POSLOVNO – POREZNI VODI^ ZA ZADRUGE U 2011. GODINI - ijf.hr · POSLOVNO – POREZNI VODIČ ZA ZADRUGE U 2011. GODINI Zagreb, lipanj 2011. Autori: Tomica ŠNAJDER Ksenija CIPEK Renata

POSLOVNO – POREZNI VODI^ ZA ZADRUGEU 2011. GODINI

POSLOVNO – POREZNI VODIČ ZA ZADRUGEU 2011. GODINI

Zagreb, lipanj 2011.

Autori:

Tomica ŠNAJDER Ksenija CIPEK Renata KALČIĆ

Objavljivanje ovog priručnika fi nanciralo je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva

i ruralnog razvoja

NakladnikHrvatski savez zadruga, Zagreb, Amruševa 8/1

www.zadruge.hr

Za nakladnikaVedrana Stecca

SunakladnikInstitut za javne fi nancije, Zagreb, Smičiklasova 21

www.ijf.hr

UrednicaDanijela Kuliš

LektoricaZlata Babić

Grafi čko oblikovanje, priprema i tisakDenona d.o.o., Zagreb, Getaldićeva 1

Naklada3000 primjeraka

ISBN CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne

knjižnice u Zagrebu pod brojem ...........

5

Sadržaj

I. PREDGOVOR .................................................................................... 13 1. Član zadruge ........................................................................... 14 2. Zadrugar – poslovni subjekt ................................................. 16 3. Opća pitanja o poreznom postupku ..................................... 16 3.1. Opunomoćenik poreznog obveznika ........................ 17 3.2. Odgovornost za porez po odbitku ............................. 17 3.3. Vjerodostojnost poslovnih knjiga i odgovornost za

njihovo vođenje ............................................................ 17 3.4. Obveza izdavanja računa i vođenja evidencija ........ 19 3.5. Knjigovodstvene isprave ............................................. 19 3.6. Čuvanje poslovnih knjiga i evidencija ...................... 20 3.7. Elektronična obrada podataka ................................... 21 II. POREZ NA DODANU VRIJEDNOST ........................................ 23 1. Općenito o dodanoj vrijednosti ............................................ 23 1.1. Što je dodana vrijednost ............................................. 23 1.2. Obračun PDV-a ........................................................... 23 2. Isporuke podložne PDV-u .................................................... 23 2.1. Općenito o isporukama .............................................. 23 2.2. Isporuka dobara ........................................................... 24 2.3. Izuzimanje dobara u privatne svrhe .......................... 25 2.4. Obavljanje usluga ......................................................... 25 2.5. Obavljanje usluga u privatne svrhe ........................... 25 2.6. Razmjena dobara i usluga ........................................... 26 2.7. Isporuke dobara koje nisu isporuke uz naknadu .... 26 3. Neoporezive isporuke ............................................................ 27 4. Status obveznika ..................................................................... 27 5. Tko je poduzetnik ................................................................... 27

6

POSLOVNO – POREZNI VODI^ ZA ZADRUGE U 2011. GODINI

6. Tko nije poduzetnik ............................................................... 28 7. Tko se smatra poreznim obveznikom .................................. 28 7.1. Tko se dužan upisati u registar obveznika PDV-a ... 29 7.2. Vrijeme upisa u registar obveznika PDV-a ............... 29 7.3. Obrazac za upis u sustav PDV-a ................................ 30 7.4. Obveze poduzetnika upisanoga u registar PDV-a ... 30 8. Računi obveznika PDV-a ...................................................... 31 8.1. Obveza izdavanja računa ............................................ 31 8.2. Izdavanje računa za prodaju na otvorenome ........... 31 8.3. Obvezan sadržaj računa obveznika PDV-a .............. 31 8.4. Obvezan sadržaj računa za gotovinsku prodaju ...... 32 8.5. Druge obveze u vezi s izdavanjem računa ................ 32 9. Stope PDV-a ............................................................................ 33 10. Odbitak pretporeza ................................................................. 34 10.1. Općenito ....................................................................... 34 10.2. Odbitak pretporeza za reprezentaciju i osobne

automobile .................................................................... 35 10.3. Ispravak pretporeza ..................................................... 35 10.4. Podjela pretporeza ............... ........................................ 36 11. Obračun i plaćanje PDV-a ..................................................... 36 12. Rok za uplatu i uplatni račun PDV-a ................................... 37 13. Posebni postupak oporezivanja marže ................................ 38 14. Evidencije i izvješća ................................................................ 40 15. Čuvanje dokumentacije ......................................................... 41 16. Dobro je znati .......................................................................... 41

III. UTVRĐIVANJE I OPOREZIVANJE PRIMITAKA OD OBAVLJANJA SAMOSTALNE DJELATNOSTI .................... 43

1. O samostalnoj djelatnosti fi zičkih osoba i načinima oporezivanja primitaka .......................................................... 43

2. Upis u RPO .............................................................................. 47 3. Utvrđivanje i oporezivanje dohotka od samostalne

djelatnosti ................................................................................ 48 3.1. Status poreznog obveznika ......................................... 48

7


3.2. Primici i izdaci – oporezivi dohodak, načelo blagajne ............................................................. 48

3.3. Izdaci koji se ne priznaju ............................................ 57 3.4. Dugotrajna imovina .................................................... 58 3.5. Poslovne knjige ............................................................ 60 3.6. Povlastice i poticaji ...................................................... 64 3.7. Predujam poreza i prireza ........................................... 71 3.8. Godišnja prijava ........................................................... 72 3.9. Osobni odbitak (neoporezivi dio dohotka) .............. 75 3.10. Stope za obračun godišnjeg poreza i prireza ............ 77 3.11. Prestanak obavljanja djelatnosti ................................ 78 3.12. Dobro je znati ............................................................... 80 4. Oporezivanje prema paušalnom dohotku ........................... 82 5. Utvrđivanje i oporezivanje dobiti od

samostalne djelatnosti ............................................................ 87 5.1. Status obveznika ........................................................... 87 5.2. Prihodi i rashodi – oporeziva dobit ........................... 88 5.3. Rashodi koji se ne priznaju ......................................... 89 5.4. Dugotrajna imovina – amortizacija .......................... 91 5.5. Poslovne knjige ............................................................ 93 5.6. Povlastice i poticaji ...................................................... 94 5.7. Predujam poreza .......................................................... 95 5.8. Godišnja prijava dobiti ................................................ 96 5.9. Stope za obračun poreza ............................................. 97 5.10. Dobro je znati ............................................................... 97 6. Utvrđivanje i oporezivanje drugog dohotka ....................... 98 6.1. O primicima od kojih se utvrđuje

drugi dohodak .............................................................. 98 6.2. Status obveznika ......................................................... 101 6.3. Primici i izdaci – oporezivi dohodak ...................... 102 6.4. Isporuke izuzete od obveze plaćanja doprinosa .... 103 6.5. Stope za obračun doprinosa i poreza ...................... 103 6.6. Obveze isplatitelja ...................................................... 105 6.7. Evidencije i izvješća ................................................... 105 6.8. Drugi dohodak i godišnja prijava poreza

na dohodak ................................................................. 106 6.9. Dobro je znati ............................................................. 106

8


IV. ZADRUGAR POSLODAVAC .................................................. 109 1. Odnos poslodavac – radnik ................................................ 109 1.1. Temeljne obveze i prava iz radnog odnosa ............. 109 1.2. Zasnivanje radnog odnosa ....................................... 110 2. Ugovor o radu ....................................................................... 111 2.1. Ugovor o radu na određeno vrijeme

za stalne sezonske radnik .......................................... 112 2.2. Ugovor o radu na izdvojenome mjestu rada .......... 113 2.3. Ugovor o radu pri upućivanju radnika

u inozemstvo .............................................................. 114 3. Prijava na obvezna osiguranja i odjava .............................. 115 3.1. Prijava na mirovinsko osiguranje ............................ 115 3.1.1. Obvezno osigurane osobe po osnovi

radnog odnosa ................................................. 115 3.1.2. Dokumentacija što je dostavljaju

poslodavci – pravne osobe ............................. 116 3.1.3. Dokumentacija što je dostavljaju

poslodavci – fi zičke osobe .............................. 117 3.1.4. Rokovi prijave .................................................. 118 3.2. Prijava/odjava obveznoga zdravstvenog

osiguranja po osnovi radnog odnosa ...................... 119 3.2.1. Obvezno osigurane osobe vezano

za radni odnos poslodavca zadrugara .......... 119 3.2.2. Dokumentacija potrebna za prijavu na

zdravstveno osiguranje ................................... 119 3.2.3. Rokovi prijave .................................................. 122 4. Obveza i način isplate plaće ................................................ 122 5. Evidencija o radnicima ........................................................ 124 6. Obveze doprinosa i poreza na dohodak prema plaći ....... 124 6.1. Obvezni doprinosi za osiguranika

po osnovi radnog odnosa ......................................... 124 6.2. Oporezivanje plaće .................................................... 126 6.3. Neoporezivi odbitak .................................................. 128 6.4. Primici radnika na koje se ne plaća

porez na dohodak ...................................................... 131

9


7. Povlastice vezane za obvezu plaćanja doprinosa .............. 135 8. Obračun plaće, doprinosa i poreza .................................... 136 8.1. Obračun doprinosa ................................................... 136 8.2. Obračun predujma poreza na dohodak

i prireza ....................................................................... 137 8.3. Godišnji obračun poreza prema plaći ..................... 138 9. Način i rokovi plaćanja doprinosa, predujma

poreza i prireza ..................................................................... 138 10. Evidencije i izvješća o doprinosima i porezu

na dohodak prema plaći ...................................................... 139 11. Dobro je znati ........................................................................ 141

