Montserrat, Nauru, Niue, Nizozemski An-tili, Oto~je Turks i Caicos, Otok Man, Palau, Panama, Samoa, Sej{eli, Sveta Lucija, Sveti Kristofor i Nevis, Sveti Vincent i Grenadini, Solomonski otoci, Tonga, Trinidad i Tobago, Tuvalu, Vanuatu, Zajednica Dominika.

i Trgova~ko dru{tvo se smatra povezanim s drugim dru{tvom ako trgova~ko dru{tvo ispla-titelj ima izravni minimalni udjel od 25% kapitala drugoga trgova~kog dru{tva (stvarnog korisnika), ili trgova~ko dru{tvo stvarni korisnik ima izravni minimalni udjel od 25% kapi-tala trgova~kog dru{tva isplatitelja, ili tre}e trgova~ko dru{tvo ima izravni minimalni udjel od 25% kapitala isplatitelja i drugoga trgova~kog dru{tva stvarnog korisnika, a pri tome se radi o udjelima izme|u dru{tava iz dràva ~lanica EU. Stalna poslovna jedinica smatra se isplatiteljem kamata i autorskih naknada samo ako za stalnu poslovnu jedinicu ta isplata predstavlja porezno priznati rashod u dràvi ~lanici u kojoj je smje{tena.

i Trgova~ko dru{tvo dràve ~lanice EU smatra se stvarnim korisnikom kamata ili autor-skih naknada samo ako primi te isplate u svoju korist i nije posrednik, poput agenta, opunomo}enika ili ovla{tenog potpisnika za neku drugu osobu.

i Stalna poslovna jedinica smatra se stvarnim korisnikom kamata ili autorskih naknada ako je potraìvanje, pravo na informacije ili kori{tenje informacija, zbog ~ega se ka-mate i autorska naknada ispla}uje, stvarno povezano s tom stalnom poslovnom jedi-nicom, te ako kamate ili autorske naknade predstavljaju prihod za koji je ta poslovna jedinica u dràvi ~lanici EU u kojoj je smje{tena obveznik jednog od poreza na koji se primjenjuje zajedni~ki sustav oporezivanja na isplate kamata i autorskih naknada iz-me|u povezanih osoba iz razli~itih dràva ~lanica EU.

Ispunjavanje nabrojanih uvjeta dokazuje se potvrdom nadle`nog poreznog tijela u trenutku isplate kamata ili autorskih naknada, a ako isplatitelj takvu potvrdu ne dostavi duàn je platiti porez po odbitku.

Nabrojane odredbe se ne primjenjuju ako je razvidno da su isplate poduzete u svrhu utaje poreza i izbjegavanja pla}anja poreza, te ako se radi o pla}anji-ma zbog raspodjele dobiti ili povrata kapitala, ili kamatama na kredite {to sadrè pravo sudjelovanja u dobiti du`nika, ili kamatama na kredite koji dava-telju kredita daju pravo zamjene njegovih prava na kamate s pravom na sudje-lovanje u dobiti, ili o pla}anjima iz kredita {to ne sadrè odredbe za povrat glavnice, ili ako povrat glavnice dospijeva nakon 50 godina.

Ako je zbog posebnog odnosa izme|u isplatitelja i stvarnog korisnika kamata ili autorskih naknada, ili izme|u svakog od njih i neke druge osobe, svota kamata ili autorskih naknada ve}a od svote {to bi bila ugovorena izme|u isplatitelja i stvarnog korisnika da takvog odnosa nema, nabrojane odredbe se primjenjuju samo na svotu koji bi bila ugovorena da nema takvog odnosa.


Oporezivanje dividendi i udjela u dobiti izme|u povezanih dru{tava iz razli-~itih dràva ~lanica EU:Porez po odbitku na dividende i udjele u dobiti ne pla}a se kad se dividende i udjeli u dobiti ispla}uju ako dru{tvo primatelj dividende ili udjela u dobiti ima u neprekid-nom razdoblju od 24 mjeseca najmanje 10% udjela u kapitalu dru{tva koje ispla}uje dividendu ili udio u dobiti.

i Primateljem se smatra trgova~ko dru{tvo: 1. koje ima jedan od oblika na koji se primjenjuje zajedni~ki sustav oporezivanja koji

vrijedi za mati~na dru{tva i povezana dru{tva iz razli~itih dràva ~lanica EU, 2. koje je rezident dràve ~lanice EU u skladu s pravom te dràve (ne odnosi se na

rezidente izvan EU prema me|unarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, zaklju~enih s dràvama ne~lanicama),

3. koje je obveznik jednog od poreza za koji se primjenjuje zajedni~ki sustav oporezi-vanja {to vrijedi za mati~na dru{tva i povezana dru{tva iz razli~itih dràva ~lanica EU (ne se odnosi na dru{tva koja su oslobo|ena pla}anja poreza ili imaju mogu}-nost izbora).

Porez po odbitku na dividende i udjele u dobiti se pla}a ako je razvidno da isplata dividendi ili udjela u dobiti ima za cilj utaju ili izbjegavanje poreza.

POREZNA OSNOVICAI . POREZNA OSNOVICA POREZA NA DOBITPorezna osnovica poreza na dobit je dobit {to se utvr|uje prema ra~unovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obra~una poreza na dobit, a koja je uve}ana i umanjena prema odredbama Zakona o porezu na dobit.Porezni obveznik rezident: porezna osnovica je dobit {to je ostvarena u tuzem-stvu i inozemstvuPorezni obveznik nerezident: porezna osnovica je dobit {to je ostvarena u tuzem-stvu, a utvr|uje se prema odredbama Zakona o porezu na dobit.

i U poreznu osnovicu ulazi i dobit od likvidacije, prodaje, promjene pravnog oblika i podjele poreznog obveznika, a porezna osnovica utvr|uje se prema trì{noj vrijedno-sti imovine, osim ako Zakonom o porezu na dobit nije druk~ije odre|eno.

i Rashodima se smatraju i rashodi nastali po osnovi upla}enih premija dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koje poslodavac upla}uje u korist radnika, uz njegov prista-nak, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu koji je registriran u skladu s propi-sima koji ure|uju dobrovoljno mirovinsko osiguranje, do visine 500,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja, odnosno ukupno do 6.000,00 kuna godi{nje.

i Rashodima poreznog razdoblja ne smatraju se rashodi koji nisu u svezi s obavljanjem djelatnosti poreznog obveznika niti su posljedica obavljanja djelatnosti.

POREZNA OSNOVICA POREZA NA DOBIT = UKUPNI PRIHOD – UKUPNI RASHOD = DOBIT ili GUBITAK

+POVE]ANJE DOBITI/SMANJENJE GUBITKA ZA:


1 Dugotrajnom materijalnom i nematerijalnom imovinom smatraju se stvari i prava ~iji je pojedi-na~ni tro{ak nabave ve}i od 3.500,00 kuna i vijek trajanja duì od godinu dana.

1. Svotu amortizacije iznad propisanih iznosai Amortizacija dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine1 priznaje se kao rashod

u svoti obra~unanoj na tro{ak nabave po linearnoj metodi, a prema amortizacijskom vijeku, primjenom narednih godi{njih amortizacijskih stopa:

O P I S Amortizacijski vijek

Amortizacijska stopa

Gra|evinski objekti i brodovi ve}i od 1000 BRT 20 godina 5%Osnovno stado i osobni automobili 5 godina 20%Nematerijalna imovina, oprema, vozila (osim osobnih automobila) i mehanizacija

4 godine 25%

Ra~unala, ra~unalna oprema i programi, mobilni tele-foni i oprema za ra~unalne mreè

2 godine 50%

Ostala nespomenuta imovina 10 godina 10%

Godi{nje amortizacijske stope mogu se podvostru~iti. Amortizacija se obra~unava pojedina~no. Amortizaciji ne podlijeè zemlji{te,

{uma i sli~na obnovljiva prirodna bogatstva, financijska imovina, spomenici kulture te umjetni~ka djela.

Ako porezni obveznik obra~unava amortizaciju u svoti niòj od porezno do-pustive, tako obra~unana amortizacija smatra se porezno priznatim rasho-dom.

Tro{ak amortizacije predmeta dugotrajne imovine priznaje se u porezni ras-hod od prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem je dugotrajna imovina stavljena u upotrebu.

Tro{ak amortizacije za prodanu, darovanu, na drugi na~in otu|enu ili uni{te-nu dugotrajnu imovinu priznaje se u porezni rashod do kraja mjeseca u kojem je dugotrajna imovina bila u upotrebi.

Neamortizirani tro{ak nabave dugotrajne imovine priznaje se u porezni ras-hod u poreznom razdoblju u kojemu je dugotrajna imovina prodana, darova-na, na drugi na~in otu|ena ili uni{tena. Iznimno, ako je tro{ak nabave iskazan u revaloriziranoj svoti u porezni rashod se priznaje neamortizirani tro{ak na-bave umanjen za revaloriziranu svotu koja je do trenutka prodaje, darovanja, otu|enja na drugi na~in i uni{tenja uklju~ena u prihode.

Ne priznaje se kao porezni rashod amortizacija obra~unana na otpisanu du-gotrajnu imovinu.

Amortizacija za osobne automobile i druga sredstva za osobni prijevoz pri-znaje se do 400.000,00 kuna tro{ka nabave po jednom sredstvu. Ako tro{ak nabave prema{uje navedenu svotu, amortizacija iznad navedene svote prizna-je se samo ako sredstvo sluì isklju~ivo za registriranu djelatnost najma ili pri-jevoza.

Dugotrajna se imovina, i nakon {to je u cijelosti otpisana, zadràva u eviden-ciji i iskazuje u knjigovodstvenim evidencijama (prema nabavnoj vrijednosti i


akumuliranoj amortizaciji) do trenutka prodaje, darovanja, drugog na~ina otu|enja ili uni{tenja.

Poreznom obvezniku koji u dugotrajnoj imovini ima evidentirana plovila, zra-koplove, apartmane i ku}e za odmor priznaje se kao rashod amortizacija ta-kve imovine pod sljede}im uvjetima:a) porezni obveznik je registriran za djelatnost iznajmljivanja i prijevoza plo-

vilima i zrakoplovima, odnosno za djelatnost iznajmljivanja apartmana i ku}e za odmor, i

b) po osnovi kori{tenja plovila i zrakoplova ostvaruje u poreznom razdoblju prihod najmanje u visini od 7% nabavne vrijednosti takve imovine, i

c) po osnovi kori{tenja apartmana i ku}e za odmor ostvaruje u poreznom raz-doblju prihod najmanje u visini od 5% nabavne vrijednosti takve imovine.

Porezni obveznik koji u poreznom razdoblju ne ispuni nabrojane uvjete duàn je za to porezno razdoblje uve}ati poreznu osnovicu za rashod amortizacije takve imovine, te za sve pripadaju}e tro{kove koji su nastali u svezi s kori{te-njem takve imovine. Poreznom obvezniku ~ija je imovina (plovila, zrakoplovi, apartmani i ku}e za odmor) u prethodnim poreznim razdobljima amortizirana priznaju se tro{kovi koji su nastali u svezi s kori{tenjem takve imovine ako u poreznom razdoblju ispunjava nabrojane uvjete. Ako porezni obveznik u po-reznom razdoblju ne ispuni te uvjete uve}ava mu se porezna osnovica za sve pripadaju}e tro{kove {to su nastali kori{tenjem takve imovine. Poreznom ob-vezniku koji koristi plovila, zrakoplove, apartmane i ku}e za odmor temeljem poslovnog najma priznaju se tro{kovi najma takve imovine, te tro{kovi nastali po osnovi kori{tenja te imovine pod uvjetom da je porezni obveznik u pore-znom razdoblju po osnovi kori{tenja takve imovine ostvario prihod najmanje u visini tro{kova najma. Ako porezni obveznik ne ispuni navedeni uvjet uve}a-va mu se porezna osnovica za tro{ak najma takve imovine i pripadaju}e tro{-kove nastale po osnovi kori{tenja takve imovine.

Ne priznaju se rashodi amortizacije za imovinu kojom se ne obavlja djelatnost.2. 70% tro{kova reprezentacije (ugo{}enja, darovi s ili bez utisnutog znaka tvrt-

ke ili proizvoda, tro{kovi odmora, sporta, rekreacije i razonode, zakupa auto-mobila, plovila, zrakoplova, ku}a za odmor), u visini tro{kova nastalih iz po-slovnog odnosa s poslovnim partnerom.

i Reprezentacijom se ne smatraju proizvodi i roba iz asortimana poreznog obveznika {to su prilago|eni za te svrhe s oznakom »nije za prodaju«, te drugi reklamni pred-meti s nazivom tvrtke, proizvoda i drugog oblika reklame (~a{e, pepeljare, stolnjaci, podmeta~i, olovke, rokovnici, upalja~i, privjesci i sli~no) dani za uporabu u prodaj-nom prostoru kupca, a ako se daju potro{a~ima, ne smatraju se reprezentacijom ako je njihova pojedina~na vrijednost, bez PDV-a, do 160,00 kn.

3. 30% tro{kova, osim tro{kova osiguranja i kamata, {to su nastali u svezi s vla-stitim ili unajmljenim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prije-voz (osobni automobil, plovilo, helikopter, zrakoplov i sl.) poslovodnih, ruko-vodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se na osnovi kori{tenja sredstava za osobni prijevoz ne utvr|uje pla}a.


4. Manjkove na imovini iznad visine utvr|ene odlukom Hrvatske gospodarske komore odnosno Hrvatske obrtni~ke komore u smislu propisa o porezu na dodanu vrijednost, po kojoj osnovi se ne pla}a porez na dohodak,

5. Rashode utvr|ene u postupku nadzora s pripadaju}im PDV-om, porezom na dohodak, prirezom porezu na dohodak, te obveznim doprinosima koji su na-stali u svezi skrivenih isplata dobiti, te izuzimanja dioni~ara, ~lanova dru{tva i fizi~kih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost od koje se pla}a porez na dobit, te s njima povezanim osobama.

6. Tro{kove prisilne naplate poreza ili drugih davanja. 7. Kazne koje izri~e mjerodavno tijelo. 8. Zatezne kamate izme|u povezanih osoba. 9. Povlastice i druge oblike imovinskih koristi {to su dane fizi~kim ili pravnim oso-

bama da nastane, odnosno ne nastane odre|eni doga|aj, tj. da se odre|ena radnja obavi, primjerice, bolje ili brè nego ina~e, ili da se propusti obaviti.

10. Rashode darovanja u naravi ili novcu, u~injena u tuzemstvu za kulturne, znan-st vene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, eko lo{ke i druge op}ekorisne svrhe udrugama i drugim osobama koje nave-dene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, ako su ve}a od 2% prihoda ostvarenog u prethodnoj godini. Iznimno, svota moè biti i ve}a od 2% prihoda prethodne godine ako je dana prema odlukama nadle`nih mini-starstva o provedbi financiranja posebnih programa i akcija.

i U darovanja spada i pla}anje tro{kova za zdravstvene potrebe fizi~kih osoba (opera-tivne zahvate, lije~enja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala) rje{avanje kojih nije pla}eno osnovnim, dopunskim, dodatnim i privatnim zdravstvenim osiguranjem niti na teret sredstava fizi~ke osobe, a pod uvjetom da je darovanje odnosno pla}anje tro{kova obavljeno na ìro-ra~un primatelja dara ili zdravstvene ustanove te na te-melju vjerodostojnih isprava.

i U darovanja se mogu uklju~iti i darovanja poreznih obveznika proizvo|a~a i trgova-ca hrane koji, u cilju spre~avanja uni{tavanja velikih koli~ina hrane i za{tite okoli{a, daruju hranu za socijalne, humanitarne i druge svrhe pomo}i, te osobama pogo|e-nim elementarnim nepogodama i prirodnim katastrofama, pod uvjetom da su ta darovanja izvr{ena u skladu s posebnim propisima. Porezni obveznik je duàn osigu-rati vjerodostojnu dokumentaciju na na~in utvr|en Op}im poreznim zakonom i po-sebnim propisima kako bi se nedvojbeno moglo utvrditi da je darovanje obavljeno za navedene svrhe. Smatra se da su ispunjeni uvjeti u smislu provedbe posebnih programa i akcija ako je darovanje hrane obavljeno u skladu s posebnim propisima Ministarstva poljoprivrede.

11. Kamate na zajmove dioni~ara i ~lanova dru{tva koje nisu porezno priznati rashod.

i Kamate na zajmove {to su primljeni od dioni~ara ili ~lana dru{tva koji drì najmanje 25% dionica, ili udjela u kapitalu ili glasa~kih prava u poreznom obvezniku, ako u poreznom razdoblju ti zajmovi prema{e ~etverostruku svotu udjela toga dioni~ara ili ~lana dru{tva u kapitalu ili glasa~kom pravu, utvr|enu u odnosu na svotu i razdoblje trajanja zajmova u poreznom razdoblju, osim kamate po kreditima od financijskih organizacija. Zajmovima dioni~ara ili ~lana dru{tva smatraju se i zajmovi tre}ih oso-ba za koje jam~i dioni~ar ili ~lan dru{tva, te zajmovi od povezanih osoba.


12. Kamate izme|u povezanih osoba.i Pri utvr|ivanju prihoda i rashoda od kamata kod povezanih osoba obra~unava se

kamata najmanje do visine kamatne stope koja bi se ostvarila izme|u nepovezanih osoba u trenutku odobrenja zajma. Kamatnu stopu utvr|uje se kao aritmeti~ka sre-dina prosje~nih kamatnih stopa na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgova~kim dru{tvima, a koje je Hrvatska narodna banka objavila u teku}oj kalendarskoj godini.

13. Rashode od vrijednosnih uskla|enja dionica i udjela (nerealizirani gubici), ako su bili iskazani u rashodima.

14. Iznos pove}anja porezne osnovice zbog promjene metode utvr|ivanja porez ne osnovice (obveznik poreza na dohodak koji postaje obveznikom poreza na dobit).

15. Vrijednosna uskla|enja i otpis potraìvanja.i Vrijednosna uskla|enja po osnovi ispravka vrijednosti potraìvanja od kupaca za is-

poru~ena dobra i obavljene usluge, priznaju se kao rashod ako je od dospije}a po-traìvanja do kraja poreznog razdoblja proteklo vi{e od 60 dana, a ista nisu napla-}ena do petnaestog dana prije dana podno{enja porezne prijave. Vrijednosno uskla |enje potraìvanja priznaje se ako je potraìvanje evidentirano u poslovnim knjigama kao prihod i ako su potraìvanja utuèna, ili se zbog njih vodi ovr{ni po-stupak, ako su prijavljena u ste~ajnom postupku nad du`nikom, ili ako je postignuta nagodba s du`nikom koji nije fizi~ka osoba ili povezana osoba u postupku sanacije ili ste~aja. Iznimno se priznaje otpis zastarjelih potraìvanja od nepovezanih osoba koja u svakom pojedinom poreznom razdoblju ne prelaze 5.000,00 kuna po poje-dinom du`niku koji nije fizi~ka osoba.

i U porezno priznate rashode kreditne institucije uklju~uje se iznos otpisa potraìva-nja od nepovezane fizi~ke osobe, u skladu s kriterijima i postupcima kreditne insti-tucije, po osnovi odobrenih stambenih kredita, te dospjele kamate iskazane u priho-dima do trenutka otpisa ako je utvr|eno da je otpis proveden radi olak{anja otplate kredita korisnicima kojima iznos mjese~ne otplatne rate ugroàva osnovne ìvotne potrebe, odnosno kako bi se sprije~ilo provo|enje ovrhe od strane kreditne institu-cije nad jedinom stambenom nekretninom u kojoj korisnik kredita ima prijavljeno prebivali{te i u kojoj trajno boravi. Kreditna institucija moè primijeniti ove odredbe o priznavanju otpisa potraìvanja i iz drugih ekonomskih, odnosno gospodarskih i socijalno opravdanih razloga, u skladu s kriterijima i postupcima kreditne institucije, pod uvjetom da ih primijeni na isti na~in na sve korisnike stambenih kredita. Iznim-no, u porezno priznate rashode uklju~uje se iznos otpisa potraìvanja od nepoveza-ne osobe, u skladu s kriterijima i postupcima kreditne institucije, po osnovi odobre-nih poduzetni~kih kredita, te dospjele kamate iskazane u prihodima do trenutka otpisa ako je utvr|eno da obveze po odobrenim kreditima bitno ugroàvaju razvoj investicijskih projekata ili bitno ugroàvaju nastavak poduzetni~ke aktivnosti, odnos-no dovode do prestanka obavljanja djelatnosti.

i Ako je tijekom poreznog razdoblja fizi~koj osobi ispla}en predujam dobiti, a istekom tog poreznog razdoblja ostvarena dobit nije dostatna za pokri}e takvog predujma, tada se nastala razlika smatra primitkom {to se oporezuje u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak.

16. Vrijednosna uskla|enja zaliha.17. Vrijednosna uskla|enja financijske imovine.


18. Tro{kove rezerviranja Kao rashod priznaju se rezerviranja za rizike i tro{kove na temelju zakona

ili drugog propisa i rezerviranja koja su uvjetovana ugovorima (rezerviranja za otpremnine, rezerviranja za tro{kove obnavljanja prirodnih bogatstava, rezerviranja za tro{kove u jamstvenim rokovima i rezerviranja za tro{kove po zapo~etim sudskim sporovima),

Kao rashod priznaju se rezerviranja za neiskori{tene godi{nje odmore, su-kladno ra~unovodstvenim propisima. Ta se rezerviranja obvezno ukidaju u sljede}em poreznom razdoblju,

Rezerviranja kod banaka za rizike od potencijalnih gubitaka priznaju se kao rashod u obra~unanoj svoti, ali najvi{e do visine koju odre|uju propisi Hrvatske narodne banke,

Rezerviranja kod osiguravaju}ih dru{tava koja se obvezatno formiraju u skla-du sa zakonom koji ure|uje osiguranje priznaju se osiguravaju}em dru{t vu kao rashod u obra~unanim svotama, ali najvi{e do visine ili gornje granice, u skladu sa zakonom koji ure|uje osiguranje.

i Ukidanje ili uporaba rezervacija priznaje se tako da se prihodi izuzmu i rashodi pri-znaju, s time da u poreznu osnovicu nisu ponovno uklju~eni prihodi i rashodi koji su prethodno pove}avali ili smanjivali poreznu osnovicu, osim ako nije druk~ije odre|e-no Zakonom o porezu na dobit.

19. Sve druge rashode koji nisu izravno u svezi s ostvarivanjem dobiti i druge svo-te pove}anja porezne osnovice koje nisu bile uklju~ene u poreznu osnovicu.

20. Pove}anja dobiti za ostale prihode i druga pove}anja dobiti.i Za nabrojane rashode, osim za rashode pod to~kama 5. i 9, porezna osnovica se ne

pove}ava kada se sukladno Zakonu o porezu na dohodak obra~unava i pla}a porez na dohodak.

—SMANJENJE DOBITI/POVE]ANJE POREZNOG GUBITKA ZA:

1. prihode od dividendi i udjela u dobiti,i Takvim se prihodima smatraju prihodi: a) ~iji je isplatitelj obveznik pla}anja poreza na dobit, ili istovjetne vrste poreza, b) ~iji je isplatitelj osnovan kao dru{tvo s pravnim oblikom usporedivim s dru{tvom

kapitala, trgova~kim dru{tvom, odnosno dru{tvom ili drugom osobom ~iji je pravni oblik i na~in obra~una i pla}anja poreza usporediv s obveznicima poreza na dobit prema Zakonu o porezu na dobit,

c) koji isplatitelju nisu porezno priznati rashod, odnosno odbitak. Kad su prihodi od dividendi ili udjela u dobiti ostvareni iz dràva ~lanica EU smatra

se da su ispunjeni uvjeti iz to~ke a) i b) ako je isplatitelj: a) obveznik jednog od poreza za koji se primjenjuje zajedni~ki sustav oporezivanja

koji vrijedi za mati~na dru{tva i povezana dru{tva iz razli~itih dràva ~lanica EU,


b) dru{tvo koje poprima jedan od oblika na koji se primjenjuje zajedni~ki sustav oporezivanja {to vrijedi za mati~na dru{tva i povezana dru{tva iz razli~itih dràva ~lanica EU, i

c) rezident dràve ~lanice EU u skladu s pravom te dràve i ne odnosi se na reziden-te izvan EU prema me|unarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog opore-zivanja {to su sklopljeni s dràvama ne~lanicama.

2. prihode od vrijednosnih uskla|enja dionica i udjela (nerealizirani dobici) ako su bili uklju~eni u poreznu osnovicu,

3. prihode od napla}enih otpisanih potraìvanja koja su u prethodnim poreznim razdobljima bila uklju~ena u poreznu osnovicu, a nisu isklju~ena iz porezne osnovice kao porezno priznati rashod,

4. rashode ranijih razdoblja koji su bili uklju~eni u poreznu osnovicu,5. svotu amortizacije koja nije bila porezno priznata u ranijim razdobljima, 6. iznos smanjenja porezne osnovice zbog promjene metode utvr|ivanja porez ne

osnovice (obveznik poreza na dohodak koji postaje obveznikom poreza na dobit),7. dràvnu potporu za obrazovanje i izobrazbu,8. dràvnu potporu za istraìva~ko razvojne projekte,9. iznos razlike izme|u ostvarenih bespovratnih nov~anih sredstava ispla}enih iz

fon do va EU i dràvnog prora~una RH za provedbu mjere trajne obustave ribo-lovne ak tiv nosti uz uni{tenje plovila i neamortiziranog tro{ka nabave uni{te-nog plovila,

10. reinvestiranu dobit, osim ako nije ostvarena iz bankarskog ili financijskog ne-bankarskog sektora (kreditne institucije, financijske institucije, kreditne unije, investicijska dru{tva, dru{tva za osiguranje i reosiguranje, leasing dru{tva, in-stitucije za platni promet i institucije za elektroni~ki novac).

i Reinvestirana dobit je dobit {to je ostvarena u poreznom razdoblju kojom se u sud-skom registru pove}ava temeljni kapital u svrhe investiranja i razvoja, u skladu s odredbama Zakona o trgova~kim dru{tvima, a koja je jednaka iznosu izvr{enih inve-sticija u dugotrajnu imovinu s ciljem o~uvanja postoje}ih radnih mjesta i za koju se rashodi u cijelosti utvr|uju kao porezno priznati. Umanjenje porezne osnovice moè se primijeniti u postupku podno{enja prijave poreza na dobit za prethodnu godinu. Porezni obveznik koji smanjuje poreznu osnovicu mora uz poreznu prijavu, najkasni-je 6 mjeseci nakon isteka roka za podno{enje prijave, nadle`noj ispostavi Porezne uprave dostaviti dokaz da je temeljni kapital pove}ao s dobiti {to ju je ostvario u prethodnoj godini, i to minimalno u iznosu investicija u dugotrajnu imovinu u pret-hodnoj godini s ciljem o~uvanja postoje}ih radnih mjesta.

i Porezni obveznik koji je na spomenuti na~in dobit reinvestirao duàn je zadràti broj radnika s po~etka poreznog razdoblja za koje se iskazuje umanjenje porezne osno-vice po osnovi reinvestirane dobiti, i to najmanje 2 godine nakon proteka toga raz-doblja (2 godine nakon godine u kojoj je osnovica poreza na dobit umanjena)

i Porezni obveznici koji koriste poreznu olak{icu prema Zakonu o poticanju investicija i unapre|enju investicijskog okruènja i Zakona o poticanju ulaganja ne mogu te-meljem istih investicija u dugotrajnu imovinu koristiti poreznu olak{icu za reinvesti-ranu dobit.


—PRENESENI POREZNI GUBITAK

Porezni gubitak prenosi se i nadokna|uje umanjivanjem porezne osnovice u slje-de}ih 5 godina, ako Zakon o porezu na dobit ne odre|uje druk~ije. Ako se pre-nosi pravo za nadoknadu gubitka pri spajanjima, pripajanjima i podjelama na pravne sljednike tijekom poreznog razdoblja, pravo na prijenos gubitka po~inje te}i u razdoblju u kojemu je pravni sljednik stekao pravo na prijenos gubitka.

—OLAK[ICE, OSLOBO\ENJA I POTICAJI

Porezne olak{ice i oslobo|enja za porezne obveznike koji obavljaju djelatnost na potpomognutim podru~jima i podru~ju Grada Vukovara (potpore male vrijednosti).

Olak{ice i oslobo|enja za porezne obveznike u slobodnim zonama. Olak{ice prema Zakonu o poticanju ulaganja.

Porezna osnovica u poslovanju izme|u povezanih osoba rezidenta i nere-zidenta:Ako se izme|u povezanih osoba u njihovim poslovnim odnosima ugovore takve cije-ne ili drugi uvjeti koji se razlikuju od cijena ili drugih uvjeta {to bi se ugovorili izme|u nepovezanih osoba, tada se sva dobit u svoti u kojoj bi bila ostvarena uklju~uje u poreznu osnovicu povezanih osoba.

i Povezanim osobama smatraju se osobe kod kojih jedna osoba sudjeluje izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu druge osobe, ili iste osobe sudjeluju izravno ili neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu dru{tva.

i Poslovni odnosi izme|u povezanih osoba priznat }e se samo ako porezni obveznik posjeduje i na zahtjev Porezne uprave pruì podatke i informacije o povezanim oso-bama i poslovnim odnosima s tim osobama, metodama kojima se koristi za utvr|iva-nje usporedivih trì{nih cijena i razlozima za odabiranje konkretnih metoda.

Pri utvr|ivanju i procjeni jesu li poslovni odnosi izme|u povezanih osoba ugovoreni po trì{nim cijenama moè se koristiti jedna od sljede}ih metoda:

a) Metoda usporedivih nekontroliranih cijena po kojoj se cijene za proda-ne proizvode, robu ili usluge u kontroliranim poslovima uspore|uju s onima u nekontroliranim poslovima i usporedivim okolnostima.

b) Metoda trgova~kih cijena po kojoj se utvr|uje cijena po kojoj se roba na-bav ljena od povezanih osoba prodaje nepovezanim osobama. Tako utvr|ena cijena umanjuje se za odgovaraju}u bruto trgova~ku marù koja se moè posti}i u postoje}im trì{nim uvjetima. Dobiveni ostatak je cijena po kojoj je roba mogla biti nabavljena od nepovezanih osoba.

c) Metoda dodavanja bruto dobiti na tro{kove po kojoj se prvo utvr|uju tro{kovi proizvoda, poluproizvoda ili usluga koje je imala osoba koja je proiz-vode, poluproizvode ili usluge prodala drugoj povezanoj osobi. Na tako utvr-|ene tro{kove dodaje se odgovaraju}a bruto dobit koja se moè posti}i u postoje}im trì{nim uvjetima. Tako dobiveni iznos je cijena po kojoj su proiz-vodi, poluproizvodi ili usluge mogli biti nabavljeni od nepovezanih osoba.


d) Metoda podjele dobiti po kojoj se eliminira u~inak posebnih uvjeta na do-bit u poslovima izme|u povezanih osoba. Ova eliminacija provodi se utvr|iva-njem podjele dobiti koju bi nepovezane osobe o~ekivale sudjelovanjem u jed-nom ili vi{e poslova. Po metodi podjele dobiti najprije se utvr|uje podjela dobiti izme|u povezanih osoba u jednom ili vi{e poslova u kojima te osobe sudjeluju. Nakon toga procjenjuje se podjela dobiti do koje bi do{lo da su u poslu u postoje}im trì{nim uvjetima sudjelovale nepovezane osobe te se tako utvr|eni udjeli u dobiti raspore|uju na povezane osobe.

e) Metoda neto dobitka po kojoj se ispituje ostvarena neto dobit u odnosu na neku osnovu kao {to su ukupni tro{kovi, prihodi od prodaje, imovina ili vlasti-ti kapital koju jedna osoba ostvaruje u poslovima s jednom ili vi{e povezanih osoba. Tako ostvarena neto dobit uspore|uje se s neto dobitkom sli~nih oso-ba u sli~nim okolnostima.

Porezna osnovica poslovnih jedinica nerezidenata je dobit utvr|ena prema Zakonu o porezu na dobit koja se moè pripisati poslovnoj jedinici u Republici Hrvatskoj. Pri utvr|ivanju porezne osnovice, dobit po-slovne jedinice mora odgovarati onoj dobiti koju bi ostvarila poslovna jedinica kad bi bila zasebno i nezavisno dru{tvo koje se bavi istim ili sli~nim poslova-njem pod istim ili sli~nim okolnostima, te kad bi poslovala potpuno samostal-no s dru{tvom ~ija je poslovna jedinica.

Ove odredbe odnose se i na povezane osobe rezidente ako jedna od povezanih osoba:1. ima povla{teni porezni status, odnosno pla}a porez na dobit po stopama koje

su niè od propisane stope, ili je oslobo|ena od pla}anja poreza na dobit, ili2. u poreznom razdoblju ima pravo na prijenos poreznog gubitka iz prethodnih

poreznih razdoblja.

Porez na dobit pri spajanju, podjeli imovine, zamjeni dionica i prijenosu iz razli~itih dràva ~lanica EU:

i Trgova~kim dru{tvom rezidentom dràve ~lanice EU smatra se dru{tvo koje: 1. je rezident dràve ~lanice EU u skladu s pravom te dràve, 2. ima jedan od oblika za koji se primjenjuje zajedni~ki sustav oporezivanja koji vrijedi

za spajanja, podjelu, djelomi~nu podjelu, prijenos imovine i zamjenu dionica dru-{tava iz razli~itih dràva ~lanica EU, te za prijenos sjedi{ta europskog dru{tva (SE) ili europske zadruge (SCE) izme|u dràva ~lanica,

3. je obveznik jednog od poreza za koji se primjenjuje zajedni~ki sustav oporezivanja koji vrijedi za spajanja, podjelu, djelomi~nu podjelu, prijenos imovine i zamjenu dionica dru{tava iz razli~itih dràva ~lanica EU, te za prijenos sjedi{ta SE ili SCE iz-me|u dràva ~lanica prema popisu u dodatku koji je sastavni dio Pravilnika o po-rezu na dobit kojeg donosi ministar financija.

To~ke 1. – 3. ne odnose se na dru{tva koja su oslobo|ena pla}anja poreza ili imaju mogu}nost izbora.

Preneseno dru{tvo, dru{tvo preuzimatelj i ~lan dru{tva obvezni su Poreznoj upravi prijaviti spajanje, podjelu, djelomi~nu podjele, prijenos imovine i zamje-nu dionica.


Kod spajanja, podjele, djelomi~ne podjele ili zamjene dionica ne oporezuje se dodje-la vrijednosnih papira dru{tva preuzimatelja ~lanovima prenesenog dru{tva u zamje-nu za vrijednosne papire koji predstavljaju kapital prenesenog dru{tva.

Spajanje i podjela:Dobit se ne oporezuje, a gubitak se ne priznaje ako se u prenesenom dru{tvu na dan spajanja, podjele ili djelomi~ne podjele ostvaruje dobit ili gubitak {to se odnosi na prenesenu imovinu i obveze.

i Kod spajanja, podjele ili djelomi~ne podjele porezni obveznik u poreznom razdoblju koje prethodi spajanju, podjeli ili djelomi~noj podjeli, iskazuje skrivene pri~uve, koje se ne oporezuju u trenutku spajanja, podjele ili djelomi~ne podjele, ali se pove}anoj amortizaciji su~eljavaju prihodi u istom iznosu.

i Dru{tvo preuzimatelj moè preuzeti rezerviranja koje je stvorilo preneseno dru{tvo, te prava i obveze u svezi s tim rezerviranjima pod istim uvjetima {to bi vrijedili u prene-senom dru{tvu da do prijenosa nije do{lo. Dru{tvo preuzimatelj moè preuzeti porez-ne gubitke pod istim uvjetima koji bi vrijedili u prenesenom dru{tvu, da do prijenosa nije do{lo.

Dru{tvu preuzimatelju se ne oporezuju dobici {to ih ostvari kod ukidanja udjela u kapitalu prenesenog dru{tva ako je prije spajanja, podjele ili djelomi~ne podjele ima-lo udjele u kapitalu prenesenog dru{tva. Dobit se ne oporezuje a gubitak se ne priznaje ako ih ~lan dru{tva ostvari prilikom spajanja, podjele ili djelomi~ne podjele pri zamjeni vrijednosnih papira prenesenog dru{tva za vrijednosne papire dru{tva preuzimatelja.

i Ta se odredba ne primjenjuje ako je ~lan dru{tva rezident RH i primi naknadu u novcu, ili ako nije rezident RH,a imatelj je vrijednosnih papira u prenesenom dru{tvu i dru{tvu preuzimatelju preko poslovne jedinice koju ima u Republici Hrvatskoj.

Ako dru{tvo preuzimatelj ima vi{e od 10% vlasni~kog udjela u kapitalu prenesenog dru{tva kapitalni dobici {to ih ostvari zbog ukidanja udjela u kapitalu se ne oporezuju. Kod spajanja, podjele, djelomi~ne podjele ili zamjene dionica dodjela vrijednosnih papira dru{tva preuzimatelja ~lanovima prenesenog dru{tva u zamjenu za vrijednos-ne papire koji predstavljaju kapital prenesenog dru{tva ne oporezuje se. Kod spajanja, podjele, djelomi~ne podjele ili zamjene dionica ne oporezuje se dodje-la vrijednosnih papira dru{tva preuzimatelja ~lanovima prenesenog dru{tva u zamje-nu za vrijednosne papire koji predstavljaju kapital prenesenog dru{tva.

i Preneseno dru{tvo i dru{tvo preuzimatelj ostvaruju nabrojena prava ako su rezidenti RH ili rezidenti druge dràve ~lanice EU, i to pod sljede}im uvjetima:

1. preneseno dru{tvo i dru{tvo preuzimatelj rezidenti su RH, neovisno o tome je li gospodarska cjelina prenesenog dru{tva u RH ili u drugoj dràvi ~lanici EU,

2. preneseno dru{tvo je rezident druge dràve ~lanice EU, a dru{tvo preuzimatelj je rezident RH, s time da nakon spajanja, podjele ili djelomi~ne podjele prenesena imovina i obveze, rezerviranja, pri~uve i gubici ne pripadaju poslovnoj jedinici dru{-tva preuzimatelja izvan RH,


Prijenos imovine:Ako se kod prijenosa imovine u prenesenom dru{tvu ostvaruje dobit ili gubitak koja se pripisuje prenesenoj gospodarskoj cjelini ta se dobit ili gubitak ne oporezuje.

i Dru{tvo preuzimatelj moè preuzeti rezerviranja koje je stvorilo preneseno dru{tvo, te prava i obveze u svezi s tim rezerviranjima pod istim uvjetima koja su vrijedila u pre-nesenom dru{tvu, ako se pripisuju prenesenoj gospodarskoj cjelini.

i Dru{tvo preuzimatelj moè preuzeti porezne gubitke pod istim uvjetima koji bi vrije-dili u prenesenom dru{tvu, ako se pripisuju prenesenoj gospodarskoj cjelini.

Kad preneseno tuzemno dru{tvo prenosi dio ili cijelu gospodarsku cjelinu na dru{tvo preuzimatelja sa sjedi{tem u dràvi ~lanici EU u zamjenu za dionice dru{tva preuzi-matelja razlika koja nastaje se ne oporezuje, a pod uvjetom da dru{tvo preuzimatelj nastavi obavljati djelatnost u tuzemstvu putem poslovne jedinice. Kad preneseno dru{tvo sa sjedi{tem u dràvi ~lanici EU, koje u tuzemstvu obavlja djelatnost putem poslovne jedinice, prenosi dio ili cijelu gospodarsku cjelinu na dru{-tvo preuzimatelja u drugoj dràvi ~lanici u zamjenu za dionice prenesenog dru{tva, razlika koja nastaje izme|u trì{ne vrijednosti prenesene gospodarske cjeline i njezine porezne vrijednosti se ne oporezuje, a pod uvjetom da dru{tvo preuzimatelj nastavi obavljati djelatnost u tuzemstvu putem poslovne jedinice.

i Ako dru{tvo preuzimatelj ne nastavi obavljati djelatnost pod spomenutim uvjetima, ili u roku 5 godina od dana prijenosa otu|i prenesenu gospodarsku cjelinu, oporezuje se pozitivna razlika koja nastaje izme|u fer-vrijednosti prenesene gospodarske cjeline i njezine porezne vrijednosti.

i Preneseno dru{tvo i dru{tvo preuzimatelj ostvaruju nabrojana prava pod uvjetom da su rezidenti RH ili rezidenti druge dràve ~lanice EU, i to:

1. ako su preneseno dru{tvo i dru{tvo preuzimatelj rezidenti RH za prijenos gospodar-ske cjeline u RH, ili u drugoj dràvi ~lanici EU,

2. ako je preneseno dru{tvo rezident druge dràve ~lanice EU, a dru{tvo preuzimatelj je rezident RH, za prijenos gospodarske cjeline koja je u RH, i to samo ako nakon prijenosa prenesena imovina i obveze, rezerviranja, pri~uve i gubici ne pripadaju poslovnoj jedinici dru{tva preuzimatelja izvan RH,

3. ako je dru{tvo preuzimatelj rezident druge dràve ~lanice EU, a preneseno dru{tvo rezident RH ili druge dràve ~lanice EU, a pod uvjetom da nakon prijenosa prene-sena imovina i obveze, rezerviranja, pri~uve i gubici pripadaju poslovnoj jedinici dru{tva preuzimatelja u RH.

Prijenos poslovne jedinice:Ako spajanje, podjela, djelomi~na podjela ili prijenos imovine uklju~uje stalnu poslov-nu jedinicu prenesenog dru{tva koja je u drugoj dràvi ~lanici EU dràva ~lanica u kojoj preneseno dru{tvo ima sjedi{te ne}e oporezivati dobit te poslovne jedinice. Preneseno dru{tvo moè uklju~iti gubitke poslovne jedinice koji nisu bili nadokna|eni.

3. dru{tvo preuzimatelj je rezident druge dràve ~lanice EU, a preneseno dru{tvo re-zident RH ili druge dràve ~lanice EU, s time da nakon spajanja, podjele ili djelomi~-ne podjele prenesena imovina i obveze, rezerviranja, pri~uve i gubici pripadaju poslovnoj jedinici dru{tva preuzimatelja u RH.


i Kod spajanja, podjele, djelomi~ne podjele ili prijenosa imovine dràva ~lanica EU u kojoj poslovna jedinica ima sjedi{te i dràva ~lanica u kojoj dru{tvo preuzimatelj ima sjedi{te na takav prijenos primjenjuju se odredbe ~lanka 20.a – 20.o Zakona o porezu na dobit (uglavnom se odnose na neoporezivanje dobiti kad poslovna jedinica nastav-lja djelatnost u dràvi ~lanici EU u kojoj je dotad obavljala djelatnost). Isto se primje-njuje kad je stalna poslovna jedinica u istoj dràvi ~lanici EU u kojoj je dru{tvo preuzi-matelj rezident. Iznimno, kad dràva ~lanica dru{tva koje se prenosi primjenjuje na~elo oporezivanja svjetske dobiti tada ima pravo oporezivanja bilo koje dobiti ili kapitalnih dobitaka stalne poslovne jedinice {to su posljedica spajanja, podjele, djelomi~ne po-djele ili prijenosa imovine, a pod uvjetom da ura~una porez koji bi bio obra~unan na tu dobit ili kapitalne dobitke u dràvi ~lanici EU u kojoj je stalna poslovna jedinica.

Prijenos sjedi{ta Europskog dru{tva ili Europske zadruge: Dobit od imovine i obveza Europskog dru{tva (SE) i Europske zadruge (SCE) se ne oporezuje u dràvi ~lanici iz koje je sjedi{te preneseno ako se sjedi{te SE ili SCE pre-nese iz jedne u drugu dràvu ~lanicu EU, pod uvjetom da ta dru{tva ostaju povezana sa stalnom poslovnom jedinicom tog SE ili SCE dru{tva u dràvi ~lanici iz koje je sje-di{te preneseno.

Zamjena dionica i udjela:Ako ~lan preuzetog dru{tva pri zamjeni dionica i udjela ostvaruje kapitalne dobitke ti se dobici ne oporezuju. Kad je zamjenom vrijednosnih papira preuzetog dru{tva ostvaren gubitak takav se gubitak ne priznaje u svrhu oporezivanja. Ako je ~lanu dru{tva pla}eno novcem tad je obveznik poreza na dobit u dijelu {to se odnosi na pla}anju u novcu, pri ~emu se ostvareni dobitak ili gubitak u razmjernom dije-lu pripisuje gotovinskom pla}anju i fer-vrijednosti vrijednosnih papira dru{tva stjecatelja.

i Ove se odredbe primjenjuje kad su dru{tvo stjecatelj i preuzeto dru{tvo rezident RH i/ili rezidenti druge dràve ~lanice EU i ako je ~lan dru{tva rezident RH, ili ako nije rezi-dent RH, a imatelj je vrijednosnih papira preuzetog dru{tva i dru{tva stjecatelja preko poslovne jedinice u RH.

II. POREZNA OSNOVICA POREZA PO ODBITKUPorezna osnovica poreza po odbitku je bruto iznos naknade {to je tuzemni isplatitelj pla}a nerezidentu – inozemnom primatelju.

POREZNA STOPA I. POREZNA STOPA POREZA NA DOBIT20% na utvr|enu poreznu osnovicu.

II. POREZNA STOPA POREZA PO ODBITKU 12% na dividende i udjele u dobiti, 15% na autorska prava i druga prava intelektualnog vlasni{tva, 15% na usluge istraìvanja trì{ta, poreznog i poslovnog savjetovanja i revizorske

usluge {to su pla}ene inozemnim osobama, 15% na kamate,


20% na sve vrste usluga koje nisu gore nabrojane, a koje su pla}ene osobama koje imaju sjedi{te ili mjesto stvarne uprave, odnosno nadzora poslovanja u drà-vama koje se smatraju poreznim uto~i{tima ili financijskim centrima, osim dràva ~lanica Europske unije, te dràva s kojima je Republika Hrvatska sklopila i primje-njuje ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, a dràva je objavljena na Popisu dràva koji donosi ministar financija i koji se objavljuje na internetskim stranicama Ministarstva financija i Porezne uprave Republike Hrvatske.

i Porez po odbitku pla}a se po niòj stopi ako je u primjeni ugovor o izbjegavanju dvo-strukog oporezivanja s dràvom u kojoj je sjedi{te inozemnog primatelja dividende, udjela u dobiti, naknade ili kamate. Za primjenu odredbi iz ugovora obrazac »Zahtjev« treba biti ovjeren od nadle`nog inozemnog poreznog tijela. Ovjereni zahtjev podnosi se prije svake isplate. Iznimno, ako se radi o u~estalim isplatama, ovjereni Zahtjev podnosi se pri prvoj isplati, a potom ga je potrebno podnositi svakih dvanaest mjeseci.

i Od dana prijema RH u EU porez po odbitku na dividende i udjele u dobiti ne pla}a se kad se dividende i udjeli u dobiti ispla}uju dru{tvu koje ima jedan od oblika na koji se primjenjuje zajedni~ki sustav oporezivanja {to vrijedi za mati~na dru{tva i povezana dru{tva iz razli~itih dràva ~lanica EU, a pod uvjetom da taj primatelj dividende ili udjela u dobiti u neprekidnom razdoblju od 24 mjeseca ima najmanje 10% udjela u kapitalu dru{tva koje ispla}uje dividendu ili udio u dobiti.

Porezne stope na autorske naknade, kamate, dividende i udjele u dobiti u ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja {to ih je RH sklopila s drugim dràvama.

R.Br. Dràva

Datum primjeneugovora

Autorskenaknade Kamate Dividende i udjeli u dobiti

Porez na stopa

Porez na stopa

Postotak udjela primatelja u ukupnom kapitalu

dru{tva

Porezna stopa

1 Albanija 01.01.1998. 10% 10% neovisno o udjelu 10%

2 Armenija 01.01.2011. 5% 10% manje od 25%25% i vi{e

10% 0%

3 Austrija 01.01.2002. 0% 5% manje od 10%10% i vi{e

15% 0%

4 Azerbajdàn 01.01.2014 10% 10% manje od 25%25% i vi{e

10%5%

5 Belgija 01.01.2005. 0% 10% manje od 10%10% i vi{e

15% 5%

6 Bjelorusija 01.01.2005. 10% 10% manje od 25%25% i vi{e

15% 5%

7 Bosna i Hercegovina 01.01.2006. 10% 10% manje od 25%25% i vi{e

10% 5%

8 Bugarska 01.01.1999. 0% 5% neovisno o udjelu 5%

9 Crna Gora 01.01.2005. 10% 10% manje od 25%25% i vi{e

10% 5%

10 ê{ka Republika 01.01.2000. 10% 0% neovisno o udjelu 5%


2 Obra~unava se na bruto iznosa naknada za kori{tenje ili za pravo kori{tenja bilo kakve industrij-ske, komercijalne ili znanstvene opreme.

3 Obra~unava se na bruto iznos kamata po osnovi zajmova {to ih odobre banke i osiguravaju}a dru{tva.

4 Obra~unava se na bruto iznos naknada i kamata u svim drugim slu~ajevima.5 Obra~unava se na bruto iznos kamata u slu~aju kad su kamate nastale u dràvi ugovornici i

ispla}ene na svaki zajam bilo koje vrste koji je odobrila banka druge dràve ugovornice.6 Obra~unava se na bruto iznos kamata u svim drugim slu~ajevima.7 Obra~unava se na bruto iznos dividendi ako je stvarni korisnik dividendi dru{tvo u ~ijem je

izravnom vlasni{tvu najmanje 10% kapitala dru{tva koje ispla}uje dividende u slu~aju kad je potonje dru{tvo rezident izraela, a dividende se ispla}uju iz dobiti koja je podlo`na oporeziva-nju u izraelu po stopi niòj od uobi~ajene stope izraelskog poreza na dobit dru{tava.

R.Br. Dràva



Porez na stopa

Porez na stopa


dru{tva

Porezna stopa

11 île 01.01.2005. 5%2

10%45%3

15%4 manje od 20%

20% i vi{e15% 5%

12 Danska 01.01.2010. 10% 5% manje od 25%25% i vi{e

10% 5%

13 Estonija 01.01.2005. 10% 10% manje od 10%10% i vi{e

15% 5%

14 Finska 08.10.1991. 10% 0% manje od 25%25% i vi{e

15% 5%

15 Francuska 01.10.2006. 0% 0% manje od 10%10% i vi{e

15% 0%

16 Gr~ka 01.01.1999. 10% 10% manje od 25%25% i vi{e

10% 5%

17 Gruzija 01.01.2014. 5% 5% neovisno o udjelu 5%18 Indonezija 01.01.2013. 10% 10% neovisno o udjelu 10%

19 Iran 01.01.2009 5% 5% manje od 25%25% i vi{e

10% 5%

20 Irska 01.01.2004. 10% 0% manje od 10%10% i vi{e

10% 5%

21 Indija 01.01.2016. 10% 10% manje od 10%10% i vi{e

15% 5%

22 Island 01.01.2012. 10% 10% manje od 10%10% i vi{e

10% 5%

23 Italija 01.01.2010. 5% 10% neovisno o udjelu 15%

24 Izrael 01.01.2008. 5% 5%5

10%6

manje od 10%10% – 25%25% i vi{e

15%10%7

5%

25 Jordan 01.01.2007. 10% 10% manje od 25%25% i vi{e

10% 5%

26 Ju`noafri~ka Republika 01.01.1998. 5% 0% manje od 25%

25% i vi{e10% 5%

27 Kanada 01.01.2000. 10% 10% manje od 25%25% i vi{e

15% 5%


R.Br. Dràva



Porez na stopa

Porez na stopa


dru{tva

Porezna stopa

28 Katar 01.01.2010. 10% 0% neovisno o udjelu 0% 29 Kina 01.01.2002. 10% 10% neovisno o udjelu 5%

30 Republika Koreja 01.01.2007. 0% 5% manje od 25%25% i vi{e

10% 5%

31 Kuvajt 1.1.2004. 10% 0% neovisno o udjelu 0%

32 Latvija 01.01.2002. 10% 10% manje od 25%25% i vi{e

10% 5%

33 Litva 01.01.2002. 10% 10% manje od 10%10% i vi{e

15% 5%

34 Ma|arska 01.01.1999. 0% 0% manje od 25%25% i vi{e

10% 5%

35 Makedonija 01.01.1997. 10% 10% manje od 25%25% i vi{e

15% 5%

36 Malezija 01.01.2005. 10% 10% manje od 10%10% i vi{e

10% 5%

37 Malta 01.01.2000. 0% 0% neovisno o udjelu 5%

38 Maroko 01.01.2013. 10% 10% manje od 25%25% i vi{e

10%8%

39 Mauricijus 01.01.2004. 0% 0% neovisno o udjelu 0%

40 Moldova 01.01.2007. 5% 5% manje od 25%25% i vi{e

10% 5%

41 Nizozemska 01.01.2002. 0% 0% manje od 10%10% i vi{e

15% 0%

42 Njema~ka 01.01.2007. 0% 0% manje od 10%10% i vi{e

15% 5%

43 Norve{ka 08.10.1991. 10% 0% neovisno o udjelu 15%44 Oman 01.01.2012. 10% 5% u svim slu~ajevima 0%

45 Poljska 01.01.1997. 10% 10% manje od 25%25% i vi{e

15% 5%

46 Portugal 01.01.2016 10% 10% manje od 25%25% i vi{e

10% 5%

47 Rumunjska 01.01.1997. 10% 10% neovisno o udjelu 5%

48 Ruska Federacija 01.01.1998. 10% 10% manje od 25%25% i vi{e

10% 5%

49 San Marino 01.01.2006. 5% 10% manje od 25%25% i vi{e

10% 5%

50 Sirija 1.1.2010. 12% 10% manje od 10%10% i vi{e

10% 5%

51 Slova~ka 01.01.1997. 10% 10% manje od 25%25% i vi{e

10% 5%

52 Slovenija 01.01.2006. 5% 5% neovisno o udjelu 5%


R.Br. Dràva



Porez na stopa

Porez na stopa


dru{tva

Porezna stopa

53 Srbija 01.01.2005. 10% 10% manje od 25%25% i vi{e

10% 5%

54 [panjolska 01.01.2007. 0% 0% manje od 25%25% i vi{e

15% 0%

55 [vedska 08.10.1991. 0% 0% manje od 25%25% i vi{e

15% 5%

56 [vicarska 01.01.2000. 0% 5% manje od 25%25% i vi{e

15% 5%

57 Turkmenistan 01.01.2016 10% 10% 10% 10%58 Turska 01.01.2001. 10% 10% neovisno o udjelu 10%

59 Ukrajina 01.01.2000. 10% 10% manje od 25%25% i vi{e

10% 5%

60Ujedinjeno Kraljev-stvo Velike Britanije i Sjeverne Irske

01.01.2016 5% 5%

25% i vi{e8 5%ako se dividende ispla-

}uju iz neoporezive dobiti (dohotka) po osnovi nekretnina

15%

u svim drugim slu~aje-vima 10%

NAPOMENA: Porezne stope iz tablice odnose se na pravne i fizi~ke osobe.

OSLOBOĐENJA / OLAKŠICE / POTICAJIPOREZNE OLAK[ICE ZA POREZNE OBVEZNIKE KOJI OBAVLJAJU DJELATNOST NA POTPOMOGNUTIM PODRU^JIMA I NA PODRU^JU GRADA VUKOVARA (potpore male vrijednosti):Poreznu olak{icu dodjeljuje ministarstvo nadle`no za regionalni razvoj i ministarstvo nadle`no za poljoprivredu ako korisnik potpore obavlja djelatnost poljoprivrede ili djelatnost ribarstva i akvakulture. Porezni obveznici korisnici potpore iznos porezne olak{ice iskazuju kao umanjenje porezne obveze u godi{njoj prijavi poreza na dobit.Obveznik poreza na dobit iznos porezne olak{ice utvr|uje kao razliku izme|u pore-zne obveze utvr|ene primjenom porezne stope od 20% i porezne obveze utvr|ene primjenom umanjene porezne stope, pod uvjetom da tako utvr|eni iznos ne prelazi gornju granicu potpore male vrijednosti.

8 Osim ako se dividende ispla}uju iz dobiti (dohotka) koja izravno ili neizravno proizlazi od nekret-nina od strane subjekta za ulaganja koji vr{i raspodjelu najve}eg dijela ove dobiti (dohotka) na godi{njoj osnovi i ~ija je dobit (dohodak) od tih nekretnina izuzeta od poreza.


Podru~je obavljanja djelatnosti

Minimalni broj zaposlenika u rad-

nom odnosu na neodre|eno vrijeme

Djelatnost

Gornja granica potpore male vrijednosti (izra~u-nava se na bazi „jedno-ga poduzetnika“, u bilo

kojem razdoblju od 3 fiskalne godine)

Stopa poreza

na dobit

I. skupi-na stup-nja razvi-jenosti (vidi privi-tak 6.1) i Grad Vukovar

5 (vi{e od 50 % zaposlenika mora imati prebivali{te i boraviti na potpo-mognutim pod ru-~jima jedinica lo-kalne samoup ra-ve, ili na pod ru ~ju Gra da Vuko vara)

svi sektori osim sektora ribarstva, akvakulture,poljoprivrede i cestovnog prijevoza tereta za najamninu ili naknadu

200.000,00 eura 0%

sektor cestovnog prijevoza tereta za najamninu ili naknadu

100.000,00 eura

sektor ribarstva i akvakulture 30.000,00 eurasektor poljoprivrede 15.000,00 eura

II. skupi-na stup-nja razvi-jenosti (vidi privi-tak 6.1)

5 (vi{e od 50 % za poslenika mora imati prebivali{te i boraviti na potpo-mognutim pod ru-~jima jedinica lo-kalne samoupra-ve)

svi sektori osim ribarstva, akva-kulture,poljoprivrede i cestovnog prijevoza tereta za najamninu ili naknadu

200.000,00 eura 10%

sektor cestovnog prijevoza tereta za najamninu ili naknadu

100.000,00 eura


i Pojam „jedan poduzetnik“ obuhva}a sva poduze}a koja su u najmanje jednom od slje de}ih me|usobnih odnosa:

a) jedno poduze}e ima ve}inu glasa~kih prava dioni~ara ili ~lanova u drugom poduze}u, b) jedno poduze}e ima pravo imenovati ili smijeniti ve}inu ~lanova upravnog, uprav-

lja~kog ili nadzornog tijela drugog poduze}a, c) jedno poduze}e ima pravo ostvariti vladaju}i utjecaj nad drugim poduze}em prema

ugovoru sklopljenim s tim poduze}em ili prema odredbi statuta, odnosno dru{tve-nog ugovora toga poduze}a,

d) jedno poduze}e koje je dioni~ar ili ~lan u drugom poduze}u, kontrolira samostal-no, u skladu s dogovorom s drugim dioni~arima ili ~lanovima toga poduze}a, ve}i-nu glasa~kih prava dioni~ara, ili glasa~kih prava ~lanova u tom poduze}u.

i Smatra se da porezni obveznik zapo{ljava zaposlenika na neodre|eno vrijeme ako je zaposlenik najmanje 9 mjeseci u poreznom razdoblju proveo u radnom odnosu kod poreznog obveznika i imao prebivali{te i boravio na potpomognutim podru~jima je-dinica lokalne samouprave, odnosno na podru~ju Grada Vukovara.

i Ako korisnik potpore na podru~ju Grada Vukovara ili potpomognutim podru~jima I. i II. skupine obavlja vi{e djelatnosti za koje se primjenjuju razli~ita pravila o potporama male vrijednosti duàn je, neovisno o sjedi{tu ili prebivali{tu, na tom podru~ju osigu-rati posebno porezno knjigovodstveno pra}enje svake djelatnosti za koju se primje-njuju razli~ita pravila o potporama male vrijednosti.

i Ako korisnik potpore male vrijednosti obavlja vi{e djelatnosti za koje se primjenjuju razli~ita pravila o potporama male vrijednosti duàn je u skladu s tim pravilima osigu-rati da djelatnosti u sektorima koji su isklju~eni iz podru~ja primjene Uredbe Komisije (EU) br. 1407/2013 ne ostvaruju korist od potpore male vrijednosti dodijeljene teme-ljem te Uredbe, kao i da djelatnosti u sektorima koji su isklju~eni iz podru~ja primjene


SLOBODNE ZONE:1. Korisnici zona koji su do stupanja na snagu izmijenjenog Zakona o slobodnim

zonama uloìli u gradnju ili sudjelovali u izgradnji objekata ulaganjem vi{e od 1.000.000,00 kuna, a pri tome nisu iskoristili gornju granicu dopu{tenog inten-ziteta potpore za ulaganje propisane kartom regionalnih potpora, ostvaruju pra-vo na oslobo|enje pla}anja poreza na dobit do godine u kojoj }e iskoristiti gornju granicu dopu{tenog intenziteta potpore za ulaganje, propisane kartom regional-nih potpora, ali najdulje do 31.12.2016. godine.

i Pri izra~unu maksimalnog intenziteta potpore – gornje granice dopu{tenog intenzite-ta potpore za ulaganje, izraènog kao bruto ekvivalent potpore, u obzir se uzimaju, s jedne strane, kumulativni iznosi iskori{tenih potpora za ulaganje do stupanja na sna-gu Zakona o slobodnim zonama, uklju~uju}i i potpore iz drugih izvora, povezane s opravdanim tro{kovima ulaganja, a s druge strane kumulativni iznos realiziranih ula-ganja do stupanja na snagu Zakona slobodnim zonama za svakog korisnika zone. Maksimalni intenzitet potpore za ulaganje izra~unava se kao bruto ekvivalent potpo-re, sukladno odredbama Zakona o poticanju ulaganja, i ne smije prelaziti iznos gornje granice dopu{tenog intenziteta potpore utvr|enog kartom regionalnih potpora.

i Iznos oslobo|enja od pla}anja poreza na dobit za navedena vremenska razdoblja ne moè biti ve}i od iznosa utvr|enog prema pravilima o potporama male vrijednosti.

Uredbe Komisije (EU) br. 717/2014 ne ostvaruju korist od potpore male vrijednosti dodijeljene temeljem iste Uredbe.

2. Korisnici zona koji su gospodarsku djelatnost u zoni obavljali do dana stupanja na snagu izmijenjenog Zakona o slobodnim zonama pla}at }e porez na dobit, ovisno o prostornoj jedinici za statistiku II. Razine u kojoj se zona nalazi, a sukladno Naci-onalnoj klasifikaciji prostornih jedinica za statistiku – NKPJ, i to na sljede}i na~in:

Porezni obveznik Razdoblje Stopa poreza na dobit

Korisnik zona koji je u pro-stornoj jedinici za statistiku II razine – Sjeverozapadna Hrvatska (HR 01)

– od 2008. do 2010. godine – 50% od propisane porezne stope


– od 2014. godine – u visini propisane porezne stope

Korisnik slobodne zone koji je u prostornoj jedinici za statistiku II razine – Sredi{nja i Isto~na (Panonska) Hrvat-ska (HR 02) i Jadranska Hr-vatska (HR 03)




Korisnik slobodne zone na podru~ju grada Vukovara koji je u slobodnoj zoni obav-ljao gospodarsku djelatnost do dana stupanja na snagu Zakona o slobodnim zonama






i Ako porezni obveznik ne obavlja djelatnost isklju~ivo u slobodnoj zoni porezna oslo-bo|enja i olak{ice za poslovanje u slobodnoj zoni utvr|uje se za dio dobiti {to je ostvarena u slobodnoj zoni.

i Iznos oslobo|enja od pla}anja poreza na dobit za navedena vremenska razdoblja ne moè biti ve}i od iznosa utvr|enog prema pravilima o potporama male vrijednosti.

POTICANJE ULAGANJA (porezni poticaji):Prema odredbama Zakona o poticanju ulaganja korisnici potpore su trgova~ka dru{-tva i poduzetnici obrtnici fizi~ke osobe obveznici poreza na dobit registrirani na teri-toriju RH koji koriste potpore, odnosno kojima se odobravaju regionalne potpore za po~etno ulaganje i otvaranje novih radnih mjesta, te potpore za usavr{avanje pove-zano s ulaganjem.

i Potpore se odnose na projekte ulaganja i ja~anje konkurentske sposobnosti u: – proizvodno-prera|iva~kim aktivnostima – razvojno-inovacijskim aktivnostima – aktivnostima poslovne podr{ke – aktivnostima usluga visoke dodane vrijednosti.

Podjela poduzetnika u skladu s Uredbom Europske komisije br. 651/2014:Kategorija poduzetnika Broj zaposlenih Godi{nji promet Godi{nja bilanca

Mikro poduzetnik najvi{e 9 najvi{e 2 milijuna EUR najvi{e 2 milijuna EURMali poduzetnik najvi{e 49 najvi{e 10 milijuna EUR najvi{e 10 milijuna EURSrednji poduzetnik najvi{e 249 najvi{e 50 milijuna EUR najvi{e 43 milijuna EURVeliki poduzetnik najmanje 250 vi{e od 50 milijuna EUR vi{e od 43 milijuna EUR

1. Porezne potpore za mikropoduzetnike:Ulaganje nositelja poticajnih mjera

Obveza otvaranja novih radnih mjesta

Stopa poreza na dobit

Trajanje povlastice

Minimalno 50.000,00 EUR (u kunskoj protu-vrijednosti)

unutar godine dana od po~et-ka ulaganja otvaranje najma-nje 3 nova radna mjesta pove-zana s projektom ulaganja

50 % od pro-pisane stope

5 godina od godine po~etka ulaganja

2. Porezne potpore za male, srednje i velike poduzetnike: Ulaganje nositelja poticajnih mjera

Obveza otvaranja novih radnih mjesta

Stopa poreza na dobit Trajanje povlastice

Do 1.000.000,00 EUR (u kunskoj protuvrijednosti)

najmanje 5 novih radnih mjesta poveza-nih s ulaganjem

50 % od propisane stope


Od 1.000.000,00 do 3.000.000,00 EUR (u kunskoj protuvrijednosti)


25 % od propisane stope


Vi{e od 3.000.000,00 u kunskoj protuvrijednosti)


0 % 10 godina od godine po~etka ulaganja


3. Potpore za po~etno ulaganje novoosnovanog trgova~kog dru{tva u materijalnu i nematerijalnu imovinu:

Potpore za po~etno ulaganje novoosnovanog trgova~kog dru{tva u materijalnu i nematerijalnu imovinu u minimalnom iznosu protuvrijednosti kuna od 13.000.000,00 EUR, uz uvjet otvaranja najmanje 10 novih radnih mjesta visoke stru~ne spreme povezanih s projektom ulaganja, odobravaju se na osnovi spora-zuma o pripremi i provedbi projekta koji s korisnikom potpore sklapa ministar gospodarstva. To su sljede}e potpore:

3.1 Potpore za osiguranje nepromjenjivih uvjeta poslovanja – za razdoblje od 10 godina od godine po~etka ulaganja korisniku potpore odobrava se sufinan-ciranje do visine razlike poreznih obveza i obveza s osnove doprinosa (utvr-|enih sukladno propisima koji su vrijedili u trenutku podno{enja prijave za odobrenje statusa korisnika potpore) i poreznih obveza i obveza s osnove doprinosa u skladu s propisima vaè}im u vrijeme obra~una navedenih ob-veza9. Ukupan iznos potpore koje korisnik potpore moè iskoristiti tijekom razdoblja kori{tenja potpore odre|uje se u apsolutnom iznosu razlike obra-~una iznosa poreza i iznosa doprinosa obra~unanog prema propisima vaè-}im u vrijeme obra~una navedenih obveza i iznosa poreza i doprinosa izra-~unanog na temelju sporazuma, po{tuju}i maksimalni intenzitet potpore10.

Ako u razdoblju od 10 godina od godine po~etka ulaganja nastupe povolj-niji uvjeti za korisnika potpore on moè zatraìti prestanak primjene potpo-re za daljnje razdoblje ulaganja.

3.2 Potpore za ulaganja – u razdoblju do 10 godina od godine po~etka ulaganja korisniku potpore odobrava se sufinanciranje dijela iznosa porezne obveze, osim PDV-a, i dijela iznosa obveze pla}anja doprinosa9, po{tuju}i maksimal-ni intenzitet potpore

3.3 Poticaji pola-pola – korisniku potpore odobrava se sufinanciranje za ulaganja: a) iznosa do 50 % obveze pla}anja poreza na dohodak od nesamostalnog

rada, i/ili b) iznosa do 50 % obveze poreza na dobit i pla}anja predujmova poreza na

dobit.

9 Korisnik potpore duàn je pravodobno pla}ati ukupan iznos obra~unanih poreznih obveza i obveza doprinosa, a potpora mu se ispla}uje istekom godi{njeg obra~unskog razdoblja teme-ljem dostavljenih porezno knjigovodstvenih kartica ovjerenih od strane Porezne uprave, kao i obrazaca i druge dokumentacije propisane Zakonom o poticanju ulaganja.

10 Maksimalni intenzitet potpore je bruto iznos potpore izraèn kao postotak prihvatljivih tro{kova prije odbitka poreza ili drugih naknada za velike poduzetnike sukladno karti regionalnih potpo-ra, koji se u skladu s tom kartom moè uve}ati za 10 postotnih bodova u slu~ajevima poticanja ulaganja srednjih poduzetnika, odnosno uve}an za 20 postotnih bodova u slu~ajevima potica-nja malih i mikro poduzetnika.

i Kona~ni iznos sufinanciranja pla}anja obveze poreza na dobit utvr|uje se na osnovi godi{nje prijave poreza na dobit.

i Ministarstvo gospodarstva korisniku potpore za odobreni iznos sufinanciranja izdaje vrijednosni kupon kojim se dokazuje da je korisnik potpore podmirio u vrijednosnom kuponu utvr|ene iznose poreza na dohodak i poreza na dobit, odnosno predujma poreza na dobit.

Korisniku potpore moè se odobriti potpora do maksimalnog intenziteta potpore10.


i Svota umanjenja poreza na dobit odobrava se najvi{e do ukupne svote dràvnih pot-pora {to je korisnik dràvne potpore moè ostvariti po svim osnovama, i to:

Vrsta istraìva~ko-razvojnog projekta Postotak ukupne svote dràvnih potporaZa temeljna istraìvanja do 100% iznosa opravdanih tro{kova projektaZa primijenjena istraìvanja do 50% iznosa opravdanih tro{kova projektaZa razvojna istraìvanja do 25% iznosa opravdanih tro{kova projekta

3.4 Po~ek pla}anja poreznih obveza – nadle`no ministarstvo11 moè korisniku potpore za projekt ulaganja odobriti beskamatni zajam za pla}anje porez-nih obveza, osim PDV-a, u razdoblju od 3 godine od po~etka ulaganja.

11 Ministarstvo poduzetni{tva i obrta nadle`no je za mikro, male i srednje poduzetnike, a Ministar-stvo gospodarstva nadle`no je za velike poduzetnike.

i Zajam za pla}anje poreznih obveza ispla}uje se na poreznu karticu korisnika potpore po dostavljanju obra~una poreznih obveza, a u svrhu njihova podmirenja. Obra~un po-reznih obveza korisnik potpore duàn je dostaviti nadle`nom ministarstvu minimalno 3 radna dana prije dospije}a poreznih obveza.

Po proteku razdoblja od 3 godine korisnik potpore duàn je vratiti zajam u 36 jedna-kih mjese~nih obroka i – uredno podmirivati teku}e porezne obveze.Korisniku potpore moè se odobriti potpora do maksimalnog intenziteta potpore10.

DR@AVNE POTPORE ZA ISTRA@IVA^KO-RAZVOJNE PROJEKTEObveznik poreza na dobit moè ostvariti pravo na dodatno umanjenje porezne osnovice ako od ministarstva nadle`nog za znanost dobije potvrdu da je nositelj dr-àvne potpore. Obveznici poreza na dobit ostvaruju dràvnu potporu putem dodat-nog umanjenja porezne osnovice za opravdane tro{kove projekta znanstvenih i raz-vojnih istraìvanja na sljede}i na~in:Vrsta istraìva~ko-razvojnog projekta Postotak dodatnog umanjenja porezne osnoviceZa temeljna istraìvanja do 150% opravdanih tro{kova projektaZa primijenjena istraìvanja do 125% opravdanih tro{kova projektaZa razvojna istraìvanja do 100% opravdanih tro{kova projekta

Posebna pove}anja ukupnih svota dràvnih potpora:Vrsta dràvne potpore Veli~ina poduzetnika Postotak pove}anja svote oprav-

danih tro{kova projekta/studijeDràvna potpora za primijenjena i razvoj-na istraìvanja

mali poduzetnik do 20%srednji poduzetnik do 10%veliki poduzetnik ––

Dràvna potpora za studije o tehni~koj iz vedivosti za provedbu primijenjenog is tra ̀ ivanja

mali poduzetnik do 75%srednji poduzetnik do 75%veliki poduzetnik do 65%

Dràvna potpora za studije o tehni~koj izvedivosti za provedbu razvojnog istraì-vanja

mali poduzetnik do 50%srednji poduzetnik do 50%veliki poduzetnik do 40%


i Temeljnim istraìvanjem podrazumijevaju se poslovi namijenjeni {irenju znanstvenih i tehni~kih znanja koja nisu povezana s industrijskim i komercijalnim ciljevima.

i Primijenjena istraìvanja su planirana istraìvanja ili kriti~ka ispitivanja s ciljem stjeca-nja novih znanja koja se mogu koristiti za razvoj novih proizvoda, proizvodnih postu-paka ili usluga, ili za zna~ajna pobolj{anja ve} postoje}ih proizvoda, proizvodnih po-stupaka ili usluga.

i Razvojnim istraìvanjem smatraju se poslovi razvojnog istraìvanja namijenjeni pre-tvaranju rezultata primijenjenih istraìvanja u planove, nacrte ili modele za nove, iz-mijenjene ili pobolj{ane proizvode, proizvodne postupke ili usluge, bilo da su namije-njeni prodaji ili uporabi, uklju~uju}i i izradu prvih prototipova koji nisu komercijalno upotrebljivi. Razvojno istraìvanje moè, osim toga, uklju~ivati konceptualno planira-nje i modeliranje alternativnih proizvoda, proizvodnih postupaka ili usluga te prve demonstracijske ili pilot projekte, pod uvjetom da se ti projekti ne mogu preraditi ili koristiti za industrijsku primjenu ili komercijalno iskori{tavati. Razvojno istraìvanje ne obuhva}a rutinske ili redovite izmjene na proizvodima, proizvodnim linijama, proiz-vodnim postupcima, postoje}im uslugama i drugim teku}im poslovima, ~ak i ako re-~ene izmjene predstavljaju pobolj{anja.

i Opravdanim tro{kovima istraìvanja smatraju se: 1. pla}e zaposlenika i naknade osobama koje izravno sudjeluju u istraìvanjima, 2. materijalni tro{kovi za istraìvanja (utro{ene sirovine i materijal uklju~uju}i ambala-

ù i sitni inventar, utro{ena energija, rezervni dijelovi kori{teni ili potro{eni tijekom istraìvanja, utro{eni materijal i dijelovi za teku}e i investicijsko odràvanje objekata i opreme {to se neposredno koriste za istraìvanja,

3. tro{kovi usluga kori{tenih tijekom istraìvanja, kao {to su intelektualne usluge ve-zane uz istraìvanja te sve druge usluge koje su uvjet za ostvarivanje istraìvanja,

4. tro{kovi amortizacije nekretnina, postrojenja i opreme u dijelu u kojem se ta sred-stva koriste za istraìvanja kod onih poreznih obveznika koji sami obavljaju istraì-vanja, a rashodi amortizacije utvr|uju se na na~in propisan ~lankom 12. Zakona o porezu na dobit,

5. tro{kovi amortizacije nabavljenih patenata i licencija {to se koriste za konkretno istraìvanje, a rashodi amortizacije utvr|uju se na na~in propisan ~lankom 12. Za-kona o porezu na dobit,

6. op}i tro{kovi pod kojima se razumijevaju samo oni tro{kovi {to su nu`ni za istraì-vanja i {to se mogu rasporediti na razumnoj i dosljednoj osnovi na tu djelatnost, kao {to su premije osiguranja procesa, odgovornosti i opreme za istraìvanja te najamnine i ~lanarine stru~nih udruga za istraìvanja.

i Procjenu vjerodostojnosti opravdanih tro{kova, prema potrebi, obavlja ministarstvo nadle`no za poslove znanosti.

DR@AVNA POTPORA ZA OBRAZOVANJE I IZOBRAZBU

Korisnik dràvne potpore

Dopu{teno smanjenje osnovice poreza na dobit ili dohotka od samostalne

djelatnosti za tro{kove op}eg obrazovanja i izo-

brazbe radnika

Dopu{teno smanjenje osnovice poreza na dobit ili dohotka od samostalne

djelatnosti za tro{kove posebnog obrazovanja i

izobrazbe radnikaPoduzetnik (mikro, mali, srednji i veliki poduzetnik)

do 60% opravdanih tro{kova

do 25% opravdanih tro{kova


i Kriteriji za odre|ivanje veli~ine poduzetnika odre|eni su Zakonom o poticanju razvo-ja malog gospodarstva

NAPOMENA: Poduzetnik koji je po drugoj osnovi ostvario potporu za op}e obrazova-nje i izobrazbu radnika i/ili za posebno obrazovanje i izobrazbu radnika moè osnovicu za obra~un poreza na dobit ili dohodak od samostalne djelatnosti umanjiti za iste opravdane tro{kove, i to najvi{e do visine najvi{eg intenziteta potpore. Ukupan iznos smanjenja osnovice za obra~un poreza na dobit ili dohotka od samostal-ne djelatnosti niti s jedne osnove ne moè biti ve}i od najvi{eg intenziteta potpore.

i Op}e obrazovanje i izobrazba uklju~uje obrazovanje i izobrazbu koji nisu neposredno i ponajprije namijenjeni sada{njem ili budu}em radnom mjestu radnika kod poduzetnika koji koristi poreznu olak{icu za obrazovanje i izobrazbu, ve} omogu}uju stjecanje kvali-fikacija koje su ve}im dijelom prenosive kod drugih poduzetnika ili na druga radna po-dru~ja, ~ime znatno pobolj{avaju mogu}nost radnika za zapo{ljavanje. Me |u opravda-ne tro{kove op}eg obrazovanja i izobrazbe radnika ubrajaju se sljede}i tro{kovi:

1. {kolarine na osnovnim i srednjim {kolama, visokim u~ili{tima te drugim obrazov-nim institucijama, na kojima se stje~e osnovno, srednje i visoko obrazovanje, uklju-~uju}i poslijediplomske studije i doktorske studije,

2. naknada za prisustvovanja seminarima, te~ajevima i kongresima, tro{kovi specijali-zacija i drugih oblika obrazovanja i izobrazbe u tuzemstvu i inozemstvu,

3. predava~a i instruktora te tro{kovi savjetovanja u svezi s projektima obrazovanja i izobrazbe,

4. stru~ne literature (knjige, ~asopisi) u papirnatom ili elektroni~kom obliku. Stru~nom literaturom ne smatraju se javna glasila tijela dràvne uprave, tijela podru~ne (regio-nalne) samouprave, tijela lokalne samouprave i institucija u njihovu vlasni{tvu,

5. otpisa (amortizacija) ure|aja, pomagala i opreme koji su kori{teni u obrazovanju i izobrazbi, u skladu s opsegom njihova kori{tenja u tu svrhu.

i Posebno obrazovanje i izobrazba – uklju~uje obrazovanje i izobrazbu koji su nepo-sredno i ponajprije namijenjeni sada{njem ili budu}em radnom mjestu radnika kod poduzetnika koji koristi poreznu olak{icu za posebno obrazovanje i izobrazbu te omogu}uju stjecanje kvalifikacija koje nisu prenosive kod drugih poduzetnika ili na druga radna podru~ja, ili koje su samo dijelom prenosive. Me|u opravdane tro{kove posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika ubrajaju se tro{kovi kao i za op}e obrazo-vanje i izobrazba pod to~kama 2. – 4.

i Ako se op}e obrazovanje i izobrazba te posebno obrazovanje i izobrazba obavljaju izvan mjesta prebivali{ta ili boravi{ta radnika u tro{kove se uklju~uju i tro{kovi prijevo-za i smje{taja do visine stvarno nastalih tro{kova i tro{kovi dnevnica, i to u skladu s propisima o oporezivanju dohotka.

Mikro, mali i srednji poduzetnici koji su korisnici dràvne potpore mogu osnovicu za obra~un poreza na dobit ili dohotka od samostalne djelatnosti umanjiti do 80% opravdanih tro{kova tako da smanjenje porezne osnovice uve}aju za:

1. 20 postotnih bodova (mikro i mali poduzetnik),2. 10 postotnih bodova (srednji poduzetnik).


NAPOMENE: Korisnik dràvne potpore koji obavlja djelatnosti pomorskog prijevoza moè

osnovicu za obra~un poreza na dobit ili dohodak od samostalne djelatnosti umanjiti i do 100% opravdanih tro{kova za obrazovanje i izobrazbu, bez ob-zira na to odnose li se ti tro{kovi na op}e obrazovanje i izobrazbu ili na poseb-no obrazovanje i izobrazbu, ako su ispunjeni sljede}i uvjeti: obrazovanje se mora provoditi na brodovima koji su upisani u Hrvatski

registar brodova, osoba koja se usavr{ava ne moè biti djelatni ve} pri~uvni ~lan posade.

Korisnik dràvne potpore moè smanjenje porezne osnovice poreza na dobit ili dohotka od samostalne djelatnosti uve}ati za 10 postotnih bodova u slu~a-ju op}eg obrazovanja i izobrazbe te posebnog obrazovanja i izobrazbe radni-ka u nepovoljnom poloàju ali najvi{e do 80% opravdanih tro{kova.

i Radnik u nepovoljnom poloàju je: 1. svaki radnik mla|i od 25 godina koji prethodno nije prona{ao nikakav posao s re-

dovitom pla}om, 2. svaki radnik s invaliditetom koji je posljedica tjelesnih, du{evnih ili psiholo{kih o{te-

}enja, a koji je sposoban sudjelovati na trì{tu rada, 3. svaki radnik koji se ponovno zaposlio nakon prekida od najmanje tri godine, a

posebice svaki radnik koji se ponovno zaposlio nakon {to je prestao raditi zbog te{ko}a u uskla|ivanju svojih radnih obveza i obiteljskog ìvota, pri ~emu se na radnika ovaj pojam primjenjuje u razdoblju od {est mjeseci od njegova ponovnog zapo{ljavanja, tj. radnik koji se zaposlio nakon kori{tenja roditeljskih i obiteljskih prava ure|enih posebnim propisima,

4. svaki radnik stariji od 45 godina koji nije stekao srednju {kolsku ili srednju stru~nu spremu,

5. svaki dugotrajno nezaposleni radnik, odnosno radnik koji je bio nezaposlen tije-kom dvanaest uzastopnih mjeseci, pri ~emu se ovaj pojam primjenjuje na ovog radnika u razdoblju od prvih {est mjeseci nakon njegova ponovnog zapo{ljavanja.

i Pod radnikom se podrazumijeva i obrtnik koji osobno radi u obrtu. Opravdani tro{ko-vi op}eg obrazovanja i izobrazbe te posebnog obrazovanja i izobrazbe priznaju se samo za radnike korisnike dràvne potpore i moraju biti u svezi s djelatno{}u korisni-ka dràvne potpore.

i Ako se op}e obrazovanje i izobrazba te posebno obrazovanje i izobrazba obavljaju izvan mjesta prebivali{ta ili boravi{ta radnika, u tro{kove se uklju~uju i tro{kovi prije-voza i smje{taja do visine stvarno nastalih tro{kova i tro{kovi dnevnica, i to u skladu s propisima o oporezivanju dohotka.

Poduzetnik u ~ijim se pogonima ili radionicama izvodi prakti~na nastava i vje`be naukovanja za zanimanja u sustavu vezanih obrta moè osnovicu za obra~un poreza na dobit ili dohodak od samostalne djelatnosti umanjiti za iznos ispla}enih nagrada nau~nicima u vrijeme naukovanja. Poduzetnik kod kojega su na naukovanju 1 do 3 u~enika moè poreznu osnovicu ili dohodak od samostalne djelatnosti umanjiti za 5%. Poduzetnik kod kojeg su na naukovanju vi{e od tri u~enika moè postotak uma-njenja porezne osnovice ili dohotka od samostalne djelatnosti pove}ati za 1 postotni


i Iznos umanjenja porezne osnovice poreza na dobit ili dohotka od samostalne djelat-nosti ne moè biti ve}i od godi{njega neoporezivog iznosa nagrada u~enicima za vrijeme izvo|enja prakti~ne nastave i vje`bi naukovanja po svakom u~eniku.

Potpore male vrijednosti za izvo|enje prakti~ne nastave i vje`bi naukovanja dodjeljuju se u skladu s odgovaraju}im pravilima o potporama male vrijedno-sti. Iznos dràvne potpore za izvo|enje prakti~ne nastave i vje`bi naukovanja utvr|uje se tako da se iznos umanjenja porezne osnovice pomnoì s vaè}om stopom poreza na dobit, odnosno prosje~nom stopom poreza na dohodak.

OBRASCI I ROKOVI PODNOŠENJA OBRAZACA

Naziv obrasca Krajnji rok za podno{enje obrascaObrazac PD – Prijava poreza na dobit, Bilanca, Ra~un dobiti i gubitka, poseban obra~un za kori{tene olak{i-ce, oslobo|enja i poticaje, izjava o na~inu kori{tenja vi{e pla}enog poreza po poreznoj prijavi (ako je pre-dujmovima pla}eno vi{e poreza nego {to je obra~una-no u poreznoj prijavi), pregled prenesenog gubitka po godinama

~etiri mjeseca nakon isteka razdoblja za koje se utvr|uje porez na dobit prije dana spajanja, pripajanja ili po-

djele trgova~kog dru{tva (kod spaja-nja, pripajanja, ili podjele)

Evidencija o ispla}enim predujmovima dobiti uz godi{nju poreznu prijavu podnosi ob-veznik poreza na dobit koji je ispla}ivao predujmove dobiti

Obrazac PD-IPO – Izvje{}e o poslovnim doga|ajima s povezanim osobama (od 1.01.2017)

uz godi{nju poreznu prijavu podnosi ob-veznik poreza na dobit ako su tijekom poreznog razdoblja u poslovnim knjiga-ma evidentirani poslovni doga|aji s po-vezanim osobama

Obrazac za prijavu zahtjeva za dràvnu potporu za istraìva~ko-razvojni projekt (Obrazac 1)

na po~etku projekta, a najkasnije do iste-ka poreznog razdoblja za koje se èli ostvariti dràvnu potporu. Presliku Obrasca 1 dostavlja se uz Obrazac PD pri podno{enju prve prijave poreza na dobit

Prijava za odobrenje statusa nositelja poticajnih mjera podnosi se nadle`nom ministarstvu12 pri-je po~etka radova na projektu ulaganja, odnosno prije po~etka projekta ulaganja

Obrazac za prijavu tro{kova istraìvanja (Obrazac 2) uz prijavu poreza na dobit podnosi pore-zni obveznik nositelj dràvne potpore za istraìva~ko-razvojni projekt

Potvrda Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i izra~un dràvne potpore13

12 Ministarstvo poduzetni{tva i obrta nadle`no je za mikro, male i srednje poduzetnike, a Ministar-stvo gospodarstva nadle`no je za velike poduzetnike.

13 Kad se èli ostvariti dràvnu potporu za istraìva~ko-razvojni projekt potvrdu Ministarstva zna-nosti, obrazovanja i sporta dostavlja se Poreznoj upravi prilikom podno{enja prve godi{nje pri-jave poreza na dobit. Nema obveze podno{enja ove potvrde uz godi{nju prijavu za projekt za koji je potvrda ve} podnesena.

bod po svakom u~eniku, a najvi{e do 15% porezne osnovice ili dohotka od samostal-ne djelatnosti.


Naziv obrasca Krajnji rok za podno{enje obrascaPregled opravdanih tro{kova za obrazovanje i izo-brazbu

uz godi{nju poreznu prijavu podnosi po-rezni obveznik koji koristi porezne povla-stice prema Zakonu o dràvnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu

Izvje{}e o izvr{enju investicijskog projekta, kori{tenju poticajnih mjera, te o~uvanju investicije i otvorenih radnih mjesta povezanih s ulaganjem za koje je pot-pora ostvarena

uz godi{nju poreznu prijavu podnosi ob-veznik poreza na dobit korisnik potpore za ulaganje

Potvrda nadle`nog ministarstva o pravu na potporu male vrijednosti

uz godi{nju poreznu prijavu podnosi ob-veznik poreza na dobit koji ima pravo na potporu male vrijednosti

Pregled podataka za plovila, zrakoplove, apartmane, ku}e za odmor {to su uneseni u dugotrajnu imovinu

uz godi{nju poreznu prijavu podnosi ob-veznik poreza na dobit koji u dugotraj-noj imovini ima evidentirana plovila, zra-koplove, apartmane, ku}e za odmor

Dokaz o pove}anju temeljnog kapitala u sudskom re-gistru

uz godi{nju poreznu prijavu, a najkasnije u roku 6 mjeseci nakon isteka roka za podno{enje prijave, podnosi obveznik poreza na dobit koji smanjuje poreznu osnovicu za reinvestiranu dobit

Pregled stanja kapitala i rezervi nakon {to je u sud-skom registru proveden postupak pove}anja temelj-nog kapitala za reinvestiranu dobitOdluka o uporabi dobiti ostvarene u poreznom raz-doblju za koju se podnosi prijava poreza na dobit, uklju~ivo i dobit {to se reinvestiraPreslika potvrde o statusu nositelja poticajnih mjera uz godi{nju prijavu poreza na dobit, ili 4

mjeseca nakon isteka razdoblja za koje se obrazac podnosi, Poreznoj upravi podno-si obveznik koji koristi poreznu olak{icu prema Zakonu o poticanju investicija i unapre|enju investicijskog okruènja

Obrazac GI-1 – Godi{nje izvje{}e o kori{tenju poticaj-nih mjera za investicije

„Zahtjev za umanjenje porezne obveze ili povrat vi{e pla}enog poreza na dividende prema Ugovoru o izbje-gavanju dvostrukog oporezivanja izme|u RH i ---– ”

tri godine od isteka godine u kojoj je nak nada ispla}ena

„Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od poreza ili povrat vi{e pla}enog poreza na kamate prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporeziva-nja izme|u RH i ----“

tri godine od isteka godine u kojoj je na-knada ispla}ena

„Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od poreza ili povrat vi{e pla}enog poreza na licence prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporeziva-nja izme|u RH i ---“


“Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje od poreza ili povrat vi{e pla}enog poreza na naknade za djelatnost obavljenu u Republici Hrvatskoj, prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja iz-me|u RH i ---”


Podno{enje obrazaca elektroni~kim putem:Prijavu poreza na dobit (popunjeni elektroni~ki obrazac ePD) obvezno putem sustava ePorezna podnose porezni obveznici koji su prema Zakonu o ra~unovodstvu razvr-stani u velike i srednje poduzetnike.


Poslovne knjige propisane Zakonom o ra~unovodstvuDnevnikGlavna knjigaPomo}ne knjige

UPLATNI RAČUNI I ROKOVI UPLATE

H R K

H R X X 1 0 0 1 0 0 5 1 7 X X X 1 6 0 6 X

H R 6 8Račun poreza na dobit grada/općine Porez na dobit

X X X X - X X X X X X X X X X X

Upisuje se ra~un poreza na dobit grada/op}ine prema sjedi{tu /prebivali{tu ili uobi~ajenom boravi{tu poreznog obveznika

Upisuje se OIB – osobni identifikacijski broj obveznika pla}anja poreza (11 znamenki)

Upisuje se broj ~ana oznaka

vrste poreza

Vrsta poreza Krajnji rok uplate

1651 Porez na dobit – do kraja teku}eg mjeseca za prethodni mje-sec (mjese~ni predujam)14

– 4 mjeseca nakon isteka razdoblja za koje se utvr|uje porez na dobit (po godi{njoj po-reznoj prijavi)

1660 Porez na dobit po odbitku na naknade za autorska prava i druga prava intelektualnog vlasni{tva

Prilikom isplate naknade

1678 Porez na dobit po odbitku na naknade za usluge istraìvanja trì{ta, poreznog i poslovnog savjeto-vanja, revizorske usluge

prilikom isplate naknade

1686 Porez na dobit po odbitku na dividende i udjele u dobiti


1694 Porez na dobit po odbitku na kamate Prilikom isplate naknade

1864 Porez na dobit po odbitku na usluge pla}ene oso-bama koje imaju sjedi{te izvan EU, a u kojima je op}a ili prosje~na stopa oporezivanja dobiti nià od 12,5%


14 Mjese~ni predujam poreza na dobit utvr|uje se razmjerno visini porezne obveze po godi{njem obra~unu za prethodnu godinu tako da se svota porezne obveze za prethodno porezno razdoblje podijeli s brojem mjeseci istoga razdoblja. Iznos mjese~nog predujma poreza utvr|uje se na osno-vi podataka iskazanih u poreznoj prijavi za prethodno porezno razdoblje tako da se porezna ob-veza utvrdi bez umanjenja porezne osnovice za iznose iskazanih poreznih olak{ica, s izuzetkom


poreznih olak{ica koje se mogu odobriti za vi{e poreznih razdoblja, te se tako utvr|ena porezna obveza dijeli s brojem mjeseci istog razdoblja. Porezna uprava moè na temelju obavljenog nad-zora, ili na temelju drugih raspoloìvih podataka o poslovanju poreznog obveznika, ili na zahtjev poreznog obveznika, rje{enjem izmijeniti visinu mjese~nih predujmova poreza na dobit.

OBVEZA FISKALIZACIJESvi obveznici fiskalizacije du`ni su:

1. Internim aktom propisati na~in numeriranja brojeva ra~una i popisati poslov-ne prostore s njihovim opisom

2. Ra~uni {to ih obveznici fiskalizacije ispostavljaju za isporu~ena dobra i obavlje-ne usluge moraju sadràvati sve propisane elemente.

i Osim podataka propisanih Op}im poreznim zakonom, Zakonom o porezu na dodanu vrijednost, ili drugim posebnim propisom, ra~un mora sadràvati i ove podatke:

A) Datum i vrijeme izdavanja ra~una – datum, sat, minuta B) Broj ra~una – sastoji se od 3 skupine, i to: a) broj ra~una – svake kalendarske godine kre}e se od broja 1, bez praznina, po

svakom poslovnom prostoru ili po naplatnom ure|aju u poslovnom prostoru. Pravila slijednosti brojeva ra~una obveznik fiskalizacije propisuje internim ak-tom na po~etku fiskalizacije.

b) oznaka poslovnog prostora – pravila ozna~avanja poslovnih prostora obveznik fiskalizacije propisuje internim aktom na po~etku fiskalizacije

c) oznaka naplatnog ure|aja – broj naplatnog ure|aja u ra~unima za promet u gotovini, a u bezgotovinskim ra~unima oznaka naplatnog mjesta

C) Oznaku na~ina pla}anja ra~una – gotovinski (nov~anice i kovanice, ~ekovi, kar-tice, itd) ili bezgotovinski (virmanski nalozi, akreditivi, mjenice, zadu`nice, i dr).

3. U zatvorenom poslovnom prostoru na svakom naplatnom ure|aju, ili drugom vidnom mjestu, istaknuti obavijest o obvezi izdavanja ra~una, te obvezi kupca da preuzme i zadrì izdani ra~un.

Obveznici fiskalizacije koji obavljaju promet u gotovini osim nabrojanih obveza {to su propisane za sve obveznike fiskalizacije du`ni su i sljede}e:

1. Ako to ve} ranije nisu u~inili, od Financijske agencije nabaviti aplikativni certi-fikat za elektroni~ko potpisivanje elemenata ra~una i za identifikaciju prilikom elektroni~ke razmjene podataka s Poreznom upravom.

2. Prije po~etka provedbe postupka fiskalizacije izdavanja ra~una prilagoditi po-stoje}e ili nabaviti elektroni~ke naplatne ure|aje s programom koji omogu}u-je elektroni~ko potpisivanje elemenata ra~una i elektroni~ku razmjenu poda-taka s Poreznom upravom.

i Iznimno, obveznik fiskalizacije koji obavlja djelatnost na podru~ju na kojemu nije mo-gu}e uspostaviti internet vezu za razmjenu podataka s Poreznom upravom provodi pojednostavljeni postupak fiskalizacije, kao i mali obveznici fiskalizacije. Taj obveznik potvrdom HAKOM-a dokazuje nemogu}nost uspostave internetske veze.


3. Prije po~etka provedbe postupka fiskalizacije izdavanja ra~una Poreznoj upra-vi elektroni~kim putem dostaviti podatke o poslovnom prostoru u kojemu obavljaju djelatnost, a ti su podaci prethodno propisani internim aktom. Ako obveznik fiskalizacije ima vi{e poslovnih prostora obvezan je dostaviti podatke za svaki poslovni prostor. Poslovni prostori se ozna~avaju istim oznakama {to se navode u dijelu broja ra~una.

4. Za obavljeni promet u gotovini ispostavljati ra~une s propisanim sadràjem pu-tem naplatnih ure|aja koji omogu}uju elektroni~ko potpisivanje elemenata ra-~una i internet vezu za elektroni~ku razmjenu podataka s Poreznom upravom.

5. Za slu~aj kvara naplatnog ure|aja imati u pripremi uvezenu knjigu ra~una {to je ovjerena u nadle`noj ispostavi Porezne uprave.

POREZNI PROPISI

Zakon o porezu na dobit („Narodne novine“ broj 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14),

Op}i porezni zakon („Narodne novine“ broj 147/08, 18/11, 78/12, 136/12, 73/13, 26/15, 44/16),

Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom („Narodne novine“ broj 133/12), Zakon o podru~jima posebne dràvne skrbi („Narodne novine“ broj 86/08, 57/11, 51A/13, 148/13, 76/14, 18/15),

Zakon o obnovi i razvoju Grada Vukovara („Narodne novine“ broj 44/01, 90/05, 80/08, 38/09, 148/13),

Zakon o dràvnim potporama („Narodne novine“ broj 47/14), Zakon o poticanju ulaganja („Narodne novine“ broj 102/15), Uredba o poticanju ulaganja („Narodne novine“ broj 31/16), Zakon o slobodnim zonama („Narodne novine“ broj 44/96, 92/05, 85/08, 148/13),

Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine“ broj 123/03, 105/04, 174/04, 2/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13),

Zakon o dràvnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu („Narodne novine“ broj 109/07, 134/07, 152/08, 14/14),

Zakon o podru~jima ùpanija, gradova i op}ina u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 86/06, 125/06, 16/07, 95/08, 46/10, 145/10, 37/13, 44/13 i 45/13),

Zakon o dràvnim potporama („Narodne novine“ broj 47/14), Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 153/09, 147/14),

Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva („Narodne novine“ broj 29/02, 63/07, 53/12, 56/13

Uredba o indeksu razvijenosti („Narodne novine“ broj 63/10, 158/13), Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i podru~ne (regionalne) samouprave pre-ma stupnju razvijenosti („Narodne novine“ broj 158/13),

Odluka o karti regionalnih potpora („Narodne novine“ broj 19/13, 155/13), Zakon o ra~unovodstvu („Narodne novine“ broj 78/15, 134/15), Odluka o objavljivanju Hrvatskih standarda financijskog izvje{tavanja („Narodne novine“ broj 86/15),


Odluka o objavi kamatne stope na zajmove izme|u povezanih osoba („Narodne novine“ broj 137/15),

Zakon o elektroni~koj ispravi („Narodne novine“ broj 150/05), Zakon o elektroni~kom potpisu („Narodne novine“ broj 10/02, 80/08), Pravilnik o porezu na dobit („Narodne novine“ broj 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12, 160/13, 12/14, 157/14, 137/15),

Pravilnik o dràvnoj potpori za istraìva~ko-razvojne projekte („Narodne novine“ broj 116/07),

Pravilnik o na~inu ostvarivanja porezne olak{ice za obavljanje djelatnosti na podru~ju Grada Vukovara i na potpomognutim podru~jima („Narodne novine“ broj 157/14),

Pravilnik o na~inu izra~una izvr{enih ulaganja i iskori{tenih potpora za ulaganja i o na~inu ostvarenja porezne povlastice za korisnike slobodnih zona („Narodne novine“ broj 122/08, 33/10, 52/10),

Pravilnik o fiskalizaciji u prometu gotovinom („Narodne novine“ broj 146/12), Pravilnik o postupanju u dobroj vjeri sudionika porezno-pravnog odnosa, gospo-darskoj cjelini te obrascima prijave ~injenica za koje postoji obveza prijavljivanja i izjave o izvorima stjecanja imovine “Narodne novine” broj 59/09)

Pravilnik o strukturi i sadràju godi{njih financijskih izvje{taja („Narodne novine“ broj 38/08, 12/09, 130/10, 30/13),

Pravilnik o obliku, sadràju, roku i na~inu dostave poslovnih knjiga, evidencija i izvje{}a koji se ~uvaju u elektroni~kom obliku („Narodne novine“ broj 59/09),

Pravilnik o podno{enju poreznih prijava i drugih podataka elektroni~kim putem (“Narodne novine” broj 51/11, 62/11),

Pravilnik o izradi elektroni~kog potpisa, uporabi sredstva za izradu elektroni~kog potpisa, op}im i posebnim uvjetima poslovanja za davatelje usluga izdavanja vre-menskog ìga i certifikata („Narodne novine“ broj 107/10),

Naredba o na~inu upla}ivanja prihoda prora~una, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2016. godini („Narodne novine“ broj 35/16).

1.2 POREZ PO TONAŽI BRODA

Porez po tonaì broda je porez {to se utvr|uje i pla}a umjesto poreza na dobit, bez obzira na stvarnu dobit ili gubitak ostvaren u poreznom razdoblju za koje se utvr|u-je obveza poreza po tonaì broda. Prva prijava u sustav poreza po tonaì propisana Pomorskim zakonikom odnosi se na razdoblje od deset godina koje po~inje te}i od 1. sije~nja 2014. i podnosi se Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture naj-kasnije {est mjeseci prije po~etka razdoblja na koje se odnosi.

i U floti brodova koja sudjeluje u sustavu poreza po tonaì broda najmanje 60% uku-pne neto tonaè brodova moraju biti brodovi dràvne pripadnosti Republike Hrvatske ili neke od dràva ~lanica Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora.

i Na brodovima koji sudjeluju u sustavu poreza po tonaì broda mora biti ukrcan naj-manji broj vje`benika palube ili stroja dràvljana RH ili neke od dràva ~lanica EU odre|en godi{njim planom broja vje`benika, koji se utvr|uje prema omjeru vje`beni-


ka i ~asnika (1 vje`benik na svakih 10 ~asni~kih mjesta u ukupnom broju ~asni~kih mjesta na svim brodovima koje je porezni obveznik prijavio u sustav poreza po tonaì broda).

i U floti brodova koja sudjeluje u sustavu poreza po tonaì moraju biti prijavljeni svi brodovi koji zadovoljavaju uvjete propisane za sudjelovanje u sustavu poreza po to-naì, a ako prijavu u sustav poreza po tonaì podnese jedna od povezanih pravnih osoba koje su u odnosu vladaju}eg i ovisnih brodovlasni~kih trgova~kih dru{tava i sva druga povezana brodovlasni~ka trgova~ka dru{tva koja su dio tog koncerna moraju u sustav poreza po tonaì prijaviti sve brodove koji zadovoljavaju uvjete propisane za sudjelovanje u sustavu poreza po tonaì.

POREZNI OBVEZNIKPravna osoba koja ima sjedi{te u Republici Hrvatskoj, ili kojoj je mjesto stvarne upra-ve i nadzor poslovanja u Republici Hrvatskoj, ako zadovoljava uvjete propisanim Po-morskim zakonikom, te ako izjavi da }e umjesto poreza na dobit pla}ati porez po tonaì broda, i to u odnosu na dobit ostvarenu:

a) iz pomorsko-plovidbenih poslova brodovima u svom vlasni{tvu, ili u vlasni{tvu svojih doma}ih ili stranih ovisnih brodovlasni~kih trgova~kih dru{tava, brodo-vima uzetim u zakup, ili u brodarski ugovor, te brodovima danim u zakup svojim doma}im ili stranim ovisnim brodarskim dru{tvima ili dru{tvima u vla-sni{tvu tre}ih osoba, pri ~emu udio brodova danih u zakup tre}im osobama ne smije prije}i 20% neto tonaè flote pojedinog poreznog obveznika, dok neto tonaà brodova uzetih u brodarski ugovor ne smije prije}i 75% neto to-naè brodova pojedinog poreznog obveznika, osim ako su brodovi uzeti u brodarski ugovor upisani u upisnik dràve ~lanice Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora.

b) pruànjem usluga poslovo|e broda za tehni~ko vo|enje broda i/ili popunjava-nje broda posadom, pod sljede}im uvjetima:

– da su ne manje od 51% njegovih zaposlenika dràvljani Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora,

– da je dvije tre}ine brodova pod njegovim vo|enjem vo|eno iz dràva ~lanica Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora, bez obzira na to obav-lja li se vo|enje iz ureda poslovo|e ili je podugovoreno drugim poslovodite-ljima,

– da je 60% brodova koje vodi upisano u upisnike dràva ~lanica Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora te

– da udovoljava i drugim zahtjevima sadrànim u pravilima i smjernicama Europske unije o dràvnim potporama dru{tvima za upravljanje brodovima.

c) od prodaje brodova prijavljenih u sustav poreza po tonaì i njihove opreme, od prodaje dionica ili udjela u trgova~kim brodarskim dru{tvima ~ijim brodo-vima uklju~enim u sustav poreza po tonaì se obavljaju pomorsko-plovidbeni poslovi, iz prihoda od dividendi i udjela u dobiti koje imaju u ovisnim trgova~-kim brodarskim dru{tvima u tuzemstvu i inozemstvu, a ~ijim brodovima uklju-~enim u sustav poreza po tonaì se obavljaju pomorsko-plovidbeni poslovi, od kamata te drugih prihoda proisteklih od kori{tenja bankovnih ra~una i depo-


i Ako je porezni obveznik poreza po tonaì broda pravna osoba koja je povezana s dru-gim ovisnim brodovlasni~kim trgova~kim dru{tvima oslobo|enje od pla}anja poreza na dobit iz to~ki a), b) i c) odnosi se i na ovisna brodovlasni~ka trgova~ka dru{tva15 putem kojih porezni obveznik iskori{tava brodove prijavljene u sustav poreza po tonaì, ili pu-tem kojih ostvaruje svoja vlasni~ka prava u odnosu na prijavljene brodove.

i Svi brodovi uklju~eni u sustav poreza po tonaì broda moraju biti strate{ki odnosno komercijalno upravljani iz Republike Hrvatske ili druge dràve ~lanice Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora.

i Porezni obveznik je duàn bez odga|anja, a najkasnije u roku od 30 dana od nastan-ka promjene, izvijestiti Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture o svim pro-mjenama vezano za broj, tonaù, dràvnu pripadnost i vlasni{tvo brodova ~ija neto tonaà sudjeluje u obra~unu poreza po tonaì broda, kao i o promjeni bilo koje ~inje-nice koja je relevantna za ispunjavanje uvjeta za pla}anje poreza po tonaì broda.

OBRAČUNAVANJE POREZA PO TONAŽI

Neto tonaà broda Godi{nji porez po tonaì broda za svakih 100 jedinica neto tonaè

0 – 1000 neto tona 270,00 kn1001 – 10 000 neto tona 230,00 kn10 001 – 25 000 neto tona 150,00 kn25 001 – 40 000 neto tona 95,00 kniznad 40 000 neto tona 55,00 kn

NAPOMENA: za svakih nepunih 100 jedinica neto tonaè porez po tonaì se utvr|u-je proporcionalno.


