Posljedice krize na zapošljavanje Predrag Bejaković,

Institut za javne financije

Časopis Banka, Institut za javne financije i Radno pravo Okrugli stol: Tržište rada i kriza,

Zagreb, 14. svibnja 2012.

Sadržaj prezentacije

• Gospodarska kretanja • Aktivnost, zaposlenost i nezaposlenost• Opasnost dugotrajne nezaposlenosti• Provedene mjere u gospodarskoj politici• Aktivna politika tržišta rada • Zaključak i prijedlozi

Polazište za prezentaciju

• Tekst Viktora Gotovca i Predraga Bejakovića: Aktivnosti na gospodarskom oporavku u Hrvatskoj s naglaskom na tržište rada – Revija za socijalnu politiku 3/2011. • Izvješće o provedbi Zajedničkog

memoranduma o socijalnom uključivanju Republike Hrvatske (JIM) u 2011. godini.

Najkraće o gospodarskim kretanjima

• Značajni porast gospodarskih aktivnosti: prosječan godišnji rast bruto domaćeg proizvoda preko 4%. od 2005. do 2007.

• Porast BDP-a u 2008. bio značajno manji nego 2007., ali još uvijek pozitivan, u 2009. godini pad BDP-a iznosio je 6%.

• Ublažavanje pada BDP-a u 2010. na -1,2%, a u 2011. godini zabilježena je nulta stopa rasta BDP-a.

• Izostanak rasta BDP-a nepovoljno je utjecao na kretanje zarada zaposlenih i na situaciju na tržištu rada.

Najvažnija obilježja aktivnosti• Visoka stopa aktivnosti muškaraca u dobi 25-49

godina starosti (oko 83%), ali vrlo nisku stopu aktivnosti muškaraca u dobi od 50 do 64 godine (ispod 50%) i mladih 15-24 godine (samo oko 27%).

• Stopa aktivnosti žena je oko 42%, odnosno znatno niže nego kod muškaraca (prosjek 56%): vrlo niska za mlade žene u dobi 15-24 godine starosti (29,6%) i za žene starije od 65 godina (5%), dok je bila prilično visoka (80%) za žene starosti od 25-49 godina.

Stope zaposlenosti• Zaposlenosti je visoka za muškarce u dobi

od 25-49 godina (iznad 80%) i niska za mlade (30%) i osobe u dobi od 50 do 64 godine starosti (ispod 60%).

• Prosječna stopa zaposlenosti za žene u dobi 25-49 godina bila je oko 71%, a znatno su niže stope zaposlenosti za mlade (15-24) i starije žene (65+) - oko 25% i 5%.

Smanjene mogućnosti zapošljavanja• Kao odgovor na pad potražnje za proizvodima, broj

slobodnih radnih mjesta tijekom krize opao je za oko trećinu.

• Osjetno se pogoršao, udvostručio, omjer broja nezaposlenih i broja slobodnih radnih mjesta, odnosno broj tražitelja posla na jedno slobodno radno mjesto.

• Dok je prije krize taj omjer iznosio samo 11, početkom 2010. godine bilo 22 novonezaposlenih na svakih 10 novih slobodnih radnih mjesta za gotovo 55% novonezaposlenih nema slobodnih radnih mjesta.

Najviše pogođeni sektori • Prerađivačka industrija, trgovina,

turizam i graditeljstvo. • Slijedom navedenoga, najviše su trpjele

regije gdje ti sektori imaju dominantnu ulogu. • Općenito više su pogođene muške

gospodarske grane pa se nešto više i povećao udio muškaraca u ukupnoj nezaposlenosti.

Ukupne stope nezaposlenosti (plavo registrirana, crveno anketna)

Ukupna registrirana nezaposlenost

Udio muškaraca u ukupnoj nezaposlenosti povećao se s 37,8% na 46,3%.

Ukupno Muškarci Žene

2008 236 741 89 540 147 201

2009 263 174 107 115 156 059

2010 302 425 136 805 165 620

2011 305 333 141 408 163 925

Visoki udio dugotrajno nezaposlenih

Opasnost dugotrajne nezaposlenosti • Oko polovica svih nezaposlenih osoba čeka

posao duže od godinu dana odnosno više od jedne trećine čeka na posao duže od tri godine.

• Dugotrajna nezaposlenost više pogađa žene nego muškarce.

• Razina obrazovanja u velikoj mjeri određuje trajanje nezaposlenosti time da se trajanje nezaposlenosti skraćuje s višom razinom obrazovanja.

Najvažnije aktivnosti u ublažavanju krizeZakon Opis

Dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost

Porez na dodanu vrijednost je najznačajniji izvor javnih prihoda te se na taj način ostvaruje gotovo 60% proračunskih prihoda. Standardna stopa je podignuta s 22 na 23%.

Zakon o potpori za očuvanje radnih mjesta

Poslodavac koji uvodi kraće radno vrijeme može ostvariti potporu od najviše 20% ukupnog iznosa plaća i doprinosa radnika prije skraćivanja radnog vremena.

Zakon o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke

Takozvani “krizni porez” je prihvaćen u srpnju 2009. Osnovica posebnog poreza na dohodak dobiva se tako da se od plaće, mirovine i „drugog dohotka“ oduzmu uplaćeni doprinosi, premije osiguranja, te predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak. Na tako dobivenu osnovicu primjenjuju se dvije stope, od 2 i 4%. Ako je osnovica manja ili jednaka 3.000 kuna, porez iznosi 0 kuna. Ako je osnovica veća od 3.000 kuna i manja od 6.000 kuna, porez je jednak 2% osnovice, a ako je osnovica veća od 6.000 kuna, posebni porez na dohodak iznosi 4% osnovice.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti

Najveći iznos naknade za vrijeme nezaposlenosti u prvih 90 dana ne može biti veći od minimalne plaće umanjenje za doprinose za obvezna osiguranja, dok u preostalom razdoblju ne može biti veći od 80%.