V. ZADRUGAR U SUSTAVU OBVEZNIH OSIGURANJA ... 143 1. Obveza osiguranja te početak i prestanak statusa

osiguranika ............................................................................ 143 2. Prijava/odjava obveznih osiguranja ................................... 145 3. Obveze doprinosa ................................................................. 146 3.1. Obračun doprinosa rješenjem

Porezne uprave ........................................................... 147 3.2. Obračun doprinosa prema poduzetničkoj

plaći ............................................................................. 147 4. Mjesečna osnovica, vrste doprinosa i stope za obračun .. 148 5. Izbor više osnovice za obračun doprinosa ........................ 150 6. Mirovanje obveze doprinosa ............................................... 151 7. Način i rokovi plaćanja ........................................................ 151 8. Dobro je znati ... .................................................................... 153

VI. SAMOSTALNA DJELATNOST UZ RADNI ODNOS I/ILI KORIŠTENJE MIROVINE ............................................. 155

1. Samostalne djelatnosti uz radni odnos .............................. 155 2. Obveze doprinosa prema drugoj djelatnosti ..................... 156 2.1. Osnovica za obračun doprinosa .............................. 156 2.2. Vrste doprinosa i stope za obračun ......................... 157 2.3. Način i rokovi plaćanja ............................................. 158

3. Samostalne djelatnosti što ih kao drugu djelatnost mogu obavljati umirovljenici .............................................. 158

4. Dobro je znati ........................................................................ 159

VII. PITANJA I ODGOVORI ........................................................... 161

VII. PREGLED PROPISA ................................................................. 173 1. Propisi o oporezivanju dodane vrijednosti ....................... 173 2. Propisi o oporezivanju dohotka .......................................... 173 3. Propisi o oporezivanju dobiti .............................................. 173 4. Propisi o doprinosima za obvezna osiguranja .................. 173 5. Propisi o radu ........................................................................ 174 6. Propisi o mirovinskom osiguranju ..................................... 174 7. Propisi o obveznomu zdravstvenom osiguranju .............. 174 8. Ostali propisi ......................................................................... 174

11

Riječ nakladnika

Poštovani zadrugari i svi koji to želite postati,zadruga, kao pravni subjekt kojim upravljaju njezini članovi, postaje sve prepoznatljiviji i respektabilniji gospodarski čimbenik.

Zadruga poštuje vrijednost rada te se temelji na radu svojih članova ko ji zajedništvom i uzajamnom pomoći ostvaruju svoje pojedinačne i za-jedničke gospodarske interese.

Član zadruge – zadrugar neposredno sudjeluje u radu zadruge, poslu-je putem nje ili se koristi njezinim uslugama, uz pomoć zadruge pro-daje svoje proizvode odnosno usluge ili na drugi način neposredno sudjeluje u ostvarivanju ciljeva zbog kojih je zadruga osnovana.

U zadruzi pojedinac dolazi do spoznaje kako radeći predano za sebe, istodobno radi i za dobrobit zadruge, a uspješan razvoj zadruge po-vratno djeluje na svakog pojedinca i povećava njegovu dobit. Dok se u društvima kapitala maksimizira rezultat poslovanja, u zadrugama se ma-ksimizira rezultat svakog zadrugara.

Kao krovna i institucionalna organizacija svih zadruga u Republici Hr-vatskoj, Hrvatski savez zadruga često se susreće s pitanjima vezanima za poslovno-porezni segment poslovanja zadruga. Upravo su nas ta brojna pitanja potaknula na objavljivanje ovakvog priručnika, koji će biti kori-stan nama zaposlenicima Hrvatskog saveza zadruga, a posebice vama, korisnicima – zadrugama, zadrugarima i, osobito, stručnim osobama ko-je se profesionalno bave problematikom što se obrađuje u vodiču, kao i svima koji razmišljaju o pokretanju zadružnog oblika poslovanja.

Sadržaj ovoga priručnika omogućit će vam bolje razumijevanje broj-nih poreznih propisa, ali i skratiti vrijeme traženja odgovora na odre-đene fi nancijske dvojbe s kojima se svakodnevno susrećete ili biste se mogli susresti.

12


Namjena priručnika ponajprije je edukativna, no svakako može po-služiti i kao temelj za prijedloge poboljšanja i nalaženja rješenja u tre-nutačno važećim poreznim i drugim propisima.

Poslovno-porezni vodič za zadruge koji je pred vama objavili smo u su-radnji s Institutom za javne fi nancije iz Zagreba, te se nadamo i vjeru-jemo da će vam olakšati rješavanje svih dvojbi s kojima se susrećete s obzirom na porezne propise i poslovno-porezno poslovanje zadruga kao speci fi č nog oblika poduzetništva.

I, na kraju, želim posebno zahvaliti Ministarstvu poljoprivrede, ribar-stva i ruralnog razvoja, koje nam je pružilo fi nancijsku potporu i tako omogućilo izdavanje ovoga vodiča.

Nadamo se da će vam ovo štivo koristiti i pomoći pri obavljanju vaše zadružne djelatnosti.

vaša Vedrana Steccapredsjednica Uprave Hrvatskog saveza zadruga

13

I. PREDGOVOR

Prema općim odredbama Zakona o zadrugama, zadruga je dragovolj-no, otvoreno, samostalno i neovisno društvo kojim upravljaju njezini članovi, a svojim radom i drugim aktivnostima ili korištenjem njezinih usluga, na temelju zajedništva i uzajamne pomoći ostvaruju, unapre-đuju i zaštićuju svoje pojedinačne i zajedničke gospodarske, ekonom-ske, socijalne, obrazovne, kulturne i druge potrebe i interese te ostva-ruju ciljeve zbog kojih je zadruga osnovana. Odnose među svojim čla-novima zadruga uređuje na zadružnim načelima, a to su:� dragovoljno i otvoreno članstvo; članstvo u zadruzi je dragovolj-

no i otvoreno prema svim osobama koje se koriste njezinim pro-iz vodima i uslugama i koje su spremne prihvatiti odgovornosti članstva, bez ikakve spolne, rasne, socijalne, političke, vjerske ili bi lo koje druge diskriminacije,

� nadzor poslovanja koji provode članovi zadruge; zadruga je de-mokratsko društvo čiji rad nadziru njezini članovi, koji i aktivno sudjeluju u stvaranju poslovne politike i donošenju odluka. Iza-brani predstavnici članova odgovaraju članstvu. Članovi imaju je-dnaka glasačka prava (jedan član – jedan glas),

� gospodarsko sudjelovanje članova zadruge i raspodjela; duž-nost je članova zadruge da prema svojim interesima i moguć no-stima sudjeluju u radu zadruge i pridonose njezinu razvoju. Čla-novi raspo ređuju dobit zadruge za jednu ili više sljedećih nam-jena: za razvitak zadruge, za povećanje pričuva, za raspodjelu čla-novima razmjerno njihovu poslovanju sa zadrugom te kao pot-pora drugim aktivnostima zadruge,

� samostalnost i neovisnost; kao samostalna i neovisna pravna osoba zadruga se u pravnom prometu s drugim pravnim osoba-ma i držav nim tijelima oslanja na rad svojih članova i zadružne resurse, pod neposrednim nadzorom svojih članova,

14


� obrazovanje, stručno usavršavanje i informiranje članova za-druge; zadruga provodi obrazovanje i stručno usavršavanje svo-jih članova, izabranih predstavnika, upravitelja i zaposlenika ka-ko bi pridonijeli razvitku svoje zadruge. Ona izvješćuje svoje čla-nove i jav nost, posebice mlade ljude, o naravi, koristima i predno-stima zadrugarstva,

� suradnja među zadrugama; zadruge najučinkovitije služe svojim članovima i jačanju zadružnog sustava povezivanjem i suradnjom na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini,

� briga o zajednici; zadruga posluje na način koji pridonosi odr-živom razvoju okruženja i lokalne zajednice.