Naziv obrasca Krajnji rok za podno{enje obrascaPrijava u sustav poreza po tonaì (podnosi se Mini-starstvu pomorstva, prometa i infrastrukture koje o tome izvje{}uje Poreznu upravu)

– 6 mjeseci prije po~etka razdoblja za koje se utvr|uje porez po tonaì (za razdoblje od 10 godina)

– 15 dana od dana osnivanja, a najkasni-je do po~etka kalendarske godine utvr-|ivanja poreza po tonaì

Obrazac godi{njeg plana ukrcaja vje`benika (izra|uje obveznik poreza po tonaì i pravna osoba koja se pri-javljuje u sustav poreza po tonaì broda a ovjerava ga Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture ) Prijava poreza po tonaì broda za ____godinu (Obra-zac PT) (podnosi se nadle`noj ispostavi Porezne upra-ve)

najkasnije 4 mjeseca nakon isteka razdo-blja za koje se utvr|uje porez po tonaì broda

Obrazac izjave o realizaciji godi{njeg plana ukrcaja vje`benika (dostavlja se Ministarstvu pomorstva, pro-meta i infrastrukture )

30 dana nakon proteka kalendarske go-dine koja je obuhva}ena Godi{njim pla-nom ukrcaja vje`benika

zita na bankovnim ra~unima, osiguranja i ugovora o ograni~avanju valutnih rizika vezanih za obavljanje brodarske djelatnosti brodova ~ija neto tonaà sudjeluje u obra~unu poreza po tonaì broda.

15 Ovisno trgova~ko dru{tvo ne smije obavljati nikakve druge djelatnosti osim pomorsko-plovidbe-nih poslova.


PLAĆANJE POREZA PO TONAŽIPorezni obveznik pla}a predujam poreza na osnovi porezne prijave za prethodno porezno razdoblje. Predujam se pla}a mjese~no do kraja mjeseca za protekli mjesec u svoti koja se dobije kada se porezna obveza za prethodno porezno razdoblje podi-jeli s brojem mjeseci istoga razdoblja, ili u slu~aju prvog poreznog razdoblja nakon ulaska u sustav poreza po tonaì na osnovi procjene porezne obveze na temelju podataka iz prijave u sustav poreza po tonaì.Porezni obveznik je duàn najkasnije ~etiri mjeseca nakon isteka kalendarske godine za koju se utvr|uje porez po tonaì nadle`noj ispostavi Porezne uprave podnijeti prijavu poreza po tonaì za proteklu kalendarsku godinu i najkasnije u tom roku platiti porez po tonaì.

Obveza pla}anja poreza utvr|enog u poreznoj prijavi za pojedino porezno razdoblje smanjuje se za pla}eni predujam poreza po tonaì. Vi{e pla}eni predujam poreza od obveze na osnovi porezne prijave vra}a se poreznom obvezniku na njegov zahtjev ili se ura~unava u sljede}e razdoblje.

i Za brod za koji je porezni obveznik u inozemstvu platio porez po tonaì broda ili njemu istovrsni porez stvarno pla}eni porez u inozemstvu ura~unat }e se u tuzemni porez po tonaì broda najvi{e do iznosa tuzemnog poreza po tonaì za taj brod. U svrhu ura~unavanja pla}enog poreza u inozemstvu porezni obveznik je duàn prili-kom podno{enja prijave poreza po tonaì Poreznoj upravi predo~iti dokaz o pla}e-nom istovrsnom porezu u inozemstvu.

UPLATNI RAČUN

H R K

H R X X X X X X X X X X X X X X X X X X X

H R 6 8Račun poreza na dobit grada/općine Porez na dobit

po tonaži broda

1 9 6 1 - X X X X X X X X X X X

Upisuje se ra~un poreza na dobit grada/op}ine prema sjedi{tu /prebivali{tu obveznika

Upisuje se OIB – osobni identifikacijski broj obveznika pla}anja poreza (11 znamenki)


POREZNI PROPISI Pomorski zakonik („Narodne novine“ broj 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13, 26/15),


Pravilnik o postupku i na~inu kori{tenja prava na porez po tonaì broda („Narod-ne novine“ broj 90/13),

Pravilnik o porezu na dobit („Narodne novine“ broj 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12, 160/13, 12/14, 157/14, 137/15),


1.3 POREZ NA DODANU VRIJEDNOST (PDV)POREZNI OBVEZNIK1. Svaka osoba koja samostalno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost, bez

obzira na svrhu i rezultat obavljanja te djelatnosti, te je obvezna se upisati se u registar obveznika PDV-a, ako je vrijednost isporuka dobara i obavljenih usluga u prethodnoj kalendarskoj godini bila ve}a od 230.000,00 kn

Gospodarska djelatnost je svaka djelatnost proizvo|a~a, trgovaca ili osoba koje obavljaju usluge, uklju~uju}i rudarske i poljoprivredne djelatnosti te djelatnosti slobodnih zanimanja. Gospodarskom djelatno{}u smatra se i iskori{tavanje ma-terijalne ili nematerijalne imovine u svrhu trajnog ostvarivanja prihoda.

i Vrijednost isporuka dobara i usluga, bez PDV-a, za upis u registar obveznika PDV-a od 230.000 kuna obuhva}a: isporuke dobara ili usluga koje su oporezive PDV-om, ispo-ruke dobara ili usluga koje su oslobo|ene pla}anja PDV-a s pravom na odbitak pret-poreza (isporuke u drugu dràvu ~lanicu Europske unije, izvozne isporuke, usluge na pokretnoj imovini, isporuke u vezi s me|unarodnim prijevozom, isporuke koje su izjedna~ene s izvozom, usluge posredovanja obavljene u ime i za ra~un druge osobe, isporuka nekretnina i isporuka dobara ili usluga koje su oslobo|ene pla}anja PDV-a bez prava na odbitak pretporeza (transakcije osiguranja i reosiguranja te bankarske i financijske usluge, osim ako su pomo}ne).

Prilikom obra~unavanju vrijednosti isporuka dobara i usluga za upis u registar obve-znika PDV-a ne uzimaju se u obzir isporuke materijalnih i nematerijalnih gospodar-skih dobara poreznog obveznika. NAPOMENA: mali porezni obveznik moè se na vlastiti zahtjev upisati u registar ob-veznika PDV-a iako vrijednost njegovih isporuka dobara ili obavljenih usluga u pret-hodnoj kalendarskoj godini nije bila ve}a od 230.000,00 kuna. Ako Porezna uprava u roku 8 dana od dana primitka zahtjeva ne donese rje{enje smatra se da je zahtjev usvojen. Porezni obveznik je obvezan sljede}ih 5 kalendarskih godina primjenjivati redovni postupak oporezivanja (obvezan je u ra~unima obra~unavati i pla}ati PDV-a na isporuke dobara ili usluga i ima pravo na odbitak pretporeza).


i Mali porezni obveznik je pravna osoba sa sjedi{tem ili stalnom poslovnom jedinicom u tuzemstvu, ili fizi~ka osoba s prebivali{tem ili uobi~ajenim boravi{tem u tuzemstvu, ~ija vrijednost isporuka dobara ili obavljenih usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila ve}a od 230.000,00 kuna. Mali porezni obveznik je oslobo|en pla}anja PDV-a na isporuke dobara ili usluga, nema pravo iskazivati PDV na izdanim ra~unima i nema pravo na odbitak pretporeza. Oslobo|enje od pla}anja PDV-a ne primjenjuje se na isporuke novih prijevoznih sredstava u drugu dràvu ~lanicu, te kad dolazi do pri-jenosa porezne obveze na te porezne obveznike (npr. kad im usluge obavlja porezni obveznik koji nema sjedi{te, prebivali{te ili uobi~ajeno boravi{te u tuzemstvu).

2. Svaka osoba koja na podru~ju Republike Hrvatske nema sjedi{te, poslov-nu jedinicu, prebivali{te ili uobi~ajeno boravi{te, a u tuzemstvu obavlja isporuke dobara ili usluga za koje postoji pravo na odbitak PDV-a, osim kad obavlja isporuke dobara ili usluga za koje PDV pla}a primatelj doba-ra ili usluga

i Kad je porezni obveznik kojemu je sjedi{te u drugoj dràvi ~lanici EU u tuzemstvu obve-zan pla}ati PDV moè imenovati poreznog zastupnika kao osobu koja je obvezna plati-ti PDV. Porezni obveznik koji nema sjedi{te u tuzemstvu niti na podru~ju EU nego u tre}oj zemlji ili na tre}em podru~ju kad je u tuzemstvu obvezan pla}ati PDV mora ime-novati poreznog zastupnika kao osobu koja je obvezna platiti PDV ako RH nije sklopila sporazume o me|usobnoj pomo}i koji su po opsegu sli~ni onima {to su propisani Di-rektivom Vije}a 2010/24/EU od 16. oùjka 2010. godine o uzajamnoj pomo}i kod na-plate potraìvanja vezanih za poreze, carine i druge mjere (SL L 84, 31. 3. 2010.) i Uredbom Vije}a (EU) br. 904/2010 od 7. listopada 2010. godine o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevare u podru~ju poreza na dodanu vrijednost (SL L 268, 12. 10. 2010.). Ovaj porezni obveznik ne mora imenovati poreznog zastupnika ako obavlja usluge prema posebnom postupku oporezivanja za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektroni~ki obavljene usluge, te kad na podru~ju RH isklju~ivo povremeno obavlja me|unarodni cestovni prijevoz putnika.

i Porezni zastupnik moè biti porezni obveznik sa sjedi{tem ili prebivali{tem ili uobi~a-jenim boravi{tem u tuzemstvu. Porezni zastupnik ne moè biti podru`nica niti poslov-na jedinica strane pravne osobe. Porezni zastupnik odgovara za pla}anje PDV-a kao jamac platac i opunomo}en je za zaprimanje pismena, podno{enje prijava i svih po-slova vezanih za utvr|ivanje i pla}anje PDV-a.

3. Svaka osoba koja povremeno isporu~uje nova prijevozna sredstva ako prodavatelj ta sredstva kupcu otpremi ili preveze na podru~je druge dràve ~lanice EU, ili ih kupac sam preveze, ili ih druga osoba za njegov ra~un otpremi ili preveze na podru~je druge dràve ~lanice EU

4. Tijela dràvne vlasti, tijela dràvne uprave, tijela i jedinice lokalne i po-dru~ne (regionalne) samouprave, komore, te druga tijela s javnim ovla-stima kad obavljaju djelatnosti ili transakcija u okviru svog djelokruga ili ovlasti, a obavljanje tih djelatnosti dovodi do znatnog naru{avanja na-~ela trì{nog natjecanja

5. Tijela dràvne vlasti, tijela dràvne uprave, tijela i jedinice lokalne i po-dru~ne (regionalne) samouprave, komore, te druga tijela s javnim ovla-


i Smatra se da ta tijela obavljaju djelatnost u zanemarivom opsegu ako vrijednost ispo-ruka u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila ve}a od 230.000,00 kn.

Porezni obveznici u posebnim postupcima oporezivanja:1. Posebni postupak oporezivanja marè za rabljena dobra, umjetni~ka djela, kolek-

cionarske ili antikne predmete Porezni obveznik je preprodavatelj koji radi daljnje preprodaje kupuje rabljena

dobra, umjetni~ka djela, kolekcionarske i antikne predmete, a primjenjuje poseb-ni postupak oporezivanja marè.

i Posebni postupak oporezivanja marè primjenjuje se ako su preprodavatelju rabljena dobra, umjetni~ka djela, kolekcionarske i antikne predmete isporu~ili:

a) osobe koje nisu porezni obveznici b) porezni obveznici koji obavljaju oslobo|ene isporuke, c) porezni obveznici ~ija godi{nja vrijednost isporuka dobara i obavljenih usluga u

prethodnoj kalendarskoj godini nije bila ve}a od 230.000,00 kn, d) drugi preprodavatelji koji primjenjuju posebni postupak oporezivanja marè.

2. Posebni postupak oporezivanja investicijskog zlata Porezni obveznik koji u okviru svoje djelatnosti proizvodi investicijsko zlato ili pre-

tvara zlato u investicijsko zlato ima pravo izbora ho}e li oporezivati isporuke inve-sticijskog zlata drugom poreznom obvezniku.

stima ako obavljaju odre|ene djelatnosti, te djelatnosti iskori{tavanja materijalne i nematerijalne imovine, osim ako te djelatnosti obavljaju u zanemarivom opsegu.

i Ako se isporu~itelj investicijskog zlata odlu~i za oporezivanje isporuka investicijskog zlata tada pravo na izbor za oporezivanje ima i posrednik koji djeluju u ime i za ra~un druge osobe kad posreduju u isporuci zlata za svoga nalogodavca. Kod isporuka zlatnog materijala ili zlatnih poluproizvoda ~isto}e 325 tisu}inki ili ve}e, ili investicij-skog zlata kod kojeg se primjenjuje pravo izbora za oporezivanje PDV pla}a primatelj tih isporuka.

3. Posebni postupak oporezivanja putni~kih agencija Posebni postupak oporezivanja odnosi se na poslovanje putni~kih agencija kad s

kupcima posluju u svoje ime, a koriste isporuke dobara i usluge drugih poreznih obveznika za obavljanje usluga putovanja.

i U smislu Zakona o porezu na dodanu vrijednost putni~kim agencijama smatraju se organizatori putovanja. To su osobe koje kupcu pribavljaju usluge prijevoza, smje{ta-ja ili druge turisti~ke usluge. Za primjenu posebnog postupka oporezivanja bitno je da se obavlja jedna od usluga vezana uz putovanje, kao {to su smje{taj ili prijevoz.

i Ako organizator putovanja pruà uslugu organizacije putovanja {to se sastoji od di-jela usluga koje pruà sam organizator putovanja, a dio usluga se koristi od drugih poreznih obveznika, posebni postupak oporezivanja primjenjuje se samo na onaj dio usluge koje organizator koristi od drugih poreznih obveznika.


i Ako putni~ka agencija djeluje kao posrednih tada u poreznu osnovicu ne ulaze iznosi koje porezni obveznik zara~una ili primi od kupca kao povrat za izdatke koje je platio u njegovo ime i za njegov ra~un i koje u evidencije unosi kao prolazne stavke. Porezni obveznik mora imati dokaze o iznosu izdataka u vezi s prolaznim stavkama i ne moè odbiti PDV ako je PDV na njih obra~unan.

Transakcije {to ih putni~ka agencija obavi u vezi s putovanjem smatraju se jedin-stvenom uslugom {to je putni~ka agencija obavlja kupcu. Obavljena usluga je oporeziva prema mjestu sjedi{ta ili stalne poslovne jedinice putni~ke agencije iz koje se usluge obavljaju.

Porezna osnovica je razlika u cijeni putni~ke agencije, odnosno razlika izme|u ukupne naknade, bez PDV-a, koju kupac pla}a i stvarnih tro{kova putni~ke agen-cije za isporuke dobara ili usluga koje su joj obavili drugi porezni obveznici, ako su te transakcije kupcu izravno obavljene.

Ako se transakcije {to ih putni~ka agencija povjeri drugom poreznom obvezniku obavljaju izvan Europske unije tada se usluge putni~ke agencije smatraju posred-ni~kom uslugom, {to je oslobo|eno od pla}anja PDV-a. Ako se te transakcije obavljaju i unutar i izvan Europske unije oslobo|en je samo onaj dio usluge put-ni~ke agencije {to se odnosi na transakcije izvan Europske unije.

PDV {to ga putni~koj agenciji obra~unaju drugi porezni obveznici na transakcije {to ih putni~ka agencija obavi u vezi s putovanjem, a izravno se obavljaju kupci-ma, ne moè biti odbijen ili vra}en.

4. Posebni postupci oporezivanja za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i te levi zijskog emitiranja i elektroni~ki obavljene usluge osobama koje nisu porezni obveznici

Ti se postupci oporezivanja primjenjuju za oporezivanja telekomunikacijskih uslu-ga, usluga radijskog i televizijskog emitiranja i elektroni~ki obavljenih usluga {to ih porez ni obveznik obavi osobama koje nisu porezni obveznici, a koje imaju sjedi{te, prebivali{te ili uobi~ajeno boravi{te u nekoj od dràva ~lanica EU.

Obveza prijave u registar:Porezni obveznik je duàn prijaviti se u nadle`noj ispostavi Porezne uprave prema svome sjedi{tu (pravna osoba) ili prebivali{tu ili uobi~ajenom boravi{tu (fizi~ka oso-ba) radi upisa u Registar poreznih obveznika najkasnije do 15. sije~nja teku}e godine ako je vrijednost njegovih ukupnih godi{njih oporezivih isporuka dobara i obavljenih usluga u prethodnoj kalendarskoj godini bila ve}a od 230.000,00 kn.

i Od 1. sije~nja teku}e godine porezni obveznik je duàn voditi sve poslovne knjige {to su propisane Zakonom o porezu na dodanu vrijednost, te u zakonskim rokovima podnositi prijavu PDV-a.

Obveznici poreza na dohodak i obveznici poreza na dobit mogu se prijaviti u registar obveznika PDV-a na po~etku obavljanja djelatnosti prije prve isporuke dobara i uslu-ga. Nakon toga su obvezni obra~unavati i pla}ati PDV na obavljene isporuke i imaju pravo na odbitak pretporeza.


i Poreznog obveznika koji po~inje s obavljanjem djelatnosti i nije upisan u registar ob-veznika PDV-a, a na obavljene isporuke obra~unavao je PDV i u propisanom roku je podnio prijavu PDV-a za razdoblje oporezivanja Porezna uprava upisuje u registar obveznika PDV-a od prvog dana razdoblja oporezivanja na koje se prijava PDV-a od-nosi, a porezni obveznik upisuje se u registar obveznika PDV-a na vlastiti zahtjev. Po-rezna uprava moè u roku od 8 dana od dana primitka prijave donijeti rje{enje o odbijanju zahtjeva za upis u registar obveznika PDV-a ako porezni obveznik nije do-stupan, ili nije na adresi koja je navedena u zahtjevu.

i Tuzemni porezni obveznik koji stje~e dobra unutar EU obvezan je na takvo stjecanje obra~unati PDV u skladu s hrvatskim propisima o PDV-u. Ako hrvatski porezni obveznik nema PDV identifikacijski broj isporu~itelj dobara iz druge dràve ~lanice EU obra~unat }e PDV na obavljenu isporuku dobara u skladu s propisima svoje dràve ~lanice.

Provjeru valjanosti PDV identifikacijskog broja poslovnih partnera iz drugih dràva ~lanica moè se obaviti putem: – web stranice Europske komisije

(http://ec.europa.eu/taxation_customs/vies)– elektroni~ke po{te upu}ene Poreznoj upravi

([email protected])

Porezna uprava dodjeljuje PDV identifikacijski sljede}im osobama: tuzemnom poreznom obvezniku koji je upisan u registar obveznika PDV-a, a

koji obavlja transakcije unutar EU,tuzemnom poreznom obvezniku koji isporu~uje dobra ili obavlja usluge bez

prava na odbitak pretporeza, malom poreznom obvezniku i pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, a obvezni su pla}ati PDV na stjecanje dobara unu-tar EU, ili su se opredijelili za mogu}nost pla}anja PDV-a na stjecanje neovisno o tome {to nisu pre{li prag stjecanja od 77.000,00 kuna,

svakom tuzemnom poreznom obvezniku koji stje~e dobra unutar EU za obav-ljanje gospodarske djelatnosti izvan tuzemstva,

tuzemnom poreznom obvezniku kojemu je strani porezni obveznik obavio uslu-gu, a tuzemni porezni obveznik je obvezan platiti PDV na primljenu uslugu,

tuzemnom poreznom obvezniku koji obavlja usluge na podru~ju druge drà-ve ~lanice EU za koje je primatelj usluge u drugoj dràvi ~lanici obvezan plati-ti PDV,

Izdavanje PDV identifikacijskog brojaPDV identifikacijski broj obvezni su zatraìti porezni obveznici koji isporu~uju dobra i/ili ih stje~u unutar EU. Zahtjev se podnosi nadle`noj ispostavi Porezne uprave najkas-nije 15 dana prije po~etka obavljanja takvih transakcija. Osoba ~ija je ukupna vrijednost stjecanja dobara unutar EU tijekom teku}e kalendar-ske godine ve}a od 77.000,00 kuna (prag stjecanja) obvezna je nadle`noj ispostavi Porezne uprave podnijeti zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja 15 dana prije stjecanja dobara ~ijom }e ukupnom vrijednosti prije}i propisani iznos.


stranom poreznom obvezniku koji u tuzemstvu obavlja isporuke dobara i usluga s pravom na odbitak pretporeza,

stranom poreznom obvezniku koji isporu~uje dobra osobama koje nisu obvez-nici pla}anja PDV-a na stjecanje, a koji je pre{ao prag isporuke od 270.000,00 kuna, ili je odustao od navedenog praga isporuke,

stranom poreznom obvezniku koji dobra {to podlijeù tro{arinama isporu~uje fizi~kim osobama.

i PDV identifikacijski broj se ne dodjeljuje osobi koja povremeno unutar Europske unije isporu~uje nova prijevozna sredstva (povremeni porezni obveznik).

Tuzemnim poreznim obveznicima po podnesenom zahtjevu PDV identifikacijski broj dodjeljuje ispostava Porezne uprave koja je nadle`na prema prebivali{tu poreznog obveznika fizi~ke osobe, odnosno sjedi{tu pravne osobe. Strani porezni obveznici podnose zahtjev za dodjelom tog broja Poreznoj upravi, Podru~nom uredu Zagreb.

i Porezna uprava moè ukinuti PDV identifikacijski broj u slu~aju sumnje u njegovu zloupotrebu.

PDV-om se oporezuju:1. isporuke dobara ili obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu 2. neovla{teno izdavanje ra~una s iskazanim PDV-om, 3. stjecanje dobara unutar Europske unije uz naknadu, odnosno stjecanje kojim

je porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik u teku}oj ka-lendarskoj godini pre{la prag stjecanja (77.000,00 kn), ili ako je odustala od praga stjecanja

4. stjecanje novih prijevoznih sredstava i tro{arinskih proizvoda5. uvoz dobara kad su ispunjeni propisani uvjeti.

PDV je obvezan platiti:• svaki porezni obveznik PDV-a koji obavlja oporezive isporuke dobara i usluga,

osim kad je PDV obvezan platiti primatelj dobara ili usluga, • svaka osoba koja obavi oporezivo stjecanje dobara unutar Europske unije i

primatelj oporezive isporuke dobara kod trostranog posla, • svaka osoba koja se smatra uvoznikom, odnosno carinskim du`nikom ili pri-

mateljem dobara prema carinskim propisima, • stjecatelj novih prijevoznih sredstava,• izdavatelj ra~una koji iskaè PDV vi{i od onoga koji duguje, ili ako na ra~unu

za isporu~ena dobra ili obavljene usluge iskaè PDV iako za to nije ovla{ten, ili izda ra~un iako dobra nisu isporu~ena ili usluge nisu obavljene,

• svaki porezni obveznik, ili pravna osoba koja nije porezni obveznik a registri-rana je za potrebe PDV-a, kojoj oporezive isporuke dobara i usluga obavlja porezni obveznik koji u tuzemstvu nema sjedi{te, prebivali{te ili uobi~ajeno boravi{te,

svaka osoba registrirana za potrebe PDV-a u tuzemstvu kojoj je obavljena is-poruka plina, elektri~ne energije, hla|enja ili grijanja putem sustava za prirod-


ni plin koji je na podru~ju EU, ili bilo koje mreè priklju~ene na takav sustav, ako isporuke obavlja porezni obveznik koji nema sjedi{te, prebivali{te ili uobi-~ajeno boravi{te u tuzemstvu.

VA@NA NAPOMENA: porezni obveznik kojemu je obavljena isporuka dobara ili usluga u tuzemstvu odgovara kao jamac platac za pla}anje PDV-a ako iz objektiv-nih okolnosti proizlazi da je znao ili morao znati da s takvom transakcijom sudje-luje u prijevarnim aktivnostima kojima je namjera izbjegavanje pla}anja PDV-a. Ako Porezna uprava sumnja da su isporuke dobara i usluga dio transakcija ~ija je namjera izbjegavanje pla}anja PDV-a tada }e poreznog obveznika koji sudjeluje u takvim transakcijama obavijestiti o tim okolnostima i njegovoj odgovornosti za pla}anje PDV-a. Od dana primitka takve obavijesti Porezna uprava smatra da je porezni obveznik znao, ili je morao znati, da s takvim transakcijama sudjeluje u prijevarnim aktivnostima kojima je namjera izbjegavanje pla}anja PDV-a. Porezni obveznik kojemu je obavljena isporuka dobara ili usluga u tuzemstvu odgovara za pla}anje PDV-a kad ra~un, ili druga isprava kojom se zara~unavaju isporu~ena dobra ili obavljene usluge, nije ispostavljen ili je u njemu neto~no obra~unan PDV, i kad poreznom obvezniku koji mu je obavio isporuku nije platio najmanje iznos PDV-a obra~unanog u ra~unu (u roku propisanom posebnim propisom o financij-skom poslovanju) od dana izdavanja ra~una.

Podru~je primjene PDV-a:Tuzemstvo, podru~je EU, „tre}a podru~ja“ i „tre}e zemlje“.

i Tuzemstvo je podru~je RH. i Podru~je EU i podru~je dràva ~lanica je odre|eno Ugovorom o osnivanju EU, osim

„tre}ih podru~ja“ i Tre}a zemlja je bilo koja dràva ili podru~je koje nije podru~je EU, odnosno na koje se

ne primjenjuje Ugovor o osnivanju EU. i Tre}e podru~je je dio podru~ja dràve ~lanice koje je izuzeto iz podru~ja EU. To su: a) u Saveznoj Republici Njema~koj – otok Heligoland i podru~je Büsingen, b) u Kraljevini [panjolskoj – Ceuta, Melilla i Kanarsko oto~je, c) u Republici Italiji – Livigno, Campione d’Italia i talijanske vode jezera Lugano, d) u Republici Francuskoj – francuski francuska podru~ja navedena u ~lanku 349. i

~lanku 355. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, e) u Helenskoj Republici – planina Athos, f) u Republici Finskoj – Alandski otoci, g) u Ujedinjenoj Kraljevini Velike Britanije i Sjeverne Irske – Kanalski otoci.

Transakcije u Kneèvinu Monako i iz nje smatraju se transakcijama obavljeni-ma u Republiku Francusku i iz nje. Transakcije na otok Man i s njega smatraju se transakcijama obavljenima u Ujedinjenu Kraljevinu Velike Britanije i Sjeverne Irske i iz nje. Transakcije u Suverene baze Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske Akrotiri i Dhekelia i iz njih smatraju se transakcijama obavljeni-ma na Cipar i s njega.


Prijenos porezne obveze s isporu~itelja na kupca: Porezni obveznik koji je u RH upisan u registar obveznika PDV-a obvezan je platiti PDV kad mu se obave sljede}e isporuke: 1. gra|evinske usluge, pod kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, odràva-

njem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem gra|evina, uklju~uju}i usluge popravka i ~i{}enja, i to: a) radovi u okviru gra|enja (izgradnja, odràvanje, rekonstrukcija i uklanjanje

gra|evinskog objekta ili njegovih dijelova) iz Dodatka II. koji je sastavni dio Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost,

b) prate}i radovi nu`ni za izvo|enje radova iz to~ke a) koji su zajedno s njima ugovoreni i izvedeni,

c) radovi hortikulturnog ure|enja i radovi ure|enja okoli{a ako se izvode u okvi-ru izgradnje i rekonstrukcije pojedinog gra|evinskog objekta,

d) usluge koje se obavljaju u okviru arhitektonske, gra|evinske, geodetske, stro-jarske, i elektrotehni~ke djelatnosti ako je obavljanje tih usluga potrebno za obavljanje radova iz to~ke a),

e) usluge stru~nog nadzora gra|enja sukladno propisima kojima se ure|uju ar-hitektonski i inènjerski poslovi i djelatnosti u prostornom ure|enju i gradnji,

f) ustupanje osoblja, ako ono obavlja gra|evinske usluge,g) iznajmljivanje strojeva i opreme za gra|enje, s rukovateljem,h) usluge ~i{}enja koje se obavljaju u okviru gra|enja,i) ugradnja, umjeravanje, probno testiranje, pu{tanje u rad i sli~ne usluge kada

se izvode na ure|ajima i opremi prilikom izgradnje ili rekonstrukcije gra|evin-skog objekta,

j) usluge koordinatora za{tite na radu u vezi s izvo|enjem radova iz to~ke a),k) geomehani~ki, geotehni~ki, geofizi~ki i sli~ni istra`ni radovi ako je obavljanje

tih usluga potrebno za obavljanje radova iz to~ke a),2. isporuke rabljenog materijala i onoga koji se u istom stanju ne moè ponovo upo-

trijebiti, nego se kao takav koristi kao sirovina u proizvodnji drugih proizvoda (iz gubio je svoju prvobitnu funkciju, kvalitetu, izgled i sli~no), industrijskog i nein-dustrijskog otpada, recikla`nog otpada i djelomi~no obra|enog otpada, i to: a) isporuka èljeznog i neèljeznog otpada, metalnih otpadaka i rabljenih mate-

rijala, uklju~uju}i poluproizvode nastale kod prerade, proizvodnje ili taljenja èljeza ili neèljeznih metala i njihovih slitina,

b) isporuka èljeznih i neèljeznih poluobra|enih proizvoda te odre|ene s time povezane usluge obrade,

c) isporuka ostataka i drugog recikla`nog materijala koji se sastoji od èljeza i neèljeznih metala, njihovih slitina, troske, pepela, kamenca i industrijskih ostataka koji sadrè metale i njihove slitine, te pruànje usluga sortiranja, re-zanja, usitnjavanja i pre{anja tih proizvoda,

d) isporuka i odre|ene usluge obrade, èljeznog i neèljeznog otpada, strugoti-na, lomljenog èljeza te rabljenog i recikla`nog materijala koji sadrì krhotine, staklo, papir, karton i ljepenku, krpe, kosti, koù, umjetnu koù, pergament, sirove koè i krzna, tetive i ligamente, {pagu, uàd, konopce, kabele, gumu i plastiku,


e) isporuka nabrojanog materijala nakon obrade (~i{}enje, poliranje, sortiranje, rezanje, usitnjavanje, pre{anje ili lijevanje u poluge),

f) isporuke metalnih otpadaka koji nastaju kod obrade sirovina,3. isporuke gra|evina ili njihovih dijelova i zemlji{ta na kojemu se nalaze nakon pr-

vog nastanjenja, ili kod kojih je od datuma prvog nastanjenja, odnosno kori{te-nja, do datuma sljede}e isporuke proteklo vi{e od 2 godine, te isporuka zemlji{ta, osim gra|evinskog zemlji{ta, kod kojih se isporu~itelj odlu~io za oporezivanje, pod uvjetom da je kupac porezni obveznik koji ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti,

i Pravo izbora za oporezivanje i pravo na odbitak pretporeza moè se primijeniti u trenutku isporuke.

4. isporuka nekretnina koje je ovr{enik prodao u postupku ovrhe, 5. prijenos emisijskih jedinica stakleni~kih plinova sukladno propisima kojima se ure-

|uje sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleni~kih plinova. Razdoblje oporezivanja je od prvog do posljednjeg dana u mjesecu. Iznimno, za porezne obveznike kojima je vrijednost isporu~enih dobara i usluga, uklju~uju}i i PDV, u prethodnoj kalendarskoj godini manja od 800.000,00 kuna razdoblja opore-zivanja su od prvog do posljednjeg dana u tromjese~ju. Takvi se porezni obveznici mogu prijaviti Poreznoj upravi za podno{enje porezne prijave za razdoblja od prvog do posljednjeg dana u mjesecu.

Za poreznog obveznika koji obavlja transakcije unutar EU i za poreznog obve-znika koji nema sjedi{te, stalnu poslovnu jedinicu, prebivali{te ili uobi~ajeno boravi{te u tuzemstvu razdoblja oporezivanja su od prvog do posljednjeg dana u mjesecu.

Poreznu obvezu ili pravo na povrat PDV-a porezni obveznik u razdoblju opo-rezivanja (mjese~no ili tromjese~no) odre|uje tako da obra~unani PDV u izdanim ra-~unima (zara~unatim naknadama) za isporu~ena dobra i obavljene usluge i obra~u-nani PDV na primljene isporuke dobara i usluga u razdoblju oporezivanja umanji za obra~unani PDV po primljenim isporukama i za iskazani PDV u ulaznim ra~unima za primljene isporuke dobara i usluga u tom razdoblju oporezivanja.

i Obveza obra~una PDV-a nastaje kad je nastao oporezivi doga|aj, odnosno kad su dobra isporu~ena ili usluge obavljene.

Iznimno, obra~un prema napla}enim naknadama mogu primjenjivati pore-zni obveznici sa sjedi{tem, stalnom poslovnom jedinicom, prebivali{tem ili uobi~ajenim boravi{tem u tuzemstvu koji su u prethodnoj kalendarskoj go-dini obavili isporuke dobara i usluga, bez PDV-a, koje nisu bile ve}e od tri milijuna kuna. Takvi porezni obveznici poreznu obvezu ili pravo na povrat PDV-a utvr|uju u razdoblju oporezivanja (mjese~no ili tromjese~no) tako da obra~unani PDV u primljenim (napla}enim) naknadama za izdane ra~une po isporu~enim dobri-ma i obavljenim uslugama i obra~unani PDV na primljene isporuke dobara i usluga u


razdoblju oporezivanja umanje za obra~unani PDV po primljenim isporukama i za iskazani PDV u pla}enim ulaznim ra~unima za primljene isporuke dobara i usluga u tom razdoblju oporezivanja. Porezni obveznik mora u ispostavljenim ra~unima navesti: obra~un prema napla}e-noj naknadi.

i Obveza obra~una PDV-a nastaje na dan primitka pla}anja, a pravo na odbitak pretpo-reza u trenutku kad je porezni obveznik platio ra~un za isporu~ena dobra ili obavljene usluge.

i Trenutkom naplate smatra se – kod doznaka u korist transakcijskog ra~una – trenutak naplate na ra~un, – kod primljenih mjenica – trenutak naplate ili prijenosa (indosiranja) mjenice, – kod ~eka – trenutak primitka ~eka, – kod kreditnih kartica – trenutak naplate na ra~un, – kod prijeboja, asignacija, cesija i preuzimanja duga – kad su se stekli propisani uvje-

ti, odnosno trenutak potpisa odgovaraju}ih ugovora ili drugih isprava, – izuzimanje dobara i kori{tenje usluga za neposlovne svrhe – istekom razdoblja opo-

rezivanja u kojemu su dobra izuzeta ili usluge obavljene.

Isporuke dobara i usluga, bez PDV,-a {to se uklju~uju u vrijednost ispo-ruka od tri milijuna kn: isporuke dobara i usluga oporezive PDV-om, isporuke dobara i usluga oslobo|ene pla}anja PDV-a s pravom na od-bitak pretporeza (isporuke u drugu dràvu ~lanicu EU, izvozne isporuke do-bara, izvozne isporuke dobara ovla{tenim tijelima, obavljene usluge, uklju~uju}i i prijevozne i pripadaju}e pomo}ne usluge u vezi s izvozom), usluge na po-

Porezni obveznik koji èli primjenjivati postupak oporezivanja prema napla}enim na-knadama mora o tome najkasnije do kraja teku}e kalendarske godine podnijeti pisa-nu izjavu nadle`noj ispostavi Porezne uprave. Od 1. sije~nja sljede}e kalendarske godine moè primjenjivati postupak oporezivanja prema napla}enim naknadama, te je obvezan takav postupak primjenjivati 3 kalendarske godine.Porezni obveznik koji po~inje s obavljanjem djelatnosti i podnese zahtjev za registri-ranje za potrebe PDV-a u kojem je izabrao postupak oporezivanja prema napla}enim naknadama obvezan je taj postupak primjenjivati sljede}e 3 kalendarske godine od dana navedenog u zahtjevu.Porezni obveznik koji PDV obra~unava i pla}a prema obavljenim isporukama pri pri-jelazu na oporezivanje prema napla}enim naknadama ne iskazuje poreznu obvezu za isporu~ena dobra i usluge obavljene prije prijelaza, a napla}ene poslije promjene na~ina obra~unavanja poreza.Kad nadle`na ispostava Porezne uprave utvrdi da je porezni obveznik koji primjenju-je postupak oporezivanja prema napla}enim naknadama u prethodnoj kalendarskoj godini ostvario vrijednost oporezivih isporuka ve}u tri milijuna una izdaje rje{enje o zabrani primjene postupka oporezivanja prema napla}enim naknadama, pri ~emu àlba ne odga|a izvr{enje rje{enja. Taj porezni obveznik mora od 1. sije~nja teku}e kalendarske godine obra~unavati PDV prema obavljenim isporukama te mora ispra-viti ra~une u kojima je naveo napomenu »obra~un prema napla}enim naknadama«.


kretnoj imovini (ste~enoj ili uvezenoj u RH u svrhu obavljanja tih usluga), me|unarodni prijevoz (isporuke goriva i dobara za opskrbu plovila i ratnih brodova, isporuke, preinake, popravci, odràvanje, iznajmljivanje i unajmljivanje plovila i opreme u vezi tih plovila i obavljene usluge za potrebe plovila, isporuke, preinake, popravci, odràvanje, iznajmljivanje i unajmljivanje zrakoplova i opre-me u vezi tih zrakoplova, isporuke goriva i dobara za njihovu opskrbu i obavlje-ne usluge za potrebe zrakoplova) isporuke {to su izjedna~ene s izvozom (isporuke u okviru diplomatskih i konzularnih sporazuma, isporuke EU ili njezi-nim organizacijama, isporuke me|unarodnim tijelima, isporuke za potrebe oru-ànih snaga drugih dràva ~lanica NATO-a, isporuke zlata sredi{njim bankama), usluge posredovanja obavljene u ime i za ra~un druge osobe (uz izvo-zne isporuke, usluge na pokretnoj imovini, isporuke u vezi s me|unarodnim prijevozom i isporuke izjedna~ene s izvozom i transakcije {to se obavljaju izvan EU), isporuka nekretnina, te osiguravaju}e i financijske usluge oslobo-|ene pla}anja PDV-a bez prava na odbitak pretporeza (transakcije – koje nisu pomo}ne – u okviru djelatnosti osiguranja i reosiguranja, odobravanje i ugovaranje kredita, ugovaranja kreditnih garancija, u vezi sa {tednim, teku}im i ìro ra~unima, u vezi s valutama, nov~anicama i kovanicama, u vezi s dionica-ma, udjelima u trgova~kim dru{tvima ili udruènjima, obveznicama i drugim vrijednosnim papirima i usluge upravljanja posebnim investicijskim fondovima).

Prilikom obra~unavanju vrijednosti isporuka dobara i usluga ne uzimaju se u obzir isporuke materijalnih i nematerijalnih gospodarskih dobara poreznog obveznika.

i Postupak oporezivanja prema napla}enim naknadama ne primjenjuje se na: a) isporuke i stjecanje dobara unutar Europske unije, b) isporuke ili na premje{tanje dobara {to se otpremaju ili prevoze u dràvu ~lanicu u

kojoj nije zapo~ela otprema ili prijevoz tih dobara, ili ako porezni obveznik ta dobra premje{ta u drugu dràvu ~lanicu radi obavljanja gospodarske djelatnosti, osim na premje{tanje dobara u Zakonom propisanim slu~ajevima,

c) usluge obavljene poreznom obvezniku za koje je primatelj usluge obvezan platiti PDV,

d) isporuke za koje je primatelj obvezan platiti PDV, e) isporuke u okviru posebnog postupka oporezivanja za telekomunikacijske usluge,

usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektroni~ki obavljene usluge osobama koje nisu porezni obveznici.

i Nakon prelaska na obra~un PDV-a prema obavljenim isporukama porezni obveznik mora za prvo razdoblje oporezivanja iskazati sve obavljene, a nenapla}ene isporuke prije promjene na~ina obra~una PDV-a kao napla}ene, te ima pravo odbiti PDV sadr-àn u primljenim isporukama koje nije platio do promjene na~ina obra~una PDV-a. Uz prijavu PDV-a za prvo razdoblje oporezivanja nakon prelaska na obra~un PDV-a pre-ma obavljenim isporukama mora nadle`noj ispostavi Porezne uprave dostaviti popis svih izdanih, a nenapla}enih ra~una, i svih primljenih, a nepla}enih ra~una do promje-ne na~ina obra~una PDV-a.


Svi porezni obveznici moraju u prijavi PDV-a koju podnose za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine napraviti uskla|enja i ispravke za tu kalendarsku godinu. Ako porezni obveznik prestaje s poslovanjem obvezan je u prijavi PDV-a koju podnosi za posljednje razdoblje oporezivanja u kojem je poslovao napraviti sva uskla-|enja i ispravke do dana prestanka poslovanja.

Nastanak oporezivog doga|aja i obveze obra~unavanja PDV-aR. br.

Oporezivi doga|aj Nastanak oporezivog doga|aja i nastanak obveze obra~una PDV-a

ISPORUKA DOBARA I OBAVLJANJE USLUGA (obveza PDV-a iskazuje se u prijavi PDV-a za razdoblje oporezivanja u kojem je isporuka dobara ili usluga obavljena)1 isporuka dobara i usluga kad su dobra isporu~ena i usluge

obavljene16

2 isporuke dobara i usluga za koje se kontinuirano izdaju ra~uni ili se kontinuirano obavljaju pla}anja

po proteku razdoblja na koje se ra~uni ili pla}anja odnose

3 isporuke dobara i usluga u graditeljskoj djelatnosti obveza obra~una PDV-a nastaje iste-kom razdoblja oporezivanja u kojem je nadzorno tijelo ovjerilo situacija o stvarno izvedenim gra|evinskim rado-vima17

4 kontinuirane isporuke dobara u razdoblju duljem od 1 kalendarskog mjeseca u drugu dràvu ~lani-cu, a koje porezni obveznik radi obavljanja gospo-darske djelatnosti isporu~uje ili premje{ta u tu dr-àvu ~lanicu, uz primjenu oslobo|enja od PDV-a

istekom svakog kalendarskog mjeseca dok se isporu~ivanje ne zavr{i

5 usluga za koje je primatelj obvezan platiti PDV pre-ma ~lanku 75. stavku 1. to~ki 6. Zakona, a koje se kontinuirano obavljaju u razdoblju duljem od go-dinu dana i za koje u tom razdoblju nisu izdani ra~uni ili nije obavljeno pla}anje

nakon isteka svake kalendarske godine dok se ne obustavi obavljanje usluga

6 davanje dobara na raspolaganje prema ugovoru o najmu ili o leasingu, ili na prodaju dobara uz od-godu pla}anja18 za {to se ra~uni izdaju kontinuira-no ili se pla}anje obavlja kontinuirano

u trenutku davanja dobra na raspola-ganje ili u trenutku prodaje

7 primitak predujma u trenutku primitka predujma (koristi se prera~unana stopa PDV-a)19

16 Primjenjuju se i kad porezni obveznik u ra~unu za isporu~ena dobra ili obavljene usluge iskaè PDV vi{i od onoga koji duguje, ili ispostavi ra~un iako dobra nisu isporu~ena ili usluge nisu obavljene, ili ako je oporezivi doga|aj nastao a ra~un nije ispostavljen, ili ako se na ra~unu za isporu~ena dobra ili obavljene usluge iskaè PDV iako isporu~itelj ra~una za to nije ovla{ten.

17 Ako nadzorno tijelo ne ovjeri obra~unsku situaciju smatra se da je porezna obveza nastala u onom dijelu u kojem su radovi obavljeni najkasnije istekom obra~unskog razdoblja koje slijedi nakon razdoblja u kojem je ispostavljena obra~unska situacija. Navedeno se ne primjenjuje u slu~aju prijenosa porezne obveze.

18 Vlasni{tvo nad tim dobrima stje~e se najkasnije nakon pla}anja zadnjeg obroka.19 Obveza obra~una PDV-a ne nastaje po predujmu koji porezni obveznik plati za dobra prije njiho-

vog stjecanja unutar EU, ili ako primi predujam prije nego {to obavi isporuku dobara unutar EU. To se odnosi i na predujmove u vezi s uslugama za koje je PDV obvezan platiti primatelj usluge, a koje mu obavi porezni obveznik bez sjedi{ta, prebivali{ta ili uobi~ajenog boravi{ta u tuzemstvu, kao i na usluge povezane s uvozom ili izvozom dobara koje su oslobo|ene pla}anja PDV-a.


R. br.


8 isporuka dobara ili usluga je obavljena a ra~un nije ispostavljen

u trenutku isporuke dobara ili obavlja-nja usluge

9 kori{tenje dobara {to ~ine dio poslovne imovine poreznog obveznika za njegove privatne potrebe ili za privatne potrebe njegovih zaposlenika, ili ih koriste u druge svrhe osim za obavljanje djelatno-sti poreznog obveznika, a za ta je dobra ili njihove dijelove u cijelosti ili djelomi~no odbijen pretporez

u trenutku kori{tenja dobara

10 obavljanje usluga bez naknade od strane pore-znog obveznika za njegove privatne potrebe ili pri-vatne potrebe njegovih zaposlenika, ili u druge svrhe osim za potrebe obavljanja djelatnosti

u trenutku obavljanja usluge

11 zadràvanje dobara nakon prestanka obavljanja gospodarske djelatnosti ako je prilikom njihove na-bave PDV u cijelosti ili djelomi~no odbijen

u trenutku zadràvanja dobra nakon prestanka obavljanja gospodarske dje-latnosti

12 manjak dobara utvr|en popisom dobara u trenutku kad je manjak utvr|en13 kod financijskog leasinga ili najma predmeta dugo-

trajne imovine (primatelj leasinga snosi tro{kove amortizacije i moè ste}i pravo vlasni{tva nad tim predmetom)

istekom razdoblja oporezivanja u ko-me je isporu~eno dobro koje je pred-met najma

14 kod operativnog leasinga ili najma (davatelj leasin-ga snosi tro{kove amortizacije predmeta leasinga, a primatelj leasinga nema opciju kupnje)

obveza obra~una PDV-a nastaje za dio najamnine koji se odnosi na razdoblje oporezivanja (u visini mjese~ne rate. Ako rate nisu utvr|ene za obra~unska nego za druga razdoblja, prera~unava-ju se za razdoblja oporezivanja )

STJECANJE DOBARA I PRIMANJE USLUGA UNUTAR EUROPSKE UNIJER. br.

Oporezivi doga|aj Nastanak oporezivog doga|aja

Nastanak obveze obra~una PDV-a

1 stjecanje dobara unutar EU (obavljanje isporuka dobara iz EU u tuzemstvo)

u trenutku stjecanja dobara unutar EU

u trenutku izdavanja ra~una, ili najkasnije 15. dana u mjesecu na-kon mje seca u kojemu je nastao oporezivi do-ga|aj ako ra~un do tada nije izdan

2 obavljanje usluge tuzemnom poreznom obvezniku od strane poreznog obveznika koji nema sjedi{te, prebivali{te ili uobi~ajeno boravi{te u RH

u trenutku kad su usluge obavljene

3 kontinuirano obavljanje usluga dulje od godine dana poreznog obveznika koji nema sjedi{te, prebi-vali{te ili uobi~ajeno boravi{te u tuzemstvu (tuze-mni primatelj usluga obvezan je platiti PDV), a za koje u tom razdoblju nisu izdani ra~uni ili nije obav-ljeno pla}anje

nakon isteka svake kalen-darske godi-ne

nakon isteka svake ka-lendarske godine sve dok se ne obustavi obavljanje tih usluga


UVOZ DOBARAR. br.


1 uvoz dobara iz tre}ih zemalja u trenutku uvoza dobara2 unos dobara u EU koja nisu u slobodnom prometu

jer su stavljena u postupak oslobo|en pla}anja PDV-a, postupak privremenog uvoza s potpunim oslobo-|enjem od pla}anja carine, ili postupak provoza stra-nih roba

kad dobra prestanu biti predmetom tih postupaka

3 uvezena dobra iz to~ke 2 podlijeù carini, poljopri-vrednim pristojbama ili pristojbama u skladu sa zajedni~kom politikom EU

kad se ispune uvjeti za obra~un i na-platu tih davanja

4 uvezena dobra ne podlijeù davanjima iz to~ke 3 u trenutku kad bi prema carinskim propisima nastala obveza obra~una carine, a da je propisana

POREZNA OSNOVICA Porezna osnovica kod isporuke dobara i obavljanja usluga u tuzemstvu;

R. br.

Predmet oporezivanja Osnovica PDV-a

1 isporuke dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu {to ih uz naknadu obavi porezni obveznik

naknada koju ~ini sve ono {to je is-poru~itelj primio ili treba primiti od kupca ili neke druge osobe za te is-poruke uklju~uju}i iznose subvenci-ja koji su izravno povezani s cije-nom isporu~enih dobara ili usluga

2 uzimanje dobara koja ~ine dio poslovne imovine po-reznog obveznika za njegove privatne potrebe ili za privatne potrebe njegovih zaposlenika, ili ih koriste u druge svrhe osim za potrebe obavljanja djelatnosti poreznog obveznika, a za ta je dobra ili njihove dije-love u cijelosti ili djelomi~no odbijen pretporez

nabavna cijena tih ili sli~nih dobara, a ako je cijena nepoznata, visina tro{kova utvr|enih u trenutku ispo-ruke

3 zadràvanje dobara nakon prestanka obavljanja gospo-darske djelatnosti ako je prilikom njihove nabave PDV u cijelosti ili djelomi~no odbijen – u trenutku zadràvanja dobra nakon prestanka obavljanja gospodarske djelat-nosti

nabavna cijena tih ili sli~nih dobara, a ako je cijena nepoznata, visina tro{kova utvr|enih u trenutku ispo-ruke

4 kori{tenje dobara koja ~ine poslovnu imovinu porez-nog obveznika za njegove privatne potrebe ili privat-ne potrebe njegovih zaposlenika ili u druge svrhe osim za potrebe obavljanja njegove djelatnosti, za koja je u cijelosti ili djelomi~no odbijen pretporez

ukupni tro{ak obavljanja usluga

5 obavljanje usluga bez naknade od strane poreznog obveznika za privatne potrebe ili privatne potrebe nje-govih zaposlenika ili u druge svrhe, osim za potrebe obavljanja njegove djelatnosti

ukupni tro{ak obavljanja usluga

6 premje{tanja dobara u drugu dràvu ~lanicu nabavna cijena tih ili sli~nih dobara, a ako je ta cijena nepoznata, visina tro{kova utvr|enih u trenutku pre-mje{tanja dobara


R. br.

Predmet oporezivanja Osnovica PDV-a

7 isporuka dobara i obavljanja usluga bez naknade oso-bama s kojima je porezni obveznik u obiteljskim i dru-gim bliskim vezama (osobnim, financijskim, pravnim), uklju~uju}i i njegove zaposlenike i ~lanove njihovih obitelji

trì{na vrijednost dobara i obavlje-nih usluga ako je: a) naknada nià od trì{ne vrijedno-

sti, a primatelj isporuke nema pra vo na odbitak pretporeza u cijelosti

b) naknada nià od trì{ne vrijedno-sti, a isporu~itelj nema pravo na odbitak pretporeza u cijelost, a radi se o isporukama koje su oslobo|ene PDV-a

c) naknada vi{a od trì{ne vrijedno-sti, a isporu~itelj nema pravo na odbitak pretporeza u cijelosti

i U poreznu osnovicu se ura~unavaju iznosi poreza, carina, pristojbi i sli~nih davanja, osim PDV-a, te sporedni tro{kovi kao {to su provizije, tro{kovi pakiranja, prijevoza i osiguranja koje isporu~itelj dobara ili usluga zara~unava kupcu ili primatelju. U pore-znu osnovicu ne ulaze sniènja cijena ili popusti zbog prijevremenog pla}anja i popu-sti {to se kupcu odobre u trenutku isporuke, kao ni iznosi {to ih porezni obveznik zara~una ili primi od kupca kao povrat za izdatke koje je platio u njegovo ime i za njegov ra~un i koje u evidencije unosi kao prolazne stavke. Porezni obveznik mora imati dokaze o iznosu izdataka u vezi s prolaznim stavkama i ne moè odbiti PDV ako je na njih obra~unan.

Porezna osnovica kod stjecanja dobara unutar EU:1. Naknada {to se utvr|uje na temelju istih elemenata za isporuke dobara u tuzem-

stvu (vidi: Porezna osnovica kod isporuke dobara i obavljanja usluga u tuzemstvu)2. nabavna cijena dobara (ili njima sli~nih), a ako je nabavna cijena nepoznata visina

tro{kova utvr|enih u trenutku isporuke kad se stje~u sljede}a dobra:dobra {to ih oruàne snage dràve ~lanice NATO saveza koriste za svoje potre-

be ili potrebe prate}eg civilnog osoblja, a ta dobra nisu nabavljena u skladu s op}im pravilima oporezivanja u tuzemstvu i pri uvozu ne ispunjavaju uvjete za oslobo|enje

dobra {to ih je porezni obveznik za potrebe svog poslovanja, ili druga osoba za njegov ra~un, otpremio ili prevezao u tuzemstvo iz druge dràve ~lanice u kojoj su ta dobra proizvedena, izva|ena, obra|ena, kupljena ili ste~ena, ili u koju ih je porezni obveznik uvezao za potrebe svog poslovanja.

i U poreznu osnovicu uklju~uju se i tro{arine {to ih je stjecatelj dobara koja podlijeù tro{arinama unutar EU obvezan platiti, ili ih je platio. Porezna osnovica se kod stjeca-nja dobara odgovaraju}e umanjuje kad nakon stjecanja dobara unutar EU stjecatelj dobara ostvari povrat tro{arine pla}ene u dràvi ~lanici u kojoj je zapo~ela otprema ili prijevoz tih dobara.


Porezna osnovica kod uvoza dobara u EU;1. carinska vrijednost odre|ena prema carinskim propisima prilikom uvoza dobara,

i ostala davanja ako ve} nisu uklju~ena u carinsku vrijednost: a) porezi, carine, pristojbe i sli~na davanja {to se pla}aju izvan dràve ~lanice

uvoznice, te davanja {to se pla}aju pri uvozu, osim PDV-a, b) sporedni tro{kovi, kao {to su provizije, tro{kovi pakiranja, prijevoza i osigura-

nja nastali do prvog mjesta odredi{ta20 unutar podru~ja dràve ~lanice uvozni-ce, kao i oni {to nastanu pri prijevozu do drugog mjesta odredi{ta unutar Europske unije, ako je to drugo mjesto poznato u vrijeme nastanka oporezi-vog doga|aja,

2. vrijednost naknade za usluge popravka, obrade ili prilagodbe, dorade ili prerade {to su obavljene na dobrima dok su bila privremeno izvezena iz Europske unije, a nakon obavljanja tih usluga ponovno su uvezena.

20 Prvo mjesto odredi{ta je mjesto navedeno na tovarnom listu ili bilo kojoj drugoj prijevoznoj ispravi na temelju koje se dobra uvoze. Ako takvo mjesto u ispravi nije navedeno prvim mjestom odredi{ta smatra se mjesto prvog pretovara dobara u dràvi ~lanici uvoznici.

i Ako takva naknada nije zara~unana porezna osnovica se utvr|uje prema vrijednosti naknade zara~unane za popravak, obradu, prilagodbu, doradu ili preradu u skladu s carinskim propisima.

i Kad su pri uvozu dobara elementi za utvr|ivanje porezne osnovice izraèni u stranoj valuti te~aj se utvr|uje u skladu s propisima EU kojima se ure|uje izra~unavanje ca-rinske vrijednosti.

U poreznu osnovicu se ne uklju~uju: a) sniènja cijena zbog popusta za prijevremeno pla}anje, i b) popusti na cijenu i rabati odobreni i obra~unani kupcu u trenutku uvoza.

POREZNA STOPA25% ili 13% ili 5%.

PDV se pla}a po stopi od 5% na: a) sve vrste kruha,

i Pod kruhom se u smatraju sve vrste ispe~enog kruha (p{eni~ni, raèni, je~meni, kuku-ruzni, kruh od heljde, kruh od soje, kruh od posija i kruh od krumpira) {to se stavlja u promet pod nazivom kruh bijeli, polubijeli, crni, peciva i drugi pekarski proizvodi kao {to su kifle, pereci, èmlje, poga~e, lepinje, kajzerice, osim svih vrsta kola~a, bureka i ostalih pekarskih i slasti~arskih proizvoda.

b) sve vrste mlijeka (kravlje, ov~je, kozje), koje se stavlja u promet pod istim nazivom u teku}em stanju, svjeè, pasterizirano, homogenizirano, kondenzirano (osim ki-selog mlijeka, jogurta, kefira, ~okoladnog mlijeka i drugih mlije~nih proizvoda), te hranu za dojen~ad koja sluì kao potpuna zamjena za maj~ino mlijeko,

c) knjige stru~nog, znanstvenog, umjetni~kog, kulturnog i obrazovnog sadràja, ud`be-nike za pedago{ki odgoj i obrazovanje, za osnovno{kolsko, srednjo{kolsko i visoko-{kolsko obrazovanje, u svim fizi~kim oblicima,


i Knjigama se smatraju neperiodi~ne tiskovine koje imaju istodobno sva tri sljede}a obi-lje`ja:

1. imaju stru~ni, znanstveni, umjetni~ki, kulturni i obrazovni sadràj a ne smiju imati promid`beni sadràj. Promid`benim sadràjem smatra se onaj sadràj u kojem se kao preteìti dio (vi{e od 50%) pojavljuju promid`bene poruke,

2. izra|ene su u tehni~kom smislu u obliku knjige, otisnute na arcima papira ili nosi-teljima teksta kao {to su CD, DVD ili u obliku slobodnih listova,

3. imaju najmanje 49 stranica (definicija UNESCO-a) ne ra~unaju}i korice i naslovnu stranicu, osim dje~jih knjiga – bojanki, slikovnica bez teksta te tiskanih nota i ume-taka za knjige u obliku slobodnih listova koji mogu imati i manje od 49 stranica. Dje~jim knjigama razumijevaju se i bojanke kao i slikovnice bez teksta,

i Knjigama se ne smatraju: telefonski imenici, vozni redovi, cjenici, kalendari, rokovnici, razli~iti prospekti, katalozi, turisti~ki vodi~i turisti~ke karte, mape, izvje{}a o poslova-nju trgova~kih i ostalih dru{tava, prigodni prezentacijski materijali u obliku knjige te drugi informativni materijal.

i Ud`benicima se u smislu ove to~ke smatraju nastavna sredstva izra|ena u svezi s odgovaraju}im nastavnim planom i programom, neovisno o broju stranica (temeljna knjiga, skripta, priru~nik, radna bilje`nica, vje`benica, lektira i dr.) otisnuta na papiru ili na ve} navedenim nositeljima teksta, koje je odobrilo Ministarstvo znanosti, obra-zovanja i sporta.

i Knjige i ud`benici su dobro tek u trenutku kad ih kao u cijelosti dovr{enu knjigu na-kladnik isporu~uje u tuzemstvu, odnosno u svim drugim isporukama nakon toga.

d) lijekove {to se izdaju na lije~ni~ki recept i koji imaju odobrenje nadle`nog tijela za lijekove i medicinske proizvode kao i lijekove propisane Odlukom o utvr|ivanju liste lijekova HZZO-a,

e) medicinsku opremu, pomagala i druge sprave koje se koriste za ublaàvanje lije~e-nja invalidnosti isklju~ivo za osobnu uporabu invalida propisane Pravilnikom o orto-pedskim i drugim pomagalima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje te Pra-vilnikom o dentalnoj zdravstvenoj za{titi iz obveznog zdravstvenog osiguranja.

i Medicinskom opremom, pomagalima i drugim spravama koje se koriste za ublaàva-nje lije~enja invalidnosti isklju~ivo za osobnu uporabu invalida smatraju se i proizvodi koji se kirur{kim putem ugra|uju u ljudsko tijelo – implantati, prema Listi proizvoda koji se kirur{kim putem ugra|uju u ljudsko tijelo.

R. br.

Naziv grupeproizvoda

R. br.

Naziv grupe proizvoda

1. Baterije za implantate 5. Elektronski dozatori (baklofenska pumpa, morfijska pumpa, inzulinska pumpa, itd.)

2. âvli za osteosintezu (Kuntscher, Rusch, Ender, medularni, itd.)

6. Elektrostimulatori srca (pacemaker, cardi-oconverter – defibrilator), ìv~anog susta-va (mozga, ìvca), sfinktera, itd.

3. Drenovi (torakalni, redon, Pundentz, PTC, itd.)

7. Endoklipse vaskularne, neurokirur{ke, itd.

4. Elektrode za sr~ane stimulatore i ostale elektronske implantate

8. Endoproteze zglobova, dojke, krvnih ìla, srednjeg uha, testisa, ezofagealne itd.


R. br.

Naziv grupeproizvoda

R. br.

Naziv grupe proizvoda

9. Endopatchevi (endograftovi) kardiovasku-larni, arterijski, peritonejski, lyodura, lyoplant, lyostypt, drena`ni itd.

22. Plo~ice za osteosintezu

10. Fixatori unutarnji 23. Prstenovi (valvularni, endoskopski, osteo-sintetski, itd.)

11. Implantati silikonski 24. Pudentzov sistem12. Intraokularne le}e 25. Sfinkter umjetni13. Kanile endotrahealne, vaskularne (arterij-

ske i venske) itd. 26. Stentovi

14. Kateteri ventrikularni Pudentz, subclavia, ureteralni itd.

27. Stapleri i punjenja

15. Klinovi za kosti 28. [ipke i {ine za osteosintezu16. Kukice za osteosintezu 29. Tubusi17. Kohlearni implantat 30. Umetci i tkivni ekspanderi (IUD, ko{tani

ekspanderi, ~eljusni, itd.)18. Mreìce za herniju, za protruziju acetabu-

luma, prolenske, za mandibulu, hemo-statske itd.

31. Vijci za osteosintezu

19. Matice za osteosintezu 32. Valvule (mitralna, aortalna, Pudentzova, itd.)

20. Opruge za osteosintezu 33. @ice za {ivanje, za fiksaciju, za serklaù, za vezivanje, za ligaturu, itd.

21. Otvoreni izvori zra~enja (rutenijske plo~i-ce, radioaktivni umetci, itd.)

34. Stomatolo{ki implantati (materijali za is-pune, navlake, mostove; paste za punje-nje, gutaperke, radikularni kol~i}i, dental-ne legure, implantati, keramike, nado-mjesci za kost, akrilati, gingivalne mem-brane i zavoji itd.)

i Medicinskom opremom, pomagalima i drugim spravama koje se koriste za ublaàva-nje lije~enja invalidnosti isklju~ivo za osobnu uporabu invalida smatraju se ostali me-dicinski proizvodi za nadomje{tanje tjelesnog o{te}enja ili nedostatka koji se stavljaju u promet pod nazivom iz stupca 3 Popisa ortopedskih i drugih pomagala iz Pravilnika o ortopedskim i drugim pomagalima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, te stupca 3 Popisa dentalnih pomagala i ortodontskih naprava iz Pravilnika o dentalnoj zdravstvenoj za{titi iz obveznog zdravstvenog osiguranja, osim zubnih nadomjestaka kad ih isporu~uju dentalni tehni~ari i doktori dentalne medicine iz ~lanka 39. stavka 1. to~ke e) Zakona i pomagala s Popisa ortopedskih i drugih pomagala iz Pravilnika o ortopedskim i drugim pomagalima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pod sljede}im nazivima: akumulator, vanjska zadnja guma, vanjska prednja guma, zra~ni-ca zadnja, zra~nica prednja, puna guma prednja, puna guma zadnja, akumulator za elektromotorna invalidska kolica, tamna stakla, obi~no prozirno staklo, baterija 675A, baterija 675SP, baterija 312A, baterija 230A, baterija 13A, baterija LR-6, mikrofon, slu{alica, ku}i{te pomagala, preklopnik, potenciometar, ovjes vibratora, ovjes mikro-fona, ovjes slu{alice, kabel unutar slu{nog pomagala, zvukovod, u{na kukica, plo~ica poja~ala, mekana membrana, membrana vibratora, gornji dio ure|aja, magnet, ta-


ster, zavojnica, poklopac akumulatora, poja~alo, regulator glasno}e, akumulatorska baterija, punja~ baterije, za{titni podmeta~ za krevet raznolikih veli~ina za jednokrat-nu uporabu, vlasulja za ène s kratkim vlaknom, vlasulja za ène s dugim vlaknom, vlasulja za mu{karce i vlasulja za djecu.

i Novinama i ~asopisima koji uglavnom sadrè oglase ili sluè ogla{avanju smatraju se one novine i ~asopisi u ~ijem sadràju je vi{e od 50% oglasnog odnosno promid`benog sadràja. ̂ asopisima nakladnika koji ima statut medija smatraju se i ~asopisi nakladnika za koje ne postoji obveza dono{enja statuta medija prema posebnom propisu.

f) kino ulaznice,g) novine novinskog nakladnika koji ima statut medija, otisnute na papiru koje izlaze

dnevno, osim onih koje u cijelosti ili ve}im dijelom sadrè oglase ili sluè ogla{avanju,

i Novinama i ~asopisima koji uglavnom sadrè oglase ili sluè ogla{avanju smatraju se one novine i ~asopisi u ~ijem sadràju je vi{e od 50% oglasnog odnosno promid`be-nog sadràja.

h) znanstvene ~asopise.

PDV se pla}a po stopi od 13% na:a) usluge smje{taja ili smje{taja s doru~kom, polupansiona ili punog pansiona u

hotelima ili objektima sli~ne namjene, uklju~uju}i smje{taj za vrijeme odmora, iz-najmljivanje prostora u kampovima za odmor ili u mjestima odre|enima za kam-piranje te smje{taj u plovnim objektima nauti~kog turizma,

i Smje{tajem se smatra no}enje u svim vrstama komercijalnih ugostiteljskih objekatai Usluga pansiona obuhva}a smje{taj (no}enje) i tri obroka (doru~ak, ru~ak i ve~eru), a

polupansion smje{taj (no}enje) s doru~kom i jednim od ostalih obroka.i Komercijalnim ugostiteljskim objektima smatraju se: hoteli, apart-hoteli, turisti~ka na-

selja, turisti~ki apartmani, pansioni, guesthouse, kampovi, kamp naselja, kampirali{ta, ku}e za odmor, sobe za iznajmljivanje, apartmani i studio-apartmani, preno}i{ta, od-marali{ta, hosteli, planinarski domovi, lova~ki domovi, objekti za robinzonski smje{taj i plovni objekti nauti~kog turizma – brodovi ili brodice koji su prilago|eni i opremljeni za vi{ednevni boravak posade i turista na krstarenjima i kru`nim putovanjima.

b) usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane u ugostiteljskim objektima te pripremanje i usluìvanje bezalkoholnih pi}a i napitaka, vina i piva u tim objektima,

i Tim se uslugama ne smatra isporuka pripremljene ili nepripremljene hrane i/ili pi}a bez dodatnih usluga.

c) novine i ~asopise novinskog nakladnika koji ima statut medija te novine i ~asopise nakladnika za koje ne postoji obveza dono{enja statuta medija prema posebnom propisu (osim onih u odlomku PDV se pla}a po stopi od 5% pod to~kom g) otisnute na papiru koji izlaze periodi~no, te osim onih koji u cijelosti ili ve}im di-jelom sadrè oglase ili sluè ogla{avanju,


d) jestiva ulja i masti, biljnog i ìvotinjskog podrijetla, e) dje~ju hranu i prera|enu hranu na bazi ìtarica za dojen~ad i malu djecu, f) isporuku vode, osim vode koja se stavlja na trì{te u bocama ili u drugoj ambalaì,

i Pod isporukom vode smatraju se usluge neposredno vezane uz isporuku vode, odno-sno obavljanje vodne usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje, odnosno isporuka do drugog isporu~itelja ili krajnjeg korisnika.

g) bijeli {e}er od trske i {e}erne repe koji se na trì{te stavlja u kristalnom obliku,h) ulaznice za koncerte.

PDV se pla}a po stopi od 25% na oporezive isporuke dobara i usluga u svim slu~ajevima kad se na te isporuke PDV ne obra~unava i ne pla}a po stopi od 5% ili 13%.

PRETPOREZPretporez (pravo na odbitak PDV-a) je iznos PDV-a {to ga porezni obveznik prilikom obra~una obveze PDV-a ima pravo odbiti od iznosa PDV-a {to ga je u Republici Hr-vatskoj obvezan platiti (iznos PDV-a {to ga je platio u Republici Hrvatskoj ili je obveza pla}anja PDV-a iskazana u prijavi PDV-a temeljem prijenosa porezne obveze u teku-}em razdoblju oporezivanja) a odnosi se na:

• oporezive isporuke dobara ili usluge koje su mu u tuzemstvu obavili drugi porezni obveznici za potrebe njegovih oporezivih transakcija i za one transak-cije za koje nije isklju~eno pravo na odbitak pretporeza

• oporezive usluge koje su mu obavili porezni obveznici koji nemaju sjedi{te na podru~ju EU

• stjecanje dobara i usluga unutar EU za potrebe njegovih oporezivih transakcija • uvoz dobara ako su dobra uvezena za obavljanja njegove gospodarske djelat-

nosti.Porezni obveznik koji je u sustavu PDV-a moè u razdoblju oporezivanja odbiti pret-porez ako:

a) odbitak pretporeza nije isklju~en b) ra~un za primljena dobra ili obavljene usluge sadrì sve propisane podatke,

i Ako je porezni obveznik primio ra~un za primljena dobra ili obavljene usluge do roka za podno{enje prijave PDV-a tada ima pravo na odbitak pretporeza u onom razdoblju oporezivanja u kojem je primio dobro ili mu je obavljena usluga. Ako porezni obve-znik nema ra~un za primljena dobra ili obavljene usluge do roka za podno{enje prija-ve PDV-a tada pretporeza moè odbiti u onom razdoblju oporezivanja u kojem je primio ra~un.

i Za dane predujmove pretporez se moè odbiti u razdoblju oporezivanja u kojem je predujam pla}en, a platitelj predujma ima ra~un, neovisno o tome {to dobro nije is-poru~eno ili usluga obavljena. Ako platitelj predujma ima ra~un do roka za podno{e-nje prijave PDV-a tada ima pravo na odbitak pretporeza u onom razdoblju oporeziva-nja u kojem je platio predujam. Ako platitelj predujma nema ra~un za pla}eni predujam do roka za podno{enje prijave PDV-a tada ima pravo na odbitak pretporeza u onom razdoblju oporezivanja u kojem je primio ra~un.


c) za uvezena dobra ima jedinstvenu carinsku deklaraciju u kojoj je naveden kao primatelj ili uvoznik dobara i u kojoj je iskazan iznos PDV-a {to ga treba plati-ti, ili je omogu}eno njegovo izra~unavanje, te da je dobro uvezeno zbog obavljanja uvoznikove gospodarske djelatnosti,

i Gospodarska ili druga djelatnost poreznog obveznika zapo~inje s pripremnim radnjama koje se poduzimaju radi po~etka obavljanja te djelatnosti. Pretporez sadràn u primlje-nim isporukama za po~etak poslovanja moè se odbiti ako su ispunjeni uvjeti za odbitak pretporeza. Ne moè se ostvariti pravo na odbitak pretporeza koji je zara~unan na pri-mljene isporuke kao {to su privatno motivirana ulaganja, pripremna ulaganja i sli~no koje nisu primljene u svrhu obavljanja gospodarske djelatnosti poreznog obveznika.

d) obra~unan PDV koji je trebao platiti po osnovi stjecanja dobara unutar Europ-ske unije, ili primanja oporezive isporuke dobara po osnovi trostranog posla, ili za usluge koje mu je obavio porezni obveznik koji nema sjedi{te, prebivali-{te ili uobi~ajeno boravi{te u tuzemstvu,

e) iznos obveze PDV-a, kao i svi potrebni podaci za obra~un PDV-a na stjecanje dobara unutar Europske unije iskazani u prijavi PDV-a.

i Porezni obveznik koji treba platiti PDV na stjecanje dobara unutar EU ima pravo na odbitak pretporeza u razdoblju oporezivanja u kojem je nastala obveza obra~una PDV-a.

Pravo na odbitak pretporeza u razdoblju oporezivanja u kojem je nastala obveza obra~una i pla}anja PDV-a na primljene isporuke imaju ovi porezni obveznici:

a) svaki porezni obveznik kojemu isporuke obavlja porezni obveznik koji nema sjedi{te, prebivali{te ili uobi~ajeno boravi{te u tuzemstvu, pri ~emu je do{lo do prijenosa porezne obveze,

b) porezni obveznik koji je u Republici Hrvatskoj upisan u registar obveznika PDV-a kad mu se obave sljede}e isporuke:

– gra|evinske usluge (usluge u vezi s izgradnjom, odràvanjem, rekonstrukci-jom ili uklanjanjem gra|evina, uklju~uju}i usluge popravka i ~i{}enja. Isto se odnosi i na ustupanje osoblja ako ustupano osoblje obavlja gra|evinske usluge),

– isporuke rabljenog materijala i materijala koji se u istom stanju ne moè po-novno upotrijebiti, otpada, industrijskog i neindustrijskog otpada, recikla`-nog otpada, djelomi~no obra|enog otpada, te dobara i usluga koje pravil-nikom propisuje ministar financija,

– isporuka gra|evina ili njihovih dijelova i zemlji{ta na kojem se one nalaze nakon prvog nastanjenja ili isporuka kod kojih je od datuma prvog nastanje-nja odnosno kori{tenja do datuma sljede}e isporuke proteklo vi{e od 2 go-dine, pod uvjetom da je isporu~itelj optirao za oporezivanje, a kupac ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti. (pravo izbora za oporezivanje i pra-vo na odbitak pretporeza moè se primijeniti u trenutku isporuke),

c) ovr{enik nekretnina koje je prodao u postupku ovrhe,


d) porezni obveznik za prijenos emisijskih jedinica stakleni~kih plinova sukladno propisima kojima se ure|uje sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleni~-kih plinova.

Porezni obveznik ne moè odbiti pretporez:1. za nabavu i najam plovila namijenjenih za razonodu, zrakoplova, osobnih auto-

mobila i drugih sredstava za osobni prijevoz, uklju~uju}i nabavu opreme za ta dobra, kao i za obavljene usluge u vezi s tim dobrima,

i Porezni obveznik ima pravo na kori{tenje pretporeza ako se radi o: a) plovilima i zrakoplovima kojima obavlja djelatnost prijevoza putnika i dobara, ili

djelatnost iznajmljivanja, ili ako plovila i zrakoplove nabavlja za daljnju prodaju b) osobnim automobilima i drugim prijevoznim sredstvima {to se koriste za obuku

voza~a, testiranje vozila, servisnu slu`bu, djelatnost prijevoza putnika i dobara, prijevoza umrlih, iznajmljivanja, ili se nabavljaju za daljnju prodaju.

2. za nabavu dobara i usluga za potrebe reprezentacije,

i Reprezentacijom se smatra ugo{}ivanje poslovnih partnera, darivanje poslovnih par-tnera prigodnim poklonima, pla}anje poslovnim partnerima izdataka odmora, {por-ta, rekreacije i razonode, izdataka za zakup automobila, plovila, zrakoplova, ku}a za odmor i razonodu i sli~no. Reprezentacijom se ne smatra davanje poklona u vrijedno-sti do 160,00 kuna, bez PDV-a, u okviru obavljanja gospodarske djelatnosti, uz uvjet da se daju povremeno i ne istim osobama. Poslovnim partnerima smatraju se osobe s kojima postoji poslovni odnos ili se o~ekuje da }e se takav odnos uspostaviti.

3. {to je sadràn u ra~unima za primljena dobra i obavljene usluge koje koristi za isporuke dobara i obavljanje usluga oslobo|enih pla}anja PDV-a u tuzemstvu, i

4. {to je sadràn u ra~unima za primljena dobra i obavljene usluge koje koristi za ispo-ruke dobara i obavljanje usluga u inozemstvu, a koje bi bile oslobo|ene PDV-a da su obavljene u tuzemstvu.

Podjela pretporezaAko porezni obveznik koristi dobra i usluge u okviru svoje gospodarske djelatnosti za isporuke dobara i obavljanje usluga po kojima je dopu{ten odbitak pretporeza i za isporuke dobara i usluga po kojima je isklju~en odbitak pretporeza tada iznose pret-poreza treba podijeliti na dio koji se moè odbiti i na dio koje se ne moè odbiti.

i Podjela pretporeza utvr|uje se kad porezni obveznik ne moè na temelju knjigovod-stvene i druge dokumentacije izravno odrediti svotu pretporeza koja se odnosi na is-poruke dobara i usluga za koje je dopu{ten odbitak pretporeza.

Svota pretporeza {to se odnosi na isporuke dobara i usluge za koje je dopu{ten od-bitak, a koji se ne moè izravno pripisati tim isporukama na temelju knjigovodstvene i druge dokumentacije, odre|uje se na godi{njoj razini kao postotak koji se dobije stavljanjem u odnos ukupnih isporuka bez PDV-a za koje je dopu{ten odbitak pret-poreza i ukupnog iznosa isporuka bez PDV-a, uve}ano za ukupni iznos isporuka za koje nije dopu{ten odbitak pretporeza.


i Kod izra~una ne uzimaju se u obzir sljede}i iznosi: a) vrijednost isporuka gospodarskih dobara koja je porezni obveznik koristio za obav-

ljanje svoje gospodarske djelatnosti, b) vrijednost isporuka koje se odnose na povremene isporuke nekretnina, c) vrijednost isporuka koje se odnose na povremene financijske transakcije.i Iznimno, porezni obveznik moè utvr|ivati dio pretporeza koji moè odbiti odvojeno

za svaki dio svog poslovanja, uz uvjet da vodi odvojeno knjigovodstvo i da o tome prethodno obavijesti Poreznu upravu.

Porezni obveznik je duàn utvrditi postotak za izra~un prava na odbitak dijela pret-poreza i za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine izvr{iti uskla|enje za kalendarsku godinu u kojoj je primjenjivao podjelu pretporeza. Porezni obveznik koji u okviru svoje poduzetni~ke djelatnosti obavlja isporuke dobara i usluga po kojima je dopu{ten odbitak pretporeza i isporuke po kojima je isklju~en odbitak pretporeza, te na temelju izra~una utvrdi pravo na odbitak pretporeza naj-manje u iznosu od 98%, pri odbitku pretporeza za nabavljena dobra i usluge, nije obvezan primjenjivati podjelu pretporeza.

OSLOBOĐENJAPorezni obveznik koji isporu~uje dobra ili obavlja usluge koje su oslobo|ene PDV-a mora na ra~unu iskazati samo zbrojni iznos naknade i navesti da PDV nije zara~unan, s naznakom ~lanka Zakona o porezu na dodanu vrijednost kojim je to oslobo|enje propisano.

Oslobo|enja za odre|ene djelatnosti od javnog interesa:a) univerzalna po{tanska usluga i s njom povezane isporuke prate}ih dobara osim

prijevoza putnika i telekomunikacijskih usluga, b) bolni~ka i medicinska njega i s time usko povezane djelatnosti koje obavljaju tije-

la s javnim ovlastima ili koje, u uvjetima koji su u socijalnom smislu sli~ni uvjetima koji se primjenjuju na tijela s javnim ovlastima, obavljaju bolnice, centri za lije~e-nje ili medicinsku dijagnostiku i druge priznate ustanove sli~ne prirode,

i Pla}anja PDV-a nisu oslobo|ene: – usluge koje nisu povezane s lije~enjem i zdravstvenom njegom, osobito najam i

kori{tenje prostora u sklopu bolnica, domova zdravlja, lje~ili{ta i sli~nih ustanova, razne doplate za smje{taj ili za kori{tenje televizora, telefona i interneta, dodatne usluge praonice i parkiranja u sklopu bolnica, lje~ili{ta i sli~nih ustanova, sportsko-rekreativne usluge u sklopu lje~ili{ta kao {to su najam bicikla, kori{tenje bazena ili sportskih terena i sli~no,

– usluge koje se ne obavljaju u svrhu zdravstvene za{tite kao {to su zdravstveni pregledi u vezi s utvr|ivanjem sposobnosti za drànje i no{enje oru`ja, zdravstveni pregledi o sposobnosti za upravljanje motornim vozilima, vje{ta~enja za sudske i druge postup-ke, kao {to je utvr|ivanje o~instva, razne usluge analiza tla, ispravnosti voda, predme-ta op}e uporabe, usluge ispitivanja zraka, izobrazba zdravstvenih i drugih radnika i ostale sli~ne usluge ustanova koje obavljaju javnozdravstvenu djelatnost.


c) obavljanje medicinske njege u okviru bavljenja medicinskim i pomo}nim medicin-skim zanimanjima, pod ~ime se smatraju usluge i isporuke dobara doktora medi-cine, doktora stomatologije ili dentalne medicine, medicinskih sestara, primalja, fizioterapeuta, psihologa i usluge biokemijskih laboratorija povezane s lije~enjem, ako se obavljaju u okviru privatne prakse,

d) isporuke ljudskih organa, krvi i maj~inog mlijeka, e) usluge {to ih obavljaju dentalni tehni~ari u okviru svoje prakse te zubni/protetski

nadomjesci koje isporu~uju dentalni tehni~ari i doktori dentalne medicine, ako se obavljaju u skladu s posebnim propisima koji ure|uju njihovu djelatnost,

f) usluge {to ih za svoje ~lanove obavljaju udruènja osoba koja obavljaju djelatnosti oslobo|ene PDV-a, ili za koje nisu porezni obveznici, ako su te usluge namijenje-ne neposredno za obavljanje njihove djelatnosti, uz uvjet da ta udruènja od svojih ~lanova za obavljene usluge zahtijevaju samo nadoknadu njihova dijela ukupnih tro{kova i da takvo oslobo|enje ne dovodi do naru{avanja na~ela trì{-nog natjecanja,

g) usluge i isporuke dobara povezane sa socijalnom skrbi, uklju~uju}i one {to ih obavljaju i isporu~uju domovi za starije i nemo}ne osobe, ustanove, tijela s javnim ovlastima ili druge osobe sli~ne prirode,

h) usluge i isporuke dobara povezane sa za{titom djece i mladeì {to ih obavljaju ustanove, tijela s javnim ovlastima ili druge osobe sli~ne prirode,

i) obrazovanje djece i mladeì, {kolsko ili sveu~ili{no obrazovanje, stru~no osposo-bljavanje i prekvalifikacija, uklju~uju}i s time usko povezane usluge i dobra, koje obavljaju tijela s javnim ovlastima ili druge osobe, koje imaju sli~ne ciljeve, a u vezi s nastavnim programima koje donose nadle`na ministarstva,

i PDV se ne pla}a na usluge posredovanja u zapo{ljavanju studenata i u~enika i na or-ganizaciju prehrane i smje{taju studenata. Pla}anja PDV-a oslobo|ena je isporuka dobara izravno vezana uz obavljanje usluga, kao {to su smje{taj i prehrana u~enika u u~eni~kim odnosno studenata u studentskim domovima i sli~no. Pla}anja PDV-a oslo-bo|ena je i isporuka obroka u vezi s pred{kolskim i osnovno{kolskim obrazovanjem koje tim korisnicima obavljaju ustanove povezane sa socijalnom skrbi, za{titom djece i mladeì obrazovanjem djece i mladeì, pred{kolskih, osnovnih, srednjih i visoko{kol-skih ustanova, te ustanova u~eni~kog i studentskog standarda, a pod uvjetom da naknada nije ve}a od ukupnih tro{kova za obavljenu isporuku.

i Porezno oslobo|enje ne odnosi se na usluge ljetnog smje{taja u~enika i studenata u u~eni~kim i studentskim domovima, odnosno smje{taja osoba koje nisu u~enici ili studenti.

j) nastava {to je privatno odràvaju nastavnici i koja obuhva}a osnovno{kolsko, srednjo{kolsko i visoko{kolsko obrazovanje, ako nastavu u tim ustanovama obav-ljaju fizi~ke osobe (nastavnici ili predava~i) prema unaprijed ugovorenoj satnici i rasporedu, isklju~ivo prema nastavnim planovima i programima verificiranim od Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta. Oslobo|enje se odnosi i na naknadu za odràvanje ispita i konzultacija usko vezanih za izvo|enje ugovorenog plana i programa nastave,

k) ustupanje osoblja vjerskih ili filozofskih institucija u svrhe propisane to~kama b), g), h) i i) kojima je cilj duhovna skrb,


l) usluge i s njima usko povezane isporuke dobara koje neprofitne pravne osobe ~iji su ciljevi politi~ke, sindikalne, vjerske, domoljubne, filozofske, dobrotvorne ili dru-ge op}ekorisne naravi, obavljaju svojim ~lanovima u njihovom zajedni~kom inte-resu u zamjenu za ~lanarinu utvr|enu u skladu s pravilima tih osoba, pod uvje-tom da to oslobo|enje ne}e naru{iti na~ela trì{nog natjecanja,

i Pla}anja PDV-a oslobo|ene su usluge koje neprofitne organizacije ~iji su ciljevi vjerske, domoljubne, filozofske, dobrotvorne ili druge op}ekorisne naravi obave svojim ~lano-vima u skladu sa statutima ili drugim pravilima tih organizacija. Oslobo|enje se primje-njuje neovisno o tome pla}aju li ~lanovi navedenih organizacija ~lanarinu u skladu s pravilima tih organizacija ili se njihova djelatnost temelji na donacijama i dobrovoljnim prilozima. Oslobo|enje se primjenjuje i na isporuke dobara, pod uvjetom da su ispo-ruke tih dobara usko povezane s obavljenim uslugama ili su sastavni dio tih usluga.

m) usluge usko povezane uz sport ili tjelesni odgoj {to ih obavljaju neprofitne pravne osobe osobama koje se profesionalno ili amaterski bave sportom ili sudjeluju u tjelesnom odgoju,

n) usluge u kulturi i s njima usko povezane isporuke dobara, koje obavljaju ustanove u kulturi, tijela s javnim ovlastima ili druge pravne osobe u kulturi,

o) usluge i isporuke dobara koje obavljaju pravne osobe ~ije su djelatnosti oslobo|e-ne PDV-a u skladu s odredbama to~aka b), g), h), i), l), m) i n) u vezi s doga|anji-ma organiziranima za prikupljanje sredstava isklju~ivo u njihovu korist, pod uvje-tom da oslobo|enje ne}e naru{iti na~ela trì{nog natjecanja,

p) usluge prijevoza bolesnih ili ozlije|enih osoba u hitnim slu~ajevima ili bolesnih osoba u vezi s lije~enjem u vozilima posebno izra|enima za tu svrhu koje obavlja-ju ovla{tene osobe

r) djelatnosti javnog radija i televizije, osim komercijalnih.

i Oslobo|enje od pla}anja PDV-a ne primjenjuje se za isporuke dobara ili usluga iz to~ki b), g), h), i), l), m) i n) ako te isporuke nisu neophodne za isporuke oslobo|ene PDV-a, i ako je njihova osnovna svrha ostvarenje dodatnih prihoda obavljanjem isporuka koji-ma izravno konkuriraju isporukama poreznih obveznika koji obra~unavaju PDV.

i Pla}anja PDV-a oslobo|ene su isporuke dobara ili usluga iz to~ki b), g), h), i), l), m) i n) ako ih obavljaju osobe na koje nisu prenijete javne ovlasti, pod uvjetom da ne teè ostvarivanju dobiti, a ako se dobit ipak ostvari da se ne raspodjeljuje, nego se koristi za nastavak ili pobolj{anje obavljanja usluga.

Napomena: PDV-a su oslobo|ene isporuke dobara {to ih je porezni obveznik koristio isklju~ivo za nabrojane oslobo|ene djelatnosti, kao i isporuke dobara za ~ije stjeca-nje, nabavu ili uporabu odbitak pretporeza nije bio mogu}.


Oslobo|enja za ostale djelatnosti:a) transakcije osiguranja i reosiguranja, uklju~uju}i s njima povezane usluge {to ih

obavljaju posrednici u osiguranju i reosiguranju i zastupnici u osiguranju,

i Procjena {tete ne smatra se uslugom oslobo|enom pla}anja PDV-a.

b) odobravanje kredita i zajmova, uklju~uju}i i posredovanje u tim poslovima, te uprav-ljanje kreditima ili zajmovima kada to ~ini osoba koja ih odobrava,

i Usluge prikupljanja podataka, izrade analiza i davanje informacija o kreditnoj sposob-nosti korisnika kredita koje nisu vezane za davanje i upravljanje kreditima ili s ugova-ranjem odnosno izdavanjem garancija ili drugih jamstava za kredite nisu oslobo|ene pla}anja PDV-a.

i Porezni obveznik ima pravo izbora oporezivanja ako povremeno odobrava kredite za isporuke svojih dobara i usluga.

c) ugovaranje kreditnih garancija i svi drugi poslovi po kreditnim garancijama ili drugom osiguranju novca i upravljanje kreditnim garancijama kada to ~ini osoba koja odobrava kredit,

i Prodaja ste~enih dobara nakon naplate hipoteke ne smatra se isporukom oslobo|e-nom pla}anja PDV-a.

d) transakcije, uklju~uju}i posredovanje, u vezi sa {tednim i teku}im ra~unima, pla-}anjima, transferima, dugovima, ~ekovima i drugim prenosivim vrijednosnim pa-pirima, osim naplate duga,

i Naknada za uslugu naplate potraìvanja, provizija, diskont i ostali tro{kovi koje zara-~unava porezni obveznik preuzimatelj duga (factoring) podlijeù pla}anju PDV-a.

i Najam i odràvanje terminala i drugih ure|aja za obradu karti~nih pla}anja, postav-ljanje i odràvanje bankomata, ~uvanje i pohrana nov~anih sredstava te najam sefova, za{ti}enog prostora i lokacija podlijeè pla}anju PDV-a.

e) transakcije, uklju~uju}i posredovanje, u vezi s valutama, nov~anicama i kovanica-ma koje se koriste kao zakonsko sredstvo pla}anja, uz iznimku kolekcionarskih predmeta, odnosno kovanica od zlata, srebra ili drugog metala i nov~anica, koje se u pravilu ne koriste kao zakonsko sredstvo pla}anja ili kovanica od numizma-ti~kog interesa,

i Ako se kovanice i nov~anice kupuju ili prodaju po ve}oj vrijednosti od njihove nomi-nalne vrijednosti tada te isporuke podlijeù pla}anju PDV-a.

i Transakcije vezane uz kolekcionarske predmete, odnosno kovanice od zlata, srebra ili drugog metala, te nov~anice koje se u pravilu ne koriste kao zakonsko sredstvo pla}a-nja, ili kovanice od numizmati~kog interesa, podlijeù pla}anju PDV-a.

i Usluge zaprimanja, obrade, sortiranja, zamjena o{te}enih nov~anica ili kovanica, iz-davanja i opskrbe gotovim novcem,oslobo|ene su pla}anja PDV-a, osim usluga kurir-ske dostave i sigurnog prijevoza.


f) transakcije, uklju~uju}i posredovanje, osim upravljanja i pohrane, u vezi s dioni-cama, udjelima u trgova~kim dru{tvima ili udruènjima, obveznicama i drugim vrijednosnim papirima, uz iznimku dokumenata kojima se utvr|uje neko pravo nad dobrima te prava ili vrijednosnih papira kojima se utvr|uju odre|ena prava na nekretninama,

Oslobo|enim transakcijama ne smatra se investicijsko savjetovanje i upravlja-nje portfeljem vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata te njiho-va pohrana i ~uvanje.

Oslobo|enim transakcijama tako|er se ne smatraju administrativni poslovi, pravne, ra~unovodstvene, knjigovodstvene i revizijske usluge, usluge koje se odnose na zakonitost poslovanja, provjera identiteta, istrage u vezi pranja novca i porezne utaje, usluge prikupljanja podataka u svrhu recikliranja nov-~anica i kovanica, marketing, istraìvanje, osmi{ljavanje i razvoj novih proizvo-da, dizajnerske i softverske usluge.

g) usluge upravljanja investicijskim fondovima,

i Uslugama upravljanja ne smatra se vanjski nadzor fonda, promid`ba i upravljanje op}im tro{kovima fonda, te razvoj sustava, kao {to je planiranje i primjena nove teh-nologije, zna~ajnija unaprje|enja postoje}ih sustava i odràvanje sustava, te usluge koje se odnose na zakonitost poslovanja.

h) isporuka po{tanskih maraka po nominalnoj vrijednosti za po{tanske usluge u tu-zemstvu i dràvnih i drugih sli~nih biljega,

i) prire|ivanje lutrijskih igara, igara na sre}u u casinima, igara kla|enja i igara na sre}u na automatima,

j) isporuka gra|evina ili njihovih dijelova i zemlji{ta na kojem se nalaze, osim ispo-ruka prije prvog nastanjenja, odnosno kori{tenja, ili isporuka kod kojih od datu-ma prvog nastanjenja, odnosno kori{tenja, do datuma sljede}e isporuke nije pro-teklo vi{e od 2 godine,

i Gra|evinom se smatra objekt pri~vr{}en za zemlju ili u~vr{}en u zemlji. i Isporukom gra|evina ili njihovih dijelova i zemlji{ta na kojem su one prije prvog na-

stanjenja ili kori{tenja, ili isporukom kod koje od datuma prvog nastanjenja odnosno kori{tenja do datuma sljede}e isporuke nije proteklo vi{e od 2 godine smatra se i is-poruka rekonstruiranih gra|evina ili njihovih dijelova i zemlji{ta na kojem su smje{te-ne ako su tro{kovi rekonstrukcije u prethodne 2 godine prije isporuke ve}i od 50% prodajne cijene.

Prvim nastanjenjem, odnosno kori{tenjem, smatra se trenutak stavljanja ne-kretnine u uporabu, o ~emu porezni obveznik mora imati odgovaraju}u doku-mentaciju (dokument nadle`nog tijela o prebivali{tu ili uobi~ajenom boravi-{tu, knjigovodstvena evidencija kojom se gra|evina ili njezini dijelovi stavljaju u uporabu, ili ugovor o najmu, ugovor o isporuci elektri~ne energije, vode i sli~no. Ako se prvo nastanjenje, odnosno kori{tenje, ne moè dokazati jednim


od nabrojanih dokumenata datumom prvog nastanjenja ili kori{tenja smatra se datum prve isporuke.)

Rekonstrukcijom gra|evine smatra se izvedba gra|evinskih i drugih radova na postoje}oj gra|evini kojima se mijenja gra|evina u odnosu na stanje prije re-konstrukcije, kao {to su dogra|ivanje, nadogra|ivanje, uklanjanje vanjskog dijela gra|evine, izvo|enje radova radi promjene namjene gra|evine i sli~no, odnosno izvedba gra|evinskih i drugih radova na ru{evini postoje}e gra|evi-ne u svrhu njezine obnove.

k) isporuka zemlji{ta, osim gra|evinskog zemlji{ta,

Gra|evinskim zemlji{tem smatra se zemlji{te za koje je izdan izvr{ni akt kojim se odobrava gra|enje (gra|evinska dozvola, lokacijska dozvola, rje{enje za gra|enje i sli~no).

l) najam stambenih prostorija.

i Sve prate}e usluge i isporuke dobara u svezi s najmom stana za stanovanje, koje se uklju~uju u iznos naknade za najam stana, kao {to su isporuke vode, struje, plina, grijanja, odvoz sme}a, oslobo|ene su pla}anja PDV-a.

i Iznajmljivanje namje{tenih ili nenamje{tenih soba i stambenih prostorija radi povre-menog boravka, bez namjere trajnog ìvljenja, u turisti~ke svrhe (povremenim gosti-ma) i poslovne svrhe (predstavnicima tvrtki i sl.) nije oslobo|eno pla}anja PDV-a.

Napomena: PDV-a su oslobo|ene isporuke dobara {to ih je porezni obveznik koristio isklju~ivo za nabrojane oslobo|ene djelatnosti, kao i isporuke dobara za ~ije stjeca-nje, nabavu ili uporabu nije bio mogu} odbitak pretporeza.

Porezni obveznik koji povremeno odobrava kredite i zajmove povezane s obavljanjem isporuka dobara i usluga ima pravo izbora oporezivanja.

Porezni obveznik ima pravo izbora za oporezivanje isporuka navedenih u to~-kama j) i k), pod uvjetom da je kupac porezni obveznik koji ima pravo na od-bitak pretporeza u cijelosti. Pravo izbora za oporezivanje i pravo na odbitak pretporeza moè se primijeniti u trenutku isporuke.

Oslobo|enja za transakcije unutar Europske unije:PDV-a su oslobo|ene:

a) isporuke dobara koje prodavatelj, ili osoba koja stje~e dobro, ili druga osoba za njihov ra~un, otpremi ili preveze iz tuzemstva u drugu dràvu ~lanicu dru-gom obvezniku PDV-a ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, a koji dje-luju kao takvi u toj drugoj dràvi ~lanici,

i Ovo se oslobo|enje ne primjenjuje na isporuke dobara malog poreznog obveznika, te na isporuke dobara obavljene poreznom obvezniku PDV-a i pravnoj osobi koja nije porezni obveznik ~ija stjecanja dobara unutar EU nisu predmet oporezivanja PDV-om.


b) isporuke novih prijevoznih sredstava koja prodavatelj, kupac ili druga osoba za njihov ra~un otpremi ili preveze iz tuzemstva u drugu dràvu ~lanicu pore-znom obvezniku, ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, ~ija stjecanja dobara unutar Europske unije nisu predmet oporezivanja PDV-om, ili bilo ko-joj drugoj osobi koja nije porezni obveznik,

c) isporuke dobara koja podlijeù tro{arinama koja prodavatelj, kupac ili druga osoba za njihov ra~un otpremi ili preveze iz tuzemstva u drugu dràvu ~lanicu poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik ~ija stjecanja dobara unutar EU, osim dobara {to podlijeù tro{arinama, nisu predmet opo-rezivanja PDV-om, ako su ta dobra otpremljena ili prevezena u skladu s propi-sima {to ure|uju tro{arine,

i Oslobo|enje iz to~ke c) ne primjenjuje se na isporuke dobara malog poreznog obve-znika {to podlijeù obvezi pla}anja tro{arina.

i Oslobo|enje iz to~aka a), c) i d) ne primjenjuje se na isporuku dobara na koja se pri-mjenjuje posebni postupak oporezivanja marè za rabljena dobra, umjetni~ka djela, kolekcionarske ili antikne predmete ili posebni postupak za prodaju putem javne dra`be.

d) isporuke dobara {to se premje{taju u drugu dràvu ~lanicu za koje bi postoja-lo pravo na oslobo|enje prema to~kama a), b) i c) da su obavljene drugom obvezniku PDV-a.

PDV-a je oslobo|eno stjecanje dobara unutar EU: 1. ako bi isporuka tih dobara {to je porezni obveznik obavi u tuzemstvu bila oslobo-

|ena pla}anja PDV-a, 2. ako bi uvoz tih dobara bio oslobo|en pla}anja PDV-a, 3. za koje stjecatelj ima pravo na povrat cjelokupnog iznosa PDV-a koji je obvezan

platiti putem povrata PDV-a inozemnim poreznim obveznicima.

Usluge prijevoza oslobo|ene od pla}anja PDV-a1. usluga me|unarodnog prijevoza putnika, osim cestovnog i èljezni~kog prijevo-

za, i2. usluge prijevoza unutar Europske unije kod prijevoza dobara na otoke i s otoka

koji ~ine autonomno podru~je Azori i Madeira, te prijevoz dobara izme|u tih otoka.

Oslobo|enja pri uvozu:1. kona~ni uvoz dobara ~ija bi isporuka {to je porezni obveznik obavi u svim slu~a-

jevima bila oslobo|ena pla}anja PDV-a na podru~ju Republike Hrvatske, 2. uvoz dobara nekomercijalne prirode u osobnoj prtljazi putnika,3. uvoz osobne imovine koju pri preseljenju u Republiku Hrvatsku uvoze fizi~ke osobe

koje su prethodno izvan Europske unije boravile neprekidno najmanje 12 mjeseci,

i Oslobo|enje se ne odnosi na alkohol i alkoholna pi}a i prera|evine, komercijalna prijevozna sredstva i dobra koja se koriste za obavljanje djelatnosti ili zanimanja.


4. uvoz dobara {to pripadaju osobama koje su prethodno izvan Europske unije bo-ravile neprekidno najmanje 12 mjeseci, a preseljavaju u Republiku Hrvatsku radi sklapanja braka,

i Oslobo|enje se ne odnosi na alkohol i alkoholna pi}a i duhanske prera|evine.

5. uvoz osobne imovine {to su je hrvatski i strani dràvljani s uobi~ajenim boravi-{tem u Republici Hrvatskoj naslijedili izvan Europske unije,

i Oslobo|enje se ne odnosi na alkohol i alkoholna pi}a, duhanske prera|evine, komer-cijalna prijevozna sredstva, predmete koji se koriste za obavljanje djelatnosti ili zani-manja, zalihe sirovina i gotove proizvode ili poluproizvode te stoku i zalihe poljopri-vrednih proizvoda ~ije koli~ine prema{uju uobi~ajene obiteljske potrebe.

6. uvoz opreme {to je za vlastite potrebe i potrebe {kolovanja unose u~enici i stu-denti koji u Republiku Hrvatsku dolaze zbog {kolovanja,

7. uvoz dobara nekomercijalne naravi sadrànih u malim po{iljkama,

i Oslobo|enje se ne odnosi na alkohol i alkoholna pi}a, duhanske prera|evine, ~aj, par feme i toaletne vode.

8. uvoz dobara poslovne imovine {to je radi nastavka obustavljene gospodarske djelatnosti i prijenosa djelatnosti uvozi porezni obveznik u Republiku Hrvatsku,

i Oslobo|enje se ne odnosi na prijevozna sredstva, isporuke za ljudsku potro{nju ili prehranu ìvotinja, gorivo, zalihe sirovina, gotove proizvode ili poluproizvode, te sto-ku u vlasni{tvu trgovaca.

9. uvoz plodova poljodjelstva, ratarstva, sto~arstva, {umarstva, ribolova i ribogoj-stva te p~elarstva dobivenih na posjedima poljoprivrednih proizvo|a~a u pogra-ni~nom podru~ju Republike Hrvatske koje grani~i s podru~jem koje nije podru~je Europske unije, zatim sjemena, gnojiva i proizvoda za tretiranje tla i uroda s tih posjeda, te uvoz priploda i drugih proizvoda {to se dobiju od stoke koja se drì na tim posjedima,

10. uvoz terapeutskih tvari ljudskog podrijetla i reagensa za odre|ivanje krvne grupe i tipizaciju tkiva {to se upotrebljavaju za nekomercijalne medicinske ili znanstve-ne svrhe, laboratorijskih ìvotinja posebno uzgojenih i poslanih bez naknade za potrebe znanstvenih istraìvanja, biolo{kih ili kemijskih tvari namijenjenih javnim ili privatnim ustanovama koje se uglavnom bave obrazovanjem ili znanstvenim istraìvanjem, te uvoz farmaceutskih proizvoda za ljudsku i ìvotinjsku medicin-sku uporabu na sportskim priredbama,

11. uvoz dobara posebno izra|enih i prilago|enih za obrazovanje, zapo{ljavanje ili socijalnu rehabilitaciju slijepih ili drugih fizi~ki ili mentalno hendikepiranih osoba, kada ih uvoze ustanove ili pravne osobe registrirane za obrazovanje ili pruànje pomo}i takvim osobama, a dobivena su bez pla}anja naknade i bez komercijalne namjere darovatelja,

12. uvoz besplatno dobivenih dobara za zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba, koja radi besplatne podjele potrebitim osobama uvoze dràvne i druge humani-


tarne i dobrotvorne pravne osobe i ustanove te radi prikupljanja sredstava u ko-rist potrebitih osoba na povremenim dobrotvornim priredbama. Pla}anja PDV-a oslobo|en je i uvoz opreme koja po{iljatelj izvan Europske unije besplatno {alje navedenim organizacijama i ustanovama u svrhu zadovoljavanja njihovih opera-tivnih potreba i ostvarivanja njihovih humanitarnih ciljeva,

i Oslobo|enje se ne odnosi na alkohol i alkoholna pi}a, duhanske prera|evine, kavu i ~aj te na motorna vozila, osim vozila hitne medicinske pomo}i.

13. uvoz odli~ja i priznanja dobivenih u okviru me|unarodnih doga|aja, darova primljenih u okviru me|unarodnih odnosa, osim alkohola i alkoholnih pi}a, du-hanskih prera|evina, kao i dobara {to koriste ~elnici dràva ili njihovi predstavni-ci pri slu`benim posjetama,

14. uvoz uzoraka dobara zanemarive vrijednosti {to sluè za naru~ivanje istovrsnih dobara i koji su neupotrebljivi za bilo koje druge svrhe,

15. uvoz tiskanog promid`benog materijala kao {to su katalozi, cjenici, upute za uporabu i prospekti koje {alju osobe sa sjedi{tem izvan Europske unije,

16. uvoz dobara {to se koriste ili tro{e na sajmovima i sli~nim priredbama,

i Oslobo|enje se ne odnosi na alkohol i alkoholna pi}a, duhanske prera|evine te kruta, teku}a ili plinovita goriva.

17. uvoz dobara namijenjenih ispitivanju, analiziranju ili testiranju radi utvr|ivanja njihova sastava, kvalitete ili drugih tehni~kih svojstava u svrhu informiranja ili industrijskog i komercijalnog istraìvanja, a {to se pri tome u cijelosti iskoriste ili uni{te,

i Oslobo|enje se ne primjenjuje za dobra kori{tena u ispitivanju, analizi ili testiranju {to predstavljaju promid`bene aktivnosti.

18. uvoz trgova~kih znakova, patenata, modela, nacrta i prate}e dokumentacije, te obrazaca za priznavanje izuma, patenata, inovacija i sli~no, {to se dostavljaju nadle`nim tijelima za za{titu autorskih prava ili industrijskog i komercijalnog vlas ni{tva,

19. uvoz turisti~kog informativnog materijala {to ne sadrì vi{e od 25% komercijal-nih oglasa, a koji se dijeli besplatno i ~iji je cilj poticanje javnosti na posjet stranim zemljama,

20. uvoz raznih dokumenata, isprava, obrazaca i nositelja podataka,21. uvoz materijala kao {to su uàd, slama, tkanina, papir, karton, drvo i plastika {to

se koriste za slaganje tereta i za{titu dobara tijekom transporta na podru~ju Re-publike Hrvatske, pod odre|enim uvjetima, te dobara za njegu i prehranu ìvo-tinja koje se prevoze,

22. uvoz goriva i maziva sadrànog u tvorni~ki ugra|enim spremnicima osobnih i komercijalnih motornih vozila i motocikala te specijalnim kontejnerima i goriva u prenosivim spremnicima,

23. uvoz kov~ega s tijelima i urni s pepelom umrlih osoba, cvije}a, vijenaca i drugih ukrasnih predmeta za grobove, te dobara {to uvoze organizacije uz ovla{tenje


nadle`nih tijela, a {to su namijenjena gradnji, odràvanju ili ukra{avanju groblja te spomenika `rtvama rata iz tre}e zemlje koje su pokopane u Europskoj uniji,

24. uvoz dobara sadrànih u po{iljkama koje besplatno {alju fizi~ke osobe iz tre}e zemlje fizi~kim osobama u Republici Hrvatskoj, pod uvjetom da te po{iljke nisu komercijalne naravi,

25. uvoz dobara navedenih u to~kama 2. do 23. iz tre}ih podru~ja, 26. uvoz dobara otpremljenih ili prevezenih iz tre}eg podru~ja ili iz tre}e zemlje na po-

dru~je Republike Hrvatske ako je ta dobra uvoznik, ili osoba koja je odre|ena kao porezni du`nik, pri uvozu neposredno nakon uvoza isporu~io unutar Europske uni-je uz primjenu oslobo|enja od PDV-a za isporuke dobara unutar Europske unije,

Oslobo|enje od PDV-a primjenjuje se kad nakon uvoza dobara slijedi isporuka dobara koja je oslobo|ena od pla}anja PDV-a samo ako je uvoznik u trenutku uvoza Carinskoj upravi pruìo najmanje sljede}e podatke:a) svoj PDV identifikacijski broj izdan u RH ili PDV identifikacijski broj svoga

poreznog zastupnika, koji jam~i za pla}anje PDV-a, izdan u RH, b) PDV identifikacijski broj stjecatelja izdan u drugoj dràvi ~lanici kojemu se

isporu~uju dobra (isporuke dobara koje prodavatelj, ili kupac, ili druga osoba za njihov ra~un otpremi ili preveze iz tuzemstva u drugu dràvu ~lanicu kupcu koji je porezni obveznik , ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, a koji djeluju kao takvi u toj drugoj dràvi ~lanici) ili vlastiti PDV identifikacijski broj izdan u dràvi u kojoj zavr{ava prijevoz ili otprema do-bara, ako se dobra premje{taju u drugu dràvu ~lanicu,

c) dokaz iz kojeg je vidljivo da su uvezena dobra namijenjena za prijevoz ili otpremu iz Republike Hrvatske u neku drugu dràvu ~lanicu.