Zakon o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

Ova odredba utvrđuje kriterije za određivanje plaća dužnosnika i službenika u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

Odluka o visini osnovice za obračun plaće za državne službenike i namještenike

Ova odluka utvrđuje visinu osnovice za obračun plaće za državne službenike i namještenike.

Aktivna politika tržišta rada – APTR (1)• Većina mjera APTR-a provedenih u vrijeme krize je

jednostavno proširenje onoga što je postojalo ranije. Nije bilo značajnih promjena u oblikovanju pojedinih mjera koje bi udovoljile novonastalim izazovima na tržištu rada.

• U godinama prije krize, stopa pokrivenosti (obuhvata) mjera APTR-a iznosila je nešto preko 3 posto te je pala na 2,5 posto u 2009. godini. U 2010. godini je narasla na 4,4 posto.

• Mjere APTR-a u Hrvatskoj bile su usmjerene na razmjerno mali dio nezaposlenih i nisu se koristile kao programi velikih opsega za smanjivanje nezaposlenosti.

Aktivna politika tržišta rada – APTR (2)• U posljednje dvije godine opseg pojedinih

mjera se osjetno povećao. • Na primjer, prošireni su programi poticanja

poduzetništva među ženama. • Također se povećao broj sudionika i

zapošljavanje kroz program osposobljavanja i usavršavanja za nepoznatog poslodavca.

• Znatno je bolje usmjeravanje mjera prema osobama s nižom zapošljivošću i dužim trajanjem nezaposlenosti, a započelo je i s evaluacijom mjera.

Zaključak i prijedlozi (1)• Iako je svjetska gospodarska kriza nešto kasnila u

Hrvatskoj i njezin utjecaj na zaposlenost u početku bio umjeren, s vremenom se povećavala brzina uništavanja radnih mjesta.

• To je vodilo prema brzom pogoršanju stanja na tržištu rada na kojem je došlo do pada zaposlenosti (stopa zaposlenosti je pala sa 44,4% u 2008. godini na 41,3% u 2010. i 39,1% 2011. godine) i rasta stope nezaposlenosti (sa 8,4% u 2008. godini na 11,7% u 2010. i 13,9% krajem 2011. godine).

Zaključak i prijedlozi (2)

• Pad u potrebi za radom se očitovao prije svega u usporavanju rasta realnih plaća, dok je prilagođavanje radnog vremena imalo samo ograničenu ulogu. • Kriza je zahvatila, prije svega, sektore

prerađivačke industrije, trgovine i građevinarstva, u kojima pretežito dominiraju muški radnici.

Zaključak i prijedlozi (3)• Najbolja brana protiv siromaštva i socijalne

isključenosti su rad i zapošljavanje. • Poseban problem predstavlja dugotrajna

nezaposlenost jer nakon neuspješnog traženja posla, dugotrajno nezaposlene osobe stvarno gube mogućnost zapošljavanja.

• Zadaća je smanjiti priliv u dugotrajnu nezaposlenost i smanjiti broj već dugotrajno nezaposlenih.

• Problemi koje susreću mnogi dugotrajno nezaposleni većinom su vrlo složeni i uključuju nisku razinu obrazovanja i motivacije.

Zaključak i prijedlozi (4)• Potrebno je što prije utvrditi i riješiti ograničenja i na

strani ponude i potražnje znanja i sposobnosti. Izgleda kako u Hrvatskoj postoji zabrinjavajuća neusklađenost između znanja i sposobnosti koji se radnicima daju obrazovanjem i osposobljavanjem i onih koje poslodavci traže i trebaju.

• Procjena postojećih znanja i sposobnosti, potreba poslodavaca i ustrojstva sustava obrazovanja i osposobljavanja mogla bi pomoći u identifikaciji takvih neusklađenosti i načinima njihovog rješavanja.

Zaključak i prijedlozi (5)• Kriza na tržištu rada pogodila je mlade osobe

snažnije nego bilo koju drugu dobnu skupinu. To se, prije svega, vidi kao nezaposlenost, duža razdoblja traženja posla, obeshrabrivanje i produžena neaktivnost.

• Dugotrajna nezaposlenosti s kojom se suočavaju mlade osobe kada ulaze na tržište rada za vrijeme recesije imaju dugotrajne učinke u pogledu budućeg zaposlenja i plaća.

Zaključak i prijedlozi (6)• Kratkoročne mogućnosti poboljšavanja utjecaja

programa APTR-a uključuju povećavanje razine onih programa koji su troškovno učinkoviti i opravdani u ublažavanju niske potražnje za radom (subvencioniranje zapošljavanja, programi pripravništva i stručnog osposobljavanja i javni radovi).

• Programi APTR-a su uspješniji kada su preciznije usmjereni, odgovaraju potrebama na tržištu rada i uključuju inicijative socijalnih partnera u njihovom osmišljavanju, nadziranju i evaluaciji.

Zaključak i prijedlozi (7)• Izazov da se zapošljavanje učini ključnim ciljem

ekonomskih politika zahtjeva usuglašenost i usklađivanje više ministarstava i institucija tržišta rada.

• Sustav industrijskih odnosa i kolektivnog pregovaranja, imaju važnu ulogu u vezi sa djelovanjem prema izazovima krize.

HVALA NA POZORNOSTI, sva drugačija razmišljanja i stavovi su dobro došli.