Zadruga je pravna osoba, obvezno je upisana u sudski registar, suk-ladno propisima o sudskom registru, te može obavljati djelatnost s ciljem:� stjecanja dobiti i/ili� zadovoljavanja potreba svojih članova bez namjere stjecanja dobi-

ti (socijalna, potrošačka i stambena zadruga, zadruga lokalne zaje-dnice itd.).

�

1. Član zadruge Članovi zadruge (dalje u tekstu: zadrugari) njezini su osnivači i osobe koje se učlane u zadrugu nakon njezina osnivanja. Osnivači zadruge i članovi zadruge koji pristupaju zadruzi mogu biti fi zičke i pravne osobe, a nakon njezina osnivanja imaju jednaka prava i obveze.

Sukladno navedenim zadružnim načelima, osobito načelu prema ko-jemu zadruga provodi stručno usavršavanje i informiranje svojih čla nova, ovaj je priručnik pripremljen s namjerom pružanja stručne pomoći zadrugarima koji u sklopu svoje djelatnosti posluju putem za-druge, koriste se njezinim uslugama ili na drugi način neposredno su-djeluju u ostvarenju ciljeva zbog kojih je zadruga osnovana. Također vjerujemo da će pri ručnik biti koristan i osobama koje su, u ime za-

15


druge, obvezne voditi brigu o poslovanju zadruge sukladno pozitiv-nim zakonskim propisima, a osobito u dijelu koji se odnosi na ovlasti za obavljanje nekih radnji u ime ili u korist zadrugara (isplate primi-taka, obračun obveza po odbitku i sl.).

Pod stručnom pomoći misli se na osnovne upute iz poreznog sustava Republike Hrvatske, a osobito na upute o tome što je poslovni subjekt i što su obveze poslovnog subjekta s obzirom na obveze za javna dava-nja (način vođenja poslovnih knjiga). Stručna pomoć obuhvaća i upo z-navanje s informacijama o:

� “dodanoj vrijednosti” te o njezinu oporezivanju, � zadrugaru – poreznom obvezniku odnosno o načinu utvrđivanja

i oporezivanja prihoda zadrugara – fi zičkih osoba,� zadrugaru – poslodavcu odnosno o odnosu poslodavca i zaposle-

nika te o poreznim i drugim obvezama prema plaći zaposlenika,� zadrugaru – fi zičkoj osobi, osiguraniku obveznih osiguranja od-

nosno o obvezama za doprinose, � zadrugaru – fi zičkoj osobi, koji samostalnu djelatnost obavlja is-

to dob no uz radni odnos ili uz korištenje stečenog prava na mi-rovinu.

Osim navedenoga, u sklopu stručne pomoći daju se druge informacije o odnosu poslodavca i zaposlenika vezano za primjenu radnog zako-nodavstva (Zakona o radu) i osnovne informacije koje upućuju na ob-veze i način te rokove u kojima radnika treba prijaviti i/ili odjaviti s obveznih osiguranja.

Radi boljeg razumijevanja, na kraju svakoga poglavlja (osnovne teme) daju se i dodatna tumačenja o onome što je još “dobro znati ....” a o čemu nije bilo riječi u prethodnom tekstu.

Na kraju vodiča objavljen je i pregled osnovnih i provedbenih propisa koji se spominju u tekstu, s naznakom službene objave. Propisi su ažurirani s danom 30. travnja 2011.

16


2. Zadrugar – poslovni subjekt Zadrugar je poduzetnik – poslovni subjekt te može biti svaka fi zička ili pravna osoba, udružene osobe ili imovinska masa bez pravne osobno-sti koja gospodarsku djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi ostva-rivanja prihoda, dohotka, dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih ko risti. Gospodarskom djelatnošću smatra se razmjena dobara i usluga na tržištu radi ostvarivanja prihoda, dohotka, dobiti ili drugih gospo-darski procjenjivih koristi.

3. Opća pitanja o poreznom postupku Poslovni je subjekt i porezni obveznik, a odnos između poreznih ob-veznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima uređen je Općim poreznim zakonom, ali i poseb-nim zakonima o pojedinim vrstama poreza i drugim javnim davanji-ma. Tako su Općim poreznim zakonom, među ostalim, uređena i pi-tanja o:

� opunomoćeniku poreznog obveznika, pomagatelju i poreznom sav jetniku,

� odgovornosti obveznika obračunavanja, obustavljanja, upla ći va-nja i prijavljivanja poreza (porez po odbitku),

� vjerodostojnosti poslovnih knjiga i odgovornosti za njihovo vo-đenje,

� obvezi izdavanja računa i vođenja evidencija,

� knjigovodstvenim ispravama,

� čuvanju poslovnih knjiga i evidencija,

� elektroničnoj obradi podataka...

17


�

3.1. Opunomoćenik poreznog obveznikaPorezni obveznik može imati opunomoćenika, pomagatelja i poreznog savjetnika.

Opunomoćenik je osoba koja zastupa poreznog obveznika na temelju dobivene punomoći i u njegovo ime može poduzimati radnje u porez-nom postupku.

Pomagatelj je osoba koja istupa uz poreznog obveznika i pomaže mu savjetima. Izjava pomagatelja smatra se izjavom poreznog obveznika samo ako porezni obveznik danoj izjavi odmah ne proturječi. Pomaga-telj nije ovlašten u ime poreznog obveznika poduzimati radnje u porez-nom postupku kao njegov zastupnik.

Porezni savjetnik je osoba koja obavlja poslove savjetovanja poreznog obveznika u poreznom postupku pred poreznim tijelima. Ako istupa i kao opunomoćenik poreznog obveznika, mora imati punomoć za obav-ljanje tih poslova. Obavljanje djelatnosti poreznog savjetnika uređuje se posebnim zakonom (Zakon o poreznom savjetništvu).

3.2. Odgovornost za porez po odbitkuOnaj tko je dužan obračunavati, obustavljati, uplaćivati (porez po odbi-tku) i prijavljivati porez u ime i za račun druge osobe, za taj porez od-govara kao jamac platac.

3.3. Vjerodostojnost poslovnih knjiga i odgovornost za njihovo vođenje

Poslovne knjige i druge evidencije moraju se voditi u skladu s načinom oporezivanja poreznog obveznika.

Obveznici poreza na dohodak vode jednostavno knjigovodstvo.

Obveznici poreza na dobit vode dvojno knjigovodstvo.

18


Knjige i druge evidencije mogu se voditi i na nosačima podataka ako ti oblici knjigovodstva, zajedno s pritom primijenjenim postupcima, od-govaraju načelima urednoga knjigovodstva. U evidencijama koje se vo-de samo prema poreznim propisima način vođenja mora odgovarati svrsi koju evidencije trebaju ispuniti za oporezivanje. Pri vođenju knjiga i drugih evidencija na nosačima podataka mora se osigurati da podaci tijekom roka čuvanja budu raspoloživi i da se u svako doba unutar pri-mjerenog roka mogu učiniti čitljivima. Tijek postupka mora se, zajed no sa svim promjenama, dokazati s pomoću sustavne dokumentacije.

Tko sudjeluje u ispostavljanju neistinitih i nevjerodostojnih isprava ili u neurednome, neistinitom i nepravodobnom vođenju poslovnih knji-ga, jamči za iznos manje plaćenog poreza i pripadajućih kamata nasta-loga kao posljedica takvog njegova djelovanja.

� Na početku poslovanja porezni obveznik mora popisati svu imovi-nu i obveze te navesti njihove pojedinačne vrijednosti. Popis se mo-ra sastaviti i krajem svake poslovne godine kao godišnji popis.

Osim godišnjeg popisa, porezni obveznik mora popisati imovinu i ob-veze i u drugim slučajevima, a posebno po nalogu poreznog tijela u postupku poreznog nadzora, pri promjenama cijena dobara ili porez-nih stopa ako je to bitno za oporezivanje isporuka tih dobara, pri sta-tusnim promjenama i pri otvaranju postupka stečaja, postupka likvi-dacije ili pri prestanku obav ljanja djelatnosti.

� Knjigovodstvo se mora voditi u skladu s propisima i na način da stručna treća osoba u primjerenom roku može steći pregled nad poslovanjem poduzetnika te nastankom, razvojem i završetkom poslovnih događaja.

19


3.4. Obveza izdavanja računa i vođenja evidencija Porezni su obveznici dužni izdavati račune te voditi poslovne knjige i evidencije radi oporezivanja prema propisima kojima se uređuje poje-dina vrsta poreza. Porezni su obveznici dužni postupati i u slučaju kad te knjige i evidencije moraju voditi i zbog drugih propisa.