27. ponovni uvoz dobara koji obavi osoba koja ih je izvezla, u stanju u kojem su bila izvezena, ako su ta dobra oslobo|ena pla}anja carine,

28. uvoz dobara na temelju diplomatskih i konzularnih sporazuma, ako su oslobo-|ena od pla}anja carine,

29. uvoz dobara koji obavi Europska unija, Europska zajednica za atomsku energiju, Europska sredi{nja banka ili Europska investicijska banka ili organizacije koje je osnovala Europska unija, a na koje se primjenjuju prava i oslobo|enja Protokola o povlasticama i imunitetima Europske unije i to u okvirima i pod uvjetima, koja su utvr|ena u tom Protokolu i Sporazumom izme|u Republike Hrvatske i Europ-ske unije o provedbi Protokola o povlasticama i imunitetima Europske unije u Republici Hrvatskoj ili u sporazumima o sjedi{tu tih organizacija, ako to ne dovo-di do naru{avanja na~ela trì{nog natjecanja,

30. uvoz dobara {to obave me|unarodna tijela koja nisu navedena u to~ki 29. i koja priznaje Republika Hrvatska, ili uvoz koji obave ~lanovi tih tijela, u okvirima i pod uvjetima propisanim me|unarodnim sporazumima o osnivanju takvih tijela ili sporazumima o njihovom sjedi{tu,

31. uvoz dobara {to obave oruàne snage drugih dràva koje su ~lanice NATO saveza za potrebe tih snaga ili prate}eg civilnog osoblja, kao i za opskrbu njihovih menzi ili kantina, ako te snage sudjeluju u zajedni~kim obrambenim aktivnostima,

32. uvoz neprera|enog ili prera|enog ulova, ali jo{ neisporu~enog, kojega poduzet-nici koji se bave morskim ribolovom dovoze u luke,


33. uvoz zlata koji obavi Hrvatska narodna banka, 34. uvoz plina preko sustava za prirodni plin ili bilo koje mreè priklju~ene na takav

sustav ili plina {to se puni iz nekog plovila za prijevoz plina u sustav za prirodni plin ili u neku mreù proizvodnih plinovoda, uvoz elektri~ne energije, grijanja ili hla|enja preko sustava za grijanje ili hla|enje,

35. usluge {to se odnose na uvoz dobara, ako je vrijednost takvih usluga uklju~ena u poreznu osnovicu,

36. privremeni uvoz dobara pod uvjetima propisanima carinskim propisima, 37. usluge {to se neposredno odnose na uvoz dobara za koje je Carinska uprava

odobrila privremeni uvoz u tuzemstvo i ako je primatelj usluga naru~itelj iz ino-zemstva,

Navedeno se ne primjenjuje na usluge u vezi s prijevoznim sredstvima, paleta-ma i kontejnerima.

38. prijevozne i sve druge otpremne usluge u vezi s dobrima u provozu kroz carinsko podru~je Republike Hrvatske.

Oslobo|enja pri izvozu:Pla}anja PDV-a oslobo|ene su sljede}e transakcije:

1. isporuke dobara i oplemenjenih dobara {to ih iz RH izvan EU otpremi ili pre-veze isporu~itelj, ili neka druga osoba za njegov ra~un,

2. isporuke dobara, osim isporuke goriva i dobara za opremanje i opskrbu, bilo kojeg prijevoznog sredstva {to se koristi u privatne svrhe, a koje iz RH otpremi ili preveze izvan EU sam kupac koji nema sjedi{te u RH, ili neka druga osoba za njegov ra~un,

i Ako se isporuka dobara odnosi na dobra {to u osobnoj prtljazi iznose putnici oslobo-|enje se primjenjuje isklju~ivo uz sljede}e uvjete:

a) putnik nema prebivali{te ni uobi~ajeno boravi{te na podru~ju EU, b) ukupna vrijednost isporuke je ve}a od 740,00 kuna, uklju~uju}i PDV, c) dobra su prevezena izvan EU prije isteka roka od 3 mjeseca nakon mjeseca u kojem

je obavljena isporuka, i d) postoji dokaz o izvozu, odnosno ra~un i Obrazac PDV-P koji je potvrdila carinarnica

na ~ijem podru~ju su dobra iznesena iz EU. Na zahtjev kupca koji nema prebivali{te ni uobi~ajeno boravi{te na podru~ju EU prodavatelj izdaje Obrazac PDV-P (popu-njava se u 3 primjerka, od kojih se izvornik daje kupcu, jedan primjerak prodavatelj odlaè u svoju dokumentaciju, a jedan primjerak ostaje Carinskoj upravi.

Za isporuke iz to~ke 2. isporu~itelj dobara ostvaruje oslobo|enje od PDV-a kad primi dokaz o izvozu, a ve} obavljeno oporezivanje izvezenih dobara porezni obveznik moè ispraviti u razdoblju oporezivanja u kojem je zaprimljen dokaz o izvozu.

i Oslobo|enje od PDV-a ne primjenjuje se na naftne derivate.


3. isporuke dobara ovla{tenim tijelima koja ih izvoze iz EU, u okviru njihovih humanitarnih, dobrotvornih ili obrazovnih djelatnosti {to ih obavljaju izvan EU, s time da se oslobo|enje ostvaruje putem zahtjeva za povrat PDV-a,

4. obavljene usluge, uklju~uju}i prijevozne i pripadaju}e pomo}ne usluge, osim usluga {to su oslobo|ene PDV-a za odre|ene djelatnosti od javnog interesa i za ostale djelatnosti bez prava na odbitak pretporeza, ako su one izravno povezane s izvozom ili uvozom dobara tamo gdje su dobra pu{tena u slobod-ni promet, kao i u vezi s unosom u porezno skladi{te u Republici Hrvatskoj.

Oslobo|enja kod obavljanja usluga na pokretnoj imovini:Pla}anja PDV-a oslobo|eno je obavljanje usluga na pokretnoj imovini ste~enoj ili uvezenoj u svrhu obavljanja tih usluga u Republiku Hrvatsku, koju iz Europske unije otpremi ili preveze pruàtelj usluga ili korisnik koji nema sjedi{te, stalnu poslovnu jedinicu, prebivali{te ili uobi~ajeno boravi{te u Republici Hrvatskoj, odnosno tre}a osoba za njihov ra~un.

Za primjenu oslobo|enja potrebna je dokumentacija u skladu s carinskim pro-pisima.

Oslobo|enja u vezi s me|unarodnim prijevozom:a) isporuke goriva i dobara za opskrbu plovila {to se koriste za plovidbu na otvore-

nom moru i prijevoz putnika uz naknadu ili se koriste za potrebe komercijalnih ili industrijskih djelatnosti, te za spa{avanje ili pomo} na moru,

b) isporuke goriva i dobara za opskrbu ratnih brodova pod oznakom 8906 10 00 iz Kombinirane nomenklature (KN) koji plove iz podru~ja Republike Hrvatske prema lukama i sidri{tima izvan Republike Hrvatske,

c) isporuke, preinake, popravci, odràvanje, iznajmljivanje i unajmljivanje plovila iz to~ke a), te isporuke, iznajmljivanje, popravci i odràvanje opreme koja je ugra|e-na u njih ili se u njima koristi,

d) obavljanje usluga, osim onih navedenih u to~ki c), koje sluè neposredno za po-trebe plovila iz to~ke a) ili njihovog tereta,

i Uslugama se smatraju lu~ke pristojbe, usluge tegljenja, pilotaè i vezivanja brodova, usluge ukrcaja, iskrcaja, prekrcaja i skladi{tenja brodskog tereta u lukama, zatim lu~-ke, skladi{ne i agencijske usluge za brodove i njihove terete, odvoz sme}a, pranje ru-blja, izdavanje certifikata za brodove i sli~no.

e) isporuke, preinake, popravci, odràvanje, iznajmljivanje i unajmljivanje zrakoplo-va kojima se koriste zrakoplovne tvrtke koje prometuju uz naknadu prete`no na me|unarodnim linijama, te isporuke, iznajmljivanje, popravci i odràvanje opre-me koja je ugra|ena u njih ili se u njima koristi,

f) isporuke goriva i dobara za opskrbu zrakoplova iz to~ke e), g) obavljanje usluga, osim onih navedenih u to~ki e), koje sluè neposredno za po-

trebe zrakoplova iz to~ke e) ili njihovog tereta.


i Uslugama koje sluè neposredno za potrebe letjelica ili njihova tereta smatraju se usluge povezane s prtljagom (rukovanje, razvrstavanje, utovar, istovar, prijevoz od zrakoplova do sortirnice i obrnuto i sli~no), usluge prihvata i otpreme tereta i po{te (fizi~ko rukovanje s dolaznom i odlaznom po{tom i teretom, rukovanje dokumentima tereta i po{te i sli~no), usluge prihvata i otpreme zrakoplova (navo|enje, izvo|enje, parkiranje, grijanje, hla|enje, utovar i istovar zrakoplova, prijevoz, utovar i istovar hrane i pi}a, prijevoz posade i putnika izme|u zrakoplova i terminala i sli~no), rutne i terminalne usluge (usluge slijetanja, polijetanja i prelijetanja), usluge letnih operacija, te druge sli~ne usluge.

Oslobo|enja za odre|ene isporuke koje su izjedna~ene s izvozom: Pla}anja PDV-a oslobo|ene su sljede}e isporuke:

a) isporuke dobara ili obavljanje usluga u okviru diplomatskih i konzularnih spo-razuma,

i Oslobo|enje od pla}anja PDV-a i tro{arina pri uvozu ostvaruje se izravno pri uvozu motornih vozila i dobara za slu`bene potrebe diplomatskih i konzularnih predstavni-{tava i posebnih misija sa sjedi{tem u Republici Hrvatskoj i me|unarodnih organizaci-ja, odnosno predstavni{tava me|unarodnih organizacija koje kao takve priznaje Re-publika Hrvatska u okviru njihovog djelovanja u Republici Hrvatskoj, te za osobne potrebe stranog diplomatskog i konzularnog osoblja tih predstavni{tava i posebnih misija kao i za osobne potrebe stranog osoblja tih me|unarodnih organizacija.

b) isporuke dobara i obavljanje usluga Europskoj uniji, Europskoj zajednici za atomsku energiju, Europskoj sredi{njoj banci ili Europskoj investicijskoj banci ili organizacijama koje je osnovala Europska unija na koje se primjenjuje Pro-tokol o povlasticama i imunitetima Europske unije u okvirima i pod uvjetima koji su utvr|eni tim Protokolom i Sporazumom izme|u Republike Hrvatske i Europske unije o provedbi Protokola o povlasticama i imunitetima Europske unije u Republici Hrvatskoj ili sporazumima o sjedi{tu tih organizacija, ako to ne dovodi do naru{avanja na~ela trì{nog natjecanja,

c) isporuke dobara ili obavljanje usluga me|unarodnim tijelima koja Republika Hrvatska priznaje kao takve, a koja nisu navedena u to~ki b) i ~lanovima takvih tijela uz ograni~enja i pod uvjetima propisanim me|unarodnim sporazumima o osnivanju tih tijela ili sporazumima o njihovu sjedi{tu,

d) isporuke dobara ili obavljanje usluga na podru~ju Republike Hrvatske za po-trebe oruànih snaga drugih dràva ~lanica NATO saveza ili civilnog osoblja koje ih prati, te za opskrbu njihovih menzi i kantina, kad te snage sudjeluju u zajedni~kim obrambenim aktivnostima,

e) isporuke dobara ili obavljanje usluga u drugu dràvu ~lanicu, namijenjenih za potrebe oruànih snaga bilo koje dràve ~lanice NATO saveza, osim same dr-àve ~lanice odredi{ta, za potrebe tih snaga ili civilnog osoblja koje ih prati ili za opskrbu njihovih menzi i kantina, kada te snage sudjeluju u zajedni~kim obrambenim aktivnostima,

f) isporuke zlata sredi{njim bankama.


Oslobo|enja za usluge posredovanja:Pla}anja PDV-a oslobo|ene su usluge posredovanja obavljene u ime i za ra~un druge osobe za:

a) izvozne isporuke (vidi oslobo|enja pri izvozu),b) postupke kod obavljanja odre|enih usluga na pokretnoj imovini (vidi: Oslobo-

|enja kod obavljanja usluga na pokretnoj imovini),c) isporuke u vezi s me|unarodnim prijevozom i isporuke {to su izjedna~ene s

izvozom (vidi: Oslobo|enja u vezi s me|unarodnim prijevozom i oslobo|enja za odre|ene isporuke {to su izjedna~ene s izvozom),

d) transakcije {to se obavljaju izvan Europske unije.

Oslobo|enje za usluge posredovanja ne primjenjuje se na putni~ke agencije koje u ime i za ra~un putnika obavljaju usluge u drugim dràvama ~lanicama.

Oslobo|enja za transakcije {to se odnose na me|unarodnu trgovinu:Oslobo|enja od pla}anja PDV-a za isporuke dobara (pod istim uvjetima primjenjuje se i na stjecanje dobara unutar Europske unije):

a) isporuke dobara namijenjenih podno{enju carinarnici i za privremeni smje{taj,b) isporuke dobara {to se u skladu s carinskim propisima unose i smje{taju u

slobodnu zonu ili slobodno skladi{te, c) isporuke dobara {to se u skladu s carinskim propisima stavljaju u postupak

carinskog skladi{tenja ili postupak unutarnje proizvodnje.

i Pla}anja PDV-a oslobo|ena je isporuka dobara i obavljanje usluga na tim dobrima na gore navedenima mjestima tako dugo dok se na njih primjenjuju nabrojani postupci, kao i usluge povezane s tim isporukama.

Oslobo|enja od pla}anja PDV-a za uvoz i isporuke dobara u porezno skla-di{te:a) Pla}anja PDV-a oslobo|en je uvoz dobara iz Dodatka II. Zakona o porezu na do-

danu vrijednost, uvoz dobara {to podlijeù tro{arinama prema propisima koji ure|uju tro{arine i uvoz dobara koja podlijeù posebnom porezu na kavu i bezal-koholna pi}a, ako se smje{taju u porezno skladi{te u Republici Hrvatskoj,

b) Pla}anja PDV-a oslobo|ena je isporuka dobara iz Dodatka II. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, isporuka dobara koja podlijeù tro{arinama prema propisima koji ure|uju tro{arine i isporuka dobara koja podlijeù posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pi}a, u porezna skladi{ta i unutar njih, kao i usluge obavljene na tim dobrima, tako dugo dok se na njih primjenjuje postupak poreznog skladi{tenja.

Poreznim skladi{tem za dobra koja podlijeù tro{arinama prema propisima koji ure|uju tro{arine, te dobra koja podlijeù posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pi}a, smatra se prostor koji je odre|en kao tro{arinsko, odnos-no porezno skladi{te u skladu s posebnim propisima.


Pla}anja PDV-a oslobo|en je uvoz dobara i isporuka svih dobara {to se skladi{te u poreznom skladi{tu:ako su dobra namijenjena trgovinama oslobo|enima PDV-a u zra~noj ili pomor-

skoj luci, za isporuku dobara {to se iznose u osobnoj prtljazi putnika koji putuju zrakoplovima ili morem na tre}a podru~ja ili u tre}e zemlje, ako je takva isporuka oslobo|ena PDV-a (isporuke dobara, osim isporuke goriva i dobara za opremanje i opskrbu bilo kojeg prijevoznog sredstva {to se koristi u privatne svrhe, koje iz RH otpremi ili preveze izvan EU kupac koji nema sjedi{te u Republici Hrvatskoj, ili neka druga osoba za njegov ra~un),

ako su dobra namijenjena obveznicima PDV-a za isporuku putnicima u zrakoplo-vima ili brodovima tijekom leta ili plovidbe morem, pod uvjetom da je mjesto zavr{etka prijevoza izvan EU,

ako su dobra namijenjena obveznicima PDV-a za obavljanje isporuka {to su oslo-bo|ene PDV-a (vidi Oslobo|enja za odre|ene isporuke {to su izjedna~ene s izvo-zom – to~ke a), b), c), d) i e).

Nabrojana oslobo|enja od pla}anja PDV-a primjenjuju se na oslobo|enja za transakcije u me|unarodnoj trgovini ako dobra i usluge nisu namijenjeni za krajnju potro{nju i ako iznos PDV-a koji bi trebalo platiti nakon prestanka primjene tih postupaka odgovara iznosu PDV-a koji bi trebalo platiti da je u Republici Hrvatskoj na svaku od tih transakcija obra~unan PDV.

Uvoz dobara iz tre}eg podru~ja:Na uvoz dobara u RH iz tre}eg podru~ja, koje je u skladu s carinskim propisima dio carinskog podru~ja EU, primjenjuju se postupci u skladu s carinskim propisima o uvozu dobara na podru~je EU, i to: ako otprema ili prijevoz dobara iz tre}eg podru~ja zavr{ava na mjestu koje je

u trenutku njihovog unosa u EU izvan dràve ~lanice ta se dobra prevoze unu-tar EU u skladu s carinskim propisima o provoznom postupku EU za doma}u robu (ako su pri unosu u EU bila prijavljena za taj postupak).

ako je za ta dobra u trenutku ulaska u EU zapo~et jedan od carinskih postu-paka oslobo|enje od PDV-a i oslobo|enje u postupku privremenog uvoza primjenjuje i na ta dobra.

Izvoz dobara u tre}a podru~ja:Na izvoz dobara {to su u slobodnom prometu i otpremaju se ili prevoze iz RH na tre}e podru~je koje je dio carinskog podru~ja EU primjenjuju se postupci u skladu s carinskim propisima o izvozu dobara s carinskog podru~ja EU.

i Na dobra {to se privremeno izvoze radi ponovnog uvoza u RH primjenjuju se iste odredbe koje bi se primjenjivale da su ta dobra bila privremeno izvezena s carinskog podru~ja EU.


Oslobo|enja u vezi sudjelovanja Republike Hrvatske u programima pomo-}i Europske Unije: Porezna oslobo|enja od obra~unavanja i pla}anja PDV-a na naknade za isporu~ena dobra i usluge i stjecanje dobara ostvaruju se po osnovi Okvirnog sporazuma izme|u Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske u svezi sudjelovanja Republike Hrvatske u programima pomo}i Europske zajednice, te za projekte {to se financiraju iz potpo-re Europske zajednice po osnovi Okvirnog sporazuma izme|u Vlade Republike Hrvat-ske i Komisije Europske zajednice o pravilima za suradnju u svezi financijske pomo}i Europske zajednice Republici Hrvatskoj u provedbi pomo}i u okviru Instrumenta pretpristupne pomo}i (IPA) i drugih programa {to se financiraju iz sredstava Europ-ske unije u vezi pomo}i Republici Hrvatskoj.

i Navedeno se primjenjuje na sve postupke nabave koje je provedbeno tijelo (proved-bena agencija) pokrenulo do 30. lipnja 2013. te na sve postupke nabave koje provo-di korisnik projekta temeljem glavnog ugovora sklopljenog s provedbenim tijelom.

Oslobo|enja od pla}anja poreza za diplomatska i konzularna predstavni{-tva, institucije i tijela Europske Unije i me|unarodne organizacije:1. Oslobo|enje od pla}anja poreza pri uvozu

Oslobo|enje od pla}anja poreza pri uvozu, osim pri uvozu motornih vozila, ostvaruje se izravno pri uvozu dobara za slu`bene potrebe diplomatskih i kon-zularnih predstavni{tava, institucija i tijela EU i me|unarodnih organizacija (osoba iz stavka 1. to~ke 1. Pravilnika o postupku ostvarivanja oslobo|enja od pla}anja poreza za diplomatska i konzularna predstavni{tva, institucije i tijela Europske Unije te me|unarodne organizacije – u daljnjem tekstu: Pravilnik) putem potvrde o izravnom oslobo|enju koju izdaje Ministarstvo vanjskih i europskih poslova na Obrascu IOU

Oslobo|enje od pla}anja poreza pri uvozu motornih vozila ostvaruje se izravno pri uvozu za slu`bene i osobne potrebe osoba iz stavka 1. to~ke 1. Pravilnika na osnovi potvrde Ministarstvo vanjskih i europskih poslova na Obrascu IOMV

2. Oslobo|enje od pla}anja poreza za diplomatska i konzularna predstavni{tva i za me|unarodne organizacije sa sjedi{tem ili predstavni{tvom u Republici Hrvatskoj

2.1 Izravno oslobo|enje na isporuke u Republici Hrvatskoj Izravno oslobo|enje od pla}anja poreza na isporuke dobara ostvaruju

diplomatska i konzularna predstavni{tva i posebne misije sa sjedi{tem u RH kao i njihovo diplomatsko i konzularno osoblje (osobe iz ~lanka 2. Pra-vilnika) u izdvojenim specijaliziranim prodajnim mjestima na osnovi potvr-de koju ovjerava Ministarstvo vanjskih i europskih poslova na Obrascu IOU

Izravno oslobo|enje od pla}anja poreza pri isporuci motornih vozila za koje je obvezna registracija u Republici Hrvatskoj ostvaruju diplomatska i konzular-na predstavni{tva i posebne misije sa sjedi{tem u RH kao i njihovo diplomatsko i konzularno osoblje (osobe iz ~lanka 2. Pravilnika) na osnovi potvrde koju ovjerava Ministarstvo vanjskih i europskih poslova na Obrascu IOMV

Izravno oslobo|enje od pla}anja poreza pri isporuci pogonskog goriva za motorna vozila ostvaruju diplomatska i konzularna predstavni{tva i


posebne misije sa sjedi{tem u RH kao i njihovo diplomatsko i konzularno osoblje (osobe iz ~lanka 2. Pravilnika) uz posebnu karticu goriva koju izda-je tro{arinski obveznik na Obrascu KG na osnovi potvrde Ministarstva vanj-skih i europskih poslova

Izravno oslobo|enje od pla}anja poreza pri isporukama nekretnina koje su prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost predmet oporeziva-nja PDV-om i pri obavljanju usluga najma ili zakupa poslovnog pro-stora koje su namijenjene za njihove slu`bene potrebe ostvaruju diplo-matska i konzularna predstavni{tva i posebne misije sa sjedi{tem u RH (osobe iz ~lanka 2. stavka 1. Pravilnika) na osnovi potvrde Ministarstva vanjskih i europskih poslova na Obrascu IO.

2.2 Povrat poreza na isporuke u Republici Hrvatskoj Diplomatska i konzularna predstavni{tva i posebne misije sa sjedi{tem u RH

kao i njihovo diplomatsko i konzularno osoblje (osobe iz ~lanka 2. Pravilnika) oslobo|enje od pla}anja poreza na isporuke dobara ili obavljene usluge ostva-ruju podno{enjem zahtjeva za povrat poreza Ministarstvu vanjskih i europskih poslova na Obrascu P-DIP. Ako su propisani uvjeti ispunjeni Ministarstvo vanj-skih i europskih poslova dostavlja zahtjev za povrat poreza Poreznoj upravi, Podru~nom uredu Zagreb, u roku od 8 dana od dana njegova zaprimanja.

i Zahtjev za povrat poreza podnosi se za kalendarsko tromjese~je, a najkasnije u roku od 12 mjeseci od isteka tromjese~ja na koje se zahtjev odnosi. Za kalendarsko tromje-se~je podnosi se jedan zahtjev.

Podru~ni ured Zagreb donosi privremeno rje{enje u roku 60 dana od dana zaprimanja zahtjeva za povrat od strane Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Nakon dono{enja rje{enja o odobrenom povratu poreza Podru~ni ured Zagreb obavlja povrat poreza uplatom u kunama na ra~un otvoren u tuzemstvu najkasnije u roku 10 dana po isteku roka od 60 dana od dana zaprimanja zahtjeva od strane Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

i Ako Porezna uprava, Podru~ni ured Zagreb ospori zahtjev u cijelosti ili djelomi~no, odnosno utvrdi neispunjenje propisanih uvjeta za povrat poreza, tada se izdaje rje{e-nje o odbijanju zahtjeva za povrat pla}enog poreza ili se donosi rje{enje o novoutvr-|enom iznosu poreza za povrat.

2.3 Isporuke u drugoj dràvi ~lanici Europske Unije (EU) Diplomatska i konzularna predstavni{tva i posebne misije sa sjedi{tem u RH

kao i njihovo diplomatsko i konzularno osoblje (osobe iz ~lanka 2. Pravilni-ka) koje imaju pravo na oslobo|enje od pla}anja poreza pri nabavi dobara ili usluga u drugoj dràvi ~lanici EU isporu~itelju u drugoj dràvi ~lanici EU dostavljaju obrazac „Potvrda o oslobo|enju od poreza na dodanu vrijednost i/ili tro{arine“ ovjeren od Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

i Osoba koja u drugoj dràvi ~lanici EU ostvaruje pravo na oslobo|enje od pla}anja tro{arine obvezna je nadle`nom podru~nom carinskom uredu najkasnije u roku 5


radnih dana nakon primitka tro{arinskih proizvoda podnijeti „Obavijest o primitku tro{arinskih proizvoda“ i primjerak obrasca „Potvrda o oslobo|enju od poreza na dodanu vrijednost i/ili tro{arine“.

3. Oslobo|enje od pla}anja poreza za diplomatska i konzularna predstavni{tva i me-|unarodne organizacije sa sjedi{tem ili predstavni{tvom u drugoj dràvi ~lanici EU

Ako diplomatska i konzularna predstavni{tva, posebne misije, me|unarodne or-ganizacije i njihovo diplomatsko, administrativno i tehni~ko osoblje sa sjedi{tem u drugoj dràvi ~lanici EU nabavljaju dobra ili usluge od obveznika PDV-a u RH, ili kod ovla{tenih dràtelja tro{arinskih skladi{ta u RH, izravno oslobo|enje od pla-}anja poreza u RH ostvaruju tako da isporu~itelju dostave od nadle`nog tijela dràve u kojoj im je sjedi{te ovjereni obrazac „Potvrda o oslobo|enju od poreza na dodanu vrijednost i/ili tro{arine“.

i Izravno oslobo|enje od pla}anja tro{arine ostvaruje se pri nabavi tro{arinskih proizvo-da pu{tenih u potro{nju u RH samo ako se istovremeno ostvaruje i oslobo|enje od pla}anja PDV-a. Isporu~itelj tro{arinskog proizvoda koji je pu{ten u potro{nju RH ob-vezan je primjerak ovjerenog obrasca potvrde o oslobo|enju od PDV-a i/ili tro{arine, uz ra~un i potvrdu primitka tro{arinskih proizvoda, dostaviti nadle`nom carinskom uredu zajedno s pismenim zahtjevom za povrat tro{arine.

4. Oslobo|enje od pla}anja poreza za institucije i tijela Europske Unije sa sjedi{tem u Republici Hrvatskoj

Izravno oslobo|enje od pla}anja poreza pri nabavi dobara ili usluga u RH za slu`-bene potrebe ostvaruju institucije ili tijela EU sa sjedi{tem u RH na koja se primje-njuje Protokol u okvirima i pod uvjetima koji su utvr|eni tim Protokolom i Spora-zumom izme|u Republike Hrvatske i Europske unije o provedbi Protokola o po-vlasticama i imunitetima Europske unije u Republici Hrvatskoj.

4.1 Isporuke u Republici Hrvatskoj Institucije ili tijela EU sa sjedi{tem u RH na koja se primjenjuje Protokol o

povlasticama i imunitetima Europske unije od 8. travnja 1965. (dalje u tek-stu: Protokol) oslobo|ene su pla}anja PDV-a u RH u okvirima i pod uvjetima koji su utvr|eni Protokolom i Sporazumom izme|u Republike Hrvatske i Europske unije o provedbi Protokola o povlasticama i imunitetima Europske unije u Republici Hrvatskoj.

i U skladu sa Sporazumom RH odobrava izravno oslobo|enje od PDV-a pri nabavi do-bara i usluga koje EU nabavlja za slu`benu uporabu. Ako tijelo EU ima sjedi{te u RH oslobo|enje od pla}anja PDV-a pri nabavi dobara ili usluga odobrava se kad je vrijednost tih dobara ili usluga po ra~unu najmanje 740,00 kuna uklju~uju}i PDV, carine i druge poreze. Postupak izravnog oslobo|enja od pla}anja PDV-a pri nabavi dobara, tro{arin-skih proizvoda ili usluga u RH provodi se tako da institucije ili tijela EU sa sjedi{tem u RH isporu~itelju dostave dokument o narud`bi u kojemu moraju navesti napomenu o svo-jem pravu na porezno oslobo|enje i pozvati se na Sporazum izme|u Republike Hrvatske i Europske unije o provedbi Protokola o povlasticama i imunitetima Europske unije u Republici Hrvatskoj.


4.2 Isporuke u drugoj dràvi ~lanici Europske Unije Institucije i tijela EU sa sjedi{tem u RH isporu~itelju u drugoj dràvi ~lanici EU

podnose Potvrdu o oslobo|enju od poreza na dodanu vrijednost i/ili tro{a-rine ovjerenu od Porezne uprave, Podru~nog ureda Zagreb. Ako su u potvr-di navedeni i tro{arinski proizvodi Podru~ni ured Zagreb potvrdu ovjerava nakon o~itovanja Carinske uprave.

5. Oslobo|enje od pla}anja poreza za institucije i tijela Europske Unije sa sjedi{tem u drugoj dràvi ~lanici Europske Unije ili sa sjedi{tem u tre}oj zemlji

(isto kao pod to~kom 3.)6. Oslobo|enje od pla}anja poreza za oruàne snage drugih dràva ~lanica Organi-

zacije Sjevernoatlantskog Ugovora (NATO) ili za civilno osoblje koje ih prati Isporuke dobara ili usluga obavljene u RH za potrebe oruànih snaga drugih dràva

~lanica NATO-a, ili civilnog osoblja koje ih prati, te za opskrbu njihovih menza i kantina izravno su oslobo|ene od pla}anja poreza pod uvjetom da sudjeluju u za-jedni~kim obrambenim aktivnostima i to vojnim akcijama, odnosno vojnim vje`ba-ma ili obuci, konferencijama, seminarima i drugim sli~nim aktivnostima. Potvrdu o ispunjenju uvjeta izdaje nadle`no dràvno tijelo koje je nositelj provedbe ugovora.

i Porezni obveznik koji je obavio isporuke mora u svojim evidencijama imati potvrdu nadle`nog dràvnog tijela na temelju koje je kupac ostvario pravo na nabavu oslobo-|enu poreza.

ZABRANA OTU\ENJA DOBARA NABAVLJENIH UZ OSLOBO\ENJE OD PLA]ANJA POREZA Ako osoba koja je pri nabavi dobara imala pravo na oslobo|enje od pla}anja poreza ta dobra otu|i, preda ih na uporabu drugim osobama ili ih koristi u druge svrhe prije isteka 3 godine od datuma nabave mora platiti porez ~ijeg pla}anja je pri nabavi bila oslobo|ena.Osoba koja ta dobra otu|i prije isteka 3 godine od datuma kupnje du`na je to prijaviti Poreznoj upravi, Podru~nom uredu Zagreb kako bi se utvrdila obveza pla}anja PDV-a i/ili tro{arine. U slu~aju da radi o tro{arinskom proizvodu, Porezna uprava, Podru~ni ured Zagreb obavje{tava o navedenome Carinsku upravu kako bi se odredio iznos tro{arine koji treba platiti kao i posebnog poreza na motorna vozila o ~emu rje{enje donosi Carinska uprava.Porezi se ne pla}aju ako je otu|enje posljedica smrti osobe koja ima pravo na oslobo|enje ili ako dobro otu|i ~lan obitelji osobe koja ima pravo na oslobo|enje koji prestaje boraviti u RH zbog smrti osobe koja je imala pravo na oslobo|enje.Porez se ne pla}a ni u slu~aju uni{tenja motornog vozila koje je bilo oslobo|eno, a vrijednost na dan nezgode mu je umanjena najmanje 70% ili ako je ukradeno i nije prona|eno u roku od 6 mjeseci od prijave kra|e, o ~emu postoji o~evidnik nadle`nog tijela. Ako osoba prodaje uni{teno motorno vozilo koje ima trì{nu vrijednost, a koje je bilo u skladu sa Zakonom o PDV-u predmet oslobo|enja od pla}anja poreza du`na je to prijaviti Poreznoj upravi, Podru~nom uredu Zagreb.Otu|enje dobra nabavljenog uz primjenu oslobo|enja od pla}anja poreza proda-je osobama koje imaju pravo na oslobo|enje od pla}anja poreza oslobo|eno je pla}anja poreza.



Naziv obrasca Podnositelj obrasca Krajnji rok za podno{enje obrascaNaziv obrasca Podnositelj obrasca Krajnji rok za podno{enje obrascaP-PDV – zahtjev za regi-striranje za potrebe po-reza na dodanu vrijed-nost

porezni obveznik (podnosi nad-le`noj ispostavi Porezne uprave)

– prije po~etka obavljanja gospo-darske djelatnosti koja podlijeè oporezivanju PDV-om

– 15 dana prije po~etka obavljanja transakcije unutar EU porezni ob-veznik podnosi zahtjev za izdava-nje PDV identifikacijskog broja

– do 15. sije~nja teku}e godine po-rezni obveznici koji su u prethod-noj godini obavili isporuke u vri-jednosti iznad 230.000,00 kn

strani porezni obveznik (podnosi Poreznoj upravi Podru~nom ure-du Zagreb)

prije prve isporuke u tuzemstvu

porezni obveznik iz druge dràve ~lanice koji traì dodjelu PDV identifikacijskog broja (podnosi Poreznoj upravi, Podru~nom ure-du Zagreb)

– 15 dana prije po~etka stjecanja dobara u RH

– prije po~etka prijevoza putnika na teritoriju RH

– prije isporuke dobara ~ijom }e ukupnom vrijednosti prema{iti propisani iznos od 270.000,00 kn

PDV – prijava poreza na dodanu vrijednost

– porezni obveznik – osoba koja je obvezna platiti

PDV umjesto poreznog obve-znika koji nema sjedi{te u RH

– osoba koja je registrirana za po-trebe PDV-a i stje~e novo prije-vozno sredstvo

– pravna osoba koja nije porezni obveznik ali je pre{la prag stje-canja ili je od njega odustala, ili koja stje~e tro{arinska dobra ~ija ostala stjecanja nisu pred-met oporezivanja PDV-om, a koja unutar EU stje~e dobra koja podlijeù pla}anju PDV-a

– mali porezni obveznik ako obavlja usluge poreznim obve-znicima iz drugih dràva ~lanica ili iz tre}ih zemalja za koje je mjesto obavljanja usluge mjesto sjedi{ta primatelja usluge, i kad od takvih poreznih obveznika prima usluge

do 20. dana u teku}em mjesecu za proteklo razdoblje oporezivanja NAPOMENA: osobe koje nisu upi-sane u registar obveznika PDV-a prijavu PDV-a podnose za razdob-lja oporezivanja u kojima su stjeca-le dobra unutar EU, odnosno pri-male usluge za koje su obvezne platiti PDV, ili su takve usluge obavljale

PDV – prijava poreza na dodanu vrijednost za posebni postupak opo-rezivanja

porezni obveznik koji je u RH pri-javio primjenu posebnog postup-ka oporezivanja telekomunikacij-skih usluga, elektroni~kih usluga i usluga emitiranja radijskog i tele-vizijskog programa

do 20. dana u teku}em mjesecu za proteklo tromjese~je


Naziv obrasca Podnositelj obrasca Krajnji rok za podno{enje obrascaPPO – Prijenos tuze-mnih isporuka s prije-nosom porezne obveze

porezni obveznik upisan u regi-star obveznika PDV-a u tuzemstvu koji obavlja tuzemne isporuke s prijenosom porezne obveze

do 20. dana u teku}em mjesecu za proteklo tromjese~je

Obrazac DONH – Izvje-{}e o obavljenim dona-cijama hrane

porezni obveznik koji obavlja is-poruke hrane bez naknade (doni-ranje)

do 20. dana u teku}em mjesecu za proteklo razdoblje oporezivanja (iznimno za 2015. g. do 20. lipnja 2016. g.)

INO PPO – Prijava za is-poruke dobara i usluga iz ~lanka 75. stavka 2. Zakona

porezni obveznik koji nema sjedi-{te, prebivali{te ili uobi~ajeno bo-ravi{te u tuzemstvu, a u RH je re-gistriran za potrebe PDV-a

do 20. dana u teku}em mjesecu za proteklo razdoblje oporezivanja (podnosi se elektroni~ki kroz su-stav ePorezna ako su u razdoblju oporezivanja obavljene isporuke dobara/usluga)

Obrazac PZ 42 i 63 – Prijava isporuka dobara u druge dràve ~lanice Europske unije pret-hodno uvezenih u okvi-ru postupaka 42 i 63

porezni obveznik zastupnik – za isporuke dobara u druge dràve ~lanice EU na koja su se primjenji-vali carinski postupci 42 i 63

do 20. dana u teku}em mjesecu za proteklo razdoblje oporezivanja (podnosi se Podru~nom uredu Za-greb)


porezni zastupnik za poreznog obveznika kojeg zastupa

do 20. dana u teku}em mjesecu za proteklo razdoblje oporezivanja (podnosi se Podru~nom uredu Za-greb)


porezni obveznik koji je prestao s poslovanjem

do 20. dana u teku}em mjesecu za posljednje razdoblje oporezivanja u kojem je poslovao (sa svim uskla-|enjima i ispravkama)


strani porezni obveznik koji obav-lja povremeni me|unarodni ce-stovni prijevoz putnika autobu-som, mini-busom, kombi vozilom ili taxi slu`bom na podru~ju RH

do 20. dana u teku}em mjesecu za proteklo razdoblje oporezivanja (samo za razdoblja oporezivanja u kojima je obavljao usluge me|una-rodnog cestovnog prijevoza putni-ka na podru~ju RH)

PDV-S – prijava zastjecanje dobara i pri-mljene usluge iz drugih dràva ~lanica Europske unije za mjesec ____ godina

porezni obveznik za razdoblja oporezivanja u kojima je stekao dobra i primio usluge iz drugih dràva ~lanica EU

do 20. dana u mjesecu za prethod-ni mjesec

ZP – Zbirna prijava za isporuke dobara i uslu-ga u druge dràve ~la-nice Europske unije za mjesec___ godina ____

porezni obveznik koji je obavio usluge i isporu~io dobra unutar EU (elektroni~ki se podnosi kroz sustav VIES)

do 20. dana u mjesecu za prethod-ni mjesec

Stjecanje NPS – prijava za stjecanje novog pri-jevoznog sredstva iz druge dràve ~lanice EU

porezni obveznik koji stje~e nova prijevozna sredstva unutar EU (podnosi nadle`noj ispostavi Po-rezne uprave)

10 dana od dana stjecanja novog prijevoznog sredstva (prijavu ne podnosi porezni obveznik koji nova prijevozna sredstva koristi za daljnju prodaju)


Naziv obrasca Podnositelj obrasca Krajnji rok za podno{enje obrascaIsporuka NPS – prijava za isporuke novog pri-jevoznog sredstva iz RH u drugu dràvu ~lanicu

porezni obveznik koji isporu~uje novo prijevozno sredstvo osobi koja nije registrirana za potrebe PDV-a i porezni obveznik koji po-vremeno isporu~uje nova prijevo-zna sredstva (podnose nadle`noj ispostavi Porezne uprave)

10 dana od dana isporuke novog prijevoznog sredstva u kojoj iska-zuje vrijednost tih isporuka

PDV-P – Zahtjev za po-vrat PDV-a

kupac koji nema prebivali{te ni uobi~ajeno boravi{te na podru~ju RH

prije isteka roka od 3 mjeseca na-kon mjeseca u kojemu je isporuka obavljena

PDV-F – evidencija ra~u-na o prodanim dobri-ma radi povrata PDV-a u okviru putni~kog pro-meta

Prodavatelj dobara u putni~kom prometu

Uz prijavu PDV-a za posljednje raz-doblje oporezivanja kalendarske godine

ZP-PDV – Zahtjev za po-vrat PDV-a

porezni obveznik koji nema sjedi-{te na podru~ju EU a traì povrat PDV-a zara~unanog za isporu~e-na pokretna dobra ili obavljene usluge u tuzemstvu, ili prilikom uvoza dobara u tuzemstvu za obavljanje gospodarske djelatno-sti (podnosi Poreznoj upravi, Po-dru~nom uredu Zagreb)

najkasnije 6 mjeseci nakon zavr{et-ka kalendarske godine na koju se zahtjev odnosi

PDV-H – Zahtjev za po-vrat PDV-a ovla{tenim tijelima za izvezena do-bra

pravne osobe registrirane za obavljanje humanitarne, dobro-tvorne ili obrazovne djelatnosti

najkasnije 6 mjeseci nakon proteka kalendarske godine u kojoj su os-tvareni uvjeti za povrat PDV-a

P-DIP – Zahtjev za po-vrat poreza

diplomatska i konzularna pred-stavni{tva, me|unarodne organi-zacije i institucije i tijela EU sa sje-di{tem u RH i njihovo osoblje

najkasnije 12 mjeseci od isteka tro-mjese~ja na koje se zahtjev odnosi (podnosi se Ministarstvu vanjskih i europskih poslova)

IOU – Potvrda o pravu na izravno oslobo|enje od pla}anja carine, PDV-a, tro{arine i po-sebnog poreza pri uvo-zu


izravno pri uvozu dobara u RH i u izdvojenim specijaliziranim prodaj-nim mjestima u RH (potvrdu ovje-rava Ministarstvo vanjskih i europ-skih poslova)

IOMV– Izravno oslobo-|enje za motorna vozi-la

diplomatska i konzularna pred-stavni{tva, me|unarodne organi-zacije i institucije i tijela EU sa sje-di{tem u RH

izravno pri uvozu motornih vozila u RH (potvrdu ovjerava Ministar-stvo vanjskih i europskih poslova)

IO–izravno oslobo|enje od pla}anja poreza za nabavu nekretnine/na-jam ili zakup nekretnine

diplomatska i konzularna pred-stavni{tva, me|unarodne organi-zacije i institucije i tijela EU sa sje-di{tem u RH

– pri isporukama nekretnina koje su prema Zakonu o PDV-u pred-met oporezivanja PDV-om

– pri obavljanju usluga najma ili zakupa poslovnog prostora

KG– Kartica goriva Diplomatska i konzularna pred-stavni{tva, me|unarodne organi-zacije i institucije i tijela EU sa sje-di{tem u RH i njihovo osoblje

izravno pri kupnji motornih goriva u RH (potvrdu tro{arinskog obve-znika ovjerava Ministarstvo vanj-skih i europskih poslova)


Naziv obrasca Podnositelj obrasca Krajnji rok za podno{enje obrasca– Potvrda o oslobo|e-

nju od poreza na do-danu vrijednost i/ili tro{arine

– Obavijest o primitku tro{arinskih proizvo-da

diplomatska i konzularna pred-stavni{tva, me|unarodne organi-zacije i institucije i tijela EU sa sje-di{tem u RH i njihovo osoblje koji imaju pravo na oslobo|enje od pla}anja poreza pri nabavi dobara ili usluga u drugoj dràvi ~lanici EU

najkasnije 5 radnih dana nakon primitka tro{arinskih proizvoda (podnosi se nadle`nom podru~-nom carinskom uredu)

Potvrda o oslobo|enju od poreza na dodanu vrijednost i/ili tro{arine

diplomatska i konzularna pred-stavni{tva, posebne misije, me|u-narodne organizacije i njihovo di-plomatsko, administrativno i teh-ni~ko osoblje sa sjedi{tem u dru-goj dràvi ~lanici EU ili u tre}oj zemlji kad nabavljaju dobra ili us-luge od obveznika PDV-a ili kod ovla{tenih dràtelja tro{arinskih skladi{ta u RH

prilikom nabave dobara ili usluga ovjereni primjerak potvrde o oslo-bo|enju od nadle`nog tijela drà-ve u kojoj imaju sjedi{te uru~uje se isporu~iteljima dobara, usluga i tro{arinskih proizvoda u RH

Izvje{}e PDV – Izvje{}e o ostvarenim oslobo|enji-ma od pla}anja PDV-a

Dràvno tijelo nadle`no za pro-jekt

do kraja velja~e teku}e godine za prethodnu godinu (dostavlja se Poreznoj upravi, Podru~nom uredu Zagreb)

i Svi obveznici PDV-a obvezni su prijave na obrascima PDV, ZP i PDV-S podno-siti isklju~ivo elektroni~ki kroz sustav ePorezna. Prijavu PDV-a u papirnatom obliku mogu podnijeti mali porezni obveznici koji isklju~ivo primaju i obav-ljaju usluge poreznim obveznicima iz tre}ih zemalja i porezni obveznici koji nemaju sjedi{te, stalnu poslovnu jedinicu, prebivali{te ili uobi~ajeno bora-vi{te u tuzemstvu i obavljaju isklju~ivo povremeni me|unarodni cestovni prijevoz putnika na podru~ju RH.

POSEBNE EVIDENCIJE

Naziv obrasca Knjiga izdanih (izlaznih) ra~una za isporuke dobara i usluga (Obrazac I-RA)Knjiga primljenih (ulaznih) ra~una za primljena dobra i usluge (Obrazac U-RA)

Posebne evidencije za uvezena dobraPorezni obveznik mora voditi evidenciju dobara {to ih je otpremio ili prevezao, ili

{to su za njegov ra~un bila otpremljena ili prevezena izvan podru~ja Republike Hrvatske unutar Europske unije radi obavljanja usluga procjene vrijednosti dobara ili rada na tim dobrima ili njihovog privremenog kori{tenja.

Porezni obveznik mora voditi evidenciju o stjecanjima dobara iz drugih dràva ~lanica, primljenim i obavljenim uslugama u druge dràve ~lanice kao i u tre}e zemlje, o primljenim isporukama na koje se primjenjuje prijenos porezne obveze u tuzemstvu, te o PDV-u pla}enom pri uvozu.

Porezni obveznik mora voditi evidenciju koja omogu}ava identifikaciju dobara koja mu je iz druge dràve ~lanice dopremio porezni obveznik registriran za po-


trebe PDV-a u toj drugoj dràvi ~lanici, ili druga osoba za njegov ra~un, a koja su upotrijebljena za usluge u procjeni tih dobara ili radovima na tim dobrima.

i Ako porezni obveznik u svome knjigovodstvu osigurava sve podatke potrebne za utvr|ivanje porezne osnovice, odnosno poreza i pretporeza, nije obvezan posebno voditi propisane knjige i evidencije.

i Ako porezni obveznik u ra~unu ima prolazne stavke onda u knjigama I-RA i U-RA moè dodati nove stupce u kojima }e te stavke evidentirati (npr. za evidenciju povrat-ne ambalaè).

Preprodavatelj koji primjenjuje posebni postupak oporezivanja marè za rabljena do-bra, umjetni~ka djela, kolekcionarske i antikne predmete obvezan je u svom knjigo-vodstvu osigurati sve potrebne podatke o nabavi i prodaji navedenih dobara. Podaci se upisuju u ove evidencije:

Naziv evidencijeEvidencija o prodanim dobrima na koja se primjenjuje posebni postupak oporezivanja marè (obrazac PDV-MI)Evidencija o nabavljenim dobrima u posebnom postupku oporezivanja marè (obrazac PDV-MU)

Porezni obveznik koji nema sjedi{te u Europskoj uniji, a u Republici Hrvatskoj je prija-vio primjenu posebnog postupka oporezivanja telekomunikacijskih usluga, usluga radijskog i televizijskog emitiranja i elektroni~ki obavljenih usluga mora voditi eviden-ciju o transakcijama obuhva}enima ovim posebnim postupkom oporezivanja kako bi omogu}io poreznom tijelu dràve ~lanice potro{nje provjeru to~nosti prijave PDV-a. On je tako|er obvezan kroz sustav ePorezna podnijeti prijavu PDV-a do 20. dana u mjesecu za prethodno tromjese~je.

RAČUNIPorezni obveznik mora ispostaviti ra~un za:

1. isporuke dobara i usluga {to je obavio drugom poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik (tijela dràvne uprave, gradovi, op}ine i sli~no),

2. isporuke dobara {to ih isporu~itelj, ili druga osoba za ra~un isporu~itelja, ot-premi ili preveze iz dràve ~lanice koja nije dràva ~lanica u kojoj zavr{ava ot-prema ili prijevoz,

3. isporuke dobara i obavljanje usluga unutar EU koje su oslobo|ene PDV-a (uk-lju~uju}i isporuke novih prijevoznih sredstava, dobra {to podlijeù tro{arina-ma, te premje{tanje dobara), pod odre|enim uvjetima,

i Iznimno, porezni obveznik nije obvezan izdati ra~un za sljede}e obavljene usluge {to su oslobo|ene pla}anja PDV-a:

a) transakcije osiguranja i reosiguranja, uklju~uju}i s njima povezane usluge {to ih obavljaju posrednici u osiguranju i reosiguranju i zastupnici u osiguranju,

b) odobravanje kredita i zajmova, uklju~uju}i i posredovanje u tim poslovima te upravljanje kreditima ili zajmovima kada to ~ini osoba koja ih odobrava,

c) ugovaranje kreditnih garancija i svi drugi poslovi po kreditnim garancijama ili koje-mu drugom osiguranju novca te upravljanje kreditnim garancijama kada to ~ini osoba koja odobrava kredit,


d) transakcije, uklju~uju}i posredovanje, u vezi sa {tednim, teku}im i ìro-ra~unima, pla}anjima, transferima, dugovima, ~ekovima i drugim prenosivim instrumentima, osim naplate duga,

e) transakcije, uklju~uju}i posredovanje, u vezi s valutama, nov~anicama i kovanicama koje se koriste kao zakonsko sredstvo pla}anja, osim kolekcionarskih predmeta, odnosno kovanica od zlata, srebra ili drugog metala te nov~anica koje se u pravilu ne koriste kao zakonsko sredstvo pla}anja ili kovanica od numizmati~kog interesa,

f) transakcije, uklju~uju}i posredovanje, osim upravljanja i pohrane, u vezi s dionicama, udjelima u trgova~kim dru{tvima ili udruènjima, obveznicama i drugim vrijednosnim papirima, uz iznimku dokumenata kojima se utvr|uje neko pravo nad dobrima te prava ili vrijednosnih papira kojima se utvr|uju odre|ena prava na nekretninama,

g) usluge upravljanja investicijskim fondovima.

4. isporuke dobara {to su oslobo|ena pla}anja PDV-a unutar EU,5. primljene predujmove prije obavljene isporuke dobara i usluga,

Za primljene predujmove prije isporuke dobara ili obavljanja usluga mora se izdati ra~un (ra~un za predujam ne mora sadràvati podatak o koli~ini). Pri isporuci dobara i usluge izdaje se ra~un u kojem se od obra~unanog PDV-a po tom ra~unu umanjuje PDV obra~unan na primljeni predujam, a u ra~unu je potrebno navesti i broj izdanog ra~una za primljeni predujam. Ra~un za pri-mljeni predujam nije potrebno izdati ako je do roka za podno{enje prijave PDV-a za razdoblje oporezivanja u kojem je predujam primljen izdan ra~un za obavljenu isporuku dobara ili usluga.

U ra~unu za primljeni predujam {to se odnosi na isporuke dobara na koje se obra~unava i pla}a PDV na marù, kao razliku izme|u prodajne i nabavne ci-jene, PDV se obra~unava od porezne osnovice koja je jednaka razlici izme|u prodajne cijene koju }e porezni obveznik zara~unati za to dobro i nabavne cijene toga dobra.

6. isporuke {to ih obavi isporu~itelj iz druge dràve ~lanice ako je ukup-na vrijednost isporuka u prethodnoj kalendarskoj godini ili u teku}oj kalendarskoj godini ve}a od 270.000,00 kuna (prag isporuke u Repu-blici Hrvatskoj),

i Isporu~itelj moè odlu~iti da je mjesto takvih isporuka u tuzemstvu, bez obzira {to ukupna vrijednost njegovih isporuka u prethodnoj kalendarskoj godini ili u teku}oj kalendarskoj godini nije pre{la propisani prag isporuke.

7. mjenja~ke poslove u tuzemstvu.

Ako ra~un izdaje mali porezni obveznik u ra~unu mora navesti da su is-poruke dobara ili usluga oslobo|ene pla}anja PDV-a temeljem odredbe ~lanka 90. stavka 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost.


Ra~unom se smatra svaka isprava ili obavijest koja mijenja prvobitni ra~un i koja se izri~ito i nedvojbeno na njega odnosi.

Ra~un moè biti ispostavljen na papiru ili u elektroni~kom obliku. Porezni obveznik kupcu dostavlja ra~un, a sebi osigurava primjerak koji sluì kao isprava za knjiènje.

i Ako porezni obveznik izdaje interne ra~une za isporuke izme|u poslovnih cjelina ili poslovnih jedinica istog poreznog obveznika, takvi ra~uni se ne smatraju ra~unima i ne utje~u na oporezivanje, {to zna~i da ne utje~u na utvr|ivanje obveze obra~una PDV-a i odbitak pretporeza.

Ra~un se mora izdati najkasnije 15-og dana u mjesecu iza mjeseca u kojem je obav-ljena oslobo|ena isporuka dobara u drugu dràvu ~lanicu EU (uklju~uju}i isporuke novih prijevoznih sredstava, dobara koja podlijeù tro{arinama, te premje{tanje do-bara). Taj rok se odnosi i na obavljene usluge za koje je primatelj usluga u drugoj dràvi ~lanici obvezan platiti PDV. Taj rok se ne odnosi na isporuke dobara i usluga obavljene u tuzemstvu.

i Porezni obveznik moè izdati zbirni ra~un za vi{e zasebnih isporuka dobara ili usluga, pod uvjetom da PDV na isporuke navedene u zbirnom ra~unu obra~unava tijekom istog kalendarskog mjeseca.

Ra~un moè izdati i primatelj za dobra i usluge {to mu je porezni obveznik isporu~io ili obavio, pod uvjetom da o tome postoji sporazum izme|u tih dviju strana i pod uvjetom da je utvr|en postupak za prihva}anje svakog ra~una kod poreznog obve-znika koji obavlja isporuku dobara i usluga. Ako isporu~itelj dobara ili usluga koji u tuzemstvu nema sjedi{te ili stalnu poslovnu jedinicu obavi isporuku dobara ili usluga u RH osobi koja je kao primatelj obvezna platiti PDV za izdavanje ra~una primjenjuju se pravila dràve ~lanice iz koje se obavlja isporuka u kojoj isporu~itelj ima sjedi{te ili stalnu poslovnu jedinicu, ili prebivali{te ili uobi~ajeno boravi{te. U slu~aju da ra~un izdaje primatelj isporuke (samoizdavanje ra~una) smatra se da su isporuke obavljene u RH.

Ra~uni koji se izdaju drugim poreznim obveznicima ili pravnim osobama koje nisu porezni obveznici moraju sadràvati sljede}e podatke:

1. broj ra~una i datum izdavanja, 2. ime i prezime (naziv), adresu, OIB ili PDV identifikacijski broj poreznog obve-

znika koji je isporu~io dobra ili obavio usluge (prodavatelja), 3. ime i prezime (naziv), adresu, OIB ili PDV identifikacijski broj poreznog obve-

znika kome su isporu~ena dobra ili obavljene usluge (kupca), 4. koli~inu i uobi~ajeni trgova~ki naziv isporu~enih dobara, te vrstu i koli~inu

obavljenih usluga, 5. datum isporuke dobara, ili obavljenih usluga, ili datum primitka predujma u

ra~unu za predujam ako se taj datum moè odrediti i ako se razlikuje od da-tuma izdavanja ra~una,

6. jedini~nu cijenu bez PDV-a, odnosno iznos naknade za isporu~ena dobra ili obavljene usluge, razvrstane po stopi PDV-a,


7. popuste ili rabate ako nisu uklju~eni u jedini~nu cijenu, 8. stopu PDV-a, 9. iznos PDV-a razvrstan po stopi PDV-a, osim ako se primjenjuje posebni postu-

pak za koji je u smislu Zakona o PDV-u taj podatak isklju~en, 10. zbrojni iznos naknade i PDV-a.

i Iznosi na ra~unima iskazuju se u kunama, i uz to mogu biti iskazani u bilo kojoj valu-ti, pod uvjetom da je iznos PDV-a koji treba platiti ili koji se uskla|uje iskazan u kuna-ma uz primjenu srednjeg te~aja Hrvatske narodne banke na dan nastanka obveze obra~una PDV-a. Ako se ra~uni izdaju u drugim valutama pojedina~ni iznosi u ra~unu mogu biti iskazani u drugoj valuti, ali ukupni iznos ra~una i iznos PDV-a koji treba platiti mora biti iskazan u kunama.

Porezni obveznik moè izdati pojednostavljeni ra~un za obavljene isporuke dobara i usluga ~iji iznos nije vi{i od 700,00 kuna. Takav ra~un mora sadrà-vati sljede}e podatke: 1. broj ra~una i datum izdavanja,2. ime i prezime (naziv), adresu, OIB ili PDV identifikacijski broj poreznog

obveznika koji je isporu~io dobra ili obavio usluge (prodavatelja), te nazna-ku mjesta gdje je isporuka dobara ili usluga obavljena (broj prodajnog mjesta, poslovnog prostora, prodavaonice i sli~no),

3. ime i prezime (naziv), OIB ili PDV identifikacijski broj poreznog obveznika kome su isporu~ena dobra ili obavljene usluge (kupca),

4. koli~inu i uobi~ajeni trgova~ki naziv isporu~enih dobara te vrstu i koli~inu obavljenih usluga,

5. iznos naknade s uklju~enim PDV-om razvrstane po stopi PDV-a,6. iznos obra~unanog PDV-a razvrstanog po stopi PDV-a, 7. kada je izdana isprava ili obavijest koja se smatra ra~unom21 uputu na pr-

vobitni ra~un, uz pojedinosti {to su izmijenjene.

21 Svaka isprava ili obavijest koja mijenja prvobitni ra~un i koja se izri~ito i nedvojbeno odnosi na njega smatra se ra~unom.

22 ̂ lankom 192.a Direktive Vije}a 2006/112/EZ propisuje se kad se porezni obveznik smatra porez nim obveznikom koji nije osnovan u nekoj dràvi ~lanici.

i Porezni obveznik ne smije izdati pojednostavljeni ra~un za isporuke dobara ili usluga u drugu dràvu ~lanicu u kojoj se treba platiti PDV, ili ako njegova stalna poslovna jedinica u toj dràvi ~lanici ne sudjeluje u isporuci u smislu ~lanka 192.a Direktive Vi-je}a 2006/112/EZ, a osoba koja je obvezna platiti PDV je osoba kojoj je dobro isporu-~eno ili je obavljena usluga.

Porezni obveznik koji u drugoj dràvi ~lanici (u kojoj se treba platiti PDV nema sjedi{te ili njegova stalna poslovna jedinica u toj dràvi ~lanici ne sudjeluje u is-poruci u smislu ~lanka 192.a Direktive Vije}a 2006/112/EZ22) obavi isporuku dobara ili usluga primatelju koji je obvezan platiti PDV na ra~unu mora navesti poreznu osnovicu tih dobara i usluga, te koli~inu isporu~enih dobara ili usluga, te njihov naziv.


i Obveznici PDV-a koji isporu~uju dobra ili obavljaju usluge koje su oslobo|ene od pla-}anja PDV-a moraju na ra~unu navesti na osnovi koje odredbe Zakona o porezu na dodanu vrijednost PDV nije zara~unan, ili odgovaraju}u odredbu Direktive Vije}a 2006/112/EZ-a, ili navesti napomenu koja upu}uje na oslobo|enje. U tim slu~ajevima u ra~unu smije biti iskazan samo zbrojni iznos naknade.

i Porezni obveznik koji primjenjuje posebni postupak oporezivanja putni~kih agencija koje posluju s putnicima u svoje ime, a za obavljanje usluga putovanja koriste isporu-ke dobara i usluge drugih poreznih obveznika, mora u ra~unu navesti „posebni po-stupak oporezivanja – putni~ke agencije“.

i Porezni obveznik koji primjenjuje posebni postupak oporezivanja marè za rabljena dobra, umjetni~ka djela, kolekcionarske ili antikne predmete u ra~unu mora navesti „posebni postupak oporezivanja marè – rabljena dobra”, „posebni postupak opore-zivanja marè – umjetni~ka djela“, ili „posebni postupak oporezivanja marè – kolek-cionarski ili antikni predmeti”.

Kad kupac koji prima isporuku izdaje ra~un umjesto isporu~itelja u ra~unu mora navesti „samoizdavanje ra~una”.

i U slu~aju kad je primatelj dobara ili usluga obvezan platiti PDV isporu~itelj u ra~unu mora navesti „prijenos porezne obveze“, ili engleski izraz „reverse charge“.

Ako porezni obveznik imenuje poreznog zastupnika u ra~unu mora biti iska-zano ime i prezime (naziv), adresa, OIB ili PDV identifikacijski broj poreznog zastupnika.

i Ra~uni za isporuke novih prijevoznih sredstava unutar dràva ~lanica EU osim propi-sanih podataka moraju sadràvati i podatke za:

plovila – da su isporu~ena unutar 3 mjeseca od datuma prve uporabe plovila ili da nisu plovila vi{e od 100 sati

zrakoplove – da su isporu~eni unutar 3 mjeseca od datuma prve uporabe ili da nisu letjela vi{e od 40 sati

kopnena motorna vozila – da su isporu~ena unutar 6 mjeseca od datuma prve upo-rabe ili da nisu pre{la vi{e od 6.000 km.

POVRAT PDV-a1. Povrat PDV-a po prijavi PDV-a:Porezni obveznik koji u razdoblju oporezivanja ima pretporez ve}i od porezne obveze ima pravo na povrat razlike izme|u pretporeza i porezne obveze. Tu razliku on moè:

a) koristiti kao predujam za budu}e obveze, ili b) traìti za povrat, c) ustupiti drugom poreznom obvezniku.

Porezna uprava du`na je obaviti povrat u roku 30 dana od dana predaje prijave PDV-a, a najkasnije 90 dana od dana pokretanja poreznog nadzora.Ako porezni obveznik sa sjedi{tem, prebivali{tem ili uobi~ajenim boravi{tem u RH podnosi zahtjev za povrat PDV-a iz druge dràve ~lanice mora ga podnijeti putem


elektroni~kog portala Porezne uprave RH najkasnije do 30. rujna kalendarske godine nakon razdoblja povrata.

i Razdoblje povrata ne smije biti dulje od jedne kalendarske godine niti kra}e od 3 ka-lendarska mjeseca zaredom. Zahtjevi za povrat mogu se odnositi i na razdoblje kra}e od 3 mjeseca ako to razdoblje obuhva}a kraj kalendarske godine.

Porezni obveznik ne moè podnijeti zahtjev za povrat PDV-a za razdoblje u kojem nije bio upisan u registar obveznika PDV-a.

2. Povrat PDV-a poreznim obveznicima sa sjedi{tem u drugoj dràvi ~lanici EUPorezni obveznik koji ima sjedi{te u drugoj dràvi ~lanici ima pravo na povrat zara~u-natog PDV-a za dobra i usluge koje su mu isporu~ili ili obavili drugi porezni obvezni-ci u tuzemstvu, ili za dobra uvezena u tuzemstvo, pod ovim uvjetima:

1. tijekom razdoblja povrata u tuzemstvu porezni obveznik nije imao sjedi{te ili stalnu poslovnu jedinicu iz koje su se obavljale poslovne transakcije, niti je imao prebivali{te ili uobi~ajeno boravi{te ako takvo sjedi{te ili stalna poslovna jedinica nisu postojali,

2. tijekom razdoblja povrata porezni obveznik nije isporu~io dobra ili obavljao usluge {to se smatraju isporu~enima, ili obavljenima u tuzemstvu, osim prije-voznih i s prijevozom povezanih usluga oslobo|enih pla}anja PDV-a i usluga i isporuka dobara primatelju koji je obvezan platiti PDV.

i Navedeni porezni obveznici ne mogu ostvariti povrat PDV-a za neto~no zara~unane iznose PDV-a i iznose PDV-a {to su zara~unani za isporuke dobara koje su oslobo|ene ili mogu biti oslobo|ene pla}anja PDV-a kao isporuke dobara u drugu dràvu ~lanicu ili isporuke dobara koja iz EU otpremi kupac koji nema sjedi{te u RH.

Razdoblje povrata ne smije biti dulje od jedne kalendarske godine niti kra}e od 3 kalendarska mjeseca zaredom. Zahtjevi za povrat mogu se odnositi i na razdoblje kra}e od 3 mjeseca ako to razdoblje obuhva}a kraj kalendarske godine. Porezna uprava donosi rje{enje o tome je li zahtjev podnositelja odobren ili odbijen u roku 4 mjeseca od primitka zahtjeva za povrat.

i Porezna uprava moè od poreznog obveznika traìti i dodatne podatke koji mogu uklju~ivati dostavu izvornika ra~una, ali u svakom slu~aju je obvezna izdati rje{enje najkasnije u roku 8 mjeseci od dana primitka zahtjeva za povrat PDV-a.

Ako je zahtjev za povrat odobren Porezna uprava obavlja povrat odobrenog iznosa najkasnije 10 radnih dana po isteku roka od 4, odnosno 8 mjeseci od primitka zahtje-va za povrat. Povrat se ispla}uje u tuzemstvu, ili na zahtjev podnositelja u bilo kojoj drugoj dràvi ~lanici.

3. Povrat PDV-a poreznim obveznicima koji nemaju sjedi{te na podru~ju EUPravo na povrat PDV-a ima:

1. Porezni obveznik koji na podru~ju EU nema sjedi{te, stalnu poslovnu jedinicu iz koje su obavljene isporuke, prebivali{te ili uobi~ajeno boravi{te ima pravo na


povrat PDV-a {to je zara~unan za pokretna dobra i usluge koje su mu obavili drugi porezni obveznici u RH, ili koji mu je zara~unan prilikom uvoza dobara u RH. Pravo na povrat PDV-a ostvaruje pod uvjetom da u dràvi podrijetla podno-sitelja zahtjeva tuzemni porezni obveznik tako|er ima pravo na povrat PDV-a.

i Taj porezni obveznik nema pravo na povrat PDV-a za iznose PDV-a koji su neto~no zara~unani i za iznose PDV-a koji su zara~unani za isporuke dobara {to su oslobo|ene ili mogu biti oslobo|ene pla}anja PDV-a.

2. Porezni obveznik koji u razdoblju za koje traì povrat PDV-a nije obavljao ispo-ruke dobara i usluge za koje je mjesto oporezivanja u RH, osim:

a) prijevoznih i s prijevozom povezanih usluga {to su oslobo|ene pla}anja PDV-a,

b) usluga za koje je PDV obvezna platiti osoba kojoj su usluge obavljene.

i Da bi ostvario pravo na povrat PDV-a porezni obveznik mora Poreznoj upravi predati zahtjev za povrat PDV-a najkasnije do 30. lipnja kalendarske godine nakon zavr{etka kalendarske godine na koju se zahtjev odnosi.

Razdoblje povrata ne smije biti dulje od jedne kalendarske godine niti kra}e od 3 kalendarska mjeseca zaredom. Zahtjevi za povrat mogu se odnositi i na razdoblje kra}e od 3 mjeseca ako to razdoblje obuhva}a kraj kalendarske godine. Zahtjev za povrat PDV-a koji se odnosi na razdoblje povrata kra}e od jedne kalendarske godine, ali ne kra}e od 3 mjeseca, moè se podnijeti ako iznos PDV-a za koji se traì povrat nije manji od 3.100,00 kuna.Zahtjev za povrat PDV-a koji se odnosi na razdoblje povrata od jedne kalendarske godine moè se podnijeti ako iznos PDV-a za koji se traì povrat nije manji od 400,00 kuna.Porezna uprava u roku od najvi{e osam mjeseci od primitka zahtjeva za povrat PDV-a donosi rje{enje o tome je li zahtjev odobren u cijelosti, ili djelomi~no, ili nije odobren. Ako je zahtjev za povrat odobren Porezna uprava obavlja povrat odobrenog iznosa najkasnije u roku 10 radnih dana po isteku roka 8 mjeseci od primitka zahtjeva za povrat na ra~un podnositelja zahtjeva (o njegovom tro{ku).


Upisuje se broj~anu

oznaku vrste PDV-a

Vrsta poreza na dodanu vrijednost Krajnji rok za pla}anje i povrat poreza

1201 Porez na dodanu vrijednost – do zadnjeg dana u teku}em mjesecu za proteklo razdoblje oporezivanja (mjese~no ili tromjese~no)

– osoba koja nije registrirana za potrebe PDV-a, a koja stje~e novo prijevozno sredstvo PDV pla}a na temelju rje{enja Porezne uprave

1236 Povrat PDV-a stranim poduzetnicima iz EU – VAT Refund

Porezna uprava obavlja povrat odobrenog iznosa najkasnije u roku 10 radnih dana po isteku 4 mjeseca, ili ako su zatraèni dodatni podaci po isteku 8 mjeseci od dana primitka zahtjeva za povrat

1244 PDV poduzetnika registriranih u RH za obavljanje e– usluga, telekomuni-kacijskih usluga i usluga emitiranja televizijskog i radijskog programa na podru~ju drugih dràva ~lanica EU

do 20. dana u teku}em mjesecu za protekli kvartal

1260 Povrat PDV-a diplomatskim i konzu-larnim predstavni{tvima, posebnim misijama te me|unarodnim organi-zacijama sa sjedi{tem u RH

najkasnije 12 mjeseci od tromjese~ja na koje se zahtjev odno-si

H R K

H R 1 2 1 0 0 1 0 0 5 1 8 6 3 0 0 0 1 6 0

H R 6 8Državni proračunRepublike Hrvatske Porez na dodanu vrijednost


Upisuje se OIB – osobni identifikacijski broj poreznog obveznika (11 znamenki)

ROKOVI PLAĆANJA I UPLATNI RAČUNI

i Za broj~anu oznaku 1244 na nalozima za pla}anje upisuje se kao tre}i po-datak oznaku tromjese~ja (1 znamenka) i godine (2 znamenke) za koje se uplata obavlja.


POREZNI PROPISI Zakon o porezu na dodanu vrijednost („Narodne novine“ broj 73/13, 99/13-Rje-

{enje USRH, 148/13, 153/13-Rje{enje USRH, 143/14), Op}i porezni zakon („Narodne novine“ broj 147/08, 18/11, 78/12, 136/12, 73/13, 26/15, 44/16),

Zakon o elektroni~koj ispravi („Narodne novine“ broj 150/05), Zakon o elektroni~kom potpisu („Narodne novine“ broj 10/02, 80/08), Okvirni sporazum izme|u Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske u svezi sudjelovanja Republike Hrvatske u programima pomo}i Europske zajednice za projekte koji se financiraju iz potpore Europske zajednice („Narodne novine – Me-|unarodni ugovori“ broj 8/02 i 11/02),

Okvirni sporazuma izme|u Vlade Republike Hrvatske i Komisije europskih zajed-nica o pravilima za suradnju u svezi financijske pomo}i Europske zajednice Repu-blici Hrvatskoj u provedbi pomo}i u okviru Instrumenta pretpristupne pomo}i (IPA) („Narodne novine – Me|unarodni ugovori“ broj 10/07),

Uredba o objavi Sporazuma izme|u Republike Hrvatske i Europske unije o pro-vedbi Protokola o povlasticama i imunitetima Europske unije u Republici („Narod-ne novine – Me|unarodni ugovori“ broj 7/12),

Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost („Narodne novine“ broj 79/13, 85/13-ispravak, 160/13, 35/14, 157/14, 1 30/15),



Pravilnik o postupku ostvarivanja oslobo|enja od pla}anja poreza za diplomatska i konzularna predstavni{tva, institucije i tijela Europske unije te me|unarodne organizacije („Narodne novine“ broj 81/15),

Pravilnik o izradi elektroni~kog potpisa, uporabi sredstva za izradu elektroni~kog potpisa, op}im i posebnim uvjetima poslovanja za davatelje usluga izdavanja vre-menskog ìga i certifikata („Narodne novine“ broj 107/10, 89/13),

Pravilnik o oslobo|enju od poreza na dodanu vrijednost i tro{arine za robu uve-zenu u osobnoj prtljazi osoba koje putuju iz tre}ih dràva te za robu uvezenu kao mala po{iljka nekomercijalnog zna~aja („Narodne novine“ broj 79/13),



1.4 TROŠARINE I POSEBNI POREZI

1.4.1 TROŠARINSKI SUSTAV OPOREZIVANJA ALKOHOLA, ALKOHOLNIH PIĆA, DUHANSKIH PRERAĐEVINA, ENERGENATA I ELEKTRIČNE ENERGIJE

OBVEZNIK PLAĆANJA TROŠARINE1. Ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi{ta, registrirani primatelj, bilo koja

osoba koja otpu{ta tro{arinske proizvode ili osoba za ~iji se ra~un otpu-{taju tro{arinski proizvodi iz sustava odgode pla}anja tro{arine,

i Ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi{ta je pravna ili fizi~ka osoba koja je dobila tro{a-rinsko odobrenje od nadle`nog tijela dràve ~lanice da u okviru obavljanja svoje regi-strirane djelatnosti u tro{arinskom skladi{tu moè primati, proizvoditi, prera|ivati (obra|ivati), skladi{titi, izvoditi druge radnje s tro{arinskim proizvodima i otpremati tro{arinske proizvode u sustavu odgode pla}anja tro{arine.

i Registrirani primatelj u okviru svoje registrirane djelatnosti moè primati tro{arinske proizvode iz druge dràve ~lanice u sustavu odgode pla}anja tro{arine ako ima sjedi-{te, odnosno prebivali{te ili podru`nicu u Republici Hrvatskoj i ako za to dobije odo-brenje carinskog ureda nadle`nog prema njegovu sjedi{tu, odnosno prebivali{tu ili sjedi{tu podru`nice. Registrirani primatelj ne smije skladi{titi niti otpremati tro{arin-ske proizvode u sustavu odgode pla}anja tro{arine.

Povremeno registrirani primatelj je registrirani primatelj koji u okviru obavlja-nja svoje registrirane djelatnosti samo povremeno prima tro{arinske proizvo-de iz druge dràve ~lanice u sustavu odgode pla}anja tro{arine. On mora od nadle`nog carinskog ureda prema svom sjedi{tu, odnosno prebivali{tu ili sje-di{tu podru`nice u Republici Hrvatskoj ishoditi odobrenje koje je ograni~eno na odre|enu koli~inu tro{arinskih proizvoda za svaku pojedinu po{iljku jed-nog po{iljatelja, te na odre|eno vremensko razdoblje unutar kalendarske go-dine. Povremenim primanjem tro{arinskih proizvoda smatra se primitak tro{a-rinskih proizvoda iz druge dràve ~lanice u sustavu odgode pla}anja tro{arine do tri puta u jednoj kalendarskoj godini.

2. Uvoznik tro{arinskih proizvoda,

i Uvoznik tro{arinskih proizvoda je carinski du`nik odre|en prema carinskim propisima.

3. Proizvo|a~ tro{arinskih proizvoda izvan sustava odgode,

i Proizvo|a~ tro{arinskih proizvoda izvan sustava odgode je obveznik kod kojeg obveza obra~unavanja tro{arine nastaje u trenutku proizvodnje tro{arinskih proizvoda, izuzev kod duhanskih prera|evina i energenata. Sustav odgode pla}anja tro{arine odnosi se


na primanje, proizvodnju, preradu (obradu), skladi{tenje, izvo|enje drugih radnji s tro{arinskim proizvodima i otpremanje tro{arinskih proizvoda u kojem je obveza pla-}anja tro{arine odgo|ena.

4. Primatelj tro{arinskih proizvoda ve} pu{tenih u potro{nju u drugoj drà-vi ~lanici, a koje drì u komercijalne svrhe na teritoriju Republike Hrvat-ske radi isporuke ili radi potro{nje,

i Drànjem u komercijalne svrhe smatra se drànje tro{arinskih proizvoda od strane osobe koja nije fizi~ka osoba pojedinac, ili od strane fizi~ke osobe pojedinca koja ih ne drì za vlastitu uporabu niti ih sama prevozi.

5. Prodavatelj iz druge dràve ~lanice, odnosno njegov porezni zastupnik kod prodaje na daljinu ili primatelj tro{arinskih proizvoda u Republici Hrvatskoj ako prodavatelj prije otpreme proizvoda nije nadle`nom tijelu prijavio i podnio instrument osiguranja pla}anja tro{arine sukladno odredbama Zakona o tro{arinama.

Porezni zastupnik za prodaju na daljinu je pravna ili fizi~ka osoba koju imenuje prodavatelj u drugoj dràvi ~lanici da u njegovo ime i za njegov ra~un u Republici Hrvatskoj izvr{ava obveze i ostvaruje prava sukladno odredbama Zakona o tro{arinama ako za to dobije odobrenje nadle`nog carinskog ureda. Porezni zastupnik mora imati prebivali{te, sjedi{te ili podru`nicu na teritoriju Republike Hrvatske.

i Kad tro{arinske proizvode pu{tene u potro{nju u drugoj dràvi ~lanici prima osoba u Republici Hrvatskoj obveza obra~una tro{arine nastaje u Republici Hrvatskoj.

Tro{arinu pla}aja i:1. osoba koja drì tro{arinske proizvode izvan sustava odgode pla}anja tro{arine

kod kojih tro{arina nije pla}ena sukladno odredbama Zakona o tro{arinama, ili bilo koja druga osoba koja je uklju~ena u drànje tih proizvoda,

2. osoba koja pu{ta u potro{nju tro{arinske proizvode kad: nadle`ni carinski ured proda ili ustupi oduzete tro{arinske proizvode, osim

kad ih proda ili ustupi ovla{tenom dràtelju tro{arinskog skladi{ta, odnosno oslobo|enom korisniku,

su tro{arinski proizvodi u postupku spajanja gospodarskih subjekata pu{teni u potro{nju, osim kad je kupac ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi{ta, odno-sno oslobo|eni korisnik,

se zavr{i postupak spajanja gospodarskih subjekata i kada su tro{arinski proi-zvodi otpremljeni novonastalom subjektu, osim kada je novonastali subjekt ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi{ta, odnosno oslobo|eni korisnik, ali naj-kasnije do 30. dana od dana upisa spajanja u sudski registar,

su tro{arinski proizvodi u postupku ste~aja pu{teni u potro{nju ili otpremljeni vjerovniku, osim kad je vjerovnik ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi{ta, od-nosno oslobo|eni korisnik.


3. osoba koja nezakonito proizvede, prima, otprema, uveze, unese, preveze, ~uva, posjeduje, proda, kupi, pusti u potro{nju tro{arinske proizvode ili s njima na dru-gi na~in nezakonito raspolaè, kao i osoba koja sudjeluje u tim radnjama, a koja se smatra tro{arinskim obveznikom,

4. ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi{ta, registrirani po{iljatelj ili bilo koja druga osoba koja je u skladu sa Zakonom o tro{arinama jam~ila pla}anje tro{arine – u slu~aju nepravilnosti koje su se dogodile tijekom kretanja tro{arinskih proizvoda u sustavu odgode pla}anja tro{arine,

i Registrirani po{iljatelj je pravna ili fizi~ka osoba koja ima odobrenje nadle`nog tijela dràve ~lanice uvoza da u okviru svoje registrirane djelatnosti i pod uvjetima koje odre|uje Zakon o tro{arinama samo otprema tro{arinske proizvode u sustavu odgo-de pla}anja tro{arine nakon njihova pu{tanja u slobodan promet prema ~lanku 79. Uredbe Vije}a (EEZ) br. 2913/92. Registrirani po{iljatelj mora imati sjedi{te, odnosno prebivali{te ili podru`nicu u Republici Hrvatskoj i dobiti odobrenje carinskog ureda nadle`nog prema njegovom sjedi{tu, odnosno prebivali{tu ili mjestu podru`nice. Re-gistrirani po{iljatelj ne smije primati niti skladi{titi tro{arinske proizvode u sustavu odgode pla}anja tro{arine.

5. osoba koja je jam~ila pla}anje tro{arine tijekom kretanja tro{arinskih proizvoda pu{te-nih u potro{nju izme|u dràva ~lanica i u prodaji na daljinu – u slu~aju nepravilnosti koje su se dogodile tijekom kretanja tro{arinskih proizvoda pu{tenih u potro{nju,

6. oslobo|eni korisnik tro{arinskih proizvoda kada otprema ili koristi tro{arinske proizvode u svrhe za koje nije dobio odobrenje.

i Oslobo|eni korisnik tro{arinskih proizvoda je pravna ili fizi~ka osoba koja je dobila odobrenje nadle`nog carinskog ureda da moè u okviru svoje registrirane djelatnosti za namjene iz ~lanka 61. stavka 1. to~aka 4. do 12. i ~lanka 101. stavaka 1. i 8. Zako-na o tro{arinama nabavljati tro{arinske proizvode bez pla}anja tro{arine.

Tro{arinskim obveznikom za elektri~nu energiju iz tarifne oznake KN 2716 smatra se:1. opskrbljiva~ elektri~nom energijom kad elektri~nu energiju isporu~i krajnjem

kupcu u Republici Hrvatskoj,2. opskrbljiva~ kad uvozi ili unosi elektri~nu energiju za vlastite potrebe,3. proizvo|a~ kad proizvedenu elektri~nu energiju koristi za vlastite potrebe.

Tro{arinskim obveznikom za prirodni plin iz tarifne oznake KN 2711 11, 2711 21 i plinove iz tarifne oznake 2711 29 smatra se:

1. opskrbljiva~ plinom kad prirodni plin isporu~i krajnjem kupcu u Republici Hr-vatskoj,

2. opskrbljiva~ kad uvozi ili unosi prirodni plin za vlastitu potro{nju,3. proizvo|a~ plina kad proizvedeni prirodni plin koristi za vlastitu potro{nju.

Tro{arinskim obveznikom za kruta goriva iz tarifnih oznaka KN 2701, 2702 i 2704 smatra se:

1. isporu~itelj kad isporu~i kruta goriva krajnjem potro{a~u u Republici Hrvat-skoj, odnosno kad kruta goriva koristi za svoju kona~nu potro{nju,

i Isporu~itelj je svaka pravna ili fizi~ka osoba sa sjedi{tem, odnosno prebivali{tem u Republici Hrvatskoj koja obavlja registriranu djelatnost trgovine ugljenom, koksom i


lignitom (u daljnjem tekstu: kruta goriva) i koja nabavlja kruta goriva bez pla}anja tro{arine radi daljnje prodaje temeljem odobrenja nadle`nog carinskog ureda za na-bavu krutih goriva bez pla}anja tro{arine.

i Krajnji potro{a~ je svaka pravna ili fizi~ka osoba koja nema odobrenje nadle`nog ca-rinskog ureda za nabavu krutih goriva bez pla}anja tro{arine.

2. krajnji potro{a~ kad uvozi ili unosi kruta goriva za svoju kona~nu potro{nju.

NAPOMENA: Proizvo|a~i piva, vina, etilnog alkohola, me|uproizvoda i ostalih pi}a dobivenih

vrenjem koji za komercijalne svrhe proizvode pivo, vino, etilni alkohol, me|upro-izvode i ostala pi}a dobivena vrenjem mogu se izuzeti od uvjeta {to su propisani za tro{arinska skladi{ta i poslovati izvan sustava odgode pla}anja tro{arine.

na tro{arinske obveznike za elektri~nu energiju, za prirodni plin i za kruta goriva ne primjenjuju se odredbe {to se odnose na kretanje tro{arinskih proizvoda, pod-no{enje dnevnog obra~una tro{arine i op}e uvjete rada tro{arinskih skladi{ta.

Male nezavisne pivovareMala nezavisna pivovara je pivovara s godi{njom proizvodnjom piva do 125.000 hektolitara koja ispunjava sljede}e uvjete:

1. pravno i ekonomski je neovisna od bilo koje druge pivovare,2. koristi proizvodne (nadzemni i podzemni prostori) i skladi{ne prostore fizi~ki

odvojene od prostora bilo koje druge pivovare u kojoj se proizvodi pivo, i3. ne proizvodi pivo prema licenciji.

i Godi{nja proizvodnja piva podrazumijeva koli~inu piva koje je proizvedeno u kalen-darskoj godini koja prethodi godini podno{enja zahtjeva za odobrenje.

i Ako dvije ili vi{e malih pivovara sura|uju i njihova godi{nja proizvodnja zajedno ne prelazi 125.000 hektolitara te se pivovare mogu smatrati jednom malom nezavisnom pivovarom.

Mala nezavisna pivovara du`na je prije po~etka rada ishoditi odobrenje carinskog ureda nadle`nog prema sjedi{tu, odnosno prebivali{tu, za poslovanje u statusu male nezavisne pivovare. Odobrenje se izdaje i primjenjuje za razdoblje kalendarske godi-ne na temelju zahtjeva koji se podnosi najkasnije do 31. sije~nja teku}e godine za teku}u kalendarsku godinu, a na temelju podataka o proizvodnji u prethodnoj kalen-darskoj godini.

i Ako tijekom teku}e kalendarske godine tro{arinski obveznik proizvo|a~ piva namjera-va proizvesti koli~inu piva ve}u od odobrene koli~ine mora najkasnije 8 dana prije po~etka te proizvodnje podnijeti nadle`nom carinskom uredu zahtjev za izmjenom odobrenja.

i Mala nezavisna pivovara obra~unava i pla}a sniènu stopu tro{arine propisanu ~lan-kom 66. b Zakona o tro{arinama. Postupovne odredbe kojima se ure|uju prava i obveze male nezavisne pivovare propisane su ~lancima 77. do 84. Pravilnika o tro{a-rinama.


i Mali proizvo|a~i vina oslobo|eni su uvjeta propisanih u odnosu na kretanje tro{arinskih proizvoda u sustavu odgode pla}anja tro{arine i uvjeta rada tro{arinskih skladi{ta.

Malim proizvo|a~em jakog alkoholnog pi}a smatra se fizi~ka osoba vlasnik ili kori-snik poljoprivrednog zemlji{ta i vlasnik tvari za proizvodnju jakog alkoholnog pi}a koji jako alkoholno pi}e proizvodi za vlastite potrebe, i to u koli~ini koja ne prelazi 20 litara ~istog alkohola godi{nje po ku}anstvu (primjerice 50 litara rakije jakosti 40 % vol.). Njemu nije dozvoljena prodaja jakog alkoholnog pi}a.

i Jakim alkoholnim pi}ima smatraju se proizvodi obuhva}eni tarifnom oznakom KN 2208.

i Mali proizvo|a~ jakog alkoholnog pi}a pla}a tro{arinu ovisno o zapremnini kotla. Tro{arina za svaki kotao zapremnine do uklju~ivo 100 litara iznosi 100,00 kuna, a za kotao zapremnine ve}e od 100 litara iznosi 200,00 kuna.

i Mali proizvo|a~ jakog alkoholnog pi}a je obveznik pla}anja tro{arine ako proizvode vi{e od 20 litara ~istog alkohola godi{nje po doma}instvu, i na tu vi{e proizvedenu koli~inu duàn je obra~unavati i pla}ati tro{arinu.

i Ako mali proizvo|a~ jakog alkoholnog pi}a – vlasnik kotla najkasnije do 30. lipnja teku}e godine obavijesti nadle`ni carinski ured da kotao nije u uporabi i zatraì da se zape~ati u sljede}im poreznim razdobljima ne nastaje tro{arinska obveza dok je kotao zape~a}en. Za godinu u kojoj nadle`ni carinski ured skine pe~at ili utvrdi da je pe~at bio skinut bez suglasnosti nadle`nog carinskog ureda nastaje tro{arinska obveza kao {to je prethodno opisano.

i Tro{arinska obveza ne nastaje za porezno razdoblje ako mali proizvo|a~ jakog alko-holnog pi}a koji nije vlasnik kotla nego isti ima u uporabi ne}e proizvoditi, a najkasni-je do 30. lipnja teku}e godine o tome obavijesti nadle`ni carinski ured.

i Pe~a}enje i skidanje pe~ata s kotla obavlja nadle`ni carinski ured na zahtjev i tro{ak malog proizvo|a~a jakog alkoholnog pi}a.

i Mali proizvo|a~ jakog alkoholnog pi}a osloba|a se uvjeta propisanih odredbama o radu tro{arinskih skladi{ta.

Mali proizvo|a~i vina i mali proizvo|a~i jakog alkoholnog pi}aMali proizvo|a~ vina je osoba koja u komercijalne svrhe proizvodi ne vi{e od 1000 hl vina godi{nje. On mora najkasnije 8 dana prije po~etka proizvodnje carinskom uredu nadle`nom prema svome sjedi{tu ili prebivali{tu podnijeti prijavu za upis u registar tro{arinskih obveznika.

Carinska uprava moè rje{enjem tro{arinskom obvezniku privremeno zabraniti dalj-nje obavljanje djelatnosti izme|u ostaloga i ako:

1. ne dopusti ili onemogu}ava provedbu poreznog ili tro{arinskog nadzora,2. obavlja djelatnost proizvodnje ili prodaje tro{arinskih proizvoda na podru~ju

Republike Hrvatske bez upisa u registar tro{arinskih obveznika,3. ne obra~unava, neto~no obra~unava ili ne upla}uje tro{arinu,4. ne posjeduje dokumentaciju o proizvedenim, primljenim, otpremljenim, ispo-

ru~enim i prodanim tro{arinskim proizvodima,5. ne vodi propisane evidencije ili ne dostavlja propisana izvje{}a,


OSLOBOĐENI KORISNIK TROŠARINSKIH PROIZVODAOslobo|eni korisnik tro{arinskih proizvoda (u daljnjem tekstu: oslobo|eni koris-nik) je pravna ili fizi~ka osoba koja je dobila odobrenje nadle`nog carinskog ureda da moè u okviru svoje registrirane djelatnosti nabavljati tro{arinske proizvode bez pla-}anja tro{arine za sljede}e namjene:

1. energente koje proizvo|a~ energenata i elektri~ne energije koristi u svojim proizvodnim prostorijama za daljnju preradu, odnosno proizvodnju drugih energenata i elektri~ne energije, osim ako se koriste kao pogonsko gorivo za vozila,

2. energente koji se koriste za zajedni~ku proizvodnju toplinske i elektri~ne ener-gije u jedinstvenom procesu (kogeneracija),

3. energente koji se koriste u mineralo{kim procesima,4. dvojno kori{tenje energenata – ako se koriste kao gorivo za grijanje i istodob-

no za namjenu koja nije pogon ili grijanje (uporaba energenata za kemijsku redukciju, u elektrolitskim i metalur{kim procesima),

5. energente koji se koriste za druge namjene, a ne kao pogonsko gorivo ili go-rivo za grijanje,

6. elektri~nu energiju koja se koristi za kemijsku redukciju i u elektrolitskim i me-talur{kim procesima,

7. elektri~nu energiju koja se koristi za zajedni~ku proizvodnju toplinske i elek-tri~ne energije u jedinstvenom procesu (kogeneracija),

8. elektri~nu energiju koja se dobiva kori{tenjem iz obnovljivih izvora energije i ako je proizvo|a~ koristi za vlastite potrebe: snage vjetra, valova, plime, geo-termalnih izvora, sun~eve energije ili ako je proizvedena od biomase ili proiz-voda od biomase,

i @alba izjavljena protiv rje{enja ne odga|a izvr{enje rje{enja.

6. ne posjeduje ili ne da na uvid dokumentaciju o tro{arinskoj obvezi za uplatu te o upla}enoj tro{arini, kao i drugu porezno-pravno relevantnu poslovnu i financijsku dokumentaciju.

Prodaja tro{arinskih proizvoda na tr`nicama, mjestima na kojima se moè prigodno trgovati i na drugim otvorenim mjestima:Tro{arinskim obveznicima i svim drugim pravnim i fizi~kim osobama dozvoljena je prodaja tro{arinskih proizvoda na mjestima koja su odre|ena kao tr`nice i mjesta gdje se moè prigodno trgovati (sajmovi, izlo`be, priredbe, manifestacije i sli~no) te na drugim mjestima, samo ako su ispunjeni uvjeti propisani posebnim propisima u odnosu na obavljanje djelatnosti trgovine, izdavanje ra~una, kao i uvjeti propisani posebnim propisima koji se na bilo koji na~in odnose na tro{arinske proizvode.

i Fizi~ke i pravne osobe koje upravljaju poslovanjem tr`nica, trgova~kih centara te koje organiziraju prigodno trgovanje, kao i nadle`na tijela jedinica lokalne samouprave obvezni su osigurati da se na tr`nicama, prostoru trgova~kih centara i mjestima pri-godne prodaje u svemu po{tuju odredbe ovoga Zakona te su obvezni onemogu}iti njegovo kr{enje.


9. elektri~nu energiju koja se koristi u mineralo{kim procesima,10. elektri~nu energiju koja se koristi za proizvodnju elektri~ne energije te za odr-

àvanje sposobnosti proizvodnje elektri~ne energije.

Nadalje, oslobo|eni korisnik moè u okviru svoje registrirane djelatnosti nabavljati alkohol i alkoholna pi}a bez pla}anja tro{arine za slijede}e namjene:

1. u proizvodnji i preradi neprehrambenih proizvoda, pod uvjetom da je etilni alkohol djelomi~no denaturiran,

2. za proizvodnju lijekova definiranih Direktivom 2001/83/EZ Europskog parla-menta i Vije}a od 6. studenoga 2001. o Zakoniku Zajednice koji se odnosi na lijekove za ljudsku uporabu (SL L 311, 28. 11. 2001., str. 67.),

3. za proizvodnju octa iz tarifne oznake KN 2209,4. u proizvodnji neposredno ili kao sastojak nekog poluproizvoda za proizvodnju

prehrambenih proizvoda, punjenih ili u drugom obliku, pod uvjetom da sadr-àj alkohola nije ve}i od 8,5 litara ~istog alkohola na 100 kg proizvoda za ~okoladu te 5 litara ~istoga alkohola na 100 kg proizvoda za druge proizvode,

5. za proizvodnju aroma za pripremu prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pi}a kojima volumni udjel alkohola nije ve}i od 1,2% vol.,

6. kad se koristi u proizvodnim procesima pod uvjetom da krajnji proizvod ne sadrì alkohol,

7. kad se koristi za konzerviranje preparata i pulpiranje vo}a,8. kad se koristi u medicinske svrhe u bolnicama, domovima zdravlja, ljekarnama,9. kad se koristi za znanstveno-istraìva~ke ili obrazovne potrebe na fakultetima,

institutima i drugim znanstvenim ustanovama koje alkohol koriste za obavlja-nje nastavne i znanstvene djelatnosti.

i Oslobo|eni korisnik tro{arinskih proizvoda mora: 1. voditi evidenciju o nabavi, proizvodnji i potro{nji tro{arinskih proizvoda prema ka-

tegoriji i vrsti tro{arinskog proizvoda, tarifnoj oznaci iz Kombinirane nomenklature, koli~ini te na zahtjev carinskom uredu dostaviti izvje{}e o stanju zaliha tro{arinskih proizvoda koje je nabavio bez pla}anja tro{arine,

2. obavijestiti carinski ured o svim izmjenama podataka navedenim u odobrenju, 3. osigurati uvjete za nesmetano obavljanje nadzora.

PRIJAVA DJELATNOSTI I REGISTRACIJA TROŠARINSKIH OBVEZNIKASvaka pravna ili fizi~ka osoba koja posluje s tro{arinskim proizvodima mora carin-skom uredu nadle`nom prema sjedi{tu, odnosno prebivali{tu podnijeti prijavu za upis u registar tro{arinskih obveznika, i to najkasnije 8 dana prije po~etka obavljanja registrirane djelatnosti ili drugoga doga|aja koji zna~i tro{arinsku radnju. Te su oso-be tako|er obvezne u roku 8 dana od dana nastanka promjene, odnosno od dana saznanja za izvr{enu promjenu, nadle`nom carinskom uredu prijaviti svaku izmjenu podataka navedenu prilikom prijave za upis u registar tro{arinskih obveznika, kao i prestanak djelatnosti zbog koje su upisani u registar tro{arinskih obveznika. Prijavu u registar tro{arinskih obveznika podnosi se kori{tenjem elektroni~kog servisa Carinske uprave e-Carina, aplikativnog podsustava e-Tro{arine (pristup na web stra-nicama Carinske uprave https://e-carina.carina.hr/etrosarine).


Obvezu podno{enja prijave za upis u registar tro{arinskih obveznika ima i osoba koja radi prodaje krajnjim potro{a~ima drì cigarete, te ima obvezu obra~unati razliku tro{arine na zalihe cigareta pri pove}anju visine tro{arine i/ili kada se pove}a malo-prodajna cijena cigareta (npr.: kiosci, trgovine, ugostiteljski objekti i druga malopro-dajna mjesta koje radi prodaje krajnjim potro{a~ima drè cigarete), i to najkasnije na dan kad prvi puta postaje obveznik obra~una razlike tro{arine, odnosno na dan po-pisa zaliha cigareta.

i Iznimno, obvezu prijave upisa u registar tro{arinskih obveznika nema osoba koja na osnovi ugovornog odnosa, i bez da je ostvarena kupoprodaja, samo obavlja uslugu prodaje cigareta na malo krajnjim potro{a~ima u ime i za ra~un druge tvrtke koja obra~unava i pla}a razliku tro{arine na zalihe cigareta na koje nije obra~unata i pla-}ena tro{arina prema propisanoj visini tro{arine i zadnje vaè}oj maloprodajnoj cijeni za pojedinu marku cigareta.

Obvezi prijave djelatnosti i registracije tro{arinskih obveznika, isho|enju posebnog odobrenja za poslovanje, te posebnim mjerama nadzora osim osoba koje posluju s duhanskim prera|evinama podlijeù i sve fizi~ke i pravne osobe koje namjeravaju posjedovati, skladi{titi, obavljati promet ili na bilo koji drugi na~in ~injeni~no ili prav-no raspolagati duhanom koji je ubran, neovisno o stupnju njegove prerade ili obra-de, a koji se u smislu Zakona o tro{arinama ne smatra duhanskom prera|evinom (u daljnjem tekstu: duhanska sirovina), {to obuhva}a i isklju~ivo obavljanje financijskih transakcija ili radnji koje podrazumijevaju izdavanje, potvr|ivanje ili ovjeravanje bilo koje knjigovodstvene ili ra~unovodstvene isprave, sklapanje ugovora ili sudjelovanje u ugovornim odnosima ili izdavanje, potvr|ivanje ili ovjeravanje prijevozne ili neke druge isprave u svojstvu kupca, prodavatelja, posrednika, primatelja ili po{iljatelja.

i Obveza upisa u registar tro{arinskih obveznika i isho|enja posebnog odobrenja za poslovanje s duhanskom sirovinom ne odnosi se na osobe koje isklju~ivo obavljaju djelatnost prijevoza duhanske sirovine, kao ni na osobe koje sukladno posebnim pro-pisima imaju status proizvo|a~a duhana ili obra|iva~a duhana te koje u svemu postu-paju u skladu s tim propisima. Posebnim propisima smatraju se propisi kojima se ure|uje postupanje s duhanom u proizvodnji, otkupu, obradi i/ili prometu duhanom, osim propisa o ograni~avanju uporabe duhanskih proizvoda (u daljnjem tekstu: du-hanski propisi).

i Obveza isho|enja posebnog odobrenja za poslovanje s duhanskom sirovinom ne odnosi se na ovla{tenog dràtelja tro{arinskog skladi{ta – proizvo|a~a duhanskih prera|evina.

i Obveza podno{enja tro{arinskih obrazaca (pa tako i Obrasca PUR – Prijava za upis u registar tro{arinskih obveznika) uporabom sustava elektroni~ke razmjene podataka (sustava e-Tro{arine) ne primjenjuje se na male proizvo|a~e vina iz ~lanka 67. i male proizvo|a~e jakih alkoholnih pi}a iz ~lanka 68. Zakona o tro{arinama.

Obveza podno{enja prijave za upis u registar tro{arinskih obveznika ne odnosi se na osobe koje nabavljaju tro{arinske proizvode pu{tene u potro{nju na teritoriju Republike Hrvatske (s pla}enom tro{arinom) i dalje ih prodaju na teritoriju Republike Hrvatske.


i Ako tro{arinski obveznik prestane obavljati djelatnost, nadle`ni carinski ured na za-htjev tro{arinskog obveznika ili po slu`benoj du`nosti bri{e tro{arinskog obveznika iz registra tro{arinskih obveznika.

i Prijavu za upis u registar tro{arinskih obveznika ne podnose osobe koje nabavljaju tro{arinske proizvode pu{tene u potro{nju na teritoriju Republike Hrvatske, a koje otpremaju u drugu dràvu ~lanicu, odnosno u izvoz.

Svaka pravna ili fizi~ka osoba koja namjerava poslovati s energentima i proizvodima tarifnih oznaka KN 2710 19 91 i 2710 19 99, te proizvodima iz tarifne oznake KN 3826 00 90, kad im namjena nije pogon ili grijanje podlijeù posebnim mjerama nadzora proizvodnje, prerade, skladi{tenja i kretanja te mora carinskom uredu nad-le`nom prema sjedi{tu, odnosno prebivali{tu, podnijeti prijavu za upis u registar tro{arinskih obveznika i ishoditi posebno odobrenje za poslovanje s tim energentima i proizvodima. Obveza upisa u registar tro{arinskih obveznika i isho|enja posebnog odobrenja od-nosi se na svaku osobu koja ~injeni~no ili pravno na bilo koji na~in namjerava poslo-vati ili posluje s navedenim energentima i proizvodima, {to obuhva}a i isklju~ivo obavljanje financijskih transakcija ili radnji koje podrazumijevaju izdavanje, potvr|i-vanje ili ovjeravanje bilo koje knjigovodstvene ili ra~unovodstvene isprave, sklapanje ugovora ili sudjelovanje u ugovornim odnosima ili izdavanje, potvr|ivanje ili ovjera-vanje prijevozne ili neke druge isprave u svojstvu kupca, prodavatelja, posrednika, primatelja ili po{iljatelja tih energenta i proizvoda. Prijevoznik ili druga osoba koja unosi i/ili otprema navedene energente i proizvode u Republiku Hrvatsku, odnosno iz Republike Hrvatske du`na je prije unosa i/ili otpreme obavijestiti Carinsku upravu – Tro{arinski ured za vezu o namjeravanom unosu, od-nosno otpremi te omogu}iti Carinskoj upravi provjeru i nesmetano obavljanje nadzo-ra nad po{iljkom. Prijevoznici ili druge osobe koje unose predmetne energente i pro-izvode moraju imati primjerak poslane obavijesti Carinskoj upravi – Tro{arinskom uredu za vezu s dokazom o slanju (ispis obavijesti i poruke poslane elektroni~kom po{tom) i prema potrebi istu predo~iti nadle`nim tijelima.

i Odredba o podno{enju prijave za upis u registar tro{arinskih obveznika i isho|enje posebnog odobrenja za poslovanje s tim energentima i proizvodima ne odnosi se na osobe koje obavljaju isklju~ivo djelatnost prijevoza tih energenata i proizvoda.

i Posebne mjere nadzora kretanja odnose se na komercijalni prijevoz u rasutom stanju energenta iz tarifnih oznaka KN 2710 19 91 i 2710 19 99 te proizvoda iz tarifne oznake KN 3826 00 90 (kada im namjena nije pogon ili grijanje). Komercijalni prijevoz u rasutom stanju podrazumijeva nezapakirani proizvod koji se prevozi u kontejnerima kao sastavnom dijelu prijevoznog sredstva (kamion cisterna, vagon cisterna ili tanker) ili u ISO spremnicima, uklju~uju}i i nezapakirane proizvode koji se prevoze u drugim kontejnerima zapremine ve}e od 210 litara.


TROŠARINSKO SKLADIŠTEPrimanje, proizvodnja, prerada (obrada), skladi{tenje, izvo|enje drugih radnji i ot-premanje tro{arinskih proizvoda u sustavu odgode pla}anja tro{arine moè se obav-ljati samo u tro{arinskom skladi{tu za ~ije je poslovanje nadle`ni carinski ured izdao odobrenje ovla{tenom dràtelju tro{arinskog skladi{ta, osim ako Zakonom o tro{ari-nama nije druk~ije propisano.

Tro{arinsko odobrenje za ovla{tenog dràtelja tro{arinskog skladi{ta i za tro-{arinsko skladi{te donosi carinski ured nadleàn prema sjedi{tu, sjedi{tu po-dru`nice, odnosno prebivali{tu pravne ili fizi~ke osobe u Republici Hrvatskoj koja ispunjava sljede}e uvjete:1. obavlja djelatnost u vezi s tro{arinskim proizvodima, u skladu s propisanim

uvjetima i ima sjedi{te, podru`nicu, odnosno prebivali{te u Republici Hr-vatskoj,

2. pravodobno i u cijelosti podmiruje tro{arinske, porezne i carinske obveze,3. nije teè kr{ila ili nije ponavljala kr{enja odredbi tro{arinskih, poreznih ili

carinskih propisa,4. prije izdavanja odobrenja poloì instrument osiguranja pla}anja tro{arine,5. vodi evidencije o robi koja se nalazi u tro{arinskom skladi{tu i kretanju

tro{arinskih proizvoda,6. ispunjava uvjete za elektroni~ku razmjenu podataka o kretanju tro{arinskih

proizvoda.

i Tro{arinsko odobrenje za ovla{tenog dràtelja tro{arinskog skladi{ta i za tro{arinsko skladi{te izdaje nadle`ni carinski ured temeljem pisanog zahtjeva pravne ili fizi~ke osobe koja èli poslovati u sustavu odgode pla}anja tro{arine bez prava prijenosa na drugu osobu.

Za otvaranje svakog sljede}eg tro{arinskog skladi{ta ovla{teni dràtelj tro{a-rinskog skladi{ta podnosi novi zahtjev.

Ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi{ta mora:1. poduzimati sve potrebne radnje kojima se osigurava ~uvanje tro{arinskih proizvo-

da u tro{arinskom skladi{tu, nadzirati sve postupke, uklju~uju}i otpremu i primi-tak tro{arinskih proizvoda; utvrditi i prijaviti nadle`nom carinskom uredu svaki gubitak ili manjak tro{arinskih proizvoda; provjeravati postoji li bilo kakva nepra-vilnost u poslovanju tro{arinskog skladi{ta;

2. osigurati uvjete za nesmetano obavljanje nadzora;3. voditi evidenciju zaliha tro{arinskih proizvoda po kategoriji i vrsti tro{arinskog

proizvoda, trgova~kom nazivu i tarifnoj oznaci iz Kombinirane nomenklature, evi-denciju o proizvedenim koli~inama tro{arinskih proizvoda, evidenciju kretanja tro {arinskih proizvoda za svako tro{arinsko skladi{te te nadle`nom carinskom uredu dostavljati dnevni obra~un tro{arine i mjese~no izvje{}e;

4. po zavr{etku kretanja unijeti u svoje tro{arinsko skladi{te i upisati u evidenciju sve tro{arinske proizvode koji su primljeni u sustavu odgode pla}anja tro{arine;


5. obavijestiti nadle`ni carinski ured o svim izmjenama podataka navedenim u tro-{arinskom odobrenju;

6. zatraìti od carinskog ureda izmjenu tro{arinskog odobrenja u slu~aju statusne promjene.

Ako carinski ured utvrdi da ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi{ta ne izvr{ava ili nije izvr{io propisane obveze odredit }e rok u kojem se utvr|ene nepravilno-sti moraju otkloniti te ovisno o okolnostima poduzeti i druge radnje sukladno odredbama Zakona o tro{arinama.

Ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi{ta obvezan je za namirenje mogu}eg tro{arin-skog duga za tro{arinske proizvode koji se nalaze u sustavu odgode pla}anja tro{ari-ne Carinskoj upravi poloìti instrument osiguranja pla}anja tro{arine. Iznimno, umje-sto ovla{tenog dràtelja tro{arinskog skladi{ta koji otprema tro{arinske proizvode u sustavu odgode pla}anja tro{arine iz Republike Hrvatske u drugu dràvu ~lanicu in-strument osiguranja pla}anja tro{arine mogu poloìti prijevoznik, vlasnik tro{arinskih proizvoda, primatelj ili solidarno dvije ili vi{e tih osoba uz ovla{tenog dràtelja tro{a-rinskog skladi{ta.Carinska uprava utvr|uje visinu iznosa instrumenta osiguranja pla}anja tro{arine za tro{arinske proizvode koji se otpremaju iz tro{arinskog skladi{ta u sustavu odgode pla}anja tro{arine.

i Polaganje instrumenta osiguranja pla}anja tro{arine obvezno je za otpremanje tro{a-rinskih proizvoda u sustavu odgode pla}anja tro{arine, a za proizvodnju i skladi{tenje na zahtjev Carinske uprave.

i Osiguranje pla}anja tro{arine nije potrebno za tro{arinske proizvode za koje visina tro {arine iznosi nula kuna koji se proizvode, skladi{te te kre}u u sustavu odgode na teritoriju Republike Hrvatske.