Porezni obveznici koji isporuku dobara ili obavljanje usluga naplaćuju u gotovini obvezni su promet iskazivati putem naplatnih uređaja ili na drugi odgovarajući način, a stalna poslovna jedinica strane osobe i prav na osoba čiji je osnivač strana osoba dužne su izdavati račune, vo-diti poslovne knjige i evidencije radi oporezivanja prema poreznim pro pisima koji se primjenjuju u Republici Hrvatskoj.

3.5. Knjigovodstvene isprave Knjiženja i druga evidentiranja treba obavljati potpuno, točno, pravo-dobno i uredno. Primitke i izdatke blagajne (gotovinski promet) treba bilježiti svakodnevno, slijedom njihova nastanka, a bilježenje podataka u poslovne knjige mora se temeljiti na urednim i vjerodostojnim knjigovodstvenim ispravama.

Isprava za knjiženje uredna je kad se iz nje nedvosmisleno može utvr-diti mje sto i vrijeme njezina sastavljanja i njezin materijalni sadržaj, što znači na rav, vrijednost i vrijeme nastanka poslovne promjene u po-vodu koje je sastavljena.

Vjerodostojna je isprava ona koja potpuno i istinito odražava nastali poslovni događaj.

Knjiženja i druga evidentiranja ne smiju se mijenjati na način da se pr-votni sadržaj više ne može utvrditi. Ne smiju se obaviti ni izmjene takvog značenja da je neizvjesno jesu li provedene odmah ili naknadno.

Knjigovodstvenim ispravama smatraju se i popisne liste (godišnji popis, popis imovine i obveza, popis po nalogu poreznog tijela u po-stupku poreznog nadzora, popis pri promjenama cijena dobara ili po-reznih stopa ako je to bitno za oporezivanje isporuka tih dobara, popis

20


pri statusnim promjenama i popis pri otvaranju postupka stečaja, po-stupka likvidacije ili prestanka obavljanja djelatnosti).

Evidencije o dnevnomu gotovinskom prometu moraju se voditi na mjestu na kojemu se ti primici ostvaruju i u svakom trenutku moraju biti dostupne poreznom tijelu u postupku poreznog nadzora.

Smatra se da se poslovne knjige, osim evidencija o dnevnom gotovin-skom prometu, vode pravodobno ako se njima osiguravaju podaci bit-ni za pravodobno utvrđivanje i prijavljivanje (izvješćivanje) te pla ćanje poreznih obveza.

Knjige i druge evidencije koje se vode u elektroničkom obliku moraju se voditi prema temeljnim načelima urednog knjigovodstva. Tijek po-stupka mora se, zajedno sa svim promjenama, dokazati uz pomoć su-stavne dokumentacije.

3.6. Čuvanje poslovnih knjiga i evidencija Poslovne knjige i druge evidencije s pripadajućom dokumentacijom mo-raju se voditi i čuvati tako da budu dostupne poreznim tijelima, i to:

1. u poslovnim prostorijama ili, ako nema poslovnih prostorija, u stanu poreznog obveznika,

2. kod opunomoćenika,

3. kod osobe koja za poreznog obveznika vodi poslovne knjige.

Ako za stalne poslovne jedinice u inozemstvu, prema inozemnim pro-pisima, postoji obveza vođenja knjigovodstva koju porezni obveznik ispunjava, poslovne se knjige i druge evidencije ne moraju voditi i čuvati u tuzemstvu. U tom se slučaju stanja i poslovni rezultati iz knji-govodstva u inozemstvu moraju preuzeti u knjigovodstvo tuzemnoga poreznog obveznika ako su bitni za oporezivanje, uz naznaku i obraz-loženje određenih prilagodbi tuzemnim poreznim propisima.

21


3.7. Elektronička obrada podataka Porezni obveznici koji vode podatke u elektroničkom obliku moraju na za htjev poreznog tijela:

1. u elektroničkom obliku predati poslovne knjige, evidencije, izvješ-ća i druge podatke koji izravno ili neizravno utječu na utvrđiva-nje porezne osnovice, a koji su vođeni i organizirani u računal-nim datote kama u standardnom obliku i omogućuju jednostav nu dalj nju elek troničku obradu podataka,

2. omogućiti pristup i nadzor podataka elektronički vođenih poslo-vnih knjiga, evidencija i izvješća,

3. omogućiti pristup i nadzor soft vera i hardvera te baza podataka koji služe kao dio sustava za elektronički vođene poslovne knjige, eviden cije i izvješća te provjeru primjerenosti elektroničkih pro-grama i elektroničke obrade podataka.

Navedeni podaci moraju biti dostupni na jedan od ovih načina:

1. putem elektroničkih medija,

2. korištenjem modernih telekomunikacijskih usluga,

3. izravnim spajanjem poreznog tijela na sustav poreznog obvezni-ka (lokalna veza),

4. neizravnim spajanjem poreznog tijela na sustav poreznog obvez-nika preko telekomunikacijskih linija (daljinska veza).

U navedenim slučajevima mora biti osigurana odgovarajuća zaštita, tajnost i cjelovitost podataka.

Porezni obveznici koji poslovne knjige, evidencije i izvješća vode u elek-tro ničkom obliku za potrebe oporezivanja moraju:

�Evidencije i isprave o dnevnom gotovinskom prometu, poslovne knjige i knjigovodstvene isprave te druge evidencije čuvaju se de set godina od početka tijeka zastare, ako posebnim propisom nisu određeni dulji rokovi.

22


1. čuvati podatke u elektroničkom obliku,

2. dopustiti pristup tim podacima u elektroničkom obliku,

3. osigurati čitljivost izvornih podataka bez obzira na moguće pro-mjene opreme primijenjenih sustava ili programa,

4. osigurati pravilno spremanje i čuvanje podataka za propisano raz-doblje, kao i za knjige koje se vode na uobičajeni način,

5. omogućiti pristup elektronički vođenim poslovnim knjigama, evi-den cijama i izvješćima i kada se čuvaju u elektroničkom obli ku kod drugih osoba ili u drugim zemljama,

6. pohraniti i čuvati podatke u obliku koji dopušta nadzor u razum-nom vremenu.

Ako porezni obveznici obavljaju svoje poslovanje elektroničkim pu-tem, mo raju osigurati izvornost primljenih i izdanih isprava te cjelovi-tost nji hova sadržaja.

Na zahtjev poreznog tijela porezni mu obveznici moraju staviti na ra-spolaganje dokumentaciju o elektroničkom sustavu korištenom za vo-đenje pos lovnih knjiga, evidencija i izvješća. Dokumentacija mora sa dr-žavati opis:

1. elektroničkog sustava (dizajna, konstrukcije i rada),

2. podsustava i datoteka (sadržaja, strukture, linija za komunikaciju),

3. funkcionalnih procedura koje su dio elektroničkog sustava,

4. kontrole koja osigurava točnost i pouzdanost postupaka i funk-cio niranja elektroničkoga sustava,

5. kontrole koja sprečava neovlaštene dopune, izmjene ili brisanja elektronički pohranjenih podataka.

Svaka izmjena u elektroničkom sustavu (elektronički programi, proce-dure i datoteke) mora biti dokumentirana u vremenskom redoslijedu izmjena, s datumom izmjene i obrazloženjem razloga, tipa i posljedica izmjene.

Porezni obveznik koji vodi podatke u elektroničkom obliku ne može ni u kojem slučaju dostaviti podatke u obliku ispisa na papiru.

23

II. POREZ NA DODANU VRIJEDNOST

1. Općenito o dodanoj vrijednosti

1.1. Što je dodana vrijednostDodana je vrijednost razlika između vrijednosti prodaje vlastitih dobara ili usluga (izlaznih isporuka) i vrijednosti kupnji (ulaznih ili primljenih isporuka), odnosno to je vrijednost što je proizvođač ili ispo ručitelj uslu-ga dodaje ulaznim isporukama prije nego što ih proda kao nove proizvo-de ili usluge svojim kupcima odnosno primateljima usluga.

1.2. Obračun PDV-aObveznik PDV-a zaračunava taj porez na ukupnu naknadu za isporu-čena dobra ili obavljene usluge. S druge strane, obveznik PDV-a ima pravo na odbitak pretporeza za isporuke dobara ili usluga koje su za njega obavili drugi poduzetnici obveznici PDV-a tako da porezni ob-veznik po prijavi PDV-a za pojedino obračunsko razdoblje zapravo plaća PDV samo na ra zliku između izlaznih i ulaznih isporuka u tom obračunskom razdob lju.