U slu~aju prestanka vaènja tro{arinskog odobrenja instrument osiguranja pla}anja tro{arine moè se osloboditi, odnosno otpustiti samo nakon {to je tro{arina za tro-{arinske proizvode na zalihi i proizvode za koje je obveza pla}anja nastala prije pre-stanka vaènja tro{arinskog odobrenja pla}ena, odnosno kada obveza pla}anja tro-{arine prema osnovi kretanja robe u sustavu odgode vi{e ne moè nastati.

i Tro{arinsko odobrenje prestaje vaìti: 1. kada ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi{ta – fizi~ka osoba umre, 2. prestankom pravne osobe, 3. vra}anjem tro{arinskog odobrenja carinskom uredu, 4. kada carinski ured ukine tro{arinsko odobrenje.Carinski ured ukida tro{arinsko odobrenje osobito: ako ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi{ta prestane ispunjavati uvjete navedene u tro{arinskom odobrenju; ako ne osigu-rava odgovaraju}i sustav nadzora nad stanjem zaliha i ako ne sastavlja popise u rokovi-ma odre|enim u tro{arinskom odobrenju; ako ne dostavi odgovaraju}i instrument osi-guranja pla}anja tro{arine ili ako ga ne dostavi u iznosu koji moè osigurati pla}anje tro{arinskog duga; ako prestanu postojati razlozi i uvjeti na temelju kojih je tro{arinsko


@alba protiv ukidanja tro{arinskog odobrenja ne odga|a izvr{enje odluke. Ca-rinski ured moè do odluke o àlbi odgoditi ukidanje tro{arinskog odobrenja ako ocijeni da }e àlba biti usvojena.

PREDMET OPOREZIVANJAPredmet oporezivanja tro{arinama su tro{arinski proizvodi koji su proizvedeni (proiz-vodnja uklju~uje i crpljenje iz tla gdje je to mogu}e primijeniti) u Republici Hrvatskoj, uneseni iz druge dràve ~lanice Europske unije u Republiku Hrvatsku ili uvezeni iz tre}e dràve u Republiku Hrvatsku, te pu{teni u potro{nju.

i Dràva ~lanica i teritorij dràve ~lanice zna~i teritorij svake dràve ~lanice Europske unije na koji se primjenjuje Ugovor o Europskoj uniji, s iznimkom tre}ih teritorija. Europska unija i teritorij Unije zna~i teritorij dràva ~lanica.

i Tre}a dràva zna~i bilo koju dràvu ili teritorij na koji se Ugovor o Europskoj uniji ne primjenjuje. Tre}i teritoriji jesu:

a) teritoriji koji su dio carinskog podru~ja Unije: Kanarski otoci, francuska podru~ja navedena u ~lanku 349. i ~lanku 355. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Alandski otoci i Kanalski otoci

b) teritoriji koji nisu dio carinskog podru~ja Unije: otok Helgoland, podru~je Büsingen, Ceuta, Melilla, Livigno, Campione d’Italia i talijanski dio Luganskog jezera,

c) planina Atos.i Kretanje tro{arinskih proizvoda u Kneèvinu Monako ili iz nje smatra se kretanjem u

Francusku Republiku, odnosno iz nje, u suverene zone Ujedinjene Kraljevine Akrotiri i Dhekeliju ili iz njih, smatra se kretanjem na Cipar ili s njega, u Jungholz i Mittelberg (Kleines Walsertal) ili iz njih smatra se kretanjem u Saveznu Republiku Njema~ku, odnosno iz nje, u San Marino ili iz njega smatra se kretanjem u Talijansku Republiku, odnosno iz nje, na Otok Man ili s njega smatra se kretanjem u Ujedinjenu Kraljevinu, odnosno iz nje.

odobrenje izdano; ako je odobrenje izdano na temelju nepotpunih ili neto~nih podata-ka; ako ne ukloni nepravilnosti u roku koji mu je odredio carinski ured; ako sudjeluje u vr{enju ka`njivih radnji; ako utaji tro{arinu.

Uvoz tro{arinskih proizvoda je unos tro{arinskih proizvoda na carinski teritorij Europske unije, osim ako se ti proizvodi nakon unosa na teritorij Europske unije stavljaju u carinski postupak s odgodom, kao i pu{tanje tro{arinskih pro-izvoda iz carinskog postupka s odgodom.

Unos tro{arinskih proizvoda je svaki unos u Republiku Hrvatsku s teritorija druge dràve ~lanice Europske unije (u daljnjem tekstu: druge dràve ~lanice), osim s tre}ih teritorija.

Sustav odgode pla}anja tro{arine je porezni sustav koji se primjenjuje na prima-nje, proizvodnju, preradu (obradu), skladi{tenje, izvo|enje drugih radnji s tro{a-rinskim proizvodima i otpremanje tro{arinskih proizvoda u kojem je obveza pla-}anja tro{arine odgo|ena, a koji nisu obuhva}eni carinskim sustavom odgode.


I. ALKOHOL I ALKOHOLNA PI]AAlkoholom i alkoholnim pi}ima smatraju se pivo, vino, ostala pi}a dobivena vrenjem (osim piva i vina), me|uproizvodi i etilni alkohol.

Carinski postupak s odgodom ili postupanje je bilo koji od posebnih postupa-ka propisanih Uredbom Vije}a (EEZ) br. 2913/92 od 12. listopada 1992. o Carinskom zakoniku Zajednice (SLL 302, 19. 10. 1992., str. 1. – daljnjem tek-stu: Uredba Vije}a (EEZ) br. 2913/92) koji se odnosi na carinski nadzor kojem podlijeè roba koja nema status robe Zajednice pri unosu u carinsko podru~je Europske unije, u privremenom smje{taju, slobodnoj zoni ili slobodnim skla-di{tima, kao i bilo koji postupak iz ~lanka 84. stavka 1. to~ke a) te Uredbe.

Pu{tanje u potro{nju zna~i:– otpu{tanje tro{arinskih proizvoda, uklju~uju}i i nezakonito otpu{tanje, od

sustava odgode pla}anja tro{arine,– drànje tro{arinskih proizvoda izvan sustava odgode pla}anja tro{arine za

koje tro{arina nije obra~unata sukladno odredbama Zakona o tro{arinama,– proizvodnju tro{arinskih proizvoda, uklju~uju}i i nezakonitu proizvodnju,

izvan sustava odgode pla}anja tro{arine,– uvoz tro{arinskih proizvoda, uklju~uju}i i nezakoniti uvoz, osim ako se ti

proizvodi odmah nakon uvoza stavljaju u sustav odgode pla}anja tro{arine.

i Vrste alkohola i alkoholnih pi}a odre|eni su tarifnim oznakama kombinirane nomen-kla ture (u daljnjem tekstu: tarifna oznaka KN), volumnim udjelom stvarnoga alkohola i na~inom nastanka alkohola u tim proizvodima (destilacijom, vrenjem ili dodavanjem alkohola).

i Volumni udio stvarnoga alkohola je volumni postotak alkohola mjeren pri temperatu-ri od 20 Celzijevih stupnjeva, a ozna~ava se oznakom „% vol“.

Pivom se smatra:1. svaki proizvod obuhva}en tarifnom oznakom KN 2203 s volumnim udjelom stvar-

nog alkohola ve}im od 0,5 % vol,2. svaki proizvod koji je mje{avina piva i bezalkoholnih pi}a, obuhva}en tarifnom

oznakom KN 2206, s volumnim udjelom stvarnog alkohola ve}im od 0,5 % vol.

Vinom se smatraju mirna i pjenu{ava vinaMirna vina su svi proizvodi koji su obuhva}eni tarifnim oznakama KN 2204 i 2205, osim pjenu{avog vina, i to:

1. s volumnim udjelom stvarnog alkohola ve}im od 1,2% vol, ali ne ve}im od 15% vol, pod uvjetom da je sav alkohol sadràn u gotovom proizvodu nastao vrenjem,

2. s volumnim udjelom stvarnog alkohola ve}im od 15% vol, ali ne ve}im od 18% vol, pod uvjetom da su proizvedeni bez ikakvog oboga}ivanja i da je sav alkohol sadràn u gotovom proizvodu nastao vrenjem.

Pjenu{ava vina su svi proizvodi koji su obuhva}eni tarifnim oznakama KN 2204 10, 2204 21 10, 2204 29 10 i 2205 koji:


1. su punjeni u boce s posebnim ~epom u obliku gljive pri~vr{}enim na poseban na~in ili koji imaju zbog otopljenog uglji~nog dioksida povi{eni tlak od tri ili vi{e bara,

2. imaju volumni udio stvarnog alkohola ve}i od 1,2% vol, ali ne ve}i od 15% vol, pod uvjetom da je sav alkohol sadràn u gotovom proizvodu nastao vrenjem.

Ostalim pi}ima koja se dobivaju vrenjem, osim piva i vina smatraju se:1. ostala mirna pi}a koja se dobivaju vrenjem, osim piva i vina, i2. ostala pjenu{ava pi}a koja se dobivaju vrenjem, osim piva i vina.

i Ostala mirna pi}a koja se dobivaju vrenjem, osim piva i vina, su svi proizvodi obuhva-}eni tarifnim oznakama KN 2204 i 2205, osim piva i vina, i proizvodi obuhva}eni ta-rifnom oznakom KN 2206, osim piva i ostalih pjenu{avih pi}a dobivenih vrenjem, i to:

1. s volumnim udjelom stvarnog alkohola ve}im od 1,2% vol, ali ne ve}im od 10% vol, 2. s volumnim udjelom stvarnog alkohola ve}im od 10% vol, ali ne ve}im od 15% vol,

pod uvjetom da je sav alkohol sadràn u gotovom proizvodu nastao vrenjem.i Ostala pjenu{ava pi}a koja se dobivaju vrenjem osim piva i vina su svi proizvodi obu-

hva}eni tarifnim oznakama KN 2206 00 31 i 2206 00 39, kao i proizvodi koji su obuhva}eni oznakama KN 2204 10, 2204 21 10, 2204 29 10 i 2205, a koji nisu na-brojani u stavku „mirna i pjenu{ava vina“, i koji su:

1. punjeni u boce s posebnim ~epom za pjenu{ava vina u obliku gljive, pri~vr{}enim na poseban na~in ili koji imaju zbog otopljenog uglji~nog dioksida povi{eni tlak od tri ili vi{e bara,

2. s volumnim udjelom stvarnog alkohola ve}im od 1,2% vol, ali ne ve}im od 13% vol, 3. s volumnim udjelom stvarnog alkohola ve}im od 13% vol, ali ne ve}im od 15% vol,

pod uvjetom da je sav alkohol sadràn u gotovom proizvodu nastao vrenjem.

Me|uproizvodima se smatraju svi proizvodi s volumnim udjelom stvarnog alkohola ve}im od 1,2% vol, ali ne ve}im od 22 % vol obuhva}eni tarifnim oznakama KN 2204, 2205 i 2206, a koji nisu gore navedeni (primjerice: cherry, wermouth, port, pro{ek).

Etilnim alkoholom se smatraju:1. svi proizvodi obuhva}eni tarifnim oznakama KN 2207 (etilni alkohol i denaturira-

ni alkohol) i KN 2208 (rakije, konjak, vinjak, viski, rum, votka, likeri i drugo), s volumnim udjelom alkohola ve}im od 1,2% vol., neovisno o tome jesu li ti proi-zvodi sastavni dio nekog proizvoda razvrstanog u drugo poglavlje Kombinirane nomenklature,

2. proizvodi obuhva}ene tarifnim oznakama KN 2204, 2205 i 2206 s volumnim udjelom alkohola ve}im od 22% vol,

3. proizvodi koji sadrè alkohol za pi}e, bez obzira je li u otopini ili ne.

Denaturiranim alkoholom smatra se alkohol koji je u procesu proizvodnje one~i-{}en propisanim sredstvima u propisanim koli~inama tako da se daljnjom preradom ne mogu lako otkloniti denaturanti, odnosno da se ne moè proizvesti prehrambeno upotrebljiv alkohol.Alkohol se moè denaturirati samo u tro{arinskom skladi{tu proizvo|a~a koji je do-bio odobrenje nadle`nog carinskog ureda i za denaturiranje alkohola.


i Tro{arinsko skladi{te u kojem }e se denaturirati alkohol mora biti opremljeno opre-mom koja }e osigurati denaturiranje alkohola propisanim sredstvima i na propisani na~in.

i Ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi{ta – proizvo|a~ denaturiranog alkohola mora voditi evidenciju o denaturiranju u kojoj mora navesti koli~inu alkohola i koli~inu pro-pisanih sredstava koje je koristio za denaturiranje, koli~inu proizvedenog i otpremlje-nog denaturiranog alkohola izraènu u litrama ~istog alkohola te evidenciju kupaca.

Ozna~avanje, mjerenje i stavljanje u promet alkohola i alkoholnih pi}aPosebnom markicom Ministarstva financija Republike Hrvatske, koja uz tekst »Repu-blika Hrvatska – Ministarstvo financija« ima nazna~enu koli~insku oznaku i slovnu oznaku serije i broj serije, moraju biti ozna~ena ostala pi}a dobivena vrenjem, osim piva i vina, me|uproizvoda i etilnog alkohola u pakiranju od 0,25 do 5,00 litara, osim proizvoda obuhva}enih tarifnom oznakom KN 2207 (etilni alkohol i denaturira-ni alkohol) i proizvoda definiranih Zakonom o vinu koji se:

– proizvode ili unose ili uvoze i pu{taju u potro{nju u Republici Hrvatskoj,– otpremaju do mjesta na kojem napu{taju teritorij Europske unije ili otpremaju

u drugu dràvu ~lanicu, ili– prodaju na brodovima i zrakoplovima za vrijeme plovidbe ili leta u tre}e dràve

ili tre}e teritorije te putnicima na pristani{tima otvorenim za me|unarodni pro-met koji putuju u tre}e dràve ili tre}e teritorije uz predo~enje ukrcajne karte.

i Nabrojani proizvodi mogu se stavljati u promet samo u bocama ili drugoj prikladnoj ambalaì u skladu s posebnim propisima koji reguliraju njihovo stavljanje u promet. Zahtjev za tiskanje posebnih markica tro{arinski obveznici podnose nadle`nom carin-skom uredu. Posebna markica mora biti nalijepljena preko ~epa na boci tako da se markica pri otvaranju o{teti.

i Nabrojani proizvodi {to se otpremaju do mjesta na kojem alkohol i alkoholna pi}a napu{taju teritorij Republike Hrvatske ili se otpremaju u drugu dràvu ~lanicu iznimno mogu biti obiljeèni oznakom koju zahtijeva dràva uvoznica ili druga dràva ~lanica, odnosno bez oznake, {to po{iljatelj mora dokumentirati nadle`nom carinskom uredu dokazom o preuzimanju markica ili drugim odgovaraju}im dokumentom.

Iznimno, svi proizvodi obuhva}eni tarifnim oznakama KN 2207 i 2208 s volumnim udjelom alkohola ve}im od 1,2% vol. koji su sastavni dio nekog proizvoda razvrsta-nog u drugo poglavlje Kombinirane nomenklature ne moraju biti ozna~eni poseb-nom markicom Ministarstva financija Republike Hrvatske.Neovla{tena izrada markica, njihovo neovla{teno tiskanje i posjedovanje te stavljanje u promet smatra se protuzakonitima, kao i namjerno o{te}ivanje markica Ministar-stva financija Republike Hrvatske.

Postrojenja za proizvodnju i spremanje alkohola i alkoholnih pi}aPostrojenja za proizvodnju i spremanje alkohola i alkoholnih pi}a moraju biti opremlje-na mjernim instrumentima koje propisuje dràvno tijelo nadle`no za mjeriteljstvo, po-sudama i spremnicima koja imaju valjani ovjereni ìg ili valjanu ovjernicu o udovoljava-nju mjeriteljskim zahtjevima koje izdaje dràvno tijelo nadle`no za mjeriteljstvo.


Nadle`ni carinski ured osim dodatnog plombiranja mjernih instrumenata plombira i prate}e cjevovode, armature, komandne razvodne ormari}e, osigura~e koji su u vezi s mjerenjem koli~ine proizvedenog alkohola i alkoholnog pi}a. Popravak, izmjena i druge radnje koje zahtijevaju skidanje plombe koje je stavio carinski ured ne mogu se obaviti a da se o tome prethodno ne obavijesti nadle`ni carinski ured.Pri svakom skidanju ili stavljanju plombe ovla{teni carinski slu`benik obvezan je sa-staviti zapisnik o razlozima skidanja plombe i upisati stanje pokaznika brojila mjer-nog instrumenta.

i Primjerak zapisnika uru~uje se tro{arinskom obvezniku, a izvornik se pohranjuje kod nadle`nog carinskog ureda.

i Prodavatelji (proizvo|a~i, uvoznici i trgovci) ure|aja za proizvodnju alkohola odnosno alkoholnih pi}a obvezni su o kupcima, krajnjim potro{a~ima tih ure|aja izvijestiti nad-le`ni carinski ured prema sjedi{tu ili prebivali{tu kupca i dostaviti mu presliku ra~una o prodaji.

i Krajnjim potro{a~ima smatraju se pravne i fizi~ke osobe koje nabavljaju ure|aje za proizvodnju alkohola i alkoholnih pi}a (ali ne za daljnju prodaju).

II. DUHANSKE PRERA\EVINE Duhanskim prera|evinama smatraju se: cigarete, cigare, cigarilosi i duhan za pu{enje (sitno rezani duhan za savijanje cigareta i ostali duhan za pu{enje).

Cigaretama se smatraju:1. smotuljci duhana koji su prikladni za pu{enje kao takvi, a koji nisu cigare

ni cigarilosi u smislu odredaba Zakona o tro{arinama,2. smotuljci duhana koji se jednostavnim neindustrijskim postupkom ume}u

u tuljce od cigaretnog papira,3. smotuljci duhana koji se jednostavnim neindustrijskim postupkom umata-

ju u cigaretni papir. Cigaretama se tako|er smatraju i proizvodi koji u cijelosti ili djelomi~no sadrè tvari koje nisu duhan i ispunjavaju uvjete nabrojane pod to~kama od 1. do 3.

Cigarama i cigarilosima smatraju se smotuljci duhana prikladni za pu{enje koji su s obzirom na svojstva i uobi~ajena o~ekivanja potro{a~a namijenjeni isklju-~ivo za pu{enje, ako:1. imaju vanjski omota~ od prirodnog duhana,2. su punjeni usitnjenim mije{anim duhanom i imaju vanjski omota~ normal-

ne boje cigare od rekonstituiranog duhana koji u cijelosti obavija proizvod, uklju~uju}i filtar gdje je to primjereno, ali ne obavija usnik kod cigara s usnikom, gdje jedini~na teìna bez filtra ili usnika nije manja od 2,3 grama i nije ve}a od 10 grama i opseg na najmanje jednoj tre}ini duljine cigare nije manji od 34 mm.

Cigarilosi su cigare koje ispunjavaju gore nabrojane uvjete ~ija neto teìna na 1000 komada ne prelazi 3,00 kilograma. Cigarama i cigarilosima se tako|er smatraju i proizvodi koji djelomi~no sadrè tvari koje nisu duhan i ispunjavaju gore nabrojane uvjete.


Duhanom za pu{enje smatra se:1. duhan koji je rezan ili na drugi na~in usitnjen, svinut ili pre{an u blokove i

prikladan za pu{enje bez daljnje industrijske obrade,2. otpad duhana koji je prikladan za pu{enje i stavljen u prodaju na malo, a

koji nije cigareta, cigara i cigarilos. Otpadom duhana smatraju se ostaci listova duhana i nusproizvodi nastali preradom duhana ili proizvodnjom, obradom ili preradom duhanskih prera|evina.

i Sitno rezanim duhanom za savijanje cigareta smatra se duhan za pu{enje u kojem s obzirom na ukupnu masu duhanskih ~estica vi{e od 25% duhanskih ~estica ima {irinu reza manju od 1,5 milimetara.

i Duhanom za pu{enje tako|er se smatraju i proizvodi koji u cijelosti ili djelomi~no sa-drè tvari koje nisu duhan i ispunjavaju gore navedene uvjete.

Promet duhanskim prera|evinama dozvoljen je samo u pakiranjima za proda-ju na malo sukladno posebnim propisima. Na pakiranjima za prodaju na malo duhanskih prera|evina moraju biti navedene obvezne oznake sukladno po-sebnim propisima, ne smiju se dodavati predmeti koji nisu duhanske prera|e-vine, te pakiranje mora imati nalijepljenu duhansku markicu Ministarstva fi-nancija Republike Hrvatske (vidi poglavlje TRO[ARINSKA OSNOVICA I VISINA TRO[ARINE – II. DUHANSKE PRERA\EVINE).

i Proizvodi koji ne sadrè duhan i koji se koriste isklju~ivo u medicinske svrhe i definira-ni su kao lijek prema posebnim propisima ne smatraju se duhanskim prera|evinama.

Ako se utvrdi postupanje protivno odredbama Zakona o tro{arinama ili duhanskim propisima, a koje ima za posljedicu nezakonitu proizvodnju, preradu, posjedovanje, skladi{tenje, promet ili na bilo koji drugi na~in nezakonito ~injeni~no ili pravno ras-polaganje duhanskom sirovinom, smatra se da je duhanska sirovina predmet neza-konitog postupanja i da je namijenjena kori{tenju za savijanje cigareta te za svaku koli~inu duhanske sirovine koja je predmet takvog postupanja nastaje obveza obra-~unavanja i pla}anja tro{arine.

i Obra~un tro{arine obavlja se prema tro{arinskoj osnovici i visini tro{arine koja je pro-pisana na sitno rezani duhan za savijanje cigareta.

III. ENERGENTI I ELEKTRI^NA ENERGIJAVrste energenata i elektri~na energija odre|eni su tarifnim oznakama Kombinirane nomenklature (u daljnjem tekstu: tarifna oznaka KN) sukladno ~lanku 2. to~ki 5. Di-rektive 2003/96/EZ ili prema svojstvima pojedinog proizvoda.Energentima se smatraju:

1. proizvodi obuhva}eni tarifnim oznakama KN 2701, 2702 i 2704 do 2715,2. proizvodi obuhva}eni tarifnim oznakama KN 2901 i 2902,3. proizvodi obuhva}eni tarifnom oznakom KN 3403,


4. proizvodi obuhva}eni tarifnom oznakom KN 3811,5. proizvodi obuhva}eni tarifnom oznakom KN 3817.

Energentima se smatraju i sljede}i proizvodi ako su ti proizvodi namijenjeni kori{te-nju kao pogonsko gorivo, kao dodatak ili sredstvo za pobolj{anje pogonskih goriva ili kao gorivo za grijanje:

1. proizvodi obuhva}eni tarifnim oznakama KN 1507 do 1518,2. proizvodi obuhva}eni tarifnom oznakom KN 2905 11 00 koji nisu sinteti~kog

podrijetla,3. proizvodi obuhva}eni tarifnom oznakom KN 3824 90 99.

Energentima se smatraju i:1. ostali proizvodi koji su namijenjeni za uporabu, ponu|eni na prodaju ili se

koriste kao pogonsko gorivo,2. aditivi ili punila {to se dodaju pogonskom gorivu, namijenjeni za uporabu,

ponu|eni na prodaju ili su kao takvi kori{teni,3. ostali ugljikovodici, namijenjene za uporabu, ponu|ene na prodaju ili ako se

koriste za grijanje, osim treseta ili biomase.U nacionalne tro{arinske propise implementirane su tarifne oznake Kombinirane no-menklature definirane u direktivi iz 2003. godine, te su naknadno neke tarifne ozna-ke izmijenjene. U nastavku je njihova korelacija s trenutnim tarifnim oznakama:

Zakon o tro{arinama „Kombinirana nomenklatura“ za 2015. godinu (Provedbena uredba Komisije br. 1101/2014 od 16. listopada 2014. godine objavljena u

Slu`benom glasniku L312/14 od 31. listopada 2014. godine.)

^lanak 83. stavak 2. to~ke:1. proizvodi obuhva}eni tarifnim oznakama KN

2701, 2702 i 2704 do 2715KN 2701, 2702 i 2704 do 2715

2. proizvodi obuhva}eni tarifnim oznakama KN 2901 i 2902

KN 2901 i 2902

3. proizvodi obuhva}eni tarifnom oznakom KN 3403

KN 3403


KN 3811


KN 3817

^lanak 83. stavak 3. to~ke:1. proizvodi obuhva}eni tarifnim oznakama KN

1507 do 1518KN 1507 do 1518

2. proizvodi obuhva}eni tarifnom oznakom KN 2905 11 00 koji nisu sinteti~kog podrijetla

KN 2905 11 00 koji nisu sinteti~kog podrijetla

3. proizvodi obuhva}eni tarifnom oznakom KN 3824 90 99

KN 3826 00, 3824 90 87, 3824 90 92, 3824 90 92, 3824 90 93, 3824 90 96

^lanak 84. stavak 3. to~ke:1. Motorne benzine koji se koriste kao pogonska

goriva:1.1. Olovni benzin iz tarifnih oznaka KN

2710 11 31, 2710 11 51, 2710 11 59KN 2710 12 31, 2710 12 51, 2710 12 59


Zakon o tro{arinama „Kombinirana nomenklatura“ za 2015. godinu (Provedbena uredba Komisije br. 1101/2014 od 16. listopada 2014. godine objavljena u

Slu`benom glasniku L312/14 od 31. listopada 2014. godine.)

1.2. Bezolovni benzin iz tarifnih oznaka KN 2710 11 31, 2710 11 41, 2710 11 45, 2710 11 49

KN 2710 12 31, 2710 12 41, 2710 12 45, 2710 12 49

2. Plinsko ulje iz tarifnih oznaka 2710 19 41 do 2710 19 49

KN 2710 19 43 do 2710 19 48 i 2710 20 11 do 2710 20 19

3. Kerozin – petrolej iz tarifnih oznaka 2710 19 21 i 2710 19 25

KN 2710 19 21 i 2710 19 25

4. UNP – ukapljeni naftni plin iz tarifnih oznaka KN 2711 12 11 do 2711 19 00

KN 2711 12 11 do 2711 19 00

5. Te{ko loìvo ulje iz tarifnih oznaka KN 2710 19 61 do 2710 19 69

KN 2710 19 62 do 2710 19 68 i 2710 20 31 do 2710 20 39

6. Prirodni plin iz tarifnih oznaka KN 2711 11 00, 2711 21 00 i 2711 29 00

KN 2711 11 00, 2711 21 00 i 2711 29 00

7. Ugljen i koks iz tarifnih oznaka KN 2701, 2702 i 2704

KN 2701, 2702 i 2704

8. Elektri~na energija iz tarifne oznake KN 2716 KN 2716^lanak 85. stavak 1. to~ke:1. KN 2707 10, 2707 20, 2707 30 i 2707 50 KN 2707 10, 2707 20, 2707 30 i

2707 502. KN 2710 11 do 2710 19 69 KN 2710 12 do 2710 19 68 i 2710 20

do 2710 20 393. KN 2710 11 21, 2710 11 25 i 2710 19 29 KN 2710 12 21, 2710 12 25 i

2710 19 294. KN 2711 osim KN 2711 11, 2711 21 i

2711 29KN 2711 osim KN 2711 11, 2711 21 i 2711 29

5. KN 2901 10 KN 2901 106. KN 2902 20, 2902 30, 2902 41, 2902 42,

2902 43 i 2902 44KN 2902 20, 2902 30, 2902 41, 2902 42, 2902 43 i 2902 44

7. KN 3811 11 10, 3811 11 90, 3811 19 00 i 3811 90 00

KN 3811 11 10, 3811 11 90, 3811 19 00 i 3811 90 00

^lanak 85. stavak 3.: vrijede KN oznake iz ~lanka 83. stavak 3.

^lanak 87. stavak 1.:1. Plinsko ulje iz tarifnih oznaka 2710 19 41 do

2710 19 49KN 2710 19 43 do 2710 19 48 i 2710 20 11 do 2710 20 19

^lanak 91.a stavak 1.:1. KN 2710 19 91, 2710 19 99 i 3826 00 90 KN 2710 19 91, 2710 19 99 i 3826 00

90


OSLOBOĐENJE OD PLAĆANJA TROŠARINE I. OP]E ODREDBETro{arina se ne pla}a na tro{arinske proizvode ako su namijenjeni za:

1. slu`bene potrebe diplomatskih i konzularnih predstavni{tava te posebnih mi-sija akreditiranih u Republici Hrvatskoj pod uvjetom uzajamnosti, osim konzu-larnih predstavni{tava koje vode po~asni konzularni du`nosnici,

2. osobne potrebe stranog osoblja diplomatskih i konzularnih predstavni{tava te posebnih misija akreditiranih u Republici Hrvatskoj,

3. potrebe me|unarodnih organizacija, kada je to utvr|eno me|unarodnim ugo vorom koji se primjenjuje na Republiku Hrvatsku,

4. osobne potrebe stranog osoblja me|unarodnih organizacija, kada je to utvr-|eno me|unarodnim ugovorom koji se primjenjuje na Republiku Hrvatsku,

5. potro{nju u skladu s me|unarodnim ugovorom koji je Republika Hrvatska zaklju~ila s tre}om dràvom ili me|unarodnom organizacijom, ako taj ugovor za isporuku tro{arinskih proizvoda predvi|a oslobo|enje od pla}anja poreza na dodanu vrijednost,

6. potrebe oruànih snaga bilo koje dràve ~lanice NATO saveza razli~ite od dru-ge dràve ~lanice u kojoj je nastala obveza obra~una tro{arine i potrebe njiho-va prate}eg civilnog osoblja ili za opskrbu njihovih kantina i restorana.

i Oslobo|enje od pla}anja tro{arine iz to~ki 1. i 2. ostvaruje se na osnovi potvrde mini-starstva nadle`nog za vanjske poslove, a oslobo|enje iz to~ki 3., 4., 5. i 6. na osnovi potvrde nadle`nog dràvnog tijela koje je nositelj provedbe pojedinog me|unarod-nog ugovora.

i Ako je u skladu s me|unarodnim ugovorom mogu}e ostvariti oslobo|enje samo uz uvjet uzajamnosti, ispunjenje uvjeta uzajamnosti mora potvrditi ministarstvo nadle`-no za vanjske poslove.

i Oslobo|enje od pla}anja tro{arine iz to~ki 2. i 4. ne mogu ostvariti dràvljani Republike Hrvatske, odnosno strani dràvljani s uobi~ajenim boravi{tem u Republici Hrvatskoj.

Tro{arinski proizvodi na koje se tro{arina ne pla}a ne smiju se otu|iti bez pret-hodne obavijesti nadle`nom carinskom uredu i pla}anja tro{arine.

Tro{arina se ne pla}a na tro{arinske proizvode:1. koji su u prodaji na brodovima i zrakoplovima za vrijeme plovidbe morem ili

leta u tre}e dràve ili tre}e teritorije,2. koji su u prodaji u izdvojenim prodajnim mjestima carinskih odnosno tro{arin-

skih skladi{ta u zra~nim lukama i pristani{tima otvorenim za me|unarodni promet putnicima koji putuju u tre}e dràve ili tre}e teritorije, uz predo~enje ukrcajne karte,

3. koje putnik unese u osobnoj prtljazi iz tre}e dràve ili tre}eg teritorija za koje je propisano oslobo|enje od pla}anja carine u skladu s carinskim propisima,

4. koje fizi~ka osoba iz tre}e dràve ili iz tre}ih teritorija u malim po{iljkama koje nisu komercijalne naravi besplatno {alje fizi~koj osobi u Republici Hrvatskoj, a za koje je propisano oslobo|enje od pla}anja carine u skladu s carinskim pro-pisima.


Ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi{ta, registrirani primatelj i oslobo|e-ni korisnik oslobo|eni su pla}anja tro{arine na tro{arinske proizvode:

1. {to se koriste kao uzorci za analize za probne proizvodnje, odnosno za znan-stvene svrhe,

2. {to se koriste za kontrolu kvalitete,3. {to se koriste u svrhu tro{arinskog nadzora,4. {to su uni{teni pod carinskim nadzorom,5. za utvr|ene gubitke ili manjkove tro{arinskih proizvoda za koje se dokaè da se

mogu pripisati nepredvi|enim slu~ajevima ili vi{oj sili, odnosno da su gubici ili manjkovi neodvojivo povezani sa svojstvima proizvoda nastalim tijekom proizvod-nje, skladi{tenja i prijevoza i ako su priznati od strane nadle`nog carinskog ureda.

Oslobo|enja od pla}anja poreza za diplomatska i konzularna predstavni{-tva, institucije i tijela Europske Unije i me|unarodne organizacije(vidi poglavlje 1.3 Porez na dodanu vrijednost, rubriku „Oslobo|enja“)

II. ALKOHOL I ALKOHOLNA PI]A Tro{arina na alkohol i alkoholna pi}a ne pla}a se:

1. na denaturirani alkohol, pod kojim se smatra etilni alkohol koji je potpuno denaturiran sredstvima za denaturiranje propisanim u Republici Hrvatskoj,

2. na denaturirani alkohol koji se uvozi iz tre}e dràve u Republiku Hrvatsku pod uvjetom da je potpuno denaturiran sredstvima za denaturiranje propisanim u Republici Hrvatskoj,

3. na denaturirani alkohol pod kojim se smatra alkohol koji je potpuno denatu-riran propisanim sredstvima za denaturiranje u skladu s uvjetima druge dràve ~lanice, a koji su objavljeni u Uredbi Komisije (EZ) br. 3199/93 od 22. stude-noga 1993. o uzajamnom priznavanju postupaka potpunog denaturiranja alkohola radi izuze}a od tro{arine (SL L 288, 23. 11. 1993., str. 12.),

4. kad se koristi u proizvodnji i preradi neprehrambenih proizvoda, pod uvjetom da je etilni alkohol djelomi~no denaturiran,

5. kad se koristi za proizvodnju lijekova definiranih Direktivom 2001/83/EZ Eu-ropskog parlamenta i Vije}a od 6. studenoga 2001. o Zakoniku Zajednice koji se odnosi na lijekove za ljudsku uporabu (SL L 311, 28. 11. 2001., str. 67.),

6. kad se koristi za proizvodnju octa iz tarifne oznake KN 2209,7. kad se koristi u proizvodnji neposredno ili kao sastojak nekog poluproizvoda

za proizvodnju prehrambenih proizvoda, punjenih ili u drugom obliku, pod uvjetom da sadràj alkohola nije ve}i od 8,5 litara ~istog alkohola na 100 kg proizvoda za ~okoladu te 5 litara ~istoga alkohola na 100 kg proizvoda za druge proizvode,

8. kad se koristi za proizvodnju aroma za pripremu prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pi}a kojima volumni udjel alkohola nije ve}i od 1,2% vol.,

9. kad se koristi u proizvodnim procesima pod uvjetom da krajnji proizvod ne sadrì alkohol,

10. za konzerviranje preparata i pulpiranje vo}a,11. kad se koriste u medicinske svrhe u bolnicama, domovima zdravlja, ljekarnama,12. kad se koristi za znanstveno-istraìva~ke ili obrazovne potrebe na fakultetima,

institutima i drugim znanstvenim ustanovama koje alkohol koriste za obavlja-nje nastavne i znanstvene djelatnosti,


i Oslobo|enje od pla}anja tro{arine na alkohol sadràn u proizvodima iz to~aka 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11. i 12. jednako se primjenjuje pri uvozu iz tre}ih dràva, odnosno pri unosu iz druge dràve ~lanice.

13. na pivo {to ga je proizvela fizi~ka osoba pojedinac za vlastitu potro{nju i po-tro{nju ~lanova njegova ku}anstva ili njegovih gostiju, pod uvjetom da se ne radi o prodaji,

14. na vino i ostala pi}a dobivena vrenjem koje je proizvela fizi~ka osoba pojedi-nac za vlastitu potro{nju i potro{nju ~lanova njegova ku}anstva ili njegovih gostiju, pod uvjetom da se ne radi o prodaji.

i Mali proizvo|a~ jakog alkoholnog pi}a osloba|a se uvjeta propisanih odredbama o radu tro{arinskih skladi{ta.

III. DUHANSKE PRERA\EVINETro{arina se ne pla}a na:

1. duhanske prera|evine koje su isklju~ivo namijenjene za znanstvena istraìva-nja i analizu kvalitete proizvoda, uz odobrenje Carinske uprave. i

2. na cigarete koje se za vlastitu uporabu proizvode ru~no ili nekim jednostavnim ure|ajem i to od duhanskih prera|evina na koje je pla}ena tro{arina, a nisu namijenjene prodaji i ne pu{taju se u promet.

i Jednostavni ure|aji su ure|aji za motanje ili punjenje cigareta koji nisu prikladni za komercijalnu proizvodnju cigareta.

IV. ENERGENTI I ELEKTRI^NA ENERGIJAUpotreba energenata i elektri~ne energije za namjene na koje se ne pla}a tro{arina Tro{arina se ne pla}a na:

1. energente koji se koriste kao pogonsko gorivo u zra~nom prometu, osim upo-rabe za privatne letove,

i Privatnim letovima smatra se kori{tenje zrakoplova od strane vlasnika ili fizi~ke ili pravne osobe na temelju ugovora o najmu, odnosno drugih osnova koje se ne mogu klasificirati kao komercijalne i osobito razli~ite od prijevoza putnika ili robe ili pruànja usluga uz naknadu ili za potrebe javnih tijela.

2. energente koji se koriste kao pogonsko gorivo za plovidbu, uklju~uju}i ribolov i elektri~nu energiju proizvedenu na plovilu, osim uporabe plovnih objekata i plovila za privatne svrhe,

i Uporaba plovnih objekata i plovila u privatne svrhe smatra se uporaba plovnih obje-kata i plovila namijenjenih za sport i razonodu od strane vlasnika ili fizi~ke ili pravne osobe na temelju ugovora o najmu s posadom ili bez posade, odnosno drugih osno-va koje se ne mogu klasificirati kao komercijalne i osobito razli~ite od prijevoza putni-ka ili robe ili pruànja usluga uz naknadu ili za potrebe javnih tijela.


3. energente koje proizvo|a~ energenata i elektri~ne energije koristi u svojim proizvodnim prostorijama za daljnju preradu, odnosno proizvodnju drugih energenata i elektri~ne energije, osim ako se koriste kao pogonsko gorivo za vozila,

4. energente koji se koriste za zajedni~ku proizvodnju toplinske i elektri~ne ener-gije u jedinstvenom procesu (kogeneracija),

5. energente koji se koriste u mineralo{kim procesima,

i Mineralo{ki procesi zna~e procese razvrstane u nomenklaturu NACE pod oznakom »DI 26 NACE prerada ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda« iz Uredbe Vije}a (EZ) br. 3037/90 od 9. listopada 1990. o statisti~koj klasifikaciji gospodarskih djelatnosti u Uniji (SL L br. 293 od 24. 10. 1990., str. 1., s izmjena i dopunama).

6. dvojno kori{tenje energenata – ako se koriste kao gorivo za grijanje i istodob-no za namjenu koja nije pogon ili grijanje (uporaba energenata za kemijsku redukciju, u elektrolitskim i metalur{kim procesima),

7. energente koji se koriste za druge namjene, a ne kao pogonsko gorivo ili go-rivo za grijanje,

8. prirodni plin koji se koristi u ku}anstvima i prirodni plin koji se koristi za pogon vozila.

Tro{arina se ne pla}a niti na:1. energente pu{tene u potro{nju u drugoj dràvi ~lanici koji se nalaze u standar-

dnim spremnicima komercijalnih motornih vozila te su namijenjeni uporabi kao pogonsko gorivo u tim vozilima, a ne za daljnju prodaju,

2. energente koji su u specijalnim kontejnerima i koji dolaze iz drugih dràva ~lanica, a namijenjeni su specifi~nom kori{tenju za rad opskrbnih sustava tih kontejnera tijekom prijevoza.

Tro{arina se ne pla}a na elektri~nu energiju:1. koja se koristi za kemijsku redukciju i u elektrolitskim i metalur{kim procesima,2. koja se koristi za zajedni~ku proizvodnju toplinske i elektri~ne energije u jedin-

stvenom procesu (kogeneracija),3. koja se dobiva kori{tenjem iz obnovljivih izvora energije i ako je proizvo|a~

koristi za vlastite potrebe: snage vjetra, valova, plime, geotermalnih izvora, sun~eve energije ili ako je proizvedena od biomase ili proizvoda od biomase,

4. koja se koristi u mineralo{kim procesima,5. koja se koristi u ku}anstvima,6. koja se koristi za proizvodnju elektri~ne energije, te za odràvanje sposobnosti

proizvodnje elektri~ne energije.


TROŠARINSKA OSNOVICA I VISINA TROŠARINEI. ALKOHOL I ALKOHOLNA PI]A

Tro{arinski proizvod Tro{arinska osnovica Iznos tro{arine(u kunama)

Pivo 1 % volumnog udjela stvarnog alkohola sadrànoga u jednom hektolitru gotovog proizvoda

40,00

Mirna i pjenu{ava vina jedan hektolitar gotovog proizvoda 0,00Ostala pi}a dobivena vrenjem, osim piva i vina

jedan hektolitar gotovog proizvoda 0,00

Me|uproizvodi s volumnim udjelom stvarnog alkohola manjim od 15%


Me|uproizvodi s volumnim udjelom stvarnog alkohola od 15% i ve}im


Etilni alkohol jedan hektolitar ~istog alkohola izraèno-ga u volumnim postocima mjerenim pri temperaturi od 20° C

5.300,00

i Mali proizvo|a~i alkoholnog pi}a obveznici su pla}anja tro{arine i smiju za vlasti-te potrebe proizvoditi jaka alkoholna pi}a u koli~ini koja ne prelazi 20 litara ~istog alkohola. Mali proizvo|a~i alkoholnog pi}a pla}aju tro{arinu godi{nje i u pau{alnom iznosu ovisno o zapremini kotla. Tro{arina za svaki kotao zapremine do uklju~ivo 100 litara je 100,00 kuna, a za kotao zapremine ve}e od 100,00 litara 200,00 kuna. Ako mali proizvo|a~ jakog alkoholnog pi}a proizvede jako alkoholno pi}e u koli~ini ve}oj od 20 litara ~istog alkohola ne smije je prodati, a na razliku u koli~ini proizvedenog jakog alkoholnog pi}a duàn je obra~unati i platiti tro{arinu kako je propisana za etilni alkohol.

i Tro{arina na pivo koje proizvode male nezavisne pivovare i koje se pu{ta u potro{nju na teritoriju Republike Hrvatske pla}a se za 1% volumnog udjela stvarnog alkohola sadrànoga u jednom hektolitru gotovog proizvoda, i to:

Za godi{nju proizvodnju piva u hektolitrima Iznos tro{arine (u kunama)≤ 5000 20,00

5001 – 25.000 22,0025.001 – 75.000 24,00

75.001 – 125.000 26,00

Ako tijekom teku}e kalendarske godine mala nezavisna pivovara proizvede koli~inu piva ve}u od odobrene koli~ine ukinut }e se odobrenje nadle`nog carinskog ureda za poslovanje u statusu male nezavisne pivovare, a na razliku od odobrene koli~ine do stvarno proizvedene koli~ine piva obra~unava se tro{arina u iznosu od 40,00 kn za svaki postotak volumnog udjela stvarnog alkohola sadrànoga u jednom hektolitru gotovog proizvoda.

Ozna~avanje alkoholnih pi}a markicamaOstala pi}a dobivena vrenjem, me|uproizvodi i etilni alkohol u pakiranju od 0,25 do 5,00 litara {to su proizvedena ili unesena ili uvezena i pu{tena u potro{nju u RH {to


se otpremaju do mjesta na kojem napu{taju teritorij EU, {to se otpremaju u drugu dràvu ~lanicu, te {to se prodaju na brodovima i zrakoplovima za vrijeme plovidbe ili leta u tre}e dràve ili tre}e teritorije, te putnicima u pristani{tima otvorenim za me-|unarodni promet koji putuju u tre}e dràve ili tre}e teritorije uz predo~enje ukrcajne karte, moraju biti ozna~eni posebnom markicom (u daljnjem tekstu: markica) Mini-starstva financija RH.

i Nabrojani proizvodi {to ih u komercijalne svrhe proizvode proizvo|a~i etilnog alkohola, me|uproizvoda i ostalih pi}a dobivenih vrenjem i pu{tenih u potro{nju u RH, a namije-njeni su otpremi u drugu dràvu ~lanicu ili otpremi do mjesta na kojemu napu{taju te-ritorij Europske unije, moraju se ozna~avati markicama Ministarstva financija RH.

i Nabrojani proizvodi ne moraju biti ozna~eni markicom Ministarstva financija RH ako nisu proizvedeni u RH, a sljede}i primatelji ih unose iz druge dràve ~lanice ili ih uvoze:

1. diplomatska i konzularna predstavni{tava, te posebne misije akreditirane u RH, pod uvjetom uzajamnosti, osim konzularnih predstavni{tava koje vode po~asni konzu-larni du`nosnici,

2. strano osoblja diplomatskih i konzularnih predstavni{tava i posebnih misija akredi-tiranih u RH,

3. me|unarodne organizacije, kada je to utvr|eno me|unarodnim ugovorom {to se primjenjuje na RH,

4. strano osoblje me|unarodnih organizacija, kada je to utvr|eno me|unarodnim ugovorom koji se primjenjuje na RH,

5. tre}e dràve i me|unarodne organizacije u skladu s me|unarodnim ugovorom koji je s njima RH zaklju~ila, ako taj ugovor za isporuku tro{arinskih proizvoda predvi|a oslobo|enje od pla}anja poreza na dodanu vrijednost,

6. oruàne snage bilo koje dràve ~lanice NATO saveza i njihovo prate}e civilno oso-blje. ili za opskrbu njihovih kantina i restorana.

Ostala pi}a dobivena vrenjem, me|uproizvodi i etilni alkohol (u pakiranju od 0,25 do 5,00 litara) moraju biti ozna~ena markicama koje ispred koli~inske oznake i broja serije imaju otisnute sljede}e slovne oznake serije:»D« – za sve proizvode koji se proizvedu i pu{taju u potro{nju na teritoriju RH,

u trenutku pu{tanja u potro{nju u RH,»U« – za sve proizvode uvezene i/ili unesene i pu{tene u potro{nju u RH, u

trenutku pu{tanja u potro{nju u RH,»E« – za sve proizvode {to se izvoze i/ili iznose iz RH, u trenutku otpreme u

drugu dràvu ~lanicu ili do mjesta na kojem napu{taju teritorij EU,»P« – proizvodi {to se proizvode u RH, a namijenjeni su za pokusnu (probnu)

proizvodnju, odnosno probno ozna~avanje Nabrojani proizvodi {to su ih za komercijalne svrhe proizveli proizvo|a~i etilnog al-kohola, me|uproizvoda i ostalih pi}a dobivenih vrenjem i pu{teni su u potro{nju u RH, a namijenjeni su otpremi ovla{tenom dràtelju tro{arinskog skladi{ta koji ih pro-daje putnicima u izdvojenim prodajnim mjestima tro{arinskih skladi{ta u zra~nim lukama koji putuju u drugu dràvu ~lanicu, odnosno u tre}u dràvu ili tre}i teritorij, ne moraju biti ozna~eni markicom Ministarstva financija RH.Registrirani primatelj i povremeno registrirani primatelj mogu etilni alkohol, me|u-proizvode i ostala pi}a dobivena vrenjem ozna~iti markicom Ministarstva financija RH


u mjestu primitka tro{arinskih proizvoda navedenom u odobrenju za registriranog primatelja, odnosno odobrenju za povremeno registriranog primatelja.Kad se ti proizvodi otpremaju iz jednog u drugo tro{arinsko skladi{te radi prodaje putnicima u izdvojenim prodajnim mjestima tro{arinskih skladi{ta u zra~nim lukama koji putuju u drugu dràvu ~lanicu, odnosno u tre}u dràvu ili tre}i teritorij uz predo-~enje ukrcajne karte, ne moraju biti ozna~eni markicom Ministarstva financija RH.

i Markicom Ministarstva financija RH ne moraju biti ozna~eni niti: 1. proizvodi obuhva}eni tarifnom oznakom KN 2207, 2. proizvodi definirani Zakonom o vinu, 3. proizvodi obuhva}eni tarifnim oznakama KN 2207 i 2208 s volumnim udjelom al-

kohola ve}im od 1,2% vol. koji su sastavni dio nekog proizvoda razvrstanog u drugo poglavlje Kombinirane nomenklature carinske tarife.

Proizvodi {to se otpremaju u drugu dràvu ~lanicu, ili do mjesta na kojem napu{taju teritorij EU, moraju biti ozna~eni markicama slovne oznake »E«. Iznimno, ti proizvodi mogu biti ozna~eni oznakom koju zahtjeva dràva uvoznica, ili druga dràva ~lanica, odnosno mogu biti bez oznake, {to po{iljatelj mora dokumentirati nadle`nom carin-skom uredu dokazom o preuzimanju markica, ili drugim odgovaraju}im dokumentom.

II. DUHANSKE PRERA\EVINETro{arinski proizvod Tro{arinska osnovica Visina tro{arine

1000 koma-da proizvoda

1 kg proizvoda

Maloprodajna cijena

Specifi~na tro{arina

Proporcionalna tro{arina

1 2 3 4 5 6Cigarete Da — Da 230,00 kn 38% od malo-

prodajne cijeneCigare Da — –– 600,00 kn —Cigarilosi Da — –– 600,00 kn —Sitno rezani duhan za savijanje cigareta

— Da –– 550,00 kn —

Ostali duhan za pu{enje — Da –– 500,00 kn —

Minimalna tro{arina na cigarete je 648,00 kn za 1000 komada cigareta i pla}a se ako je iznos ukupne obra~unate tro{arine na cigarete, kako je navedeno u gornjoj tablici, niì od te svote.

U dijelu oporezivanja duhanskih prera|evina Hrvatska je uskla|ena s pravnom ste~e-vinom Europske unije, odnosno s Direktivom Vije}a 2011/64/EU od 21. lipnja 2011. o strukturi i stopama tro{arine koje vrijede za prera|eni duhan (osim u dijelu dosti-zanja minimalno propisane tro{arine na cigarete, a za {to je Republici Hrvatskoj tije-kom pristupnih pregovora odobreno prijelazno razdoblje do 31.12.2017. za postu-pno dostizanje minimalne tro{arine kako je propisano navedenom Direktivom. Udio ukupne tro{arine mora iznositi 60% prosje~ne ponderirane maloprodajne cijene (WAP) cigareta pu{tenih u potro{nju, a ukupna tro{arina 90,00 € /1000 komada ci-gareta, bez obzira na WAP.


i Pri obra~unu tro{arine na cigarete dvjema cigaretama smatra se kad je smotuljak duhana bez filtra ili usnika duì od 8 cm, ali nije duì od 11 cm, trima kada je smotu-ljak duhana bez filtra ili usnika duì od 11 cm, ali nije duì od 14 cm, odnosno pove-}ava se za jednu cigaretu svaka daljnja 3 centimetra duìne smotuljka duhana bez filtra ili usnika.

Iznimno, za potrebe obra~una i pla}anja tro{arina na cigarete ~ija maloprodajna ci-jena nije prijavljena, proporcionalna tro{arina obra~unava se u odnosu na najvi{e prijavljenu maloprodajnu cijenu cigareta u Republici Hrvatskoj.

Utvr|ivanje maloprodajne cijeneMaloprodajna cijena duhanskih prera|evina koje se pu{taju u potro{nju na teritoriju Republike Hrvatske je cijena koju za svaki pojedini proizvod utvr|uju proizvo|a~i ili njihovi predstavnici ili ovla{teni posrednici u Republici Hrvatskoj te uvoznici. Malo-prodajna cijena uklju~uje i tro{arinu, carinu i PDV. Maloprodajna cijena duhanskih prera|evina prijavljuje se temeljem podataka o pri-javljenim maloprodajnim cijenama za marku duhanskih prera|evina na Obrascu P-MPC putem aplikacije e-tro{arine. Iznimno, obrazac P-MPC moè se podnijeti i pisa-no ako se primjenjuje rok od 2 dana za prijavu pove}anja maloprodajne cijene na cigarete. U slu~aju primjene roka od dva dana za prijavu pove}anja maloprodajne cijene na cigarete prijavu se podnosi najkasnije do kraja uredovnog radnog vremena Sredi{njeg ureda Carinske uprave na dan isteka navedenog roka.

i Proizvo|a~ je osoba sa sjedi{tem u Europskoj uniji koja proizvodi duhanske prera|e-vine {to su namijenjene (ili pripremljene) prodaji na malo. Proizvo|a~ sa sjedi{tem u drugoj dràvi ~lanici moè pisano prenijeti pravo na utvr|ivanje maloprodajne cijene svom predstavniku ili ovla{tenom posredniku u Republici Hrvatskoj koji moè primati duhanske prera|evine u sustavu odgode pla}anja tro{arine iz drugih dràva ~lanica.

i Osobe koje primaju iz druge dràve ~lanice i uvoznici odre|ene marke duhanskih prera|evina koji nemaju pisano ovla{tenje nositelja prava intelektualnog vlasni{tva na ìg duhanskih prera|evina mogu podnijeti zahtjev za preuzimanje duhanskih marki-ca, i to po maloprodajnoj cijeni koju je prijavio nositelj prava ili osoba temeljem ovla-{tenja nositelja prava intelektualnog vlasni{tva na ìg duhanskih prera|evina.

Proizvo|a~i ili njihovi predstavnici ili ovla{teni posrednici u RH i uvoznici (osim ovla{tenih dràtelja tro{arinskog skladi{ta koji prodaju obavljaju u izdvojenim prodajnim mjestima tro{arinskih skladi{ta u zra~nim lukama putnicima koji putuju u drugu dràvu ~lanicu) moraju prijaviti maloprodajnu cijenu za svaki pojedini proizvod Sredi{njem uredu Carinske uprave 15 dana prije pu{tanja duhanskih prera|evina u potro{nju, odnosno 2 dana kada se prijavljuje pove-}anje maloprodajne cijene na cigarete od dana stupanja na snagu Uredbe Vlada RH kojom se pove}ava visina tro{arine na cigarete. U slu~aju primjene roka od dva dana za prijavu pove}anja maloprodajne cijene na cigarete prija-vu se podnosi najkasnije do kraja uredovnog radnog vremena Sredi{njeg ure-da Carinske uprave na dan isteka navedenog roka.


Ozna~avanje duhanskih prera|evina markicamaDuhanskim markicama Ministarstva financija moraju biti ozna~ene duhanske prera-|evine koje se:proizvode u Republici Hrvatskoj i pu{taju u potro{nju na teritoriju Republike

Hrvatske, uvoze ili unose iz druge dràve ~lanice Europske unije i pu{taju u potro{nju na

teritoriju Republike Hrvatske, proizvode u Republici Hrvatskoj i otpremaju do mjesta na kojem napu{taju

teritorij Europske unije ili u drugu dràvu ~lanicu Europske unije,prodaju na brodovima i zrakoplovima za vrijeme plovidbe morem ili leta u

tre}e dràve ili tre}e teritorije ili se prodaju putnicima u pristani{tima otvore-nim za me|unarodni promet koji putuju u tre}e dràve ili tre}e teritorije uz predo~enje ukrcajne karte,

proizvode u Republici Hrvatskoj i otpremaju u drugu dràvu ~lanicu Europske unije uz oslobo|enje od pla}anja tro{arine sukladno ~lanku 29. ZOT-a.

Duhanska markica za ozna~avanje duhanskih prera|evina koje se pu{taju u potro{-nju u Republici Hrvatskoj sadrì:

1. Slovne oznake predmeta oporezivanja: »C« – za cigarete »CR« – za cigare »CL« – za cigarilose »SR« – za sitno rezani duhan »DP« – za ostali duhan za pu{enje »P« – za duhanske prera|evine {to se proizvode u RH, a namijenjene su za

probnu proizvodnju i analizu kvalitete2. Numeraciju/broj3. Visoko za{ti}eni hologram4. Tekst „Republika Hrvatska – Ministarstvo financija“

Duhanske markice ispred slovne oznake predmeta oporezivanja moraju imati otisnu-ta sljede}a slova i rije~i:„za izvoz“ na hrvatskom jeziku, ili jednom od stranih jezika, i slovo »E« – za

duhanske prera|evine proizvedene u RH kad se u sustavu odgode pla}anja tro{arine otpremaju do mjesta na kojem duhanske prera|evine napu{taju te-ritorij EU, ili se prodaju na brodovima i zrakoplovima za vrijeme plovidbe ili leta u tre}e dràve ili tre}e teritorije, ili se prodaju putnicima u pristani{tima otvorenim za me|unarodni promet koji putuju u tre}e dràve ili tre}e teritori-je uz predo~enje ukrcajne karte. Iznimno, duhanske prera|evine mogu biti ozna~ene oznakom koju zahtjeva dràva uvoznica, odnosno bez oznake, {to tro{arinski obveznik mora dokumentirati nadle`nom carinskom uredu doka-zom o preuzimanju markica ili drugim odgovaraju}im dokumentom,

»EU« – za duhanske prera|evine proizvedene u RH kad se u sustavu odgode pla}anja tro{arine otpremaju u drugu dràvu ~lanicu, uklju~uju}i i otpremu uz

Prodaja duhanskih prera|evina po maloprodajnim cijenama vi{im od prijavlje-nih nije dozvoljena.


oslobo|enje od pla}anja tro{arine sukladno ~lanku 29. Zakona o tro{arinama. Iznimno, duhanske prera|evine mogu biti ozna~ene oznakom koju zahtjeva druga dràva ~lanica Europske unije, odnosno bez oznake, {to tro{arinski ob-veznik mora dokumentirati nadle`nom carinskom uredu dokazom o preuzi-manju markica ili drugim odgovaraju}im dokumentom,

»U« – za duhanske prera|evine koje se uvoze radi pu{tanja u potro{nju u RH prema ~lanku 78. stavku 4. i 5. Zakona o tro{arinama.

i Tro{arinskom obvezniku duhanskih prera|evina, osim ovla{tenom dràtelju tro{arin-skog skladi{ta koji obavlja prodaju u izdvojenim prodajnim mjestima tro{arinskih skla-di{ta u zra~nim lukama putnicima koji putuju u drugu dràvu ~lanicu, u tre}u dràvu ili tre}i teritorij, izdaju se duhanske markice Ministarstva financija Republike Hrvatske na temelju zahtjeva za preuzimanje markica koji podnosi Carinskoj upravi. Tro{arinski obveznik duhanskih prera|evina obvezan je prije preuzimanja duhanskih markica Mi-nistarstva financija Republike Hrvatske poloìti instrument osiguranja pla}anja tro{a-rine na duhanske prera|evine.

i U trenutku pu{tanja u potro{nju u Republici Hrvatskoj duhanskom markicom mora biti ozna~ena:

1. svaka cigara posebno pri pojedina~noj prodaji, 2. skupno pakiranje koje sadrì vi{e od jedne cigare kada se pakiranje kao takvo pro-

daje krajnjem potro{a~u u tuzemnom prometu.

Iznimno od gore navedenog, cigare koje se prodaju pojedina~no ne moraju biti ozna~ene duhanskom markicom:

1. ako se cigare neposredno prodaju iz originalnog skupnog pakiranja koje sadr-ì vi{e od jedne cigare i ozna~eno je duhanskom markicom koja mora biti prekinuta prilikom otvaranja originalnog skupnog pakiranja na na~in da osta-ne vidljiv broj markice i

2. ako je za svaku isporuku originalnog skupnog pakiranja u trgovini, odnosno prometu na veliko do mjesta na kojem }e se vr{iti prodaja na malo, izdan ra-~un ili druga komercijalna isprava koji, uz ostalo, obavezno sadrì:

– trgova~ki naziv proizvoda/broj duhanske markice/broj komada cigara u pa-kiranju i

– naznaku mjesta na kojem }e se vr{iti prodaja na malo.U slu~aju kada se cigare prodaju pojedina~no bez ozna~avanja duhanskom marki-com, Sredi{njem uredu dostavlja se specifikacija cigara s trgova~kim nazivom proi-zvoda i brojem komada cigara u pakiranju.Ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi{ta kada prodaje u izdvojenim prodajnim mjesti-ma tro{arinskih skladi{ta u zra~nim lukama putnicima koji putuju u drugu dràvu ~lanicu u obvezi je u trenutku nastanka tro{arinske obveze, odnosno u trenutku prodaje, duhanske prera|evine na originalnom pakiranju ozna~iti oznakom koja ima nazna~ene rije~i »TAX PAID«. Kad duhanske prera|evine prodaje putnicima koji pu-tuju u tre}u dràvu ili tre}i teritorij uz predo~enje ukrcajne karte u obvezi je u trenut-ku prodaje duhanske prera|evine na originalnom pakiranju ozna~iti oznakom »FOR EXPORT ONLY«.


i Na pakiranjima duhanskih prera|evina za prodaju na malo mora biti nalijepljena du-hanska markica Ministarstva financija, uz ispunjavanje uvjeta propisanih posebnim propisima u dijelu koji se odnosi na zdravstvena upozorenja, jedinstvenu identifikacij-sku oznaku i sigurnosni element za{tite. Duhanska markica mora biti nalijepljena na pakiranju za prodaju na malo ispod celofanskog ili drugog prozirnog omota kojim je obloèn paketi} tako da je vidljiva i da se pri otvaranju prekine. Iznimno, kod duhan-skih prera|evina koja su u specijalnim ili neuobi~ajenim pakiranjima duhanska marki-ca moè biti nalijepljena neposredno na originalnom pakiranju tako da je vidljiva i pri otvaranju se prekine, a lijepljenje markica moè se obaviti i u tro{arinskom skladi{tu uz posebno odobrenje nadle`nog carinskog ureda.

i Uvo|enjem sustava sigurnosnih elemenata za{tite na pakiranja duhanskih prera|evi-na za prodaju na malo koje se pu{taju u potro{nju na teritoriju Europske unije suklad-no posebnim propisima mogu}e je ukidanje ozna~avanja duhanskih prera|evina du-hanskim markicama.

Duhanskim markicama ne moraju biti ozna~ene duhanske prera|evine koje: 1. se prodaju putnicima u izdvojenim prodajnim mjestima tro{arinskih skladi{ta

u zra~nim lukama koji putuju u drugu dràvu ~lanicu, odnosno u tre}u dràvu ili tre}i teritorij,

2. nisu proizvedene u RH, a koje se uz odobrenje nadle`nog carinskog ureda unose iz druge dràve ~lanice ili uvoze te smje{taju u tro{arinsko skladi{te radi otpreme u sustavu odgode pla}anja tro{arine u drugu dràvu ~lanicu, ili do mjesta na kojem duhanske prera|evine napu{taju teritorij EU,

i Za prethodno navedene duhanske prera|evine ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi-{ta duàn je Carinskoj upravi dostaviti evidenciju o unosu i otpremi duhanskih prera-|evina sljede}eg radnog dana od dana unosa, odnosno od otpreme duhanskih pre-ra|evina.

3. nisu proizvedene u RH, a koje primatelj iz ~lanka 29. Zakona o tro{arinama unosi iz druge dràve ~lanice ili ih uvozi,

4. su temeljem rje{enja Sredi{njeg ureda oslobo|ene od pla}anja tro{arine, a na-mijenjene su za znanstvena istraìvanja i za analizu kvalitete i testiranje. Ako su duhanske prera|evine proizvedene u RH, a namijenjene su za probnu proi-zvodnju i analizu kvalitete moraju biti ozna~ene markicom slovne oznake „P“.

Duhanske prera|evine koje nisu ozna~ene duhanskim markicama MF smatraju se proizvodima na koje nije obra~unata i pla}ena tro{arina te se njihovo pu{tanje u potro{nju, kupnja i posjedovanje smatraju protuzakonitima. To se odnosi i na neovla-{tenu izradu duhanskih markica MF, markica za duhanske prera|evine drugih dràva ~lanica, tre}ih dràva ili tre}ih teritorija, i njihovo neovla{teno tiskanje i posjedovanje, te stavljanje u promet ili namjerno o{te}ivanje.Tro{arinski obveznik duhanskih prera|evina koji duhanske prera|evine pu{ta u po-tro{nju na podru~ju RH obvezan je Carinskoj upravi dostavljati dnevni utro{ak marki-ca sljede}eg radnog dana od dana njihove proizvodnje, od dana njihovog pu{tanja u slobodan promet u RH i od dana primitka duhanskih prera|evina iz druge dràve ~lanice, a u svakom drugom slu~aju istekom 60 dana ra~unaju}i od dana preuzima-nja duhanskih markica kad nastaje tro{arinska obveza.


Iznimno, u slu~aju kad se duhanske prera|evine uvoze i provodi se carinski postupak pu{tanja robe u

slobodan promet na teritoriju Republike Hrvatske,duhanske prera|evine uvoze i provodi se carinski postupak pu{tanja robe u

slobodan promet u drugoj dràvi ~lanici Europske unije te se u sustavu odgo-de otpremaju na teritorij Republike Hrvatske radi pu{tanja u potro{nju,

duhanske prera|evine koje su unesene iz druge dràve ~lanice i pu{taju se u potro{nju na teritoriju Republike Hrvatske.

i Ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi{ta obvezan je Carinskoj upravi podnijeti zahtjev za preuzimanje markica najkasnije sljede}eg radnog dana od dana primitka u tro{a-rinsko skladi{te duhanskih prera|evina koje su u specijalnim ili neuobi~ajenim pakira-njima, dnevni utro{ak markica mora dostaviti sljede}i radni dan od dana lijepljenja markica, a u svakom drugom slu~aju istekom 60. dana ra~unaju}i od dana preuzima-nja duhanskih markica kad nastaje tro{arinska obveza.

i Ako uvoz duhanskih prera|evina iz prekooceanskih zemalja nije obavljen u roku od 60 dana, ra~unaju}i od dana preuzimanja duhanskih markica, Carinska uprava moè po zahtjevu uvoznika odobriti produènje tog roka.

III. ENERGENTI I ELEKTRI^NA ENERGIJAR.br. Tro{arinski proizvod Tro{arinska osnovica Visina tro{arine 1. Motorni benzini {to se koriste kao pogonska goriva1.1 Olovni benzin iz tarifnih ozna-

ka KN 2710 11 31, 2710 11 51, 2710 11 59

1000 litara pri osnovnim uvjetima temperature energenta od +15 stupnjeva C

4.500,00 kn/1000 l

1.2 Bezolovni benzin iz tarifnih oznaka KN 2710 11 31, 2710 11 41, 2710 11 45, 2710 11 49

1000 litara pri osnovnim uvjetima temperature energenta od +15 stupnjeva C

3.860,00 kn/1000 l

2. Plinsko ulje iz tarifnih oznaka 2710 19 41 do 2710 19 492.1 za pogon 1000 litara pri osnovnim uvjetima

temperature energenta od +15 stupnjeva C

3.060,00 kn/1000 l

2.2 za grijanje 1000 litara pri osnovnim uvjetima temperature energenta od +15 stupnjeva C

423,00 kn/1000 l

i Na ozna~eno plinsko ulje koje uz predo~enje kartice goriva kupuju korisnici ozna~enih plinskih ulja za namjene u poljoprivredi, ribogojstvu i akvakulturi tro{arina iznosi 0,00 kuna.

3 Kerozin – petrolej iz tarifnih oznaka KN 2710 19 21 i 2710 19 253.1 za pogon 1000 litara pri osnovnim uvjetima


2.660,00 kn/1000 l

3.2 za grijanje 1000 litara pri osnovnim uvjetima temperature energenta od +15 stupnjeva C

1.752,00 kn/1000 l

4. UNP – ukapljeni naftni plin iz tarifnih oznaka KN 2711 12 11 do 2711 19 004.1 za pogon 1000 kilograma neto mase 100,00 kn/1000 kg


R.br. Tro{arinski proizvod Tro{arinska osnovica Visina tro{arine4.2 za grijanje 1000 kilograma neto mase 100,00 kn/1000 kg5. Te{ko loìvo ulje iz tarifnih

oznaka KN 2710 19 61 do 2710 19 69

1000 kilograma neto mase 160,00 kn/1000 kg

6. Prirodni plin iz tarifnih oznaka KN 2711 11 00, 2711 21 00 i plinovi iz tarifne oznake KN 2711 29 00

6.1 za pogon energije mjerena u Megawat satima 0,00 kn/MWh6.2 za grijanje za poslovnu uporabu energije mjerena u Megawat satima 4,05 kn/MWh6.3 za grijanje za neposlovnu upo-

rabuenergije mjerena u Megawat satima 8,10 kn/MWh

7. Ugljen i koks iz tarifnih oznaka KN 2701, 2702 i 27047.1 za poslovnu uporabu Gj bruto toplinske vrijednosti 2,30 kn/Gj 7.2 za neposlovnu uporabu Gj bruto toplinske vrijednosti 2,30 kn/Gj8. Elektri~na energija iz tarifne oznake KN 27168.1 za poslovnu uporabu energije mjerena u Megawat satima 3,75 kn/MWh8.2 za neposlovnu uporabu energije mjerena u Megawat satima 7,50 kn/ MWh9. Biogoriva – ~ista 1000 litara pri osnovnim uvjetima


0,00 kn

i Za energente kojima je dodano biogorivo korisnik ima pravo na povrat ili na umanje-nje od pla}anja tro{arine razmjerno udjelu dodanog biogoriva, odnosno proizvoda, ali najvi{e do 5%.

Tro{arina se pla}a prema namjeni kori{tenja i prema propisanom iznosu za jednakovrijedno pogonsko gorivo, odnosno kao gorivo za grijanje (vidi tabli-cu) na energente obuhva}ene tarifnim oznakama KN 2707, KN 2708, KN 2709, KN 2712, KN 2713, KN 2714, KN 2715, KN 2901, KN 2902, KN 3403, KN 3811, KN 3817 KN 1507 do 1518 KN, na proizvode obuhva}ene tarifnom oznakom KN 2905 11 00 koji nisu sinteti~kog podrijetla i na proizvode obu-hva}ene tarifnom oznakom KN 3824 90 99.

Tro{arina se pla}a prema namjeni kori{tenja prema iznosima propisanim za jednakovrijedno pogonsko gorivo na ostale proizvode koji su namijenjeni za uporabu, ponu|eni na prodaju ili se koriste kao pogonsko gorivo.

Na ostale ugljikovodike koji su namijenjeni za uporabu, ponu|eni na prodaju ili se koriste za grijanje, osim treseta ili biomase, tro{arina se pla}a prema namjeni kori{tenja i prema stopi propisanoj za jednakovrijedno gorivo za grijanje.

Na aditive i punila koji su dodani energentu tro{arina se pla}a prema istom iznosu propisanom za energent kojemu su dodani.

i Odredbe {to se odnose na proizvodnju, skladi{tenje, preradu, kretanje proizvoda u sustavu odgode pla}anja tro{arine, nadzor te izvje{}ivanje primjenjuju se samo na energente obuhva}ene sljede}im tarifnim oznakama:

1. KN 2707 10, 2707 20, 2707 30 i 2707 50,


2. KN 2710 11 do 2710 19 69, 3. KN 2710 11 21, 2710 11 25 i 2710 19 29 ako su u komercijalnom prijevozu u

rasutom stanju, 4. KN 2711 osim 2711 11, 2711 21 i 2711 29, 5. KN 2901 10, 6. KN 2902 20, 2902 30, 2902 41, 2902 42, 2902 43 i 2902 44, 7. KN 3811 11 10, 3811 11 90, 3811 19 00 i 3811 90 00. Za nabrojane energente koji se ne koriste kao pogonsko gorivo ili gorivo za grijanje

tro{arinski obveznici ne podnose mjese~no izvje{}e, ali su du`ni nadle`nom carin-skom uredu do 20. dana u mjesecu za protekli mjesec dostaviti specifikaciju tih ener-genata. Energenti koji se ne koriste kao pogonsko gorivo ili gorivo za grijanje pu{taju se u potro{nju uz izjavu o namjeni kori{tenja temeljem koje ne podlijeù obvezi obra-~unavanja tro{arine.

i Odredbe o odgovaraju}em nadzoru kretanja odnosi se i na energente iz tarifnih ozna-ka KN 2710 19 91 i 2710 19 99 (ulja za podmazivanje ili lubrikanti obuhva}eni ~lan-kom 83. stavkom 2. to~kom 1. Zakona)

i Nadzor, proizvodnja, prerada, skladi{tenje, kretanje i izvje{}ivanje primjenjuju se i na sve energente iz ~lanka 83. stavka 3. Zakona o tro{arinama.

Mjerenje energenata

Ulazne i izlazne koli~ine energenata tro{arinski obveznici moraju mjeriti zako-nitim mjerilima koje propisuje i ovjerava tijelo nadle`no za mjeriteljstvo, do-datno plombiranim od nadle`nog carinskog ureda. Dodatno plombiranje od nadle`nog carinskog ureda ne odnosi se na plinomjere. Carinski ured nadle-àn prema lokaciji tro{arinskog skladi{ta osim dodatnog plombiranja zakoni-tih mjerila, plombira i prate}e cjevovode, armature, komandne razvodne or-mari}e, osigura~e i drugo {to je u vezi s mjerenjem otpremljenih koli~ina ener-genata, osim prirodnog plina.

Popravak, zamjena, ovjeravanje i druge radnje koje zahtijevaju skidanje ili stav-ljanje carinske plombe na spomenuta mjerila obavlja se uz nazo~nost ovla{te-nog carinskog slu`benika nadle`nog carinskog ureda, uz sastavljanje zapisnika.

Ozna~avanje i kori{tenje ozna~enih plinskih uljaPlinska ulja obuhva}ena tarifnim oznakama KN 2710 19 41, 2710 19 45 i 2710 19 49 {to se koriste kao gorivo za namjenu grijanja i namjene korisnika prava u poljopri-vredi, ribolovu, ribogojstvu, akvakulturi i plovidbi prije isporuke iz tro{arinskog skla-di{ta moraju biti ozna~ena propisanim indikatorom i obojena crvenom, odnosno plavom bojom.Plinska ulja koja se uvoze, te se provodi carinski postupak pu{tanja robe u slobodan promet na teritoriju RH, odnosno koja se uvoze i provodi se carinski postupak pu{ta-nja robe u slobodan promet u drugoj dràvi ~lanici te se u sustavu odgode otprema-ju na teritorij RH smatrat }e se propisno ozna~ena ako ih prati potvrda inozemnog dobavlja~a o vrsti i koli~ini tvari za ozna~avanje, ovjerena od strane nadle`nog tijela da su bila ozna~ena u tre}oj dràvi, a kojom se dokazuje da je plinsko ulje propisno


ozna~eno. Ako se prilikom uvoza ne priloì potvrda, ili se na neki drugi na~in ne dokaè da su plinska ulja propisno ozna~ena, ista }e se smatrati neozna~enima.

i Ozna~eno plinsko ulje mora biti skladi{teno na na~in kojim se osigurava da drugi proizvodi ne utje~u na neutraliziranje sredstava za ozna~avanje.

i Ozna~avanje plinskog ulja obavlja se samo u tro{arinskom skladi{tu ovla{tenog drà-telja tro{arinskog skladi{ta kojemu je u odobrenju za ovla{tenog dràtelja tro{arin-skog skladi{ta i za tro{arinsko skladi{te odobreno i ozna~avanje plinskog ulja te koji u svom tro{arinskom skladi{tu ima postrojenja prikladna za doziranje, mije{anje ili sli~-na postrojenja uz ~iju pomo} se moè osigurati propisano ozna~avanje.

U slu~ajevima kada plinska ulja nisu propisno ozna~ena ili kada postrojenja ne osiguravaju propisano ozna~avanje nadle`ni carinski ured }e ukinuti odobre-nu radnju ozna~avanja plinskog ulja.

Ozna~ena plinska ulja za namjenu grijanja smiju se koristiti samo za tu svrhu i ne mogu se koristiti za pogon motornih vozila, plovnih objekata, plovila ili drugih mo-tora i strojeva, i ne smiju se utakati u spremnike motornih vozila, plovnih objekata, plovila ili drugih motora i strojeva niti se u spremniku smiju posjedovati.Tro{arinski obveznici i druge pravne i fizi~ke osobe koje prodaju ozna~ena plinska ulja za namjenu grijanja obvezni su carinskom uredu nadle`nom prema svom sjedi{tu, odnosno prebivali{tu podnijeti prijavu za posebno utvr|eno skladi{te za prodaju ozna~enih plinskih ulja za namjenu grijanja najkasnije 8 dana prije po~etka obavlja-nja prodaje. Te su osobe du`ne voditi evidenciju o kupcima i prodanim koli~inama u elektroni~kom obliku na Obrascu EKO-PG.Plinska ulja obojena plavom bojom smiju koristiti korisnici prava za pogon poljopri-vrednih strojeva poljoprivrednih gospodarstava i za rad pogonskih i pomo}nih moto-ra ribarskih plovila kojima se obavlja gospodarski ribolov, za rad pogonskih i pomo}-nih motora plovila i strojeva u ribogojstvu i akvakulturi, te korisnici prava u plovidbi.

Stavljanje u promet ozna~enih plinskih uljaProdaja ozna~enih plinskih ulja za namjenu grijanja moè se obavljati samo iz posebno utvr|enih skladi{ta koja se moraju prijaviti nadle`nom carinskom uredu. Prodaja ozna-~enih plinskih ulja za namjenu grijanja ne smije se obavljati izravnim utakanjem u spremnike goriva motornih vozila, plovnih objekata, plovila, drugih motora ili strojeva.Prodaja ozna~enog plinskog ulja za namjene korisnika prava u poljoprivredi, ribolo-vu, ribogojstvu, akvakulturi i plovidbi obavlja se uz karticu goriva. Ako se pri nadzoru motornih vozila, plovnih objekata, plovila, drugih motora ili stro-jeva utvrdi da se ozna~ena plinska ulja koriste u druge svrhe osim u propisane svrhe vlasniku motornog vozila, plovnog objekta, plovila, drugog motora ili stroja tro{arina se obra~unava na koli~ine koje odgovaraju obujmu spremnika pogonskog goriva.Ako se pri nadzoru, temeljem knjigovodstvenih i drugih isprava ili na drugi na~in, utvrdi da se energenti na koje je visina tro{arine snièna ili energenti za koje nije pla}ena tro{arina ili je primijenjeno oslobo|enje od pla}anja tro{arine kupuju, prevo-ze, prera|uju, posjeduju, drè ili prodaju suprotno zakonskim odredbama osobi koja je nezakonito postupala tro{arina se obra~unava na one koli~ine za koje se utvrdi da


su bile predmet nezakonitog postupanja. Tro{arina se obra~unava prema najvi{em vaè}em iznosu tro{arine propisanom za jednakovrijedno pogonsko gorivo ovisno o vrsti energenta koji je predmet nezakonitog postupanja.

i Kad se ta koli~ina ne moè utvrditi na temelju poslovnih knjiga i evidencija Carinska uprava procjenom utvr|uje koli~inu energenta koji je bio predmet nezakonitog po-stupanja.

i Ako postoji opasnost da }e se raspolaganjem imovinom, dogovorom s tre}im osoba-ma ili na drugi na~in sprije~iti ili znatno oteàti izvr{enje naplate tro{arine, odnosno ako iz drugih okolnosti proizlazi da bi naplata tro{arine mogla biti neizvjesna, carinski ured moè, radi osiguranja naplate i ako je to razmjerno svrsi koja se èli posti}i, poduzeti sve mjere, uklju~uju}i i oduzimanje i prodaju motornih vozila, plovnih obje-kata, plovila, drugih motora ili strojeva koji su bili predmet nadzora.

i Osobi koja je nezakonito postupala nalaè se da u roku od pet dana od dana kada je proveden nadzor ili u duljem roku koji odredi slu`bena osoba ovisno o okolnostima slu~aja izvr{i istakanje energenta koji je predmet nezakonitog postupanja i ~i{}enje spremnika pogonskog goriva te da o tome dostavi pisani dokaz nadle`noj ustrojstve-noj jedinici Carinske uprave. Tro{kove istakanja energenta i ~i{}enje spremnika pogon-skog goriva snosi osoba koja je nezakonito postupala.

Kori{tenje plinskih ulja za namjene u poljoprivredi, ribolovu, ribogojstvu, akvakulturi i plovidbi1. Korisnici prava na potro{nju za namjene u poljoprivredi su poljoprivredna gospodar-

stva upisana u odgovaraju}i upisnik poljoprivrednih gospodarstava pri ministarstvu nadle`nom za poljoprivredu, a koji su definirani sukladno posebnim propisima.

2. Korisnici prava na potro{nju plinskog ulja za namjene u ribogojstvu i akvakulturi te za namjenu ribolova su fizi~ke i pravne osobe koje posjeduju povlasticu suklad-no posebnim propisima.

3. Korisnici prava na potro{nju energenata koji se koriste kao pogonsko gorivo za plovidbu su fizi~ke i pravne osobe upisane u odgovaraju}i upisnik, odnosno o~e-vidnik kao vlasnici, brodari ili korisnici leasinga plovnih objekata ili plovila suklad-no posebnom propisu.

i Korisnici prava iz to~ki 1., 2. i 3. ostvaruju to pravo prema posebnim propisima teme-ljem odobrenja i kartice goriva izdane od strane nadle`nog tijela za poslove poljopri-vrede i ribarstva, odnosno nadle`nog tijela za poslove prometa. Kartica goriva smatra se javnom ispravom. Ti korisnici prava plinsko ulje koriste za pogon poljoprivrednih strojeva poljoprivrednih gospodarstava i za rad pogonskih i pomo}nih motora ribar-skih plovila kojima se obavlja gospodarski ribolov te za rad pogonskih i pomo}nih motora plovila i strojeva u ribogojstvu i akvakulturi.

i Tro{arinski obveznici i druge pravne ili fizi~ke osobe koje korisnicima prava iz to~ki 1., 2. i 3. prodaju plinsko ulje du`ni su ispuniti uvjete za elektroni~ku razmjenu podataka iz centralne baze podataka o tim korisnicima, a prodaju obavljati samo uz predo~enje kartice goriva.


Kori{tenje energenata kao pogonskog goriva u zra~nom prometuOslobo|enje od pla}anja tro{arine na energente koji se koriste kao pogonsko gorivo u zra~nom prometu ostvaruje se:

1. izravnim oslobo|enjem neposrednom otpremom energenta iz tro{arinskog skladi{ta ovla{tenog dràtelja tro{arinskog skladi{ta u zrakoplov kojim se obavlja komercijalna operacija u zra~nom prometu.

2. iznimno, povratom pla}ene tro{arine temeljem zahtjeva koji se podnosi carin-skom uredu nadle`nom prema sjedi{tu, odnosno prebivali{tu operatora zra-koplova na za to propisanom obrascu, a podnosi se odvojeno za svako ~etve-romjese~no razdoblje u kalendarskoj godini. Pravo na povrat pla}ene tro{ari-ne imaju isklju~ivo operatori zrakoplova koji su upisani u registar korisnika prava na povrat pla}ene tro{arine na energente u komercijalnom zra~nom prometu i to za razdoblje po~ev{i od dana upisa u registar korisnika povrata.

Kori{tenje plinskih ulja za pogon strojeva za pripremu povr{ina u razmini-ranjuPravo na povrat tro{arine pla}ene za utro{eno plinsko ulje za pogon strojeva za pri-premu povr{ina u razminiranju mogu ostvariti pravne osobe i obrtnici koji posjeduju rje{enje Ministarstva unutarnjih poslova o odobrenju za obavljanje poslova strojne pripreme povr{ina u razminiranju, koriste plinsko ulje za pogon strojeva te obavljaju poslove strojne pripreme minski sumnjivog podru~ja na teritoriju Republike Hrvatske, a koje su upisane u registar korisnika prava na povrat tro{arine na plinsko ulje utro-{eno za strojnu pripremu povr{ina u razminiranja i to za razdoblje po~ev{i od dana upisa u registarKorisnici prava mogu biti izvoditelj i podizvoditelj poslova strojne pripreme povr{ine iz ugovora o razminiranju te izvoditelj i podizvoditelj iz ugovora o strojnoj pripremi povr{ina za potrebe tehni~kog izvida.Pravo na povrat pla}ene tro{arine odnosi se isklju~ivo na strojeve za pripremu povr-{ina u razminiranju koji su namjenski izra|eni za poslove strojne pripreme povr{ina u razminiranju i za koje je izdana ocjena sukladnosti u skladu s propisima kojima se ure|uju tehni~ki zahtjevi za proizvode i ocjenjivanje sukladnosti.

i Prijava za upis u registar korisnika prava podnosi se carinskom uredu nadle`nom prema sjedi{tu odnosno prebivali{tu osobe koji zahtijeva povrat tro{arine, a podnosi se za svaku kalendarsku godinu. Uz prijavu za upis prilaè se preslika vaè}eg rje{enja Ministarstva unutarnjih poslova o odobrenju za obavljanje poslova strojne pripreme povr{ina u razminiranju.

i Korisnici prava podnose zahtjev za povrat pla}ene tro{arine nadle`nom carinskom uredu nakon izdavanja potvrde o isklju~enju podru~ja i/ili gra|evine iz MSP-a (minski sumnjivo podru~je), a najkasnije do kraja prvog kvartala kalendarske godine koja sli-jedi godinu u kojoj je izdana potvrda o isklju~enju podru~ja i/ili gra|evine iz MSP-a.


NASTANAK OBVEZE OBRAČUNAVANJA I PLAĆANJA TROŠARINEObveza obra~unavanja i pla}anja tro{arine u redovitom postupku:A) Obveza obra~unavanja tro{arine nastaje pu{tanjem tro{arinskih

proizvoda u potro{nju na teritoriju Republike Hrvatske, osim ako Zakonom o tro{arinama nije druk~ije propisano, i to:1. u trenutku otpu{tanja tro{arinskih proizvoda iz sustava odgode pla}anja tro-

{arine, {to podrazumijeva potro{nju tro{arinskih proizvoda za vlastite potrebe unutar tro{arinskog skladi{ta, kad registrirani primatelj primi tro{arinske proi-zvode u sustavu odgode pla}anja tro{arine, otpremu tro{arinskih proizvoda iz tro{arinskog skladi{ta osobi koja nije ovla{tena primati tro{arinske proizvode u sustavu odgode, zaprimanje tro{arinskih proizvoda u mjesto direktne ispo-ruke, te u slu~aju prekida kretanja,

2. u trenutku proizvodnje tro{arinskih proizvoda izvan sustava odgode, izuzev kod duhanskih prera|evina i energenata,

3. drànjem tro{arinskih proizvoda izvan sustava odgode pla}anja tro{arine za koje tro{arina nije obra~unata i pla}ena sukladno odredbama Zakona o tro{a-rinama,

4. kad se utvrdi gubitak ili manjak tro{arinskih proizvoda koji se dogodio na te-ritoriju Republike Hrvatske ili koji je otkriven na teritoriju Republike Hrvatske, a za koji nije mogu}e utvrditi gdje se dogodio,

i Pu{tanjem u potro{nju ne smatra se potpuno uni{tenje ili nepovratni gubitak tro{a-rinskih proizvoda nastao za vrijeme odgode pla}anja tro{arine:

– za koji se dokaè da se moè pripisati nepredvi|enim slu~ajevima ili vi{oj sili, odno-sno da je neodvojivo povezan sa svojstvima proizvoda nastao tijekom proizvodnje, skladi{tenja i prijevoza tro{arinskih proizvoda, ili

– koji je potvr|en od strane nadle`nog tijela dràve ~lanice. Proizvodi se smatraju potpuno uni{tenim ili nepovratno izgubljenim kada ih vi{e nije

mogu}e koristiti kao tro{arinske proizvode.

5. u trenutku isporuke duhanskih prera|evina iz tro{arinskog skladi{ta drugom ovla{tenom dràtelju tro{arinskog skladi{ta na teritoriju Republike Hrvatske, osim ovla{tenom dràtelju tro{arinskog skladi{ta koji vr{i prodaju u izdvoje-nim prodajnim mjestima tro{arinskih skladi{ta u zra~nim lukama putnicima koji putuju u drugu dràvu ~lanicu, u tre}u dràvu ili tre}i teritorij, te ako se nadovezuje daljnji postupak u sustavu odgode pla}anja tro{arine otpremom u drugu dràvu ~lanicu, odnosno do mjesta na kojem duhanske prera|evine napu{taju teritorij Europske unije,

6. na dan prestanka vaènja odobrenja koje je izdao nadle`ni carinski ured za poslovanje s tro{arinskim proizvodima.

i Zakonom o tro{arinama propisana je obveza obra~unavanja i pla}anja razlike tro{ari-ne na cigarete pri svakom pove}anju visine tro{arine na cigarete i/ili kad se pove}a maloprodajna cijena i to na cigarete koje su ve} pu{tene u potro{nju i na zalihama u prometu na teritoriju RH, i to:


tro{arinskim obveznicima duhanskih prera|evina ovla{tenim dràteljima tro{arin-skih skladi{ta, uvoznicima, registriranim primateljima i povremeno registriranim pri-mateljima za cigarete koje su izvan prostora tro{arinskog skladi{ta, u skladi{tima ili drugim prostorima ovla{tenih distributera za veleprodaju cigareta s kojima imaju zaklju~ene ugovore o distribuciji i u skladi{tima ili drugim prostorima osoba s kojima su vlasni~ki i/ili upravlja~ki izravno povezani.

ostalim osobama iz ~lanka 21. stavka 2. to~ke 1. Zakona o tro{arinama (primjerice: kiosci, trgovine, ugostiteljski objekti i druga maloprodajna mjesta koje radi prodaje krajnjim potro{a~ima drè cigarete). U njihove ime i za njihov ra~un, tro{arinski obveznik duhanskih prera|evina moè popisati zalihe, o tome sastaviti zapisnik i obra~unati i platiti razliku tro{arine na cigarete.

Tro{arinski obveznici duhanskih prera|evina-cigareta i ostale osobe koje radi daljnje prodaje drè cigarete obvezni su popisati zalihe cigareta:

s po~etkom dana stupanja na snagu propisa kojim se pove}ava visina tro{arine na cigarete (npr.: propis je stupio na snagu 6. oùjka 2014 godine, {to zna~i da popis zaliha cigareta treba napraviti sa stanjem na po~etku 6. oùjka 2014. godine), i/ili

na kraju dana koji prethodi danu po~etka vaènja prijavljene ve}e maloprodajne cijene cigareta (npr.: po~etak vaènja ve}e maloprodajne cijene bio je 11. prosinca 2014. godine, {to zna~i da popis zaliha cigareta treba napraviti sa stanjem na kraju 10. prosinca 2014. godine), i

sastaviti zapisnik po svakoj marki cigareta, koli~ini i zadnje vaè}oj maloprodajnoj ci-jeni cigareta za koju se obra~unava razlika tro{arine sukladno vaè}oj visini tro{arine na cigarete i/ili zadnje vaè}oj maloprodajnoj cijeni cigareta. Zapisnik o popisu zaliha cigareta s obra~unom razlike tro{arine podnosi se na Obrascu Z-ORT kori{tenjem elek-troni~kog servisa Carinske uprave e-Carina, aplikativnog podsustava e-Tro{arine, i to najkasnije u roku 8 dana od dana popisa zaliha. Obra~unatu razliku tro{arine na utvr|ene zalihe cigareta pla}a se u roku 30 dana od dana popisa zaliha.

B) Obveza obra~unavanja tro{arine nastaje u trenutku kad primatelj u Re-publici Hrvatskoj radi obavljanja djelatnosti primi tro{arinske proizvode pu{tene u potro{nju u drugoj dràvi ~lanici

C) Obveza obra~unavanja tro{arine nastaje u trenutku kad tro{arinski pro-izvodi stignu na teritorij Republike Hrvatske kod prodaje na daljinu

Za tro{arinske proizvode ve} pu{tene u potro{nju u drugoj dràvi ~lanici koje u Repu-bliku Hrvatsku unosi fizi~ka osoba i ista ih sama prevozi za osobne potrebe u Repu-blici Hrvatskoj ne nastaje obveza pla}anja tro{arine. Smatra se da uneseni tro{arinski proizvodi nisu namijenjeni za komercijalne svrhe ako njihove koli~ine ne prelaze: 800 komada cigareta, 400 komada cigarilosa, 200 komada cigara, 1 kilogram duhana za pu{enje, 10 litara jakog alkoholnog pi}a, 20 litara me|uproizvoda, 90 litara vina, uklju~uju}i najvi{e 60 litara pjenu{avog vina, 110 litara piva.

i Obveza pla}anja tro{arine nastaje za nabavljene i u Republiku Hrvatsku unesene ener-gente koji su ve} bili pu{teni u potro{nju u drugoj dràvi ~lanici te ih na neuobi~ajen na~in prevozi fizi~ka osoba ili tko drugi u njezino ime. Neuobi~ajeni prijevoz zna~i svaki prijevoz energenata, osim prijevoza pogonskog goriva, u standardnim spremni-cima motornih vozila ili u prikladnim prenosivim kanistrima za rezervno gorivo zaprem-nine do 10 litara.


D) Pri uvozu tro{arinskih proizvoda na teritorij Republike Hrvatske obveza obra~unavanja tro{arine nastaje danom nastanka carinskog duga u skladu s carinskim propisima o obra~unu i naplati carinskog duga, osim u slu~ajevima kada je obra~unavanje tro{arine odgo|eno.

E) Obveza obra~unavanja i pla}anja tro{arine nastaje i kad:1. nadle`ni carinski ured proda ili ustupi oduzete tro{arinske proizvode, osim

kada ih proda ili ustupi ovla{tenom dràtelju tro{arinskog skladi{ta, odnosno oslobo|enom korisniku,

2. su tro{arinski proizvodi u postupku spajanja gospodarskih subjekata pu{teni u potro{nju, osim kada je kupac ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi{ta, odnos-no oslobo|eni korisnik,

3. se zavr{i postupak spajanja gospodarskih subjekata i kada su tro{arinski proi-zvodi otpremljeni novonastalom subjektu, osim kada je novonastali subjekt ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi{ta, odnosno oslobo|eni korisnik, ali naj-kasnije do 30. dana od dana upisa spajanja u sudski registar,

4. su tro{arinski proizvodi u postupku ste~aja pu{teni u potro{nju ili otpremljeni vjerovniku, osim kada je vjerovnik ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi{ta, od-nosno oslobo|eni korisnik.

F) Obveza obra~unavanja tro{arine na elektri~nu energiju za isporuke elektri~ne energije nastaje:

a) istekom obra~unskog razdoblja u kojemu su te isporuke obavljene

i Obra~unska razdoblja su od prvog do posljednjeg dana u mjesecu.i Mjerenje/utvr|ivanje isporu~enih koli~ina elektri~ne energije obavljaju operator prije-

nosnog sustava i operator distribucijskog sustava, te proizvo|a~ putem redovito ovje-ravanih brojila elektri~ne energije sukladno posebnim propisima.

Opskrbljiva~ elektri~nom energijom obra~unava tro{arinu na elektri~nu ener-giju prema izdanim ra~unima za izvr{ene isporuke u obra~unskomu razdo-blju, a temeljem podataka o stvarno isporu~enim koli~inama elektri~ne ener-gije krajnjem kupcu. Opskrbljiva~ elektri~nom energijom moè obra~unati tro{arinu na temelju podataka operatora prijenosnog sustava ili operatora distribucijskog sustava o procijenjenim isporu~enim mjese~nim koli~inama elektri~ne energije krajnjem kupcu prema prosje~noj mjese~noj potro{nji elek-tri~ne energije tog kupca iz odgovaraju}eg obra~unskog razdoblja prethodne godine, odnosno prema sporazumno utvr|enoj mjese~noj potro{nji elektri~ne energije s novim krajnjim kupcem.

Opskrbljiva~ elektri~nom energijom obvezan je najmanje jednom {estomjese~no izradi-ti kona~an obra~un tro{arine za mjesece za koje je tro{arina utvr|ena prema procije-njenim mjese~nim koli~inama elektri~ne energije, i to u mjese~nom obra~unu tro{arine za mjesec u kojem je utvr|ena stvarno isporu~ena koli~ina elektri~ne energije. b) pri unosu elektri~ne energije za vlastite potrebe ili kori{tenju elek-

tri~ne energije za vlastite potrebe od strane proizvo|a~a – istekom obra~unskog razdoblja u kojemu su te isporuke obavljene


c) pri uvozu elektri~nu energiju – u skladu s carinskim propisima o obra~u-nu i naplati carinskog duga.

G) Obveza obra~unavanja tro{arine na prirodni plin nastaje: a) za isporuke prirodnog plina istekom obra~unskog razdoblja u koje-

mu su isporuke obavljene,

i Obra~unska razdoblja su od prvog do posljednjeg dana u mjesecu.i Mjerenje/utvr|ivanje isporu~enih koli~ina prirodnog plina obavljaju operator trans-

portnog sustava i operator distribucijskog sustava, te proizvo|a~ plina.

Opskrbljiva~ plinom obra~unava tro{arinu na prirodni plin prema izdanim ra-~unima za izvr{ene mjese~ne isporuke u razdoblju oporezivanja , a temeljem podataka o stvarno isporu~enim koli~inama prirodnog plina krajnjem kupcu. Opskrbljiva~ plinom moè obra~unati tro{arinu na temelju podataka operato-ra transportnog sustava ili operatora distribucijskog sustava o procijenjenim isporu~enim mjese~nim koli~inama prirodnog plina krajnjem kupcu prema prosje~noj mjese~noj potro{nji prirodnog plina tog kupca iz odgovaraju}eg obra~unskog razdoblja prethodne godine, odnosno prema sporazumno utvr-|enoj mjese~noj potro{nji plina s novim krajnjim kupcem. Opskrbljiva~ plinom obvezan je najmanje jednom {estomjese~no izraditi kona~an obra~un tro{ari-ne za mjesece za koje je tro{arina utvr|ena prema procijenjenim mjese~nim koli~inama prirodnog plina, i to u mjese~nom obra~unu tro{arine za mjesec u kojem je utvr|ena stvarno isporu~ena koli~ina prirodnog plina.

b) pri unosu prirodnog plina za vlastite potrebe ili kori{tenju prirod-nog plina za vlastite potrebe od strane proizvo|a~a – istekom obra-~unskog razdoblja u kojemu su te isporuke obavljene,

c) pri uvozu prirodnog plina – u skladu s carinskim propisima o obra~unu i naplati carinskog duga.

H) Obveza obra~unavanja tro{arine za kruta goriva nastaje kad isporu~itelj isporu~i kruta goriva krajnjem potro{a~u prema izdanim ra~unima ili kad ih koristi za svoju kona~nu potro{nju (istekom obra~unskog razdoblja u kojemu su te isporuke obavljene) i kad krajnji potro{a~ kruta goriva za svo-ju kona~nu potro{nju unosi ili uvozi (istekom obra~unskog razdoblja u koje-mu su te isporuke obavljene ili u skladu s carinskim propisima).

i Obra~unska razdoblja su od prvog do posljednjeg dana u mjesecu.

I) Obveza obra~una i pla}anja tro{arine kod nepravilnostiObveza obra~unavanja i pla}anja tro{arine nastaje i kada se utvrdi da su tro{arinski proizvodi:

1. nezakonito proizvedeni, otpremljeni, primljeni, uvezeni, uneseni, kupljeni, prodani, dràni, prevezeni, uporabljeni ili potro{eni, odnosno nezakonito pu-{teni u potro{nju,


i Za tro{arinske proizvode za koje po{iljatelj nije primio potvrdu primitka carinski ured nad-leàn prema sjedi{tu po{iljatelja utvr|uje obvezu obra~unavanja i pla}anja tro{arine.

Ako je tijekom kretanja tro{arinskih proizvoda u sustavu odgode pla}anja tro{arine izme|u dràva ~lanica do{lo do nepravilnosti zbog kojih treba obra~unati tro{arinu u Republici Hrvatskoj, tro{arina se obra~unava kad je:

1. do nepravilnosti do{lo na teritoriju Republike Hrvatske,2. nepravilnost otkrivena u Republici Hrvatskoj, a nije mogu}e utvrditi u kojoj

dràvi ~lanici je do te nepravilnosti do{lo,

i Ako se tro{arina obra~unava u skladu s to~kom 1. ili 2. nadle`no tijelo u Republici Hrvatskoj o tome obavje{tava nadle`no tijelo dràve ~lanice iz koje je po{iljka tro{a-rinskih proizvoda otpremljena.

2. otpremljeni ili kori{teni od strane oslobo|enog korisnika u svrhe za koje nije dobio odobrenje.

3. po{iljka otpremljena u drugu dràvu ~lanicu iz Republike Hrvatske, a nije do{la u mjesto odredi{ta i tijekom kretanja nije otkrivena nikakva nepravilnost, osim ako po{iljatelj u roku od ~etiri mjeseca od po~etka kretanja tro{arinskih proizvoda u sustavu odgode pla}anja tro{arine nadle`nom carinskom uredu podnese dokaz o pravilnom zavr{etku kretanja ili dokaz o mjestu gdje je do{lo do nepravilnosti.

i Ako treba obra~unati tro{arinu prema to~ki 3., a instrument osiguranja pla}anja tro{a-rine je poloèn, osoba koja je poloìla instrument osiguranja pla}anja tro{arine koja nije bila ili nije mogla biti informirana da tro{arinski proizvodi nisu do{li na mjesto odredi{ta moè u roku mjesec dana od dana obavijesti nadle`nog carinskog ureda podnijeti do-kaz o pravilnom zavr{etku kretanja ili dokaz o mjestu gdje je do{lo do nepravilnosti.

i Nadle`ni carinski ured otpu{ta pla}anje tro{arine, odnosno vra}a pla}enu tro{arinu u Republici Hrvatskoj koja je bila pla}ena u skladu s to~kama 2. i 3. ako po{iljatelj, od-nosno obveznik pla}anja tro{arine ili druga osoba za njegov ra~un u roku tri godine od po~etka kretanja carinskom tijelu podnese dokaze da je tro{arina pla}ena u dràvi ~lanici u kojoj je stvarno do{lo do nepravilnosti. Nadle`ni carinski ured vra}a iznos stvarno pla}ene tro{arine u Republici Hrvatskoj.

Obveza obra~una tro{arine nastaje u trenutku otpreme prema tro{arinskoj osnovici i stopama, odnosno u iznosima koji su na snazi na dan otpreme.

i Obveza obra~unavanja i pla}anja tro{arine nastaje i kad se utvrde nepravilnosti u vezi s kretanjem tro{arinskih proizvoda koje predstavljaju zlouporabu prava u kretanju tro{arinskih proizvoda. Tro{arinski obveznik duàn je platiti obra~unatu tro{arinu u roku 10 dana od dana dostave rje{enja. @alba izjavljena protiv rje{enja ne odga|a iz-vr{enje rje{enja.

i Ako je tro{arinski dug nastao zbog nezakonitog postupanja s tro{arinskim proizvodi-ma u prometu na teritoriju RH obvezu obra~unavanja i pla}anja tro{arine osoba koji nije upisana u registar tro{arinskih obveznika moè izvr{iti podno{enjem obrasca tro-{arinske obra~unske prijave i pla}anjem du`nog iznosa tro{arine u roku 5 dana od dana kad je proveden nadzor u kojem je utvr|eno da se tro{arinski proizvodi nalaze u okolnostima koje uvjetuju nastanak tro{arinskog duga.


Ako je tijekom kretanja tro{arinskih proizvoda pu{tenih u potro{nju izme|u dràva ~lanica do{lo do nepravilnosti zbog kojih treba obra~unati tro{arinu u Republici Hr-vatskoj, tro{arina se obra~unava kad je:

1. do nepravilnosti do{lo na teritoriju Republike Hrvatske;2. nepravilnost otkrivena u Republici Hrvatskoj, a nije mogu}e utvrditi u kojoj dr-

àvi ~lanici je do te nepravilnosti do{lo. Ako je prije isteka roka od tri godine od dana kada su tro{arinski proizvodi kupljeni utvr|eno da je do nepravilnosti stvarno do{lo u drugoj dràvi ~lanici, u toj }e se dràvi izvr{iti obra~un tro{arine.

i Nadle`ni carinski ured }e na zahtjev otpustiti pla}anje tro{arine, odnosno vratiti tro-{arinu pla}enu na tro{arinske proizvode pu{tene u potro{nju u Republici Hrvatskoj kada je tro{arina pla}ena u dràvi ~lanici u kojoj je do nepravilnosti stvarno do{lo ili u kojoj je nepravilnost otkrivena.

OBVEZNIK OBRAČUNAVANJA I PLAĆANJA TROŠARINE Tro{arinski obveznik sam obra~unava i pla}a tro{arinu sukladno propisanim tro{arin-skim osnovicama i stopama, odnosno u iznosima koji su na snazi na dan nastanka obveze obra~unavanja tro{arine. U slu~aju prestanka vaènja tro{arinskog odobrenja, osim u slu~ajevima ste~aja, likvida-cije ili spajanja gospodarskih subjekata, za tro{arinske proizvode koji su na zalihi ovla{te-ni dràtelj tro{arinskog skladi{ta dostavlja dnevni obra~un tro{arine i mjese~no izvje{}e te tro{arinu mora platiti u roku 30 dana, ra~unaju}i od dana prestanka vaènja odobrenja.

i U slu~aju ste~aja, likvidacije ili spajanja gospodarskih subjekata za tro{arinske proizvo-de koji su na zalihi u skladi{tima na dan zavr{etka postupka tro{arina se pla}a u roku od 30 dana od zavr{etka postupka, odnosno otpreme vjerovniku.

U slu~aju prestanka vaènja odobrenja oslobo|enog korisnika, osim u slu~ajevima ste~aja, likvidacije ili spajanja gospodarskih subjekata, za tro{arinske proizvode koji su na zalihi u pogonu oslobo|enog korisnika, oslobo|eni korisnik tro{arinu mora platiti u roku 30 dana ra~unaju}i od dana prestanka vaènja odobrenja.Tro{arinski obveznik mora obra~unatu tro{arinu iskazati u dnevnom obra~unu tro{arine koji dostavlja dva puta mjese~no carinskom uredu nadle`nom prema svo-me sjedi{tu, odnosno prebivali{tu, i to za razdoblje od 1. do 15. dana u mjesecu do 20. dana u istom mjesecu, a za razdoblje od 16. do zadnjeg dana u mjesecu do 8. dana sljede}eg mjeseca. Obra~unatu tro{arinu mora platiti u roku 30 dana od dana nastanka obveze obra~unavanja tro{arine, osim ako Zakonom o tro{arinama nije druk~ije propisano.Tro{arinski obveznik duhanskih prera|evina i povremeno registrirani prima-telj du`ni su obra~unatu tro{arinu iskazati u dnevnom obra~unu tro{arine, te ga dosta-viti carinskom uredu nadle`nom prema svome sjedi{tu, odnosno prebivali{tu, sljede}eg radnog dana od dana nastanka obveze obra~unavanja tro{arine. Obra~unatu tro{arinu moraju platiti u roku 30 dana od dana nastanka obveze obra~unavanja tro{arine.


i Dnevne obra~une tro{arine ne dostavljaju tro{arinski obveznici za razdoblje u kojem nije nastala obveza obra~unavanja tro{arine ili je tro{arina nula kuna.

i Ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi{ta koji ima vi{e od jednog tro{arinskog skladi{ta dostavlja zbirni dnevni obra~un tro{arine i zbirno mjese~no izvje{}e, pod uvjetom da u svom knjigovodstvu vodi posebne evidencije o obra~unatoj tro{arini za svako tro{a-rinsko skladi{te.