2. Isporuke podložne PDV-u

2.1. Općenito o isporukamaPDV se plaća na isporuke svih vrsta dobara (proizvoda, roba, novo iz-gra đenih objekata, opreme i sl.) i na sve usluge obavljene u tuzemstvu

24


uz naknadu koje poduzetnik izvrši baveći se svojom gospodarskom ili drugom djelatnosti ili koje se obavljaju na osnovi zakonskih odredaba ili od lu ka državnih tijela. PDV se plaća i na uvoz dobara u tuzemstvo, pri čemu se pod uvozom razumijeva i unos i prijam te drugi oblici uvo za dobara.

Isporuka koja podliježe oporezivanju svaka je isporuka koju poduzet-nik odnosno isporučitelj obavi u tuzemstvu u sklopu svoje poduzetni-čke dje latnosti (poduzeća) i uz naknadu. Međutim, isporukama u tu-zemstvu ne smatra ju se isporuke unutar slobodne zone i isporuke unu-tar carinskih skladišta.

Pod isporukom se razumijeva isporuka dobara ili obavljanje usluga. Isporuke koje podliježu oporezivanju jesu sve isporuke čije je oporezi-vanje propisano zakonom, a one mogu biti oporezive isporuke ili ispo-ruke oslobođene plaćanja PDV-a. Isporukama koje ne podliježu opo-rezivanju smatraju se sve one isporuke čije oporezivanje nije propisano Zakonom o porezu na dodanu vrijednost kao što je isporuka zemljišta koja podliježe oporezivanju porezom na promet nekretnina.

Do isporuke dolazi kada isporučitelj daje primatelju gospodarsku vri-jed nost. To vrijedi i za protuisporuku, odnosno za naknadu koja može biti u obliku novca i/ili u obliku protuisporuke dobara i usluga.

Bitno obilježje oporezive isporuke jest međusobna uzročna veza izme-đu isporuke i naknade. Da bi se odredilo postoji li to obilježje, mjero-davan je gospodarski interes sudionika, neovisno o tome kako su sami sudionici određeni posao nazvali.

2.2. Isporuka dobaraKao što je već rečeno, pod isporukom se razumijeva isporuka dobara ili obav ljanje usluga pa se tako isporukom dobara kupcu odnosno nje-govu opu nomoćeniku omogućuje raspolaganje dobrima. Dobrima se smatraju predmeti, skupine stvari i gospodarska dobra koja se u pro-metu smatraju dobrima (električna energija, toplinska energija, plin, grijanje, hlađenje i sl.).

25


Omogućivanje raspolaganja dobrima pretežito je činjenične naravi i obi čno je, ali ne i nužno, povezano s prijenosom vlasničkih prava u imo-vinskopravnom smislu. To znači da je za isporuku mjerodavno posto-janje gospodarskog vlasništva nad dobrom, a ne posjeda kao stvarnog vlasništva nad dobrom.

2.3. Izuzimanje dobara u privatne svrheOsim redovitih isporuka dobara za koja poduzetnik naplaćuje nakna-du, isporukama dobara uz naknadu smatraju se i one kad porezni ob-veznik ili njegovi zaposlenici u privatne svrhe izuzimaju dobra koja čine dio poduzetničke imovine, ako raspolažu njima bez naknade ili ih izuzimaju u druge nepoduzetničke svrhe. To se odnosi na dobra za ko-ja je porezni obveznik u cijelosti ili djelomično mogao iskoristiti odbi-tak pretporeza.

2.4. Obavljanje uslugaUsluge su sve isporuke uz naknadu koje nisu isporuka dobara, pa se tako uslugama osobito smatraju usluge prepuštanja na uporabu i kori štenje (najam ili zakup), davanje, prijenos i osiguravanje prava na patente, pro-nalazačka prava, prava industrijskog vlasništva i slična prava.

2.5. Obavljanje usluga u privatne svrheUz redovite usluge koje obavlja poduzetnik i za koje naplaćuje naknadu, uslugama obavljenima uz naknadu smatraju se i one kad se porezni ob-veznik ili njegovi zaposlenici u privatne ili druge nepoduzetničke svr he koriste dobrima koja čine dio poduzetničke imovine i za koja je porezni obveznik pri nabavi mogao u cijelosti ili djelomično odbiti PDV.

Ako porezni obveznik ili njegovi zaposlenici u privatne ili druge nepo-du zet ničke svrhe obavljaju usluge bez naknade, takvo se obavljanje

26


usluga također smatra uslugom uz naknadu, koja podliježe oporezi-vanju PDV-om.

2.6. Razmjena dobara i uslugaRazmjena roba (proizvoda) i usluga smatra se izlaznom isporukom (kupcu omogućuje raspolaganje isporučenim dobrima), ali je ona isto-dobno i ulazna isporuka (primljenim se dobrima i uslugama može ra-spolagati). Hoće li svaka isporuka (izlazna i ulazna) biti oporeziva PDV-om, ovisi o:

� vrsti proizvoda odnosno usluge koji su predmet razmjene (po-dliježe li PDV-u ili ne),

� o poreznom statusu isporučitelja (je li obveznik PDV-a ili ne).

Pri razmjeni i drugim sličnim poslovima porezna je osnovica tržišna vrijednost svakog dobra ili usluge koja je predmet razmjene. Izlazna i ulazna isporuka ne moraju biti jednake vrijednosti. Stoga se, ako je ri-ječ o razmjeni proizvoda ili usluga različitih vrijednosti, u ukupnu vri-jednost ubraja vrijednost razmijenjenih proizvoda ili usluga i zara ču-nani (i primljeni) novčani iznos za razliku vrijednosti.

2.7. Isporuke dobara koje nisu isporuke uz naknaduPorezni obveznik u sklopu obavljanja svoje gospodarske djelatnosti može kupcima ili budućim kupcima besplatno dati razumne količine uzoraka ili darova u vrijednosti do 80,00 kuna ako ih daje povremeno i ne istim osobama, s tim da takva davanja nisu oporeziva PDV-om.

27


3. Neoporezive isporukeIsporuke koje podliježu oporezivanju mogu biti isporuke oporezive PDV-om i isporuke oslobođene plaćanja PDV-a. Usto se razlikuju is po-ruke oslobođene PDV-a s pravom na odbitak pretporeza i isporuke oslo-bođene PDV-a bez prava na odbitak pretporeza.

To znači da za isporuke oslobođene PDV-a bez prava na odbitak pret-poreza porezni obveznik po ulaznim računima drugih poreznih obvez-nika koji su mu za svoje isporuke zaračunali PDV nema pravo odbitka pretporeza, dok za isporuke oslobođene plaćanja PDV-a s pravom na odbitak pretporeza porezni obveznik može odbiti pretporez po ulaz-nim računima za isporuke koje mu služe za obavljanje njegove gospo-darske djelatnosti, kao i za isporuke oporezive po stopi PDV-a od 0%.

4. Status obveznikaZa bolje razumijevanje Zakona o PDV-u potrebno je razlikovati poj-move poduzetnik i obveznik PDV-a, a obveznici PDV-a mogu biti stalni i povremeni. Stalnim se obveznikom PDV-a smatra poduzetnik koji obavlja oporezive isporuke dobara i usluga s obilježjem trajnosti, za razliku od povremenog obveznika, koji postaje porezni obveznik u po-jedinim slučajevima. To se događa pri uvozu dobara, ako je izdavatelj računa iskazao PDV iako nije za to ovlašten te kad je domaći poduzet-nik za kojega uslugu obavi poduzetnik sa sjedištem u inozemstvu ob-vezan obračunati i platiti PDV.

5. Tko je poduzetnikPoduzetnik je svaka pravna i fi zička osoba koja samostalno i trajno oba v-lja djelatnost s namjerom ostvarivanja prihoda. To mogu biti i udru-ženja osoba, poslovne jedinice inozemnih trgovačkih društava i ino-

28


zemnih poduzetnika. Pritom je važno napomenuti da Zakon o PDV-u pri utvrđivanju statusa poduzetnika odnosno poreznog obveznika ne razdvaja pravne od fi zičkih osoba. To znači da se zadruge pod jedna-kim uvjetima kao i zadrugari smatraju poduzetnicima i poreznim ob-vez nicima, te se u tekstu upotrebljava izraz porezni obveznici jer je istog značenja za jedne i za druge.

6. Tko nije poduzetnikPoduzetnici nisu tijela državne vlasti, tijela državne i lokalne samou-prave i uprave, političke stranke, sindikati i komore ako obavljaju po-slove unutar svog djelokruga ili ovlasti. Ako obavljaju gospodarsku ili drugu djelatnost, a neoporezivanje te djelatnosti dovelo bi do stjecanja neopravdanih povlastica, tada će Porezna uprava rješenjem utvrditi da su i oni porezni obveznici za tu djelatnost.

7. Tko se smatra poreznim obveznikomPoduzetnici nisu nužno i obveznici PDV-a, i to zato što je Zakonom o PDV-u propisano da je obveznik PDV-a poduzetnik (pravna i fi zička osoba) čija je godišnja vrijednost obavljenih isporuka dobara i usluga nakon odbitka vrijednosti isporuka oslobođenih PDV-a bez prava na odbitak pretporeza u prethodnoj kalendarskoj godini bila veća od 85.000,00 kuna. Poduzetnik koji nije ostvario navedeni prag isporuka nije obveznik PDV-a, ali može postati na vlastiti zahtjev. U tom slučaju Porezna uprava izdaje rješenje koje ga obvezuje da idućih pet kalen-darskih godina bude obveznik PDV-a.

Navedeni se prag ne odnosi na inozemnog poduzetnika koji na po-dručju Re publike Hrvatske nema sjedište, poslovnu jedinicu, prebi-valište ili uobi ča je no boravište, a u tuzemstvu obavlja isporuke dobara ili usluga jer on posta je obveznikom PDV-a prvom isporukom za koju

29


je obvezan prijaviti se u Re pu blici Hrvatskoj kao porezni obveznik i imenovati poreznog zastupnika.

7.1. Tko se dužan upisati u registar obveznika PDV-aU registar obveznika PDV-a mora se upisati poduzetnik koji se prema Zakonu o PDV-u smatra poreznim obveznikom s obzirom na vrijed-nost isporuka u prethodnoj kalendarskoj godini, tj. ako je ona bila veća od 85.000,00 kuna.

Za upis u registar obveznika PDV-a bitno je da se radi o djelatnosti koja se obavlja trajno, samostalno i s namjerom ostvarivanja prihoda. Kad je riječ o obrtu, u registar obveznika PDV-a upisuje se osoba na koju obrt glasi, a ako je više članova istoga obrta upisano u RPO (kao supo-duzetnici), tada se upisuje osoba koju su supoduzetnici imenovali no-siteljem supoduzetništva.

7.2. Vrijeme upisa u registar obveznika PDV-a U registar obveznika PDV-a obveznici se upisuju:

� prije početka obavljanja samostalne djelatnosti, odnosno najka-snije prije prve isporuke dobara i usluga – odnosi se na osobe koje odmah na početku obavljanja samostalne djelatnosti žele po-stati obveznici PDV-a ili

� prije početka godine u kojoj osoba želi postati obveznikom PDV-a – odnosi se na osobe koje obveznikom postaju na osobni zahtjev,

� do 15. siječnja tekuće godine – vrijedi za osobe koje su prethodne godine imale oporezive isporuke u vrijednosti većoj od 85.000,00 kuna.

30


7.3. Obrazac za upis u sustav PDV-a Za upis u registar obveznika PDV-a popunjava se Obrazac P-PDV 1 i podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave.

7.4. Obveze poduzetnika upisanoga u registar PDV-aBiti obveznikom PDV-a znači imati obvezu:

� prijaviti se i upisati u registar obveznika PDV-a,

� za svaku izlaznu isporuku dobara ili usluga izdati račun propisa-nog sadržaja,

� za svaku izlaznu isporuku dobara ili usluga koje podliježu PDV-u zaračunati PDV po propisanim stopama i naplatiti ga od prima-telja isporuke,

� voditi propisane poslovne knjige i evidencije o izlaznim i ulaz-nim isporukama dobara i usluga koje podliježu PDV-u,

� utvrditi iznos obveze PDV-a za obračunsko razdoblje,

� uplatiti utvrđenu obvezu PDV-a za obračunsko razdoblje u korist uplatnog računa državnog proračuna,

� izvijestiti o iznosu obveze Poreznu upravu,

� postupati i prema ostalim obvezama uređenima propisima o PDV-u.

31


8. Računi obveznika PDV-a

8.1. Obveza izdavanja računa Za isporučena dobra i obavljene usluge mora se ispostaviti pisani ra-čun najmanje u dva primjerka, od kojih se jedan daje kupcu, a drugi služi kao isprava za knjiženje. Obveznik mora ispostaviti račun za ispo-ruče na dobra ili obavljene usluge i na računu posebno iskazati PDV.

Kad poduzetnik isporučuje dobra ili obavlja usluge koje su oslobođene plaćanja PDV-a, na računu treba navesti da PDV nije zaračunan. Na ra-ču nu se mora iskazati stopa PDV-a kojom se pojedina isporuka opore-zuje.

Računom za potrebe oporezivanja smatra se svaka isprava kojom se obračunavaju isporuke bez obzira na to u kojem je obliku i pod kojim nazivom izdana, pa to vrijedi i za isprave u kojima isporuke dobara i usluga zaračunava primatelj dobara i usluga ako su obje strane sugla-sne da se obračun napravi na takav način.

8.2. Izdavanje računa za prodaju na otvorenomeIznimno, račun se ne mora izdavati za prodaju na otvorenome (na trž-nici), pa se za knjiženje gotovinskog prometa izrađuje temeljnica za knjiženje (izvješće o dnevnome gotovinskom prometu).

8.3. Obvezan sadržaj računa obveznika PDV-aRačun mora sadržavati najmanje ove podatke:

� mjesto izdavanja, broj i nadnevak,

� ime (naziv), adresu i osobni identifi kacijski broj poduzetnika koji je isporučio dobra ili obavio usluge (prodavatelja),

� ime (naziv), adresu i osobni identifi kacijski broj poduzetnika koje-mu su isporučena dobra ili za kojega su obavljene usluge (kupca),

32


� količinu i uobičajeni trgovački naziv isporučenih dobara te vrstu i količinu obavljenih usluga,

� nadnevak isporuke dobara ili obavljenih usluga,

� iznos naknada (cijena) isporučenih dobara ili obavljenih usluga, razvrstanih prema poreznoj stopi,

� iznos poreza razvrstan prema poreznoj stopi,

� zbrojni iznos naknade i poreza.

Porezni obveznik (pravna i fi zička osoba − obveznik poreza na dobit) koji porez plaća prema izdanim računima obvezan je izdavati račune s posebnom oznakom R-1, dok porezni obveznik (fi zička osoba) koji PDV plaća prema primljenim (naplaćenim) naknadama obvezan je iz-davati račun s posebnom oznakom R-2.

8.4. Obvezan sadržaj računa za gotovinsku prodajuRačun za gotovinski promet mora sadržavati najmanje ove podatke:

� broj i nadnevak izdavanja,

� ime (naziv), adresu i osobni identifi kacijski broj poduzetnika koji je isporučio dobra ili obavio usluge te naznaku mjesta gdje je is-poruka dobara iIi usluga obavljena (broj prodajnog mjesta, po slo v-nog prostora, prodavaonice i sl.),

� količinu i uobičajeni trgovački naziv isporučenih dobara te vrstu i količinu obavljenih usluga,

� ukupne iznose naknade i poreza razvrstane prema poreznoj stopi.

8.5. Druge obveze u vezi s izdavanjem računaAko porezni obveznik na računu za isporučena dobra iIi obavljene usluge iskaže PDV viši od onoga koji duguje, obvezan je uplatiti taj viši iznos poreza, osim ako ispravi račun izdan primatelju na način propi-san Zakonom o PDV-u. Jednako tako, ako neka osoba u računu za is-

33


poručena dobra i obavljene usluge izdvojeno iskaže PDV, a za to nije ovla štena, tada duguje tako iskazani iznos poreza, osim ako ispravi ra-čun izdan primatelju na način propisan Zakonom o PDV-u.

Pri promjeni porezne osnovice porezni obveznik koji je isporučio do-bro ili obavio uslugu može ispraviti račun i smanjiti iznos poreza tek nakon što poduzetnik kojemu su isporučena dobra ili za kojega su obav ljene usluge ispravi (smanji) odbitak pretporeza i o tome pisme-nim putem izvijesti isporučitelja.

9. Stope PDV-aSvaka isporuka poduzetnika upisanoga u registar obveznika PDV-a po dliježe obračunu PDV-a. Opća stopa za obračun PDV-a je 23%. Sni-žene stope za obračun PDV-a su 0% i 10%.