Tro{arinski obveznik mora iskazati podatke o stanju zaliha, primljenim, unesenim, proizvedenim, otpremljenim i uvezenim tro{arinskim proizvodima te podatke o obra-~unatoj tro{arini u mjese~nom izvje{}u koje mora dostaviti nadle`nom carinskom uredu do 20. dana u mjesecu za protekli mjesec, osim ako nije druk~ije propisano. Mjese~na izvje{}a se podnose kori{tenjem elektroni~kog servisa Carinske uprave e-Carina, aplikativnog podsustava e-Tro{arine.Ako obveza obra~una tro{arine na duhanske prera|evine ozna~ene duhanskim mar-kicama nije nastala u trenutku isporuke duhanskih prera|evina iz tro{arinskog skla-di{ta drugom ovla{tenom dràtelju tro{arinskog skladi{ta na teritoriju Republike Hr-vatske, osim ovla{tenom dràtelju tro{arinskog skladi{ta koji obavlja prodaju u izdvo-jenim prodajnim mjestima tro{arinskih skladi{ta u zra~nim lukama putnicima koji putuju u drugu dràvu ~lanicu, u tre}u dràvu ili tre}i teritorij, te ako se nadovezuje daljnji postupak u sustavu odgode pla}anja tro{arine otpremom u drugu dràvu ~lanicu, odnosno do mjesta na kojem duhanske prera|evine napu{taju teritorij Eu-ropske unije, ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi{ta tro{arinu na duhanske prera|e-vine ozna~ene duhanskim markicama mora platiti najkasnije u roku 90 dana od dana preuzimanja duhanskih markica.

Obveznik tro{arine na elektri~nu energiju iz tarifne oznake KN 2716:1. opskrbljiva~ elektri~nom energijom kad elektri~nu energiju isporu~i krajnjem

kupcu u Republici Hrvatskoj duàn je tro{arinu obra~unati i platiti do zadnjeg dana u teku}em mjesecu po isteku obra~unskog razdoblja,

2. proizvo|a~ kad proizvedenu elektri~nu energiju koristi za vlastite potrebe – isto kao i pod to~kom 1.,

3. opskrbljiva~ kad uvozi elektri~nu energiju za vlastite potrebe – u skladu s ca-rinskim propisima o obra~unu i naplati carinskog duga,

4. opskrbljiva~ kad unosi elektri~nu energiju za vlastite potrebe – isto kao i pod to~kom 1.

Obveznik tro{arine za prirodni plin iz tarifne oznake KN 2711 11, 2711 21 i 2711 29:

1. opskrbljiva~ plinom kad prirodni plin isporu~i krajnjem kupcu u Republici Hr-vatskoj duàn je tro{arinu obra~unati i platiti do zadnjeg dana u teku}em mjesecu po isteku obra~unskog razdoblja

2. proizvo|a~ kad proizvedeni prirodni plin koristi za vlastite potrebe – isto kao i pod to~kom 1.

3. opskrbljiva~ kad uvozi prirodni plin za vlastite potrebe – u skladu s carinskim propisima o obra~unu i naplati carinskog duga

4. opskrbljiva~ kad unosi prirodni plin za vlastite potrebe (isto kao i pod to~kom 1).


Obveznik tro{arine na kruta goriva iz tarifnih oznaka KN 2701, 2702 i 2704:1. isporu~itelj kad isporu~i kruta goriva krajnjem potro{a~u u Republici Hrvat-

skoj, odnosno kad kruta goriva koristi za svoju kona~nu potro{nju duàn je tro{arinu obra~unati i platiti do zadnjeg dana u teku}em mjesecu po isteku obra~unskog razdoblja,

2. krajnji potro{a~ kad uvozi kruta goriva za svoju kona~nu potro{nju – u skladu s carinskim propisima o obra~unu i naplati carinskog duga.

3. krajnji potro{a~ kad unosi kruta goriva za svoju kona~nu potro{nju (isto kao pod to~kom 1).

i NAPOMENA: obveza obra~una i pla}anja tro{arine ne nastaje ako pravna ili fizi~ka osoba koja je nabavila kruto gorivo s pla}enom tro{arinom isto isporu~i drugoj pravnoj ili fizi~koj osobi.

Mali proizvo|a~ jakog alkoholnog pi}a duàn je tro{arinu obra~unavati tijekom obra~unskog razdoblja (od 1. sije~nja do 31. prosinca) i platiti je do 31. sije~nja te-ku}e godine za proteklu godinu.Pri uvozu tro{arinskih proizvoda tro{arina se pla}a u skladu s carinskim propisi-ma, osim kada se pla}anje tro{arine odga|a ili je druk~ije propisano.

i Tro{arinski obveznik uvoznik tro{arinskih proizvoda podnosi samo mjese~no izvje{}e, i to za mjesec kada je ostvario uvoz.

SUSTAV ODGODE PLAĆANJA TROŠARINE Pla}anje tro{arine se odga|a ako se tro{arinski proizvodi primaju, proizvode i/ili skla-di{te u tro{arinskom skladi{tu, ako se smje{taju u pogon oslobo|enog korisnika i koriste u svrhe za koje je dobio odobrenje, ili se u sustavu odgode otpremaju u skla-du s uvjetima propisanim Zakonom o tro{arinama.Pla}anje tro{arine odga|a se za tro{arinske proizvode uvezene u skladu s carinskim propisima ako se proizvodi neposredno nakon zavr{etka carinskog postupka pu{tanja robe u slobodni promet smje{taju u tro{arinsko skladi{te ili pogon oslobo|enoga kori-snika, ili su poslani osobi u drugoj dràvi ~lanici koja u skladu sa zakonodavstvom te dràve ~lanice smije primati tro{arinske proizvode u sustavu odgode pla}anja tro{arine.

i Na tro{arinske proizvode koji su u carinskom postupku s odgodom ne primjenjuju se op}i uvjeti rada tro{arinskih skladi{ta i odredbe o kretanju tro{arinskih proizvoda u sustavu odgode pla}anja tro{arine.

Ako ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi{ta ili oslobo|eni korisnik u okolno-stima ste~ajnog postupka ili likvidacije prestane poslovati pla}anje tro{arine se odga|a dok su tro{arinski proizvodi koji su na zalihi na dan otvaranja postup-ka ste~aja, odnosno dono{enja rje{enja sudskog registra o pokrenutom po-stupku likvidacije uskladi{teni u tro{arinskom skladi{tu ili pogonu oslobo|e-nog korisnika, odnosno dok se ne puste u potro{nju ili otpreme vjerovniku na temelju rje{enja o podjeli imovine, osim ako je vjerovnik ovla{teni dràtelj tro-{arinskog skladi{ta.


Ako tro{arinsko odobrenje za ovla{tenog dràtelja tro{arinskog skladi{ta i za tro{arinsko skladi{te ili odobrenje za oslobo|enog korisnika prestane vaìti zbog spajanja gospodarskih subjekata, pla}anje tro{arine se odga|a za raz-doblje dok su tro{arinski proizvodi uskladi{teni u tro{arinskom skladi{tu ili pogonu oslobo|enog korisnika, odnosno dok se ne puste u potro{nju. Pla}a-nje tro{arine se odga|a najkasnije do 30. dana od dana upisa spajanja u sudski registar.

Nakon nastupanja pravnih posljedica otvaranja predste~ajnog i ste~ajnog po-stupka nad tro{arinskim obveznikom, a na zahtjev tijela u predste~ajnom i ste~ajnom postupku, carinski ured moè du`niku u stanju prijete}e nesposob-nosti za pla}anje u predste~ajnom postupku, odnosno du`niku u stanju ne-sposobnosti za pla}anje i prezaduènosti u ste~ajnom postupku posebnim odobrenjem dopustiti izvo|enje radnji i pravna raspolaganja s tro{arinskim proizvodima. Pri odlu~ivanju u povodu zahtjeva za izdavanje odobrenja carin-ski ured uzima u obzir na~ela za{tite i ostvarenja javnopravnih i gospodarskih interesa. Tijela u predste~ajnom i ste~ajnom postupku mogu podnijeti àlbu protiv odluke carinskog ureda o zahtjevu za izdavanje odobrenja.

Carinski ured moè u slu~aju statusne promjene odobriti da se prava i obveze nositelja poduze}a iz odobrenja za ovla{tenog dràtelja tro{arinskog skladi{ta i za tro{arinsko skladi{te, odnosno odobrenja za oslobo|enog korisnika tro{a-rinskih proizvoda prenesu na stjecatelja poduze}a ako ne prestaje poduze}e ~iji je nositelj dru{tvo kapitala, odnosno trgova~ko dru{tvo i ako se to podu-ze}e prenosi na novog nositelja. Zahtjev za izdavanje odobrenja podnosi se carinskom uredu nadle`nom prema sjedi{tu, odnosno prebivali{tu stjecatelja poduze}a u roku od 15 dana od dana upisa u sudski registar provedene sta-tusne promjene.

Kretanje tro{arinskih proizvoda u sustavu odgode pla}anja tro{arine

i Odredbe o kretanju tro{arinskih proizvoda u sustavu odgode pla}anja tro{arine na teri-toriju RH kao i izme|u RH i drugih dràva ~lanica primjenjuju se i za kretanje tro{arinskih proizvoda u sustavu odgode pla}anja tro{arine ~ija je visina tro{arine nula kuna.

i Kretanje tro{arinskih proizvoda u sustavu odgode pla}anja tro{arine zapo~inje kad se tro{arinski proizvodi otpremaju iz tro{arinskog skladi{ta i kad ih otprema registrirani po{iljatelj odmah nakon pu{tanja u slobodan promet prema ~lanku 79. Uredbe Vije}a (EEZ) br. 2913/92.

i Kretanje tro{arinskih proizvoda u sustavu odgode pla}anja tro{arine zavr{ava kada primatelj primi tro{arinske proizvode i kada tro{arinski proizvodi napuste teritorij Eu-ropske unije.

Kretanje tro{arinskih proizvoda u sustavu odgode pla}anja tro{arine iz druge dràve ~lanice primatelju mora biti popra}eno e-TD-om i potvrdom o oslobo|enju od pla}a-nja tro{arine koju propisuje europsko zakonodavstvo. Ako po{iljatelj otprema tro{a-rinske proizvode iz Republike Hrvatske u drugu dràvu ~lanicu osobama ~iji je poloàj prema zakonodavstvu te dràve ~lanice usporediv s poloàjem osoba prema odred-bama Zakona o tro{arinama moè ih otpremiti u sustavu odgode pla}anja tro{arine


samo uz e-TD i potvrdu o oslobo|enju od pla}anja tro{arine koju izdaje dràva ~lani-ca u koju se tro{arinski proizvodi otpremaju. 1. Kretanje tro{arinskih proizvoda u sustavu odgode pla}anja tro{arine na teritoriju

Republike Hrvatske (kretanje koje je zapo~elo i zavr{ilo u Republici Hrvatskoj)Tro{arinski proizvodi kre}u se u sustavu odgode pla}anja tro{arine na teritoriju RH kad se:

1. otpremaju iz jednog tro{arinskog skladi{ta u drugo tro{arinsko skladi{te,2. otpremaju iz tro{arinskog skladi{ta u pogon oslobo|enog korisnika i iz pogo-

na oslobo|enog korisnika u tro{arinsko skladi{te, uz prethodnu suglasnost nadle`nog carinskog ureda,

3. otpremaju iz tro{arinskog skladi{ta u mjesto na teritoriju RH na kojem tro{a-rinski proizvodi napu{taju teritorij Europske unije,

4. nakon zavr{etka carinskoga postupka pu{tanja robe u slobodan promet uno-se u tro{arinsko skladi{te ili pogon oslobo|enog korisnika,

5. otpremaju iz tro{arinskog skladi{ta u drugo tro{arinsko skladi{te preko terito-rija druge dràve ~lanice,

6. otpremaju iz tro{arinskog skladi{ta u drugo tro{arinsko skladi{te preko terito-rija tre}e dràve ili tre}eg teritorija.

2. Kretanje tro{arinskih proizvoda u sustavu odgode pla}anja tro{arine koje se odvi-ja izme|u Republike Hrvatske i drugih dràva ~lanica

Tro{arinski proizvodi kre}u se u sustavu odgode pla}anja tro{arine izme|u RH i dru-gih dràva ~lanica, uklju~uju}i i kretanja preko tre}ih dràva ili tre}ih teritorija:

1. kad se otpremaju iz tro{arinskog skladi{ta u RH u drugu dràvu ~lanicu: 1.1 u tro{arinsko skladi{te, 1.2 do mjesta na kojem tro{arinski proizvodi napu{taju teritorij Europske unije, 1.3 registriranom primatelju, i 1.4 primateljima iz ~lanka 29. Zakona o tro{arinama (osobama ~iji je poloàj

prema zakonodavstvu te dràve ~lanice usporediv s poloàjem osoba iz ~lanka 29. stavka 1. Zakona o tro{arinama)

2. kad se otpremaju od mjesta uvoza u RH na mjesto odredi{ta iz to~ke 1. od strane registriranog po{iljatelja,

i Mjestom uvoza smatra se mjesto gdje su tro{arinski proizvodi pu{teni u slobodan promet prema ~lanku 79. Uredbe Vije}a (EEZ) br. 2913/92.

3. kad ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi{ta, registrirani primatelj, povremeno registrirani primatelj, osobe iz ~lanka 29. Zakona o tro{arinama i nadle`ni izlazni carinski ured (mjesto na kojem tro{arinski proizvodi napu{taju teritorij Europske unije) u Republici Hrvatskoj primaju tro{arinske proizvode od osobe iz druge dràve ~lanice koja u skladu sa zakonodavstvom te dràve moè ot-premati tro{arinske proizvode u sustavu odgode pla}anja tro{arine,

4. kad se kretanje u sustavu odgode pla}anja tro{arine izme|u drugih dràva ~lanica obavlja preko teritorija Republike Hrvatske.

i Odredbe o kretanju tro{arinskih proizvoda u sustavu odgode pla}anja tro{arine ne odnose se na elektri~nu energiju, prirodni plin i kruta goriva.


Tro{arinski dokument1. Kretanje tro{arinskih proizvoda u sustavu odgode pla}anja tro{arine dozvoljeno

je samo uz elektroni~ki tro{arinski dokument (u daljnjem tekstu: e-TD) u Sustavu kontrole kretanja tro{arinskih proizvoda (EMCS sustav – engl. Excise Movement and Control System) kojim se dokazuje da se navedene vrste i koli~ine tro{arinskih proizvoda kre}u u sustavu odgode pla}anja tro{arine, osim ako Zakonom o tro-{arinama ili nekim drugim propisom nije druk~ije propisano.

2. uz papirnati prate}i tro{arinski dokument (u daljnjem tekstu: PTD) dozvoljeno je kretanje tro{arinskih proizvoda u sustavu odgode pla}anja tro{arine koje se u ci-jelosti odvija na teritoriju Republike Hrvatske ako se tro{arinski proizvodi otpre-maju iz tro{arinskog skladi{ta u pogon oslobo|enog korisnika i iz pogona oslo-bo|enog korisnika u tro{arinsko skladi{te, uz prethodnu suglasnost nadle`nog carinskog ureda.

i Iznimno od odredbi to~ke 1. i 2., ako se nakon zavr{etka carinskog postupka pu{tanja robe u slobodan promet tro{arinski proizvodi odmah unose u tro{arinsko skladi{te ili pogon oslobo|enog korisnika kretanje tro{arinskih proizvoda u sustavu odgode pla-}anja tro{arine dozvoljeno je uz primjerak papirnatog ispisa carinske deklaracije pod-nesene elektroni~kom razmjenom podataka po kojoj su tro{arinski proizvodi pu{teni u slobodan promet. Primatelj potvr|uje primitak tro{arinskih proizvoda ovjerom ca-rinske deklaracije podnesene elektroni~kom razmjenom podataka po kojoj su tro{a-rinski proizvodi pu{teni u slobodan promet, koji vra}a nadle`nom carinskom uredu u kojem je obavljeno uvozno carinjenje u roku od pet dana od dana unosa u tro{arinsko skladi{te ili pogon oslobo|enog korisnika.

1. Kretanje na teritoriju Republike Hrvatskea) e-TD – elektroni~ki tro{arinski dokument:Po{iljatelj – ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi{ta podnosi nacrt e-TD-a Carinskoj upravi koriste}i ra~unalni sustav najranije 7 dana prije datuma otpreme tro{arinskih proizvoda nazna~enog na e-TD-u, a najkasnije na dan otpreme.

i Po{iljatelj – ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi{ta mora osigurati tiskanu ina~icu e-TD-a ili komercijalni dokument koji sadrì jedinstvenu referentnu oznaku. Tijekom kretanja tro{arinskih proizvoda u sustavu odgode pla}anja tro{arine dokumenti prate tro{arinske proizvode i prema potrebi moraju se predo~iti nadle`nim tijelima.

Po{iljatelj – ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi{ta kad otprema tro{arinske proizvo-de fiksnim cjevovodima podnosi nacrt e-TD-a Carinskoj upravi koriste}i ra~unalni sustav nakon prolaska kroz mjerni sustav za dinami~ko i neprekidno mjerenje koli~ina kapljevina razli~itih od vode i/ili mjernu posudu i spremnik s odgovaraju}om opre-mom kojom je mogu}e jednozna~no odrediti obujam medija u mjernoj posudi ili spremniku i/ili mjerilom mase, a ovisno o vrsti tro{arinskih proizvoda za koju su na-mijenjena. Tiskana ina~ica e-TD-a ili komercijalni dokument koji sadrì jedinstvenu referentnu oznaku mora sti}i do mjesta odredi{ta najkasnije u roku 24 sata od otpre-me tro{arinskih proizvoda na koje se odnosi.


i Po{iljatelj – ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi{ta moè otkazati e-TD koriste}i ra~u-nalni sustav sve dok tro{arinski proizvodi nisu otpremljeni iz tro{arinskog skladi{ta u sustavu odgode pla}anja tro{arine. Po{iljatelj mora ispuniti polja u nacrtu poruke o otkazivanju i podnijeti je ra~unalnom sustavu Carinske uprave.

i Po{iljatelj – ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi{ta moè tijekom kretanja u sustavu odgode pla}anja tro{arine koriste}i ra~unalni sustav izmijeniti mjesto odredi{ta i na-vesti novo koje moè biti drugo tro{arinsko skladi{te ili mjesto na teritoriju Republike Hrvatske na kojem tro{arinski proizvodi napu{taju teritorij Europske unije prilikom izvoza. Po{iljatelj mora ispuniti polja u nacrtu poruke o promjeni odredi{ta i podnijeti je ra~unalnom sustavu Carinske uprave.

Primatelj (ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi{ta) tro{arinskih proizvoda {alje ra~unal-nom sustavu Carinske uprave potvrdu o primitku odmah, a najkasnije petog radnog dana nakon primitka tro{arinskih proizvoda u sustavu odgode pla}anja tro{arine.Carinska uprava – izvozni carinski ured potvr|uje izvoz tro{arinskih proizvoda s teri-torija Europske unije koriste}i ra~unalni sustav, temeljem potvrde o izvozu koja je izra|ena na osnovi ovjere nadle`nog izlaznog carinskog ureda, kako je propisano Uredbom Komisije (EEZ) br. 2454/93 od 2. srpnja 1993. o utvr|ivanju odredaba za provedbu Uredbe Vije}a (EEZ) br. 2913/92 o Carinskom zakoniku Zajednice (SL L 253, 11. 10. 1993., str. 1.) (u daljnjem tekstu: Uredba Komisije (EEZ) br. 2454/93) te je proslje|uje po{iljatelju – ovla{tenom dràtelju tro{arinskog skladi{ta.

i Odredbe o kretanju tro{arinskih proizvoda ne primjenjuju se na tro{arinske proizvode koji su obuhva}eni carinskim sustavom odgode i postupanja.

b) PTD – papirnati tro{arinski dokument:Pri kretanju tro{arinskih proizvoda u sustavu odgode pla}anja tro{arine koje se u ci-jelosti odvija na teritoriju Republike Hrvatske kad se tro{arinski proizvodi otpremaju iz tro{arinskog skladi{ta u pogon oslobo|enog korisnika i iz pogona oslobo|enog korisnika u tro{arinsko skladi{te, uz prethodnu suglasnost nadle`nog carinskog ure-da, ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi{ta podnosi PTD na propisanom obrascu u ~etiri primjerka.Primatelj tro{arinskih proizvoda mora potvrditi primitak tro{arinskih proizvoda po{i-ljatelju ovjerom PTD-a koji mora vratiti po{iljatelju najkasnije u roku 5 dana od dana primitka tro{arinskih proizvoda. Po{iljatelj koji ne primi ovjereni primjerak PTD-a mora o tome izvijestiti nadle`ni carinski ured najkasnije deseti dan nakon otpreme, koji }e utvrditi je li nastala obveza obra~unavanja tro{arine.

2. E-kretanje izme|u Republike Hrvatske i druge dràve ~lanicePo{iljatelj – ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi{ta ili registrirani po{iljatelj podnosi nacrt e-TD-a ra~unalnom sustavu Carinske uprave i potvrdu o oslobo|enju od pla}a-nja tro{arine kad je primatelj osoba iz ~lanka 29. Zakona o tro{arinama u drugoj dr-àvi ~lanici najranije 7 dana prije datuma otpreme tro{arinskih proizvoda nazna~e-nog na e-TD-u, a najkasnije na dan otpreme.


i Izuzetno, najkasnije na dan otpreme kad je u drugoj dràvi ~lanici primatelj diplomat-sko i konzularno predstavni{tvo i posebnih akreditiranih misija, pod uvjetom uzaja-mnosti, osim konzularnih predstavni{tava koje vode po~asni konzularni du`nosnici, osoblje diplomatskih i konzularnih predstavni{tava i posebnih akreditiranih misija, me|unarodne organizacija kad je to utvr|eno me|unarodnim ugovorom koji se pri-mjenjuje na Republiku Hrvatsku, osoblje me|unarodnih organizacija kad je to utvr|e-no me|unarodnim ugovorom koji se primjenjuje na Republiku Hrvatsku, oruàne snaga dràve ~lanice NATO saveza i potrebe njihova prate}eg civilnog osoblja ili za opskrbu njihovih kantina i restorana.

Po{iljatelj – ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi{ta ili registrirani po{iljatelj mora osi-gurati tiskanu ina~icu e-TD-a ili komercijalni dokument koji sadrì jedinstvenu refe-rentnu oznaku. Tijekom kretanja tro{arinskih proizvoda u sustavu odgode pla}anja tro{arine dokumenti prate tro{arinske proizvode i prema potrebi moraju se predo~iti nadle`nim tijelima.Kretanje tro{arinskih proizvoda u sustavu odgode pla}anja tro{arine iz druge dràve ~lanice primatelju iz ~lanka 29. stavka 1. Zakona o tro{arinama mora biti popra}eno e-TD-om i potvrdom o oslobo|enju koju propisuje europsko zakonodavstvo.

i Ako po{iljatelj otprema tro{arinske proizvode iz Republike Hrvatske u drugu dràvu ~lanicu osobama ~iji je poloàj prema zakonodavstvu te dràve ~lanice usporediv s poloàjem osoba iz ~lanka 29. stavka 1. Zakona o tro{arinama moè ih otpremiti u sustavu odgode pla}anja tro{arine samo uz e-TD i potvrdu o oslobo|enju od pla}anja tro{arine koju izdaje dràva ~lanica u koju se tro{arinski proizvodi otpremaju.

i Po{iljatelj – ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi{ta ili registrirani po{iljatelj moè kori-ste}i ra~unalni sustav otkazati e-TD sve dok tro{arinski proizvodi nisu u sustavu odgode pla}anja tro{arine otpremljeni iz tro{arinskog skladi{ta ili ako ih odmah nakon zavr{etka carinskog postupka pu{tanja robe u slobodan promet nije otpremio registrirani po{ilja-telj. Po{iljatelj mora ispuniti polja u nacrtu poruke o otkazivanju i podnijeti je ra~unal-nom sustavu Carinske uprave, a registrirani po{iljatelj i ispostaviti novi e-TD.

i Po{iljatelj – ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi{ta ili registrirani po{iljatelj moè tije-kom kretanja u sustavu odgode pla}anja tro{arine koriste}i ra~unalni sustav izmijeniti mjesto odredi{ta i navesti novo koje mora biti drugo tro{arinsko skladi{te ili registrira-ni primatelj u drugoj dràvi ~lanici ili mjesto na kojem tro{arinski proizvodi na pu{taju teritorij Europske unije prilikom izvoza ili mjesto direktne isporuke u drugoj dràvi ~lanici. Po{iljatelj mora ispuniti polja u nacrtu poruke o promjeni odredi{ta i podnijeti je ra~unalnom sustavu Carinske uprave.


Primatelj – ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi{ta ili registrirani primatelj tro{arin-skih proizvoda {alje ra~unalnom sustavu Carinske uprave potvrdu o primitku odmah, a najkasnije petog radnog dana nakon primitka tro{arinskih proizvoda u sustavu odgode pla}anja tro{arine.Ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi{ta ili registrirani primatelj koji ima odobrenje za primanje tro{arinskih proizvoda na mjestu direktne isporuke na teritoriju RH podnosi ra~unalnom sustavu Carinske uprave potvrdu o primitku.Mjestom direktne isporuke smatra se mjesto razli~ito od lokacije tro{arinskog skladi-{ta te mjesta primitka tro{arinskih proizvoda odre|enog odobrenjem za registrira-nog primatelja.Ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi{ta i registrirani primatelj moraju nadle`nom carinskom uredu dostaviti podatke o mjestima direktne isporuke i njihovim identifi-kacijskim oznakama.Mjesto direktne isporuke odre|uje se tro{arinskim odobrenjem za ovla{tenog drà-telja tro{arinskog skladi{ta i za tro{arinsko skladi{te i odobrenjem za registriranog primatelja. Odobrenjem se mogu odrediti dodatne mjere nadzora. Primitak tro{arinskih proizvoda na mjestu direktne isporuke ne moè se odobriti za duhanske prera|evine te povremeno registriranom primatelju.

i U slu~aju kretanja energenata u sustavu odgode pla}anja tro{arine morem ili unutar-njim vodenim putovima do primatelja koji nije definitivno poznat u trenutku kad po{iljatelj podnosi e-TD podaci {to se odnose na primatelja u tom dokumentu mogu ostati nepopunjeni ako po{iljatelj dobije odobrenje za takvo postupanje carinskog ureda nadle`nog prema njegovu sjedi{tu, odnosno prebivali{tu. Odmah nakon {to su podaci o primatelju poznati, a najkasnije kada kretanje zavr{i, po{iljatelj mora postu-piti sukladno gore opisanom postupku o promjeni odredi{ta i poslati ih ra~unalnom sustavu Carinske uprave. Opisana mogu}nost praznog polja odnosi se i na kretanja tro{arinskih proizvoda u sustavu odgode pla}anja tro{arine na teritoriju RH.

Primatelj osoba iz ~lanka 29. Zakona o tro{arinama potvr|uje primitak tro{arinskih proizvoda podno{enjem obavijesti o primitku koju dostavlja nadle`nom carinskom uredu najkasnije petog radnog dana nakon primitka tro{arinskih proizvoda u sustavu odgode pla}anja tro{arine radi uno{enja u ra~unalni sustav.Carinska uprava – izvozni carinski ured – potvr|uje izvoz tro{arinskih proizvoda s teritori-ja Europske unije koriste}i ra~unalni sustav, na osnovi potvrde o izvozu koja je izra|ena temeljem ovjere nadle`nog izlaznog carinskog ureda kako je propisano Uredbom Komi-sije (EEZ) br. 2454/93, te je proslje|uje nadle`nom tijelu dràve ~lanice otpreme.

Kretanje tro{arinskih proizvoda pu{tenih u potro{nju (izme|u dràva ~lanica)Kretanje tro{arinskih proizvoda pu{tenih u potro{nju u Republici Hrvatskoj, a koji se otpremaju u komercijalne svrhe u drugu dràvu ~lanicu, dozvoljeno je uz pojedno-stavnjeni papirnati prate}i tro{arinski dokument (u daljnjem tekstu: PPTD) propisan Uredbom Komisije (EEZ) br. 3649/92 od 17. prosinca 1992. o pojednostavnjenom popratnom dokumentu za kretanje unutar Zajednice proizvoda podlo`nih tro{arina-ma koji su bili pu{teni u potro{nju u dràvi ~lanici otpreme (SL L 369 18. 12. 1992., str. 17.), osim ako Zakonom o tro{arinama nije druk~ije propisano. PPTD ispostavlja po{iljatelj na propisanom obrascu u tri primjerka.


i Prije otpreme tro{arinskih proizvoda u drugu dràvu ~lanicu po{iljatelj, odnosno druga osoba koja je obvezna platiti tro{arinu u dràvi ~lanici odredi{ta, obvezan je osigurati da nadle`no tijelo dràve ~lanice odredi{ta bude informirano o namjeravanoj isporuci, osi-gurati pla}anje tro{arine, platiti tro{arinu u skladu s uvjetima propisanim u dràvi ~lani-ci odredi{ta, te omogu}iti nadle`nom tijelu odredi{ne dràve ~lanice provjeru stvarne isporuke tro{arinskih proizvoda primatelju i da je tro{arina stvarno i pla}ena.

i Po{iljatelj koji tro{arinske proizvode pu{tene u potro{nju u RH otprema u drugu drà-vu ~lanicu u komercijalne svrhe duàn je nadle`nom carinskom uredu prije otpreme podnijeti Obavijest o namjeravanoj otpremi tro{arinskih proizvoda pu{tenih u potro{-nju u RH (na obrascu O-OP).

Kad po{iljatelj èli ostvariti povrat pla}ene tro{arine, obvezan je dostaviti:1. zahtjev za povrat pla}ene tro{arine, carinskom uredu nadle`nom prema svo-

me sjedi{tu, odnosno prebivali{tu,2. tre}i primjerak PPTD-a ovjeren u skladu s vaè}im zakonodavstvom dràve

~lanice odredi{ta,3. dokaze iz kojih je vidljivo da je tro{arina pla}ena u Republici Hrvatskoj, kao i

dokument kojim se potvr|uje da je pla}anje tro{arine osigurano u dràvi ~la-nici odredi{ta,

4. sve druge dokaze koje nadle`ni carinski ured s obzirom na okolnosti konkret-nog slu~aja zahtijeva kako bi se utvrdila stvarna opravdanost povrata pla}ene tro{arine.

Kad primatelj u RH prima tro{arinske proizvode pu{tene u potro{nju u drugoj dràvi ~lanici, a nastane obveza obra~unavanja tro{arine i u RH, po{iljku mora pratiti tro{a-rinski dokument koji po{iljatelj izdaje u skladu s vaè}im zakonodavstvom dràve ~lanice otpreme.Primatelj, odnosno druga osoba koja }e biti du`na platiti tro{arinu u RH, obvezna je:

1. pisanim putem obavijestiti nadle`ni carinski ured o namjeravanom primitku tro{arinskih proizvoda pu{tenih u potro{nju u drugoj dràvi ~lanici na Obras-cu O-PP, te dostaviti instrument osiguranja pla}anja tro{arine prije otpreme tro{arinskih proizvoda iz druge dràve ~lanice,

2. omogu}iti nadle`nom carinskom uredu provjeru primitka tro{arinskih proiz-voda i da je tro{arina stvarno pla}ena.

i Primatelj u Republici Hrvatskoj mora potvrditi primitak tro{arinskih proizvoda ovjerom dokumenta koji mora vratiti po{iljatelju najkasnije 15. dana u mjesecu koji slijedi mjesec u kojem je primio po{iljku iz druge dràve ~lanice. Prije nego {to vrati ovjereni primjerak dokumenta po{iljatelju mora ga dostaviti nadle`nom carinskom uredu na ovjeru.

Ako se tro{arinski proizvodi koji su pu{teni u potro{nju u Republici Hrvatskoj otpre-maju iz jednoga mjesta u Republici Hrvatskoj u drugo mjesto u Republici Hrvatskoj, ali preko teritorija druge dràve ~lanice, po{iljatelj ispostavlja PPTD, a po{iljka se mora kretati prema odgovaraju}em planu puta. U tom slu~aju:

– po{iljatelj mora, prije nego {to po{alje tro{arinske proizvode, na obrascu O-OP najaviti isporuku tro{arinskih proizvoda nadle`nom carinskom uredu u mjestu otpreme,


– primatelj mora potvrditi primitak tro{arinskih proizvoda ovjerom tre}eg pri-mjerka PPTD-a koji mora vratiti po{iljatelju najkasnije u roku pet dana od dana primitka proizvoda i o tome obavijestiti carinski ured u mjestu odredi{ta,

– po{iljatelj i primatelj moraju omogu}iti nadle`nom carinskom uredu provjeru je li primatelj zaista primio tro{arinske proizvode.

i Umjesto PPTD-a moè se koristiti komercijalni dokument, pod uvjetom da sadrì iste podatke kao i PPTD, da vrsta podataka utvr|ena brojem odgovara povezanom broju polja u PPTD-u i da sadrì oznaku „Pojednostavljeni prate}i dokument (tro{arinski proizvodi) za svrhe poreznog nadzora“.

Kretanje potpuno denaturiranog alkohola izme|u Republike Hrvatske i drugih dràva ~lanica dozvoljeno je samo uz PPTD.

i Ne smatra se drànjem u komercijalne svrhe u dràvi ~lanici drànje tro{arinskih pro-izvoda na palubi plovila koja plove morskim prijelazima izme|u dviju dràva ~lanica ili zrakoplovu koji leti izme|u dviju dràva ~lanica, a koji nisu na raspolaganju za proda-ju kad je plovilo ili zrakoplov na teritoriju jedne od tih dràva ~lanica.

Prodaja na daljinu

i Prodajom na daljinu smatra se kretanje tro{arinskih proizvoda pu{tenih u potro{nju u jednoj dràvi ~lanici te potom kupljenih od osobe u drugoj dràvi ~lanici koja nije ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi{ta ili registrirani primatelj i ne obavlja registrira-nu djelatnost, a prodavatelj ili netko za njegov ra~un ih neposredno ili posredno ot-prema ili prevozi primatelju u drugu dràvu ~lanicu u kojoj nastaje obveza obra~una tro{arine.

Prodavatelj iz Republike Hrvatske koji otprema tro{arinske proizvode u drugu dràvu ~lanicu obvezan je:

1. prije otpreme tro{arinskih proizvoda prijaviti se nadle`nom carinskom uredu te dostaviti ovjereni dokument nadle`nog tijela dràve ~lanice odredi{ta kojim se dokazuje da je osigurano pla}anje tro{arine i da su ispunjeni propisani uvjeti za pla}anje u dràvi ~lanici odredi{ta, i

2. voditi evidenciju isporuka tro{arinskih proizvoda.Gore navedeno se na odgovaraju}i na~in primjenjuje kad tro{arinske proizvode pu-{tene u potro{nju u drugoj dràvi ~lanici prima osoba u RH, a obveza obra~una tro-{arine je nastala u RH. Obveze iz to~ki 1. i 2. mora ispuniti prodavatelj, ili njegov porezni zastupnik, a moè i primatelj ako prodavatelj ne postupa u skladu s propisanim.

i Prodavatelj ili njegov porezni zastupnik na Obrascu O-PP podnose nadle`nom carin-skom uredu Obavijest o namjeravanom primitku tro{arinskih proizvoda pu{tenih u potro{nju u drugoj dràvi ~lanici.

i Prodavatelj ima pravo na povrat pla}ene tro{arine u Republici Hrvatskoj ako je on ili njegov porezni zastupnik postupio u skladu s propisanim postupkom.


Zlouporaba prava u kretanju tro{arinskih proizvodaZlouporabom prava u kretanju tro{arinskih proizvoda smatra se svako postupanje osoba koje su na bilo koji na~in izravno ili neizravno uklju~ene u kretanje tro{arinskih proizvoda usmjereno na:

1. prikrivanje stvarne namjere, cilja ili osnove raspolaganja s tro{arinskim proiz-vodima

2. izbjegavanje pla}anja tro{arine ili drugih javnih davanja, uklju~uju}i i stvaranje uvjeta za izbjegavanje pla}anja tro{arine ili drugih javnih davanja.

i Neovisno o to~ki 1. i 2. smatra se da osobe koje su na bilo koji na~in izravno ili ne-izravno uklju~ene u kretanje tro{arinskih proizvoda zloupotrebljavaju pravo u kretanju tro{arinskih proizvoda ako:

1. sklapaju fiktivne ili prividne pravne poslove u vezi s kretanjem tro{arinskih proizvo-da ili sudjeluju u sklapanju ili izvr{avanju takvih pravnih poslova

2. organiziraju fiktivne isporuke, primitke ili kretanja tro{arinskih proizvoda ili izravno ili neizravno sudjeluju u njima

3. zloupotrebljavaju Sustav kontrole kretanja tro{arinskih proizvoda za prikazivanje fiktivnih kretanja

4. izravno ili neizravno sudjeluju u krivotvorenju poslovne, prijevozne ili druge doku-mentacije u vezi s kretanjem tro{arinskih proizvoda ili u kori{tenju takve krivotvore-ne dokumentacije

5. neovla{teno ili samovoljno koriste podatke drugih fizi~kih ili pravnih osoba radi obavljanja ili stvaranja uvjeta za obavljanje radnji, postupanja i raspolaganja s tro-{arinskim proizvodima

6. zloupotrebom povjerenja, prijevarnim, la`nim ili obmanjuju}im radnjama obavljaju radnje, postupanja ili raspolaganja s tro{arinskim proizvodima ili stvaraju uvjete za takve radnje, postupanja ili raspolaganja.

Ako je osnova za utvr|ivanje obveze obra~unavanja i pla}anja tro{arine zlouporaba prava u kretanju tro{arinskih proizvoda i ako se s time u vezi utvrdi postojanje fiktiv-nog ili prividnog pravnog posla ili fiktivne isporuke, primitka ili kretanja tro{arinskih proizvoda, tada je osnova za utvr|ivanje tro{arinske obveze fiktivni ili prividni pravni posao, odnosno fiktivna isporuka, primitak ili kretanje tro{arinskih proizvoda. Svaka osoba koja izravno ili neizravno sudjeluje u sklapanju ili izvr{avanju takvih pravnih poslova, odnosno isporukama, primitcima ili kretanjima tro{arinskih proizvoda od-govara kao jamac platac za pla}anje nastale tro{arinske obveze.

i Svaka osoba za koju iz objektivnih okolnost proizlazi da je znala ili morala znati da svojim radnjama ili propu{tanjem poduzimanja du`nih radnji sudjeluje u zlouporabi prava u kretanju tro{arinskih proizvoda odgovara kao jamac platac za pla}anje nasta-le tro{arinske obveze. Ako je osnova za utvr|ivanje obveze obra~unavanja i pla}anja tro{arine zlouporaba prava u kretanju tro{arinskih proizvoda, ~lanovi trgova~kih dru-{tava i osobe koje vode poslove dru{tva ne mogu se pozvati na to da po zakonu ne odgovaraju za obveze dru{tva i takve osobe za tro{arinski dug odgovaraju osobno, solidarno i neograni~eno cijelom svojom imovinom. Za tro{arinski dug osobno, soli-darno i neograni~eno cijelom svojom imovinom odgovara i osoba koja se koristi dru-gim osobama koje djeluju kao njegovi povjerenici, tako da se u dru{tvu kao ~lan iskazuje netko drugi, ali to ~ini po nalogu i uputama te osobe.


POVRAT PLAĆENE TROŠARINE1. Pravo na povrat tro{arine pla}ene u Republici Hrvatskoj ima:

• proizvo|a~ tro{arinskih proizvoda koji je tro{arinske proizvode na koje je pla-}ena tro{arina upotrijebio za proizvodnju novih tro{arinskih proizvoda,

• izvoznik koji izvozi tro{arinske proizvode na koje je pla}ena tro{arina,• oslobo|eni korisnik koji je tro{arinske proizvode na koje je pla}ena tro{arina

utro{io za propisane namjene,• osoba koja je platila tro{arinu na energente koji su zaga|eni ili slu~ajno pomi-

je{ani i vra}eni u tro{arinsko skladi{te radi recikliranja2. Pravo na povrat tro{arine ima pravna ili fizi~ka osoba koja u okviru obavljanja

djelatnosti tro{arinske proizvode na koje je pla}ena tro{arina u Republici Hrvat-skoj otpremi u drugu dràvu ~lanicu

i Pravo na povrat tro{arine ima po{iljatelj ako je dostavio: a) zahtjev za povrat pla}ene tro{arine, carinskom uredu nadle`nom prema svome

sjedi{tu, odnosno prebivali{tu, b) tre}i primjerak PPTD-a ovjeren u skladu s vaè}im zakonodavstvom dràve ~lanice

odredi{ta, c) dokaze iz kojih je vidljivo da je tro{arina pla}ena u Republici Hrvatskoj, kao i doku-

ment kojim se potvr|uje da je pla}anje tro{arine osigurano u dràvi ~lanici odredi{ta, d) sve druge dokaze koje nadle`ni carinski ured s obzirom na okolnosti konkretnog

slu~aja zahtijeva kako bi se utvrdila stvarna opravdanost povrata pla}ene tro{arine.

3. Pravo na povrat pla}ene tro{arine na duhanske prera|evine imaju tro{arinski ob-veznici na duhanske prera|evine koje su postale neupotrebljive zbog izmjena posebnih propisa kojima se ure|uje postupanje s duhanskim prera|evinama u prometu i koje su uni{tene pod carinskim nadzorom, osim ako je neupotrebljivost nastala zbog neodgovaraju}e kvalitete, starosti ili nemogu}nosti prodaje koja nije izravno povezana s izmjenom tih propisa

4. Pravo na povrat pla}ene tro{arine na energente i to na:• na bezolovni motorni benzin za pogon ribarskih plovila za namjene u ribolovu

ostvaruje osobe kojima je ministarstvo nadle`no za ribarstvo izdalo povlasticu za ribolov i koje su upisani u registar korisnika prava na povrat pla}ene tro{a-rine na bezolovni motorni benzin koji se koristi u ribolovu,

• na plinsko ulje utro{eno za pogon strojeva za pripremu povr{ina u razminira-nju ostvaruju osobe koje posjeduju rje{enje Ministarstva unutarnjih poslova o odobrenju za obavljanje poslova strojne pripreme povr{ina u razminiranju, koriste plinsko ulje za pogon strojeva te obavljaju poslove strojne pripreme minski sumnjivog podru~ja na teritoriju Republike Hrvatske, a koje su upisane u registar korisnika prava na povrat tro{arine na plinsko ulje utro{eno za stroj-nu pripremu povr{ina u razminiranja,

• iznimno za energente koji se koriste kao pogonsko gorivo u zra~nom prome-tu, osim uporabe za privatne letove, a pravo na povrat pla}ene tro{arine se ostvaruje isklju~ivo na energente kojima se zrakoplovi koji obavljaju komerci-jalne operacije u zra~nom prometu opskrbljuju na aerodromima sa odobre-njem za uporabu ili na drugim prostorima izvan podru~ja aerodroma sa svje-


dod`bom (zra~nih luka), a ostvaruje se temeljem zahtjeva koji se podnosi ca-rinskom uredu nadle`nom prema sjedi{tu, odnosno prebivali{tu operatora zrakoplova,

• na plinsko ulje za pogon strojeva za pripremu povr{ina u razminiranju osobe koje posjeduju rje{enje Ministarstva unutarnjih poslova o odobrenju za obav-ljanje poslova strojne pripreme povr{ina u razminiranju, a koriste plinsko ulje isklju~ivo za pogon posebnih strojeva te obavljaju poslove strojne pripreme minski sumnjivog podru~ja na teritoriju Republike Hrvatske te su upisane u registar korisnika prava na povrat tro{arine na plinsko ulje utro{eno za strojnu pripremu povr{ina u razminiranja,

• na bezolovni motorni benzin koji se koristi za pogon odgovaraju}ih plovnih objekata i plovila za plovidbu korisnici prava koji su upisani u registar korisnika prava na povrat pla}ene tro{arine na bezolovni motorni benzin u nacionalnoj plovidbi i to za razdoblje po~ev{i od dana upisa u registar korisnika povrata, a ostvaruju ga temeljem zahtjeva koji se podnosi nadle`nom carinskom uredu. Ministarstvo nadle`no za ribarstvo korisnicima prava utvr|uje godi{nju kvotu potro{nje bezolovnog motornog benzina,

• na bezolovni motorni benzin za pogon ribarskih plovila za namjene u ribolovu imaju isklju~ivo korisnici prava kojima je ministarstvo nadle`no za ribarstvo izdalo povlasticu (kvotu) za ribolov i koji su upisani u registar korisnika prava na povrat pla}ene tro{arine na bezolovni motorni benzin koji se koristi u ribo-lovu i to za razdoblje po~ev{i od dana upisa u registar korisnika povrata. Re-gistar korisnika prava ustrojava i vodi Carinska uprava, a ostvaruje se temeljem zahtjeva koji se podnosi carinskom uredu.

PROPISANE EVIDENCIJE

Naziv evidencije Obveznik vo|enja evidencije

Evidencije o stanju zaliha tro{arinskih proizvoda prema kategoriji i vrsti, trgo-va~kom nazivu i tarifnoj oznaci KN, o proizvedenim koli~inama tro{arinskih proizvoda, o nabavljenim koli~inama tro{arinskih proizvoda s pla}enom tro{a-rinom, o primljenim koli~inama tro{arinskih proizvoda iz drugih tro{arinskih skladi{ta, odnosno pogona oslobo|enog korisnika te iz uvoza (uklju~uju}i koli~ine tro{arinskih proizvoda ponovno uvezenih nakon zavr{enog postupka vanjske proizvodnje), o otpremljenim koli~inama tro{arinskih proizvoda dru-gom tro{arinskomu skladi{tu, odnosno u pogon oslobo|enom korisniku, te u izvoz (uklju~uju}i izvoz tro{arinskih proizvoda radi vanjske proizvodnje), o ot-premljenim koli~inama tro{arinskih proizvoda koji su oslobo|eni pla}anja tro-{arine, o koli~inama tro{arinskih proizvoda utro{enih kao osnovni materijal za proizvodnju drugih tro{arinskih proizvoda u tro{arinskom skladi{tu, o denatu-riranju alkohola, o ozna~avanju i bojanju plinskih ulja, o koli~ini tro{arinskih proizvoda pu{tenih u potro{nju uklju~uju}i koli~ine za vlastitu potro{nju, o iznosima obra~unate i pla}ene tro{arine, o referentnim brojevima svakog iz-danog i primljenog PTD, o brojevima trgova~kih isprava za svaku otpremu i primitak tro{arinskih proizvoda, odgovaraju}e evidencije o unesenim/otpre-mljenim koli~inama odre|enih energenata (s tim da se nabrojane evidencije odnose i na energente i na elektri~nu energiju), te broj dokumenta

ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi{ta za svako tro{arinsko skladi-{te


Naziv evidencije Obveznik vo|enja evidencije

Evidencije o primljenim koli~inama tro{arinskih proizvoda u sustavu odgode pla}anja tro{arine po kategoriji, vrsti i koli~ini, trgova~kom nazivu i tarifnoj oznaci KN, o datumu primitka, po{iljatelju te jedinstvenoj referentnoj oznaci e-TD, o tro{arinskim proizvodima kori{tenima za svrhu tro{arinskog nadzo-ra, o utvr|enim gubicima ili manjkovima tro{arinskih proizvoda za koje se dokaè da se mogu pripisati nepredvi|enim slu~ajevima ili vi{oj sili (osim kra|e) ili su neodvojivo povezani s osobinama proizvoda nastalim tijekom prijevoza, o iznosima obra~unate i pla}ene tro{arine

registrirani prima-telj tro{arinskih proizvoda

Evidencije o uvezenim i otpremljenim koli~inama tro{arinskih proizvoda u sustavu odgode pla}anja tro{arine prema kategoriji i vrsti tro{arinskog proi-zvoda, trgova~kom nazivu, mjestu i datumu otpreme, primatelju te jedin-stvenoj referentnoj oznaci e-TD-a, o carinskim dokumentima na temelju kojih su tro{arinski proizvodi koje registrirani po{iljatelj otprema u sustavu odgode pla}anja tro{arine pu{teni u slobodan promet, o tro{arinskim proi-zvodima kori{tenima za svrhu tro{arinskog nadzora tijekom kretanja, o utvr-|enim gubicima ili manjkovima tro{arinskih proizvoda za koje se dokaè da se mogu pripisati nepredvi|enim slu~ajevima ili vi{oj sili (osim kra|e) ili su neodvojivo povezani s osobinama proizvoda nastalim tijekom prijevoza

registrirani po{i-ljatelj tro{arinskih proizvoda

Evidencije o koli~inama tro{arinskih proizvoda po kategoriji i vrsti tro{arin-skog proizvoda, trgova~kom nazivu te mjestu i datumu otpreme od strane inozemnog prodavatelja u Republiku Hrvatsku, o primateljima tro{arinskih proizvoda u Republici Hrvatskoj, o kategoriji i vrsti te trgova~kom nazivu tro{arinskih proizvoda pu{tenih u potro{nju na podru~ju Republike Hrvat-ske, o utvr|enim gubicima ili manjkovima tro{arinskih proizvoda za koje se dokaè da se mogu pripisati nepredvi|enim slu~ajevima ili vi{oj sili (osim kra|e) ili su neodvojivo povezani s osobinama proizvoda nastalim tijekom prijevoza, o iznosima obra~unate i pla}ene tro{arine.

porezni zastupnik za prodaju na daljinu

Evidencija o kupcima i prodanim koli~inama tro{arinskih proizvoda tro{arinski obvez-nici i druge pravne i fizi~ke osobe koje prodaju tro{arin-ske proizvode

Evidencije o koli~ini i vrsti nabavljenih krutih goriva, isporu~enih krutih gori-va krajnjem potro{a~u, isporu~enih krutih goriva oslobo|enom korisniku, isporu~enih krutih goriva bez pla}anja tro{arine radi daljnje prodaje, potro-{enih krutih goriva za svoju kona~nu potro{nju, potro{enih krutih goriva oslobo|enih pla}anja tro{arine i zaliha krutih goriva

isporu~itelj i/ili krajnji potro{a~ krutih goriva

Evidencija o primljenim koli~inama tro{arinskih proizvoda iz tro{arinskih skladi{ta te uvezenim koli~inama tro{arinskih proizvoda koje je u statusu uvoznika u sustavu odgode pla}anja tro{arine unio u pogon oslobo|enog korisnika, nabavljenim koli~inama tro{arinskih proizvoda s pla}enom tro{a-rinom, otpremljenim koli~inama tro{arinskih proizvoda u tro{arinsko skladi-{te s pozivom na suglasnost nadle`nog carinskog ureda, kori{tenim koli~ina-ma tro{arinskih proizvoda koji su oslobo|eni pla}anja tro{arine, proizvede-nim koli~inama proizvoda u okviru svoje registrirane djelatnosti, utvr|enim gubicima ili manjkovima tro{arinskih proizvoda za koje se dokaè da se mogu pripisati nepredvi|enim slu~ajevima ili vi{oj sili (osim kra|e) ili su ne-odvojivo povezani s osobinama proizvoda nastalim tijekom prijevoza, stanju zaliha tro{arinskih proizvoda, referentnim brojevima svakog primljenog PTD-a, koli~inama energenata s naznakom brojeva uobi~ajenih trgova~kih ili komercijalnih isprava koji se odnose na te energente

oslobo|eni koris-nik


Tro{arinski obveznici iz tarifne oznake KN 2716 du`ni su voditi evidencije o koli~inama elektri~ne energije u MWh za preuzete koli~ine elektri~ne energije, pre-uze te koli~ine elektri~ne energije unesene iz druge dràve ~lanice za vlastite potrebe, preuzete koli~ine elektri~ne energije uvezene u Republiku Hrvatsku za vlastite potre-be, proizvedene koli~ine elektri~ne energije za vlastite potrebe, nabavljene (preuzete) koli~ine elektri~ne energije oslobo|ene pla}anja tro{arine, isporu~ene koli~ine elek-tri~ne energije krajnjem kupcu, isporu~ene koli~ine elektri~ne energije oslobo|ene pla}anja tro{arine, isporu~ene koli~ine elektri~ne energije otpremljene u iznos/izvoz, potro{ene koli~ine elektri~ne energije za vlastite potrebe.Tro{arinski obveznici za prirodni plin iz KN 2711 11, 2711 21 i plinove iz tarifne oznake KN 2711 29 du`ni su voditi evidencije o koli~inama prirodnog plina u MWh za preuzete koli~ine prirodnog plina, preuzete koli~ine prirodnog plina une-sene iz druge dràve ~lanice za vlastitu potro{nju, preuzete koli~ine prirodnog plina uvezene u RH za vlastitu potro{nju, proizvedene koli~ine prirodnog plina za vlastitu potro{nju, nabavljene (preuzete) koli~ine prirodnog plina oslobo|ene pla}anja tro{a-rine, isporu~ene koli~ine prirodnog plina krajnjem kupcu, isporu~ene koli~ine prirod-nog plina oslobo|ene pla}anja tro{arine, isporu~ene koli~ine prirodnog plina otpre-mljene u iznos/izvoz, potro{ene koli~ine prirodnog plina za vlastitu potro{nju.Oslobo|eni korisnici za elektri~nu energiju du`ni su voditi evidencije o preuzetim koli~inama elektri~ne energije bez pla}anja tro{arine, preuzetim koli~inama elektri~ne energije s pla}enom tro{arinom, kori{tenim koli~inama elektri~ne energije za namjene iz ~lanka 101. stavka 8. Zakona, proizvedenim koli~inama proizvoda u okviru svoje re-gistrirane djelatnosti, izdanim ra~unima za izvr{ene isporuke elektri~ne energije.Oslobo|eni korisnici za prirodni plin du`ni su voditi evidencije preuzetim koli~i-nama prirodnog plina bez pla}anja tro{arine, preuzetim koli~inama prirodnog plina s pla}enom tro{arinom, kori{tenim koli~inama prirodnog plina za namjene iz ~lanka 101. stavka 1. Zakona, proizvedenim koli~inama proizvoda u okviru svoje registrirane djelatnosti, izdanim ra~unima za izvr{ene isporuke prirodnog plina.Oslobo|eni korisnici za kruta goriva du`ni su voditi evidencije o nabavljenim koli-~inama krutih goriva bez pla}anja tro{arine, nabavljenim koli~inama krutih goriva s pla}enom tro{arinom, kori{tenim koli~inama krutih goriva za namjene iz ~lanka 101. stavka 1. Zakona, proizvedenim koli~inama proizvoda u okviru svoje registrirane djelat-nosti, stanju zaliha krutih goriva, izdanim ra~unima za izvr{ene isporuke krutih goriva.

i Osim nabrojanih evidencija dràtelji tro{arinskih skladi{ta proizvo|a~i piva obvezni su voditi i evidencije o:

1. proizvedenim koli~inama vru}e (hladne) sladovine (dnevnik kuhanja i prijama hlad-ne sladovine u vrioni podrum),

2. koli~ini mladog piva na odleàvanju (dnevnik prijama piva u le`ni podrum i isporu-ke dozrelog piva na filtraciju),

3. koli~ini oto~enog piva u ambalaù ili spremnike (izvje{}e punionice).

VA@NA NAPOMENA: Radi provedbe poreznog nadzora i provjere tro{arinski obve-znik je duàn ~uvati izdane i primljene ra~une, prate}e tro{arinske dokumente, carin-ske deklaracije, dokumente temeljem kojih je ostvario oslobo|enje od pla}anja tro{a-rine, dnevne obra~une tro{arine, izvje{}a i sve druge knjigovodstvene dokumente koji se na bilo koji na~in odnose na proizvodnju, skladi{tenje, uvoz, unos, izvoz i iznos


tro{arinskih i drugih proizvoda koji su predmet ure|enja Zakona o tro{arinama, a koji su bitni za obra~unavanje i pla}anje tro{arine, u roku utvr|enom posebnim propisi-ma, a najduè 10 godina nakon isteka godine na koju se ti dokumenti odnose.

OBRASCI I ROKOVI PODNOŠENJA OBRAZACATro{arinski obveznici du`ni su podnositi sljede}e tro{arinske obrasce elektroni~kim putem, kori{tenjem elektroni~kog servisa Carinske uprave e-Carina, aplikativnog podsustava e-Tro{arine:

– PUR – Prijava za upis u registar tro{arinskih obveznika,– DOT-PI – Dnevni obra~un tro{arine na pivo,– DOT-AL – Dnevni obra~un tro{arine na alkohol i alkoholna pi}a (osim piva),– MI-PI – Mjese~no izvje{}e o stanju zaliha, primljenim, unesenim, proizvede-

nim, otpremljenim i uvezenim koli~inama te obra~unatoj tro{arini na pivo,– MI-AL – Mjese~no izvje{}e o stanju zaliha, primljenim, unesenim, proizvede-

nim, otpremljenim i uvezenim koli~inama te obra~unatoj tro{arini na alkohol i alkoholna pi}a (osim piva),

– ZT-DM – Zahtjev za tiskanje duhanskih markica,– ZI-DM – Zahtjev za preuzimanje duhanskih markica za ozna~avanje duhanskih

prera|evina,– ZI-IM – Zahtjev za preuzimanje duhanskih markica/markica drugih dràva ~la-

nica/markica tre}ih dràva radi otpreme u drugu dràvu ~lanicu/tre}u dràvu ili tre}i teritorij/putnicima u zra~nim lukama,

– DP-U – Koli~ine duhanskih prera|evina primljenih u tro{arinsko skladi{te u sustavu odgode pla}anja tro{arine,

– DP-I – Koli~ine duhanskih prera|evina otpremljenih iz tro{arinskog skladi{ta u sustavu odgode pla}anja tro{arine,

– DUM-DM – Dnevni utro{ak duhanskih markica,– DUM-IM – Dnevni utro{ak duhanskih markica/markica drugih dràva ~lanica/

markica tre}ih dràva radi otpreme u drugu dràvu ~lanicu/tre}u dràvu ili tre}i teritorij/putnicima u zra~nim lukama,

– DOT-DP – Dnevni obra~un tro{arine na duhanske prera|evine,– DO-IM – Podaci o koli~inama duhanskih prera|evina otpremljenim iz tro{arin-

skog skladi{ta u drugu dràvu ~lanicu/tre}u dràvu ili tre}i teritorij/putnicima u zra~nim lukama,

– Z-ORT – Zapisnik o popisu zaliha cigareta s obra~unom razlike tro{arine,– MI-C – Mjese~no izvje{}e o stanju zaliha, primljenim, unesenim, proizvedenim,

otpremljenim i uvezenim koli~inama, te obra~unatoj tro{arini na cigarete,– MI-CR-CL – Mjese~no izvje{}e o stanju zaliha, primljenim, unesenim proizve-

denim, otpremljenim i uvezenim koli~inama cigara i cigarilosa,– MI-DP – Mjese~no izvje{}e o stanju zaliha, primljenim, unesenim, proizvede-

nim, otpremljenim i uvezenim koli~inama duhana za pu{enje (sitno rezanog duhana i ostalog duhana za pu{enje),

– MI-OT – Mjese~no izvje{}e o obra~unatoj tro{arini na cigare, cigarilose i du-han za pu{enje (sitno rezani duhan i ostali duhan za pu{enje),

– IZVJ-DUH – Izvje{}e o stanju i kretanju duhana (sirovine) ,– Obrazac P-MPC – Podaci o prijavljenim maloprodajnim cijenama za marku

duhanskih prera|evina,


– DOT-EN – Dnevni obra~un tro{arine na energente, s Evidencijom za umanje-nje obveze tro{arine na energente temeljem povrata korisnicima iz ~lanka 29. stavka 1. Zakona o tro{arinama,

– MI-EN – Mjese~no izvje{}e o stanju zaliha, primljenim, unesenim, proizvede-nim, otpremljenim i uvezenim koli~inama te obra~unatoj tro{arini na ener-gente (osim prirodnog plina i krutih goriva),

– MI-NA – Mjese~no izvje{}e o stanju zaliha, proizvedenim, unesenim, uveze-nim, otpremljenim i prera|enim koli~inama sirove nafte te uslu`noj preradi sirove nafte,

– MI-UTE – Izvje{}e o upla}enim tro{arinama na energente,– MI-EL – Mjese~ni obra~un tro{arine na elektri~nu energiju,– MI-PL – Mjese~ni obra~un tro{arine na prirodni plin i ostale plinove iz KN 2711

29 00,– MI-KG – Mjese~ni obra~un tro{arine na kruta goriva.

i Obveza podno{enja tro{arinskih obrazaca putem elektroni~kog servisa Carinske upra-ve e-Carina ne odnosi se na male proizvo|a~e vina i na male proizvo|a~e jakih alko-holnih pi}a.

Naziv obrasca Podnositelj obrasca Krajnji rok za podno{enje obrasca

I. ZAJEDNI^KI OBRASCIPUR – Prijava za upis u re-gistar tro{arinskih obve-znika (Pravilnik o tro{ari-nama – Prilog 19)

pravna i fizi~ka osoba koja èli poslovati s tro{arinskim proizvodima (prijavu za upis u PUR podnosi carinskom uredu nadle`nom prema svom sjedi{tu ili prebivali{tu)

8 dana prije po~etka obavlja-nja registrirane djelatnosti ili drugoga doga|aja koji zna~i tro{arinsku radnju

– ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi{ta: a) proizvo|a~b) trgovac

– registrirani primatelj– povremeno registrirani primatelj– primatelj tro{arinskih proizvoda sa pla}e-

nom tro{arinom– prodavatelj iz druge dràve ~lanice/ za-

stupnik za prodaju na daljinu– proizvo|a~ izvan sustava odgode– mali proizvo|a~ jakog alkoholnog pi}a

(istodobno podnosi i podatak o volume-nu kotla za proizvodnju alkohola u vla-sni{tvu ili u uporabi)

– mali proizvo|a~ vina– uvoznik– oslobo|eni korisnik tro{arinskih proizvoda– opskrbljiva~:

a) elektri~nom energijomb) prirodnim plinom i ostalim plinovima iz KN 2711 29 00

– isporu~itelj krutih goriva– krajnji potro{a~ krutih goriva– proizvo|a~ iz ~lanka 94. Zakon o tro{ari-

nama– proizvo|a~ iz ~lanka 96. Zakon o tro{ari-

nama– registrirani po{iljatelj– ostali tro{arinski obveznici






Kretanje na teritoriju Republike Hrvatske

e-TD – elektroni~ki tro{a-rinski dokument

po{iljatelj – ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi{ta podnosi nacrt e-TD-a koriste}i ra-~unalni sustav Carinskoj upravi

7 dana prije datuma otpre-me tro{arinskih proizvoda nazna~enog na e-TD-u, a najkasnije na dan otpreme

po{iljatelj – ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi{ta kad otprema tro{arinske proizvo-de fiksnim cjevovodima podnosi nacrt e-TD-a koriste}i ra~unalni sustav Carinskoj upravi

nakon prolaska kroz mjerni sustav za dinami~ko i nepre-kidno mjerenje koli~ina ka-pljevina razli~itih od vode i/ili mjernu posudu i spremnik s odgovaraju}om opremom

primatelj (ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi{ta/nadle`ni izlazni carinski ured) tro-{arinskih proizvoda {alje ra~unalnom su-stavu Carinske uprave potvrdu o primitku

najkasnije peti radni dan na-kon primitka tro{arinskih proizvoda u sustavu odgode pla}anja tro{arine

tiskana ina~ica e-TD-a ili komercijalni dokument koji sadrì jedinstvenu re-ferentnu oznaku

po{iljatelj – ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi{ta

dokument koji mora pratiti kretanje tro{arinskih proizvo-da u sustavu odgode pla}a-nja tro{arine, te se na zahtjev mora predo~iti nadle`nim ti-jelima

po{iljatelj – ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi{ta kad otprema tro{arinske proizvo-de fiksnim cjevovodima

do mjesta odredi{ta mora sti}i najkasnije u roku 24 sata od otpreme tro{arinskih pro-izvoda

PTD – prate}i tro{arinski dokument – Pravilnik o tro-{a rinama – Prilog 4 (pri kre-tanju tro{arinskih proizvo-da u sustavu odgode pla-}anja tro{arine {to se u cije-losti odvija na teritoriju RH kad se tro{arinski proizvodi otpremaju iz tro{arinskog skladi{ta u pogon oslobo-|enog korisnika i iz pogo-na oslobo|enog korisnika u tro{arinsko skladi{te, uz prethodnu suglasnost nad-le`nog carinskog ureda)

ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi{ta (po{iljatelj) dostavlja primatelju (oslobo|e-nom korisniku)23

na dan otpreme

primatelj dostavlja po{iljatelju ovjereni pri-mjerak PTD-a ovjeren od strane nadle`nog tijela

pet dana od dana primitka tro{arinskih proizvoda

po{iljatelj koji ne primi ovjereni primjerak PTD-a mora o tome izvijestiti nadle`ni ca-rinski ured

deseti dan nakon otpreme

23 Na odgovaraju}i na~in se primjenjuje kad se tro{arinski proizvodi otpremaju iz pogona oslobo-|enog korisnika u tro{arinsko skladi{te, uz prethodnu suglasnost nadle`nog carinskog ureda.



Papirnati ispis carinske de-klaracije podnesene elek-troni~kom razmjenom po-dataka po kojoj su tro{a-rinski proizvodi pu{teni u slobodan promet ako se nakon zavr{etka carinskog postupka pu{tanja robe u slobodan promet tro{arin-ski proizvodi u sustavu od-gode pla}anja tro{arine odmah unose u tro{arin-sko skladi{te ili pogon oslobo|enog korisnika

– ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi{ta – oslobo|eni korisnik tro{arinskih proizvo-

da

5 dana od dana unosa u tro-{arinsko skladi{te ili pogon oslobo|enog korisnika tro{a-rinskih proizvoda (podnosi se nadle`nom carinskom uredu u kojem je obavljeno uvozno carinjenje)

E-kretanje izme|u Republike Hrvatske i druge dràve ~lanicee-TD – elektroni~ki tro{a-rinski dokument

po{iljatelj – ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi{ta ili registrirani po{iljatelj podnosi Carinskoj upravi nacrt e-TD-a koriste}i ra-~unalni sustav

– 7 dana prije datuma otpre-me tro{arinskih proizvoda nazna~enog na e-TD-u

– najkasnije na dan otpremeprimatelj – ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi{ta ili registrirani primatelj/povremeno registrirani primatelj {alje ra~unalnom su-stavu Carinske uprave potvrdu o primitku

najkasnije peti radni dan na-kon primitka tro{arinskih proizvoda u sustavu odgode pla}anja tro{arine

Tiskana ina~ica e-TD-a ili komercijalni dokument koji sadrì jedinstvenu re-ferentnu oznaku i potvrda o oslobo|enju od pla}anja tro{arine kada je primatelj osoba iz ~lanka 29. Zako-na o tro{arinama u drugoj dràvi ~lanici

po{iljatelj – ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi{ta ili registrirani po{iljatelj

na zahtjev nadle`nog tijela (dokument mora pratiti kre-tanje tro{arinskih proizvoda u sustavu odgode pla}anja tro{arine te se na zahtjev mora predo~iti nadle`nim ti-jelima)

Kretanje tro{arinskih proizvoda pu{tenih u potro{nju izme|u dràva ~lanicaPPTD (Pravilnik o tro{arina-ma – Prilog 6) – Pojedno-stavnjeni papirnati prate}i tro{arinski dokument ili komercijalni dokument pod uvjetom da sadrì iste podatke kao i PPTD, da vr-sta podataka utvr|ena brojem odgovara poveza-nom broju polja u PPTD-u i da sadrì oznaku „Pojed-nostavljeni prate}i doku-ment (tro{arinski proizvo-di) za svrhe poreznog nad-zora“

po{iljatelj tro{arinskih proizvoda pu{tenih u potro{nju u RH koje otprema u komerci-jalne svrhe u drugu dràvu ~lanicu

prije otpreme tro{arinskih proizvoda u drugu dràvu ~lanicu

O-PP – Obavijest o namje-ravanom primitku tro{a-rinskih proizvoda pu{tenih u potro{nju u drugoj drà-vi ~lanici (Pravilnik o tro{a-rinama – Prilog 7)

– primatelj koji prima u komercijalne svrhe tro{arinske proizvode pu{tene u potro{-nju u drugoj dràvi ~lanici

– prodavatelj iz druge dràve ~lanice ili nje-gov porezni zastupnik kod prodaje na daljinu

prije primitka tro{arinskih proizvoda iz druge dràve ~lanice



O-OP – Obavijest o namje-ravanoj otpremi tro{arin-skih proizvoda pu{tenih u potro{nju u RH (Pravilnik o tro{arinama – Prilog 8)

– Po{iljatelj koji otprema u komercijalne svrhe u drugu dràvu ~lanicu tro{arinske proizvode pu{tene u potro{nju u RH– prodavatelj iz RH kod prodaje na daljinu


Rezervni postupak (fallback)Obrazac A – Rezervni po-stupak – Prate}i dokument za kretanje tro{arinskih proizvoda u sustavu odgo-de pla}anja tro{arine (Pra-vilnik o tro{arinama – Pri-log 1)

po{iljatelj u RH kad je ra~unalni sustav ne-dostupan

prije po~etka kretanja

Obrazac B – Rezervni po-stupak – Prate}i dokument za promjenu odredi{ta (Pravilnik o tro{arinama – Prilog 2)

po{iljatelj u RH koji tijekom kretanja tro{a-rinskih proizvoda mijenja mjesto odredi-{ta, a ra~unalni sustav nije dostupan

prije promjene mjesta odre-di{ta

Obrazac C – Rezervni po-stupak – Potvrda o primit-ku/Potvrda o izvozu (Pra-vilnik o tro{arinama – Pri-log 3)

primatelj u RH u slu~aju nedostupnosti su-stava

po isteku petog radnog dana od dana primitka tro{arin-skih proizvoda

carinsko tijelo kod kojeg su obavljene izvo-zne formalnosti, ako pri zavr{etku izvoza ra~unalni sustav nije dostupan

odmah po dostupnosti su-stava

Obra~un i pla}anje tro{arine kod nepravilnostiObrazac TOP – tro{arinska obra~unska prijava (Pravil-nik o tro{arinama – Prilog 9)

osoba koja nije upisana u registar tro{arin-skih obveznika ako je tro{arinski dug na-stao zbog nezakonitog postupanja s tro{a-rinskim proizvodima u prometu na teritori-ju RH

5 dana od dana kad je prove-den nadzor kojim je utvr|e-no da se tro{arinski proizvodi nalaze u okolnostima koje uvjetuju nastanak tro{arin-skog duga

Instrumenti osiguranja pla}anja tro{arineObrazac A – bankovna ga-rancija za tro{arinski i ca-rinski dug i druga uvozna javna davanja na duhan-ske prera|evine (Pravilnik o tro{arinama – Prilog 10)Od svibnja 2016. g. za-htjev za izdavanje bankov-ne garancije za duhansku sirovinu podnosi se teme-ljem obrasca B

tro{arinski i/ili carinski du`nik na duhanske prera|evine

– ovla{teni dràtelj tro{arin-skog skladi{ta prije izdava-nja odobrenja

– registrirani primatelj prije primitka duhanskih prera-|evina u sustavu odgode pla}anja tro{arine

– povremeno registrirani pri-matelj prije izdavanja odo-brenja

– registrirani po{iljatelj prije otpreme duhanskih prera-|evina u sustavu odgode pla}anja tro{arine u drugu dràvu ~lanicu

– uvoznik-prije preuzimanja duhanskih markica



Obrazac B – bankovna ga-rancija za tro{arinski dug (Pravilnik o tro{arinama – Prilog 11)Do svibnja 2016. g. za-htjev za izdavanje bankov-ne garancije za duhansku sirovinu podnosio se te-meljem obrasca A

tro{arinski du`nik na:– alkohol i alkoholna pi}a– energente (osim krutih goriva i prirod-

nog plina)– duhansku sirovinu

– ovla{teni dràtelj tro{arin-skog skladi{ta prije izdava-nja odobrenja

– registrirani primatelj prije primitka iz druge dràve ~lanice tro{arinskih proi-zvoda u sustavu odgode pla}anja tro{arine

– povremeno registrirani pri-matelj-prije izdavanja odo-brenja

– registrirani po{iljatelj prije otpreme tro{arinskih proi-zvoda u sustavu odgode pla}anja tro{arine u drugu dràvu ~lanicu

– obveznik pla}anja tro{arine na duhansku sirovinu prije izdavanja odobrenja za po-slovanje s duhanskom siro-vinom

Obrazac C – bankovna ga-rancija za tro{arinski dug (Pravilnik o tro{arinama – Prilog 12)

primatelj, odnosno druga osoba koja je du`na platiti tro{arinu u RH i porezni za-stupnik za prodaju tro{arinskih proizvoda na daljinu

prije otpreme tro{arinskih proizvoda iz druge dràve ~lanice

Obrazac D – bankovna ga-rancija za tro{arinski dug (Pravilnik o tro{arinama – Prilog 13)

registrirani po{iljatelj i prijevoznik, vlasnik tro{arinskih proizvoda, primatelj ili solidar-no 2 ili vi{e tih osoba uz ovla{tenog drà-telja tro{arinskog skladi{ta za otpremu tro{arinskih proizvoda u sustavu odgode pla}anja tro{arine iz RH u drugu dràvu ~lanicu


Obrazac E – bankovna ga-rancija za tro{arinski dug (Pravilnik o tro{arinama – Prilog 14)

registrirani primatelj i povremeno registri-rani primatelj, odnosno druga osoba koja je du`na platiti tro{arinu u RH za prodaju tro{arinskih proizvoda iz druge dràve ~la-nice u sustavu odgode pla}anja tro{arine

prije otpreme tro{arinskih proizvoda iz druge dràve ~lanice

registrirani po{iljatelj za otpremu tro{arin-skih proizvoda u sustavu odgode pla}anja tro{arine iz RH u drugu dràvu ~lanicuovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi{ta


porezni zastupnik za prodaju na daljinu prije nego {to se tro{arinska roba otpremi iz druge dràve ~lanice

Zahtjev za kori{tenje goto-vinskog pologa kao instru-menta osiguranja pla}anja tro{arine (Pravilnik o tro{a-rinama – Prilog 15)

tro{arinski du`nik istovremenu uz uplatu polo-ga



Potvrda o kori{tenju goto-vinskog pologa kao instru-menta osiguranja pla}anja tro{arine (Pravilnik o tro{a-rinama – Prilog 16)

nadle`ni carinski ured nakon podno{enja Zahtjeva za kori{tenje gotovinskog pologa kao instrumenta osi-guranja pla}anja tro{arine

Zahtjev za povrat gotovin-skog pologa kao instru-menta osiguranja pla}anja tro{arine (Pravilnik o tro{a-rinama – Prilog 17)

tro{arinski du`nik koji vi{e ne èli koristiti gotovinski polog kao instrument osigura-nja pla}anja duga

nakon pla}anja tro{arinskog duga ili prilikom podno{enja drugog instrumenta za osi-guranje pla}anja

Oslobo|eni korisnik tro{arinskih proizvodaOKTP – zahtjev za izdava-nje odobrenja za oslobo-|enog korisnika tro{arin-skih proizvoda (Pravilnik o tro{arinama – Prilog 18)

pravna ili fizi~ka osoba koja èli poslovati u sustavu odgode pla}anja tro{arine kao oslobo|eni korisnik

najkasnije 8 dana prije po-~etka poslovanja u sustavu odgode pla}anja tro{arine kao oslobo|eni korisnik

II. ALKOHOL I ALKOHOLNA PI]AZT-AL – zahtjev za tiskanje posebnih markica za ozna-~avanje alkohola i alkohol-nih pi}a (Pravilnik o tro{a-rinama – Prilog 20)

– ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi{ta, registrirani primatelj, bilo koja osoba koja otpu{ta tro{arinske proizvode ili osoba za ~iji se ra~un otpu{taju tro{arinski proizvodi iz sustava odgode pla}anja tro{arine– uvoznik tro{arinskih proizvoda,– proizvo|a~ tro{arinskih proizvoda izvan sustava odgode,– primatelj tro{arinskih proizvoda ve} pu-{tenih u potro{nju u drugoj dràvi ~lanici, a koje drì u komercijalne svrhe na teritori-ju RH radi isporuke ili radi potro{nje– prodavatelj iz druge dràve ~lanice, od-nosno njegov porezni zastupnik kod pro-daje na daljinu ili primatelj tro{arinskih proizvoda u RH

do 5. dana u teku}em mjese-cu za sljede}i mjesec

DOT–AL – dnevni obra~un tro{arine na alkohol i alko-holna pi}a (osim piva) za razdoblje od ____do ___ (Pravilnik o tro{arinama – Prilog 24)

isto kao i kod ZT-AL, osim uvoznika tro{a-rinskih proizvoda

za razdoblje od 1. do 15. dana u mjesecu – do 20. dana u istom mjesecu za razdoblje od 16. do za-dnjeg dana u mjesecu – do 8. dana sljede}eg mjeseca

P-AL – potvrda o izdava-nju/preuzimanju posebnih markica za ozna~avanje alkohola i alkoholnih pi}a na dan _____broj _____ (Pravilnik o tro{arinama – Prilog 21)

ovla{tena osoba carinarnice izdaje markice podnositelju zahtjeva na temelju Potvrde o izdavanju/preuzimanju markica

prije preuzimanja markica

MU-AL – mjese~no izvje{}e o preuzetim, utro{enim i vra}enim markicama za ozna~avanje alkohola i al-koholnih pi}a za razdoblje od____ do ____ (Pravilnik o tro{arinama – Prilog 22)

tro{arinski obveznik za alkohol i alkoholna pi}a

do 20. dana u teku}em mje-secu za protekli mjesec



DOT–PI – dnevni obra~un tro{arine na pivo za razdo-blje od _____ do _____ (Pravilnik o tro{arinama – Prilog 23)

isto kao i kod ZT-AL, osim uvoznika tro{a-rinskih proizvoda

za razdoblje od 1. do 15. dana u mjesecu – do 20. dana u istom mjesecu za razdoblje od 16. do za-dnjeg dana u mjesecu – do 8. dana sljede}eg mjeseca

povremeno registrirani primatelj sljede}eg radnog dana od dana nastanka obveze obra-~unavanja

MI PI – mjese~no izvje{}e o stanju zaliha, primljenim, unesenim, proizvedenim, otpremljenim i uvezenim koli~inama te obra~unatoj tro{arini na pivo za razdo-blje od _____ do______ (Pravilnik o tro{arinama – Prilog 25)

MI-AL – mjese~no izvje{}e o stanju zaliha, primlje-nim, unesenim, proizvede-nim, otpremljenim i uveze-nim koli~inama te obra~u-natoj tro{arini na alkohol i alkoholna pi}a (osim piva) za razdoblje od ____ do____ (Pravilnik o tro{ari-nama – Prilog 26)

Isto kao i kod ZT-AL – obveznici pla}anja tro{arine na pivo kao

sastavni dio Obrasca MI-PI dostavljaju specifikaciju koli~ina piva pu{tenih u po-tro{nju u RH prema trgova~kom nazivu proizvoda i volumnom udjelu stvarnog alkohola ozna~enog na proizvodu

– ovla{teni dràtelji tro{arinskog skladi{ta obvezni su uz mjese~no izvje{}e za mje-sec prosinac priloìti i popis zaliha sa sta-njem na dan 31. prosinca

do 20. dana u mjesecu za protekli mjesec


povremeno registrirani primatelj i uvoznici alkohola i alkoholnih pi}a

do 20. dana u mjesecu za protekli mjesec (samo za mjesec u kojem su ostvarili unos, odnosno uvoz)

O-MPV – Obavijest o pri-mljenim koli~inama vina u sustavu odgode pla}anja tro{arine od strane malog proizvo|a~a vina iz druge dràve ~lanice Europske unije (Pravilnik o tro{arina-ma – Prilog 5)

primatelj u RH kad prima vino iz druge dr-àve ~lanice od malog proizvo|a~a vina koji je sukladno propisima nadle`nog tijela te dràve ~lanice izuzet od obvezuju}ih za-htjeva vezanih uz proizvodnju, skladi{tenje i kretanje vina u sustavu odgode pla}anja tro{arine

5 dana od dana primitka

GI-MPV – godi{nje izvje{}e o proizvodnji, otpremama i zalihama vina za ____ godinu (Pravilnik o tro{ari-nama – Prilog 27)

Mali proizvo|a~ vina do 31. sije~nja teku}e godine za proteklu godinu

Podatak o volumenu ure-|aja (kotla) za proizvodnju alkohola u vlasni{tvu ili u uporabi (predaje se uz PUR obrazac)

Mali proizvo|a~ jakog alkoholnog pi}a najkasnije 8 dana prije po-~etka proizvodnje



GI-MP-JAP – godi{nje iz-vje{}e o ukupno proizve-denoj koli~ini jakog alko-holnog pi}a za vlastite po-trebe, zapremini kotla te obra~unatoj tro{arini za razdoblje od ____ do ____godine (Pravilnik o tro{ari-nama – Prilog 28)

Mali proizvo|a~ jakog alkoholnog pi}a do 20. sije~nja teku}e godine za proteklu godinu

III. DUHANSKE PRERA\EVINEZT-DM – Zahtjev za tiska-nje duhanskih markica (Pravilnik o tro{arinama – Prilog 29)

tro{arinski obveznik duhanskih prera|evi-na

do 20. dana u teku}em mje-secu za slijede}i mjesec

tro{arinski obveznik duhanskih prera|evi-na koji prvi puta podnosi zahtjev ili traì ve}u koli~inu markica od uobi~ajenih

najkasnije 30 dana prije pod-no{enja zahtjeva za preuzi-manja duhanskih markica za ozna~avanje duhanskih pre-ra|evina

ZI-DM – Zahtjev za preuzi-manje duhanskih markica za ozna~avanje duhanskih prera|evina broj ___ na dan ___ (Pravilnik o tro{a-rinama – Prilog 30)


– na zahtjev tro{arinskog ob-veznika (u svrhu primjene ~lanka 78. stavaka 1., 4., 5. i 6. Zakona o tro{arinama)

– u slu~aju kad su na tro{a-rinsko skladi{te smje{tene duhanske prera|evine koje nisu ozna~ene duhanskim markicama MF, ovla{teni dràtelj tro{arinskog skla-di{ta obvezan je Carinskoj upravi podnijeti zahtjev za preuzimanje markica naj-kasnije sljede}eg radnog dana od dana primitka u tro{arinsko skladi{te du-hanskih prera|evina;

Zahtjev se podnosi rukovate-lju glavnog trezora (tro{arin-ski obveznik duhanskih pre-ra|evina, osim proizvo|a~a ovla{tenog dràtelja tro{arin-skog skladi{ta) i rukovatelju pomo}nog trezora (ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi-{ta-proizvo|a~ duhanskih prera|evina)

ZI-IM – Zahtjev za preuzi-manje duhanskih markica/markica drugih dràva ~la-nica/markica tre}ih dràva radi otpreme u drugu dr-àvu ~lanicu/tre}u dràvu ili tre}i teritorij/putnicima u zra~nim lukama broj __ na dan__ (Pravilnik o tro-{arinama – Prilog 31)

ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi{ta – proizvo|a~ duhanskih prera|evina

podnosi se rukovatelju po-mo}nog trezora, u svrhe pri-mjene ~lanka 78. stavaka 2. i 3. Zakona o tro{arinama



DP-U – Koli~ine duhanskih prera|evina primljenih u tro{arinsko skladi{te u su-stavu odgode pla}anja tro{arine (Pravilnik o tro{a-rinama – Prilog 32)

ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi{ta za duhanske prera|evine

sljede}i radni dan od dana unosa duhanskih prera|evi-na (dostavlja se Sredi{njem uredu)

DP-I – Koli~ine duhanskih prera|evina otpremljenih iz tro{arinskog skladi{ta u sustavu odgode pla}anja tro{arine (Pravilnik o tro{a-rinama – Prilog 33)

ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi{ta za duhanske prera|evine

sljede}i radni dan od dana otpreme duhanskih prera|e-vina iz tro{arinskog skladi{ta (dostavlja se Sredi{njem ure-du)

DUM-DM – Dnevni utro-{ak duhanskih markica na dan _____ prema zahtjevu za preuzimanje duhanskih markica za ozna~avanje duhanskih prera|evina broj ____ na dan ____ (Pravilnik o tro{arinama – Prilog 34)


sljede}eg radnog dana od dana proizvodnje (dostavlja se rukovatelju pomo}nog trezora putem elektroni~kog servisa e-Carina)

tro{arinski obveznik duhanskih prera|evi-na, osim proizvo|a~a ovla{tenog dràtelja tro{arinskog skladi{ta

sljede}eg radnog dana od dana proizvodnje/od dana pu{tanja duhanskih prera|e-vina u slobodan promet/od dana primitka iz druge drà-ve ~lanice/od dana lijepljenja markica, a u svakom drugom slu~aju do isteka roka od 60 dana ra~unaju}i od dana preuzimanja duhanskih mar-kica

DUM-IM – Dnevni utro{ak duhanskih markica/marki-ca drugih dràva ~lanica/ markica tre}ih dràva radi otpreme u drugu dràvu ~lanicu/ tre}u dràvu ili tre}i teritorij/putnicima u zra~nim lukama na dan ___prema zahtjevu za pre-uzimanje broj___ na dan___ (Pravilnik o tro{a-rinama – Prilog 35)

ovla{teni dràtelj tro{arinskog skladi{ta – proizvo|a~

sljede}eg radnog dana od dana proizvodnje (dostavlja se rukovatelju pomo}nog trezora)

DOT-DP – Dnevni obra~un tro{arine na duhanske pre-ra|evine na dan_____ (Pravilnik o tro{arinama – Prilog 36)

tro{arinski obveznik duhanskih prera|evi-na (osim uvoznika)

sljede}eg radnog dana od dana nastanka obveze obra-~unavanja tro{arine (dostav-lja se carinskom uredu nad-le`nom prema sjedi{tu obve-znika), odnosno sljede}eg radnog dana od dana proda-je putnicima u izdvojenim prodajnim mjestima tro{a-rinskih skladi{ta u zra~nim lukama koji putuju u drugu dràvu ~lanicu (dostavlja se Sredi{njem uredu)



DO-IM – Podaci o koli~ina-ma duhanskih prera|evina otpremljenim iz tro{arin-skog skladi{ta u drugu dr-àvu ~lanicu/ tre}u dràvu ili tre}i teritorij/putnicima u zra~nim lukama na dan ____ (Pravilnik o tro{arina-ma – Prilog 37)


sljede}eg radnog dana od dana otpreme duhanskih prera|evina iz tro{arinskog skladi{ta u drugu dràvu ~la-nicu, ili tre}u dràvu ili tre}i teritorij (dostavlja se rukova-telju pomo}nog trezora)

Z-ORT – Zapisnik o popisu zaliha cigareta s obra~u-nom razlike tro{arine na dan ___ (Pravilnik o tro{a-rinama – Prilog 38)

tro{arinski obveznik duhanskih prera|evina i ostale osobe koje drè cigarete radi proda-je (kiosci, trgovine, ugostiteljski objekti i druga maloprodajna mjesta koje drè ciga-rete radi prodaje krajnjim potro{a~ima)

8 dana od dana popisa zali-ha cigareta

MI-C – Mjese~no izvje{}e o stanju zaliha, primljenim, unesenim, proizvedenim, otpremljenim i uvezenim koli~inama, te obra~unatoj tro{arini na cigarete za razdoblje od ____ do____ (Pravilnik o tro{arinama – Prilog 39)

tro{arinski obveznik duhanskih prera|evi-na, osim ovla{tenog dràtelja tro{arinskog skladi{ta koji prodaje duhanske prera|evi-ne u izdvojenim prodajnim mjestima tro-{arinskih skladi{ta u zra~nim lukama put-nicima koji putuju u drugu dràvu ~lanicu, odnosno u tre}u dràvu ili tre}i teritorij

– do 20. dana u mjesecu za protekli mjesec (dostavlja se carinskom uredu nadle`-nom prema sjedi{tu obve-znika). Ovla{teni dràtelji tro{arinskog skladi{ta du`ni su uz mjese~no izvje{}e za mjesec prosinac priloìti i popis zaliha (inventuru) sa stanjem na dan 31. prosinca

– povremeno registrirani pri-matelj i uvoznik duhanskih prera|evina dostavljaju iz-vje {}e samo za mjesec u kojem su ostvarili unos, odnosno uvoz

MI-CR-CL – Mjese~no iz-vje{}e o stanju zaliha, pri-mljenim, unesenim, proi-zvedenim, otpremljenim i uvezenim koli~inama ciga-ra i cigarilosa za razdoblje od ____do____ (Pravilnik o tro{arinama – Prilog 40)

tro{arinski obveznik duhanskih prera|evi-na, osim ovla{tenog dràtelja tro{arinskog skladi{ta koji prodaje duhanske prera|evi-ne u izdvojenim prodajnim mjestima tro-{arinskih skladi{ta u zra~nim lukama put-nicima koji putuju u drugu dràvu ~lanicu, odnosno u tre}u dràvu ili tre}i teritorij

– do 20. dana u mjesecu za protekli mjesec (dostavlja se carinskom uredu nad-le`nom prema sjedi{tu ob-veznika) Ovla{teni dràtelji tro{arinskog skladi{ta du`-ni su uz mjese~no izvje{}e za mjesec prosinac priloìti i popis zaliha (inventuru) sa stanjem na dan 31. Prosin-ca.

– povremeno registrirani pri-matelj i uvoznik duhanskih prera|evina dostavljaju iz-vje{}e samo za mjesec u kojem su ostvarili unos, odnosno uvoz

MI-DP – Mjese~no izvje{}e o stanju zaliha, primlje-nim, unesenim, proizvede-nim, otpremljenim i uveze-nim koli~inama duhana za pu{enje (sitno rezanog duhana i ostalog duhana za pu{enje) za razdoblje od ___ do ___ (Pravilnik o tro{arinama – Prilog 41)MI-OT – Mjese~no izvje{}e o obra~unanoj tro{arini na cigare, cigarilose i duhan za pu{enje (sitno rezani duhan i ostali duhan za pu{enje) za razdoblje od ___do ___ ( Pravilnik o tro-{arinama – Prilog 42)



IZVJ-DUH – Izvje{}e o sta-nju i kretanju duhana (si-rovine) za razdoblje od___do___ (Pravilnik o tro{ari-nama – Prilog 43)


do 20. dana u mjesecu za protekli mjesec (dostavlja se carinskom uredu nadle`nom prema sjedi{tu obveznika)

P-MPC – Podaci o prijavlje-nim maloprodajnim cije-nama za marku duhanskih prera|evina (Pravilnik o tro{arinama – Prilog 44)

tro{arinski obveznici duhanskih prera|evi-na

15 dana prije pu{tanja du-hanskih prera|evina u po-tro{nju (podnosi se Sredi{-njem uredu), odnosno 2 dana kad se prijavljuje pove-}anje maloprodajne cijene na cigarete od dana stupanja na snagu Uredbe Vlade RH kojom se pove}ava visina tro{arine na cigarete (pod-nosi se putem elektroni~kog servisa e-Carina e-Tro{arine. Iznimno moè se podnijeti i na papirnatom obrascu ako se primjenjuje rok od 2 dana za prijavu pove}anja malo-prodajne cijene na cigarete)

O-PD – Obavijest o namje-ravanom primitku duhan-ske sirovine iz druge drà-ve ~lanice ili otpremi du-hanske sirovine iz RH (Pra-vilnik o tro{arinama – Pri-log 45)

korisnik odobrenja za poslovanje s duhan-skom sirovinom koji duhansku sirovinu unosi u RH ili iznosi iz RH

najkasnije 24 sata prije uno-sa/iznosa obavijestiti Carin-sku upravu – Tro{arinski ured za vezu o namjeravanom unosu/iznosu duhanske siro-vine

IV. ENERGENTI I ELEKTRI^NA ENERGIJADOT–EN – Dnevni obra~un tro{arine na energente za razdoblje od ___ do ___ (Pravilnik o tro{arinama – Prilog 47)

tro{arinski obveznici energenata24 za razdoblje od 1. do 15. dana u mjesecu – do 20. dana u istom mjesecu za raz-doblje od 16. do zadnjeg dana u mjesecu – do 8. dana sljede}eg mjeseca

Obrazac MI-EN – Mjese~-no izvje{}e o stanju zaliha, primljenim, unesenim, pro izvedenim, otpremlje-nim i uvezenim koli~inama te obra~unatoj tro{arini na energente (osim prirod-nog plina i krutih goriva) za razdoblje od_______ do_____ (Pravilnik o tro{a-rinama – Prilog 48)

tro{arinski obveznici energenata osim tro-{arinskih obveznika iz ~lanka 94.,96. i 98. Zakona


uvoznici energenata – do 20. dana u mjesecu za protekli mjesec (samo za mjesec u kojem su ostvarili uvoz)

– do 20. dana u mjesecu za protekli mjesec samo za mjesec u kojem je ostvario unos

povremeno registrirani primatelj koji samo povremeno prima tro{arinske proizvode iz druge dràve ~lanice u sustavu odgode pla}anja tro{arine

24 Osim: opskrbljiva~a elektri~nom energijom koji elektri~nu energiju isporu~uje krajnjem kupcu u RH, opskrbljiva~a koji uvozi ili unosi elektri~nu energiju za vlastite potrebe, proizvo|a~a koji proizvedenu elektri~nu energiju koristi za vlastite potrebe, opskrbljiva~a plinom kada prirodni plin isporu~i krajnjem kupcu u RH, opskrbljiva~a koji uvozi ili unosi prirodni plin za vlastitu po-tro{nju, proizvo|a~ plina koji proizvedeni prirodni plin koristi za vlastitu potro{nju, isporu~itelja kad isporu~i kruta goriva krajnjem potro{a~u u RH i kad kruta goriva koristi za svoju kona~nu potro{nju, krajnjeg potro{a~a kad uvozi ili unosi kruta goriva za vlastitu kona~nu potro{nju.



MI-NA – Mjese~no izvje{}e o stanju zaliha, proizvede-nim, unesenim, uvezenim, otpremljenim i prera|e-nim koli~inama sirove naf-te te uslu`noj preradi siro-ve nafte za razdoblje od____ do____ (Pravilnik o tro{arinama – Prilog 49)

ovla{teni dràtelji tro{arinskog skladi{ta – proizvo|a~i energenata


MI-UTE – Izvje{}e o upla-}enim tro{arinama na energente za razdoblje od_____do_____ (Pravilnik o tro{arinama – Prilog 50)

tro{arinski obveznici energenata, osim tro-{arinskih obveznika iz ~lanka 94.,96. i 98. Zakona

do 8. dana u mjesecu za prethodni mjesec

povremeno registrirani primatelj koji samo povremeno prima tro{arinske proizvode iz druge dràve ~lanice u sustavu odgode pla}anja tro{arine

do 8. dana u mjesecu za prethodni mjesec (samo za mjesec u kojem su ostvarili unos)

IZJAVA broj / o uvozu energenta iz ~lanka 85. Zakona o tro{arinama za koji nije propisana visina tro{arine u ~lanku 84. stavku 3. Zakona (Pravilnik o tro{arinama – Prilog 51)

uvoznik koji nakon zavr{etka carinskog po-stupka pu{tanja u slobodan promet ener-gent ne}e koristiti kao pogonsko gorivo ili gorivo za grijanje ili kao dodatak pogon-skom gorivu

prije pu{tanja u potro{nju energenata koji se ne koriste kao pogonsko gorivo ili gori-vo za grijanje ili kao dodatak pogonskom gorivu

IZJAVA broj / o kupnji energenta iz ~lanka 85. Zakona o tro{arinama za koji nije propisana visina tro{arine u ~lanku 84. stavku 3. Zakona (Pravilnik o tro{arinama – Prilog 52)

kupac koji nakon zavr{etka carinskog po-stupka pu{tanja u slobodan promet ener-gent ne}e koristiti kao pogonsko gorivo ili gorivo za grijanje ili kao dodatak pogon-skom gorivu

prije pu{tanja u potro{nju energenata koji se ne koriste kao pogonsko gorivo ili gori-vo za grijanje ili kao dodatak pogonskom gorivu

O-PL – Obavijest o namje-ravanom unosu/iznosu ulja za podmazivanje ili lubrikanata iz tarifnih oznaka KN 2710 19 91 i 2710 19 99 te proizvoda iz tarifne oznake KN 3826 00 90) iz/u drugu dràvu ~lanicu(Pravilnik o tro{ari-nama – Prilog 53)

primatelj/po{iljatelj, prijevoznik ili druga osoba koja u RH unosi ili iz RH iznosi ener-gente i proizvode proizvod tarifnih oznaka KN 2710 19 91, 2710 19 99 i KN 3826 00 90

najkasnije 12 sati prije unosa (podnosi se elektroni~nom po{tom na adresu:[email protected])

MI-EL – Mjese~ni obra~un tro{arine na elektri~nu ene-rgiju za razdoblje od____ do___ (Pravilnik o tro{ari-nama – Prilog 54)

tro{arinski obveznik za elektri~nu energiju iz tarifne oznake KN 2716

do zadnjeg dana u teku}em mjesecu po isteku obra~un-skog razdoblja

MI-PL – Mjese~ni obra~un tro{arine na prirodni plin i ostale plinove iz KN 2711 29 00 za razdoblje od____do___ (Pravilnik o tro{ari-nama – Prilog 55)

tro{arinski obveznik za prirodni plin iz ta-rifne oznake KN 2711 11, 2711 21 i 2711 29




MI-KG – Mjese~ni obra~un tro{arine na kruta goriva za razdoblje od____do____ (Pravilnik o tro{ari-nama – Prilog 56)

tro{arinski obveznik za kruta goriva iz tarif-nih oznaka KN 2701, 2702 i 2704


Obrazac EKO-PG — evi-dencija o kupcima ozna~e-nih plinskih ulja za namje-nu grijanja za mjesec ____/____g. (Pravilnik o tro{arinama – Prilog 46)

tro{arinski obveznici i druge pravne i fizi~-ke osobe koje prodaju ozna~ena plinska ulja za namjenu grijanja

na zahtjev Carinske uprave

i Za energente {to se koriste za druge namjene a ne kao pogonsko gorivo, ili gorivo za grijanje ili dodatak pogonskom gorivu ,ili gorivu za grijanje iz ~lanka 85. stavka 1. Zakona za koje nije propisana visina tro{arine u ~lanku 84. stavku 3. Zakona tro{arin-ski obveznici ne podnose obrazac MI-EN, ali du`ni su nadle`nom carinskom uredu do 20. dana u mjesecu za protekli mjesec dostaviti specifikaciju tih energenata, i to prema vrsti energenata po {ifri i tarifnoj oznaci Kombinirane nomenklature, trgova~-kom nazivu, koli~ini, po{iljatelju i datumu primitka.

Obrasci za kontrolu potro{nje plinskog ulja obojanog plavom bojom za namjene u poljoprivredi, ribolovu i akvakulturi, te plovidbi

Naziv obrasca Obveznik podno{enja obrasca Rokovi podno{enjaPUR-RIBA – Zahtjev za upis u regi-star korisnika prava na povrat pla-}ene tro{arine za bezolovni mo-torni benzin za bezolovni motorni benzin za namjene u ribolovu za kalendarsku godinu ____ (Prilog 6)25

korisnici prava koji su upisani u registar korisnika prava na po-vrat pla}ene tro{arine na bezo-lovni motorni benzin za na-mjene u ribolovu

podnosi se nadle`nom ca-rinskom za svaku kalendar-sku godinu

ZRB – Zahtjev za povrat pla}ene tro{arine za bezolovni motorni benzin za namjene u ribolovu za razdoblje od _____ do _____ mje-seca u kalendarskoj godini _____ (Prilog 4)26

korisnik prava na povrat pla}e-ne tro{arine za bezolovni mo-torni za namjene u ribolovu koji je upisan u registar korisni-ka prava na povrat pla}ene tro{arine

do zadnjeg dana u mjesecu za prethodno ~etveromje-se~no razdoblje

EPB — Evidencija potro{nje bezo-lovnog motornog benzina za na-mjene u ribolovu za razdoblje od ____ do ____ mjeseca u kalendar-skoj godini ____ (Prilog 5)26

korisnici prava koji su upisani u registar korisnika prava na po-vrat pla}ene tro{arine na bezo-lovni motorni benzin za na-mjene u ribolovu


25 Pravilnik o primjeni zakona o tro{arinama {to se odnosi na plinsko ulje obojano plavom bojom za namjene u poljoprivredi, ribolovu, ribogojstvu, akvakulturi te na povrat pla}ene tro{arine na bezolovni motorni benzin za namjene u ribolovu.

26 Pravilnik o uvjetima i na~inu oslobo|enja od pla}anja tro{arine na energente koji se koriste kao pogonsko gorivo za plovidbu.


Naziv obrasca Obveznik podno{enja obrasca Rokovi podno{enjaEKG-DP – Evidencija o kupcima plinskog ulja obojanog plavom bojom koji gorivo nabavljaju radi daljnje prodaje (Prilog 3)26

tro{arinski obveznici i druge pravne i fizi~ke osobe koje pro-daju plinsko ulje obojano pla-vom bojom


PUR-B – Zahtjev za upis u registar korisnika povrata pla}ene tro{ari-ne za bezolovni motorni benzin za namjene u plovidbi(Prilog 5)26

korisnici prava na povrat pla}e-ne tro{arine na bezolovni mo-torni benzin u nacionalnoj plo-vidbi

za svaku kalendarsku godi-nu

ZPB – Zahtjev za povrat pla}ene tro{arine za bezolovni motorni benzin u nacionalnoj plovidbi (Pri-log 3)26

korisnici prava koji su upisani u registar korisnika prava na po-vrat pla}ene tro{arine na bezo-lovni motorni benzin u nacio-nalnoj plovidbi

~etveromjese~no u kalendarskoj godini

EPB – Evidencija potro{nje bezo-lovnog motornog benzina u naci-onalnoj plovidbi za razdoblje od ____ do ____ mjeseca u kalendar-skoj godini (Prilog 4)26

korisnici prava koji su upisani u registar korisnika prava na po-vrat pla}ene tro{arine na bezo-lovni motorni benzin u nacio-nalnoj plovidbi

~etveromjese~no u kalendarskoj godini (kad i Obrazac ZPB)

ZPJT – Zahtjev za povrat pla}ene tro{arine za bezolovni motorni benzin u nacionalnoj plovidbi za razdoblje od___do___mjeseca u kalendarskoj godini ___ – (Prilog 6)26

korisnici prava na povrat pla}e-ne tro{arine za bezolovni mo-torni benzin koji se koristi za pogon javnih brodova, brodica i ~amaca te brodova, brodica i ~amaca koji se koriste za po-trebe javnih tijela za plovidbu

~etveromjese~no u kalendarskoj godini

EPJT – Evidencija potro{nje za jav-ne brodove i brodice (Prilog 7)26

~etveromjese~no u kalendarskoj godini (kad i Obrazac ZPJT)

EKG-DP – Evidencija o kupcima plinskog ulja obojanog plavom bojom koji gorivo nabavljaju radi daljnje prodaje (Prilog 2)26

tro{arinski obveznici i druge pravne i fizi~ke osobe koje pro-daju plinsko ulje obojano pla-vom bojom


Obrasci za oslobo|enje od pla}anja tro{arine na energente koji se koriste kao pogonsko gorivo u zra~nom prometu

Naziv obrasca Obveznik podno{enja obrasca Rokovi podno{enjaPUR-Z – Zahtjev za upis u registar korisnika prava na povrat pla}ene tro{arine za energente kori{tene u obavljanju komercijalnih operaci-ja u zra~nom prometu

korisnik pogonskog goriva u zra~nom prometu

podnosi se za svaku kalen-darsku godinu

ZPZ – Zahtjev za povrat pla}ene tro{arine za energente kori{tene u obavljanju komercijalnih operaci-ja u zra~nom prometu za razdo-blje od ___ do ___ mjeseca u ka-lendarskoj godini___

korisnik pogonskog goriva za obavljanje komercijalnih ope-racija u zra~nom prometu

– do kraja svibnja za razdo-blje sije~anj-travanj

– do kraja rujna za razdo-blje svibanj-kolovoz

– do kraja sije~nja za razdo-blje rujan-prosinac pret-hodne kalendarske godine


Naziv obrasca Obveznik podno{enja obrasca Rokovi podno{enjaEPZ – Evidencija potro{nje ener-genata kori{tenih u obavljanju komercijalnih operacija u zra~-nom prometu za razdoblje od ___ do ___ mjeseca u kalendarskoj godini ___

korisnik pogonskog goriva za obavljanje komercijalnih ope-racija u zra~nom prometu

kad i Obrazac ZPZ

ZPJT-Z – Zahtjev za povrat pla}ene tro{arine za energente kori{tene u obavljanju komercijalnih operaci-ja u zra~nom prometu za razdo-blje od ___ do ___ mjeseca u ka-lendarskoj godini___

javno tijelo korisnik pogon-skog goriva u zra~nom prome-tu

– do kraja svibnja za razdo-blje sije~anj-travanj

– do kraja rujna za razdo-blje svibanj-kolovoz

– do kraja sije~nja za razdo-blje rujan-prosinac pret-hodne kalendarske godine

EPJT-Z – Evidencija potro{nje energenata kori{tenih u komerci-jalnom zra~nom prometu za raz-doblje od ___ do ___ mjeseca u kalendarskoj godini___

javno tijelo korisnik pogon-skog goriva u zra~nom prome-tu

kad i Obrazac ZPJT-Z

Obrasci iz Pravilnika o uvjetima i na~inu povrata pla}ene tro{arine na plin-sko ulje za pogon strojeva za pripremu povr{ina u razminiranju

Naziv obrasca Obveznik podno{enja obrasca Rokovi podno{enjaZPR – Zahtjev za povrat pla}ene tro{arine na plinsko ulje za po-gon strojeva za pripremu povr{i-na u razminiranju za razdoblje od _____ do _____ mjeseca u kalen-darskoj godini (Prilog 2)

pravne osobe i fizi~ke osobe kojima je Ministarstva unutar-njih poslova izdalo rje{enje o odobrenju za obavljanje poslo-va strojne pripreme povr{ina u razminiranju (izvoditelji ili po-dizvoditelji)

nakon izdavanja potvrde o isklju~enju podru~ja i/ili gra-|evine iz MSP-a, a najkasni-je do kraja prvog kvartala kalendarske godine koja sli-jedi godinu u kojoj je izdana potvrda o isklju~enju pod-ru~ja i/ili gra|evine iz MSP-a

ERSR – Evidencija o radu stroja za pripremu povr{ina u razminiranju (Prilog 3)

kad i Obrazac ZPR

EK – Evidencija kupnje plinskog ulja za pogon strojeva za pripre-mu povr{ina u razminiranju za razdoblje od ____ do ____ mjese-ca u kalendarskoj godini ____ (Prilog 4)

kad i Obrazac ZPR

Napomena: nabrojani prilozi su sastavni dio Pravilnika o uvjetima i na~inu povrata pla}ene tro{arine na plinsko ulje za pogon strojeva za pripremu povr{ina u razmini-ranju.


Obrasci za oslobo|enje od pla}anja poreza za diplomatska i konzularna pred-stavni{tva, institucije i tijela Europske Unije i me|unarodne organizacije

Naziv obrasca Obveznik podno{enja obrasca Rokovi podno{enjaP-DIP – Zahtjev za povrat poreza


najkasnije 12 mjeseci od isteka tromjese~ja na koje se zahtjev odnosi (podnosi se Ministar-stvu vanjskih i europskih poslo-va)

IOU – Potvrda o pravu na izravno oslobo|enje od pla}anja carine, PDV-a, tro-{arine i posebnog poreza pri uvozu


izravno pri uvozu dobara u RH i u izdvojenim specijaliziranim prodajnim mjestima u RH (po-tvrdu ovjerava Ministarstvo vanjskih i europskih poslova)

KG– Kartica goriva diplomatska i konzularna pred-stavni{tva, me|unarodne organi-zacije i institucije i tijela EU sa sje-di{tem u RH i njihovo osoblje

izravno pri kupnji motornih goriva u RH (potvrdu tro{arin-skog obveznika ovjerava Mini-starstvo vanjskih i europskih poslova)

– Potvrda o oslobo|enju od poreza na dodanu vri-jednost i/ili tro{arine – Obavijest o primitku tro-{arinskih proizvoda

diplomatska i konzularna pred-stavni{tva, me|unarodne organi-zacije i institucije i tijela EU sa sje-di{tem u RH i njihovo osoblje koji imaju pravo na oslobo|enje od pla}anja poreza pri nabavi dobara ili usluga u drugoj dràvi ~lanici EU

najkasnije 5 radnih dana na-kon primitka tro{arinskih proi-zvoda (podnosi se nadle`nom podru~nom carinskom uredu)

Potvrda o oslobo|enju od poreza na dodanu vrijed-nost i/ili tro{arine

diplomatska i konzularna pred-stavni{tva, posebne misije, me|u-narodne organizacije i njihovo di-plomatsko, administrativno i teh-ni~ko osoblje sa sjedi{tem u dru-goj dràvi ~lanici EU kd nabavljaju dobra ili usluge od obveznika PDV-a ili kod ovla{tenih dràtelja tro{a-rinskih skladi{ta u RH

prilikom nabave dobara ili usluga ovjereni primjerak po-tvrde o oslobo|enju od nad-le`nog tijela dràve u kojoj imaju sjedi{te uru~uje se ispo-ru~iteljima dobara, usluga i tro{arinskih proizvoda u RH

ROKOVI UPLATE I UPLATNI RAČUNI

Tro{arinski obveznik Rok pla}anja tro{arineTro{arinski obveznik (op}enito) 30 dana od dana nastanka obveze obra~una-

vanja tro{arineObveznik tro{arine na elektri~nu energiju iz ta-rifne oznake KN 2716

do zadnjeg dana u teku}em mjesecu po isteku obra~unskog razdoblja

Obveznik tro{arine za prirodni plin iz tarifne oznake KN 2711 11, 2711 21 i 2711 29


Obveznik tro{arine na kruta goriva iz tarifnih oznaka KN 2701, 2702 i 2704


Porezni zastupnika za prodaju na daljinu nakon primitka tro{arinske robeMali proizvo|a~ jakog alkoholnog pi}a do 31. sije~nja teku}e godine za proteklu godinu

Pri uvozu tro{arinskih proizvoda tro{arinu se pla}a u skladu s carinskim propisima, osim kad se pla}anje tro{arine odga|a, ili je druk~ije propisano.