Porez na dodanu vrijednost plaća se po stopi od 0%:

� na sve vrste kruha,

� na sve vrste mlijeka (kravljega, ovčjega, kozjega) koje se stavljaju u promet pod istim nazivom u tekućem stanju − svježe, pasteri-zirano, homogenizirano, kondenzirano (osim kiselog mlijeka, jo-gurta, kefi ra, čokoladnog mlijeka i drugih mliječnih proizvoda), nadomjestke za majčino mlijeko,

� na knjige stručnoga, znanstvenoga, umjetničkoga, kulturnoga i obrazovnog sadržaja, udžbenike za pedagoški odgoj i obrazova-nje, za osnovno, srednje i visoko obrazovanje, otisnute na papiru ili na drugim nositeljima teksta uključivši i CD-ROM, videokase-tu i audiokasetu,

� na lijekove određene Odlukom o utvrđivanju Liste lijekova Hrvat-skog zavoda za zdravstveno osiguranje,

� na proizvode koji se kirurškim putem ugrađuju u ljudsko tijelo − implantate (srčane zaliske, elektronske stimulatore, umjetne zglo-

34


bove, materijal za osteosintezu, stentove, interauterine uloške i dr.) te na ostale medicinske nadomjeske pri tjelesnim oštećenjima ili nedostacima prema Pravilniku o ortopedskim i drugim poma-galima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, osim zub-nih nadomjestaka, koje isporučuju zubni tehničari i stomatolozi,

� na znanstvene časopise,

� na usluge javnog prikazivanja fi lmova.

Porez na dodanu vrijednost plaća se po stopi od 10%:

� na usluge smještaja ili smještaja s doručkom, polupansiona ili pu-nog pansiona u svim vrstama komercijalnih ugostiteljskih obje-kata i usluge agencijske provizije za navedene usluge,

� na novine i časopise otisnute na papiru koji izlaze dnevno i pe rio-dično, osim na one koji u cijelosti ili uglavnom sadržavaju oglase ili služe oglašavanju.

10. Odbitak pretporeza

10.1. OpćenitoPretporez je iznos PDV-a iskazan na računima za isporuke dobara i usluge koje su drugi poduzetnici obavili za poreznog obveznika. Pret-porez je iznos PDV-a koji porezni obveznik može odbiti ako mu te isporuke služe za poduzetničke svrhe. Pretporez je iznos PDV-a koji je porezni obveznik platio pri uvozu, kao i iznos PDV-a koji je platio do-maći poduzetnik odnosno porezni obveznik za usluge što ih je za njega obavio inozemni poduzetnik, a koje su oporezive u tuzemstvu.

Porezni obveznik ne može odbiti pretporez sadržan u računima za pri-m ljena dobra i obavljene usluge ako se njima koristi za isporuke oslo-bođene plaćanja PDV-a bez prava na odbitak pretporeza, bilo da ih oba-v lja u tuzemstvu ili u inozemstvu.

Pretporez se može odbiti u obračunskom razdoblju u kojemu su prim-ljeni računi za isporučena dobra ili obavljene usluge, uz uvjet da ti

35


računi sadržavaju sve Zakonom o PDV-u propisane podatke. Za pla će-ne predujmove pretporez se može odbiti ako su primatelji predujmova izdali račun.

Ako je iznos pretporeza veći od iznosa PDV-a za izlazne isporuke, re-zultat je preplata PDV-a za koju se može tražiti povrat, koja se može is koristiti kao predujam za obveze idućeg razdoblja obračuna (mje seč-noga ili tromjesečnoga) ili se pravo na povrat može ustupiti.

10.2. Odbitak pretporeza za reprezentaciju i osobne automobile

Porezni obveznik može odbiti 30% pretporeza obračunanoga pri uvozu ili koji mu je obračunao drugi porezni obveznik za dobra i usluge koji-ma se koristi za reprezentaciju u vezi s ugošćivanjem i darivanjem po-slovnih partnera.

Porezni obveznik može odbiti 70% pretporeza obračunanoga pri uvozu ili koji mu je obračunan pri nabavi ili najmu osobnih automobila i dru-gih sredstava za osobni prijevoz i drugih dobara i usluga u vezi s tim. Za osobne automobile i druga sredstva za osobni prijevoz vrijednosti veće od 400.000,00 kuna nije dopušten odbitak pretporeza.

Ako se porezni obveznik osobnim automobilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz koristi za obuku vozača, testiranje vozila, servisnu službu, taksi službu, prijevoz umrlih, iznajmljivanje te za daljnju pro-daju, može u potpunosti odbiti pretporez.

10.3. Ispravak pretporezaAko je porezni obveznik pri nabavi gospodarskog dobra imao pravo na odbitak pretporeza s obzirom na to da je obavljao isporuke opore-zive PDV-om te nakon nekog vremena počne obavljati isporuke oslo-bo đene PDV-a bez prava na odbitak pretporeza, mijenjaju se uvjeti mjerodavni za odbitak pretporeza i porezni obveznik mora napraviti ispravak pretporeza. Ispravak se radi i u obrnutom slučaju − ako je

36


porezni obveznik obavljao isporuke oslobođene PDV-a pa počne oba-vljati oporezive isporuke, kao i onda kad porezni obveznik prestane biti obveznik PDV-a odnosno kad izađe iz sustava PDV-a.

Za vrijeme ispravka pretporeza određenoga gospodarskog dobra uzi-ma se u obzir rok od pet odnosno deset godina za nekretnine, i to od kalendarske godine početka uporabe dobra do promjene uvjeta koji su u toj godini bili mjerodavni za odbitak pretporeza.

10.4. Podjela pretporezaPorezni obveznik koji istodobno obavlja i oporezive i oslobođene ispo-ruke može odbiti pretporez samo za onaj dio isporuka za koji je do-pušten odbitak pretporeza. Iznos pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak, a koji se na temelju knji-govodstvene i druge dokumentacije ne može izravno pripisati tim ispo-rukama, određuje se na godišnjoj razini kao postotak koji se dobije stavljanjem u odnos ukupnih oporezivih isporuka bez PDV-a za koje je dopušten odbitak pretporeza u odnosu prema ukupnom iznosu ispo-ruka bez PDV-a.

11. Obračun i plaćanje PDV-a Porezni obveznik za obračunsko razdoblje mora sam utvrditi obvezu PDV-a i iskazati je u prijavi poreza. O iznosu obračunanog PDV-a za uplatu odnosno o iznosu više plaćenog PDV-a (o obliku pretporeza) podnosi se izvješće nadležnoj ispostavi Porezne uprave. Izvješće se pod nosi za svako obračunsko razdoblje (mjesečno ili tromjesečno) na Obrascu PDV-a, i to do zadnjega dana u mjesecu za prethodni mjesec, odnosno za tromjesečje. Tako, primjerice:

� izvješće za siječanj 2011. treba predati do 28. veljače 2011,

� izvješće za prvo tromjesečje 2011. treba predati do 30. travnja 2011.

37


Osim mjesečnoga odnosno tromjesečnog izvješća, propisana je i obve-za podnošenja godišnjeg izvješća. Godišnje izvješće podnosi se na Ob-ras cu PDV-K, i to do zadnjega dana veljače za prethodnu kalendarsku godinu. Međutim, ako je riječ o poduzetnicima koji su obveznici pore-za na dobit godišnje izvješće podnose do zadnjeg dana travnja za pret-hodnu kalendarsku godinu.

12. Rok za uplatu i uplatni račun PDV-a Iznos PDV-a obračunan za određeno obračunsko razdoblje mora se uplatiti do zadnjega dana u mjesecu za prethodni mjesec ili za pretho-dno tromjesečje u korist računa:

1001005-186300016068 1201 – OIB poduzetnika Naziv računa: Državni proračunSvrha uplate: mjesečna obveza PDV za _ _ / _ _

Porezni obveznik plaća PDV za usluge koje je za njega obavio inozem-ni poduzetnik do zadnjega dana u mjesecu za prethodni mjesec ili za prethodno tromjesečje u kojemu je za njega obavljena usluga ili je pri-mio račun, i to u korist računa:

1001005-1863000160 68 1228 – OIB poduzetnikaNaziv računa: Državni proračunSvrha uplate: obveza PDV-a za usluge inopoduzetnika za _ _ / _ _

38


13. Posebni postupak oporezivanja maržeZa isporuke rabljenih dobara, umjetničkih djela, kolekcionarskih ili an-tik nih predmeta koje obavi preprodavatelj primjenjuje se posebni po stu-pak oporezivanja razlike u cijeni (marže) koju preprodavatelj ostvari.

Preprodavatelj je porezni obveznik koji u sklopu svoje gospodarske dje-latnosti za potrebe svoje djelatnosti kupuje ili radi preprodaje uvozi na vedena dobra, bilo da djeluje za svoj račun ili za račun druge osobe prema ugovoru kojim je utvrđeno plaćanje provizije pri prodaji ili kup-nji tih dobara.

Preprodavatelj pri isporuci rabljenih dobara, umjetničkih djela, kolek-cionarskih ili antiknih predmeta primjenjuje posebni postupak opo-rezivanje marže ako su mu navedena dobra isporučile:

� osobe koje nisu porezni obveznici,

� porezni obveznici koji obavljaju porezno oslobođene isporuke bez prava na odbitak pretporeza, i mali poduzetnici,

� drugi preprodavatelj ako je njegova isporuka oporeziva po po-sebnom postupku oporezivanja marže.