POREZNI PROPISI Zakon o tro{arinama („Narodne novine“ broj 22/13, 32/13, 81/13, 100/15, 120/15),

Uredba o visini tro{arine na motorne benzine, plinsko ulje i kerozin za pogon („Narodne novine“ broj 109/13, 48/14, 43/15),

Uredba o visini tro{arine na cigarete, sitno rezani duhan i ostali duhan za pu{enje („Narodne novine“ broj 43/15),

Op}i porezni zakon („Narodne novine” broj 147/08, 18/11, 78/12, 136/12), Pravilnik o tro{arinama („Narodne novine“ broj 131/15, 45/16), Pravilnik o podno{enju tro{arinskih obrazaca i obrazaca posebnih poreza upora-bom sustava elektroni~ke razmjene podataka („Narodne novine“ broj 144/14),

Pravilnik o primjeni Zakona o tro{arinama {to se odnosi na plinsko ulje obojano plavom bojom za namjene u poljoprivredi, ribolovu, ribogojstvu i akvakulturi te na povrat pla}ene tro{arine na bezolovni motorni benzin za namjene u ribolovu („Narodne novine“ broj 2/16),

Pravilnik o uvjetima i na~inu oslobo|enja od pla}anja tro{arine na energente koji se koriste kao pogonsko gorivo u zra~nom prometu („Narodne novine“ broj 83/15),

Upisuje se broj~anu oznaku vrste tro{arine

Vrste tro{arine

1058 Tro{arina na energente

1163 Tro{arina na prirodni plin

1066 Tro{arina na alkohol

1074 Tro{arina na pivo

1090 Tro{arina na duhanske proizvode

1155 Tro{arina na elektri~nu energiju

1171 Tro{arina na kruta goriva

H R K

H R 1 2 1 0 0 1 0 0 5 1 8 6 3 0 0 0 1 6 0

H R 6 8Državni proračunRepublike Hrvatske Trošarine




Pravilnik o uvjetima i na~inu oslobo|enja od pla}anja tro{arine na energente koji se koriste kao pogonsko gorivo za plovidbu („Narodne novine“ broj 58/13, 72/13, 69/14, 157/14),

Pravilnik o popunjavanju jedinstvene carinske deklaracije („Narodne novine“ broj 77/13),

Pravilnik o privremenom smje{taju robe i skra}enoj deklaraciji („Narodne novine“ broj 68/13),

Pravilnik o uvjetima i na~inu uporabe rezervnog postupka u postupcima provoza i izvoza („Narodne novine“ broj 79/11),

Pravilnik o uvjetima i na~inu povrata pla}ene tro{arine na plinsko ulje za pogon strojeva za pripremu povr{ina u razminiranju („Narodne novine“ broj 131/15),


Pravilnik o EORI broju („Narodne novine“ broj 64/13, 89/13), Pravilnik o odre|ivanju slu`benog mjesta („Narodne novine”, broj 5/14), Pravilnik o oslobo|enju od poreza na dodanu vrijednost i tro{arine za robu uve-zenu u osobnoj prtljazi osoba koje putuju iz tre}ih dràva te za robu uvezenu kao mala po{iljka nekomercijalnog zna~aja („Narodne novine“ broj 79/13),

Odluka o pomo}i poslodavcima i samostalnim obveznicima pla}anja doprinosa na podru~jima zahva}enim poplavama („Narodne novine“ broj 72/14),


1.4.2 POSEBNI POREZ NA MOTORNA VOZILA

1.4.2.1 Motorna vozila na koja u trenutku unosa, uvoza ili prodaje u Republici Hrvatskoj nije obračunat i plaćen posebni porez, a koja se u Republici Hrvatskoj registriraju

POREZNI OBVEZNIK1. Fizi~ka i pravna osoba koja radi uporabe na cestama u Republici Hrvat-

skoj u Republici Hrvatskoj stje~e motorno vozilo, ili koja takvo motorno vozilo na koje nije obra~unat i pla}en posebni porez uvozi ili unosi u Republiku Hrvatsku,

2. osoba koja je izvr{ila prenamjenu drugog motornog vozila u motorno vozilo koje je predmet oporezivanja,

3. osoba koja je nezakonito uporabila motorno vozilo na podru~ju RH.


i Nezakonita uporaba motornih vozila je svako kori{tenje, posjedovanje te ~injeni~no ili pravno raspolaganje motornim vozilom na koje u RH nije na propisan na~in obra~u-nat ili pla}en posebni porez. Osobom koja je nezakonito uporabila motorno vozilo na podru~ju RH smatra se i osoba koja je sudjelovala u nezakonitoj uporabi motornog vozila na podru~ju RH, a znala je ili je prema okolnostima slu~aja morala znati da je takva uporaba nezakonita, te osoba koja je odnosno motorno vozilo stekla u vlasni{-tvo ili posjed premda je u trenutku stjecanja ili primitka motornog vozila znala ili je prema okolnostima slu~aja morala znati da je motorno vozilo u nezakonitoj uporabi na podru~ju RH.

Ako je vi{e osoba odgovorno za pla}anje posebnog poreza, za pla}anje odgovaraju solidarno.

NAPOMENA: fizi~ka ili pravna osoba s prebivali{tem ili sjedi{tem u RH koja iznajmi, uzme u leasing ili posudi motorno vozilo registrirano u drugoj dràvi ~lanici EU radi uporabe na cestama u RH u trajanju duèm od 15 dana obvezna je prijaviti se carin-skom uredu u roku 3 dana od dana ulaska na podru~je RH, te u daljnjem roku 15 dana od dana prijave carinskom uredu nadle`nom prema svom sjedi{tu ili prebivali-{tu podnijeti poreznu prijavu radi obra~una i pla}anja posebnog poreza. Neprijavlji-vanje motornog vozila nadle`nom carinskom uredu u propisanim rokovima smatra se nezakonitom uporabom motornog vozila na podru~ju RH. Osoba koja je posudila motorno vozilo, te najmoprimac ili primatelj leasinga moè najranije 14 dana prije prestanka posudbe, odnosno isteka ili ranijeg raskida ugovora o najmu ili leasingu prijaviti motorno vozilo carinskom uredu kojem je podnesena porezna prijava koji }e utvrditi iznos povrata posebnog poreza.Proizvo|a~, trgovac i trgovac rabljenim motornim vozilima duàn je nadle`nom ca-rinskom uredu prema mjestu svog sjedi{ta ili prebivali{ta najkasnije 8 dana prije po-~etka obavljanja djelatnosti proizvodnje ili prodaje motornih vozila na podru~ju RH podnijeti prijavu za upis u registar proizvo|a~a i trgovaca motornih vozila. Proizvo|a~ i trgovac duàn je uz prijavu za upis u registar proizvo|a~a i trgovaca motornih vozila poloìti instrument osiguranja pla}anja posebnog poreza koji moè biti u obliku bankovne garancije ~iji rok ne moè biti kra}i od roka u kojem obveza uplate moè nastati, produèn za tri mjeseca ili bjanko zadu`nice ili zadu`nice.

i O prihva}anju instrumenta osiguranja pla}anja posebnog poreza odlu~uje Carinska uprava, te utvr|uje visinu osiguranja ovisno o iznosu mogu}eg duga po osnovi po-sebnog poreza. Carinska uprava moè odobriti da instrument osiguranja umjesto proizvo|a~a i trgovca poloì druga osoba.

Ako je ista osoba trgovac i trgovac rabljenim motornim vozilima prilikom pod-no{enja prijave za upis u registar o tome }e posebno obavijestiti nadle`ni ca-rinski ured.

Ako proizvo|a~, trgovac ili trgovac rabljenim motornim vozilima prestane obavljati djelatnost carinski ured }e ga na njegov zahtjev ili po slu`benoj du`-nosti, brisati iz registra proizvo|a~a i trgovaca motornih vozila.


Proizvo|a~, predstavni~ki ured proizvo|a~a u RH i trgovac koji je generalni zastupnik ili uvoznik odre|ene marke motornih vozila u RH ili sli~no obvezni su Carinskoj upra-vi, Sredi{njem uredu elektronskim putem na adresu [email protected] dostaviti obavijest o preporu~enoj prodajnoj cijeni, i to najkasnije sljede}eg radnog dana nakon po~etka primjene prodajne cijene na trì{tu u RH.

OSLOBOĐENJA I IZUZEĆA OD PLAĆANJA POSEBNOG POREZAPosebni porez se ne pla}a na motorna vozila ako su namijenjena za:

1. slu`bene potrebe diplomatskih i konzularnih predstavni{tava te posebnih mi-sija akreditiranih u Republici Hrvatskoj, pod uvjetom uzajamnosti, osim kon-zularnih predstavni{tava koje vode po~asni konzularni du`nosnici,


3. potrebe me|unarodnih organizacija, kada je to utvr|eno me|unarodnim ugovorom koji obvezuje RH,

4. osobne potrebe stranog osoblja me|unarodnih organizacija, kada je to utvr-|eno me|unarodnim ugovorom koji obvezuje Repub-liku Hrvatsku,

5. uporabu u skladu s me|unarodnim ugovorom koji je RH zaklju~ila s drugom dràvom ili me|unarodnom organizacijom, ako taj ugovor za isporuku mo-tornih vozila predvi|a oslobo|enje od pla}anja poreza na dodanu vrijednost,

6. slu`bene potrebe institucija EU u Republici Hrvatskoj,7. osobne potrebe stranog osoblja institucija EU u Republici Hrvatskoj.

i Oslobo|enje od pla}anja posebnog poreza iz to~ke 1., 2., 6. i 7. ostvaruje se na os-novi potvrde ministarstva nadle`nog za vanjske poslove, a oslobo|enje iz to~ke 3., 4. i 5. na temelju potvrde nadle`nog dràvnog tijela koje je nositelj provedbe pojedinog me|unarodnog ugovora. Ako je u skladu s me|unarodnim ugovorom mogu}e ostva-riti oslobo|enje samo uz uvjet uzajamnosti, ispunjenje uvjeta uzajamnosti mora po-tvrditi ministarstvo nadle`no za vanjske poslove.

i Oslobo|enje od pla}anja posebnog poreza iz to~ke 2., 4. i 7. ne mogu ostvariti dràv-ljani RH, odnosno strani dràvljani s prebivali{tem u Republici Hrvatskoj.

i Motorna vozila na koja se posebni porez ne pla}a ne smiju se otu|iti bez prethodne obavijesti nadle`nom carinskom uredu i pla}anja posebnog poreza.

Ne smatra se da je motorno vozilo nezakonito upotrebljavano na podru~ju RH ako:1. fizi~ka osoba s prebivali{tem u drugoj dràvi ~lanici EU koristi na podru~ju RH

motorno vozilo registrirano u drugoj dràvi ~lanici EU u razdoblju, kontinuira-nom ili ne, od najduè 6 mjeseci za svako razdoblje od 12 mjeseci,

2. fizi~ka osoba motorno vozilo registrirano u drugoj dràvi ~lanici EU u kojoj ima prebivali{te redovito koristi za putovanja iz mjesta prebivali{ta u mjesto rada na podru~ju RH i obrnuto (dnevni migrant). U ovom slu~aju nema vre-menskog ograni~enja za uporabu motornog vozila,

3. student motorno vozilo registrirano u drugoj dràvi ~lanici EU u kojoj ima prebivali{te koristi na podru~ju RH u kojoj boravi isklju~ivo zbog studiranja.


i U slu~ajevima iz to~ke 1. motorno vozilo se na podru~ju RH ne smije koristiti za prije-voz putnika uz pla}anje ili materijalnu naknadu bilo koje vrste ili za industrijski i/ili komercijalni prijevoz robe uz pla}anje ili bez pla}anja niti se motorno vozilo smije otu|iti, iznajmiti ili posuditi, te ga ne smije koristiti druga osoba osim one koja ga je unijela, a u kojim slu~ajevima se smatra da je motorno vozilo nezakonito uporabljeno na podru~ju RH.

i Motorna vozila u vlasni{tvu tvrtke za iznajmljivanje vozila koja ima sjedi{te u drugoj dràvi ~lanici EU koja su u Republici Hrvatskoj zbog prestanka ugovora u iznajmljiva-nju mogu biti ponovno iznajmljena osobama koje nemaju prebivali{te u Republici Hrvatskoj radi njihovog izno{enja iz podru~ja RH. Motorna vozila mogu vratiti u drà-vu ~lanicu u kojoj su prvotno iznajmljena i zaposlenici tvrtke za iznajmljivanje koji mogu biti i osobe s prebivali{tem u Republici Hrvatskoj. Svako iznajmljivanje ili upora-ba vozila suprotno ovim odredbama smatra se nezakonitom uporabom vozila na podru~ju RH.

Ne smatra se da je motorno vozilo nezakonito upotrebljavano na podru~ju RH ako je motorno vozilo registrirano u drugoj dràvi ~lanici EU:

1. u posjedu ili uporabi kod fizi~ke osobe s prebivali{tem u Republici Hrvatskoj koja je zaposlena kod poslodavca u drugoj dràvi ~lanici EU, a vozilo je u vlas-ni{tvu poslodavca,

i Fizi~ka osoba s prebivali{tem u Republici Hrvatskoj u tom je slu~aju du`na Carinskoj upravi predo~iti pisanu izjavu vlasnika motornog vozila, te druge dokaze iz kojih je nedvojbeno da je motorno vozilo prvenstveno namijenjeno za obavljanje zaposleni-kovog posla izvan podru~ja RH.

2. u posjedu ili uporabi kod fizi~ke osobe s prebivali{tem u Republici Hrvatskoj koja:

a) ima registriran obrt ili slobodno zanimanje u drugoj dràvi ~lanici EU, a motorno vozilo je registrirano na ime nositelja obrta, odnosno slobodnog zanimanja;

b) je odgovorna osoba, partner, dioni~ar ili ~lan trgova~kog dru{tva ili podu-ze}a registriranog u drugoj dràvi ~lanici EU, a motorno vozilo je u vlasni{-tvu tog stranog pravnog subjekta,

i U slu~ajevima iz to~ke 1. i 2. prvenstvena namjena motornog vozila mora biti obav-ljanje poslova ili uporaba izvan podru~ja RH.

i U slu~ajevima to~ke 1. i 2. fizi~ka osoba s prebivali{tem u Republici Hrvatskoj du`na je najkasnije u roku 5 dana od dana prvog unosa motornog vozila na podru~je RH podnijeti zahtjev carinskom uredu prema mjestu svog prebivali{ta radi dono{enja odobrenja kojim se utvr|uju uvjeti pod kojim osoba moè upravljati motornim vozi-lom na podru~ju RH. Prekora~enje tog roka smatra se nezakonitom uporabom motor-nog vozila na podru~ju RH.

3. u posjedu fizi~ke osobe s prebivali{tem u Republici Hrvatskoj koja je motorno vozilo iznajmila, uzela u leasing ili posudila u drugoj dràvi ~lanici EU radi kratkotrajne uporabe u Republici Hrvatskoj.


i U tom slu~aju motorno vozilo smije biti u uporabi na podru~ju RH najduè 15 dana od dana prijave nadle`nom carinskom uredu, u kojem roku motornim vozilom smije upravljati samo osoba koja ga je posudila ili iznajmila. Osoba koja je posudila, uzela u leasing ili iznajmila motorno vozilo du`na je prijaviti se carinskom uredu u roku 3 dana od dana ulaska na podru~je RH. Fizi~ka osoba s prebivali{tem u Republici Hrvat-skoj koja je motorno vozilo iznajmila, uzela u leasing ili posudila u drugoj dràvi ~la-nici EU ne smije isto motorno vozilo ponovno uporabiti na cestama u Republici Hrvat-skoj u roku godine dana od dana prethodne prijave. Neprijavljivanje motornog vozila carinskom uredu u roku, uporaba motornog vozila nakon proteka propisanog roka ili uporaba prijavljenog motornog vozila na cestama u Republici Hrvatskoj u roku godi-ne dana od dana prethodne prijave smatra se nezakonitom uporabom motornog vozila na podru~ju RH.

i Ako se utvrdi da je druga osoba, osim one kojoj je izdano odobrenje ili koja je motor-no vozilo iznajmila, uzela u leasing ili posudila u drugoj dràvi ~lanici EU posjedovala ili koristila motorno vozilo, takav posjed ili kori{tenje smatrat }e se nezakonitom upo-rabom motornog vozila na podru~ju RH.

Oslobo|enja od pla}anja poreza za diplomatska i konzularna predstavni{-tva, institucije i tijela Europske Unije i me|unarodne organizacije(vidi poglavlje 1.3 Porez na dodanu vrijednost, rubriku „Oslobo|enja“)

PREDMET OPOREZIVANJAMotorna vozila na koja nije obra~unat i pla}en posebni porez u Republici Hrvatskoj, a koja se registriraju sukladno posebnim propisima, i to:1. osobni automobili i ostala motorna vozila konstruirana prvenstveno za

prijevoz osoba, uklju~uju}i motorna vozila tipa karavan, kombi i trka}e automobile iz tarifnih oznaka KN 8703 21, 8703 22, 8703 23, 8703 24, 8703 31, 8703 32, 8703 33 i 8703 90, osim sanitetskih vozila, dostavnih »van« vozila i vozila posebno prilago|enih za prijevoz osoba s invalidi-tetom,

i Dostavna »van« vozila su motorna vozila izvedena iz karoserije osobnih automobila s najvi{e jednim redom sjedala ili motorna vozila izvedena iz karoserije kombi vozila s najvi{e dva reda sjedala koja se kod nadle`nog tijela registriraju kao teretna vozila.

i Kombi vozilima smatraju se motorna vozila koja ispunjavaju slijede}e uvjete: najmanja duljina 4390 milimetara, najmanja {irina 1790 milimetara, najmanja visina 1800 mili-metara, najmanja duljina teretnog prostora 1020 milimetara, najmanja tehni~ki dopu-{tena masa stra`nje osovine 1230 kilograma, klizna bo~na vrata za pristup stra`njoj klupi u tvorni~koj izvedbi, trajno ugra|ena pregrada izme|u prostora za putnike i pro-stora za prijevoz robe i teretna homologacija izdana od proizvo|a~a motornog vozila.

i Proizvo|a~, predstavni~ki ured ili trgovac koji je generalni zastupnik ili uvoznik odre-|ene marke motornih vozila prije stavljanja na trì{te kombi vozila odre|ene marke, tipa, varijante i trgova~kog naziva obvezan je Carinskoj upravi, Sredi{njem uredu, dostaviti dokaze o ispunjavanju propisanih uvjeta. Motorno vozilo ne smiju isporu~iti osobama, koje ih stje~u radi uporabe na cestama u RH, bez obra~unatog i iskazanog posebnog poreza prije nego ih Carinska uprava obavijesti da motorno vozilo ispunja-va propisane uvjete prema kojima se moè smatrati kombi vozilom.


2. motocikli (uklju~uju}i i mopede), bicikli i sli~na vozila s pomo}nim mo-torom, s ili bez bo~ne prikolice iz tarifnih oznaka KN: 8711 20, 8711 30, 8711 40, 8711 50 i 8711 90,

3. »pick-up« vozila s dvostrukom kabinom, neovisno o njihovom razvrstavanju u kombiniranoj nomenklaturi,

4. »ATV« vozila, neovisno o njihovom razvrstavanju u kombiniranoj nomenklaturi,5. druga motorna vozila prenamijenjena u motorna vozila iz to~ke 1., 2., 3. i 4.

i Motorna vozila koja se pokre}u isklju~ivo na elektri~ni pogon nisu predmet oporezivanja.

POREZNA OSNOVICA I VISINA POSEBNOG POREZAPorezna osnovica za nova motorna vozila je preporu~ena prodajna cijena koju je proizvo|a~, predstavni~ki ured proizvo|a~a u RH i trgovac koji je generalni zastupnik ili uvoznik odre|ene marke motornih vozila u RH, ili sli~no, dostavio Carinskoj upravi, Sredi{njem uredu elektronskim putem na adresu [email protected], dok je za rabljena motorna vozila porezna osnovica vrijednost rabljenog motornog vozila na hrvatskom trì{tu na dan utvr|ivanja porezne osnovice. Posebni porez na sljede}a motorna vozila pla}a se u postotku od porezne osnovice na temelju cijene motornog vozila prema tablici 1 i postotku od porezne osnovice na temelju cijene motornog vozila ovisno o prosje~noj emisiji uglji~nog dioksida (CO2) izraènoj u gramima po kilometru prema tablicama 2 i 3, ovisno o vrsti goriva koje vozilo koristi za promet, i to tako da se dobiveni iznosi zbrajaju:

1. osobni automobili i ostala motorna vozila konstruirana prvenstveno za prije-voz osoba, uklju~uju}i motorna vozila tipa karavan, kombi i trka}e automobi-le iz tarifnih oznaka KN: 8703 21, 8703 22, 8703 23, 8703 24, 8703 31, 8703 32, 8703 33 i 8703 90, osim sanitetskih vozila, dostavnih »van« vozila i vozila posebno prilago|enih za prijevoz osoba s invaliditetom,


3. druga motorna vozila prenamijenjena u motorna vozila iz to~ke 1.i 2.TABLICA 1 – cijena motornog vozila TABLICA 2 – dizelsko gorivo TABLICA 3 – benzin, ukapljeni

naftni plin, prirodni plin i dizelsko gorivo s razinom emisije ispu{nih

plinova EURO VIPorezna osnovica u kn % Emisija CO2 (g/km) % Emisija CO2 (g/km) % 0,00 do 100.000,00 1 86 do 100 1,5 91 do 100 1100.000,01 do 150.000,00 2 101 do 110 2,5 101 do 110 2150.000,01 do 200.000,00 4 111 do 120 3,5 111 do 120 3200.000,01 do 250.000,00 6 121 do 130 7 121 do 130 6250.000,01 do 300.000,00 7 131 do 140 11,5 131 do 140 10300.000,01 do 350.000,00 8 141 do 160 16 141 do 160 14350.000,01 do 400.000,00 9 161 do 180 18 161 do 180 16400.000,01 do 450.000,00 11 181 do 200 20 181 do 200 18450.000,01 do 500.000,00 12 201 do 225 23 201 do 225 21

Preko 500.000,00 14 226 do 250 27 226 do 250 23251 do 300 29 251 do 300 27

301 do 31 301 do 29


i Posebni porez po osnovi emisije uglji~nog dioksida (CO2) ne pla}a se na motorna vo-zila koja za pogon koriste dizelsko gorivo i ~ija je prosje~na emisija uglji~nog dioksida (CO2) do najvi{e 85 grama po kilometru i motorna vozila koja za pogon koriste ben-zin, ukapljeni naftni plin ili prirodni plin i ~ija je prosje~na emisija uglji~nog dioksida (CO2) do najvi{e 90 grama po kilometru.

i Za »plug-in« hibridna elektri~na vozila iznos posebnog poreza se umanjuje za postot-ni iznos koji odgovara dosegu vozila u potpuno elektri~nom na~inu rada.

i Za kamper vozila iznos posebnog poreza se umanjuje za 85%.

Ako je sukladno posebnim propisima motorno vozilo koje je predmet opore-zivanja izuzeto od postupka homologacije vozila podnositelj porezne prijave moè zatraìti potvrdu od ovla{tene pravne osobe o prosje~noj emisiji uglji~-nog dioksida (CO2) izraène u gramima po kilometru. Ako podnositelj prijave ne moè podnijeti dokaz o prosje~noj emisiji uglji~nog dioksida (CO2), uzima se da je prosje~na emisija za vozila koja za pogon koriste dizelsko gorivo, benzin, ukapljeni naftni plin i prirodni plin 301 g/km.

Posebni porez na sljede}a motorna vozila pla}a se u postotku od porezne osnovice na temelju cijene motornog vozila ovisno o obujmu motora u kubi~nim centimetri-ma prema tablici 4 i postotku od porezne osnovice po osnovi razine emisije ispu{nih plinova prema tablici 5, tako da se dobiveni iznosi zbrajaju:

1. motocikli (uklju~uju}i i mopede), bicikli i sli~na vozila s pomo}nim motorom, s ili bez bo~ne prikolice iz tarifnih oznaka KN: 8711 20, 8711 30, 8711 40, 8711 50 i 8711 90,

2. »ATV« vozila, neovisno o njihovom razvrstavanju u kombiniranoj nomenklaturi,3. druga motorna vozila prenamijenjena u motorna vozila iz to~ke 1.i 2.

TABLICA 4 – Obujam motora u kubi~nim centimetrima (cm3)

% TABLICA 5 – Razina emisije ispu{nih plinova

%

51 do 125 2,5 Euro III 5126 do 250 3 Euro II 10251 do 400 3,5 Euro I 15401 do 600 4601 do 800 4,5

801 do 1000 5 1001 do 5,5

NASTANAK POREZNE OBVEZE I PLAĆANJA POSEBNOG POREZA I) Obveza obra~unavanja i pla}anja posebnog poreza nastaje:

1. kad proizvo|a~ ili trgovac izda ra~un o prodaji motornog vozila oso-bi koja nije trgovac, osim ako trgovac takvo vozilo nabavlja za vlasti-te potrebe,

i Proizvo|a~ je pravna i fizi~ka osoba koja proizvodi ili za svoj ra~un daje proizvoditi motorna vozila na podru~ju RH.


i Trgovac je svaka osoba registrirana za obavljanje djelatnosti prodaje motornih vozila u RH koja radi daljnje prodaje uvozi nova motorna vozila ili ih nabavlja od proizvo|a-~a, drugih trgovaca ili uvoznika u RH, ili koja nova motorna vozila unosi iz druge dr-àve ~lanice EU.

2. kad trgovac rabljenim motornim vozilima izda ra~un o prodaji mo-tornog vozila osobi koja nije trgovac ili trgovac rabljenim motornim vozilima, osim ako trgovac ili trgovac rabljenim motornim vozilima takvo vozilo nabavlja za vlastite potrebe,

i Trgovac rabljenim motornim vozilima je svaka osoba registrirana za obavljanje djelat-nosti prodaje motornih vozila u RH koja radi daljnje prodaje uvozi ili unosi rabljena motorna vozila u RH ili takva motorna vozila nabavlja u RH.

3. kad pravna ili fizi~ka osoba sa sjedi{tem ili prebivali{tem u RH, a koja nije trgovac ili trgovac rabljenim motornim vozilima, unese ili uveze motorno vozilo na podru~je RH, ili kad trgovac, odnosno trgovac rab ljenim motornim vozilima, motorno vozilo unese ili uveze za vla-stite potrebe.

Obveza obra~unavanja i uplate posebnog poreza ne nastaje kad proizvo|a~, trgovac ili trgovac rabljenim motornim vozilima motorno vozilo proda osobi sa sjedi{tem ili prebivali{tem izvan podru~ja RH za uporabu na cestama izvan RH ili motorno vozilo proda osobi ili instituciji koja je oslobo|ena pla}anja posebnog poreza.

II) Obveza obra~unavanja i pla}anja posebnog poreza na druga motorna vozila prenamijenjena u motorna vozila {to su predmet oporezivanja nastaje njihovom prenamjenom.

III) Obveza obra~unavanja i pla}anja posebnog poreza nastaje kad se utvr-di da su motorna vozila nezakonito upotrebljavana na podru~ju RH. U takvim slu~ajevima obveza obra~unavanja i uplate posebnog poreza nastaje: 1. kad proizvo|a~, trgovac ili trgovac rabljenim motornim vozilima isporu~i dru-

goj osobi motorno vozilo na koje u RH nije na propisan na~in obra~unat ili pla}en posebni porez prije izdavanja ra~una ili bez izdavanja ra~una ili takvo motorno vozilo uporabi za svoje potrebe,

2. kad se utvrdi da je fizi~ka osoba s prebivali{tem u RH posjedovala motorno vozilo na koje u RH nije na propisan na~in obra~unat ili pla}en posebni porez, ili je takvo motorno vozilo koristila na cesti u RH.

i Fizi~ka osoba ima prebivali{te u RH ako na podru~ju RH stvarno boravi vi{e od 185 dana u svakoj kalendarskoj godini zbog osobnih i poslovnih veza, ili u slu~aju kada poslovne veze ne postoje, ako postoje osobne veze koje ukazuju na blisku povezanost izme|u osobe i mjesta u kojem prebiva na podru~ju RH.


Fizi~ka osoba koja je poslovno vezana za mjesto razli~ito od onoga za koje je osobno vezana i koja stoga boravi na podru~ju RH i podru~ju druge dràve ~lanice EU ima prebivali{te u onoj dràvi na ~ijem je podru~ju mjesto za koje je osobno vezana, uz uvjet da tamo redovito odlazi. Uvjet redovitog odlaska ne mora biti ispunjen ako fizi~ka osoba boravi na podru~ju RH, odnosno odre-|ene dràve ~lanice EU, radi obavljanja poslova to~no odre|enog trajanja. Fizi~ka osoba s prebivali{tem u drugoj dràvi ~lanici EU koja se redovito {kolu-je na podru~ju RH ne smatra se osobom koja ima prebivali{te na podru~ju RH.

NAČIN OBRAČUNA I PLAĆANJE POSEBNOG POREZA 1. Proizvo|a~ i trgovac obvezni su u ime i za ra~un stjecatelja motornog vozila

obra~unati posebni porez prije izdavanja ra~una, te obra~unati iznos uplatiti naj-kasnije do 15. dana teku}eg mjeseca za prethodni kalendarski mjesec.

i Ra~un {to ga proizvo|a~ i trgovac izdaje obvezno mora sadràvati naznaku da je posebni porez obra~unat u skladu s odredbama Zakona o posebnom porezu na mo-torna vozila.

2. Pravna ili fizi~ka osoba sa sjedi{tem ili prebivali{tem u RH, koja nije tr-govac ili trgovac rabljenim motornim vozilima, a kupuje vozilo od trgov-ca rabljenim motornim vozilima, du`na je nadle`nom carinskom uredu pre-ma svom sjedi{tu ili prebivali{tu podnijeti poreznu prijavu u roku 5 dana od dana kupnje vozila od trgovca rabljenim motornim vozilima.

3. Pravna ili fizi~ka osoba sa sjedi{tem ili prebivali{tem u RH, koja nije tr-govac ili trgovac rabljenim motornim vozilima, a koja unese ili uveze motorno vozilo na podru~je RH du`na je nadle`nom carinskom uredu prema svom sjedi{tu ili prebivali{tu podnijeti poreznu prijavu u roku 15 dana od dana unosa ili uvoza motornog vozila na podru~je RH.

i Porezni obveznik moè i prije stjecanja motornog vozila opunomo}iti trgovca rablje-nim motornim vozilima da u njegovo ime i za njegov ra~un podnese poreznu prijavu carinskom uredu nadle`nom prema trgov~evom sjedi{tu ili prebivali{tu.

4. Osoba koje je izvr{ila prenamjenu drugog motornog vozila u motorno vozilo obvezna je nadle`nom carinskom uredu prema svom sjedi{tu ili prebivali{tu podnijeti poreznu prijavu u roku 15 dana od dana prenamjene motornog vozila.

Ako porezni obveznik nije prigovorio na zapisnik carinski ured utvr|uje poreznu obvezu dono{enjem rje{enja bez odgode. Porezni obveznik duàn je platiti posebni porez u roku 15 dana od dana izvr{no-sti rje{enja.Kad se zbog opravdanih razloga porezna prijava ne moè podnijeti carinskom ure-du prema sjedi{tu ili prebivali{tu poreznog obveznika, porezna prijava se moè podnijeti bilo kojem carinskom uredu. Neprijavljivanje motornog vozila nadle`nom


i Povrat posebnog poreza ne}e se odobriti ako se odjava iz evidencije registriranih mo-tornih vozila i iznos ili izvoz motornog vozila za koje se zahtjeva povrat ne obavi naj-kasnije u roku 14 dana od dana podno{enja prijave, osim ako za to postoje osobito opravdani razlozi.

i Iznimno, ako vlasnik motornog vozila nije podnio prijavu o izvozu ili iznosu motornog vozila, moè ostvariti pravo na povrat posebnog poreza za motorno vozilo na temelju zahtjeva za povrat posebnog poreza, pri ~emu se u takvom slu~aju iznos posebnog poreza za povrat utvr|uje u postotku od iznosa pla}enog posebnog poreza prema Tablici 2 Pravilnika o posebnom porezu na motorna vozila, ovisno o razdoblju tijekom kojeg je motorno vozilo bilo u uporabi ili registrirano u Republici Hrvatskoj.

POVRAT POSEBNOG POREZA Vlasnik motornog vozila na koje je pla}en posebni porez koji izveze ili iznese motor-no vozilo iz RH koje je odjavljeno iz evidencije registriranih motornih vozila nadle`-nog tijela ima pravo na povrat dijela pla}enog posebnog poreza koji se utvr|uje u visini ostatka iznosa posebnog poreza na dan prijave motornog vozila za izvoz ili iznos carinskom uredu nadle`nom prema mjestu njegovog sjedi{ta ili prebivali{ta.Vlasnik motornog vozila duàn je nadle`nom carinskom uredu podnijeti prijavu o izvo-zu ili iznosu motornog vozila najranije 14 dana prije nego {to }e biti obavljen izvoz ili iznos motornog vozila. Nakon iznosa ili izvoza motornog vozila iz RH zahtjev za povrat posebnog poreza podnosi se carinskom uredu nadle`nom prema mjestu sjedi{ta ili prebivali{ta vlasnika motornog vozila na propisanom obrascu i s propisanim privitcima.

carinskom uredu u navedenim rokovima smatra se nezakonitom uporabom motor-nog vozila na podru~ju RH.Kod nastanka porezne obveze u slu~ajevima nezakonite uporabe motornog vozi-la posebni porez po slu`benoj du`nosti utvr|uje i obra~unava nadle`ni carinski ured dono{enjem rje{enja. @alba na rje{enje ne odga|a njegovo izvr{enje.Bez dokaza o obra~unatom, odnosno pla}enom posebnom porezu ne moè se kod nadle`nog tijela obaviti registracija motornog vozila.

Povrat posebnog poreza ne}e se odobriti za motorna vozila za koja je poseb-ni porez obra~unat i pla}en zbog nezakonite uporabe na podru~ju RH.

PROPISANE EVIDENCIJE Proizvo|a~, trgovac i trgovac rabljenim motornim vozilima obvezni su u svojim evi-dencijama voditi podatke o marki motornog vozila, tipu i modelu motornog vozila, identifikacijskom broju (broj {asije), oznaci motora, radnom postupku, obujmu mo-tora u kubi~nim centimetrima (cm3), vrsti goriva, broju vrata, broju mjesta za sjede-nje, razini emisija ispu{nih plinova, snazi motora u kW, emisiji uglji~nog dioksida (CO2), podatke radi li se o potpuno elektri~nom ili hibridnom (elektri~nom) vozilu, o dosegu elektri~nih i »plug-in« hibridnih elektri~nih vozila u potpuno elektri~nom na-~inu rada, broju potvrde o sukladnosti pojedina~no pregledanog vozila, nabavi mo-tornog vozila, dràvi isporuke, datumu isporuke, koli~ini proizvedenih, uvezenih,


i Upisivanje u evidencije obavlja se svakodnevno, a najkasnije sljede}eg radnog dana od nastanka poslovnog doga|aja.


Naziv obrasca Obveznik podno{enja obrasca Rok podno{enja obrasca(podnosi se nadle`nom

carinskom uredu)Porezna prijava za ob ra-~un i pla}anje posebnog poreza na motorna vozi-la (Obrazac 1)

pravna ili fizi~ka osoba sa sjedi{tem ili pre-bivali{tem u RH, koja nije trgovac ili trgo-vac rabljenim motornim vozilima, a koja unese ili uveze motorno vozilo na podru~-je RH

15 dana od dana unosa ili uvoza motornog vozila

pravna ili fizi~ka osoba sa sjedi{tem ili pre-bivali{tem u RH, koja nije trgovac ili trgo-vac rabljenim motornim vozilima, a koja kupuje vozilo od trgovca rabljenim mo-tornim vozilima u RH

5 dana od dana kupnje vozila

osoba koje je izvr{ila prenamjenu drugog motornog vozila u motorno vozilo, a koje je predmet oporezivanja

15 dana od dana prena-mjene motornog vozila

Prijava motornog vozila radi uporabe u RH u tra-janju duèm od 15 dana (Obrazac 2)

fizi~ka ili pravna osoba s prebivali{tem ili sjedi{tem u RH koja iznajmi, uzme u lea-sing ili posudi motorno vozilo registrirano u drugoj dràvi ~lanici EU

3 dana od dana ulaska na podru~je RH

Prijava motornog vozila radi kratkotrajne upora-be u Republici Hrvatskoj (Obrazac 3)

Fizi~ka osoba s prebivali{tem u RH koja je motorno vozilo iznajmila, uzela u leasing ili posudila u drugoj dràvi ~lanici EU radi kratkotrajne uporabe u RH

3 dana od dana ulaska na podru~je RH

Zahtjev za izdavanje/pro-duènje odobrenja za izuze}e od pla}anja po-sebnog poreza na mo-torna vozila u Republici Hrvatskoj (Obrazac 4)

1. fizi~ka osoba s prebivali{tem u RH koja je zaposlena kod poslodavca u drugoj dràvi ~lanici EU

2. fizi~ka osoba s prebivali{tem u RH: a) koja ima registriran obrt ili slobodno

zanimanje u drugoj dràvi ~lanici EU, a motorno vozilo je registrirano na ime nositelja obrta, odnosno slobod-nog zanimanja;

b) koja je odgovorna osoba, partner, dioni~ar ili ~lan trgova~kog dru{tva ili poduze}a registriranog u drugoj dràvi ~lanici EU

Zahtjev za izdavanje odobrenja – 5 dana od dana prvog unosa mo-tornog vozila na pod-ru~je RH

Zahtjev za produènje odobrenja – najranije 15 dana prije isteka odo-brenja

unesenih, isporu~enih i prodanih motornih vozila, ranijim registracijama rabljenih motornih vozila, stanju zaliha, vrijednosti, poreznoj osnovici, poreznoj stopi i iznosu obra~unatog posebnog poreza.


Naziv obrasca Obveznik podno{enja obrasca Rok podno{enja obrasca(podnosi se nadle`nom

carinskom uredu)Prijava o izvozu ili iznosu motornog vozila (Obra-zac 5)

vlasnik motornog vozila na koje je pla}en posebni porez

najranije 14 dana prije nego {to }e biti obavljen izvoz ili iznos

Zahtjev za povrat poseb-nog poreza na motorna vozila (Obrazac 6)

nakon izvr{enog iznosa ili izvoza motornog vozila

Prijava za upis u registar proizvo|a~a i trgovaca motornih vozila (Obra-zac 7)

proizvo|a~, trgovac i trgovac rabljenim motornim vozilima

8 dana prije po~etka obavljanja djelatnosti pro-izvodnje ili prodaje motor-nih vozila na podru~ju RH

Bankovna garancija za pla}anje posebnog po-reza na motorna vozila (Obrazac 8)

proizvo|a~ i trgovac motornih vozila uz prijavu za upis u regi-star

Mjese~no izvje{}e o obra~unatim iznosima posebnog poreza na nova motorna vozila od___do___20__godine (Obrazac 9)

proizvo|a~ i trgovac motornih vozila do 15. dana u mjesecu za protekli mjesec

IOMV– Izravno oslobo-|enje za motorna vozila

diplomatska i konzularna predstavni{tva, me|unarodne organizacije i institucije i tijela EU sa sjedi{tem u RH

izravno pri uvozu ili unosu motornog vozila ili kupnji od pravne ili fizi~ke osobe u RH motornog vozila (potvrdu ovjerava Mini-starstvo vanjskih i europ-skih poslova)

UPLATNI RAČUN


H R K

H R 1 2 1 0 0 1 0 0 5 1 8 6 3 0 0 0 1 6 0

H R 6 8Državni proračunRepublike Hrvatske Poseban porez na motorna vozila

1 1 4 7 - X X X X X X X X X X X


1.4.2.2 Rabljena motorna vozila (motorna vozila na koja je u Republici Hrvatskoj obračunat i plaćen posebni porez i koja su u Republici Hrvatskoj registrirana)

i Rabljeno motorno vozilo je svako motorno vozilo osim novog motornog vozila. Novo motorno vozilo je motorno vozilo koje u trenutku unosa, uvoza ili prodaje u Republi-ci Hrvatskoj nije bilo registrirano.

Na rabljena motorna vozila obra~unava se i pla}a POSEBNI POREZ NA STJE-CANJE MOTORNIH VOZILA U REPUBLICI HRVATSKOJ

PREDMET OPOREZIVANJAMotorna vozila na koja je u Republici Hrvatskoj obra~unat i pla}en posebni porez i koja su registrirana u Republici Hrvatskoj, i to:1. osobni automobili i ostala motorna vozila konstruirana prvenstveno za

prijevoz osoba, uklju~uju}i motorna vozila tipa karavan, kombi i trka}e automobile iz tarifnih oznaka KN 8703 21, 8703 22, 8703 23, 8703 24, 8703 31, 8703 32, 8703 33 i 8703 90, osim sanitetskih vozila, dostavnih »van« vozila i vozila posebno prilago|enih za prijevoz osoba s invalidi-tetom,

i Dostavna »van« vozila su motorna vozila izvedena iz karoserije osobnih automobila s najvi{e jednim redom sjedala ili motorna vozila izvedena iz karoserije kombi vozila s najvi{e dva reda sjedala koja se kod nadle`nog tijela registriraju kao teretna vozila.

i Kombi vozilima smatraju se motorna vozila koja ispunjavaju sljede}e uvjete: najmanja duljina 4390 milimetara, najmanja {irina 1790 milimetara, najmanja visina 1800 mili-metara, najmanja duljina teretnog prostora 1020 milimetara, najmanja tehni~ki dopu-{tena masa stra`nje osovine 1230 kilograma, klizna bo~na vrata za pristup stra`njoj klupi u tvorni~koj izvedbi, trajno ugra|ena pregrada izme|u prostora za putnike i pro-stora za prijevoz robe i teretna homologacija izdana od proizvo|a~a motornog vozila.

2. motocikli (uklju~uju}i i mopede), bicikli i sli~na vozila s pomo}nim mo-torom, s ili bez bo~ne prikolice iz tarifnih oznaka KN: 8711 20, 8711 30, 8711 40, 8711 50 i 8711 90,


4. »ATV« vozila, neovisno o njihovom razvrstavanju u kombiniranoj nomenklaturi,5. druga motorna vozila prenamijenjena u motorna vozila iz to~ke 1., 2.,

3. i 4.

i Motorna vozila koja se isklju~ivo pokre}u na elektri~ni pogon nisu predmet oporezi-vanja, kao ni teretna motorna vozila, radna vozila i radni strojevi.


Porezni obveznik Porezna osnovica Porezna stopa

Rok za pla}anje poreza

Stjecatelj rabljenog motornog vo-zila na koje je u RH pla}en posebni porez na motorna vozila (ako to stjecanje, odnosno isporuka, ne podlijeè oporezivanju PDV-om ili porezom na nasljedstva i darove)

Trì{na vrijednost rabljenog motornog vozila u trenutku nastanka porezne obveze (vri-jednost rabljenog motornog vozila na hrvatskom trì{tu na dan utvr|ivanja porezne osnovice posebnog poreza)

5% 15 dana od dana na-stanka obveze (15 dana od dana kad je rabljeno motorno vozilo ste~eno)

Kupac rabljenog motornog vozila od preprodavatelja koji primjenjuje posebni postupak oporezivanja marè za rabljena dobra

– – –

i Trì{na vrijednost se utvr|uje na temelju isprava o stjecanju, ili procjenom, ako Porezna uprava utvrdi da porezna osnovica nije realno iskazana. Porezna uprava provjerava tr-ì{nu cijenu iskazanu u ispravama o stjecanju, a ako utvrdi da ista nije realno iskazana utvr|uje je usporedbom ili procjenom na temelju raspoloìvih podataka o cijenama ra-bljenih motornih vozila na hrvatskom trì{tu (katalozi, cjenici trgovaca i sl.).

i Porezna obveza posebnog poreza na stjecanje nastaje u trenutku stjecanja. Porezni obveznik mora nastanak ove porezne obveze prijaviti ispostavi Porezne upra-ve nadle`noj prema svom sjedi{tu ili prebivali{tu u roku 15 dana od dana stjecanja rabljenog motornog vozila.

Bez dokaza o pla}enom posebnom porezu na stjecanje rabljenog motornog vozila ne moè se kod nadle`nog tijela obaviti registracija tog motornog vozila.

IZUZEĆA OD PLAĆANJA POSEBNOG POREZA NA STJECANJE RABLJE-NIH MOTORNIH VOZILAPosebni porez na stjecanje rabljenih motornih vozila ne pla}a daroprimatelj koji je u odnosu prema darovatelju u prvom nasljednom redu i nasljednik koji je u odnosu prema ostavitelju u prvom nasljednom redu (ostaviteljevi potomci i bra~ni drug).Posebni porez na stjecanje rabljenih motornih vozila ne pla}a se na stjecanje rablje-nih motornih vozila koja su namijenjena za potrebe propisane u Poglavlju 1.4.2.1 (vidi rubriku OSLOBO\ENJA I IZUZE]A OD PLA]ANJA POSEBNOG POREZA.

ROKOVI PLAĆANJA I UPLATNI RAČUNI Porezni obveznik duàn je platiti posebni porez na stjecanje rabljenih motornih vozi-la u roku 15 dana od dana nastanka porezne obveze, to jest 15 dana od trenutka stjecanja.



H R K

H R 1 2 1 0 0 1 0 0 5 1 8 6 3 0 0 0 1 6 0

H R 6 8Državni proračunRepublike Hrvatske Poseban porez na stjecanje rabljenih

motornih vozila u Republici Hrvatskoj

1 0 1 5 - X X X X X X X X X X X

POREZNI PROPISI Zakon o posebnom porezu na motorna vozila („Narodne novine“ broj 15/13, 108/13),


Pravilnik o posebnom porezu na motorna vozila („Narodne novine“ broj 52/13, 90/13, 140/13, 116/14, 152/14, 31/15),


Pravilnik o podno{enju tro{arinskih obrazaca i obrazaca posebnih poreza upora-bom sustava elektroni~ke razmjene podataka („Narodne novine“ broj 144/14),


1.4.3 POSEBNI POREZ NA KAVU I BEZALKOHOLNA PIĆA

POREZNI OBVEZNIK1. Ovla{teni dràtelj poreznog skladi{ta,

i Ovla{teni dràtelj poreznog skladi{ta je osoba koja na osnovi poreznog odobrenja u poreznom skladi{tu prima, proizvodi, prera|uje (obra|uje), skladi{ti, otprema i izvodi druge radnje s predmetima oporezivanja u sustavu odgode.

i Sustav odgode pla}anja posebnog poreza (u daljnjem tekstu: sustav odgode) je pore-zni sustav {to se primjenjuje na primanje, proizvodnju, preradu (obradu), skladi{tenje,


2. Proizvo|a~ i trgovac izvan sustava odgode,

Proizvo|a~ je pravna i fizi~ka osoba koja proizvodi ili za svoj ra~un daje proi-zvoditi predmete oporezivanja na podru~ju RH. Proizvo|a~ moè biti ovla{te-ni dràtelj poreznog skladi{ta.

Trgovac je svaka osoba registrirana za obavljanje djelatnosti prodaje predmeta oporezivanja na podru~ju RH koja radi daljnje prodaje uvozi, unosi ili prima predmete oporezivanja u RH. Trgovac moè biti ovla{teni dràtelj poreznog skladi{ta.

3. Primatelj,

i Primatelj je svaka osoba koja isklju~ivo za vlastite potrebe uvozi, unosi ili prima pred-mete oporezivanja bez daljnje prodaje.

4. Osoba za koju se utvrdi da je nezakonito postupala s predmetom opo-rezivanja u RH.

i Osobom koja je nezakonito postupala s predmetom oporezivanja u RH smatra se i osoba koja je sudjelovala u nezakonitom postupanju na podru~ju RH, a znala je ili je prema okolnostima slu~aja morala znati da je takvo postupanje nezakonito, te osoba koja je predmete oporezivanja stekla u vlasni{tvo ili posjed premda je u trenutku stje-canja ili primitka znala ili je prema okolnostima slu~aja morala znati da se s predme-tom oporezivanja nezakonito postupa na podru~ju RH.

Proizvo|a~, trgovac i ovla{teni dràtelj poreznog skladi{ta du`ni su nadle`nom carin-skom uredu prema mjestu svog sjedi{ta ili prebivali{ta najkasnije 8 dana prije po~etka obavljanja djelatnosti proizvodnje ili prodaje predmeta oporezivanja podnijeti prijavu za upis u registar obveznika posebnog poreza. U istom su roku du`ni prijaviti svaku izmjenu podataka i prestanak djelatnosti.Ovla{teni dràtelj poreznog skladi{ta, proizvo|a~ i trgovac izvan sustava odgode du`ni su obra~unati i platiti posebni porez sukladno propisanim poreznim osnovica-ma i visinama koje su na snazi na dan nastanka obveze obra~unavanja posebnog poreza, osim ako porezna obveza nastane u slu~ajevima nezakonitog postupanja. Razdoblje oporezivanja za pla}anje posebnog poreza je kalendarski mjesec, a pore-zni obveznik je duàn obra~unati i uplatiti posebni porez do zadnjeg dana teku}eg mjeseca za prethodni kalendarski mjesec.Pri uvozu predmeta oporezivanja posebni porez obra~unava i napla}uje carinski ured koji provodi carinski postupak zajedno s obra~unom i naplatom carinskog duga pre-ma propisima o obra~unu i naplati carinskog duga, osim ako je pla}anje posebnog poreza odgo|eno.Primatelj je duàn podnijeti poreznu prijavu carinskom uredu prema mjestu svog sjedi{ta ili prebivali{ta na kojoj }e obra~unati posebni porez najkasnije u roku 5 dana

otpremu i izvo|enje drugih radnji s predmetima oporezivanja u kojemu je odgo|ena obveza pla}anja posebnog poreza.


od dana unosa ili primitka predmeta oporezivanja, a posebni porez utvr|uje i obra-~unava nadle`ni carinski ured dono{enjem rje{enja.

Ako se u poreznom nadzoru utvrdi da osoba posjeduje predmete oporeziva-nja {to su uneseni ili primljeni u RH, a za koje nije podnesena porezna prijava, smatra se da su predmeti oporezivanja uneseni ili primljeni prije roka od 5 dana za podno{enje porezne prijave, osim ako osoba kod koje su prona|eni predmeti oporezivanja ne dokaè suprotno.

i Kod nastanka porezne obveze u slu~ajevima nezakonitog postupanja posebni porez po slu`benoj du`nosti utvr|uje i obra~unava nadle`ni carinski ured dono{enjem rje{enja.

OSLOBOĐENJA Posebni porez se ne pla}a na predmete oporezivanja ako su namijenjeni za:

1. slu`bene potrebe diplomatskih i konzularnih predstavni{tava te posebnih mi-sija akreditiranih u Republici Hrvatskoj, pod uvjetom uzajamnosti, osim kon-zularnih predstavni{tava koje vode po~asni konzularni du`nosnici,


3. potrebe me|unarodnih organizacija, kada je to utvr|eno me|unarodnim ugovorom koji obvezuje RH,

4. osobne potrebe stranog osoblja me|unarodnih organizacija, kada je to utvr-|eno me|unarodnim ugovorom koji obvezuje RH,

5. uporabu u skladu s me|unarodnim ugovorom koji je RH zaklju~ila s drugom dràvom ili me|unarodnom organizacijom, ako taj ugovor za isporuku pred-meta oporezivanja predvi|a oslobo|enje od pla}anja poreza na dodanu vri-jednost,

6. slu`bene potrebe institucija EU u Republici Hrvatskoj,7. osobne potrebe stranog osoblja institucija EU u Republici Hrvatskoj.

i Oslobo|enje od pla}anja posebnog poreza iz to~ke 1., 2., 6. i 7. ostvaruje se na te-melju potvrde ministarstva nadle`nog za vanjske poslove, a oslobo|enje iz to~ke 3., 4. i 5. na temelju potvrde nadle`nog dràvnog tijela koje je nositelj provedbe pojedi-nog me|unarodnog ugovora.

Ako je u skladu s me|unarodnim ugovorom mogu}e ostvariti oslobo|enje samo uz uvjet uzajamnosti, ispunjenje uvjeta uzajamnosti mora potvrditi mi-nistarstvo nadle`no za vanjske poslove.

i Oslobo|enje od pla}anja posebnog poreza iz to~ke 2., 4. i 7. ne mogu ostvariti dràv-ljani RH, odnosno strani dràvljani s prebivali{tem u Republici Hrvatskoj.

i Predmeti oporezivanja na koje se posebni porez ne pla}a ne smiju se otu|iti bez pret-hodne obavijesti nadle`nom carinskom uredu i pla}anja posebnog poreza.


Posebni porez se ne pla}a na predmete oporezivanja koje fizi~ka osoba proizvede te unese ili uveze u osobnoj prtljazi u koli~inama za koje se smatra da nisu namijenjene za komercijalnu uporabu.Ovla{teni dràtelj poreznog skladi{ta oslobo|en je pla}anja posebnog poreza na predmete oporezivanja:

1. {to se koriste kao uzorci za analize za probnu proizvodnju, odnosno za znan-stvene svrhe,

2. {to se koriste za kontrolu kvalitete,3. {to se koriste u svrhu poreznog nadzora,4. {to su uni{teni pod carinskim nadzorom,5. za utvr|ene gubitke ili manjkove predmeta oporezivanja u poreznom skladi-

{tu ili za vrijeme kretanja predmeta oporezivanja u sustavu odgode.Proizvo|a~ i trgovac su oslobo|eni pla}anja posebnog poreza na predmete oporezi-vanja u slu~ajevima iz to~ke 1., 2., 3. i 4.Posebni porez se ne pla}a na predmete oporezivanja:

1. {to su u prodaji na brodovima i zrakoplovima za vrijeme plovidbe morem ili leta u tre}e dràve i tre}e teritorije ili druge dràve ~lanice EU,

2. {to su u prodaji u izdvojenim prodajnim mjestima carinskih, odnosno porez nih skladi{ta u zra~nim lukama i pristani{tima otvorenim za me|unarodni promet putnicima koji putuju izvan podru~ja RH, uz predo~enje ukrcajne karte.

PREDMET OPOREZIVANJA, POREZNA OSNOVICA I VISINA POREZA R. br.

Predmet oporezivanja Porezna osnovica Visina poreza

Kava i bezalkoholna pi}a {to se stavlja-ju na trì{te RH

1 prèna kava iz tarifne oznake KN 0901 21 i KN 0901 22

1 kg netomase kave

6,00 kn/kg

2 ekstrakti, esencije i koncentrati od kave iz tarif-ne oznake KN 2101 11

1 kg netomase kave

20,00 kn/kg

3 pripravci na osnovi ekstrakata, esencija ili kon-centrata ili na osnovi kave iz tarifne oznake KN 2101 12

1 kg netomase kave sadràne u gotovom proizvodu

prèna kavu sadràna u gotovom proi-zvodu

6,00 kn/kg

4 nadomjesci kave {to sadrè kavu iz tarifne oznake KN 0901 90 90

5 napitci i bezalkoholna pi}a {to sadrè kavu, ekstrakte, esencije i koncentrate od kave iz ta-rifne oznake KN 2202

ekstrakti, esen-cije i koncen-trati od kave sadràni u gotovom proizvodu

20,00 kn/kg

6 vode, uklju~uju}i mineralne vode i gazirane vode, s dodanim {e}erom ili drugim sladilima ili aromatizirane, te ostala bezalkoholna pi}a iz tarifne oznake KN 2202, osim vo}nih soko-va, vo}nih nektara, bezalkoholnih pi}a dobi-venih od proizvoda iz tarifne oznake KN 0401 do 0404 i bezalkoholnih pi}a koja sadrè kavu, ekstrakte, esencije i koncentrate od kave

1 hektolitar bezalkoholnog pi}a

40,00 kn/hl


R. br.

Predmet oporezivanja Porezna osnovica Visina poreza

7 ostala pi}a s udjelom alkohola ne ve}im od 1,2% iz tarifne oznake KN 2204, 2205, 2206 i 2208, osim pi}a koja su mje{avina piva i bezalkoholnih pi}a iz tarifne oznake KN 2206 s volumnim udjelom stvarnog alkohola ve}im od 0,5% vol


40,00 kn/hl

8 sirupi i koncentrati namijenjeni za pripremu bezalkoholnih pi}a neovisno o njihovom raz-vrstavanju u Kombiniranu nomenklaturu, osim koncentrata iz tarifne oznake KN 2009 i vo}nih sirupa


240,00 kn/hl

9 pra{ci i granule namijenjeni za pripremu be-zalkoholnih pi}a neovisno o njihovom razvr-stavanju u Kombiniranu nomenklaturu

100 kg neto-mase pra{aka i granula

400,00 kn/100 kg neto

NASTANAK POREZNE OBVEZEObveza obra~unavanja i uplate posebnog poreza nastaje stavljanjem na trì{te u RH predmeta oporezivanja, i to:

1. u trenutku otpu{tanja predmeta oporezivanja iz sustava odgode,2. u trenutku proizvodnje predmeta oporezivanja izvan sustava odgode,3. u trenutku uvoza, unosa ili primitka predmeta oporezivanja u Republici Hrvat-

skoj izvan sustava odgode,

i Stavljanje na trì{te u RH je: – otpu{tanje predmeta oporezivanja iz sustava odgode pla}anja posebnog poreza, – proizvodnja predmeta oporezivanja izvan sustava odgode pla}anja posebnog poreza, – unos, uvoz ili primanje predmeta oporezivanja, osim ako se predmeti oporezivanja

neposredno nakon unosa, uvoza ili primanja stavljaju u sustav odgode pla}anja posebnog poreza.

Unos predmeta oporezivanja je svaki unos u RH s teritorija dràve ~lanice EU, kako je propisano zakonodavstvom EU, osim iz tre}ih teritorija.

i Uvoz predmeta oporezivanja je svaki unos u EU iz tre}ih dràva, odnosno tre}ih teri-torija, osim ako ovim Zakonom nije druk~ije propisano.

4. kad se utvrdi manjak ili gubitak predmeta oporezivanja u poreznom skladi{tu ili za vrijeme kretanja predmeta oporezivanja u sustavu odgode, osim gubitka ili manjka za koji porezni obveznik dokaè nadle`nom carinskom uredu da se moè pripisati vi{oj sili ili razlozima koji se ne mogu pripisati njegovoj krivnji,

5. na dan prestanka vaènja odobrenja koje je izdao nadle`ni carinski ured za poslovanje u sustavu odgode,

6. kad se utvrdi da se s predmetima oporezivanja nezakonito postupalo.


i Obveza obra~unavanja i uplate posebnog poreza odga|a se ako se predmeti opore-zivanja primaju, skladi{te ili proizvode u poreznom skladi{tu.

Obveza obra~unavanja i uplate posebnog poreza za proizvo|a~a i trgovca izvan sustava odgode ne nastaje ako u razdoblju oporezivanja izvezu ili iznesu predmete oporezivanja iz RH.

PROPISANE EVIDENCIJEProizvo|a~, trgovac i ovla{teni dràtelj poreznog skladi{ta obvezni su u svojim evi-dencijama voditi podatke o nabavi predmeta oporezivanja, mjestu i dràvi nabave ili isporuke, datumu nabave ili isporuke, koli~ini proizvedenih, uvezenih, unesenih, izve-zenih, iznesenih, isporu~enih i prodanih predmeta oporezivanja, stanju zaliha i siro-vina, vrijednosti, poreznoj osnovici, poreznoj stopi i iznosu obra~unatog posebnog poreza, dok je ovla{teni dràtelj poreznog skladi{ta duàn voditi i evidencije o pri-mljenim i otpremljenim koli~inama predmeta oporezivanja u sustavu odgode.


Naziv obrasca Obveznik podno{enja obrasca

Krajnji rok za podno{enje obrasca(podnosi se nadle`noj carinarnici)

PUR – Prijava za upis u registar tro{a-rinskih obveznika posebnog poreza (Pravilnik o tro{arinama – Prilog 1)

Proizvo|a~, trgovac i ovla{teni dràtelj pore-znog skladi{ta

8 dana prije po~etka obavljanja djelatnosti proizvodnje ili pro-daje predmeta oporezivanja

MI-K – Mjese~no izvje{}e o stanju za-liha, proizvedenim, uvezenim, unese-nim, isporu~enim i prodanim koli~i-nama te obra~unatom posebnom porezu na kavu za razdoblje od_____ do____ (Pravilnik o tro{arinama – Pri-log 2-u sustava odgode, Pravilnik o tro{arinama – Prilog 2a-izvan sustava odgode)

Proizvo|a~, trgovac i ovla{teni dràtelj porez-nog skladi{ta kave

do zadnjeg dana teku}eg mje-seca za prethodni kalendarski mjesec

MI-BAP – Mjese~no izvje{}e o stanju zaliha, proizvedenim, uvezenim, une-senim, isporu~enim i prodanim koli~i-nama te obra~unatom posebnom porezu na bezalkoholna pi}a za raz-doblje od_______ do______(Pravilnik o tro{arinama – Prilog 2-u sustava odgode, Prilog 2a-izvan su-stava odgode)

Proizvo|a~, trgovac i ovla{teni dràtelj pore-znog skladi{ta bezalko-holnih pi}a

do zadnjeg dana teku}eg mje-seca za prethodni kalendarski mjesec

OBR-PP-K/BAP – Zahtjev za obra~un posebnog poreza (Pravilnik o tro{ari-nama – Prilog 3)

Primatelj kave i bezalko-holnih pi}a

5 dana od dana unosa ili pri-mitka predmeta oporezivanja

i Za razdoblje u kome nije bilo proizvodnje, uvoza, unosa, isporuke, primanja, otpreme ili prodaje predmeta oporezivanja ne postoji obveza dostavljanja mjese~nih izvje{}a.


UPLATNI RAČUN I ROKOVI UPLATE

Upisuje se broj~anu oznaku

vrste prihoda

Vrsta posebnog poreza Krajnji rok za pla}anje poreza

1082 Poseban porez na bezalkoholna pi}a

Ovla{teni dràtelj poreznog skladi{ta, proizvo|a~ i trgovac izvan sustava odgode du`ni su uplatiti posebni porez do zadnjeg dana teku}eg mjeseca za prethodni kalendarski mjesec. U slu~aju pre-stanka vaènja poreznog odobrenja ovla{teni dràtelj poreznog skladi{ta duàn je platiti posebni porez u roku 30 dana od dana prestanka vaènja odobrenja

1104 Poseban porez na kavu

H R K

H R 1 2 1 0 0 1 0 0 5 1 8 6 3 0 0 0 1 6 0

H R 6 8Državni proračunRepublike Hrvatske Posebni porezi



Pri uvozu posebni porez obra~unava i napla}uje carinski ured koji provodi carinski postupak zajedno s obra~unom i naplatom carinskog duga prema propisima o obra-~unu i naplati carinskog duga, osim ako je pla}anje posebnog poreza odgo|eno.

POVRAT POSEBNOG POREZAPravo na povrat posebnog poreza ima:osoba koja u okviru obavljanja djelatnosti izveze ili iznese predmete oporezi-

vanja iz RH na koje je pla}en posebni porez ima pravo na povrat posebnog poreza u visini posebnog poreza pla}enog za predmete oporezivanja u RH

proizvo|a~ koji izveze ili iznese iz RH predmete oporezivanja za ~iju je pro-izvodnju utro{io predmete oporezivanja na koje je pla}en posebni porez u RH ima pravo na povrat posebnog poreza na koli~ine utro{ene u proizvodnji no-vog proizvoda

proizvo|a~ koji proizvede tro{arinske ili druge proizvode za ~iju je proizvodnju utro{io predmete oporezivanja na koje je u RH pla}en posebni porez ima pra-vo na povrat posebnog poreza na koli~ine utro{ene u proizvodnji novog pro-iz voda.

Porezni obveznik ima pravo na povrat pla}enog posebnog poreza za predmete opo-rezivanja koji su temeljem odluke nadle`nog tijela povu~eni iz prodaje zbog zdrav-stvene neispravnosti.


POREZNI PROPISI Zakon o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pi}a („Narodne novine“ broj 72/13),


Pravilnik o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pi}a („Narodne novine“ broj 90/13, 111/13),

Pravilnik o podno{enju tro{arinskih obrazaca i obrazaca posebnih poreza upora-bom sustava elektroni~ke razmjene podataka („Narodne novine“ broj 144/14),


1.4.4 POREZ NA PREMIJE OSIGURANJA OD AUTOMOBILSKE ODGOVORNOSTI I PREMIJE KASKO OSIGURANJA CESTOVNIH VOZILA

POREZNI OBVEZNIKDru{tva za osiguranje koja s pravnim i fizi~kim osobama sklapaju ugovore i napla}u-ju premije osiguranja od automobilske odgovornosti i kasko osiguranja cestovnih vozila izravno ili neizravno preko posrednika ili zastupnika.

PREDMET OPOREZIVANJA/POREZNA OSNOVICA

Predmet oporezivanja Porezna osnovica1. Premija osiguranja od au-

tomobilske odgovornostiPremija osiguranja koju dru{tvo za osiguranje utvr|uje pravnoj ili fizi~koj osobi pri sklapanju ugovora o obveznom osiguranju ce-stovnih motornih vozila

2. Premija kasko osiguranja cestovnih vozila

Premija osiguranja koju dru{tvo za osiguranje utvr|uje pravnoj ili fizi~koj osobi pri sklapanju ugovora o kasko osiguranju cestovnih vozila

POREZNA STOPA1. 15% od ugovorene premije osiguranja od automobilske odgovornosti,2. 10% od ugovorene premije kasko osiguranja cestovnih vozila.

OSLOBOĐENJAPorez na premije osiguranja od automobilske odgovornosti i porez na premije kasko osiguranja cestovnih vozila ne pla}aju diplomatska i konzularna predstavni{tva.



Naziv obrasca Obveznik podno{e-nja obrasca

Krajnji rok podno{enja obrasca(podnose se nadle`noj carinarnici)

E-PAO – Evidencija ugovora o obve-znom osiguranju cestovnih motornih vozila, iznosu premija osiguranja od automobilske odgovornosti i o pore-znoj obvezi prema datumu dospije}a

Dru{tvo za osiguranje

do 15. u mjesecu za protekli mje-sec kod mjese~nog izvje{}ivanja

do 31. sije~nja teku}e godine za proteklu godinu kod godi{njeg izvje{}ivanja

E-PKO – Evidencija ugovora o kasko osiguranju cestovnih vozila, iznosu premija kasko osiguranja cestovnih vozila i poreznoj obvezi prema datu-mu dospije}a




IZ-PAOKO – Izvje{}e o obra~unanom i pla}enom porezu na premije osigura-nja od automobilske odgovornosti i na premije kasko osiguranja cestovnih vozila




UPLATNI RAČUN I ROKOVI UPLATE

Upisuje se broj~anu oznaku

vrste prihoda

Vrsta posebnog poreza Krajnji rok za pla}anje poreza

1120 Porez na premije osiguranja od automo-bilske odgovornosti 30 dana od trenutka sklapanja ugovora s pravnom

ili fizi~kom osobom1139 Porez na premije kasko osiguranja ce-

stovnih vozila

H R K

H R 1 2 1 0 0 1 0 0 5 1 8 6 3 0 0 0 1 6 0

H R 6 8Državni proračunRepublike Hrvatske Posebni porezi




POREZNI PROPISI Zakon o porezu na premije osiguranja od automobilske odgovornosti i premije kasko osiguranja cestovnih vozila („Narodne novine“ broj 150/02 ),


Pravilnik o vo|enju evidencije o pla}enom porezu na premije osiguranja od auto-mobilske odgovornosti i na premije kasko osiguranja cestovnih motornih vozila („Narodne novine“ broj 16/03),



2. ŽUPANIJSKI POREZI

2.1 POREZ NA NASLJEDSTVA I DAROVEPOREZNI OBVEZNIKPravna i fizi~ka osoba koja u Republici Hrvatskoj naslijedi ili primi na dar ili stekne po drugoj osnovi bez naknade imovinu na koju se pla}a porez na nasljedstva i darove.

i Ako se nasljednik odrekne nasljedstva ili ga ustupi u ostavinskom postupku, porez na nasljedstva i darove pla}a osoba kojoj je nasljedstvo pripalo ili joj je ustupljeno.

i Porez na nasljedstva i darove ne pla}a se ako se na naslije|ene ili darovane pokretnine pla}a PDV.

NASTANAK POREZNE OBVEZE Obveza poreza na nasljedstva i darove nastaje:

1. u trenutku pravomo}nosti rje{enja o naslje|ivanju, 2. u trenutku pravomo}nosti odluke dràvnog tijela ili suda, 3. u trenutku sklapanja ugovora o darovanju (potpisivanja ugovora od darovate-

lja i daroprimatelja), i4. u trenutku primitka dara, ako ugovor o darovanju nije zaklju~en.

POREZNA OSNOVICA Iznos gotova novca te trì{na vrijednost financijske i druge imovine na dan utvr|iva-nja porezne obveze, nakon odbitka dugova i tro{kova {to se odnose na imovinu na koju se pla}a taj porez.

i Porez na nasljedstva i darove pla}a se: 1. na gotov novac, nov~ane tra`bine i vrijednosne papire (vrijednosnice), 2. na pokretnine ako im je pojedina~na trì{na vrijednost ve}a od 50.000,00 kuna na

dan utvr|ivanja porezne obveze.i Naslje|ivanje, darovanje ili stjecanje nekretnina oporezuje se prema odredbama Zako-

na o porezu na promet nekretnina (vidi poglavlje 4.2)

POREZNA STOPA Do 5 % (propisuje se ùpanijskim odlukama).

OSLOBOĐENJA Porez na nasljedstva i darove ne pla}aju:

1. bra~ni drug, krvni srodnici u ravnoj liniji, te posvojenici i posvojitelji umrlog ili darovatelja,


i U skladu s odredbama Obiteljskog zakona i Zakona o ìvotnom partnerstvu osoba istog spola ~lanovi izvanbra~ne zajednice i neformalni ìvotni partneri u podru~ju darovanja i naslje|ivanja ostvaruju ista prava27.

27 Izvanbra~na zajednica je zajednica neudane ène i neoènjenog mu{karca koja traje najmanje 3 godine, a kra}e ako je u njoj ro|eno zajedni~ko dijete ili je nastavljena sklapanjem braka. Nefor-malno ìvotno partnerstvo je zajednica obiteljskog ìvota dviju osoba istog spola koje nisu sklopi-le ìvotno partnerstvo pred nadle`nim tijelom ako zajednica traje najmanje 3 godine i od po~etka je udovoljavala pretpostavkama propisanim za valjanost ìvotnog partnerstva.

2. bra}a i sestre, njihovi potomci te zetovi i snahe ostavitelja ili darovatelja, ako su ìvjeli u zajedni~kom ku}anstvu s ostaviteljem u trenutku njegove smrti ili s darovateljem u trenutku primitka dara. Zajedni~kim ku}anstvom smatra se zajedni~ko stjecanje prihoda i imovine te raspolaganje prihodima i imovinom koja se naslje|uje ili daruje,

3. fizi~ke i pravne osobe kojima RH ili jedinica lokalne i podru~ne (regionalne) samouprave daruje, odnosno daje pokretnine bez naknade radi od{tete ili iz drugih razloga u svezi s Domovinskim ratom,

4. RH i jedinice lokalne i podru~ne (regionalne) samouprave, tijela dràvne upra-ve i tijela jedinica lokalne i podru~ne (regionalne) samouprave, javne ustano-ve, vjerske zajednice, zaklade i fondacije, Crveni kri` i druge humanitarne udruge osnovane na temelju posebnih propisa,

5. fizi~ke i pravne osobe kada primaju darove (donacije) za svrhe utvr|ene po-sebnim propisima.

i @upanije mogu svojim odlukama propisati i druga oslobo|enja i olak{ice.

OBRASCI I ROKOVI PODNOŠENJA OBRAZACA Obveznici poreza na nasljedstva i darove moraju nadle`nom poreznom tijelu dosta-viti pravomo}no rje{enje o naslje|ivanju, odnosno odluku tijela dràvne uprave ili suda, ili ugovor o darovanju, i to u roku 30 dana od: dana pravomo}nosti rje{enja o naslje|ivanju, ili odluke tijela dràvne uprave ili suda, ili od dana sklapanja ugovora o darovanju, ili od primitka dara ako ugovor nije sklopljen.

ROK UPLATE I UPLATNI RAČUN Porezni obveznik je duàn platiti utvr|enu svotu poreza 15 dana od dana dostave rje{enja o utvr|ivanju tog poreza.


H R K


H R 6 8Račun županije iliGrada Zagreba Porez na nasljedstva i darove

1 3 0 9 - X X X X X X X X X X X

Upisuje se ra~un ùpanije ili Grada Zagreba


POREZNI PROPISI Zakon o financiranju jedinica lokalne i podru~ne (regionalne) samouprave („Narod-ne novine“ broj 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07 – Odluka Ustavnog suda RH 73/08 i 25/12, 147/14, 100/15),


Zakon o naslje|ivanju („Narodne novine“ broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15),

Obiteljski zakon („Narodne novine“ broj 103/15), Zakon o ìvotnom partnerstvu osoba istog spola („Narodne novine“ broj 92/14), Naredba o na~inu upla}ivanja prihoda prora~una, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2016. godini („Narodne novine“ broj 35/16).

2.2 POREZ NA CESTOVNA MOTORNA VOZILAPOREZNI OBVEZNIKPravna i fizi~ka osoba vlasnik registriranih osobnih automobila i motocikla.

OSOBNI AUTOMOBIL je motorno vozilo namijenjeno prijevozu osoba koje, osim sjedala za voza~a, ima najvi{e osam sjedala i ~ija nosivost tereta ne pre-lazi 250 kilograma.

MOTOCIKL je motorno vozilo na dva kota~a, s bo~nom prikolicom ili bez nje i motorno vozilo na tri kota~a, ako njegova masa nije ve}a od 400 kilograma.


PREDMET OPOREZIVANJA1. Osobni automobil (do 10 godina starosti).2. Motocikl.

IZNOS POREZAOporezuje se prema snazi motora iskazanoj u kW i godinama starosti vozila .1. Osobni automobil

Ako je snaga motora Pla}a se kunapreko kW do kW do 2 godine starosti Od 2 do 5 godina starosti od 5 do 10 godina starosti

55 300,00 250,00 200,0055 70 400,00 350,00 250,0070 100 600,00 500,00 400,00100 130 900,00 700,00 600,00130 1.500,00 1.200,00 1.000,00

2. MotociklAko je snaga motora Pla}a se kuna

preko kW do kW do 2 godine starosti

od 2 do 5 godina starosti

od 5 do 10 godina starosti

preko 10 godina starosti

20 100,00 80,00 50,00 -20 50 200,00 150,00 100,00 50,0050 80 500,00 400,00 300,00 200,0080 1.200,00 1.000,00 800,00 600,00

OSLOBOĐENJA 1. Porez na cestovna motorna vozila ne pla}a se:na vozila RH i jedinica lokalne i podru~ne (regionalne) samouprave,na vozila tijela dràvne uprave i tijela jedinica lokalne i podru~ne (regionalne)

samouprave,na vozila zdravstvenih ustanova i vatrogasnih jedinica, na vozila diplomatskih i konzularnih predstavni{tava i stranoga diplomatskog

osoblja,na posebna vozila kojima vlasnici obavljaju registriranu djelatnosti za prijevoz

umrlih i taksi slu`bu. 2. Porez na cestovna motorna vozila ne pla}aju osobe koje su u cijelosti bile oslobo-

|ene pla}anja carine i PDV-a (poreza na promet) pri nabavi vozila.


Pri promjeni vlasni{tva cestovnoga motornog vozila tijekom kalendarske godi-ne novi vlasnik ne pla}a porez na cestovna motorna vozila ako je taj porez bio utvr|en prija{njem vlasniku.

Ako je tijekom kalendarske godine nabavljeno novo motorno vozilo vlasnik toga vozila pla}a godi{nji porez umanjen za dio godine prije nabave vozila.


ROK UPLATE I UPLATNI RAČUN Porezni obveznik je duàn platiti utvr|enu svotu poreza 15 dana od dana dostave rje{enja o utvr|ivanju tog poreza, ili pri registraciji vozila.

H R K


H R 6 8Račun županije iliGrada Zagreba Porez na cestovna motorna vozila

1 3 1 7 - X X X X X X X X X X X



POREZNI PROPISI Zakon o financiranju jedinica lokalne i podru~ne (regionalne) samouprave („Na-rodne novine“ broj 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07 – Odluka Ustavnog suda RH 73/08 i 25/12, 147/14, 100/15),



2.3 POREZ NA PLOVILAPOREZNI OBVEZNIKPravna i fizi~ka osoba vlasnik plovila.

i PLOVILO je brod (jahta ili brodica) i ~amac unutarnje plovidbe koji sluè razonodi, sportu ili rekreaciji.

PREDMET OPOREZIVANJAPlovilo prema duìni iskazanoj u metrima, s kabinom ili bez kabine, te snazi motora iskazanoj u kW


IZNOS POREZA1. Plovilo bez kabine

Duìna plovila (u metrima) Ovisno o snazi motora (u kW) pla}a se u kunamapreko do do 30 kW preko 30 do 100 kW preko 100 kW

5 m 7 m 200,00 kn 400,00 kn 7 m 10 m 100,00 300,00 kn 500,00 kn

10 m 200,00 450,00 kn 600,00 kn

2. Plovilo s kabinom na motorni pogonDuìna plovila (u

metrima)Ovisno o snazi motora (u kW) pla}a se u kunama

preko do do 30 kW preko 30 do 100 kW preko 100 do 500 kW preko 500 kW 5 m 7 m - 200,00 kn 300,00 kn - 7 m 10 m 200,00 kn 400,00 kn 500,00 kn 2.500,00 kn10 m 12m 300,00 kn 500,00 kn 1.000,00 kn 3.500,00 kn12 m 400,00 kn 1.000,00 kn 3.000,00 kn 5.000,00 kn

3. Plovilo s kabinom i pogonom na jedraDuìna plovila (u

metrima)Ovisno o snazi motora (u kW) pla}a se u kunama

preko do do 10 kW preko 10 do 25 kW preko 25 do 50 kW preko 50 kW 5 m 7 m - 300,00 kn 400,00 kn 500,00 kn 7 m 10 m 200,00 kn 600,00 kn 1.000,00 kn 2.000,00 kn10 m 12 m 300,00 kn 800,00 kn 2.000,00 kn 3.000,00 kn12 m 400,00 kn 1.500,00 kn 3.000,00 kn 4.000,00 kn

OSLOBOĐENJAPorez na plovila ne pla}a se na plovila kojima se obavlja registrirana djelatnost i bro-dice u vlasni{tvu domicilnog stanovni{tva na otocima koje sluè za nu`nu organiza-ciju ìvota i odràvanje posjeda na otocima.


ROK UPLATE I UPLATNI RAČUN Porezni obveznik je duàn platiti utvr|enu svotu poreza 15 dana od dana dostave rje{enja o utvr|ivanju tog poreza.


H R K


H R 6 8Račun županije iliGrada Zagreba Porez na plovila

1 3 2 5 - X X X X X X X X X X X






2.4 POREZ NA AUTOMATE ZA ZABAVNE IGREPOREZNI OBVEZNIKPravna i fizi~ka osoba koje automate za zabavne igre stavlja u uporabu u zabavnim klubovima, ugostiteljskim objektima, javnim objektima i drugim javnim prostorima.

Pod automatima se smatraju automati koji sluè za prire|ivanje zabavnih iga-ra na ra~unalima, simulatorima, videoautomatima, fliperima, pikadima, bilja-rima, stolnom nogometu i drugim sli~nim automatima koji se stavljaju u po-gon s pomo}u kovanica, ètona ili uz naplatu, pri ~emu igra~ ne ostvaruje dobitak u novcu, stvarima ili pravima.

Pod zabavnim klubovima smatraju se prostori u kojima se prire|uju zabavne igre na automatima za zabavu, a ~ija povr{ina ne moè biti manja od 30 m2 i u kojima mora biti postavljeno najmanje 5 automata za zabavne igre.


PREDMET OPOREZIVANJAAutomati za zabavne igre koji se stavljaju u uporabu u zabavnim klubovima, ugosti-teljskim objektima, javnim objektima i drugim javnim prostorima.

IZNOS POREZA100 kn mjese~no automatu za zabavne igre.

OSLOBOĐENJA Porez na automate za zabavne igre ne pla}a se na automate za zabavu vrste biljar, ako imaju na vidnom mjestu istaknutu markicu Hrvatskog biljarskog saveza.

OBRASCI I ROKOVI PODNOŠENJA OBRAZACA Porezni obveznik duàn je prije stavljanja u uporabu automata za zabavne igre nad-le`nom podru~nom uredu Porezne uprave prema mjestu uporabe automata podni-jeti zahtjev za izdavanje nadzorne naljepnice (markice) za ozna~avanje automata. Nadle`ni podru~ni ured Porezne uprave izdaje poreznom obvezniku za svaki prijav-ljeni automat za zabavne igre nadzornu naljepnicu (markicu) za ozna~avanje auto-mata koja vaì samo za mjesec u kojem je izvr{ena prijava i pla}en porez na automa-te. Za svaki sljede}i mjesec uporabe automata na istoj lokaciji porezni obveznik du-àn je uz zahtjev za izdavanje naljepnice dostaviti samo dokaz o izvr{enoj uplati po-reza na automate za zabavne igre.

ROK UPLATE I UPLATNI RAČUN Porezni obveznik je duàn platiti utvr|enu svotu poreza do kraja teku}eg mjeseca za naredni mjesec.

H R K


H R 6 8Račun županije iliGrada Zagreba Porez na automate

za zabavne igre

1 3 4 1 - X X X X X X X X X X X





H R K

H R 1 2 1 0 0 1 0 0 5 1 8 6 3 0 0 0 1 6 0

H R 6 8Državni proračunRepublike Hrvatske Naknada za mjesečne

nadzorne markice

3 1 1 5 - X X X X X X X X X X X



Pravilnik o prire|ivanju zabavnih igara („Narodne novine“ broj 86/01, 3/02, 69/11, 23/16),

Pravilnik o uvjetima tehni~ke ispravnosti automata za zabavne igre („Narodne novine“ broj 107/03, 69/11),



3. GRADSKI ILI OPĆINSKI POREZI

3.1 PRIREZ POREZU NA DOHODAKPOREZNI OBVEZNIKObveznici poreza na dohodak koji imaju prebivali{te ili uobi~ajeno boravi{te na po-dru~ju op}ine/grada koji su propisali obvezu pla}anja prireza.

POREZNA OSNOVICAIznos poreza na dohodak.

POREZNA STOPA 1. Op}ina po stopi do 10 %,2. Grad ispod 30.000 stanovnika po stopi do 12 %,3. Grad iznad 30.000 stanovnika po stopi do 15 %,4. Grad Zagreb po stopi do 18 %.

Stope prireza po gradovima/op }inama:

Andrija{evci 8%Antunovac 10%Bale 1%Babina greda 5%Barban 5%Bedenica 3%Bednja 10%Belica 1%Beli Manastir 5%Beli{}e 10%Benkovac 5%Beretinec 7%Bilice 10%Bilje 5%Biograd na Moru 12%Biskupija 4%Bistra 10%Bizovac 3%Bjelovar 12%Blato 10%Bol 10%Borovo 10%

Bo{njaci 5%Brckovljani 3%Brdovec 10%Brela 5%Brestovac 5%Breznica 10%Brezni~ki Hum 3%Brinje 10%Brodski Stupnik 10%Buje 6%Bukovlje 5%Buzet 6%Cerna 5%Cernik 10%Cerovlje 2%Cestica 10%Cista Provo 3%Civljane 5%Crikvenica 10%âbar 5%âglin 5%âkovec 10%

âzma 10%êminac 10%êpin 10%Darda 5%Daruvar 10%Davor 10%Delnice 5%Deànovac 5%Dicmo 8%Donja Stubica 10%Donja Vo}a 10%Donji Andrijevci 8%Donji Kukuruzari 6%Donji Lapac 5%Donji Martijanec 5%Donji Miholjac 8%Dragali} 10%Dra` 2%Drenovci 5%Drni{ 5%Dubrava 6%Dubravica 7%


Dubrova~ko primorje 10%Dubrovnik 10%Duga Resa 10%Dugo Selo 9%Dugopolje 8%Dvor 5%\akovo 10%\ur|enovac 10%\urmanec 10%Erdut 1%Ervenik 3%Farka{evac 3%Faàna 3%Feri~anci 10%Fuìne 5%Gar~in 10%Gare{nica 10%Gornji Bogi}evci 5%Gornji Kneginec 10%Gospi} 10%Gra~ac 7%Gra~i{}e 5%Gradec 5%Grubi{no polje 10%Hra{}ina 5%Hrvace 10%Hrvatska Dubica 3%Hrvatska Kostajnica 6%Ilok 10%Imotski 12%Ivanec 10%Ivani} Grad 6%Ivankovo 10%Jagodnjak 3%Jakovlje 5%Jak{i} 10%Jastrebarsko 9%Jelsa 10%Kamanje 10%Kanfanar 5%Kapela 8%Kaptol 10%

Karlovac 14%Karojba 5%Ka{tela 12%Ka{telir-Labinci 5%Kijevo 5%Kistanje 3%Klanjec 12%Klenovnik 7%Klin~a Sela 10%Klis 10%Klo{tar Ivani} 2%Klo{tar Podravski 5%Kneèvi Vinogradi 5%Knin 10%Komià 5%Konavle 10%Kon~anica 5%Konj{~ina 10%Kor~ula 6%Kraljevica 5%Kra{i} 6%Kravarsko 5%Kri` 2%Krièvci 10%Krnjak 8%Kula Norinska 10%Kutina 12%Labin 6%Lani{}e 5%Lasinja 10%Lastovo 3%Lepoglava 8%Lipovljani 6%Li{ane Ostrovi~ke 6%Li`njan 5%Lokvi~i}i 7%Lovas 5%Lovinac 8%Ludbreg 8%Luka 5%Luka~ 8%Lumbarda 5%

Lupoglav 1%Ljube{}ica 10%Magadenovac 2%Majur 5%Makarska 10%Mali Bukovec 5%Mar~ana 5%Marija Gorica 10%Marijanci 5%Marku{ica 5%Maru{evec 5%Medulin 5%Metkovi} 10%Milna 3%Mljet 10%Motovun 1%Mrkopalj 7%28

Mu} 7%Murter 6%Na{ice 8%Negoslavci 5%Nova Gradi{ka 12%Nova Kapela 10%Novi Marof 10%Novi Vinodolski 7%Novska 10%Nu{tar 6%Ogulin 10%Oku~ani 10%Omi{ 8%Opatija 7,5%Opuzen 10%Orle 5%Osijek 13%Oto~ac 9%Otok (Sinj) 10%Otok (Vinkovci) 10%Ozalj 12%Pakrac 10%Pazin 9%Peru{i} 8%Petlovac 5%

28 5% do 31. sije~nja 2016. godine.


Petrijanec 5%Petrijevci 5%Petrinja 10%Pi}an 2%Pirovac 6%Pisarovina 6%Pleternica 10%Plitvi~ka jezera 5%Plo~e 10%Podbablje 6%Podcrkavlje 5%Podgora 10%Podstrana 8%Podgora~ 5%Pokupsko 5%Pola~a 10%Popovac 3%Popova~a 6%Poèga 10%Pregrada 10%Preseka 5%Primo{ten 10%Proloàc 5%Promina 5%Pu~i{}a 5%Pula 12%Pu{}a 10%Rakovec 3%Rakovica 8%Ra{a 6%Ravna Gora 7,5%Re{etari 10%Ribnik 5%Rijeka 15%Rovinj 6%Rugvica 6%Runovi}i 6%Ruì} 5%Sibinj 10%Senj 10%Sinj 8%

Sisak 10%Skradin 5%Slatina 6%Slavonski Brod 12%Slunj 5%Solin 10%Split 10%Sra~inec 5%Stara Gradi{ka 5%Stari Grad 10%Stari Mikanovci 10%Staro Petrovo Selo 10%Stupnik 6%Sutivan 10%Sveta Nedelja (Samobor)

6%

Sveta Nedelja (Labin) 6%Sveti \ur| 5%Sv. Filip i Jakov 10%Sveti Ilija 10%Sveti Ivan Zelina 12%Sveti Lovre~ 5%Sveti Petar u [umi 7%Svetvin~enat 5%[ibenik 10%[kabrnja 10%[pi{i} Bukovica 9%[tefanje 10%[titar 10%Tinjan 5%Tisno 9%Tordinci 5%Tribunj 6%Trnovec Bartolove~ki 3%Trogir 8%Trpanj 10%Tu~epi 10%Udbina 5%Umag 6%Une{i} 5%Valpovo 8%

Vara`din 10%Vara`dinske Toplice 10%Vela Luka 9%Velika Gorica 12%Velika Kopanica 7%Veliki Bukovec 5%Veliko Trgovi{}e 7,5%Vidovec 10%Vinica 5%Vinkovci 13%Virovitica 10%Vis 3%Visoko 10%Vi{njan 5%Viìnada 3%Vladisavci 10%Vodice 6%Vodnjan 7,5%Vojni} 7,5%Vrbanja 5%Vrbje 3%Vrbovec 12%Vrbovsko 10%Vrgorac 10%Vrhovine 5%Vrlika 7%Zadar 12%Zadvarje 1%Zagreb 18%Zagvozd 6%Zapre{i} 12%Zlatar 10%Zlatar Bistrica 5%Zmijavci 8%@akanje 5%@minj 5%@umberak 3%@upa dubrova~ka 10%@upanja 12%


OBRASCI I ROKOVI PODNOŠENJA OBRAZACA Obrasci i rokovi podno{enja obrazaca prireza porezu na dohodak prikazani su u po-glavlju 4.1

UPLATNI RAČUNI I ROKOVI UPLATEUplatni ra~uni i rokovi uplate prireza porezu na dohodak prikazani su u poglavlju 4.1



Zakon o porezu na dohodak („Narodne novine“ broj 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14, 136/15),

Pravilnik o porezu na dohodak („Narodne novine“ broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13, 157/14, 137/15),

Odluka grada/op}ine o gradskim/op}inskim porezima, Naredba o na~inu upla}ivanja prihoda prora~una, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2016. godini („Narodne novine“ broj 35/16).

3.2 POREZ NA POTROŠNJUPOREZNI OBVEZNIKPravna i fizi~ka osoba koja pruà ugostiteljske usluge. Razdoblje oporezivanja je od prvog do posljednjeg dana u mjesecu.

POREZNA OSNOVICAProdajna cijena pi}a koje se proda u ugostiteljskim objektima.

i Porez na potro{nju pla}a se na potro{nju alkoholnih pi}a (vinjak, rakiju i ̀ estoka pi}a), prirodnih vina, specijalnih vina, piva i bezalkoholnih pi}a u ugostiteljskim objektima.

POREZNA STOPADo 3% (prema odluci grada/op}ine).

OBRASCI I ROKOVI PODNOŠENJA OBRAZACAUtvr|enu obvezu poreza na potro{nju za razdoblje oporezivanja porezni obveznik iska-zuje na Obrascu PP-MI-PO i podnosi ga do 20. dana u mjesecu za prethodni mjesec.


i U op}inama i gradovima koji su svojom odlukom poslove utvr|ivanja poreza prenije-li na Poreznu upravu porezni obveznik podnosi Obrazac PP-MI-PO nadle`noj isposta-vi Porezne uprave prema svom sjedi{tu, odnosno prebivali{tu ili uobi~ajenom boravi-{tu, i to zbirno za sve poslovne prostore tako da se na obrascu pojedina~no iskaù podaci za svaku op}inu/grad.

U op}inama i gradovima koji poslove utvr|ivanja poreza nisu prenijeli na Poreznu upravu taj se obrazac podnosi nadle`nom upravnom tijelu jedinice lokalne samo-uprave pojedina~no za svaki poslovni prostor.

ROK UPLATE I UPLATNI RAČUN Porezni obveznik je duàn platiti utvr|enu svotu poreza do posljednjeg dana u mje-secu za prethodni mjesec.

H R K


H R 6 8Račun proračuna grada/općine Porez na potrošnju

1 7 0 8 - X X X X X X X X X X X

Upisuje se ra~un za redovno poslovanje prora~una grada/op}ine






3.3 POREZ NA KUĆE ZA ODMORPOREZNI OBVEZNIKPravna i fizi~ka osoba vlasnik ku}e za odmor.

KU]A ZA ODMOR je svaka zgrada ili dio zgrade ili stan koji se koriste povre-meno ili sezonski.

i Ku}a za odmor nije gospodarstvena zgrada koja sluì za smje{taj poljoprivrednih stro-jeva, oru|a i drugog pribora.

PREDMET OPOREZIVANJAêtvorni metar korisne povr{ine ku}e za odmor.

IZNOS POREZAOd 5,00 kn do 15,00 kn po ~etvornom metru korisne povr{ine.

i Op}ina ili grad propisuju visinu poreza na ku}e za odmor ovisno o mjestu, starosti, stanju infrastrukture te drugim okolnostima bitnim za kori{tenje ku}e za odmor.

OSLOBOĐENJAPorez na ku}e za odmor ne pla}a se:

1. na ku}e za odmor koje se ne mogu koristiti zbog ratnih razaranja i prirodnih nepogoda (poplava, poàr, potres), te starosti i tro{nosti,

2. na ku}e za odmor za vrijeme dok su u njima smje{teni prognanici i izbjeglice,3. na odmarali{ta u vlasni{tvu jedinica lokalne i podru~ne (regionalne) samou-

prave koja sluè za smje{taj djece do 15 godina starosti,4. odlukom op}ine ili grada mogu se propisati i druga oslobo|enja od pla}anja

poreza na ku}e za odmor iz gospodarstvenih i socijalnih razloga.

OBRASCI I ROKOVI PODNOŠENJA OBRAZACA Obveznici poreza na ku}e za odmor du`ni su nadle`nom poreznom tijelu dostaviti podatke o ku}ama za odmor, {to se odnose na mjesto gdje su ti objekti, te korisnu povr{inu, do 31. oùjka godine za koju se utvr|uje porez na ku}e za odmor.

ROK UPLATE I UPLATNI RAČUN Porezni obveznik je duàn platiti utvr|enu svotu poreza prema odluci grada ili op}i-ne, 15 dana od dana dostave rje{enja.





3.4 POREZ NA TVRTKU ILI NAZIVPOREZNI OBVEZNIKPravna i fizi~ka osoba koja je obveznik poreza na dobit ili poreza na dohodak i regi-strirana je za obavljanje djelatnosti.

H R K


H R 6 8Račun proračunagrada/općine Porez na kuće za odmor

1 7 1 6 - X X X X X X X X X X X



i Pravne i fizi~ke osobe koje u svome sastavu imaju poslovne jedinice (prodavaonice, pogone, radionice, prodajna mjesta), obveznici su poreza na tvrtku za svaku poslovnu jedinicu.

PREDMET OPOREZIVANJATvrtka ili naziv.

IZNOS POREZADo 2.000,00 kuna po svakoj tvrtki ili nazivu.


OSLOBOĐENJAPravne i fizi~ke osobe koje ne obavljaju djelatnost ne pla}aju porez na tvrtku.

ROK UPLATE I UPLATNI RAČUN Porezni obveznik je duàn platiti utvr|enu svotu poreza prema odluci grada ili op}ine.

H R K


H R 6 8Račun proračuna grada/općine Porez na tvrtku ili naziv

1 7 3 2 - X X X X X X X X X X X







PREDMET OPOREZIVANJAJavne povr{ine {to ih koriste pravne i fizi~ke osobe.

IZNOS POREZAIznos poreza propisuje op}ina ili grad.

ROK UPLATE I UPLATNI RAČUN Rok isporuke ure|uje se odlukom grada/op}ine.

i [to se smatra javnom povr{inom svojom odlukom propisuje op}ina ili grad.

H R K


H R 6 8Račun proračuna grada/općine Porez na korištenje

javnih površina

1 7 4 0 - X X X X X X X X X X X






3.5 POREZ NA KORIŠTENJE JAVNIH POVRŠINAPOREZNI OBVEZNIKPravna i fizi~ka osoba koja koristi javnu povr{inu.


4. ZAJEDNIČKI POREZI

4.1 POREZ NA DOHODAKPOREZNI OBVEZNIK1. Fizi~ka osoba koja ostvaruje dohodak, 2. Nasljednik za sve porezne obveze koje proizlaze iz dohotka {to ga je ostavitelj

ostvario do svoje smrti. Nasljednik je istodobno i porezni obveznik za dohodak koji mu pritje~e iz naslije|enih izvora dohotka.

i Ako vi{e fizi~kih osoba zajedni~ki ostvaruje dohodak, porezni obveznik je svaka fizi~ka osoba zasebno i to za svoj udio u zajedni~ki ostvarenom dohotku.

REZIDENT je fizi~ka osoba koja u Republici Hrvatskoj ima prebivali{te ili uobi-~ajeno boravi{te. Rezident je i fizi~ka osoba koja u Republici Hrvatskoj nema prebivali{te ni uobi~ajeno boravi{te, a zaposlen je u dràvnoj slu`bi RH i po toj osnovi prima pla}u.

NEREZIDENT je fizi~ka osoba koja u Republici Hrvatskoj nema ni prebivali{te ni uobi~ajeno boravi{te, a u Republici Hrvatskoj ostvaruje dohodak koji se opo-rezuje prema odredbama Zakona o porezu na dohodak.

DOHODAK je razlika izme|u primitaka priteklih u poreznom razdoblju i izda-taka nastalih u istom poreznom razdoblju.

IZVORI DOHOTKA su primici ostvareni od nesamostalnog rada, samostalne dje-latnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja i drugih primitaka.

Dohodak koji se oporezuje prema izvoru dohotka jest: 1. dohodak od nesamostalnog rada, 2. dohodak od samostalne djelatnosti, 3. dohodak od imovine i imovinskih prava, 4. dohodak od kapitala, 5. dohodak od osiguranja, 6. drugi dohodak.

i Porez na dohodak utvr|uje se i pla}a za kalendarsku godinu (porezno razdoblje). Porezno razdoblje moè biti kra}e od kalendarske godine u sljede}im slu~ajevima:

1. ako rezident tijekom iste kalendarske godine postane nerezident ili obratno, u ko-jem slu~aju porezno razdoblje obuhva}a razdoblje u kojemu je fizi~ka osoba bila rezident ili nerezident,

2. ro|enja ili smrti poreznog obveznika.

Primici {to se ne smatraju dohotkom:1. izravne uplate premije osiguranja za dokup dijela doìvotne mirovine odre|ene

prema Zakonu o mirovinskom osiguranju kojeg bi osiguranik ostvario da je navr-{io odre|enu starosnu dob i/ili odre|eni mirovinski sta`, te uplate sredstava u


okviru programa mirovinske rente prema posebnim propisima, {to ih poslodavci upla}uju za svoje radnike u vrijeme njihovog umirovljenja,

2. obiteljske mirovine koje djeca ostvaruju nakon smrti roditelja prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i ~lanova njihovih obitelji,

3. dràvne nagrade ustanovljene propisima koje donosi Hrvatski sabor i Vlada RH, nagrade jedinica lokalne i podru~ne (regionalne) samouprave propisane statutom tih jedinica i nov~ane nagrade za osvojenu medalju na olimpijskim igrama, para-olimpijskim igrama i olimpijskim igrama gluhih, te svjetskim i europskim prven-stvima planirane za te namjene u dràvnom prora~unu RH i prora~unima jedinica lokalne i podru~ne (regionalne) samouprave,

4. primici koje fizi~ke osobe ostvaruju po osnovi darovanja pravnih i fizi~kih osoba, a za zdravstvene potrebe (operativne zahvate, lije~enja, nabavu lijekova i orto-pedskih pomagala), rje{avanje kojih nije pla}eno osnovnim, dopunskim, dodat-nim i privatnim zdravstvenim osiguranjem niti na teret sredstava fizi~ke osobe, a pod uvjetom da je darovanje odnosno pla}anje nastalih izdataka za tu namjenu obavljeno na ìro-ra~un primatelja dara ili zdravstvene ustanove te na temelju vjerodostojnih isprava,

5. primici od povoljnije kupnje roba i usluga, uklju~ivo i prigodni primitak dodatne robe ili usluge, te drugi sli~ni primici {to su dostupni svim fizi~kim osobama pod jednakim uvjetima i ako nisu u svezi s ostvarivanjem oporezivog dohotka (primje-rice nagradni bodovi za stalne kupce, popusti na temelju sakupljenih bodova, kupovne akcije i sli~no).

i Dohotkom se ne smatraju ni sljede}i primici: 1. primici po posebnim propisima 1.1. potpore zbog zbrinjavanja ratnih invalida i ~lanova obitelji smrtno stradalih,

zato~enih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, 1.2. socijalne potpore, 1.3. doplatak za djecu i nov~ani primici za opremu novoro|enog djeteta,i Dohotkom se ne smatraju primici po osnovi potpora za novoro|en~e odnosno pot-

pora za opremu novoro|enog djeteta koje ispla}uju ili daju jedinice lokalne i podru~-ne (regionalne) samouprave, na temelju svojih op}ih akata i za koje su sredstva plani-rana u prora~unima tih jedinica,

1.4. primici osoba s invaliditetom, osim pla}a i mirovina, 1.5. potpore zbog uni{tenja i o{te}enja imovine zbog elementarnih nepogoda, 2. potpore zbog uni{tenja i o{te}enja imovine zbog ratnih doga|aja, 3. nasljedstva i darovi, 4. primici od otu|enja osobne imovine, osim primitaka od prodaje otpada,i Otpadom se ne smatra povratna ambalaà niti otpad prikupljen u okviru organizira-

nih akcija i aktivnosti radi za{tite okoli{a. 5. od{tete koje nisu u svezi s gospodarstvenom djelatno{}u, 6. primici ostvareni na nagradnim natje~ajima ili natjecanjima, raspisanim pod jedna-

kim uvjetima uz mogu}nost sudjelovanja svih osoba i igrama na sre}u prema po-sebnom zakonu,

7. nov~ani dodaci uz mirovinu koje umirovljenicima ispla}uju jedinice lokalne i po-dru~ne (regionalne) samouprave na temelju svojih op}ih akata i za koje su sredstva planirana u prora~unima tih jedinica,


8. potpore koje djeci u slu~aju smrti roditelja ispla}uju ili daju jedinice lokalne i po-dru~ne (regionalne) samouprave na temelju svojih op}ih akata te pravne i fizi~ke osobe

9. primici po osnovi osiguranja stvari, odgovornosti, ìvota i imovine. i Primici po osnovi ìvotnog osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja smatra-

ju se dohotkom ako su premije toga osiguranja bile porezno priznati izdatak.

NAPOMENA: ako su nabrojani primici u svezi s ostvarivanjem dohotka smatraju se oporezivim dohotkom. Dohotkom se ne smatraju primici {to se ostvaruju u okviru djelatnosti koja se oporezuje prema Zakonu o porezu na dobit.

Porez na dohodak ne pla}a se na: 1. naknadu razlike pla}e za vrijeme vojne slu`be u Oruànim snagama RH,2. naknadu pla}e pripadnicima civilne za{tite i drugim osobama za djelatnost u

okviru civilne za{tite i za{tite od elementarnih nepogoda,3. na nov~anu naknadu za vrijeme privremene nezaposlenosti i sprije~enosti za rad

ispla}enu na teret sredstava obveznih osiguranja,4. nagrade u~enicima za vrijeme prakti~nog rada i naukovanja do 1.600,00 kn mje-

se~no,5. nagrade u~enicima i studentima osvojene na natjecanjima u okviru obrazovnog

sustava i organiziranim {kolskim i sveu~ili{nim natjecanjima,6. primitke u~enika i studenata na redovnom {kolovanju za rad preko u~eni~kih i

studentskih udruga, po posebnim propisima, a do 50.000,00 kn godi{nje,7. naknade {tete zbog posljedica nesre}e na radu prema odluci suda ili nagodbi u

tijeku sudskog postupka, ako je naknada odre|ena u jednokratnom iznosu,8. naknade i nagrade koje osu|ene osobe primaju za rad u kazneno-popravnim

ustanovama i domovima za preodgoj,9. primitke radnika i fizi~kih osoba po osnovi naknada, potpora i nagrada koje im

ispla}uje poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno pla}e, do propisanih iznosa (vidi tablicu u nastavku),

10. primitke po osnovi naknada, potpora i nagrada osoba koje obavljaju samostalne djelatnosti i drugih djelatnosti koje se oporezuju na na~in propisan za samostal-nu djelatnost, do propisanih iznosa (vidi tablicu u nastavku),

11. primitke po osnovi slu`benih putovanja fizi~kih osoba koje ne ostvaruju primitke po osnovi nesamostalnog rada ili primitke od kojih se utvr|uje drugi dohodak, u neprofitnim organizacijama uz naknadu, a do propisanog iznosa (vidi tablicu u nastavku),

12. stipendije u~enicima i studentima za redovno {kolovanje na srednjim, vi{im i vi-sokim {kolama i fakultetima, ukupno do 1.600,00 kn mjese~no. Iznimno se ne smatraju oporezivim primicima stipendije studenata na sveu~ili{tima do 4.000,00 kuna mjese~no {to se dodjeljuje studentima za izvrsna postignu}a u znanju i u ocjenama na sveu~ili{tima, a koji su za dodjelu stipendija izabrani na javnim na-tje~ajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima. Neoporezi-vi dio priznaje se samo po osnovi jedne stipendije. Porezno priznati neoporezivi


dio stipendije do 4.000,00 kuna mjese~no i porezno priznati neoporezivi dio stipendije do 1.600,00 kuna mjese~no me|usobno se isklju~uju,

13. stipendije studenata za redovno {kolovanje na vi{im i visokim {kolama i fakulte-tima i poslijediplomanata te poslijedoktoranata za koje su sredstva planirana u dràvnom prora~unu RH i stipendije koje se ispla}uju odnosno dodjeljuju iz pro-ra~una EU, ure|ene posebnim me|unarodnim sporazumima i to studentima za redovno {kolovanje na visokim u~ili{tima,

14. sportske stipendije koje se prema posebnim propisima ispla}uju sporta{ima za njihovo sportsko usavr{avanje, do 1.600,00 kn mjese~no,

15. sindikalne socijalne pomo}i koje se ispla}uju iz sredstava sindikalne ~lanarine ~lanovima sindikata,

16. nagrade za sportska ostvarenja prema posebnim propisima do 20.000,00 kuna godi{nje i naknade sporta{ima amaterima prema posebnim propisima do 1.600,00 kuna mjese~no,

17. premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koje poslodavac upla}uje tuze-mnom dobrovoljnom mirovinskom fondu registriranom u skladu s propisima {to ure|uju dobrovoljno mirovinsko osiguranje u korist radnika, a uz njegov prista-nak, ili ih u svoju korist upla}uje obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koji dohodak utvr|uje na osnovi poslovnih knjiga, i to do 500,00 kuna mjese~no, odnosno ukupno do 6.000,00 kuna godi{nje,

i Ako poslodavac tijekom jednog mjeseca upla}uje premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja u korist radnika (ili ih u svoju korist upla}uje obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koji dohodak utvr|uje na osnovi poslovnih knjiga) za vi{e mjeseci tog poreznog razdoblja te se premije mogu neoporezivo uplatiti do 500,00 kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja (u pravilu kalendarske godine) za koji je premija trebala biti upla}ena.

i Ako poslodavac upla}uje premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja u korist rad-nika jednom godi{nje (ili ih u svoju korist upla}uje obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koji dohodak utvr|uje na osnovi poslovnih knjiga) moè ih neoporezivo jednokratno uplatiti do 6.000,00 kuna.

i Premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja {to ih poslodavci pla}aju za svoje rad-nike (ili ih u svoju korist upla}uje obveznik poreza na dohodak od samostalne djelat-nosti koji dohodak utvr|uje na osnovi poslovnih knjiga) iznad 6.000,00 kuna godi{-nje smatraju se pla}om i oporezuju se kao dohodak od nesamostalnog rada prilikom svake uplate premije.

18. stipendije studentima izabranima na javnim natje~ajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima, za redovno {kolovanje na visokim u~ili{tima koje ispla}uju, odnosno dodjeljuju zaklade, fundacije, ustanove i druge instituci-je registrirane u Republici Hrvatskoj za odgojnoobrazovne ili znanstveno-istraì-va~ke svrhe, koje djeluju u skladu s posebnim propisima, osnovane s namjenom stipendiranja,

19. nov~anu pomo} polaznicima stru~nog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa,

20. primitke {to se kao bespovratna sredstva ispla}uju fizi~kim osobama, odnosno dodjeljuju, iz fondova i programa EU putem tijela akreditiranih u skladu s pravi-


lima Europske komisije u Republici Hrvatskoj, izravno ili putem posrednika, za provedbu aktivnosti mobilnosti u okviru programa i fondova EU, a u svrhe obra-zovanja i stru~nog usavr{avanja za pokri}e izdataka prijevoznih tro{kova, prehra-ne i smje{taja, te za realizaciju projektnih aktivnosti koje prijavljuju fizi~ke osobe (izdaci za najam prostora, osiguranje, opremu i materijale i drugo), a u skladu s financijskom uredbom Europske komisije, pod uvjetom da su osigurane vjerodo-stojne isprave sukladno propisima Europske komisije (ugovor, zavr{no izvje{}e, ra~un i drugo),

i Svote neoporezivih primitaka utvr|uju tijela akreditirana u Republici Hrvatskoj, u skla-du s pravilima Europske komisije, putem kojih se ispla}uju ti primici, a na temelju propisa ili sporazuma s Europskom komisijom, te na temelju izvr{enih analiza kojima se utvr|uje visina tih primitaka.

21. primitke u visini razlike izme|u primljenih bespovratnih sredstava ispla}enih iz fondova Europske unije i dràvnog prora~una Republike Hrvatske za provedbu mjere trajne obustave ribolovne aktivnosti uz uni{tenje plovila i knjigovodstvene vrijednosti tog plovila

22. stipendije studenata na poslijediplomskim studijima u skladu s to~kama 12., 13. i 18., te primitke (osim primitaka od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja i drugih primitaka) {to se ispla}u-ju poslijediplomantima, poslijedoktorandima, istraìva~ima i znanstvenicima u skladu s to~kama 13. i 18., odnosno iz fondova i programa Europske unije i dru-gih me|unarodnih fondova i programa ure|enih posebnim propisima i me|una-rodnim sporazumima, za pokri}e tro{kova {kolovanja, usavr{avanja i znanstvenih istraìvanja, odobrenih na temelju javnih natje~aja, vjerodostojnih isprava i do propisanih iznosa.

NEOPOREZIVE NAKNADE, POTPORE, NAGRADE I DRUGI PRIMICI:Naknade Neoporezive svote

Prijevozni tro{kovi na slu`benom putovanju u visini stvarnih izdatakaTro{kovi no}enja na slu`benom putovanju u visini stvarnih izdatakaTro{kovi prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevo-zom

u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjese~ne odnosno pojedi-na~ne prijevozne karte

Tro{kovi prijevoza na posao i s posla me|umjesnim javnim prijevozom

u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjese~ne odnosno pojedi-na~ne karte. Ako radnik mora sa stanice me|umjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prije-voz stvarni izdaci utvr|uju se u visini tro{kova mjesnog i me|u-mjesnog javnog prijevoza

Naknada za kori{tenje privatnog automobila u slu`bene svrhe do 2,00 kn po prije|enom kilo-metru

Naknada razlike pla}e za vrijeme vojne slu`be u Oruànim snagama RH

svota naknade


Naknade Neoporezive svoteNaknada pla}e pripadnicima civilne za{tite i drugim osobama za djelatnost u okviru civilne za{tite i za{tite od elementarnih nepogoda

svota naknade

Naknadu pla}e zbog privremene sprije~enosti za rad {to je ispla}ena na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osigura-nje, dràvnog prora~una i centara za socijalnu skrb, i na jed-nokratni dodatak zbog poslovno ili osobno uvjetovanog otka-za koji ispla}uje Hrvatski zavod za zapo{ljavanje prema poseb-nom propisu

svota naknade

Naknade {tete zbog posljedica nesre}e na radu prema odluci suda ili nagodbi u tijeku sudskog postupka, ako je naknada odre|ena u jednokratnom iznosu (to se primjenjuje i na na-godbe sklopljene s nadle`nim dràvnim odvjetni{tvom u po-stupcima za mirno rje{avanje spora i na nagodbe postignute u postupku mirenja u individualnim radnim sporovima prema Zakonu o mirenju)

svota naknade

POTPORESindikalne socijalne pomo}i {to se ispla}uju iz sredstava sindi-kalne ~lanarine ~lanovima sindikata

iznos socijalne pomo}i

Invalidnost radnika do 2.500,00 kn godi{njeSmrt radnika Napomena: Potpore {to ih poslodavci ispla}uju djeci radnika smatraju se neoporezivim primicima u ukupnom iznosu, kao i potpore koje djeci u slu~aju smrti roditelja ispla}uju ili daju jedinice lokalne i podru~ne (regionalne) samouprave na teme-lju svojih op}ih akata, te pravne i fizi~ke osobe

do 7.500,00 kn

Smrt ~lana uè obitelji radnika (bra~nog i izvanbra~nog dru-ga, odnosno ìvotnog partnera i neformalnog ìvotnog par-tnera, roditelja, roditelja bra~nog i izvanbra~nog druga, od-nosno ìvotnog partnera i neformalnog ìvotnog partnera, djece, drugih predaka i potomaka u izravnoj liniji, usvojene djece i djece na skrbi te punoljetne osobe kojoj je porezni ob-veznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu)

do 3.000,00 kn

Bolovanja radnika duè od 90 dana (razdoblje bolovanja duè od 90 dana ne mora se odnositi na jednu kalendarsku godinu)

do 2.500,00 kn godi{nje

Potpora za novoro|eno dijete do visine jedne prora~unske jedi-nice propisane Zakonom o izvr-{avanju Dràvnog prora~una RH

DAROVI I PRIGODNE NAGRADEDar djetetu do 15 godina starosti do 600,00 kn godi{njePrigodne nagrade (boì}nica, naknada za godi{nji odmori sl.) do 2.500,00 kn godi{njeNagrade radnicimaZa navr{enih 10 godina radnog staà do 1.500,00 knZa navr{enih 15 godina radnog staà do 2.000,00 knZa navr{enih 20 godina radnog staà do 2.500,00 knZa navr{enih 25 godina radnog staà do 3.000,00 knZa navr{enih 30 godina radnog staà do 3.500,00 knZa navr{enih 35 godina radnog staà do 4.000,00 kn


Naknade Neoporezive svoteZa navr{enih 40 godina radnog staà i svakih narednih 5 go-dina radnog staà

do 5.000,00 kn

DNEVNICEDnevnice u zemlji – preko 12 sati dnevno do 170,00 knDnevnice u zemlji – vi{e od 8, a manje od 12 sati dnevno do 85,00 knDnevnice u inozemstvu do iznosa i pod uvjetima utvr|e-

nim propisima o izdacima za slu`bena putovanja za korisnike dràvnog prora~una,

Dnevnice za slu`bena putovanja {to se radnicima ispla}uju iz prora~una EU radi obavljanja poslova u okviru njihovih radnih mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca

u ukupnom iznosu

DODACITerenski dodatak u zemlji na ime pokri}a tro{kova prehrane i drugih tro{kova radnika na terenu u zemlji, osim tro{kova smje{taja koji se podmiruju na teret poslodavca i ne smatraju se dohotkom radnika

do 170,00 kn dnevno

Terenski dodatak u inozemstvu na ime pokri}a tro{kova pre-hrane i drugih tro{kova radnika na terenu u inozemstvu, osim tro{kova smje{taja koji se podmiruju na teret poslodavca i ne smatraju se dohotkom radnika

do 250,00 kn dnevno

Pomorski dodatak do 250,00 kn dnevnoPomorski dodatak na brodovima me|unarodne plovidbe do 400,00 kn dnevnoNaknada za odvojeni ìvot od obitelji do 1.600,00 kn mjese~noOTPREMNINEOtpremnine prilikom odlaska u mirovinu do 8.000,00 knOtpremnine radi poslovno i osobno uvjetovanih otkaza prema Zakonu o radu

do 6.400,00 kn za svaku navr{e-nu godinu rada kod tog poslo-davca

Otpremnine radi ozljede na radu ili profesionalne bolesti do 8.000,00 kn za svaku za sva-ku navr{enu godinu rada kod tog poslodavca

i Dnevnice za slu`bena putovanja u zemlji i inozemstvu ispla}uju se za putovanja iz mjesta u kojemu je mjesto rada, ili iz mjesta prebivali{ta/uobi~ajenog boravi{ta radni-ka koji se upu}uje na slu`beno putovanje u drugo mjesto koje je udaljeno najmanje 30 kilometara radi obavljanja odre|enih poslova u svezi s djelatnosti poslodavca. Dnevnice za slu`bena putovanja u zemlji i inozemstvu jesu naknade za pokri}e izda-taka prehrane, pi}a i prijevoza u mjestu u koje je radnik upu}en na slu`beno putova-nje. Slu`benim putovanjem smatra se putovanje do 30 dana neprekidno. Ako je na slu`benom putovanju osiguran jedan obrok (ru~ak ili ve~era) neoporezivi iznos dnev-nice koji se ispla}uje u novcu umanjuje se za 30%, odnosno za 60% ako su osigurana dva obroka (ru~ak i ve~era).

i Terenski dodatak u tuzemstvu i inozemstvu ispla}uje se kad radnik boravi izvan mjesta svojega prebivali{ta ili uobi~ajenog boravi{ta radi poslova koje obavlja izvan sjedi{ta poslodavca ili sjedi{ta izdvojene poslovne jedinice poslodavca i kada posloda-vac obavlja takvu vrstu djelatnosti koja je po svojoj prirodi vezana za rad na terenu


(mjesto rada se razlikuje od mjesta sjedi{ta poslodavca ili njegove poslovne jedinice i mjesta prebivali{ta ili uobi~ajenog boravi{ta radnika, pri ~emu je mjesto rada udaljeno od tih mjesta najmanje 30 kilometara). Terenski dodatak moè se pod ovim uvjetima isplatiti i u slu~aju kada ne postoji potreba za no}enjem radnika na terenu. Radom na terenu smatra se i sudjelovanje radnika u razvojno – istraìva~kim transferima znanja ~iji je cilj osmi{ljavanje i unaprje|ivanje proizvoda i poslovnih rje{enja vezanih uz dje-latnost poslodavca, kao i verifikacija, integracija i implementacija poslovnih rje{enja koji su proizvod poslodavca, te ukoliko su ti poslovi u opisu radnog mjesta radnika. Terenski dodatak u inozemstvu odnosi se na radnike upu}ene odnosno raspore|ene na rad u inozemstvo po osnovi radnog odnosa zasnovanog s poslodavcem u Republi-ci Hrvatskoj. Ako je radniku na terenu osiguran jedan obrok (ru~ak ili ve~era) neopo-rezivi iznos terenskog dodatka umanjuje se za 30%, odnosno za 60% ako su osigura-na dva obroka (ru~ak i ve~era).

i Naknada za odvojeni ìvot od obitelji ispla}uje se radniku za vrijeme provedeno na radu u mjestu sjedi{ta poslodavca ili njegove izdvojene poslovne jedinice, ako je mjesto rada razli~ito od mjesta prebivali{ta ili uobi~ajenog boravi{ta tog radnika. Obi-telji se smatra bra~ni drug, djeca, posvojenik, pastorak i {ti}enik, ako su prijavljeni na istoj adresi stanovanja kao i porezni obveznik.

i Pomorski dodatak primjenjuje se za pomorce ~lanove posade brodova koji plove nacionalnom plovidbom, u skladu s posebnim propisima, pomorce ~lanove posade brodova koji plove na brodovima u me|unarodnom linijskom pomorskom prometu koji obavljaju prijevoz izme|u hrvatskih i stranih luka unutar granica Jadranskog mora, ribare ~lanove posade ribarskih plovila koji plove u ribolovnom moru Republike Hrvatske, u skladu s posebnim propisima. Pomorski dodatak primjenjuje se za pomor-ce ~lanove posade brodova koji plove u me|unarodnoj plovidbi, bez obzira na dràv-nu pripadnost broda, a na temelju obra~una pomorskog dodatka {to prilaù uz pri-javu poreza na dohodak za porezno razdoblje. Brod u me|unarodnoj plovidbi je, u skladu s posebnim zakonom, brod koji plovi iz Republike Hrvatske u stranu luku i obrnuto ili izme|u stranih luka ili plovi na otvorenom moru ili u teritorijalnim vodama stranih dràva radi pruànja usluga vezanih uz djelatnosti na pu~ini kao {to su istra-ìvanje i iskori{tavanje energenata i sli~no.

Naknade po osnovi dnevnica u zemlji i inozemstvu, terenskih dodataka u ze-mlji i u inozemstvu, pomorskih dodataka i naknade za odvojeni ìvot od obitelji me|usobno se isklju~uju. Isklju~uje se pravo na neoporezivi iznos dnevne naknade za odvojeni ìvot ako su za te dane tijekom mjeseca ispla}e-ne dnevnice, terenski ili pomorski dodaci. Iznos dnevne naknade za odvojeni ìvot jest neoporezivi mjese~ni iznos naknade za odvojeni ìvot podijeljen s brojem ukupnih dana u mjesecu u kojem se naknada ispla}uje.


NEOPOREZIVE STIPENDIJE, NAGRADE I NAKNADE ZA SPORTSKA OSTVARE-NJA I NAGRADE I PRIMICI UÊNIKA I STUDENTA:

Stipendije Neoporezive svoteStipendije u~enicima i studentima za redovno {kolovanje na sred-njim, vi{im i visokim {kolama i fakultetima.i Iznimno, ne smatraju se oporezivim primicima stipendije stude-

nata na sveu~ili{tima do 4.000,00 kuna mjese~no {to se dodje-ljuje studentima za izvrsna postignu}a u znanju i u ocjenama na sveu~ili{tima, a koji su za dodjelu stipendija izabrani na jav-nim natje~ajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jedna-kim uvjetima. Neoporezivi dio se priznaje samo po osnovi jedne stipendije. Porezno priznati neoporezivi dio stipendije do 4.000,00 kuna mjese~no i porezno priznati neoporezivi dio sti-pendije do 1.600,00 kuna mjese~no me|usobno se isklju~uju

do 1.600,00 kn (iznimno do 4.000,00 kn) mjese~no

Stipendije studenata za redovno {kolovanje na vi{im i visokim {ko-lama i fakultetima i poslijediplomanata te poslijedoktoranata za koje su sredstva planirana u dràvnom prora~unu RH i stipendije koje se ispla}uju odnosno dodjeljuju iz prora~una EU, ure|ene posebnim me|unarodnim sporazumima i to studentima za re-dovno {kolovanje na visokim u~ili{tima,

svota stipendije do visine stvarnih tro{kova {kolovanja

Stipendije studentima izabranima na javnim natje~ajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima, za redovno {kolovanje na visokim u~ili{tima koje ispla}uju, odnosno dodjelju-ju zaklade, fundacije, ustanove i druge institucije registrirane u Republici Hrvatskoj za odgojnoobrazovne ili znanstveno-istraì-va~ke svrhe, koje djeluju u skladu s posebnim propisima, osnova-ne s namjenom stipendiranja

svota stipendije do visine stvarnih tro{kova {kolovanja

Sportske stipendije koje se prema posebnim propisima ispla}uju sporta{ima za njihovo sportsko usavr{avanje

do 1.600,00 kn mjese~no

NAGRADE I NAKNADE ZA SPORTSKA OSTVARENJANagrade za sportska ostvarenja prema posebnim propisima do 20.000,00 kuna godi{njeNaknade sporta{ima amaterima prema posebnim propisima do 1.600,00 kuna mjese~noNAGRADE I PRIMICI UÊNIKA I STUDENTANagrade u~enicima za vrijeme prakti~nog rada i naukovanja do 1.600,00 kn mjese~noNagrade u~enicima i studentima osvojene na natjecanjima u okvi-ru obrazovnog sustava i organiziranim {kolskim i sveu~ili{nim na-tjecanjima

svota nagrade

Primici u~enika i studenata na redovnom {kolovanju za rad preko u~eni~kih i studentskih udruga, po posebnim propisima

do 50.000,00 kn godi{nje

POREZNA OSNOVICAPorezna osnovica rezidenta Ukupni iznos dohotka od nesamostalnog rada, dohotka od samostalne djelatnosti, dohotka od imovine i imovinskih prava, dohotka od kapitala, dohotka od osiguranja i drugog dohotka, koji rezident ostvari u tuzemstvu i u inozemstvu (na~elo svjetskog dohotka), a umanjen za osobni odbitak za rezidenta.

Porezna osnovica nerezidenta Ukupni iznos dohotka od nesamostalnog rada, dohotka od samostalne djelatnosti, dohotka od imovine i imovinskih prava, dohotka od kapitala, dohotka od osiguranja


i drugog dohotka, koji nerezident ostvari u tuzemstvu (na~elo tuzemnog dohotka), a umanjen za osobni odbitak za nerezidenta.

i Dohodak od samostalne djelatnosti {to rezident ostvari u tuzemstvu i inozemstvu, a nerezident u tuzemstvu, umanjuje se za:

1. iznos pla}a novozaposlenih osoba 2. iznos dràvne potpore za obrazovanje i izobrazbu te iznos potpore male vrijednosti

za izvo|enje prakti~ne nastave i vje`be naukovanja u sustavu vezanih obrta prema Zakonu o dràvnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, te posebnim propisima donesenim na temelju tog zakona,

3. iznos izdataka za istraìvanje i razvoj, 4. preneseni gubitak, nakon umanjenja iz to~ke 1., 2. i 3., koji je rezident po osnovi

obavljanja samostalne djelatnosti ostvario u tuzemstvu i inozemstvu, a nerezident u tuzemstvu.

GODI[NJA POREZNA OSNOVICA REZIDENTADOHODAK OD NESAMOSTALNOG RADA

Dohodak od nesamostalnog rada je razlika izme|u primitaka koji su ostvareni u po-reznom razdoblju (u pravilu u kalendarskoj godini) i izdataka nastalih u istom razdo-blju.Dohodak od nesamostalnog rada po osnovi ispla}ene pla}e = Primici od pla}e – Upla}eni doprinosi za mirovinsko osiguranje iz pla}e (20% za miro-vinsko osiguranje ili 15% za mirovinsko osiguranje i 5% za mirovinsko osiguranje po osnovi individualne kapitalizirane {tednje) Dohodak od nesamostalnog rada po osnovi ispla}ene mirovine = Primici od mirovine – Upla}eni dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje iz mi-rovine (obra~unava se na ukupni mjese~ni primitak po stopi 3% ako je mirovina ve}a od prosje~ne neto pla}e - za 2016. godinu vi{e od 5.693,00 kn)

PRIMICI OD NESAMOSTALNOG RADAI. Pla}e1. Svi primici koje poslodavac u novcu ili u naravi ispla}uje ili daje radniku29 po

osnovi radnog odnosa, prema propisima koji ure|uju radni odnos, a to su:1.1 pla}a koju poslodavac ispla}uje radnicima u svezi sa sada{njim radom,

prija{njim radom po osnovi prija{njeg radnog odnosa ili budu}im radom po osnovi sada{njeg radnog odnosa,

i Pla}om se smatraju i svi priljevi u novcu ili naravi {to fizi~koj osobi pritje~u po osnovi prija{njeg radnog odnosa, bez obzira na sada{nji status te osobe (umirovljenik ili neki drugi status), i to ako se radi o pla}i za rad koji je obavljen za vrijeme radnog odnosa,

29 Radnicima se smatraju i slu`benici, namje{tenici i druge osobe koje su u radnom odnosu, a prema propisima koji ure|uju radni odnos.


1.2 primici po osnovi naknada, potpora, nagrada i drugog, koje poslodavac ispla}uje ili daje radnicima iznad propisanih iznosa (vidi stranicu 218),

1.3 pla}a koju radniku umjesto poslodavca isplati druga osoba,1.4 premije osiguranja koje poslodavci pla}aju za svoje radnike po osnovi ì-

votnog osiguranja, dopunskog, dodatnog i privatnoga zdravstvenog osi-guranja i osiguranja njihove imovine,

1.5 premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje poslodavac upla}uje u korist radnika, uz njegov pristanak, tuzemnom dobrovoljnom mirovin-skom fondu koji je registriran u skladu s propisima koji ure|uju dobro-voljno mirovinsko osiguranje, iznad 6.000,00 kuna godi{nje,

1.6 svi drugi primici koje poslodavac ispla}uje ili daje radniku za obavljeni rad po osnovi ugovora o radu ili drugog akta kojim se ure|uje radni odnos,

2. Poduzetni~ka pla}a koja ulazi u rashod pri utvr|ivanju poreza na dobit,3. Primici (pla}a) fizi~kih osoba izaslanih na rad u RH po nalogu inozemnog po-

slodavca u tuzemna dru{tva za rad u tim dru{tvima,4. Primici (pla}a) ~lanova predstavni~kih i izvr{nih tijela dràvne vlasti i jedinica

lokalne i podru~ne (regionalne) samouprave koji im se ispla}uju za rad u tim tijelima i jedinicama,

5. Naknade pla}e osobama koje pruàju njegu i pomo} hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata I. Skupine, prema posebnom propisu.

II. Mirovine1. Mirovine {to su ostvarene na temelju prija{njih uplata doprinosa za obvezno

mirovinsko osiguranje,2. Mirovine koje ispla}uju osiguravatelji (mirovinska osiguravaju}a dru{tva i dru-

gi isplatitelji osiguranih svota) na temelju prija{njih uplata poslodavca za do-kup dijela mirovine, ako su te uplate bile oslobo|ene oporezivanja,

3. Mirovinske rente koje ispla}uju osiguravatelji u vrijeme umirovljenja radnika na temelju prija{njih uplata poslodavca, ako su te uplate bile oslobo|ene opo-rezivanja,

4. Mirovine {to se ispla}uju poduzetnicima koji su obavljali samostalnu djelat-nost, poduzetnicima koji su pla}ali porez na dobit i drugim osobama na te-melju prija{njih uplata doprinosa u propisano obvezno osiguranje, a koji su bili porezno dopustivi izdatak ili rashod,

5. Mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu (osim ako me|udràvnim ugovo-rima nije druga~ije ure|eno),

kao i druge isplate na koje je radnik imao pravo u vrijeme toga radnog odnosa (bo-ì}nica i neoporezive naknade, potpore, nagrade i drugi primici iznad propisanih iznosa). Pla}om po osnovi prija{njeg radnog odnosa smatraju se i povoljnije kamate pri odobravanju kredita (razlika izme|u ugovorene niè stope i stope kamate od 3% godi{nje, osim kamata po kreditima {to se daju ili subvencioniraju iz prora~una, ali ne radnicima uprave) ako je kredit uz povoljnije kamate ugovoren i iskori{ten za vrijeme radnog odnosa.


6. Obiteljske mirovine, osim obiteljskih mirovina {to ih djeca primaju nakon smr-ti roditelja i obiteljskih mirovina ~lanova obitelji smrtno stradalog, zato~enog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.

i Primicima u naravi smatraju se kori{tenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije ka-mate pri odobravanju kredita i druge pogodnosti koje poslodavci i isplatitelji primitka odnosno pla}e daju radnicima i fizi~kim osobama koje ostvaruju primitke od pla}e i mirovine, te dodjela ili opcijska kupnja vlastitih dionica radnicima po povoljnijim uvje-tima. Primitkom po osnovi povoljnijih kamata smatra se razlika izme|u ugovorene niè i stope kamate od 3% godi{nje, osim kamata po kreditima {to se daju ili subven-cioniraju iz prora~una, ali ne radnicima uprave.

PRIMICI [TO SE NE SMATRAJU PRIMICIMA OD NESAMOSTALNOG RADA Primicima od nesamostalnog rada ne smatraju se primici {to ih poslodavac i

isplatitelj primitka, odnosno pla}e, omogu}uje radnicima i fizi~kim osobama koje ostvaruju primitke u interesu obavljanja djelatnosti poslodavca i isplatite-lja primitka odnosno pla}e, a osobito:1. ure|enje i opremanje radnih prostora i prostora za odmor i prehranu,2. posebna radna odje}a obiljeèna nazivom ili znakom poslodavca ili isplati-

telja primitka,3. obvezni lije~ni~ki pregledi prema posebnim propisima,4. sistematski kontrolni lije~ni~ki pregledi ako su omogu}eni svim radnicima i

fizi~kim osobama koje ostvaruju primitke,5. obrazovanje i izobrazba koje je u svezi s djelatnosti poslodavca i isplatitelja

primitka, odnosno pla}e,6. ~lanarine po osnovi ~lanstva u strukovnim komorama koje su, prema po-

sebnim propisima, obvezne za radnike pri obavljanju odre|enih poslova za poslodavca i isplatitelja primitka, odnosno pla}e.

Primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se iznosi koje ispla}uje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i to:1. naknada pla}e hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata prema posebnom

zakonu od dana stjecanja prava na profesionalnu rehabilitaciju, za vrijeme profesionalne rehabilitacije i od zavr{ene profesionalne rehabilitacije do za-poslenja, a najduè 12 mjeseci od dana zavr{etka profesionalne rehabilitacije

2. za{titni dodatak uz mirovinu planiran u dràvnom prora~unu ili prora~unu jedinica lokalne i podru~ne (regionalne) samouprave,

3. nov~ana naknada zbog tjelesnog o{te}enja,4. doplatak za pomo} i njegu druge osobe,5. naknada pla}e invalidu rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju, od

dana nastanka invalidnosti do najduè 24 mjeseca od dana zavr{etka pro-fesionalne rehabilitacije,

6. dodatak na mirovinu ispla}en sukladno Zakonu o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju koji korisniku mirovine pripada za razdoblje do 31. prosinca 2011. godine.


i Ako poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno pla}e i mirovine ispla}uje radniku i fizi~-kim osobama, te umirovljenicima pla}u ili mirovinu po sudskoj presudi, propisane zatezne kamate ispla}ene po toj osnovi ne smatraju se primitkom od nesamostalnog rada i ne podlijeù oporezivanju.

+DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI

Dohodak od samostalne djelatnosti (dohodak od obrta i s obrtom izjedna-~enim djelatnostima, dohodak od slobodnih zanimanja i dohodak od po-ljoprivrede i {umarstva, a utvr|uje se na temelju poslovnih knjiga): + Poslovni primici (primici {to su nastali u istom poreznom razdoblju) Poslovni izdaci (izdaci {to su nastali u istom poreznom razdoblju)

i Obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost uklju~uju u pore-znu osnovicu primitke po osnovi dràvnih pomo}i, poticaja i potpora za nabavu du-gotrajne imovine, i to u iznosima evidentiranih izdataka nastalih na osnovi amortiza-cije te dugotrajne imovine

i Izdacima se smatraju i premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja upla}ene u ko-rist radnika i/ili osobno poreznog obveznika koji obavlja samostalnu djelatnost tuze-mnom dobrovoljnom mirovinskom fondu, koji je registriran u skladu s propisima koji ure|uju dobrovoljno mirovinsko osiguranje do 500,00 kn mjese~no, odnosno do 6.000,00 kn godi{nje

− Svota pla}a novozaposlenih osoba − Svota dràvne potpore za obrazovanje i izobrazbu − Svota potpore male vrijednosti za izvo|enje prakti~ne nastave i vje`be

naukovanja u sustavu vezanih obrta − Svota izdataka za istraìvanje i razvoj− Preneseni gubitak (najvi{e 5 godina)

i Dohodak od samostalne djelatnosti: 1. Dohodak od obrta i s obrtom izjedna~enih djelatnosti – obrtni~ke djelatnosti, 1.1. djelatnosti u smislu Zakona o obrtu i sve druge posebno nenavedene gospo-

darstvene djelatnosti, 1.2. ustup uz naknadu ili kona~na prodaja imovinskih prava u okviru obrtni~ke

djelatnosti ili djelatnosti slobodnog zanimanja, 2. Dohodak od slobodnih zanimanja. Djelatnostima slobodnih zanimanja osobito se

smatraju: 2.1. samostalna djelatnost zdravstvenih djelatnika, veterinara, odvjetnika, javnih

bilje`nika, revizora, inènjera, arhitekata, poreznih savjetnika, ste~ajnih upra-vitelja, tuma~a, prevoditelja, turisti~kih djelatnika i druge sli~ne djelatnosti,

2.2. samostalna djelatnost znanstvenika, knjièvnika, izumitelja i druge sli~ne dje-latnosti,

2.3. samostalna predava~ka djelatnost, odgojna djelatnost i druge sli~ne djelatnosti, 2.4. samostalna djelatnost novinara, umjetnika i sporta{a,3. Dohodak od poljoprivrede i {umarstva.


Godi{nji pau{alni dohodak i porez na dohodak od samostalne djelat-nosti obrta i samostalne djelatnosti poljoprivrede i {umarstva:

Porezni obveznici kojima se godi{nji dohodak od samostalne djelatnosti pau{alno oporezuje mogu biti fizi~ke osobe koje ostvaruju primitke od obavljanja samostal-ne djelatnosti obrta i fizi~ke osobe koje ostvaruju primitke od obavljanja samo-stalne djelatnosti poljoprivrede i {umarstva, a koje ispunjavaju sljede}e uvjete:

1. ukupni godi{nji primici od samostalne djelatnosti obrta u prethodnoj ka-lendarskoj godini nisu ve}i od 149.500,00 kn, a od samostalne djelatnosti poljoprivrede i {umarstva nisu ve}i od 80.500,00 kn,

2. nisu porezni obveznici prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, 3. istodobno ne obavljaju samostalnu djelatnost od koje dohodak utvr|uje

na temelju poslovnih knjiga,4. ne obavljaju samostalnu djelatnost ugostiteljstva i/ili trgovine,5. nemaju izdvojene poslovne jedinice niti proizvodne pogone.

i Djelatnost poljoprivrede i {umarstva obuhva}a kori{tenje prirodnih bogatstava zemlje i prodaju, odnosno zamjenu od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u neprera|enom stanju. Fizi~ke osobe su po osnovi djelatnosti poljoprivrede i {umarstva obveznici poreza na dohodak ako su po toj osnovi obveznici PDV-a, ako po toj osnovi u pore-znom razdoblju ostvare ukupni godi{nji primitak ve}i od 80.500,00 kn, te ako ostva-ruju poticaje na na~in i pod uvjetima propisanim posebnim zakonima.

i Prodaja vlastitih proizvoda fizi~kih osoba koje su registrirane za obavljanje djelatnosti proizvodnje ne smatra se obavljanjem djelatnosti trgovine.

i Obavljanjem djelatnosti ugostiteljstva ne smatra se djelatnost fizi~kih osoba koje su se registrirale za obavljanje djelatnosti pruànja usluga u selja~kom doma}instvu.

Fizi~ke osobe koje zajedni~ki obavljaju samostalnu djelatnost {to se pau{alno oporezuje mogu dohodak po toj osnovi utvr|ivati u pau{alnom iznosu ako svaki od supoduzetnika ispuni sve prethodno nabrojane propisane uvjete pod to~kama 2., 3., 4. i 5., te ako ukupan primitak od zajedni~kog obavljanja samo-stalne djelatnosti obrta u prethodnoj kalendarskoj godini nije ve}i od 149.500,00 kn, a od samostalne djelatnosti poljoprivrede i {umarstva nije ve}i od 80.500,00 kn. Supoduzetnici su du`ni imenovati nositelja zajedni~ke djelatnosti koji je od-govoran za izvr{avanje propisanih obveza koje proizlaze iz zajedni~ke djelatno-sti. Kod obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (OPG-a) koje je upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava nositeljem se smatra fizi~ka osoba koja je u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava upisana kao nositelj.

i Obveznik koji obavlja samostalnu djelatnost i dohodak utvr|uje na osnovi poslovnih knjiga koji èli prije}i na utvr|ivanje pau{alnog dohotka podnosi prijavu nadle`noj ispostavi Porezne uprave do kraja teku}e godine za idu}u godinu, a najkasnije 15 dana po isteku kalendarske godine. Uz prijavu se dostavlja pregled primitaka i izdata-


ka prema podacima iz Knjige primitaka i izdataka (Obrazac KPI) i pregled ukupnog iznosa tra`bina na temelju izdanih ra~una iz Evidencije o tra`binama i obvezama (Obrazac TO) za kalendarsku godinu koja prethodi godini prelaska na utvr|ivanje dohotka u pau{alnoj svoti.

+DOHODAK OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA

Dohodak od imovine i imovinskih prava1.a) Dohodak od imovine na temelju najma ili zakupa nekretnina i pokret-

nina = ostvarena ili od Porezne uprave procijenjena najamnina ili zakupnina – 30% izdataka od ostvarene ili procijenjene najamnine ili zakupnine

ILI1.b) Dohodak od imovine na osnovi podataka iz propisanih poslovnih knji-

ga (kao kod samostalne djelatnosti) = razlika primitaka i izdataka

2. Dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turisti-ma i organiziranja kampova

2.a) godi{nji pau{alni porez na dohodak utvr|uje se rje{enjem Porezne upraveILI2.b) Dohodak od imovine na osnovi podataka iz propisanih poslovnih knji-

ga (kao kod samostalne djelatnosti) = razlika primitaka i izdataka

3. Dohodak od imovinskih prava = ostvareni primici – stvarno nastali izdaci za koje porezni obveznik posjeduje uredne i vjerodostojne isprave (izdaci se prizna-ju u godi{njoj poreznoj prijavi)

4. Dohodak od otu|enja 4.a) Dohodak od otu|enja (prodaja, zamjena i drugi prijenos) nekretnine i

imovinskog prava u roku od tri godine od dana nabave, pod propisa-nim uvjetima = primici od otu|enja prema trì{noj vrijednosti nekretnine i imovinskog prava {to se otu|uju unutar 3 godine od dana nabave – nabavna vrijednost uve}ana za rast proizvo|a~kih cijena industrijskih proizvoda (tro{ko-ve otu|enja priznaje se u godi{njoj poreznoj prijavi)

4.b) Dohodak od otu|enja (prodaja, zamjena i drugi prijenos) vi{e od 3 nekret-nine ili vi{e od 3 imovinska prava iste vrste u razdoblju od 5 godina = primici od otu|enja prema trì{noj vrijednosti nekretnina i imovinskih prava {to se otu|uju u razdoblju od 5 godina – nabavna vrijednost uve}ana za rast proizvo|a~kih cijena industrijskih proizvoda (tro{kove otu|enja priznaje se u godi{njoj poreznoj prijavi)

i Porez na dohodak od imovine po osnovi otu|enja nekretnina se ne pla}a ako se ne-kretnine izvla{}uju na osnovi odredbi posebnog zakona, kao i kad se otu|uju zemlji-{ta ~ija je pojedina~na povr{ina (svake pojedina~ne ~estice) do 250 m², a ukupna povr{ina svih otu|enih zemlji{nih ~estica pojedina~ne povr{ine do 250 m² ne prelazi 1000 m².


i U slu~aju otu|enja nekretnine izgra|ene u vlastitoj reìji nabavnu vrijednost ~ini stvar-ni izdatak, odnosno cijena izgradnje prema vjerodostojnoj dokumentaciji. Ako nema isprava o nabavi nabavna vrijednost utvr|uje se procjenom i uskla|uje se s rastom proizvo|a~kih cijena od trenutka kad je nastao izdatak do trenutka kada je ostvaren primitak po osnovi otu|enja te nekretnine. Ako se otu|uje samo jedan stan, jedan poslovni prostor ili drugi dio nekretnine tada se u izdatke priznaje samo razmjerni dio ukupnih tro{kova izgradnje nekretnine.

5. Dohodak od otu|enja posebnih vrsta imovine (otpada)5.a) Dohodak od otu|enja posebnih vrsta imovine (otpada) = ostvareni ili od

Porezne uprave procijenjeni primici od otu|enja (izdatke se ne priznaje)ILI5.b) Dohodak od otu|enja posebnih vrsta imovine (otpada) {to se utvr|uje

na osnovi podataka iz propisanih poslovnih knjiga (kao kod samostalne djelatnosti) = razlika primitaka i izdataka

i Zakonom o odrìvom gospodarenju otpadom propisano {to se smatra otpadom, s tim da se otpadom, u smislu poreznih propisa, ne smatra povratna ambalaà niti otpad prikupljen u okviru organiziranih akcija i aktivnosti radi za{tite okoli{a.

+DOHODAK OD KAPITALA

Dohodak od kapitala:1. Primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu

i Dohodak od kapitala ne utvr|uje se po osnovi primitaka od dividendi i udjela u dobi-ti na temelju udjela u kapitalu ako su:

a) ti primici ostvareni u okviru ESOP programa, odnosno po osnovi radni~kog dioni-~arstva,

b) ti primici ostvareni od ulaganja Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i ~lanova njihovih obitelji, te su namijenjeni i dijele se ~lanovima tog fonda, odnosno ako su ostvareni od financijske imovine dodijeljene u skladu s propisima kojima se ure|uju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i ~lanova njihovih obitelji, kao i primici od dionica koje su bez naplate dodijeljene hrvatskim ratnim vojnim invalidima Domovinskog rata i ~lanovima obitelji smrtno stradalog odnosno zato-~enog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata,

c) dividende i udjeli u dobiti na temelju udjela u kapitalu iskori{teni za uve}anje te-meljnog kapitala dru{tva.

Porez na dohodak se ne pla}a pri isplati dividendi i udjela u dobiti ako se ispla-}uju iz dobiti ostvarene do 29. velja~e 2012. godine, osim dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu koji su ostvareni u razdoblju od 1. sije~nja 2001. do 31. prosinca 2004. godine.


2. Primici od udjela u dobiti ~lanova uprava trgova~kih dru{tava ostvareni dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica (dohodak je ukupni primitak uve}an za porez na dohodak i prirez porezu na dohodak)

i Dodjela ili opcijska kupnja vlastitih dionica radnicima po povoljnijim uvjetima smatra se primitkom u naravi tih radnika od kojeg se utvr|uje dohodak od nesamostalnog rada.

3. Primici od izuzimanja imovine i kori{tenja uslugaa) Primici od izuzimanja imovine i kori{tenja usluga ~lanova trgova~kih dru{tava

i fizi~kih osoba obveznika poreza na dobit koji obavljaju samostalnu djelat-nost obrta, slobodnih zanimanja i poljoprivrede i {umarstva (dohodak je trì{-na vrijednost izuzetih dobara i usluga, s uklju~enim PDV-om, uve}ana za po-rez na dohodak i prirez porezu na dohodak), i

b) predujam dividende ili udjela u dobiti ako se istekom godine za koju je predu-jam ispla}en, a najkasnije u roku za podno{enje prijave poreza na dobit, utvr-di da ostvarena dobit nije dostatna za pokri}e takvog predujma

Naj~e{}i oblici izuzimanja:a) davanje odre|enih koristi dioni~aru i ~lanu dru{tva uz naknadu niù od

trì{ne, uklju~uju}i i povoljniju kamatub) pla}anje dioni~aru i ~lanu dru{tva ve}e naknade od vrijednosti dobara,

usluga, u~inaka ili koristi {to ih je dru{tvo dobilo od dioni~ara ili ~lana dru{tva

c) davanje dobara ili usluga dioni~aru i ~lanu dru{tva u vrijednosti ve}oj od vrijednosti dobara, usluga, u~inaka ili koristi {to ih je dioni~ar ili ~lan dru{-tva dao dru{tvu

d) omogu}avanje dioni~aru i ~lanu dru{tva druge koristi za koje nema pravne osnove

4. Primici od kamata, a osobito:a) primici od kamata na kunsku i deviznu {tednju (po vi|enju, oro~enu ili rentnu

{tednju, uklju~uju}i i prinos, nagradu, premiju i svaku drugu naknadu ostva-renu iznad visine uloènih sredstava),

b) primici od kamata po vrijednosnim papirima,c) primici od kamata po osnovi danih zajmova,d) primici ostvareni na temelju podjele prihoda investicijskog fonda u obliku ka-

mata ako se ne oporezuju kao udjeli u dobiti na temelju podjele dobiti ili pri-hoda investicijskog fonda.

Porez na dohodak ne pla}a se na:a) zatezne kamate,b) kamate napla}ene po sudskim rje{enjima i rje{enjima tijela lokalne i podru~ne

(regionalne) samouprave,c) kamate na pozitivno stanje na ìrora~unu, teku}em i deviznom ra~unu koje su

ostvarene od banaka, {tedionica i drugih financijskih institucija za pologe po vi|enju, i to najvi{e u visini koju ti isplatitelji pla}aju za te pologe,


i Navedeno izuze}e se primjenjuje ako je kamata za pologe po vi|enju manja od naj-manje kamate za oro~enu {tednju, odnosno ako je najvi{e do 0,5% godi{nje. Najma-nja kamata za oro~enu {tednju ne odnosi se na namjenske oro~ene depozite koji sluè za osiguranje tra`bina banke.

d) kamate ostvarene ulaganjem u obveznice, neovisno o izdavatelju i vrsti obvez-nica,

e) primitke po osnovi prinosa na ìvotno osiguranje s obilje`jem {tednje (ispla}e-na naknada iznad upla}enih premija osiguranja) i prinosa po osnovi dobro-voljnog mirovinskog osiguranja

i Porez na dohodak pla}a se na kamate koje se ispla}uju ili pripisuju od 1. sije~nja 2015. godine. Kamate obra~unane do 31. prosinca 2014. godine se ne oporezuju, bez obzira kad se ispla}uju ili pripisuju.

NAPOMENA: zatezne kamate koje se ispla}uju po osnovi pla}e ili mirovine prema sudskoj presudi ne smatraju se primitkom od nesamostalnog rada i ne podlijeù oporezivanju, ali ako se kamate ispla}uju po osnovi pla}e ili mirovine bez sudske presude ili na temelju izvansudske nagodbe tada se smatraju primitkom od nesa-mostalnog rada.

i Primicima se smatraju primici od otu|enja financijskih instrumenata i strukturiranih proizvoda (financijske imovine), to jest primici od:

a) prenosivih vrijednosnih papira i strukturiranih proizvoda, uklju~ivo i udjele u kapi-talu trgova~kih dru{tava i drugih vrsta udruìvanja ~iji je na~in raspolaganja udjeli-ma usporediv s takvim dru{tvima,

b) instrumenata trì{ta novca, c) jedinica u subjektima za zajedni~ka ulaganja, d) izvedenica, e) razmjernog dijela likvidacijske mase u slu~aju likvidacije investicijskog fonda te osta-

li primici ostvareni od vlasni~kih udjela u slu~aju likvidacije, prestanka ili istupai Otu|enjem financijske imovine smatra se prodaja, zamjena, darovanje i drugi prije-

nos.

Otu|enjem financijske imovine ne smatra se:a) prijenos udjela iz jednog u drugi dobrovoljni mirovinski fond,b) zamjena vrijednosnih papira s istovrsnim papirima istog izdavatelja, pri ~emu

se ne mijenjaju odnosi me|u ~lanovima i kapital izdavatelja, kao i zamjena vrijednosnih papira, odnosno financijskih instrumenata drugim ili drugima vri-

5. Kapitalni dobici {to su ostvareni unutar 3 godine stjecanjem i otu|e-njem financijskih instrumenata i strukturiranih proizvoda (primjena od 1. sije~nja 2016. godine)

Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka je razlika izme|u ugovorene prodajne cijene, odnosno primitka utvr|enog prema trì{noj vrijednosti financij-skih instrumenata i strukturiranih proizvoda {to se otu|uju, i nabavne vrijednosti.


jednosnim papirima, odnosno financijskim instrumentima, te stjecanja vrijed-nosnih papira, odnosno financijskih instrumenata u slu~ajevima statusnih promjena, pri ~emu u nema nov~anog tijeka i pod uvjetom da je osiguran slijed stjecanja financijske imovine,

c) podjela dionica istog izdavatelja, pri ~emu ne dolazi do promjene temeljnog kapitala niti nov~anog tijeka,

d) zamjena udjela izme|u investicijskih pod-fondova unutar istog krovnog fon-da, odnosno zamjena udjela izme|u investicijskih fondova kojima upravlja isto dru{tvo za upravljanje, pod uvjetom da je osiguran slijed stjecanja finan-cijske imovine,

e) otkup udjela u Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i ~lanova njiho-vih obitelji.

U slu~aju otu|enja financijske imovine iz to~aka b) i d) kao nabavna vrijednost uzima se vrijednost utvr|ena na dan prvog stjecanja financijske imovine.Dohodak od kapitala po osnovi primitaka ostvarenih od jedinica u subjektima

za zajedni~ka ulaganja utvr|uje se u visini ostvarenih odnosno realiziranih prinosa umanjenih za tro{kove upravljanja investicijama, odnosno tro{kove upravljanja imovinom investicijskog fonda (neto prinos30), a kod diskontnih vrijednosnih papira i obveznica bez kupona u visini razlike izme|u otkupne vrijednosti pri emisiji i realizirane vrijednosti pri dospije}u ako otkupitelj drì vrijednosni papir do njegova dospije}a.

Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka {to su ostvareni ulaga-njem financijske imovine u portfelje, a u skladu s propisom {to ure|uje trì{te kapitala, utvr|uje se u trenutku realizacije prinosa iz portfelja umanjenog za tro{kove upravljanja portfeljem (neto prinos).

Ako je financijska imovina ste~ena darovanjem i otu|ena u roku 3 godine od dana nabave otu|itelju se utvr|uje dohodak od kapitala kao razlika izme|u ugovorene prodajne cijene, ili primitka prema trì{noj vrijednosti financijske imovine {to se otu|uje, i nabavne vrijednosti. U slu~aju stjecanja financijske imovine darovanjem danom nabave financijske imovine smatra se dan nabave darovatelja, a nabavnu vrijednost ~ini trì{na vrijednost u trenutku nabave.

i Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka ne oporezuje se ako je otu|enje izvr{eno izme|u bra~nih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih ~lanova uè obitelji, izme|u razvedenih bra~nih drugova ako je otu|enje u neposrednoj svezi s razvodom braka, naslje|ivanjem financijske imovine te u slu~aju ako je financijska imovina otu-|ena nakon 3 godine od dana nabave, odnosno stjecanja te imovine. Ako se naknad-no otu|i financijska imovina koja je ste~ena otu|enjem izme|u bra~nih drugova i srodnika u prvoj liniji te drugih ~lanova uè obitelji, i/ili otu|enjem izme|u razvedenih bra~nih drugova koje je u neposrednoj svezi s razvodom braka i/ili otu|enjem koje je u neposrednoj svezi s naslje|ivanjem, po osnovi kapitalne dobiti koja se pri tom ostva-

30 Kod utvr|ivanja neto prinosa izuzimaju se primici od dividendi ili udjela u dobiti, odnosno pri-mici od kamata, po osnovi kojih je ve} pla}en porez na dohodak, te primici od kamata na ob-veznice, osim onih kamata na obveznice koje su ostvarene temeljem ulaganja investicijskog dru{tva za ra~un portfelja zbirno za ra~un svih klijenata (fizi~kih i pravnih osoba).


ri utvr|uje se dohodak od kapitala, pri ~emu se danom stjecanja financijske imovine smatra dan prvotnog stjecanja kada je primijenjeno izuze}e od oporezivanja.

i Kapitalni gubici mogu se odbiti samo od dohotka od kapitalnih dobitaka {to je ostva-ren u istoj kalendarskoj godini, a najvi{e do visine porezne osnovice. Kapitalni gubici koji mogu umanjiti dohodak od kapitalnih dobitaka iz istog poreznog razdoblja pri-znaju se samo ako su ostvareni temeljem financijske imovine ste~ene od 1. sije~nja 2016. i ako su ostvareni u roku od 3 godine od dana nabave, odnosno stjecanja fi-nancijske imovine koja se otu|uje.

i Dohotkom od osiguranja smatraju se i primici u visini upla}enih premija dobrovoljno-ga mirovinskog osiguranja {to su bili oslobo|eni oporezivanja, te su poslodavcu, ili poreznom obvezniku koji obavlja samostalnu djelatnost, bili porezno priznati rashod ili izdatak.

i U slu~aju otkupa polica ̀ ivotnog i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja ili prestanka osiguranja dohotkom se smatra iznos primitka, ako je manji od upla}enih premija osiguranja.

+DOHODAK OD OSIGURANJA

Dohodak od osiguranja = Primici u visini upla}enih i porezno priznatih premija ìvotnog osiguranja s obilje`jem {tednje i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja.


+DRUGI DOHODAK

Drugi dohodak = primici – izdaci

i Drugi dohodak se utvr|uje po osnovi primitaka {to se ne smatraju primicima od: 1. nesamostalnog rada, 2. samostalne djelatnosti, 3. imovine i imovinskih prava, 4. kapitala 5. osiguranja

Primici {to se osobito smatraju primicima od kojih se utvr|uje drugi doho-dak: Primici ~lanova predstavni~kih i izvr{nih tijela dràvne vlasti ili jedinica lokalne

i podru~ne (regionalne) samouprave za rad u tim tijelima i jedinicama izvan radnog odnosa i kad po toj osnovi nisu osigurani,

Primici ~lanova skup{tina i nadzornih odbora trgova~kih dru{tava, upravnih odbora, upravnih vije}a i drugih njima odgovaraju}ih tijela drugih pravnih oso ba, ~lanova povjerenstava i odbora za rad u tim tijelima izvan radnog od-nosa, a porezni obveznici nisu osigurani po osnovi obavljanja tih djelatnosti,

Primici sudaca porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu (nisu osigura-ni po osnovi obavljanja tih djelatnosti),

Primici od autorskih naknada {to su ispla}ene prema zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima (nisu pla}a niti primici od slobodnih zanimanja),

Primici utvr|eni kao razlika izme|u vrijednosti imovine i visine sredstava za njezino stjecanje,

i Ako Porezna uprava na osnovi prikupljenih podataka i njihovom usporedbom utvrdi da izvori stjecanja imovine fizi~kih osoba nisu dokazani utvrdit }e dohodak kao razliku izme|u vrijednosti imovine i dokazane visine sredstava za njezino stjecanje.

Primici sporta{a (nisu pla}a niti primici od slobodnih zanimanja),Primici za djelatnost izvan radnog odnosa trgova~kih putnika, agenata, akvi-

zitera, sportskih sudaca i delegata, tuma~a, prevoditelja, turisti~kih djelatnika, konzultanata, sudskih vje{taka, sezonskih radnika u poljoprivredi, te drugih sli~nih djelatnosti, a porezni obveznici nisu osigurani po osnovi obavljanja tih djelatnosti i dohodak od tih djelatnosti ne utvr|uju kao razlika izme|u primi-taka i izdataka na osnovi podataka iz poslovnih knjiga,

Primici u naravi izvan radnog odnosa (kori{tenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita i druge pogodnosti),

Nagrade u~enicima za vrijeme prakti~nog rada i naukovanja iznad 1.600,00 kn mjese~no,

Stipendije u~enicima i studentima za redovno {kolovanje na srednjim, vi{im i visokim {kolama i fakultetima, iznad 1.600,00 kn mjese~no,


i Iznimno, neoporezivim primicima smatraju se i stipendije {to su na javnim natje~aji-ma dodijeljene studentima na hrvatskim sveu~ili{tima iznad 4.000,00 kuna mjese~no za izvrsna postignu}a u znanju i u ocjenama na sveu~ili{tima.

Primici u~enika i studenata na redovnom {kolovanju za rad preko u~eni~kih i studentskih udruga prema posebnim propisima iznad 50.000,00 kn godi{nje,

Sportske stipendije {to se prema posebnim propisima ispla}uju sporta{ima za njihovo sportsko usavr{avanje iznad 1.600,00 kn mjese~no,

Naknade iznad 1.600,00 kn mjese~no {to se dodjeljuju sporta{ima amaterima prema posebnim propisima,

Nagrade iznad 20.000,00 kn godi{nje za sportska ostvarenja {to se dodjeljuju prema posebnim propisima,

Ostali posebno nenavedeni primici koje fizi~kim osobama ispla}uju ili daju pravne i fizi~ke osobe (obveznici poreza na dobit i obveznici poreza na doho-dak koji obavljaju samostalne djelatnosti) i drugi isplatitelji i davatelji, a nisu primici {to se smatraju dohotkom, niti primici na koje se ne pla}a porez na dohodak i ne smatraju se primicima odre|enim po osnovi nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala i osiguranja.

i Povrat doprinosa smatra se primitkom od drugog dohotka, ali ne ulazi u godi{nju poreznu osnovicu i po toj se osnovi ne moè podnijeti godi{nju prijavu poreza.

Izdaci po osnovi drugog dohotka = Upla}eni obvezni doprinosi iz primitaka

i Pri utvr|ivanju drugog dohotka izdaci se, ako su obra~unani i pla}eni prema poseb-nim propisima, priznaju u visini 30 % ostvarenih primitaka fizi~kim osobama po os-novi:

a) autorskih naknada ispla}enih prema posebnom zakonu kojim se ure|uju autorska i srodna prava uklju~uju}i i naknade za isporu~eno umjetni~ko djelo osobama koje obavljaju umjetni~ku i kulturnu djelatnost,

b) profesionalnih djelatnosti novinara, umjetnika i sporta{a koji su osigurani po toj osnovi i doprinose za obvezna osiguranja pla}aju prema rje{enju, i

c) primitaka nerezidenata za obavljanje umjetni~ke, artisti~ke, zabavne, sportske, knji-èvne i likovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom, radijem i televizijom te zabavnim priredbama.

i Ne postoji obveza doprinosa prema primicima od kojih se utvr|uje drugi dohodak prema sljede}im vrstama primitaka:

a) naknada za isporu~eno autorsko pravo i/ili srodna prava, b) naknada za isporu~eno umjetni~ko djelo, c) nagrada za rad u~eniku, odnosno nagrada redovitom studentu za vrijeme prakti~-

nog rada i naukovanja, d) primitak za rad u~enika, odnosno studenta preko posrednika pri zapo{ljavanju

u~enika i redovitih studenata, e) stipendija u~eniku odnosno studentu, f) sportska stipendija, g) potpora obitelji za slu~aj smrti radnika,


h) potpora za {kolovanje djetetu biv{eg radnika ili poginulog branitelja iz Domovin-skog rata do 15. godine ìvota, odnosno do zavr{etka osmogodi{njeg {kolovanja,

i) stalna mjese~na nagrada koja se ispla}uje ~lanu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, sukladno posebnom propisu,

j) naknada sportskom sucu i delegatu, k) nov~ane pomo}i i pomo}i u naravi {to ih, na temelju odredaba svojih op}ih akata,

ispla}uju ili daju op}ina, grad, ùpanija i Grad Zagreb u svrhu za{tite maj~instva, roditeljske njege novoro|enog djeteta, podizanja i odgoja djeteta a koje su namije-njene roditelju ili drugoj osobi koja se brine o djetetu, sukladno posebnom propisu,

l) primitak za rad osobe mla|e od 15 godina ìvota, m) renta koju biv{i poslodavac ispla}uje po sudskoj presudi ~lanu obitelji biv{eg radnika, n) nov~ana naknada koju mobiliziranom a nezaposlenom gra|aninu ispla}uje tijelo

koje je naloìlo mobilizaciju, sukladno posebnom propisu, i o) primitak od kojega se utvr|uje drugi dohodak ispla}en umirovljeniku, p) primitak {to je utvr|en kao razlika izme|u vrijednosti imovine i visine sredstava za

njezino stjecanje.

+DOHODAK OSTVAREN U INOZEMSTVU

U inozemstvu pla}eni porez iz dohotka rezidenta, koji prema tuzemnim propisima podlijeè oporezivanju u tuzemstvu, ura~unava se u tuzemni porez na dohodak ako ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili vi{estranim me|udràvnim ugovorima i sporazumima nije druk~ije odre|eno. Inozemni porez moè se ura~una-ti samo ako odgovara tuzemnom porezu na dohodak, i to do visine obra~unanog tuzemnog poreza na inozemni dohodak.

––– Preneseni gubitak (najvi{e 5 godina)– Svota pla}a novozaposlenih osoba– Svota dràvne potpore za obrazovanje i izobrazbu i svota potpore male

vrijednosti za izvo|enje prakti~ne nastave i vje`be naukovanja u sustavu vezanih obrta

– Svota izdataka za istraìvanje i razvoj=

UKUPNI DOHODAK––


O S O B N I O D B I T A K (neoporezivi dio dohotka)

OSOBNI ODBICI(faktore osobnog odbitka

se zbraja)

Fak-tor

IZVAN POTPOMOGNU-TIH PODRU^JA I

PODRU^JA GRADA VUKOVARA

1. SKUPINA POTPO-MOGNUTIH PODRU^-JA I PODRU^JE GRA-

DA VUKOVARA

2. SKUPINA POTPOMOGNUTIH

PODRU^JA

Mjese~na svota (kn)

Godi{nja svota (kn)

Mjese~na svota (kn)

Godi{nja svota (kn)

Mjese~na svota (kn)

Godi{nja svota (kn)

Osnovni osobni odbitak 1 2.600,00 31.200,00 3.500,00 42.000,00 3.000,00 36.000,00

Osobni odbitak umirovljenika u visini mjese~ne mirovine, najmanje 2.600,00, a najvi{e 3.800,00

u visini godi{nje mirovine, najmanje 31.200,00, a najvi{e 45.600,00

u visini mjese~ne mirovine, a najvi{e 3.800,00

u visini godi{nje mirovine, a najvi{e 45.600,00

u visini mjese~ne mirovine, a najvi{e 3.800,00

u visini godi{nje mirovine, a najvi{e 45.600,00

Uzdràvani ~lanovi uè obitelji te biv{i bra~ni drug za kojeg se pla}a alimentacija

0,5 1.300,00 15.600,00 1.750,00 21.000,00 1.500,00 18.000,00

Prvo dijete 0,5 1.300,00 15.600,00 1.750,00 21.000,00 1.500,00 18.000,00Drugo dijete 0,7 1.820,00 21.840,00 2.450,00 29.400,00 2.100,00 25.200,00Tre}e dijete 1 2.600,00 31.200,00 3.500,00 42.000,00 3.000,00 36.000,00êtvrto dijete 1,4 3.640,00 43.680,00 4.900,00 58.800,00 4.200,00 50.400,00Peto dijete31 1,9 4.940,00 59.280,00 6.650,00 79.800,00 5.700,00 68.400,00Porezni obveznik i svaki uzdràva-ni ~lan uè obitelji i svako dijete, ako su osobe s invaliditetom

0,3 780,00 9.360,00 1.050,00 12.600,00 900,00 10.800,00

Porezni obveznik i svaki uzdrà-vani ~lan uè obitelji i svako dijete ako su osobe kojima je rje{enjem, na temelju posebnih propisa, utvr|ena invalidnost po jednoj osnovi 100% i/ili koji radi invalid-nosti imaju, na temelju posebnih propisa, pravo na doplatak za pomo} i njegu32

1 2.600,00 31.200,00 3.500,00 42.000,00 3.000,00 36.000,00

31 Za svako daljnje dijete faktor osnovnog osobnog odbitka progresivno se uve}ava i to za 0,6, 0,7, 0,8, 0,9, 1,0… vi{e u odnosu prema faktoru osnovnoga osobnog odbitka za prethodno dijete.

32 U ovim slu~ajevima porezni obveznik ne moè koristiti osobni odbitak za invalidnost (faktor 0,3) niti za sebe niti za uzdràvanu osobu.

i Uve}ani osobni odbitak priznaje se na potpomognutim podru~jima i podru~ja Grada Vukovara u godi{njem obra~unu poreza na dohodak po podnesenoj godi{njoj pore-znoj prijavi, a tijekom poreznog razdoblja koristi se osobni odbitak kao izvan potpo-mognutih podru~ja i podru~ja Grada Vukovara.

i Djetetom se smatra dijete kojega uzdràvaju roditelji, skrbnici, usvojitelji, poo~imi i pomajke, kao i dijete nakon zavr{etka redovnog {kolovanja do prvog zapo{ljavanja, ako je prijavljeno Hrvatskom zavodu za zapo{ljavanje.


i Osobama s invaliditetom smatraju se fizi~ke osobe – porezni obveznik i/ili uzdràvani ~lanovi njegove uè obitelji i uzdràvana djeca kojima je invalidnost ili tjelesno o{te}e-nje utvr|eno rje{enjem {to je doneseno prema propisima o mirovinskom osiguranju, za{titi vojnih i civilnih invalida rata, socijalnoj skrbi, odgoju i obrazovanju, kao i prema drugim posebnim propisima.

Uzdràvani ~lanovi uè obitelji i uzdràvana djeca su fizi~ke osobe kojima oporezivi primici, primici na koje se ne pla}a porez i drugi primici koji se ne smatraju dohotkom na godi{njoj razini ne prelaze 13.000,00 kn. Pri utvr|iva-nju prava na osobni odbitak za uzdràvane ~lanove uè obitelji i djecu ne uzimaju se u obzir primici prema posebnim propisima po osnovi socijalnih potpora, doplatka za djecu, primitaka za opremu novoro|enog djeteta, pot-pora za novoro|en~e, obiteljskih mirovina nakon smrti roditelja, primici koji po svojoj prirodi predstavljaju samo uzdràvanje od roditelja ili ~lanova uè obitelji, te primici koji predstavljaju naknadu stvarno nastalih tro{kova, kao {to su naro~ito naknada tro{kova prijevoza na posao i s posla mjesnim i me-|umjesnim javnim prijevozom i naknada tro{kova slu`benog putovanja. Uz-dràvani ~lanovi uè obitelji su bra~ni i izvanbra~ni drug, odnosno ìvotni partner i neformalni ìvotni partner poreznog obveznika, roditelji poreznog obveznika i roditelji njegovoga bra~nog i izvanbra~nog druga, odnosno ìvot-nog partnera i neformalnog ìvotnog partnera, preci i potomci u izravnoj lini-ji, ma}ehe odnosno o~usi koje punoljetno pastor~e uzdràva, biv{i bra~ni i izvanbra~ni drugovi, odnosno ìvotni partneri i neformalni ìvotni partneri za koje porezni obveznik pla}a uzdràvanje i punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom.

Napomene:1. Rezidentu fizi~koj osobi osobni odbitak se prilikom godi{njeg obra~una

poreza na dohodak moè uve}ati:a) za uve}ani osobni odbitak na potpomognutim podru~jima i podru~ja Grada

Vukovara

Osobni odbitak za uzdràvane ~lanove uè obitelji i djecu utvr|uje se prema uve}a-nom osnovnom osobnom odbitku samo ako ~lanovi uè obitelji i djeca imaju prebi-vali{te i borave na potpomognutim podru~jima i podru~ja Grada Vukovara.

b) za svotu pla}enu za zdravstveno osiguranje, ako porezni obveznik nije druk~i-je osiguran, do visine propisanoga obveznog doprinosa za zdravstveno osigu-ranje,

c) za darovanja u tuzemstvu u naravi i u novcu {to su dozna~ena na ìro ra~un udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s poseb-nim propisima, a u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, sportske i vjerske svrhe, do visine 2% primitaka za koje je u prethodnoj godini podnesena godi{nja porezna prijava i utvr|en godi{nji po-rez na dohodak. Osobni odbitak se moè uve}ati za darovanja dana iznad


propisane visine, pod uvjetom da su dana prema odlukama nadle`nih mini-starstava o provedbi i financiranju posebnih programa i akcija, ali ne i za re-dovnu djelatnost primatelja darovanja

U darovanja se mogu uklju~iti darovanja proizvo|a~a i trgovaca hrane koji, u cilju spre~avanja uni{tavanja velikih koli~ina hrane i za{tite okoli{a, daruju hranu gore na-brojanim osobama za socijalne, humanitarne i druge svrhe pomo}i, te osobama po-go|enim elementarnim nepogodama i prirodnim katastrofama, pod uvjetom da su ta darovanja izvr{ena u skladu s posebnim propisima Ministarstva poljoprivrede.

2. Nerezidentu fizi~koj osobi osobni odbitak se moè uve}ati prilikom go-di{njeg obra~una poreza na dohodak (na osnovi podnesene godi{nje porez-ne prijave) kao i rezidentu pod to~kama 1 b) i 1. c)

3. Nerezident fizi~ka osoba koja je rezident druge dràve ~lanice Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora koji u Republici Hrvatskoj ostvaruje dohodak moè prilikom godi{njeg obra~una poreza na doho-dak (na osnovi podnesene godi{nje porezne prijave) koristiti uve}ani osobni odbitak kao i rezident pod to~kom 1. samo ako vjerodostojnim isprava-ma dokaè da dohodak ostvaren u Republici Hrvatskoj ~ini najmanje 90% njegovog ukupnog (svjetskog) dohotka ostvarenog u poreznom razdoblju (prethodnoj kalendarskoj godini) i da je taj dohodak izuzet ili oslobo|en oporezivanja u dràvi ~lanici ~iji je rezident.

Nabrojana uve}anja osobnog odbitka ne mogu se koristiti mjese~no tijekom poreznog razdoblja pri pla}anju predujmova, nego samo u godi{njem obra-~unu poreza na temelju podnesene godi{nje prijave.

=POREZNA OSNOVICA

POREZNE STOPE

Mjese~na porezna osnovica Godi{nja porezna osnovica Stopado 2.200,00 kn do 26.400,00 kn 12%od 2.200,00 do 13.200,00 kn (na idu}ih 11.000,00 kn)

iznad 26.400,00 kn do 158.400,00 kn (na idu}ih 132.000,00 kn)

25%

iznad 13.200,00 kn iznad 158.400,00 kn 40%

i Tuzemni isplatitelj primitaka od kojih se utvr|uje dohodak nerezidentima koji su rezi-denti dràva s kojima RH primjenjuje ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja obvezan je prilikom isplate obra~unati, obustaviti i uplatiti porez na dohodak na na~in odre|en ugovorom i tuzemnim zakonom. Tablica poreznih stopa prema ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja prikazana je na stranici 22.


UTVRĐIVANJE I PLAĆANJE PREDUJMOVA POREZA NA DOHODAK1. Utvr|ivanje predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada

Porezni obveznik Porezna osnovica Obveznik obra~u-na, obustave i

uplate predujma

Krajnji rok za uplatu predujma

Porezna stopa

Radnik ukupni mjese~ni primici iz radnog odnosa

upla}eni doprinosi za obvezno miwro-vinsko osiguranja iz pla}e

mjese~ni osobni odbitak

poslodavac33 pri svakoj isplati i isto-dobno s ispla-tom

12%,25%,40%(ovisno o vi si-ni porezne os no vice)

12%,25%,40%(ovisno o visi-ni porezne osnovice)

12%,25%,40%(ovisno o visi-ni porezne osnovice)

Radnik u inozemnoj or-ganizaciji koja ne uìva diplomatski imunitet u RH

inozemna organizacija koja ne uìva diplomatski imunitet u RH

Radnik u diplomatskom ili konzularnom predstav-ni{tvu strane dràve, u me |unarodnoj organiza-ciji ili u predstavni{tvu ili organizaciji s diplomat-skim imunitetom u RH (kad je obveznik po Zako-nu o porezu na dohodak)

ukupni mjese~ni primici iz radnog odnosa

upla}eni doprinosi za obvezno miro-vinsko osiguranja iz pla}e


porezni obvez-nik (radnik)34

8 dana od dana isplate

Radnik koji prima pla}u neposredno iz inozem-stva

porezni obvez-nik (radnik)35

8 dana od dana isplate

33 1. Poslodavac rezidenta ~lana posade broda u me|unarodnoj plovidbi nema tijekom godine obvezu obra~unavanja, obustavljanja i pla}anja predujma poreza na dohodak iz pla}e {to je ispla}uje rezidentu ~lanu posade broda u me|unarodnoj plovidbi. Obvezu obra~unavanja i pla}anja predujma poreza na dohodak iz pla}e nema ni porezni obveznik rezident ~lan po-sade broda u me|unarodnoj plovidbi.

2. Poslodavac izaslanog radnika nije obvezan pla}ati predujmove poreza na dohodak u tuzem-stvu ako po osnovi tog primitka prema odredbama ugovora o izbjegavanju dvostrukog opo-rezivanja predujam poreza na dohodak pla}a u inozemstvu, ali o tome mora izvijestiti Pore-znu upravu. Isto se primjenjuje i za primitke rezidenata {to su ostvareni radom u svojstvu zastupnika u Europskom parlamentu.

34 Poslodavac diplomatsko ili konzularno predstavni{tvo strane dràve, me|unarodna organizacija ili predstavni{tvo ili organizacija koja na teritoriju RH ima diplomatski imunitet moè u ime i za ra~un svojih radnika preuzeti obvezu obra~una, obustave i pla}anja predujma poreza na doho-dak. U tom slu~aju obveza uplate poreza nastaje istovremeno s isplatom pla}e.

35 Radnik porezni obveznik nije obvezan pla}ati predujmove poreza na dohodak u tuzemstvu ako prema odredbama ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja po osnovi tog primitka predujam poreza na dohodak pla}a u inozemstvu, ali o tome mora izvijestiti Poreznu upravu. U godi{njem obra~unu po osnovi podnesene godi{nje porezne prijave porez pla}en u inozemstvu ura~unava se u tuzemni porez na dohodak (ako ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezi-vanja ili vi{estranim me|udràvnim ugovorima i sporazumima nije druk~ije odre|eno).


Porezni obveznik Porezna osnovica Obveznik obra~u-na, obustave i

uplate predujma


Porezna stopa

Radnik primatelj pla}e u stvarima, pravima i uslu-gama koje imaju nov~a-nu vrijednost (primici u naravi – kori{tenje zgra-da, prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita i druge pogodnosti )

ukupni mjese~ni primici u naravi

upla}eni doprinosi za obvezno miro-vinsko osiguranja iz pla}e


poslodavac do posljed-njeg radnog dana u mjese-cu u kojemu je primitak ostvaren

Umirovljenik primatelj mirovine prema propisi-ma o mirovinskom osi-guranju RH

ukupni mjese~ni primici od mirovine

– dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje36


isplatitelj miro-vine

pri svakoj isplati i isto-dobno s ispla-tom mirovi-ne37

12%,25%,40%(ovisno o visini porez-ne osnovice)

Umirovljenik koji prima mirovinu izravno iz ino-zemstva (prema me|u-narodnim ugovorima RH ima pravo oporezivanja)

ukupni mjese~ni primici od mirovine

– mjese~ni osobni odbitak

umirovljenik 8 dana od dana isplate mirovine

ILIporezna upra-va za umirov-ljenika kojemu je izdano rje{e-nje o mjese~-nom pla}anju predujmova poreza na dohodak

do kraja mje-seca za teku}i mjesec. Ako je mjese~ni pre-dujam manji od 100,00 kn tada do po-sljednjeg dana u tromjese~ju

Napomena: 1. Hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata ne pla}aju porez na dohodak od

nesamostalnog rada i mirovina razmjerno stupnju utvr|ene invalidnosti (ako je stupanj invalidnosti 80% pla}a se na 20% od obra~unatog poreza),

2. ^lanovi obitelji smrtno stradalog, zato~enog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ne pla}aju porez na dohodak od obiteljske mirovine, odnosno nov~ane naknade, u visini obiteljske mirovine ostvarene prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i ~lanova njihovih obitelji.

36 Obra~unava se na ukupni mjese~ni primitak po stopi 3% ako je mirovina ve}a od prosje~ne neto pla}e (za 2016. godinu 5.693,00 kn).

37 Iznimno, HZMO najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu za svaki mjesec.

i Osobni odbitak umanjuje dohodak samo u slu~aju kada je radniku ili umirovljeniku izdana porezna kartica (Obrazac PK) i predana poslodavcu ili isplatitelju mirovine.


2. Utvr|ivanje predujma poreza na dohodak od samostalne djelatnosti kao razliku primitaka i izdataka na temelju podataka iz propisanih po-slovnih knjiga – od 1. sije~nja 2016. godine obveznici poreza na dohodak od samostalnih djelatnosti obrta i s obrtom izjedna~enih djelatnosti, djelatnosti slo-bodnih zanimanja i djelatnosti poljoprivrede i {umarstva mjese~ni predujam po-reza na dohodak utvr|uju i pla}aju na osnovi podataka iz podnesene godi{nje prijave poreza na dohodak za prethodnu godinu. Poreznu obvezu za koju se predujam utvr|uje dijeli se s brojem mjeseci istog razdoblja u kojem se samostal-na djelatnost obavljala.

i Ako porezni obveznik u godi{njoj poreznoj prijavi uz dohodak od samostalne djelat-nosti iskaè i dohodak iz ostalih izvora, predujam poreza za idu}e razdoblje utvr|uje se samo od porezne obveze proiza{le od obavljanja samostalne djelatnosti.

i Utvr|ivanje predujma poreza na dohodak od samostalne djelatnosti obrta i samostalne djelatnosti poljoprivrede i {umarstva kad se godi{nji dohodak odre|uje pau{alno:

Tromjese~ni porez na dohodak od samostalne djelatnosti obrta i samostalne djelatno-sti poljoprivrede i {umarstva pla}a se prema rje{enju Porezne uprave do posljednjeg dana svakog tromjese~ja, i to u svoti koja je umnoàk broja mjeseci tromjese~ja za koje je obveza utvr|ena i utvr|enog pau{alnog mjese~nog poreza. Mjese~ni pau{alni dohodak odre|uje se tako da se godi{nji pau{alni porez na dohodak pomnoì s po-reznom stopom 12% i podijeli s brojem mjeseci poreznog razdoblja (kalendarske godine) u kojima porezni obveznik obavlja samostalnu djelatnost.

Kad porezni obveznik tijekom godine zapo~ne ili prestane obavljati samostalnu dje-latnost godi{nji pau{alni dohodak utvr|uje se razmjerno broju mjeseci obavljanja djelatnosti, i to u korist poreznog obveznika, a dohodovni razred utvr|uje se tako da se od prosje~nog primitka ostvarenog tijekom poreznog razdoblja u kojem se djelat-nost obavlja (ukupni primitak podijeljen s brojem mjeseci obavljanja djelatnosti) utvr-|uje godi{nji primitak mnoènjem prosje~nog primitka s dvanaest (12) mjeseci. Na isti na~in se utvr|uje pau{alni dohodak i za registrirani sezonski obrt.Godi{nji pau{alni dohodak:

Ukupni primici Godi{nja porezna osnovica Godi{nji pau{alni porez na dohodak

od 0,00 – 85.000,00 12.750,00 1.530,00od 85.000,01 – 115.000,00 17.250,00 2.070,00od 115.000,01 – 149.500,00 22.425,00 2.691,00

Obveznik koji po~inje obavljati samostalnu djelatnost ne pla}a predujmove poreza na dohodak do podno{enja prve godi{nje porezne prijave.


3. Utvr|ivanje predujma poreza na dohodak od imovine i imovinskih pravaVrsta dohotka od

imovinePorezna osnovica Obveznik obra-

~una, obustave i pla}anja

Rok uplate predujma

Porezna stopa

Dohodak od naja-mnine i zakupnine

svota najamnine/zakupnine, ili od Porezne uprave procijenjena naja-mnina i zakupnina, umanjena za 30 %

porezni obvez-nik, prema rje{enju Pore-zne uprave

do posljed-njeg dana u mjesecu za teku}i mjesec

12%

ILIDohodak od naja-mnine i zakupnine na osnovi podata-ka iz poslovnih knjiga

razlika primitaka i izdataka porezni obve-znik, prema rje{enju Pore-zne uprave

do posljed-njeg dana u mjesecu za prethodni mjesec

12%25%40%

Dohodak od imo-vinskih prava

ukupna naknada (ne umanjuje se za osobni odbitak)

isplatitelj pri-mitka

istodobno s isplatom

25%

dohodak od otu-|enja nekretnine i imovinskih prava

razlika izme|u primitka utvr|enog prema trì{noj vrijednosti nekretni-ne ili imovinskog prava {to se otu-|uje i nabavne vrijednosti uve}ane za rast proizvo|a~kih cijena indu-strijskih proizvoda. tro{kovi otu|e-nja mogu se odbiti kao izdaci (ne umanjuje se za osobni odbitak)

porezni obve-znik prema rje{enju Pore-zne uprave

15 dana od primitka rje{enja

25%

Dohodak od otu-|enja posebnih vr-sta imovine (otpa-da)

ostvareni ili od Porezne uprave procijenjeni primici (izdatke se ne priznaje)

isplatitelj pri-mitka

do kraja teku}eg mjeseca za teku}i mjesec

12%

ILIDohodak od otu-|enja posebnih vr-sta imovine (otpa-da) na osnovi po-dataka iz poslovnih knjiga

razlika primitaka i izdataka na os-novi podataka iz poslovnih knjiga

porezni obve-znik, prema rje{enju Pore-zne uprave

do posljed-njeg dana u mjesecu za prethodni mjesec

12%25%40%

38 Ured dràvne uprave u ùpaniji, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba, koje je nadle`no za poslove turizma prema mjestu sjedi{ta objekta, odnosno prema mjestu gdje se pruàju usluge.

i Godi{nji pau{alni porez na dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i po-stelja putnicima i turistima i organiziranja kampova

Porezni obveznik kojemu se godi{nji dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i poste-lja putnicima i turistima i od organiziranja kampova pau{alno oporezuje moè biti fizi~ka osoba – gra|anin ako ispunjava sljede}e uvjete:

1. nadle`ni ured38 je odobrio pruànje ugostiteljskih usluga u doma}instvu u skladu s odredbama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti,

2. putnicima i turistima iznajmljuje svoje stanove, sobe i postelje, i to najvi{e do 20 postelja i/ili organizira kamp na svojem zemlji{tu najvi{e za 10 smje{tajnih jedinica, odnosno istovremeno za 30 gostiju,


3. nije porezni obveznik prema odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, i 4. dohodak ne utvr|uje kao dohodak od samostalne djelatnosti na temelju poslovnih

knjiga.i Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti propisano je da ugostiteljske djelatnosti u doma-

}instvu moè pruàti fizi~ka osoba dràvljanin RH koja nije obrtnik niti trgovac poje-dinac, a pod uvjetom da iznajmljuje najvi{e 16 postelja i/ili organizira kamp za najvi{e 25 gostiju.

Godi{nji pau{alni porez na dohodak utvr|uje se rje{enjem Porezne uprave kao umno-àk broja postelja, odnosno broja smje{tajnih jedinica u kampu, visine pau{alnog poreza po postelji, odnosno po smje{tajnoj jedinici u kampu, i koeficijenta podru~ja na kojem se pruà usluga.

Godi{nji pau{alni porez na dohodak pla}a se tromjese~no, do kraja svakog tromjese~-ja, u visini 1/4 godi{njega pau{alnog poreza na dohodak, odnosno razmjerno broju tromjese~ja za koji se obveza utvr|uje.

4. Utvr|ivanje predujma poreza na dohodak od kapitalaVrsta dohotka od kapitala Porezna osnovica Porezna

stopaObveznik obra~una, obustave

i uplateRok uplate predujma

Dohodak od kamata Ukupan primi-tak

12% Isplatitelj kamata Istodobno s isplatom ili pripi-som kamata39

Stjecatelj kamata iz ino-zemstva (bez posredova-nja tuzemnog isplatitelja i ako me|unarodnim ugo-vorom nije druga~ije odre-|eno)

8 dana od dana isplata ili pripisa kamata

Dohodak od dividen-de i udjela u dobiti na temelju udjela u kapi-talu

Ukupan primi-tak

12% Isplatitelj primitka Istodobno s isplatom primitka

Stjecatelj primitka iz ino-zemstva (ako me|unarod-nim ugovorom nije druga-~ije odre|eno)

8 dana od dana isplate primitka

Dohodak po osnovi isplate predujma divi-dende ili udjela u dobi-ti ako istekom godine ostvarena dobit nije dostatna za pokri}e ispla}enog predujma, ili ako predujam pore-za na dohodak po toj osnovi nije pla}en do dana podno{enja pri-jave poreza na dobit

Ispla}eni predu-jam – ostvarena do-

bit (ako dobit nije ostvarena onda ukupna svota ispla}e-nog preduj-ma)

40% – Trgova~ko dru{tvo koje je isplatilo predujam divi-dende ili udjela u dobiti

– Fizi~ka osoba kojoj se sa-mostalna djelatnost oporezuje porezom na dobit, a koja si ispla}uje predujam dobiti

do trenutka podno{enja prijave poreza na dobit

39 Ako isplatitelji obrade vode na dnevnoj razini i po no}nim obradama po principu dnevnih stanja istodobnim obra~unom, obustavom i uplatom predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak smatra se i prvi radni dan koji slijedi iza takve obrade.


Vrsta dohotka od kapitala Porezna osnovica Porezna stopa

Obveznik obra~una, obustave i uplate

Rok uplate predujma

Dohodak od dodjele vlastitih dionica

Ukupan primi-tak uve}an za porez na doho-dak i prirez po-rezu na doho-dak

25% Dioni~ko dru{tvo koje do-djeljuje vlastite dionice

Istodobno s dodjelom dionica


8 dana od dana dodjele dionica

Dohodak od opcijske kupnje vlastitih dioni-ca

Trì{na vrijed-nost dionica – ugovorena ci-

jene dionica + porez na do-

hodak i prirez porezu na dohodak

25% Dioni~ko dru{tvo koje je s ~lanom uprave dru{tva ugovorilo pravo opcijske kupnje vlastitih dionica

Istodobno s isplatom primit-ka


8 dana od dana isplate primitka

Dohodak od izuzima-nja imovine i kori{te-nja usluga

Trì{na vrijed-nost izuzetih dobara i usluga + porez na do-hodak i prirez porezu na do-hodak

40% - Trgova~ko dru{tvo iz ko-jega se na teret dobiti dru{tva izuzima imovina i koriste usluge za osobne potrebe - Fizi~ka osoba kojoj se sa-mostalna djelatnost opo-rezuje porezom na dobit, a koja na teret dobiti dje-latnosti koju obavlja izuzi-ma imovinu i koristi usluge za osobne potrebe

Istodobno s izuzimanjem imovine i kori{te-njem usluge

Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka (primjena od 1. sije~nja 2016. godi-ne)

Ugovorena pro-dajna cijena (ili primitak prema trì{noj vrijed-nosti financijske imovine koja se otu|uje)– nabavna vri-

jednost

12% Porezni obveznik stjecatelj primitka, ili dru{tvo za upravljanje fi-nancijskom imovinom ili osoba koja upravlja finan-cijskom imovinom pore-znogobveznika

Do 31. sije~nja teku}e godine za sve kapitalne dobitke i gubitke ostvarene u pret-hodnoj godini

i Ako se dividende i udjeli u dobiti ispla}uju u naravi porezna osnovica je trì{na vrijed-nost primitka s uklju~enim porezom na dodanu vrijednost, uve}ana za porez na do-hodak i prirez porezu na dohodak.

i Ukupni primitak se ne umanjuje za osobni odbitak.

5. Utvr|ivanje predujma poreza na dohodak od osiguranja:Porezna osnovica Obveznik obra~una,

obustave i uplateRok uplate predujma

poreza

Porezna stopa

Primitak u visini upla}enih porezno priznatih pre-mija osiguranja, odnosno u visini ispla}ene svote ako je manji od upla}enih premija osiguranja (ne umanjuje se za osobni odbitak)

isplatitelj primitka istodobno s isplatom primitka

12%


Porezna osnovica Obveznik obra~una, obustave i uplate

Rok uplate predujma

poreza

Porezna stopa

Primitak u visini upla}enih premija dobrovoljnog mi-rovinskog osiguranja {to su bile oslobo|ene oporezi-vanja, te su poslodavcu ili poreznom obvez niku koji obavlja samostalnu djelatnost bile porezno priznati rashod ili izdatak (ne umanjuje se za osobni odbitak)

isplatitelj primitka istodobno s isplatom primitka

12%

6. Utvr|ivanje predujma poreza na dohodak od drugog dohotka

R.br.

Porezni obveznik Porezna osnovica Obveznik obra~una, obustave i

uplate poreza

Porezne stope


1 Rezident primatelj na-knade (osim primatelja naknade pod r. br. 2 - 14)

ukupni primitak uma-njen za upla}ene do-prinose za obvezno mirovinsko osiguranje

isplatitelj naknade

25% pri svakoj isplati i isto-dobno s isplatom naknade

2 Rezident primatelj autor-ske naknade

ukupni primitak uma-njen za 30% porezno priznatih izdataka

isplatitelj naknade


3 Rezident autor, novinar sporta{ osiguran po os-novi obavljanja djelatno-sti kojemu se od primitka utvr|uje drugi dohodak


isplatitelj naknade


4 Rezident autor, novinar sporta{ osiguran po os-novi obavljanja djelatno-sti kojemu se od primitka utvr|uje drugi dohodak


isplatitelj naknade


5 Rezident primatelj na-knade za isporu~eno umjetni~ko ili kulturno djelo

ukupni primitak uma-njen za 55% (30% porez no priznatih izdataka i 25% neopo-rezivog dijela od ostva-rene naknade za umjetni~ko djelo)

isplatitelj naknade


6 Rezident sportski sudac i sportski delegat na natje-canjima amaterskih spo rt-skih klubova, u~eni~kih i studentskih sportskih klu-bova, te na me|unarod-nim natjecanjima tih klu-bova i nacionalnih selekci-ja koja se u skladu s pro-pisima o sportu odr ̀ a vaju u Republici Hrvatskoj

ukupni primitak isplatitelj naknade



R.br.


uplate poreza

Porezne stope


7 Rezident primatelj po-vrata doprinosa za ob-vezno mirovinsko osigu-ranje na temelju genera-cijske solidarnosti iz pla-}e i razlike pla}e

svota vra}enog dopri-nosa za obvezno mi-rovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti iz pla}e i razlike pla}e

Porezna uprava

40% Prema rje{e-nju Porezne uprave

8 Sezonski radnik u poljo-privredi

dnevni iznos pla}e, odnosno ostali primici koje je poslodavac isplatio ili dao radniku

isplatitelj primitka

25% do posljed-njeg dana u mjesecu u kojem je izvr{ena isplata ili davanje

9 Rezident primatelj nak-nade iz inozemstva

ukupni primitak uma-njen za iz primitka upla}ene doprinose za obvezno osiguranje (ako me|unarodnim ugovorom nije druga-~ije odre|eno)

rezident primatelj naknade iz inozem-stva

25% 8 dana od dana isplate naknade

10 Rezident koji je ostvario oporezivi primitak kao razliku vrijednosti imovi-ne i sredstava za njezino stjecanje

ukupni primitak utvr-|en kao razlika izme|u vrijednosti ste~ene imovine i dokazane visine sredstava za njezino stjecanje

Porezna uprava rje{enjem utvr|uje poreznu obvezu

40% 15 dana od dana dostave poreznog rje{enja

11 Nerezident za obavljanje umjetni~ke, artisti~ke, za-bavne, sportske, knjièv-ne i likovne djelatnosti, te djelatnosti u svezi s ti-skom, radiom, televizijom i zabavnim priredbama

ukupni primitak uma-njuje se za 30% pore-zno priznatih izdataka (ako me|unarodnim ugovorom nije druga-~ije odre|eno)

isplatitelj naknade

25% pri svakoj isplatii istodobno s isplatom naknade

12 Nerezident primatelj au-torske naknade

ukupni primitak (ovi-sno o odredbama ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporeziva-nja)

isplatitelj naknade

primjenjuje se porezna stopa na autorske

naknade iz ugovora o izbjegava-

nju dvostru-kog opore-

zivanja

pri svakoj isplati i isto-dobno s isplatom naknade

13 Nerezident primatelj au-torske naknade – kad nije u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja


isplatitelj naknade



R.br.


uplate poreza

Porezne stope


14 Nerezident koji je ostva-rio oporezivi primitak kao razliku vrijednosti imovine i sredstava za njezino stjecanje

Ukupni primitak utvr-|en kao razlika izme|u vrijednosti ste~ene imovine i dokazane visine sredstava za njezi-no stjecanje (ako me|u-narodnim ugovorom nije druga~ije odre|eno)

Porezna uprava rje{enjem utvr|uje poreznu obvezu

40% 15 dana od dana dostave poreznog rje{enja

OSLOBOĐENJA / OLAKŠICE / POTICAJIOSOBNA OSLOBO\ENJA Fizi~ke osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju diplomatsko-konzularne du`nosti ne pla}aju porez na dohodak na tako ostvaren dohodak i to:

1. {efovi inozemnih diplomatskih misija akreditiranih u Republici Hrvatskoj i di-plomatsko osoblje inozemnih diplomatskih misija u Republici Hrvatskoj, a i ~lanovi njihove uè obitelji, ako ti ~lanovi nisu hrvatski dràvljani ili nemaju prebivali{te u Republici Hrvatskoj,

2. {efovi inozemnih konzulata u Republici Hrvatskoj i konzularni du`nosnici te ~lanovi njihove uè obitelji, ako ti ~lanovi nisu hrvatski dràvljani ili nemaju prebivali{te u Republici Hrvatskoj,

3. du`nosnici UN i njihovih posebnih agencija, stru~njaci tehni~ke pomo}i UN i njihovih posebnih agencija,

4. fizi~ke osobe zaposlene kod inozemnih diplomatskih misija, konzulata i me|u-narodnih organizacija, fizi~ke osobe zaposlene kod {efova diplomatskog osoblja inozemnih diplomatskih misija i me|unarodnih organizacija u Republici Hrvat-skoj, ako nisu hrvatski dràvljani ili nemaju prebivali{te u Republici Hrvatskoj,

5. po~asni konzularni du`nosnici inozemnih konzulata u Republici Hrvatskoj za primitke {to ih ostvaruju od dràve koja ih je imenovala za obavljanje konzu-larnih poslova.

OSLOBO\ENJA ZA HRVATSKE RATNE VOJNE INVALIDE IZ DOMOVINSKOG RATA I ^LANOVE OBITELJI SMRTNO STRADALOG, ZATOÊNOG ILI NESTA-LOG HRVATSKOG BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA1. Fizi~ke osobe kojima je po posebnom propisu rje{enjem utvr|en status hrvatsko-

ga ratnoga vojnog invalida iz Domovinskog rata ne pla}aju porez na dohodak od nesamostalnog rada i mirovina razmjerno stupnju utvr|ene invalidnosti.

2. Fizi~ke osobe – ~lanovi obitelji smrtno stradalog, zato~enog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ne pla}aju porez na dohodak od obiteljske mirovine odnosno nov~ane naknade u visini obiteljske mirovine ostvarene prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i ~lanova njihovih obitelji.


i Uve}ani osobni odbitak na tim podru~jima priznaje se u godi{njem obra~unu poreza na dohodak na temelju podnesene godi{nje porezne prijave, a tijekom poreznog razdoblja pri utvr|ivanju predujma dohotka od nesamostalnog rada osobni odbitak se priznaje kao izvan potpomognutih podru~ja i podru~ja Grada Vukovara.

2. Porezne olak{ice i oslobo|enja za porezne obveznike koji obavljaju sa-mostalnu djelatnost na potpomognutim podru~jima (potpore male vri-jednosti):

Poreznu olak{icu dodjeljuje ministarstvo nadle`no za regionalni razvoj i ministarstvo nadle`no za poljoprivredu ako korisnik potpore obavlja djelatnost poljoprivrede ili djelatnost ribarstva i akvakulture. Porezni obveznici korisnici potpore iznos porezne olak{ice iskazuju kao umanjenje porezne obveze u godi{njoj prijavi poreza na dohodak ili godi{njoj prijavi dohotka od zajedni~ke djelatnosti. Obveznik poreza na dohodak iznos potpore utvr|uje kao raz-liku izme|u porezne obveze utvr|ene primjenom propisanih poreznih stopa i porez-ne obveze utvr|ene primjenom umanjene porezne stope, pod uvjetom da tako utvr-|eni iznos ne prelazi gornju granicu potpore male vrijednosti.

Podru~je obavljanja djelatnosti

Minimalni broj zaposlenika u

radnom odnosu na neodre|eno

vrijeme

Djelatnost Gornja granica potpore male vrijednosti (izra~u-nava se na bazi „jedno-ga poduzetnika“, u bilo kojem razdoblju od 3

fiskalne godine)

Stopa poreza na dohodak

I. skupina stupnja razvijeno-sti (vidi privitak 6.1) i Grad Vukovar

2 (vi{e od 50 % zaposlenika mora imati prebivali{te i boraviti na pot-pomognutim podru~jima jedinica lokalne samouprave, ili na podru~ju Grada Vukovara)

svi sektori osim sektora ribar-stva, akvakulture,poljoprivrede i cestovnog prijevoza tereta za najamni-nu ili naknadu

200.000,00 eura 0%

sektor cestovnog prijevoza tereta za najamninu ili na-knadu

100.000,00 eura

sektor ribarstva i akvakulture 30.000,00 eura

sektor poljoprivrede 15.000,00 euraII. skupina stupnja razvijeno-sti (vidi privitak 6.1)

2 (vi{e od 50 % zaposlenika mora imati prebivali{te i boraviti na potpomognu-tim podru~jima jedinica lokalne samouprave)

svi sektori osim ribarstva, akvakulture,poljoprivrede i cestovnog prijevoza tereta za najamni-nu ili naknadu

200.000,00 eura 50% od propisa-nih stopa

sektor cestovnog prijevoza tereta za najamninu ili na-knadu

100.000,00 eura


OLAK[ICE ZA POTPOMOGNUTA PODRU^JA, PODRU^JE GRADA VUKOVARA I OTOKE PRVE SKUPINE1. Porezne olak{ice rezidenata koji imaju prebivali{te i borave na potpo-

mognutim podru~jima i podru~ju Grada Vukovara prikazane su u tablici osobnog odbitka na stranici 237.


i Pojam „jedan poduzetnik“ obuhva}a sva poduze}a koja su u najmanje jednom od sljede}ih me|usobnih odnosa:

a) jedno poduze}e ima ve}inu glasa~kih prava dioni~ara ili ~lanova u drugom podu-ze}u,

b) jedno poduze}e ima pravo imenovati ili smijeniti ve}inu ~lanova upravnog, uprav-lja~kog ili nadzornog tijela drugog poduze}a,

c) jedno poduze}e ima pravo ostvariti vladaju}i utjecaj nad drugim poduze}em prema ugovoru sklopljenim s tim poduze}em ili prema odredbi statuta, odnosno dru{tve-nog ugovora toga poduze}a,

d) jedno poduze}e koje je dioni~ar ili ~lan u drugom poduze}u, kontrolira samostal-no, u skladu s dogovorom s drugim dioni~arima ili ~lanovima toga poduze}a, ve}i-nu glasa~kih prava dioni~ara, ili glasa~kih prava ~lanova u tom poduze}u.

i Smatra se da porezni obveznik zapo{ljava zaposlenika na neodre|eno vrijeme ako je zaposlenik najmanje 9 mjeseci u poreznom razdoblju proveo u radnom odnosu kod poreznog obveznika i imao prebivali{te i boravio na potpomognutim podru~jima je-dinica lokalne samouprave, odnosno na podru~ju Grada Vukovara.

i Ako korisnik potpore na podru~ju Grada Vukovara ili potpomognutim podru~jima I. i II. skupine obavlja vi{e djelatnosti za koje se primjenjuju razli~ita pravila o potporama male vrijednosti duàn je, neovisno o sjedi{tu ili prebivali{tu, na tom podru~ju osigu-rati posebno porezno knjigovodstveno pra}enje svake djelatnosti za koju se primje-njuju razli~ita pravila o potporama male vrijednosti.

i Ako korisnik potpore male vrijednosti obavlja vi{e djelatnosti za koje se primjenjuju razli~ita pravila o potporama male vrijednosti duàn je u skladu s tim pravilima osigu-rati da djelatnosti u sektorima koji su isklju~eni iz podru~ja primjene Uredbe Komisije (EU) br. 1407/2013 ne ostvaruju korist od potpore male vrijednosti dodijeljene teme-ljem te Uredbe, kao i da djelatnosti u sektorima koji su isklju~eni iz podru~ja primjene Uredbe Komisije (EU) br. 717/2014 ne ostvaruju korist od potpore male vrijednosti dodijeljene temeljem iste Uredbe.

3. Smanjenje pau{alnog poreza na dohodak od samostalne djelatnostiPorezni obveznici koji samostalne djelatnosti obavljaju na potpomognutim podru~ji-ma jedinica lokalne samouprave, na otocima prve skupine i na podru~ju Grada Vu-kovara pla}aju godi{nji, odnosno mjese~ni pau{alni porez na dohodak u visini:

Podru~je obavljanja samostalne djelatnosti

Postotak od osnovnog pau{alnog poreza na dohodak

Godi{nji pau{alni porez na dohodak

Mjese~ni pau{alni porez na dohodak

– potpomognuta podru~ja jedinica lokalne samoupra-ve razvrstana u I. sku pi nu po stup-nju razvijenosti (vidi privitak 6.1)

– podru~je Grada Vukovara

– otoci prve skupine

25% 382,50 kn ako su ukupni go-di{nji primici do 85.000,00 kn

31,88 kn ako su ukupni go-di{nji primici do 85.000,00 kn

517,50 kn ako su ukupni go-di{nji primici od 85.000,01 do 115.000,00 kn





Podru~je obavljanja samostalne djelatnosti

Postotak od osnovnog pau{alnog poreza na dohodak

Godi{nji pau{alni porez na dohodak

Mjese~ni pau{alni porez na dohodak

potpomognuta po-dru~ja jedinica lokal-ne samouprave raz-vrstana razvrstana u II skupinu po stup-nju razvijenosti (vidi privitak 6.1)

50% 765,00 kn ako su ukupni go-di{nji primici do 85.000,00 kn

63,75 kn ako su ukupni go-di{nji primici do 85.000,00 kn

1.035,00 kn ako su ukupni godi{nji primici od 85.000,01 do 115.000,00 kn


1.345,50 kn ako su ukupni go-di{nji primici od 115.000,01 do 149.500,00 kn


i Otoci prve skupine: U prvoj skupini su sljede}i nastanjeni ili povremeno nastanjeni otoci: Unije, Susak,

Srakane Vele, Srakane Male, Ilovik, Maun, Prvi} (kvarnersko oto~je), Goli, Sv. Grgur, Premuda, Silba, Olib, [karda, Ist, Molat, Dugi otok, Zverinac, Sestrunj, Rivanj, Rava, I`, O{ljak, Babac, Vrgada, Prvi} ({ibensko oto~je), Zlarin, Kaprije, @irje, Veli i Mali Dr-venik, [}edro, Vis, Bi{evo, Sv. Andrija, Lastovo, Su{ac, Vrnik, Mljet, [ipan, Lopud, Kolo~ep, Lokrum, Kornati i otoci @utsko-sitske skupine.

OSLOBO\ENJA I OLAK[ICE FIZI^KIM OSOBAMA KOJE OBAVLJAJU UMJET-NI^KU I KULTURNU DJELATNOSTU skladu s odredbama Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kultur-nog i umjetni~kog stvarala{tva neoporezivi dio umjetni~kog autorskog honorara za umjetni~ko djelo utvr|uje se u visini 25%. Nadalje, poslovnim primicima od samo-stalne djelatnosti umjetnika koji dohodak od te djelatnosti utvr|uju kao razliku izme-|u primitaka i izdataka na temelju podataka iz poslovnih knjiga ne smatraju se svote do 20.000,00 kuna godi{nje {to su primljene od pravnih i fizi~kih osoba za obavlja-nje te djelatnosti, a pod uvjetom da o tome posjeduju vjerodostojne isprave.

POTICAJI ZAPO[LJAVANJAObveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti obrta, slobod-nih zanimanja, poljoprivrede i {umarstva, a dohodak utvr|uju kao razliku izme|u primitaka i izdataka na temelju poslovnih knjiga, dohodak od samostalne djelatnosti moè se u poreznom razdoblju dodatno umanjiti za svotu ispla}enih pla}a i upla}e-nih doprinosa na pla}u novim radnicima.

i Novim radnicima smatraju se radnici s kojima je porezni obveznik sklopio ugovor o radu na neodre|eno vrijeme, a zaposlenje je uslijedilo nakon najmanje jednomjese~-ne prijave kod Hrvatskog zavoda za zapo{ljavanje i trajanja probnog rada, ako je ugovoreno. Novim radnicima smatraju se i osobe zaposlene nakon odustanka od kori{tenja prava na mirovinu ili osobe koje se prvi put zapo{ljavaju, a i osobe zaposle-ne na odre|eno vrijeme kao pripravnici, vje`benici, staìsti i sli~no.

Porezni obveznik moè pravo na umanjenje dohotka za ispla}ene pla}e i doprinose na pla}u novih radnika koristiti godinu dana od dana njihovog zaposlenja. Iznimno,


porezni obveznik moè pravo na umanjenje dohotka za ispla}ene pla}e i doprinose na pla}u novih radnika osoba s invaliditetom koristiti 3 godine ra~unaju}i od dana njihova zaposlenja.

DR@AVNA POTPORA ZA OBRAZOVANJE I IZOBRAZBU Obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti obrta, slobod-nih zanimanja, poljoprivrede i {umarstva, a dohodak utvr|uju kao razliku izme|u primitaka i izdataka na temelju podataka iz poslovnih knjiga, dohodak od samostal-ne djelatnosti moè se umanjiti po osnovi izdataka za obrazovanje i izobrazbu rad-nika, kao i tih obveznika osobno (vidi poglavlje 1.1 Porez na dobit – Dràvna potpo-ra za obrazovanje i izobrazbu ).

POTICAJI ISTRA@IVANJA I RAZVOJA Obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti obrta, slobod-nih zanimanja, poljoprivrede i {umarstva, a dohodak utvr|uju kao razliku izme|u primitaka i izdataka na temelju poslovnih knjiga, dohodak od samostalne djelatnosti moè se u poreznom razdoblju dodatno umanjiti po osnovi izdataka za istraìvanje i razvoj i to u visini 100% nastalih i u poslovnim knjigama iskazanih izdataka.

i Istraìvanje je izvorno i planirano ispitivanje poduzeto radi stjecanja novih znanstve-nih i tehni~kih spoznaja i razumijevanja, a uklju~uje temeljno istraìvanje i primijenje-no istraìvanje. Temeljnim istraìvanjem smatra se teorijski ili pokusni rad poduzet radi stjecanja novih znanja bez konkretne prakti~ne primjene, a primijenjenim istraì-vanjem teorijski ili pokusni rad poduzet radi stjecanja novih znanja i usmjeren na ostvarivanje prakti~nog cilja.

i Razvoj je sustavni rad koji se temelji na rezultatima znanstvenog istraìvanja i prakti~-nog iskustva, usmjeren stvaranju novih materijala, proizvoda i sustava te uvo|enju novih procesa, sustava i usluga ili znatnom pobolj{anju postoje}ih.


Naziv obrasca Obveznik podno{enja obrasca Krajnji rok za podno{enje obrascaRPO – Prijava u Registar poreznih obveznika

porezni obveznik40 8 dana od dana po~etka obav-ljanja djelatnosti, odnosno od po~etka ostvarivanja primitaka

40 Prijava radi upisa u registar poreznih obveznika podnosi se za dohodak od: – obrtni~ke djelatnosti, djelatnosti slobodnih zanimanja, djelatnosti poljoprivrede i {umarstva,

te druge djelatnosti {to se oporezuju kao obrtni~ke, – imovine, – samostalna djelatnost novinara, umjetnika i sporta{a koji su po toj osnovi osigurani a dopri-

nose za obvezna osiguranja pla}aju prema rje{enju Porezne uprave, a od te djelatnosti utvr-|uju drugi dohodak

– nesamostalnog rada ostvarenog izravno iz inozemstva i u diplomatskom odnosno konzular-nom predstavni{tvu strane dràve i me|unarodnoj organizaciji ili u predstavni{tvu ili organi-zaciji koja na teritoriju RH ima diplomatski imunitet,

– nesamostalnog rada ~lanova posade broda u me|unarodnoj plovidbi u vlasni{tvu doma}eg ili stranog brodara,


Naziv obrasca Obveznik podno{enja obrasca Krajnji rok za podno{enje obrascaRPO-1 – Prijava u regi-star poreznih obveznika

porezni obveznik koji ostvaruje do-hodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova

– dana od dana kad je nadle`-ni ured: izdao odobrenje za pruà-

nje usluga gra|ana u do-ma}instvu,

izdao rje{enje o prestanku vaènja odobrenja za pru-ànje usluga gra|ana u doma}instvu,

odobrio promjenu broja kre-veta, odnosno broja smje-{tajnih jedinica u kampu

– do kraja kalendarske godine za idu}u kalendarsku godinu kod prijave promjene na~ina oporezivanja

M – Zahtjev za pla}anje predujma poreza na do-hodak po osnovi mirovi-ne ostvarene u inozem-stvu prema rje{enju Po-rezne uprave

umirovljenik koji prima mirovine iz inozemstva, ili u inozemstvu, a koji èle pla}ati predujmova poreza na dohodak prema rje{enju

8 dana od po~etka primanja mirovina, ili najkasnije 15 dana po isteku kalendarske godine

PK – porezna kartica radnik i osoba koja prima pla}u i mi-rovinu (vidi napomene uz tablicu)

- kad prvi puta stupi u radni odnos

- 30 dana od dana nastanka promjene {to utje~e na visinu osobnog odbitka

JOPPD – Izvje{}e o primi-cima, porezu na doho-dak i prirezu te doprino-sima za obvezna osigu-ranja

a) poslodavac i isplatitelj pla}e i mi-rovine (osim HZMO)

b) isplatitelj primitka od kojega se odre|uje dohodak od kapitala

c) isplatitelj primitka od kojega se odre|uje dohodak od imovinskih prava

d) isplatitelj primitka od kojega se odre|uje dohodak od osiguranja

e) isplatitelj primitka od kojega se odre|uje drugi dohodak (osim za sezonske radnike)

na dan isplate primitka, ili naj-kasnije slijede}i radni dan

a) isplatitelji dividendi na koje se ne pla}a porez na dohodak41

b) isplatitelji dividende i udjela koji su iskori{teni za uve}anje te melj nog kapitala dru{tva

na dan kada se primici obvez-no obra~unavaju i upla}uju, ili najkasnije sljede}i radni dan

– samostalne djelatnosti iz inozemstva, od imovine i imovinskih prava iz inozemstva, od kapi-tala i drugog dohotka iz inozemstva

– mirovine koje rezidenti primaju izravno iz inozemstva, neovisno o tome ima li RH u skladu s me|unarodnim ugovorima pravo oporezivanja tog dohotka.

41 Ako su dividende ostvarene u okviru programa ESOP, odnosno po osnovi radni~kog dioni~ar-stva, ili su ostvareni od ulaganja Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i ~lanova njiho-vih obitelji i namijenjeni su i dijele se ~lanovima tog fonda.


Naziv obrasca Obveznik podno{enja obrasca Krajnji rok za podno{enje obrascaJOPPD – Izvje{}e o primi-cima, porezu na doho-dak i prirezu te doprino-sima za obvezna osigu-ranja

a) porezni obveznik koji dohodak ostvari neposredno u inozemstvu

b) umirovljenik rezident koji ostvaru-je mirovinu u inozemstvu iznad 3.800,00 kuna (ako je mirovina oporeziva u RH, a predujam pore-za na dohodak umirovljenik ne pla}a po rje{enju Porezne uprave)

c) porezni obveznik zaposlen u di-plomatskom ili konzularnom predstavni{tvu strane dràve, u me|unarodnoj organizaciji ili u predstavni{tvu ili organizaciji koja na teritoriju RH ima diplomatski imunitet (obveza ne postoji ako je ispunjen uvjet pod d)

d) poslodavci diplomatske misije i konzularni uredi stranih dràva i me|unarodnih organizacija koji u RH uìvaju diplomatski imunitet, a koje za svoje radnike i fizi~ke oso-be kojima ispla}uje pla}e obra~u-navaju, obustavljaju i pla}aju pre-dujmova poreza na dohodak i doprinose (obveza ne postoji ako je ispunjen uvjet pod c)

e) fizi~ka osoba za dohodak ostvaren izravno od fizi~kih osoba koje ne obavljaju samostalnu djelatnost

8 dana od dana naplate pri-mitka




obveznici poreza na dohodak od sa-mostalnih djelatnosti obrta i s obr-tom izjedna~enih djelatnosti, djelat-nosti slobodnih zanimanja i djelat-nosti poljoprivrede i {umarstva koji dohodak utvr|uju kao razliku primi-taka i izdataka na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga

do 15. dana u mjesecu za pret-hodni mjesec

isplatitelj neoporezivog primitka (za sve isplate koje u prethodnom mje-secu nisu prikazane u dnevnim izvje-{}ima)

do 15. dana u mjesecu za pri-mitak koji je ispla}en u pret-hodnom mjesecu (zbirno izvje-{}e za sve isplate tijekom mje-seca po istoj osnovi po pojedi-nom poreznom obvezniku - fi-zi~koj osobi - osim ako ti pri-mici nisu iskazani pojedina~no na dan isplate)

tuzemni isplatitelji primitaka nerezi-dentima i izaslanim radnicima

do 15. dana u mjesecu za pri-mitak koji je ispla}en u pret-hodnom mjesecu


Naziv obrasca Obveznik podno{enja obrasca Krajnji rok za podno{enje obrascaJOPPD – Izvje{}e o primi-cima, porezu na doho-dak i prirezu te doprino-sima za obvezna osigu-ranja

a) HZMO b) isplatitelj primitka u naravi po os-

novi nesamostalnog radac) poslodavac isplatitelj primitka od

kojeg se utvr|uje drugi dohodak sezonskom radniku na privreme-nim (povremenim) poslovima u poljoprivredi

d) isplatitelj primitka po osnovi otu-|enja posebnih vrsta imovine (ot-pada)

do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je primitak ostvaren (ili ispla}en), ili najkasnije slije-de}i radni dan

porezni obveznici – imatelji financij-ske imovine za ukupno ostvarene kapitalne dobitke u prethodnoj godi-ni umanjene za ostvarene kapitalne gubitke i za pripadaju}e tro{kove koji su napla}eni na teret poreznog ob-veznika

do 31. sije~nja teku}e godine za prethodnu godinu

isplatitelji primitaka od osiguranja stvari, odgovornosti, ìvota i imovine za isplate koje se ne smatraju od{te-tom, odnosno naknadom {tete

do kraja velja~e teku}e godine za prethodnu godinu (zbirno izvje{}e za sve isplate tijekom poreznog razdoblja po istoj os-novi i po pojedinom poreznom obvezniku - fizi~koj osobi)

PO-SD – Izvje{}e o pau-{alnom dohotku od sa-mostalnih djelatnosti i upla}enom pau{alnom porezu na dohodak i pri-rezu poreza na dohodak u ______ godini

porezni obveznik ili nositelj zajedni~-ke djelatnosti kojemu se godi{nji do-hodak i porez na dohodak od samo-stalne djelatnosti odre|uje pau{alno

do 15. sije~nja za proteklu go-dinu

IP – Izvje{}e o pla}i i mi-rovini

poslodavac (izvje{}e ne podnosi Po-reznoj upravi, ali ga mora dati svojim radnicima)


Podaci o premijama do-brovoljnog mirovinskog osiguranja

1. isplatitelji pla}e koji za svoje radni-ke i na svoj teret pla}aju premije dobrovoljnoga mirovinskog osi-guranja

2. obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koji doho-dak utvr|uje na osnovi poslovnih knjiga koji u svoju korist upla}uje premije dobrovoljnoga mirovin-skog osiguranja

po isteku godine, a najkasnije do kraja velja~e za prethodnu godinu

DOH-Z – Prijava dohot-ka od zajedni~ke djelat-nosti

Porezni obveznik – nositelj zajedni~-ke djelatnosti

do kraja sije~nja teku}e godine za prethodnu godinu


Naziv obrasca Obveznik podno{enja obrasca Krajnji rok za podno{enje obrascaDOH – Prijava poreza na dohodak za_____godi-nu

1. obrtnici, slobodna zanimanja i ostali obveznici koji dohodak utvr-|uju na temelju poslovnih knjiga

2. rezidenti ~lanovi posade broda u me|unarodnoj plovidbi koji ostva-re dohodak od nesamostalnog rada po osnovi rada na brodu u me|unarodnoj plovidbi

3. porezni obveznici za koje Porezna uprava ne raspolaè podacima o njihovom ostvarenom dohotku u poreznom razdoblju, odnosno porezni obveznici, koji su u pore-znom razdoblju ostvarili oporeziv dohodak o kojem poslodavac, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik nije izvijestio Poreznu upravu u propisanom roku na propisanom izvje{}u

do kraja velja~e teku}e godine za prethodnu godinu

ZPP-DOH – Zahtjev za priznavanjem prava u posebnom postupku

obveznik poreza na dohodak koji nema obvezu podno{enja godi{nje porezne prijave, a u posebnom po-stupku èli ostvariti pravo na pore-zne olak{ice42


P-PPI – Izvadak iz poslov-nih knjiga

obveznik poreza na dohodak koji dohodak utvr|uje kao razliku primi-taka i izdataka na osnovi podataka iz propisanih poslovnih knjiga

uz godi{nju poreznu prijavu

Potvrda nadle`nog mini-starstva o pravu na pot-poru male vrijednosti

obveznik poreza na dohodak koji ima pravo na potporu male vrijedno-sti


Obrazac DPOM – Potvr-da o danima u me|una-rodnoj plovidbi

rezident ~lan posade broda u me|u-narodnoj plovidbi


Obrazac EPOM – Eviden-cija o primicima od ne-samostalnog rada

rezident ~lan posade broda u me|u-narodnoj plovidbi


Potvrda o ispla}enim pri-micima od nesamostal-nog rada ~lana posade broda u me|unarodnoj plovidbi

tuzemni poslodavac ~lana posade broda u me|unarodnoj plovidbi


42 Porezni obveznici: a) koji èle iskoristiti dio osobnog odbitka za koje podaci nisu upisani u poreznoj kartici, b) koji èle preraspodijeliti dio osobnog odbitka za uzdràvane ~lanove uè obitelji i/ili djecu, c) koji èle iskoristiti dio osobnog odbitka za dana darovanja ili za u tuzemstvu pla}ene dopri-

nose za osnovno zdravstveno osiguranje, d) nasljednici u ime umrle osobe, e) koji su platili porez na dohodak u inozemstvu a èle da im se taj iznos poreza ura~una u

tuzemnu poreznu obvezu.


Naziv obrasca Obveznik podno{enja obrasca Krajnji rok za podno{enje obrascaPregled opravdanih tro{-kova za obrazovanje i izobrazbu

porezni obveznik koji koristi porezne povlastice prema Zakonu o dràvnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu


Izra~un dràvne potpore za obrazovanje i izo-brazbuObrazac ST – Podaci o ispla}enim stipendijama za akademsku godinu

isplatitelji stipendija dostavlja se na zahtjev Porezne uprave

Zahtjev za umanjenje porezne obveze ili po-vrat vi{e pla}enog pore-za na dividende prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja izme|u RH i _____

porezni obveznik 3 godine od isteka godine u kojoj je naknada ispla}ena

Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzi-manje od poreza ili po-vrat vi{e pla}enog pore-za na kamate i sli~na davanja prema Ugovoru o izbjegavanju dvostru-kog oporezivanja izme-|u RH i _____

porezni obveznik 3 godine od isteka godine u kojoj je naknada ispla}ena

Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzi-manje od poreza ili po-vrat vi{e pla}enog pore-za na licence i sli~na da-vanja prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja izme|u RH i _____

Porezni obveznik 3 godine od isteka godine u kojoj je naknada ispla}ena

Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzi-manje od poreza ili po-vrat vi{e pla}enog pore-za na naknade za djelat-nost obavljenu u Repu-blici Hrvatskoj prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja izme|u RH i _____

Porezni obveznik 3 godine od isteka godine u kojoj je naknada ispla}ena

Napomena uz Obrazac PK: radnik i osoba koja prima pla}u kad prvi puta stupi u radni odnos du`ni su od nadle`ne ispostave Porezne uprave prema svom prebivali{tu ili uobi~ajenom boravi{tu zatraìti Obrazac PK i predati ga poslodav-cu ili isplatitelju pla}e. To nije obveza umirovljenika za koje podatke iz Obrasca PK pri umirovljenju dostavlja Porezna uprava elektroni~kim putem HZMO-u.


Umirovljenik rezident obveznik poreza na dohodak po osnovi mirovine {to je prima izravno iz inozemstva, a prema ugovoru o izbjegavanju dvostru-kog oporezivanja RH ima pravo oporezivati takve mirovine, duàn je sam obra~unavati predujam poreza na dohodak po osnovi primljenih inozemnih mirovina. Ako prilikom obra~una predujma èli ostvariti pravo na osobni od-bitak mora od nadle`ne ispostave Porezne uprave prema svom prebivali{tu ili uobi~ajenom boravi{tu zatraìti izdavanje porezne kartice (Obrazac PK), a za-tim je kod sebe trajno ~uvati.

Napomena: umirovljenici koji u jednakim mjese~nim iznosima primaju mirovine iz inozemstva, ili ih neposredno primaju u inozemstvu, mogu u nadle`noj ispostavi Porezne uprave prema svome prebivali{tu ili uobi~ajenom boravi{tu 8 dana od po-~etka primanja mirovina, ili najkasnije 15 dana po isteku kalendarske godine, zatra-ìti da im se omogu}i pla}anje predujmova poreza na dohodak prema rje{enju. U opravdanim slu~ajevima zahtjev mogu podnijeti i tijekom kalendarske godine.

i Svaku promjenu {to utje~e na osobni odbitak (u svezi s uzdràvanim ~lanovima uè obitelji i djece, promjenu prebivali{ta ili uobi~ajenog boravi{ta, i drugo) radnik, umi-rovljenik i osoba koja prima pla}u treba prijaviti nadle`noj ispostavi Porezne uprave i dostaviti joj odgovaraju}e isprave u roku 30 dana od dana nastanka promjene, kao i poslodavce ili isplatitelje primitka (pla}e) i mirovine kod kojih ostvaruju primitke po osnovi nesamostalnog rada.

i Na temelju podataka iz porezne kartice poslodavac i isplatitelj pla}e i mirovine utvr-|uje neoporezivi dio dohotka – osobni odbitak svakog radnika, umirovljenika i osobe koja ostvaruje primitke (pla}u) i mirovinu, a i druge podatke potrebne za pravilno utvr|ivanje i usmjeravanje obra~unanog predujma poreza na dohodak od nesamo-stalnog rada i prireza porezu na dohodak.

i Napomene uz Obrazac JOPPD:Ako se izvje{}e dostavlja na Obrascu JOPPD za vi{e od 3 porezna obveznika fizi~ke oso-be, podnositelj izvje{}a obvezno podatke iz Obrasca JOPPD podnosi elektroni~kim pu-tem sustava ePorezna.Obvezu podno{enja Obrasca JOPPD nemaju isplatitelji i porezni obveznici za: 1. primitke za zdravstvene potrebe {to ih fizi~ke osobe ostvaruju po osnovi darova-

nja fizi~kih osoba koje ne obavljaju samostalnu djelatnost, 2. potpore zbog uni{tenja i o{te}enja imovine zbog elementarnih nepogoda, 3. potpore zbog uni{tenja i o{te}enja imovine zbog ratnih doga|aja 4. nasljedstva i darove, 5. primitke od otu|enja osobne imovine, osim primitaka od otu|enja posebnih vr-

sta imovine (otpada), 6. od{tete koje nisu u svezi s gospodarstvenom djelatno{}u, 7. primitke ostvarene na nagradnim natje~ajima ili natjecanjima raspisanim pod jed-

nakim uvjetima uz mogu}nost sudjelovanja svih osoba i igrama na sre}u, 8. pomorski dodatak na brodovima me|unarodne plovidbe, 9. premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja, 10. mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu koje bi bile oporezive porezom na

dohodak da ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije druk~ije ure|eno,


11. mirovine iz inozemstva ako je ukupni iznos primitaka od nesamostalnog rada manji od iznosa osobnog odbitka,

12. mirovine iz inozemstva po osnovi kojih se predujam poreza na dohodak pla}a po rje{enju Porezne uprave,

13. potpore ~lanovima sindikata povodom blagdana od strane sindikata iz sredstava sindikalne ~lanarine u novcu ili naravi, te pomo}i ~lanovima sindikata kod podmi-renja tro{kova organizacije sindikalnih sportskih igara iz sredstava sindikalne ~la-narine koje sindikati organiziraju jednom godi{nje za svoje ~lanove,

14. primitke od kamata po vrijednosnim papirima izdanim u skladu s posebnim za-konom,

15. naknade prijevoza i no}enja za u~enike koji sudjeluju na natjecanjima/smotrama, izletima, ekskurzijama i drugim odgojno-obrazovnim aktivnostima koje su isklju-~ivo u funkciji realizacije nacionalnog kurikuluma i nastavnog plana i programa, te za studente koji sudjeluju u obrazovnim i s obrazovanjem povezanim program-skim aktivnostima u okviru redovitih nastavnih programa,

16. naknade ispla}ene u visini stvarnih izdataka po osnovi slu`benih putovanja u vri-jeme natjecanja i priprema koje podmiruju neprofitne organizacije – sportski klu-bovi i savezi sporta{ima i drugim osobama u sportu, a koji u tim organizacijama ne ostvaruju primitke po osnovi nesamostalnog rada ili primitke od kojih se utvr-|uje drugi dohodak,

17. naknade tro{kova vezanih uz slu`bena putovanja koji se sukladno odredbama ~lanka 10. to~aka 9. i 11. Zakona o porezu na dohodak smatraju primicima na koje se ne pla}a porez na dohodak, osim isplate u novcu dnevnica i/ili naknade za kori{tenje privatnog automobila u slu`bene svrhe,

18. socijalne potpore i sindikalne socijalne pomo}i koje se daju u naravi i dostupne su svim ~lanovima sindikata pod istim uvjetima,

19. svi ostali neoporezivi primici/primici koji se ne smatraju dohotkom koji nisu na-vedeni u prilogu 4. uz Obrazac JOPPD.

43 Knjigu prometa nisu obvezni voditi porezni obveznici poreza na dohodak koji nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, uz uvjet da djelatnost ne obavljaju u vi{e poslovnih jedinica, a podatke u Knjigu primitaka i izdataka unose na kraju radnog dana, a najkasnije prije po~etka idu}eg radnog dana. Knjigu prometa tako|er nisu obvezni voditi obveznici poreza na dohodak koji vode evidencije o dnevnom prometu po posebnim zakonima, uz uvjet da podatke o dnev-nom gotovinskom prometu iskazuju u tim evidencijama u propisanim rokovima.

44 Ovu su evidenciju du`ni voditi samo porezni obveznici koji knjige ulaznih i izlaznih ra~una vode prema pla}enim, odnosno napla}enim ra~unima, s time da je nisu obvezni voditi porezni obve-znici koji knjige ulaznih i izlaznih ra~una vode prema propisima o PDV-u i u njih upisuju podat-ke o primljenim i izdanim ra~unima.

POSLOVNE KNJIGE I EVIDENCIJE

1. Porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti obrta, slobodnih zanima-nja, poljoprivrede i {umarstva, a dohodak utvr|uju kao razliku izme|u primitaka i izdataka na temelju poslovnih knjiga:

Knjiga primitaka i izdataka (Obrazac KPI) Popis dugotrajne imovine (Obrazac DI) Knjiga prometa43 (Obrazac KPR) Evidencija o tra`binama i obvezama44 (Obrazac TO)


45 Obvezni su voditi poslodavac i isplatitelj pla}e i mirovine.

Evidencija o dohotku od nesamostalnog rada45 (Obrazac DNR)2. Porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti obrta, poljoprivrede i {u-

marstva i pla}aju godi{nji pau{alni porez na dohodak Knjiga prometa (Obrazac KPR)3. Porezni obveznici koji pruàju usluge gra|anima u doma}instvu, te po toj osnovi

pla}aju porez na dohodak u godi{njem pau{alnom iznosu Evidencija o prometu (Obrazac EP)

GODIŠNJA POREZNA PRIJAVAPorezni obveznici koji obvezno podnose godi{nju prijavu poreza na dohodak:Godi{nju poreznu prijavu obvezno podnosi nadle`noj ispostavi Porezne uprave pre-ma svome prebivali{tu ili uobi~ajenom boravi{tu do kraja velja~e teku}e godine za prethodnu godinu:

1. porezni obveznik ako je u protekloj godini, odnosno poreznom razdoblju, ostvario dohodak od samostalne djelatnosti i djelatnosti za koje se dohodak utvr|uje kao dohodak od samostalne djelatnosti na osnovi podataka iz propi-sanih poslovnih knjiga (obrtni~ka djelatnost, djelatnost slobodnih zanimanja, djelatnost poljoprivrede i {umarstva i ostale djelatnosti)

2. porezni obveznik ako je u protekloj godini tijekom istog mjeseca istodobno ostvario dohodak od nesamostalnog rada (po osnovi pla}e ili mirovine) kod dva ili vi{e poslodavca ili isplatitelja mirovine

i Od 1. sije~nja 2016. godine na ove se porezne obveznike primjenjuje poseban postu-pak tako da oni nisu obvezni podnijeti godi{nju prijavu poreza na dohodak, pod uvje-tom da Porezna uprava raspolaè svim potrebnim podacima za utvr|ivanje dohotka.

3. porezni obveznik ako poslodavac, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik nije obra~unao, obustavio i uplatio predujam poreza na dohodak i prirez po-rezu na dohodak i o tome izvijestio Poreznu upravu na Obrascu JOPPD

4. porezni obveznik rezident ako u protekloj godini, odnosno poreznom razdo-blju, izravno iz inozemstva ostvario:

a) dohodak od nesamostalnog rada b) dohodak od samostalne djelatnosti (obrtni~ka djelatnost, djelatnost slo-

bodnih zanimanja, djelatnost poljoprivrede i {umarstva c) dohodak od ostalih djelatnosti koji se utvr|uje kao dohodak od samostalne

djelatnosti na osnovi podataka iz propisanih poslovnih knjiga 5. porezni obveznik rezident ako je oporezivi dohodak u protekloj godini, odno-

sno poreznom razdoblju, ostvario izravno iz inozemstva a predujmovi poreza na dohodak od tog dohotka nisu pla}eni u tuzemstvu, ili su u tuzemstvu pla}e-ni u iznosu manjem od iznosa koji bi se obra~unao prema odredbama Zakona o porezu na dohodak, osim ako u skladu s ugovorom o izbjegavanju dvostru-kog oporezivanja Republika Hrvatska izuzima taj dohodak od oporezivanja,

i Godi{nju prijavu poreza na dohodak nisu du`ni podnijeti primatelji inozemnih doho-daka koji su podnijeli Obrazac JOPPD.


6. porezni obveznik rezident koji je ~lan posade broda u me|unarodnoj plovidbi, bez obzira na broj dana provedenih na brodu u me|unarodnoj plovidbi,

7. porezni obveznik ako je Porezna uprava zatraìla da naknadno plati porez na dohodak,

i Porezni obveznik je duàn u godi{njoj poreznoj prijavi iskazati samo dohodak za koji je obvezan podnijeti godi{nju poreznu prijavu i dohodak od nesamostalnog rada, osim dohotka od nesamostalnog rada koji ostvari rezident ~lanovi posade broda u me|unarodnoj i dohotka od nesamostalnog rada koji rezident ostvari izravno iz ino-zemstva a koji Republika Hrvatska sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog opo-rezivanja izuzima od oporezivanja. Ako uz dohodak za koji je obvezan podnijeti go-di{nju poreznu prijavu i dohodak od nesamostalnog rada iskaè i dohodak iz ostalih izvora obvezan je iskazati ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju, osim dohotka koji Republika Hrvatska sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog opore-zivanja izuzima od oporezivanja.

i Obveznicima poreza na dohodak koji su obvezni podnijeti godi{nju poreznu prijavu, a istu ne podnesu ili ako su podaci iz godi{nje porezne prijave neto~ni ili nepotpuni, Porezna uprava dohodak utvr|uje procjenom.

Porezni obveznici koji nisu obvezni podnijeti godi{nju poreznu prijavu po-reza na dohodak:Godi{nju poreznu prijavu nije obvezan podnijeti porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari:

1. dohodak od nesamostalnog rada samo kod jednog tuzemnog poslodavca ili vi{e tuzemnih poslodavaca, odnosno isplatitelja primitka, ali ne istodobno,

2. dohodak od imovine i imovinskih prava koji se ne utvr|uje na temelju podata-ka iz propisanih poslovnih knjiga,

3. dohodak od kapitala, 4. dohodak od osiguranja , 5. drugi dohodak, a pod uvjetom da nije obvezan podnijeti godi{nju poreznu

prijavu za dohodak za koji je ta obveza propisana prema to~kama iz prethod-nog odlomka.

i Ako je porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja ostvario samo navedene dohot-ke, moè za te dohotke podnijeti godi{nju poreznu prijavu radi:

a) ostvarivanja prava na neiskori{teni osobni odbitak za koja podaci nisu upisani u poreznoj kartici (dio osobnog odbitka za uzdràvane ~lanove uè obitelji i/ili djecu i preraspodjelu osobnog odbitka za uzdràvane ~lanove, za utvr|enu invalidnost poreznog obveznika i uzdràvanih ~lanova, za uve}ani dio osobnog odbitka po osnovi prebivali{ta i boravi{ta na potpomognutim podru~jima i podru~ju grada Vukovara, dio osobnog odbitka za pla}ene doprinose za obvezno zdravstveno osi-guranje u tuzemstvu i darovanja)

b) prava na ravnomjerno godi{nje oporezivanje odnosno godi{nje izravnanje porezne osnovice,

c) ura~unavanje poreza pla}enog u inozemstvu, d) povrat poreza na osnovi godi{njeg dohotka ostavitelja, e) drugih zakonima propisanih prava.


Ako porezni obveznik podnese godi{nju poreznu prijavu radi ostvarivanja nabrojanih prava obvezan je u godi{njoj poreznoj prijavi iskazati ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju po svim izvorima dohotka.

Porezni obveznici koji ne mogu podnijeti godi{nju poreznu prijavu poreza na dohodak:Godi{nju poreznu prijavu ne moè podnijeti porezni obveznik:

1. za dohodak koji se u poreznom razdoblju oporezuje u pau{alnom iznosu 2. za drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa, i3. za drugi dohodak po osnovi razlike izme|u vrijednosti imovine i visine sredsta-

va za njezino stjecanje.

Poseban postupak utvr|ivanja godi{njeg poreza na dohodak:Poseban postupak utvr|ivanja godi{njeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak odnosi se na porezne obveznike za ostvareni dohodak od nesamostalnog rada kod tuzemnih poslodavca, odnosno isplatitelja primitka, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od kapitala, dohodak od osiguranja i drugi dohodak, i to samo ako Porezna uprava raspolaè potrebnim podacima o ostvarenom dohotku.Porezni obveznici na koje se primjenjuje poseban postupak utvr|ivanja godi{njeg poreza na dohodak nemaju obvezu podno{enja godi{nje prijave poreza na dohodak. Za te porezne obveznike Porezna uprava, na osnovi podataka kojima raspolaè, do-nosi privremeno porezno rje{enje kojim se utvr|uje razlika poreza na dohodak i pri-reza porezu na dohodak za uplatu ili za povrat.Slijede}i porezni obveznici koji nemaju obvezu podno{enja godi{nje porezne prijave mogu najkasnije do kraja velja~e teku}e godine Poreznoj upravi na obrascu ZPP-DOH podnijeti zahtjev za priznavanjem prava na porezne olak{ice u prethodnoj godini:

1. porezni obveznici koji èle iskoristiti dio osobnog odbitka za koje podaci nisu upisani u poreznoj kartici po osnovi:

a) uzdràvanih ~lanova uè obitelji i/ili djece i njihove invalidnosti/tjelesnog o{te}enja,

b) vlastite invalidnosti/tjelesnog o{te}enja, c) prebivali{ta i boravka na potpomognutim podru~jima i podru~ju grada Vuko-

vara,2. porezni obveznici koji ̀ ele preraspodijeliti dio osobnog odbitka za uzdràvane

~lanove uè obitelji i/ili djecu,3. porezni obveznici koji èle iskoristiti dio osobnog odbitka za dana darovanja

ili za u tuzemstvu pla}ene doprinose za osnovno zdravstveno osiguranje,4. porezni obveznici nasljednici u ime umrle osobe, 5. porezni obveznici koji su platili porez na dohodak u inozemstvu a èle da im

se taj iznos poreza ura~una u tuzemnu poreznu obvezu.

i Porezni obveznici na koje nije primijenjen poseban postupak, a nisu od toga izuzeti, mogu do kraja srpnja teku}e godine za prethodnu godinu Poreznoj upravi predati zahtjev za izdavanjem privremenog poreznog rje{enja u kojem }e navesti podatke na osnovi kojih smatraju da se na njih trebao primijeniti poseban postupak.

i Porezni obveznici na koje je primijenjen poseban postupak, a nisu podnijeli obrazac ZPP-DOH do kraja velja~e teku}e godine za prethodnu godinu, a u privremenom po-


reznom rje{enju o utvr|enom godi{njem dohotku nije iskazan porez pla}en u ino-zemstvu, ako èle da im se taj porez ura~una u tuzemnu obvezu poreza na dohodak mogu podnijeti prigovor do kraja srpnja teku}e za prethodnu godinu. Uz prigovor su du`ni priloìti i potvrde inozemnog poreznog tijela o upla}enom porezu u inozem-stvu ili potvrde za to ovla{tene osobe o upla}enom porezu u inozemstvu. Porezni obveznici koji zbog opravdanih razloga nisu u mogu}nosti dostaviti potvrdu o porezu upla}enom u inozemstvu u propisanom roku potvrdu mogu dostaviti do 30. stude-noga teku}e godine, s time da su to u prigovoru obvezni napomenuti. Porezna upra-va donosi porezno rje{enje u roku 30 dana od dana zaprimanja potvrde o upla}enom porezu, odnosno iznimno do kraja prosinca u 2016. godini.

Poseban postupak ne primjenjuje se na porezne obveznike:1. koji obavljaju samostalnu djelatnost i djelatnosti po osnovi kojih se dohodak

utvr|uje i oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti na osnovi poda-taka iz propisanih poslovnih knjiga

2. koji nemaju obvezu podno{enja godi{nje porezne prijave, a ako bi je podnije-li imali bi obvezu pla}anja poreza na dohodak

3. rezidente ~lanove posada brodova u me|unarodnoj plovidbi koji ostvare doho-dak od nesamostalnog rada po osnovi rada na brodu u me|unarodnoj plovidbi,

4. za koje Porezna uprava ne raspolaè potrebnim podacima o njihovom ostva-renom dohotku u poreznom razdoblju, odnosno porezni obveznici, koji su u poreznom razdoblju ostvarili oporeziv dohodak o kojem poslodavac, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik nije izvijestio Poreznu upravu u propisanom roku i na propisanom izvje{}u.

Postupak utvr|ivanja godi{njeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak:

Porezna uprava na temelju evidencija i podataka kojima raspolaè poreznom obvezniku najkasnije do 30. lipnja teku}e za prethodnu godinu dostavlja pri-vremeno porezno rje{enje o utvr|enom godi{njem dohotku ostvarenom u prethodnoj godini i razlici poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu ili za povrat. Dostava se obavlja na adresu njegovog prebivali{ta iz slu`benih evidencija. Iznimno, ako porezni obveznik privremeno porezno rje-{enje zaprimi nakon 30. lipnja prigovor moè podnijeti u roku 30 dana od dana zaprimanja rje{enja. Takva se dostava smatra osobnom dostavom.

Porezni obveznik moè podnijeti prigovor na privremeno rje{enje ako smatra da su podaci iz tog rje{enja nepotpuni ili neto~ni, odnosno ako smatra da is-punjava i druge propisane uvjete temeljem kojih moè ostvariti porezne olak-{ice koje nisu obuhva}ene privremenim poreznim rje{enjem. Prigovor se pod-nosi najkasnije do 31. srpnja teku}e za prethodnu godinu. Iznimno, ako po-rezni obveznik privremeno porezno rje{enje zaprimi nakon 30. lipnja prigovor moè podnijeti u roku 30 dana od dana zaprimanja rje{enja. O prigovoru odlu~uje prvostupanjsko porezno tijelo rje{enjem u roku 30 dana od dana zaprimanja prigovora. Prigovor odga|a izvr{enje privremenog poreznog rje-{enja do dono{enja rje{enja po prigovoru. Ako prvostupanjsko porezno tijelo po podnesenom prigovoru, a nakon provjere podataka iskazanih u privreme-nom poreznom rje{enju, utvrdi da postoji osnova za izmjenu tog rje{enja u



H R K

H R X X 1 0 0 1 0 0 5 X X X X X X X X X X

H R 6 8Račun poreza na dohodak grada/općine Porez na dohodak i prirez

poreza na dohodak

X X X X - X X X X X X X X X X X - X X X X X

Upisuje se ra~un poreza i prireza porezu na dohodak gradova/op}ina poreznog obveznika. Ako porezni obveznik nema u Republici Hrvatskoj prebivali{te ni uobi~ajeno boravi{te porez na dohodak upla}uje se na ra~un grada/op}ine prema sjedi{tu isplatitelja dohotka

skladu s navodima iz prigovora tada donosi porezno rje{enje protiv kojeg àlba nije dopu{tena. Porezna obveza utvr|ena poreznim rje{enjem smatra se kona~no utvr|enom poreznom obvezom. Ako prvostupanjsko porezno tijelo po podnesenom prigovoru, a nakon provjere podataka iskazanih u privreme-nom poreznom rje{enju, utvrdi da navodi iz prigovora nisu osnovani tada donosi porezno rje{enje kojim se prigovor odbija. Protiv takvog rje{enja moè se izjaviti àlba u roku 30 dana od dana njegove dostave.

Porezni obveznici koji nemaju obvezu podno{enja godi{nje porezne prijave a na koje je primijenjen poseban postupak mogu temeljem prigovora podnese-nog do 31. srpnja odustati od primjene posebnog postupka. U tom }e se slu~aju privremeno porezno rje{enje poni{titi.

Za porezne obveznike koji ne podnesu prigovor obveza utvr|ena privremenim poreznim rje{enjem smatra se kona~nom. Porezni obveznik je duàn razliku poreza uplatiti najkasnije do 31. srpnja teku}e godine. Ako porezni obveznik ispunjava uvjete za povrat prepla}enog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak Porezna uprava obavlja povrat u skladu s odredbama Zakona o porezu na dohodak i Op}eg poreznog zakona.

Ako na poreznog obveznika nije primijenjen poseban postupak, a od toga nije izuzet, i ako nije do kraja velja~e teku}e za prethodnu godinu na Obrascu ZPP-DOH dostavio podatke o upla}enom porezu u inozemstvu, tada moè do kraja srpnja predati zahtjev Poreznoj upravi za izdavanjem privremenog pore-znog rje{enja u kojem }e navesti podatke na osnovi kojih smatra da se na njega trebao primijeniti poseban postupak.

i Porezna uprava ne}e poreznim obveznicima dostavljati privremeno porezno rje{enje ako su tro{kovi utvr|ivanja i naplate poreza nerazmjerni napla}enom porezu na do-hodak i prirezu porezu.


Upisuje se OIB – osobni identifikacijski broj isplatitelja dohotka (11 znamenki)

Obveznici uplate na broj~ane oznake 1880, 1899, 1910, 1929, 1937 i 1945 na nalozima za pla}anje kao tre}i podatak upisuju oznaku izvje{}a JOPPD prema kojemu se obavlja uplata (5 znamenki)

Upisuje se broj~anu

oznaku vrste poreza:

Vrsta poreza na dohodak Krajnji rok pla}anja

1430 Predujam poreza i prireza na dohodak od obrta i s obrtom izjedna~enih djelatnosti, na dohodak od slo-bodnih zanimanja i na dohodak od poljoprivrede i {umarstva koji se utvr|uje na osnovi podataka iz propisanih poreznih knjiga

do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec

1449 Predujam poreza i prireza na dohodak od obrta i s obrtom izjedna~enih djelatnosti, na dohodak od slo-bodnih zanimanja i na dohodak od poljoprivrede i {umarstva koji se utvr|uje pau{alno

do posljednjeg dana svakog tromjese~ja

1503 Predujam poreza i prireza na dohodak od imovine na temelju najma ili zakupa pokretnina i nekretnina koji se pla}a po rje{enju Porezne uprave

do posljednjeg dana u mjesecu za teku}i mjesec

1511 Predujam poreza i prireza na dohodak od iznajmlji-vanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova koji se pau{alno utvr|uje

do kraja svakog tromjese~ja, u visini 1/4 go-di{njega pau{alnog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, odnosno raz-mjerno broju tromjese~ja za koji se obveza utvr|uje

1619 Porez i prirez na dohodak po godi{njoj prijavi 15 dana od dostave rje{enja (od 1.01.2016. godine porezni obveznici koji obavljaju sa-mostalnu djelatnost najkasnije na dan pod-no{enja godi{nje porezne prijave)

1627 Porez i prirez na dohodak od imovinskih prava, kapi-tala, osiguranja i drugi dohodak utvr|en u postupku nadzora za prethodne godine

15 dana od dostave rje{enja

1635 Predujam poreza i prireza na dohodak od otu|enja nekretnina i imovinskih prava koji se pla}a po rje{e-nju Porezne uprave

15 dana od dostave rje{enja

1848 Predujam poreza i prireza na drugi dohodak po osnovu profesionalnih djelatnosti novinara, umjetni-ka i sporta{a koji su osigurani po toj osnovi i dopri-nose za obvezna osiguranja pla}aju prema rje{enju

do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec

1880 Predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi nesamostalnog rada (pla}a)

− istodobno s isplatom primitka− 8 dana od dana isplate46 − za primitke u naravi najkasnije do posljed-

njeg radnog dana u mjesecu u kojemu je primitak ostvaren

1899 Predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi nesamostalnog rada (mirovina)

− isplatitelj mirovine (osim HZMO) na dan isplate mirovine

− HZMO na dan isplate primitka− po osnovi mirovine ostvarene u inozem-

stvu (predujam se ne pla}a po rje{enju PU) do kraja mjeseca za teku}i mjesec, a ako je mjese~ni predujam manji od 100,00 kn tada do posljednjeg dana u tromjese~ju

46 – Radnik u diplomatskom ili konzularnom predstavni{tvu strane dràve, u me|unarodnoj or-ganizaciji ili u predstavni{tvu ili organizaciji s diplomatskim imunitetom u RH kad je obveznik prema Zakonu o porezu na dohodak, ili radnikov poslodavac ako je u ime svojeg radnika preuzeo obvezu obra~una, obustave i pla}anja predujma poreza na dohodak

– Radnik koji prima pla}u neposredno iz inozemstva ako je obveznik prema Zakonu o porezu na dohodak i prema odredbama ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.


i Obveza fiskalizacije ra~una (vidi poglavlje: 1.1 Porez na dobit – uplatni ra~uni i rokovi uplate)

1910 Predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od kapitala

– istodobno s isplatom primitka, izuzima-njem imovine i kori{tenjem usluga za pri-vatne potrebe

– 8 dana od dana isplate primitka ako se pri-mitak stje~e iz inozemstva, a me|unarod-nim ugovorom nije druga~ije odre|eno

– do trenutka podno{enja godi{nje prijave poreza na dobit po osnovi isplate preduj-ma dividende ili udjela u dobiti ako iste-kom godine ostvarena dobit nije dostatna za pokri}e ispla}enog predujma, ili ako predujam poreza na dohodak po toj osno-vi nije pla}en

1929 Predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od imovinskih prava i posebne vrste imovine

istodobno s isplatom primitka, ili prema rje-{enju Porezne uprave

1937 Predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od osiguranja

istodobno s isplatom primitka

1945 Predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi primitaka od kojih se utvr|uje drugi dohodak

istodobno s isplatom primitka

1953 Predujam poreza i prireza na dohodak po osnovi mi-rovine ostvarene u inozemstvu koji se pla}a po rje{e-nju Porezne uprave

prema rje{enju Porezne uprave

H R K


H R 0 5Račun poreza na dohodak grada/općine Porez na dohodak po osnovi kamate

na štednju i prirez porezu na dohodak

X X X X - X X X X X X X X X X X - X X X X X

Upisuje se broj ra~una:- HR1210010051700013000 (porez i prirez na dohodak po osnovi kamata na {tednju)- HR1110010051700013018 (privremeni ra~un poreza i prireza na dohodak po osnovi kamata na {tednju)

Upisuje se OIB kreditne institucije (11 znamenki)

Upisuje se {ifru grada/op}ine s kontrolnim brojem (4 znamenke). Za obveznike koji nemaju prebivali{te niti boravi{te u Republici Hrvatskoj upisuje se {ifra »0000«

Za ra~un HR1210010051700013000 upisuje se oznaku izvje{}a JOPPD prema kojemu se obavlja uplata (5 znamenki)


POREZNI PROPISI Zakon o porezu na dohodak („Narodne novine“ broj 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14, 136/15),


Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom („Narodne novine“ broj 133/12), Zakon o podru~jima posebne dràvne skrbi („Narodne novine“ broj 86/08, 57/11, 51A/13, 148/13, 76/14, 18/15),

Zakon o obnovi i razvoju Grada Vukovara („Narodne novine“ broj 44/01, 90/05, 80/08, 38/09, 148/13),

Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i ~lanova njihovih obi-telji („Narodne novine“ broj 174/04, 92/05, 2/07, 107/07, 65/09, 137/09, 146/10, 55/11, 140/12, 19/13 – pro~i{}eni tekst, 33/13, 148/13, 92/14),

Uredba o uvjetima i postupku ostvarivanja carinskih i poreznih olak{ica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i ~lanova njihovih obitelji („Narodne novine“ broj 19/10),

Zakon o dràvnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu („Narodne novine“ broj 109/07, 152/08, 14/14),

Zakon o podru~jima ùpanija, gradova i op}ina u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 86/06, 125/06, 16/07, 95/08, 46/10, 145/10, 37/13, 44/13 i 45/13),

Zakon o dràvnim potporama („Narodne novine“ broj 47/14), Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 153/09, 147/14),

Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva („Narodne novine“ broj 29/02, 63/07, 53/12, 56/13

Uredba o indeksu razvijenosti („Narodne novine“ broj 63/10, 158/13), Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i podru~ne (regionalne) samouprave pre-ma stupnju razvijenosti („Narodne novine“ broj 158/13),

Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima („Narodne novine” broj 167/03, 79/07, 80/11, 141/13, 127/14),

Zakon o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetni~kog stva-rala{tva („Narodne novine” 43/96, 44/96),

Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti („Narodne novine“ broj 138/06, 152/08, 43/09, 88/10, 50/12, 80/13. 30/14, 89/14, 152/14),

Pravilnik o na~inu ostvarivanja porezne olak{ice za obavljanje djelatnosti na po-dru~ju Grada Vukovara i na potpomognutim podru~jima („Narodne novine“ broj 157/14),

Odluka o karti regionalnih potpora („Narodne novine“ broj 19/13, 155/13), Odluka o objavljivanju pravila o potporama male vrijednosti („Narodne novine” broj 45/07),

Pomorski zakonik („Narodne novine” broj 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13), Zakon o poticanju zapo{ljavanja („Narodne novine“ broj 57/12, 120/12), Zakon o odrìvom gospodarenju otpadom („Narodne novine“ broj 94/13), Pravilnik o porezu na dohodak („Narodne novine“ broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13, 157/14, 137/15),


Pravilnik o pau{alnom oporezivanju samostalnih djelatnosti („Narodne novine“ broj 143/06, 61/12, 160/13, 137/15),

Pravilnik o djelatnostima iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turisti-ma te organiziranja kampova koje }e se pau{alno oporezivati, o visini pau{alnog poreza i na~inu pla}anja pau{alnog poreza („Narodne novine“ 48/05, 148/09),

Pravilnik o na~inu ostvarivanja porezne olak{ice za obavljanje djelatnosti na po-dru~ju Grada Vukovara i na potpomognutim podru~jima („Narodne novine“ broj 157/14),

Pravilnik o sadràju evidencije dràvne potpore za obrazovanje i izobrazbu („Na-rodne novine“ broj 12/08, 13/09),

Pravilnik o sadràju i obliku ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi i vrijedno-snog kupona („Narodne novine“ broj 64 /12)

Odluka o najnièm dnevnom iznosu pla}e sezonskog radnika u poljoprivredi za 2016. godinu („Narodne novine“ broj 137/15),



Pravilnik o fiskalizaciji u prometu gotovinom („Narodne novine“ broj 146/12), Naredba o na~inu upla}ivanja prihoda prora~una, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2016. godini („Narodne novine“ broj 35/16).

4.2 POREZ NA PROMET NEKRETNINAPOREZNI OBVEZNIKStjecatelj nekretnine u Republici Hrvatskoj kad se na takvo stjecanje ne pla}a porez na dodanu vrijednost (PDV).

i PDV obra~unava i pla}a isporu~itelj nekretnine koji je upisan u registar obveznika PDV-a kad isporu~uje:

a) gra|evinska zemlji{ta, i b) gra|evine, ili njihove dijelove (i zemlji{ta na kojima su izgra|ene), ako su nastanje-

ne ili kori{tene manje od 2 godine.i Gra|evinskim zemlji{tem smatra se zemlji{te za koje je izdan izvr{ni akt kojim se odo-

brava gra|enje (gra|evinska dozvola, lokacijska dozvola, rje{enje za gra|enje i sli~no).i Prvim nastanjenjem, odnosno kori{tenjem, smatra se trenutak stavljanja nekretnine u

uporabu, o ~emu porezni obveznik mora imati odgovaraju}u dokumentaciju (doku-ment nadle`nog tijela o prebivali{tu ili uobi~ajenom boravi{tu, knjigovodstvena evi-dencija kojom se gra|evina ili njezini dijelovi stavljaju u uporabu, ili ugovor o najmu, ugovor o isporuci elektri~ne energije, vode i sli~no. Ako se prvo nastanjenje, odnosno kori{tenje, ne moè dokazati jednim od nabrojanih dokumenata datumom prvog nastanjenja ili kori{tenja smatra se datum prve isporuke. Isporukom gra|evina ili nji-hovih dijelova i zemlji{ta na kojem su one prije prvog nastanjenja ili kori{tenja, ili is-porukom kod koje od datuma prvog nastanjenja odnosno kori{tenja do datuma slje-de}e isporuke nije proteklo vi{e od 2 godine smatra se i isporuka rekonstruiranih


gra|evina ili njihovih dijelova i zemlji{ta na kojem su smje{tene ako su tro{kovi rekon-strukcije u prethodne 2 godine prije isporuke ve}i od 50% prodajne cijene. Rekon-strukcijom gra|evine smatra se izvedba gra|evinskih i drugih radova na postoje}oj gra|evini kojima se mijenja gra|evina u odnosu na stanje prije rekonstrukcije, kao {to su dogra|ivanje, nadogra|ivanje, uklanjanje vanjskog dijela gra|evine, izvo|enje ra-dova radi promjene namjene gra|evine i sli~no, odnosno izvedba gra|evinskih i dru-gih radova na ru{evini postoje}e gra|evine u svrhu njezine obnove.

i Stjecanjem nekretnine smatra se kupoprodaja, zamjena, naslje|ivanje, darovanje, uno{enje i izuzimanje nekretnina iz trgova~kog dru{tva, stjecanje dosjelo{}u, stjeca-nje nekretnina u postupku likvidacije ili ste~aja, stjecanje na temelju odluka suda ili drugog tijela te, ostali na~ini stjecanja nekretnina od drugih osoba.

Vrste nekretnina:1. zemlji{ta gra|evinska (neizgra|ena i izgra|ena)

poljoprivredna (ure|ena i neure|ena){umska zemlji{ta

2. gra|evine stambene zgrade i njihovi dijeloviposlovne i sve druge zgrade, kao i njihovi dijeloviostale gra|evine i njihovi dijelovi (ceste, mostovi, garaè, i drugo)

POREZNA OSNOVICATrì{na vrijednost nekretnine u trenutku nastanka porezne obveze. Ako porezni obve-znik ne prijavi nastanak porezne obveze u roku 30 dana od dana njezina nastanka is-postavi Porezne uprave na ~ijem je podru~ju nekretnina tada je porezna osnovica trì{-na vrijednost nekretnine u trenutku prijave, odnosno saznanja Porezne uprave za nasta-nak porezne obveze (prema stanju nekretnine u trenutku nastanka porezne obveze).

i Pod trì{nom vrijednosti nekretnine podrazumijeva se cijena nekretnine {to se posti-è, ili se moè posti}i na trì{tu u trenutku nastanka porezne obveze. Ako se nekret-nine u financijskim izvje{tajima vrednuju po modelu tro{ka trì{nu vrijednost nekret-nina procjenjuje Porezna uprava.

Na~in stjecanja nekretnine Porezna osnovica Nastanak porezne obvezeUz naknadu (isplata u novcu, ustu-panje druge nekretnine, stvari ili pra-va, preuzeti dugovi biv{eg vlasnika, i drugo)

trì{na vrijednost nekretnine, od-nosno ukupan iznos naknade za preneseno vlasni{tvo nekretnine

u trenutku sklapanja ugovora

Stjecanje nekretnina po osnovi sud-ske odluke ili odluke tijela dràvne uprave

trì{na vrijednost nekretnine u trenutku pravomo}-nosti odluke o stjeca-nju nekretnine

Zamjena nekretnina trì{na vrijednost nekretnine {to je pojedini sudionik stje~e zamje-nom

u trenutku sklapanja ugovora

Stjecanje nekretnine bez naknade naslje|ivanjem

trì{na vrijednost nekretnine u trenutku pravomo}-nosti rje{enja o naslje-|ivanju

Stjecanje nekretnine bez naknade (darovanje i drugo)

trì{na vrijednost nekretnine u trenutku sklapanja ugovora


Na~in stjecanja nekretnine Porezna osnovica Nastanak porezne obvezeUno{enje nekretnine u trgova~ko dru{tvo


Izuzimanje nekretnine iz trgova~kog dru{tva


Stjecanje nekretnina u postupku li-kvidacije ili ste~aja

trì{na vrijednost nekretnine u trenutku pravomo}-nosti sudske odluke

Stjecanje nekretnine za ìvota prima-telja uzdràvanja na temelju ugovora o dosmrtnom uzdràvanju


Stjecanje nekretnine nakon smrti pri-matelja uzdràvanja na temelju ugo-vora o doìvotnom uzdràvanju

trì{na vrijednost nekretnine do smrti uzdràvanog umanjena za 5% za svaku godinu trajanja uz-dràvanja od dana sklapanja ugo-vora {to je ovjerovljen od nadle`-nog suda, ili solemniziran od jav-nog bilje`nika, ili je sastavljen u obliku javnobilje`nickog akta,

u trenutku smrti pri-matelja uzdràvanja

Stjecanje nekretnine dosjelo{}u trì{na vrijednost nekretnine u trenutku pravomo}-nosti sudske odluke

Stjecanje nekretnine javnim natje~a-jem, javnom prodajom ili u ste~aj-nom postupku, te postupcima u koji-ma je jedan od sudionika pravna osoba u ve}inskom vlasni{tvu RH ili RH, jedinice lokalne i podru~ne (regi-onalne) samouprave, tijela dràvne vlasti, ustanove ~iji je jedini osniva~ RH ili jedinica lokalne i podru~ne (re-gionalne) samouprave

sve {to stjecatelj, ili druga osoba za stjecatelja, da ili plati za stjeca-nje nekretnine

u trenutku stvaranja akta

Stjecanje idealnih dijelova nekretnine trì{na vrijednost idealnog dijela nekretnine {to je stje~e pojedini suvlasnik

u trenutku sklapanja ugovora ili pravomo}-nosti sudske odluke

Stjecanje nekretnine strane fizi~ke ili pravne osobe kojoj je za stjecanje ne-kretnine na podru~ju RH potrebna suglasnost ministra pravosu|a

trì{na vrijednost nekretnine u trenutku dobivanja suglasnosti ministra pravosu|a

Stjecanje nekretnine strane fizi~ke ili pravne osobe po osnovi sudske odluke

trì{na vrijednost nekretnine u trenutku pravomo}-nosti sudske odluke

POREZNA STOPA5%.

OSLOBOĐENJAOP]A OSLOBO\ENJA:Porez na promet nekretnina ne pla}aju:

1. RH, jedinice lokalne i podru~ne (regionalne) samouprave, tijela dràvne vlasti, ustanove ~iji je jedini osniva~ RH ili jedinica lokalne i podru~ne (regionalne) sa-mouprave, zaklade i fondacije i sve pravne osobe ~iji je jedini osniva~ RH, Crve-ni kri` i sli~ne humanitarne udruge osnovane na temelju posebnih propisa,


2. diplomatska ili konzularna predstavni{tva strane dràve pod uvjetom uzajam-nosti i me|unarodne organizacije za koje je me|unarodnim ugovorom do-govoreno oslobo|enje od pla}anja poreza na promet nekretnina,

3. osobe koje stje~u nekretnine u postupku vra}anja oduzete imovine i koma-sacije nekretnina,

4. prognanici i izbjeglice koji stje~u nekretnine zamjenom svojih nekretnina u inozemstvu,

5. gra|ani koji kupuju stambenu zgradu ili stan (uklju~uju}i i zemlji{te), na kojem su imali stanarsko pravo ili uz suglasnost nositelja stanarskog prava prema pro-pisima kojima se ure|uje prodaja stanova na kojima postoji stanarsko pravo,

6. za{ti}eni najmoprimci koji kupuju stambenu zgradu ili stan u kojem stanuju na temelju ugovora o najmu,

7. bra~ni drug, potomci i preci te posvojenici i posvojitelji koji u odnosu na primatelja uzdràvanja stje~u nekretnine na temelju ugovora o doìvotnom uzdràvanju,

8. osobe koje razvrgnu}em suvlasni{tva ili pri diobi zajedni~kog vlasni{tva na nekretnini stje~u posebne dijelove te nekretnine, pri ~emu omjer ste~enog posebnog dijela odgovara omjeru idealnog suvlasni~kog dijela na toj cijeloj nekretnini prije razvrgnu}a suvlasni{tva ili diobe zajedni~kog vlasni{tva,

9. gra|ani koji na temelju sklopljenog kupoprodajnog ugovora stje~u prvi stan ili ku}u, ~ime rje{avaju vlastito stambeno pitanje. To oslobo|enje se ne od-nosi na novosagra|ene nekretnine na koje se pla}a PDV.

10. gra|ani koji na temelju sklopljenog kupoprodajnog ugovora stje~u zemlji{te unutar gra|evinskog podru~ja povr{ine do 600 m2 na kojem }e izgraditi ku}u za rje{avanje vlastitoga stambenog pitanja

POREZNA OSLOBO\ENJA PRI UNOSU NEKRETNINA U TRGOVA^KO DRU[TVO:Kada se nekretnina unosi u trgova~ko dru{tvo kao osniva~ki ulog ili kao pove}anje temeljnog kapitala ne pla}a se porez na promet nekretnina. Ovaj porez se ne pla}a niti kad se nekretnine stje~u u postupku pripajanja, spajanja, razdvajanja ili odvajanja trgova~kih dru{tava.

POREZNA OSLOBO\ENJA PRI NASLJE\IVANJU, DAROVANJU I DRUGOM STJE CANJU NEKRETNINA BEZ NAKNADE:Porez na promet nekretnina pri naslje|ivanju, darovanju i drugom stjecanju nekret-nina bez naknade ne pla}aju:

1. bra~ni drug, potomci i preci te posvojenici i posvojitelji koji u odnosu na umr-log ili darovatelja,

i U skladu s odredbama Obiteljskog zakona i Zakona o ìvotnom partnerstvu osoba istog spola ~lanovi izvanbra~ne zajednice i neformalni ìvotni partneri u podru~ju darovanja i naslje|ivanja ostvaruju ista prava47.

47 Izvanbra~na zajednica je zajednica neudane ène i neoènjenog mu{karca koja traje najmanje 3 godine, a kra}e ako je u njoj ro|eno zajedni~ko dijete ili je nastavljena sklapanjem braka. Neformalno ìvotno partnerstvo je zajednica obiteljskog ìvota dviju osoba istog spola koje nisu sklopile ìvotno partnerstvo pred nadle`nim tijelom, ako zajednica traje najmanje 3 godine i od po~etka je udovoljavala pretpostavkama propisanim za valjanost ìvotnog partnerstva.


2. pravne i fizi~ke osobe kojima RH ili jedinica lokalne i podru~ne (regionalne) samouprave daruje, odnosno daje nekretnine bez naknade radi od{tete ili iz drugih razloga u svezi s Domovinskim ratom,

3. biv{i bra~ni drugovi kada ure|uju svoje imovinske odnose u svezi s rastavom braka.

POVLASTICE PRI OPOREZIVANJU PROMETA NEKRETNINAMA NA PODRU^JI-MA POSEBNE DR@AVNE SKRBIPorez na promet nekretnina ne pla}a gra|anin koji u svrhu stambenog zbrinjavanja stje~e nekretninu u vlasni{tvu Republike Hrvatske na podru~ju posebne dràvne skrbi ako ima prebivali{te na adresi te nekretnine.

i Porez na promet nekretnina pla}a se naknadno ako se unutar 10 godina od dana stjecanja ta nekretnina otu|i, ili ako porezni obveznik promjeni prebivali{te. Iznimno, porez na promet nekretnina se ne pla}a ako gra|anin koji je ostvario pravo na oslo-bo|enje od pla}anja tog poreza unutar 10 godina od dana stjecanja tu nekretninu otu|i u vlasni{tvo nasljedniku prvoga nasljednog reda koji ima prebivali{te na podru~-ju posebne dràvne skrbi. U tom slu~aju novi stjecatelj stupa u poloàj pravnog slijed-nika, a rok od 10 godina se ra~una od dana kad je prednik stekao nekretninu.

i Gra|ani koji su do 31. prosinca 2013. godine stekli pravo vlasni{tva na nekretninama na podru~jima posebne dràvne skrbi i ispunjavali su propisane uvjete ne pla}aju porez na promet nekretnina. Oni su obvezni taj porez platiti ako u roku 10 godina od dana stjecanja nekretninu otu|e, ili ako promijene prebivali{te izvan podru~ja poseb-ne dràvne skrbi, ili ako stvarno ne borave na podru~ju posebne dràvne skrbi. Izni-mno, ako gra|anin unutar 10 godina otu|i nekretninu, za koju je ostvario oslobo|e-nje, u vlasni{tvo svom nasljedniku prvog nasljednog reda koji ima prebivali{te i boravi na podru~ju posebne dràvne skrbi nema obvezu pla}anja poreza na promet nekret-nina. U tom slu~aju novi stjecatelj stupa u poloàj pravnog slijednika glede zabrane otu|enja nekretnine, s time da se rok zabrane otu|enja od 10 godina ra~una od kada je prednik nekretninu stekao.

OSLOBO\ENJE PREMA ODREDBAMA ZAKONA O DRU[TVENO POTICANOJ STANOGRADNJI:Kod stjecanja vlasni{tva nekretnina Agencija za pravni promet i posredovanje nekret-ninama ne pla}a porez na promet nekretnina.

POREZNA OSLOBOĐENJA PREMA ODREDBAMA ZAKONA O PRAVNOM POLOŽAJU VJERSKIH ZAJEDNICA Vjerska zajednica ne pla}a porez na promet nekretnina kad stje~e vjerske objekte ili zemlji{te za izgradnju vjerskih objekata, bez obzira na na~in stjecanja ovih nekretnina.


OBRASCI I ROKOVI PODNOŠENJA

Naziv obrasca Obveznik podno{enja obrasca

Krajnji rok podno{enja obrasca

Prijava prometa nekretnina (Obrazac PPN)

porezni obveznik 30 dana od:trenutka zaklju~ivanja ugovora ili drugog pravnog posla na

osnovi koje se stje~e nekretnina, trenutka pravomo}nosti sudske odluke ili odluke tijela dr-

àvne uprave na temelju kojih se stje~u nekretnine,trenutka smrti primatelja uzdràvanja, kada se na osnovi

ugovora o doìvotnom uzdràvanju pravo vlasni{tva ne-kretnine prenosi nakon smrti primatelja uzdràvanja,

trenutka sklapanja ugovora o dosmrtnom uzdràvanju kada se pravo vlasni{tva nekretnine na osnovi ugovora o dosmrt-nom uzdràvanju prenosi prije smrti primatelja uzdràvanja

dobivanja suglasnosti strane osobe kojoj je za stjecanje po-trebna suglasnost

od odluke o priznavanju prava vlasni{tva ste~enog dosjelo-{}u

Prijava prometa nekretnina (Obrazac PPN)

isporu~itelj nekret-nine koji je u susta-vu PDV-a i koji na isporuku nekretni-ne obra~unava PDV

30 dana od dana isporuke nekretnine kad se na isporuku nekretnine obra~unava PDV (podnosi se elektroni~ki kroz su-stav ePorezna)

NAPOMENA: Ako se nekretnina stje~e na temelju pravomo}nog rje{enja o naslje|i-vanju, porezni obveznik prijavljuje nastanak porezne obveze dostavom pravomo}-nog rje{enja o naslje|ivanju


H R K

H R X X 1 0 0 1 0 0 5 1 7 X X X 2 8 4 8 K

H R 6 7Račun poreza na promet nekretnina grada/općine

Porez na promet nekretninaX X X X X X X X X X X

Upisuje se porez na promet nekretnina grada/op}ine

Upisuje se OIB – osobni identifikacijski broj obveznika uplate poreza (11 znamenki)


Porezni obveznik je duàn platiti utvr|eni iznos poreza u roku 15 dana od dana do-stave rje{enja o utvr|ivanju poreza na promet nekretnina.

POREZNI PROPISI Zakon o porezu na promet nekretnina („Narodne novine“ broj 69/97, 26/00, 127/00, 153/02, 22/11, 143/14),


Zakon o podru~jima posebne dràvne skrbi („Narodne novine“ broj 86/08, 57/11, 51A/13, 148/13, 76/14, 18/15),

Zakon o dru{tveno poticanoj stanogradnji („Narodne novine“ broj 109/01, 82/04, 76/07, 38/09, 86/12, 7/13, 26/15),

Zakon o pravnom poloàju vjerskih zajednica („Narodne novine“ broj 83/02), Obiteljski zakon („Narodne novine“ broj 103/15), Zakon o naslje|ivanju („Narodne novine“ broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15),

Zakon o ìvotnom partnerstvu osoba istog spola („Narodne novine“ broj 92/14), Pravilnik o obrascu Prijave prometa nekretnina i Evidenciji prometa nekretnina („Narodne novine“ broj 157/14),

Odluka o potvr|ivanju statusa pripadnosti op}ina tre}oj skupini podru~ja poseb-ne dràvne skrbi („Narodne novine“ 138/02),



5. POREZI NA DOBITKE OD IGARA NA SREĆU I NAKNADE NA PRIREĐIVANJE IGARA NA SREĆU

i Djelatnost prire|ivanja igara na sre}u mogu obavljati trgova~ka dru{tva sa sjedi{tem u Republici Hrvatskoj na temelju odluke Vlade RH i odobrenja Ministarstva financija. Odluku o davanju prava prire|ivanja igara na sre}u donosi Vlada RH na prijedlog Ministarstva financija. Pravo prire|ivanja igara na sre}u daje se na razdoblje od 15 godina ra~unaju}i od dana potpisivanja ugovora. Na temelju odluke Vlade RH o da-vanju prava prire|ivanja igara na sre}u ugovor s trgova~kim dru{tvom koje je dobilo pravo prire|ivanja sklapa ministar financija. Ugovor se moè otkazati, a otkazni je rok {est mjeseci. Kada trgova~ko dru{tvo koje ima pravo prire|ivanja igara na sre}u otka-zuje ugovor zbog gubitka u poslovanju, otkazni je rok 60 dana. Vlada RH, na prijed-log Ministarstva financija, moè donijeti odluku da se trgova~kom dru{tvu oduzme pravo prire|ivanja igara na sre}u.

i Zabranjeno je prire|ivanje igara odnosno obavljanje djelatnosti u kojima sudionici upla}uju odre|ene nov~ane iznose sudionicima koji su se prije njih uklju~ili u igru, odnosno djelatnost, i koji o~ekuju pla}anje odre|enih nov~anih iznosa od sudionika koji bi se iza njih trebali uklju~iti u takvu igru odnosno djelatnost (lanci sre}e i sli~no).

i Igre na sre}u ne smiju se prire|ivati u slobodnim zonama.i Prire|iva~i igara na sre}u du`ni su u svom poslovanju postupati sukladno propisima

kojima se ure|uje sprje~avanje pranja novca i financiranja terorizma, a posebno u slu~ajevima dubinske analize stranke, utvr|ivanja stvarnog vlasnika, utvr|ivanja iden-titeta stranke, sumnjivih transakcija i rokova ~uvanja podataka o igra~ima.

i Zabranjeno je: 1. prire|ivanje igara na sre}u i nagradnih igara na podru~ju RH inozemnim prire|iva-

~ima, 2. sudjelovanje u inozemnim igrama na sre}u ako se ulozi upla}uju na podru~ju RH, 3. prikupljanje uloga u Republici Hrvatskoj za sudjelovanje i uplatu u igrama na sre}u

koje se prire|uju u inozemstvu, 4. prodavanje, drànje, poslovno ustupanje, izdavanje, ogla{avanje i bilo koja pro-

mid`ba ili reklama inozemnih igara na sre}u i nagradnih igara na podru~ju RH.

5.1 POREZ NA DOBITKE OD LUTRIJSKIH IGARA NA SREĆU I NAKNADA ZA PRIREĐIVANJE LUTRIJSKIH IGARA NA SREĆU

Lutrijske igre jesu:1. igre ~iji je rezultat uvjetovan izvla~enjem brojeva ili simbola nakon zaklju~enja

prodaje (loto i sli~ne igre, broj~ane lutrije, bingo i sli~ne igre, keno i sli~ne igre, tombola i sli~ne igre, dodatne igre uz nabrojane igre),

2. igre s unaprijed odre|enim (rezultatom) dobicima (ekspres lutrije, instant lu-trije i druge sli~ne igre),


3. igre ~iji je rezultat uvjetovan ishodom natjecanja sportska prognoza i druge sli~ne igre),

4. igre ~iji je rezultat uvjetovan igra~evim odabirom puta, redoslijeda odigrava-nja pojedinih elemenata igre (sre}ke sa slu~ajnim odabirom brojeva ili simbola i druge sli~ne igre).

i Hrvatska Lutrija d.o.o. ima isklju~ivo pravo prire|ivanja lutrijskih igara.i Uvjeti za prire|ivanje pojedine lutrijske igre propisuju se pravilima koja za svaku vrstu

igre donosi Hrvatska Lutrija d.o.o., a primjenjuju se nakon dobivenog odobrenja Mi-nistarstva financija.

NAKNADA ZA PRIREĐIVANJE LUTRIJSKIH IGARA NA SREĆU

Vrsta naknade Obveznik pla}anja naknade

Osnovica naknade Svota naknade Krajnji rok za pla}anje naknade

Mjese~na naknada za prire|ivanje lutrijskih igara

prire|iva~ lutrij-ske igre

ukupna vrijednost prodanih sre}aka

10% od osnovice

do 15. dana u teku}em mjesecu za prethodni mjesec

ukupna vrijednost primljenih uplata za pojedinu igru

POREZ NA DOBITKE OD LUTRIJSKIH IGARA NA SREĆU

Porezni obve-znik

Obveznik obra~una i

pla}anja pore-za po odbitku

Porezna osnovica Porezna stopa

Rok pla}anja poreza

Na nov~ane dobitke Na dobitke koji se sastoje od stvari, usluga ili prava

Fizi~ka osoba koja stje~e dobitak od lutrijskih igara

Prire|iva~ igre na sre}u

pojedina~ni dobitak iznad 750,00 kn do 10.000,00 kn

trì{na vrijednost stvari, usluga ili prava {to ~ine pojedina~ni dobitak iz nad 750,00 kn do 10.000,00 kn

10%

do 15. dana u mjesecu za pret-hodni mjesec

pojedina~ni dobitak iznad 10.000,00 kn do 30.000,00 kn

trì{na vrijednost stvari, usluga ili prava {to ~ine pojedina~ni dobitak iznad 10.000,00 kn do 30.000,00 kn

15%

pojedina~ni dobitak iznad 30.000,00 kn do 500.000,00 kn

trì{na vrijednost stvari, usluga ili prava {to ~ine pojedina~ni dobitak iznad 30.000,00 kn do 500.000,00 kn

20%

pojedina~ni dobitak iznad 500.000,00 kn

trì{na vrijednost stvari, usluga ili prava {to ~ine pojedina~ni dobitak iznad 500.000,00 kn

30%


EVIDENCIJE I ROKOVI PODNOŠENJA

Naziv evidencije Obveznik podno{enja Krajnji rok podno{enjaObrazac br. 18 – Kona~ni mjese~ni obra-~un naknade od prire|ivanja lutrijskih igara na sre}u

prire|iva~ lutrijska igre do dvadesetog dana u teku-}em mjesecu za prethodni mjesec

Obrazac br. 19 – Kona~no mjese~no iz-vje{}e o obra~unanom i upla}enom po-rezu na dobitke od lutrijskih igara

prire|iva~ lutrijska igre do dvadesetog dana u teku-}em mjesecu za prethodni mjesec

UPLATNI RAČUNIUplatni ra~uni prikazani su na stranici 287.

POREZNI PROPISI Zakon o igrama na sre}u („Narodne novine“ broj 87/09, 35/13, 158/13, 41/14, 143/14),


Uredba o kriterijima za utvr|ivanje korisnika i na~inu raspodjele dijela prihoda od igara na sre}u za 2016. godinu („Narodne novine“ broj 38/16),

Pravilnik o prire|ivanju lutrijskih igara („Narodne novine“ broj 78/10, 69/11, 22/15, 45/16),

Pravilnik o obveznim evidencijama za obra~un naknade od prire|ivanja igara na sre}u („Narodne novine“ broj 8/15),


5.2 NAKNADE ZA PRIREĐIVANJE IGARA NA SREĆU U CASINIMAIgre u casinima jesu:

1. igre koje igra~i igraju protiv casina, ili jedan protiv drugoga na stolovima za igru s kuglicama, kartama ili kockicama u skladu s me|unarodnim pravilima,

2. razne vrste turnira u kojima nije unaprijed odre|en broj igra~a niti je poznat broj uplata.

i Igre u casinima mogu, osim Hrvatske Lutrije d.o.o., prire|ivati i trgova~ka dru{tva koja su na temelju odluke Vlade RH stekla pravo prire|ivanja igara na sre}u u casini-ma i koja su sklopila ugovor o pravu prire|ivanja igara na sre}u. Odobrenje za po~e-tak prire|ivanja igara na sre}u donosi Ministarstvo financija.

i Igre na sre}u u casinima mogu se prire|ivati i sezonski u neprekidnom razdoblju od najmanje ~etiri do najvi{e {est mjeseci u jednoj kalendarskoj godini, i to u najvi{e dva casina.

i Za prire|ivanje raznih vrsta turnira prire|iva~ mora dobiti odobrenje Ministarstva fi-nancija. Uz zahtjev za odobrenje prire|ivanja turnira prire|iva~ prilaè podatke o iznosima uplata sudionika.


Temeljni kapital i garancija bankePrire|iva~ koji igre prire|uje u casinima mora za vrijeme trajanja prava prire|ivanja imati u registru Trgova~kog suda upisan temeljni kapital u vrijednosti od najmanje 4.000.000,00 kuna. Ako dru{tvo ima pravo na prire|ivanje neke druge igre na sre}u mora imati upisan propisani temeljni kapital i za drugu igru na sre}u {to je prire|uje.Radi osiguranja isplate dobitaka igra~ima i podmirenja javnih davanja u smislu odre-daba Op}ega poreznog zakona, prire|iva~ koji pravo prire|ivanja igara na sre}u ima na temelju odluke Vlade RH mora neprekidno, u razdoblju u kojem prire|uje igre na sre}u u pojedinom casinu, u banci sa sjedi{tem u Republici Hrvatskoj za svaki casino imati garanciju banke u iznosu od 1.500.000,00 kuna.

i Ako je garancija dana na kra}i rok od vremena trajanja prava prire|ivanja igara na sre}u prire|iva~ je duàn novu garanciju dostaviti najkasnije 30 dana prije isteka pret-hodne garancije.

Ako prire|iva~ prire|uje casino igre putem interaktivnih kanala on-line igranja mora neprekidno, u razdoblju u kojem te igre prire|uje, imati i garanciju banke u iznosu od 3.000.000,00 kuna radi isplate dobitka igra~ima i podmirenja javnih davanja u smislu odredaba Op}ega poreznog zakona.

i Prire|iva~ mora dnevno u casinu imati pohranjen riziko-polog u iznosu od najmanje 500.000,00 kuna ili protuvrijednost u eurima.

i Prire|iva~ igre na sre}u mora osigurati neprekidan audio-video nadzor u casinu. Snim ljenu dokumentaciju mora ~uvati 60 dana, odnosno u slu~aju spora mora ju ~uvati do okon~anja spora.

NAKNADA ZA PRIREĐIVANJE IGARA NA SREĆU U CASINIMA



Mjese~na naknada za prire|ivanje igara na sre}u u casinima

prire|iva~ igre na sre}u u casi-nu

– zbroj dnevnih obra~una svih stolova

– zbroj dnevnih obra~una svih automata

15% od osno-vice

do 15. dana u teku}em mjese-cu za prethodni mjesec

Mjese~na naknada za prire|ivanje turnira u casinima

prire|iva~ turnira u casinu

postotak uplate koji prire|iva~ zadràva od svih uplata sudionika turnira

25% od osno-vice

do 15. dana u teku}em mjese-cu za prethodni mjesec

Godi{nja naknada za prire|ivanje igara na sre}u u casinima

prire|iva~ igre na sre}u u casi-nu za svaki casi-no48

—— 500.000,00 kn do kraja prosin-ca teku}e godi-ne za sljede}u godinu

Godi{nja naknada za prire|ivanje casino igara putem interak-tivnih prodajnih kanala on-line igranja

prire|iva~ igara u casinu putem interaktivnih pro daj nih kanala on-line igranja

—— 3.000.000,00 kn

do kraja prosin-ca teku}e godi-ne za sljede}u godinu

48 Za svako otvaranje casina tijekom godine pla}a se godi{nja naknada u punom iznosu.



Naziv obrasca Obveznik ispunjavanja obrasca

Krajnji rok za ispunjavanje obrasca

Obrazac br. 1 – Po~etno stanje krupije i inspektor stola dnevno na po~etku rada casinaObrazac br. 2 – Zavr{no stanje krupije i inspektor stola dnevno na kraju rada casinaObrazac br. 3 – Dotacija Blagajnik prilikom izdavanja dotacijeObrazac br. 4 – Kredit krupije i inspektor stola prilikom preuzimanja kreditaObrazac br. 5 – Obra~un gotovine stola

krupije i inspektor stola prilikom izrade dnevnog obra-~una

Obrazac br. 6 – Obra~un napojnica krupije i inspektor stola dnevno na kraju rada casinaObrazac br. 7 – Tabela rezultata krupije i inspektor stola dnevno na kraju rada casinaObrazac br. 8 – Blagajni~ki izvje{taj Blagajnik dnevno na kraju rada casinaObrazac br. 9 – Izvje{taj o odrà-nom turniru

voditelj casina ili voditelj turnira

nakon odràvanja turnira


Naziv evidencije Obveznik podno{enja Krajnji rok podno{enjaObrazac br. 20 – kona~ni mjese~ni obra~un naknade od prire|ivanja igara na sre}u u casinima

prire|iva~ igre na sre}u u casinu49

do dvadesetog dana u teku}em mjesecu za prethodni mjesec

Obrazac br. 21 – Kona~ni mjese~ni obra~un naknade od prire|ivanja turnira u casinima

prire|iva~ turnira u casinu


Izvje{}e o izgubljenim, uni{tenim ili na drugi na~in otu|enim ètonima

prire|iva~ igre na sre}u u casinu


Evidencija svih vrijednosnih ètona prire|iva~ igre na sre}u u casinu

kontinuirano vo|enje evidencije

Izvje{taj o upla}enoj godi{njoj na-knadi i dokaz o upla}enoj naknadi

prire|iva~ igre na sre}u u casinu

7 dana od roka za uplatu go-di{nje naknade




Odluka o broju prire|iva~a kojima se moè dati pravo prire|ivanja igara na sre}u u casinima na podru~ju RH („Narodne novine“ broj 96/10),


Pravilnik o dobivanju odobrenja (licencije) za rad u casinu („Narodne novine“ broj 78/10),

49 Prire|iva~ podnosi mjese~no odvojeno za stolove i automate.


Pravilnik o prire|ivanju igara na sre}u u casinima putem interaktivnih prodajnih kanala on-line igranja („Narodne novine“ broj 78/10),

Pravilnik o obveznim evidencijama za obra~un naknade od prire|ivanja igara na sre}u („Narodne novine“ broj 8/10, 48/14),

Pravilnik o prostornim i tehni~kim uvjetima za prire|ivanje igara na sre}u u casi-nima, na automatima i uplatnim mjestima kladionica („Narodne novine“ broj 38/10, 130/10, 69/11, 15/12),


5.3 POREZ NA DOBITKE OD IGARA KLAĐENJA I NAKNADE ZA PRIREĐIVANJE IGARA KLAĐENJAIgre kla|enja jesu:

1. igre kla|enja na rezultate pojedina~nih ili skupnih sportskih natjecanja,2. igre kla|enja na ostale doga|aje.

i Igre kla|enja mogu, osim Hrvatske Lutrije d.o.o., prire|ivati i trgova~ka dru{tva koja su na temelju odluke Vlade RH stekla pravo prire|ivanja igara na sre}u – igre kla|enja – i koja su sklopila ugovor o pravu prire|ivanja igara na sre}u. Odobrenje za po~etak za po~etak primanja uplata donosi Ministarstvo financija.

i Na podru~ju RH zabranjuje se prire|ivanje kla|enja: 1. koja su u suprotnosti sa zakonskim propisima i op}im moralnim na~elima, 2. koja se odnose na rezultate izbora za predsjednika RH, za zastupnike u Hrvatski

sabor i za ~lanove predstavni~kih tijela jedinica lokalne i podru~ne (regionalne) sa-mouprave,

3. prire|iva~u kla|enja ~iji je vlasnik ili dioni~ar ujedno i ~lan, vlasnik ili dioni~ar neko-ga sportskog kluba na doga|aje u vrsti sporta i rangu natjecanja kojemu pripada klub u kojem je prire|iva~ kla|enja istodobno vlasnik ili dioni~ar.

i Zabranjuje se primanje uplata za kla|enje od osoba mla|ih od 18 godina.

Temeljni kapital i garancija bankePrire|iva~ koji prire|uje igre kla|enja na temelju odluke Vlade RH mora za vrijeme trajanja prava prire|ivanja imati u registru Trgova~kog suda upisan temeljni kapital u vrijednosti od najmanje 4.000.000,00 kuna za cijelo vrijeme trajanja prava prire|iva-nja. Ako dru{tvo ima pravo na prire|ivanje neke druge igre na sre}u mora imati upisan propisani temeljni kapital i za drugu igru na sre}u koju prire|uje.Prire|iva~ koji je pravo prire|ivanja stekao odlukom Vlade RH, a koji je u prethodnoj poslovnoj godini ostvario uplate od kla|enja do 200.000.000,00 kuna, mora radi osiguranja isplate dobitaka igra~ima i podmirenja javnih davanja, u smislu Op}ega poreznog zakona, neprekidno u razdoblju u kojem prire|uje igre na sre}u, imati garanciju banke sa sjedi{tem u Republici Hrvatskoj u iznosu od 5.000.000,00 kuna. Garancija banke za ostvarene uplate ve}e od 200.000.000,00 kuna dostavlja se pre-ma sljede}oj tablici:


Iznos uplata ( u milijunima kunama) Iznos garancije (u kunama)200 – 300 7.000.000,00300 – 400 9.000.000,00400 – 500 11.000.000,00500 – 600 12.000.000,00600 – 800 13.000.000,00

800 – 1000 14.000.000,00Iznad 1000 15.000.000,00

i Prire|iva~ je duàn garanciju banke za teku}u godinu dostaviti do 31. sije~nja, s ro-kom valjanosti garancije do posljednjeg dana velja~e sljede}e godine.

POREZ NA DOBITKE OD IGARA KLAĐENJA

Porezni obveznik

Obveznik obra~u-na i pla}anja pore-

za po odbitku

Porezna osnovica Porezna stopa

Rok pla}anja poreza

Fizi~ka osoba koja stje~e dobitak od kla|enja

prire|iva~ igre na sre}u

dobitak do 10.000,00 kn 10% do 15. dana u mjesecu za pret-hodni mjesec

dobitak iznad 10.000,00 kn do 30.000,00 kn

15%

dobitak iznad 30.000,00 kn do 500.000,00 kn

20%

dobitak iznad 500.000,00 kn 30%

NAKNADA ZA PRIREĐIVANJE IGARA KLAĐENJA

R.br.


Osnovica naknade

Svota naknade Krajnji rok za pla}anje nakna-

de1 Mjese~na naknada za

prire|ivanje kla|enjaprire|iva~ kla|enja ukupan

iznos uplate

5% od osnovice do 15. dana u teku}em mjesecu za prethodni mjesec

2 Godi{nja naknada za prire|ivanje kla|enja putem uplatnih mje-sta i samoposlu`nih terminala

prire|iva~ kla|enja putem uplatnih mje-sta i samoposlu`nih terminala

—— 1.000.000,00 kn do kraja prosinca teku}e godi-ne za sljede-}u godinu

3 Godi{nja naknada za prire|ivanje kla|enja putem interaktivnih prodajnih kanala on-line igranja

prire|iva~ koji osim kla|enja pod r. bro-jem 1 prire|uje i kla-|enje putem inte-raktivnih prodajnih kanala on-line igra-nja

—— 3.000.000,00 kn do kraja prosinca teku}e godi-ne za sljede-}u godinu



Naziv obrasca Obveznik podno{enja Krajnji rok podno{enjaObrazac br. 10 – Dnevni obra~un rezultata poslova-nja od prire|ivanja kla|enja

Prire|iva~ kla|enja svakodnevno nakon zavr{etka radnog vreme-na, a najkasnije do po~etka primanja uplata za sljede}i dan (predaje se elektroni~ki)


Naziv evidencije Obveznik podno{enja Krajnji rok podno{enjaObrazac br. 22 – Kona~ni mjese~ni obra-~un naknade od prire|ivanja kla|enja

Prire|iva~ kla|enja Do dvadesetog dana u teku-}em mjesecu za prethodni mjesec

Obrazac br. 23 – Kona~no mjese~no izvje-{}e o obra~unanom i upla}enom porezu na dobitke od prire|ivanja igara kla|enja

Prire|iva~ kla|enja Do dvadesetog dana u teku-}em mjesecu za prethodni mjesec

Izvje{taj o upla}enoj godi{njoj naknadi i dokaz o upla}enoj naknadi

Prire|iva~ kla|enja 7 dana od roka za uplatu godi{nje naknade




Odluka o broju prire|iva~a kojima se moè dati pravo prire|ivanja igara kla|enja na podru~ju RH („Narodne novine“ broj 96/10) ,



Pravilnik o prire|ivanju igara kla|enja na daljinu („Narodne novine“ broj 8/10, 63/10, 22/15),


5.4 NAKNADE ZA PRIREĐIVANJE IGARA NA SREĆU NA AUTOMATIMA

Igre na sre}u na automatima jesu igre na elektromehani~kim, elektroni~kim ili sli~nim ure|ajima (automatima za igre) na kojima igra~i uplatom odre|enog iznosa imaju mogu}nost ostvarenja dobitka.


i Igre na sre}u na automatima mogu, osim Hrvatske Lutrije d.o.o., prire|ivati i trgova~ka dru{tva koja su na temelju odluke Vlade RH koja su sklopila ugovor o pravu prire|ivanja. Odobrenje za po~etak prire|ivanja igara na sre}u donosi Ministarstvo financija.

i Prire|iva~ moè igre na sre}u na automatima prire|ivati i sezonski u neprekidnom raz-doblju od najmanje ~etiri do najdulje {est mjeseci, i to najvi{e u dva automat kluba.

i Prire|iva~ moè prekinuti prire|ivanje igara na sre}u na automatima samo uz poseb-no odobrenje Ministarstva financija.

Temeljni kapital i garancija bankePrire|iva~ koji igre na sre}u na automatima prire|uje na temelju odluke Vlade RH mora za vrijeme trajanja prava prire|ivanja u registru Trgova~kog suda imati upisan temeljni kapital u vrijednosti od najmanje 2.000.000,00 kuna. Ako ima pravo prire-|ivanja neke druge igre na sre}u mora imati upisan propisani temeljni kapital i za drugu igru na sre}u koju prire|uje.Prire|iva~ igara na sre}u na automatima koji te igre prire|uje na temelju odluke Vla-de RH mora radi osiguranja isplate dobitaka igra~ima i podmirenja javnih davanja, u smislu Op}ega poreznog zakona, prije po~etka rada dostaviti garanciju banke sa sjedi{tem u Republici Hrvatskoj za prvih 30 automata u iznosu od 300.000,00 kuna. Prire|iva~ koji prire|uje igru na sre}u u vi{e automat klubova ili na vi{e automata mora dostaviti garanciju prema sljede}oj tablici:

Broj automata Iznos garancije (u kunama)

31 – 60 500.000,0061 – 90 700.000,0091 – 120 900.000,00121 – 150 1.100.000,00151 – 180 1.300.000,00181 – 210 1.500.000,00211 – 250 2.000.000,00Iznad 250 5.000.000,00

i Prire|iva~ mora imati garanciju banke neprekidno za cijelo vrijeme prire|ivanja igara na sre}u na automatima. Ako je garancija dana na kra}i rok od vremena trajanja prava prire|ivanja igre, prire|iva~ je duàn novu garanciju dostaviti najkasnije 30 dana prije isteka prethodne garancije.

i Posjet i sudjelovanje u igri na automatima dopu{ten je samo punoljetnim osobama koje su tu ~injenicu, na zahtjev prire|iva~a, du`ne dokazati identifikacijskom ispravom.

Uvjeti i na~in stavljanja automata u uporabuPrire|iva~ igara na sre}u na automatima duàn je osigurati pohranu primljenih upla-ta i isplata na na~in da omogu}i uspostavu sustava nadzora. Prire|iva~ mora omo-gu}iti Ministarstvu financija izravno spajanje na informacijski sustav prire|iva~a, u realnom vremenu, radi uspostave i osiguranja neprekidnog i neposrednog nadzora.


Tehni~ka ispravnost i plombiranje automataAutomati i stolovi na kojima se prire|uju igre na sre}u moraju biti tehni~ki ispravni, a kontrolni ure|aji uplate, isplate, programske plo~e i igre te dijelovi koji utje~u na rezultat igre moraju biti plombirani.

i Plombiranje automata za igre na sre}u obavljaju ovla{teni slu`benici Ministarstva fi-nancija, a prire|iva~ uz zahtjev za plombiranje prilaè dokaz o uplati naknade u korist dràvnog prora~una u iznosu od 300,00 kuna po automatu. Uz zahtjev za plombira-nje jack-pot i on-line sustava prilaè se dokaz o uplati naknade u korist dràvnog prora~una u iznosu od 500,00 kuna po sustavu.

NAKNADA ZA PRIREĐIVANJE IGARA NA SREĆU NA AUTOMATIMA



Mjese~na naknada za prire|ivanje igra na sre}u na automatima

prire|iva~ igre na sre}u na automa-tima

zbroj dnevnih obra~una svih istovrsnih auto ma-ta za igre na sre}u

25% od osnovice

do 15. dana u teku}em mje-secu za pret-hodni mjesec

Godi{nja naknada za prire|ivanje igara na sre}u na automatima50

prire|iva~ igre na sre}u na automa-tima

—— 10.000,00 kn po automatu

do kraja pro-sinca teku}e godine za sljede}u godi-nu

Godi{nja naknada za prire|ivanje igara na sre}u u automat klubu na elektronskom roulettu do {est igra}ih mjesta

prire|iva~ u auto-mat klubu prire-|uje igru na sre}u na elektronskom roulettu do 6 igra}ih mjesta

—— 40.000,00 kn

Godi{nja naknada za prire|ivanje igara na sre}u u automat klubu na elektronskom rou-lettu iznad {est igra}ih mjesta

prire|iva~ u auto-mat klubu prire-|uje igru na sre}u na elektronskom roulettu iznad 6 igra}ih mjesta

50.000,00 kn

PROPISANI OBRASCI

Naziv obrasca Obveznik sastavljanja obrasca Rok za sastavljanja obrascaObrazac br. 11 – Dnevni obra-~un po pojedinom automatu

ovla{tena osoba prire|i-va~a igre na sre}u51

prilikom izrade dnevnog obra~una na automatima za igre na sre}u

Obrazac br. 12 – Obra~un gotovine po pojedinom auto-matu za igre na sre}u

ovla{tena osoba prire|i-va~a igre na sre}u

prilikom izrade dnevnog obra~una na automatima za igre na sre}u

Obrazac br. 13 – Blagajni~ki izvje{taj za automate za igre na sre}u

Blagajnik prilikom izrade dnevnog obra~una na automatima za igre na sre}u

50 Prilikom stavljanja u uporabu novih automata tijekom godine pla}a se godi{nja naknada po automatu u punom iznosu

51 Za obra~un automata za igre na sre}u s vi{e sjede}ih mjesta prire|iva~ je duàn izraditi zaseban obrazac za dnevni obra~un, Prire|iva~ koji je automate za igre na sre}u povezao radi dobivanja kumulativnih dobitaka (jack-pot) duàn je voditi dnevnu evidenciju o eventualnom



Naziv izvje{}a Obveznik podno{enja

Krajnji rok podno{enja Poreznoj upravi

Obrazac br. 14 – Skup dnevnih rezultata po pojedinom automatu52



Obrazac br. 15 – Popis stanja elektroni~kih broj~anika



Obrazac br. 16 – Popis stanja elektroni~kih broj~anika (popis stanja elektroni~kih broj-~anika po bet i win broj~anicima)



Obrazac br. 17 – Popis stanja mehani~kih broj~anika53



Obrazac br. 24 – Kona~ni mjese~ni obra~un naknade od prire|ivanja igara na sre}u na automatima



Izvje{taj o upla}enoj godi{njoj naknadi i dokaz o upla}enoj naknadi


7 dana od roka za uplatu go-di{nje naknade




Odluka o broju prire|iva~a kojima se moè dati pravo prire|ivanja igara na sre}u na automatima na podru~ju RH („Narodne novine“ broj 6/13),



Pravilnik o tehni~koj ispravnosti automata i stolova za igre na sre}u („Narodne novine“ broj 38/10, 130/10, 49/13, 12/14),



dobitku jack-pota, i to na kojem je automatu ostvaren, datum kada je ostvaren i iznos dobitka. Ako je prire|iva~ povezao vi{e automata za igre na sre}u u jack-pot liniju, duàn je nazna~iti u obrascu koji se automati za igre na sre}u nalaze u jednoj jack-pot liniji.

52 Zbroj dnevnih obra~una po pojedinom automatu za igre na sre}u od prvoga do posljednjeg dana u mjesecu za koji se obra~un izra|uje.

53 Prire|iva~ iznimno moè izraditi popis stanja mehani~kih broj~anika po pojedinom automatu za igre na sre}u samo po bet i win broj~anicima ili po broj~anicima ulaza i izlaza ako broj~anici na pojedinom automatu za igre na sre}u ne biljeè sve propisane podatke.


5.5 NAKNADA ZA PRIREĐIVANJE PRIGODNIH JEDNOKRATNIH IGARA NA SREĆU

Neprofitna pravna osoba sa sjedi{tem na podru~ju RH moè prigodno jedno-kratno, jedanput godi{nje, prirediti tombolu radi prikupljanja sredstava za fi-nanciranje djelatnosti koje su odre|ene op}im aktima prire|iva~a. Tombola se moè prire|ivati isklju~ivo na temelju posebnog odobrenja Ministarstva finan-cija, uz uvjet da se sre}ke mogu prodavati najdulje 30 dana, a u izvla~enje su uklju~ene samo prodane sre}ke.

Neprofitna pravna osoba sa sjedi{tem na podru~ju RH koja organizira sport-ska natjecanja smije u prostorima sportske ustanove, stadiona ili dvorane, u kojima se natjecanja odràvaju, prigodno jednom godi{nje prirediti kla|enja u svezi s tim natjecanjima.

i Ukupna vrijednost izdanih sre}aka za pojedine igre na sre}u ne smije prije}i 300.000,00 kuna. Cijena pojedine sre}ke ne smije biti ve}a od vrijednosti najmanjeg dobitka.

NAKNADA ZA PRIGODNO JEDNOKRATNO PRIREĐIVANJE IGARA NA SREĆU

Obveznik pla}anja naknade Osnovica naknade Svota naknade Krajnji rok za pla}anje naknade

Prire|iva~ jednokratne igre na sre}u

ukupna vrijednost primljenih uplata za pojedinu igru

5% od osno-vice

7 dana od dana objave izvla~enja dobitakazbroj ukupnih uplata za sudje-

lovanje u jednokratnoj igri

IZVJEŠČA I ROKOVI PODNOŠENJA

Naziv izvje{}a Obveznik podno{enja Krajnji rok podno{enjaIzvje{}e o kona~nom obra-~unu

prire|iva~ jednokratne prigodne igre na sre}u

7 dana od dana objave izvla~e-nja dobitaka


UPLATNI RAČUNI

Upisuje se broj~anu

oznaku vrste poreza

Opis pla}anja – upisuje se:

3000 Dobit od lutrijskih igara na sre}u

3034 Naknada za prire|ivanje prigodnih jednokratnih igara na sre}u

3093 Naknada za plombiranje automata za igre na sre}u

3107 Posebna sredstva ostvarena na javnom natje~aju prodajom nepodijeljenih nagrada

3131 Mjese~na naknada za prire|ivanje lutrijskih igara na sre}u

3140 Porez na dobitke od lutrijskih igara na sre}u

3158 Porez na dobitke od igara kla|enja

H R K

H R 1 2 1 0 0 1 0 0 5 1 8 6 3 0 0 0 1 6 0

H R 6 8Državni proračunRepublike Hrvatske Igre na sreću



H R K

H R 1 2 1 0 0 1 0 0 5 1 8 6 3 0 0 0 1 6 0

H R 6 8Državni proračunRepublike Hrvatske Igre na sreću

X X X X - X X X X X X X X X X X – 1 9






Pravilnik o obveznim evidencijama za obra~un naknade od prire|ivanja igara na sre}u („Narodne novine“ broj 8/10, 48/14).


5.6 NAKNADA HRVATSKOM CRVENOM KRIŽU IZ FONDA NAGRADNE IGRE I OBVEZA PO OSNOVI SREDSTAVA OSTVARENIH NA JAVNOM NATJEČAJU PRODAJOM NEPODIJELJENIH NAGRADANagradne igre jesu igre koje radi promid`be svojih proizvoda i usluga prire|uju trgo-va~ka dru{tva, te druge pravne i fizi~ke osobe poduzetnici, pri ~emu se prire|iva~ obvezuje izvu~enim dobitnicima podijeliti nagrade u robi ili uslugama, a od sudioni-ka se ne zahtijeva posebna uplata za sudjelovanje u igri.

Upisuje se broj~anu

oznaku vrste poreza

Opis pla}anja – upisuje se:

3042 Mjese~na naknada za prire|ivanje kla|enja

3050 Mjese~na naknada za prire|ivanje igara na sre}u u casinima

3085 Mjese~na naknada za prire|ivanje igara na sre}u u automat klubu

3123 Godi{nja naknada za prire|ivanje igara na sre}u u automat klubu

3166 Godi{nja naknada za prire|ivanje igara na sre}u u casinima

3174 Godi{nja naknada za prire|ivanje igara kla|enja

i Prijavljivanje sudionika u nagradnim igrama putem poziva u svim oblicima elektroni~-kih komunikacijskih mreà, te putem SMS usluga, ne smatra se posebnom uplatom za sudjelovanje, pod uvjetom da cijena po pozivu, odnosno SMS usluzi, ne prelazi iznos utvr|en posebnim propisom koji donosi ministar financija, a u suglasnosti s nadle`nim regulatornim tijelom za elektroni~ke komunikacije.

i Nagradnom igrom se ne smatraju dru{tvene igre znanja (kvizovi). Dru{tvena igra zna-nja (kviz) jest igra koja se odvija pred javno{}u, a u kojoj se u vje{tini, spretnosti i znanju iz razli~itih podru~ja natje~e jedan ili vi{e unaprijed kvalificiranih sudionika prema pravilima prire|iva~a, uz obvezno prisustvovanje sudionika mjestu prire|ivanja kviza, pri ~emu pobjeda ovisi isklju~ivo o postignutim rezultatima u zadanoj tematici. U dru{tvenu igru znanja uklju~uje se jedan ili vi{e unaprijed kvalificiranih igra~a isklju-~ivo na temelju iskazane vje{tine i spretnosti, odnosno znanja.


Pravila nagradne igre utvr|uje prire|iva~, a primjenjuju se nakon dobivenog odobre-nja Ministarstva financija i njihove objave u elektroni~kim i drugim javnim medijima.

i Nagradna igra ne moè biti prire|ena po pravilima igara na sre}u, a prire|iva~ na-gradne igre ne moè formirati fond dobitaka uplatama sudionika nagradne igre.

Fond nagrada nagradne igre moè se sastojati isklju~ivo od dobara i usluga koje dobitnik ne moè zamijeniti za novac, a ~ija ukupna vrijednost po trì{nim cijenama ne moè prije}i 1.000.000,00 kuna po nagradnoj igri.

Od utvr|ene vrijednosti fonda nagradnih igara prire|iva~i pla}aju naknadu u iznosu od 5% u korist Hrvatskog crvenog krià.Ako nagradni fond u vrijednosti ve}oj od 5.000,00 kuna nakon zavr-

{etka nagradne igre nije podijeljen prire|iva~ ga je duàn prodati na javnom natje~aju, a sredstva ostvarena prodajom uplatiti u dràvni prora~un u roku od 90 dana od dana isteka roka za podizanje nagra-da. Iznimno, ova odredba ne odnosi se na nagrade kojima je istekom odre|enog roka vrijednost postala ni{tava.

OBRASCI I ROKOVI PODNOŠENJA OBRAZACA Zahtjev za izdavanje odobrenja prire|iva~i moraju dostaviti Ministarstvu financija najmanje 15 dana prije dana odre|enog kao po~etak nagradne igre.Uz zahtjev za prire|ivanje nagradne igre prire|iva~i su du`ni priloìti:

1. kona~ni prijedlog pravila nagradne igre,2. dokaz o uplati naknade za prire|ivanje nagradne igre u korist Hrvatskoga cr-

venog krià,3. drugu dokumentaciju u vezi s prire|ivanjem nagradne igre po zahtjevu Mini-

starstva financija,4. propisani iznos upravnih pristojbi (u dràvnim biljezima).

UPLATNI RAČUNI

H R K

H R 7 3 2 3 6 0 0 0 0 1 1 0 1 3 9 6 0 3 2

H R 0 5Hrvatski Crveni križ Naknada u iznosu

od 5% vrijednosti fonda nagradne igre

X X X X X X X X X X X

Upisuje se OIB – osobni identifikacijski broj po-reznog obveznika (11 zna-menki)






Pravilnik o prire|ivanju nagradnih igara („Narodne novine“ broj 8/10), Pravilnik o prire|ivanju igara kla|enja na daljinu („Narodne novine“ broj 8/10), Naredba o na~inu upla}ivanja prihoda prora~una, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2016. godini („Narodne novine“ broj 35/16).

H R K

H R 1 2 1 0 0 1 0 0 5 1 8 6 3 0 0 0 1 6 0

H R 6 8Državni proračunRepublike Hrvatske Posebna sredstva ostvarena

na javnom natječaju predajom nepodijeljenih nagrada

3 1 0 7 - X X X X X X X X X X X



6. PRIVITAK

6.1 Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenostiJedinice podru~ne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti:I. skupina jedinica podru~ne (regionalne) samouprave ~ija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 75% prosjeka Republike Hrvatske: Bjelovarsko-bilogorska ùpanija, Brodsko-posavska ùpanija, Karlova~ka ùpanija, Koprivni~ko-krièva~ka ùpanija, Krapinsko-zagorska ùpanija, Li~ko-senjska ùpanija, Me|imurska ùpani-ja, Osje~ko-baranjska ùpanija, Poè{ko-slavonska ùpanija, Sisa~ko-moslava~ka ùpanija, Viro-viti~ko-podravska ùpanija i Vukovarsko-srijemska ùpanija.II. skupina jedinica podru~ne (regionalne) samouprave ~ija je vrijednost indeksa razvijenosti izme|u 75% i 100% prosjeka Republike Hrvatske: Splitsko-dalmatinska ùpanija, [ibensko-kninska ùpanija i Vara`dinska ùpanija.III. skupina jedinica podru~ne (regionalne) samouprave ~ija je vrijednost indeksa razvijenosti izme|u 100% i 125% prosjeka Republike Hrvatske: Dubrova~ko-neretvanska ùpanija, Zadarska ùpanija i Zagreba~ka ùpanija.IV. skupina jedinica podru~ne (regionalne) samouprave ~ija je vrijednost indeksa razvijenosti ve}a od 125% prosjeka Republike Hrvatske: Grad Zagreb, Istarska ùpanija i Primorsko-goranska ùpanija.

Jedinice lokalne samouprave prema stupnju razvijenostiI. skupina jedinica lokalne samouprave ~ija je vrijednost indeksa razvijenosti ma-nja od 50% prosjeka Republike Hrvatske: Babina Greda, Biskupija, Cetingrad, Civljane, â|avica, Deànovac, Donji Kukuruzari, Donji Lapac, Drenovci, Drenje, Dvor, \ulovac, Gornji Bogi}evci, Gradina, Gundinci, Gunja, Hrvat-ska Dubica, Jagodnjak, Kapela, Kistanje, Klo{tar Podravski, Krnjak, Levanjska Varo{, Lokvi~i}i, Marku{ica, Mikleu{, Nova Bukovica, Nova Ra~a, Oku~ani, Pla{ki, Podgora~, Podravska Mosla-vina, Rovi{}e, Sopje, Staro Petrovo Selo, Sunja, [odolovci, [pi{i} Bukovica, [tefanje, [titar, Trnava, Vo}in, Vojni}, Vrbje, Vrginmost, Vrhovine i Zrinski Topolovac.

II. skupina jedinica lokalne samouprave ~ija je vrijednost indeksa razvijenosti iz-me|u 50% i 75% prosjeka Republike Hrvatske: Andrija{evci, Antunovac, Barilovi}i, Bebrina, Bednja, Beli Manastir, Belica, Beli{}e, Benkovac, Berek, Bilje, Bizovac, Bogdanovci, Borovo, Bosiljevo, Bo{njaci, Brestovac, Breznica, Brinje, Brod-ski Stupnik, Budin{~ina, Bukovlje, Cerna, Cernik, Cestica, Cista Provo, Crnac, â~inci, âglin, âzma, êminac, Darda, Davor, Desini}, Doma{inec, Donja Moti~ina, Donja Vo}a, Donji Andri-jevci, Dragali}, Dra`, Drni{, Drnje, Dubrava, \akovo, \ur|enovac, Erdut, Ernestinovo, Ervenik, Farka{evac, Ferdinandovac, Feri~anci, Gar~in, Gare{nica, Generalski Stol, Glina, Gola, Gorjani, Gornja Rijeka, Gornja Stubica, Gornja Vrba, Gornji Mihaljevec, Gra~ac, Gradec, Gradi{te, Gru-bi{no Polje, Hercegovac, Hlebine, Hrvace, Hrvatska Kostajnica, Ilok, Imotski, Ivankovo, Ivanska, Jak{i}, Jarmina, Jasenovac, Josipdol, Kalnik, Kamanje, Kaptol, Kijevo, Klakar, Kneèvi Vinogradi, Knin, Kon~anica, Koprivni~ki Bregi, Ko{ka, Kotoriba, Kula Norinska, Kutjevo, Lasinja, Legrad, Li-pik, Li{ane Ostrovi~ke, Lobor, Lovas, Lovre}, Luka~, Magadenovac, Majur, Mala Subotica, Mali Bukovec, Marijanci, Martijanec, Martinska Ves, Mihovljan, Mu}, Mursko Sredi{}e, Negoslavci, Netreti}, Nijemci, Nova Gradi{ka, Nova Kapela, Novigrad (Zadarska ùpanija), Novo Virje, Nov-ska, Nu{tar, Obrovac, Oprisavci, Orehovica, Oriovac, Orle, Oto~ac, Otok (Splitsko-dalmatinska


ùpanija), Otok (Vukovarsko-srijemska ̀ upanija), Pakrac, Peteranec, Petlovac, Petrijevci, Petrinja, Petrovsko, Pitoma~a, Pleternica, Podbablje, Podcrkavlje, Podturen, Pokupsko, Pola~a, Poli~nik, Popovac, Posedarje, Preseka, Prgomet, Pribislavec, Privlaka (Vukovarsko-srijemska ùpanija), Proloàc, Promina, Punitovci, Rakovec, Rakovica, Rasinja, Re{etari, Ribnik, Runovi}i, Ruì}, Sa-borsko, Satnica \akova~ka, Selnica, Semeljci, Severin, Sibinj, Sikirevci, Sira~, Skradin, Slatina, Slavonski [amac, Slivno, Slunj, Sokolovac, Stankovci, Stara Gradi{ka, Stari Jankovci, Stari Mika-novci, Ston, Strizivojna, Suhopolje, Sveti \ur|, Sveti Ivan @abno, Sveti Petar Orehovec, [andro-vac, [estanovac, [kabrnja, [trigova, Tompojevci, Topusko, Tordinci, Tounj, Tovarnik, Trilj, Trpinja, Udbina, Une{i}, Velika, Velika Kopanica, Velika Pisanica, Velika Trnovitica, Veliki Gr|evac, Veliko Trojstvo, Viljevo, Virje, Visoko, Vi{kovci, Vladislavci, Vo|inci, Vrbanja, Vrlika, Vrpolje, Vrsi, Vuka, Vukovar, Zagorska Sela, Zagvozd, Zaàblje, Zdenci, Zmijavci, @akanje i @umberak.III. skupina jedinica lokalne samouprave ~ija je vrijednost indeksa razvijenosti iz-me|u 75% i 100% prosjeka Republike Hrvatske: Bedekov~ina, Bedenica, Beretinec, Bibinje, Bilice, Bistra, Bjelovar, Blato, Brckovljani, Brezni~ki Hum, Brod Moravice, Cerovlje, âbar, êpin, Daruvar, Dekanovec, Dicmo, Donja Dubrava, Donja Stubica, Donji Kraljevec, Donji Miholjac, Donji Vidovec, Dragani}, Dubravica, Dubro-va~ko primorje, Duga Resa, Dugi Rat, \elekovo, \ur|evac, \urmanec, Galovac, Gori~an, Gornji Kneginec, Gospi}, Gra~i{}e, Gradac, Gro`njan, Hra{}ina, Hum na Sutli, Ivanec, Ivani}-Grad, Jakovlje, Jalàbet, Janjina, Jasenice, Jelenje, Jelsa, Jesenje, Kalinovac, Karlovac, Karoj-ba, Ka{tela, Klanjec, Klenovnik, Klin~a Sela, Klis, Klo{tar Ivani}, Komià, Konj{~ina, Koprivni~-ki Ivanec, Kor~ula, Kraljevec na Sutli, Krapina, Krapinske Toplice, Kra{i}, Kravarsko, Kri`, Kri-èvci, Kumrovec, Kutina, Lani{}e, Le}evica, Lekenik, Lepoglava, Lipovljani, Lovinac, Ludbreg, Luka, Lumbarda, Ljube{}ica, Ma~e, Marija Bistrica, Marija Gorica, Marina, Maru{evec, Met-kovi}, Mljet, Molve, Motovun, Mrkopalj, Na{ice, Nedeli{}e, Nereì{}a, Novi Golubovec, Novi Marof, Novigrad Podravski, Ogulin, Okrug, Omi{, Oprtalj, Opuzen, Orahovica, Orebi}, Oro-slavje, Ozalj, Pako{tane, Pa{man, Peru{i}, Petrijanec, Pirovac, Pisarovina, Plitvi~ka Jezera, Plo-~e, Podravske Sesvete, Podstrana, Pojezerje, Popova~a, Poèga, Pregrada, Prelog, Primorski Dolac, Privlaka (Zadarska ùpanija), Pu~i{}a, Pu{}a, Radoboj, Ravna Gora, Raànac, Rugvica, Seget, Selca, Senj, Sinj, Sisak, Slavonski Brod, Smokvica, Sra~inec, Starigrad, Strahoninec, Su}uraj, Suko{an, Sveta Marija, Sveti Filip i Jakov, Sveti Ilija, Sveti Ivan Zelina, Sveti Juraj na Bregu, Sveti Kri` Za~retje, Sveti Martin na Muri, Tinjan, Tkon, Tribunj, Trnovec Bartolove~ki, Trpanj, Tuhelj, Valpovo, Vara`dinske Toplice, Vela Luka, Velika Ludina, Veliki Bukovec, Veliko Trgovi{}e, Vidovec, Vinica, Vinkovci, Virovitica, Viìnada, Vodice, Vrati{inec, Vrbovec, Vrbov-sko, Vrgorac, Zemunik Donji, Zlatar, Zlatar Bistrica i @upanja.IV. skupina jedinica lokalne samouprave ~ija je vrijednost indeksa razvijenosti iz-me|u 100% i 125% prosjeka Republike Hrvatske: Bakar, Barban, Ba{ka Voda, Biograd na Moru, Brdovec, Brela, Brtonigla, Buje, Buzet, Crikveni-ca, âkovec, âvle, Delnice, Dugo Selo, Dugopolje, Fuìne, Hvar, Jastrebarsko, Kali, Kanfanar, Karlobag, Kastav, Ka{telir-Labinci, Klana, Konavle, Koprivnica, Kraljevica, Kr{an, Kukljica, La-bin, Lastovo, Li`njan, Lokve, Lopar, Lovran, Lupoglav, Makarska, Mali Lo{inj, Mar~ana, Matu-lji, Milna, Mo{}eni~ka Draga, Murter, Nin, Novi Vinodolski, Osijek, Pag, Pazin, Pi}an, Podgora, Postira, Povljana, Preko, Primo{ten, Pula, Rab, Ra{a, Rijeka, Rogoznica, Sali, Samobor, Skrad, Solin, Split, Stari Grad, Stubi~ke Toplice, Stupnik, Supetar, Sveta Nedelja (Istarska ùpanija), Sveta Nedelja (Zagreba~ka ̀ upanija), Sveti Lovre~, Sveti Petar u [umi, Svetvin~enat, [enkovec, [ibenik, [olta, Tisno, Trogir, Tu~epi, Vara`din, Velika Gorica, Vinodolska op}ina, Vis, Vi{kovo, Vi{njan, Vodnjan, Vrbnik, Zabok, Zadar, Zadvarje, Zapre{i}, @minj i @upa dubrova~ka.V. skupina jedinica lokalne samouprave ~ija je vrijednost indeksa razvijenosti ve}a od 125% prosjeka Republike Hrvatske: Bale, Ba{ka, Bol, Cres, Dobrinj, Dubrovnik, Faàna, Funtana, Kolan, Kostrena, Krk, Malinska-Duba{nica, Medulin, Novalja, Novigrad (Istarska ùpanija), Omi{alj, Opatija, Pore~, Punat, Rovinj, Sutivan, Tar-Vabriga, Umag, Vir, Vrsar i Zagreb.

Documents

HRVATSKI POREZNI SUSTAV - Porezna uprava