Preprodavatelj koji primjenjuje postupak oporezivanja marže ne može od PDV-a, koji je obvezan platiti, odbiti porez koji mu je obračunao drugi preprodavatelj za isporučena dobra, ako za isporuke tih dobara primjenjuje poseban postupak oporezivanja marže.

Porezna je osnovica marža koja je jednaka razlici između prodajne i nabavne cijene isporučenih dobara te umanjena za iznos PDV-a koji je sadržan u toj marži.

Preprodavatelj po vlastitom izboru može primijeniti postupak opore-zivanja marže pri isporukama:

� umjetničkih djela, kolekcionarskih ili antiknih predmeta koje sam uvozi,

� umjetničkih djela koja mu isporuče autori i njihovi pravni sljed-nici.

39


Ako se u tim slučajevima preprodavatelj odluči za primjenu postupka oporezivanja marže obvezan je taj postupak primjenjivati najmanje dvije kalendarske godine.

O početku primjene postupka oporezivanja marže u tom slučaju pre-prodavatelj mora u pisanom obliku izvijestiti mjerodavnu ispostavu Po rezne uprave u roku za predaju prve prijave PDV-a za obračunsko razdoblje kalendarske godine u kojoj je prvi put primijenio postupak oporezivanja marže.

Nakon proteka dvije kalendarske godine preprodavatelj može odustati od primjene postupka oporezivanja marže. Ako želi odustati, tada o to me podnosi pisanu obavijest mjerodavnoj ispostavi Porezne uprave u roku za predaju prijave PDV-a za prvo obračunsko razdoblje kalen-darske godine u kojoj prestaje primjenjivati poseban postupak opore-zivanja marže. Međutim, ako u tom roku ne podnese pisanu obavijest mjerodavnoj ispostavi Porezne uprave, preprodavatelj mora nastaviti primjenjivati poseban postupak oporezivanja marže tijekom sljedeće dvije kalendarske godine.

Preprodavatelj može primijeniti redoviti postupak oporezivanja za bilo koju isporuku dobara za koju je propisan poseban postupak oporezi-vanja marže.

Ako preprodavatelj primijeni redoviti postupak oporezivanja umjet-ničkih djela, kolekcionarskih ili antiknih predmeta koje sam uvozi, od iznosa PDV-a koji je obvezan platiti ima pravo odbiti iznos PDV-a koji je platio pri uvozu.

Ako preprodavatelj primijeni redoviti postupak za oporezivanje umjet-ničkih djela koja je nabavio od autora ili njegovih pravnih sljednika ili od poreznih obveznika koji nisu preprodavatelji, od iznosa PDV-a koji je obvezan platiti ima pravo odbiti iznos PDV-a koji mu je obračunan za isporučena umjetnička djela.

Ako preprodavatelj u isto vrijeme primjenjuje redoviti postupak opo-rezivanja porezom na dodanu vrijednost i postupak oporezivanja mar-že, mora voditi posebnu evidenciju za svaki od tih postupaka.

Preprodavatelj ne smije na računima za isporučena dobra koja podlije-žu postupku oporezivanja marže iskazati posebno iznos PDV-a, a na

40


računu mora navesti da je riječ o posebnom postupku oporezivanja mar že te navesti članak Zakona kojim je to propisano.

14. Evidencije i izvješća Obveznik PDV-a dužan je voditi propisane poslovne knjige i sastavlja-ti te Poreznoj upravi podnositi propisana izvješća. Knjige za evidenti-ranje i obračun PDV-a jesu:

� Knjiga izdanih (izlaznih) računa (I-RA) za isporuke dobara i uslu-ga,

� Knjiga izdanih (izlaznih) računa (I-RA) za primljene predujmove,

� Knjiga primljenih (ulaznih) računa (U-RA) za primljena dobra i usluge,

� Knjiga primljenih (ulaznih) računa (U-RA) za dane predujmove,

� Posebne evidencije za uvezena dobra,

� Posebne evidencije za plaćeni PDV na usluge inozemnih podu-zetnika,

� Evidenciju o prodanim dobrima na koja se primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže (Obrazac PDV-MI),

� Evidenciju o nabavljenim dobrima u posebnom postupku opore-zivanja marže (Obrazac PDV-MU).

Izvješća se sastavljaju i podnose na: � Obrascu PDV (mjesečno odnosno tromjesečno izvješće), � Obrascu PDV-K (godišnje izvješće).

Radi obračuna PDV-a, u Knjizi I-RA i Knjizi U-RA evidentiraju se iz-lazni i ulazni računi, dok se kod obveznika koji porez obračunavaju po načelu naplaćene realizacije unose podaci o izdanim i primljenim ra-čunima za isporuke koji su naplaćeni odnosno plaćeni. Ako je obavlje-na isporuka za koju formalno nije izdan račun, upisuje se podatak o


obavljenoj isporuci iako račun nije izdan, a kod obveznika koji porez obračunavaju po načelu naplaćene realizacije upisuju se podaci o na-plaćenom primitku i PDV-u i onda ako račun nije izdan.

15. Čuvanje dokumentacijeIzdane i primljene račune, dokumente o ispravcima računa, dokaze o izvozu odnosno uvozu, dokumente na osnovi kojih su iskorištena oslo-bo đenja od plaćanja poreza, obračune poreza, kao i svu ostalu doku-mentaciju bitnu za utvrđivanje i plaćanje poreza, porezni obveznici mo raju čuvati deset godina od početka tijeka zastare.

16. Dobro je znati ... � Zakon o porezu na dodanu vrijednost pri oporezivanja isporuka

dobara i usluga ne razlikuje pravne osobe od fi zičkih, već su od-ređene razlike propisane u trenutku nastanka porezne obveze, podnošenja prijava i plaćanja PDV-a.

� Oporezivanje stopom PDV-a od 0% ne znači da je riječ o oslobo-đenoj isporuci s obzirom na to da je za stope 0% i oslobođene isporuke razlika u pravu na odbitak pretporeza. Naime, za ispo-ruke oslobođene plaćanja PDV-a porezni obveznik nema pravo na odbitak pretporeza, dok pri stopi 0% porezni obveznik ima pravo odbitka pretporeza po ulaznim računima. Primjerice, ako porezni obveznik obavlja isporuku mlijeka, koja je oporeziva sto-pom od 0%, ima pravo na odbitak pretporeza za nabavljena do-bra i usluge koja mu služe za obavljanje njegove gospodarske dje-latnosti bez obzira na to što su te isporuke oporezive stopom od 23%. Tada će porezni obveznik imati pretporez veći od poreza is-kazanoga u izlaznim isporukama te može tražiti povrat poreza iz državnog proračuna ili ga ostaviti kao akontaciju za iduća porez-na razdoblja.

41

� S obzirom na to da zadruga može djelovati na tri načina − u ime i za račun zadrugara, u svoje ime i za račun zadrugara te u svoje ime i svoj račun, različito je i postupanje pri obračunu PDV-a za poje-dine isporuke. Stoga poduzetnik koji obavlja isporuku u vlastito ime i za vlastiti račun obračunava i plaća porez na punu naknadu, isto kao komisionar, odnosno poduzetnik koji nastupa u vlastito ime a za tuđi račun. U tom slučaju nastaju dvije isporuke, i to ispo-ruka komisionara kupcu i isporuka komitenta komisionaru. Ako poduzetnik nastupa u tuđe ime i za tuđi račun (posrednik i zastup-nik), obračunat će i platiti porez samo na svoju proviziju.

� Isporuke što ih zadruga koja je u sustavu PDV-a obavi zadrugari-ma oporezive su porezom na dodanu vrijednost, a za primljene isporuke dobavljača zadruga ima pravo na pretporez ako je iska-zan u računima dobavljača. To se odnosi i na isporuke zadrugara zadruzi, pa su te isporuke oporezive PDV-om, a zadrugar ima pravo odbitka pretporeza za nabavu dobara i usluga koje im služe za obavljanje njihove djelatnosti.

� Porezni obveznik ima pravo na odbitak pretporeza za uvezena dobra za koja je pri uvozu plaćen PDV. Jednako tako, pravo na odbitak pretporeza ima porezni obveznik koji je obračunao i pla-tio PDV za usluge što ih je za njega obavio inozemni poduzetnik, a koje su oporezive u tuzemstvu.

� Porezni obveznik pri prodaji dobara dugotrajne imovine obvezan je obračunati PDV, međutim ako je riječ o nekretninama za koje se pri nabavi nije mogao odbiti pretporez, takve nekretnine u dalj-njem promet podliježu oporezivanju prema odredbama Zako na o porezu na promet nekretnina i stjecatelj plaća porez na promet nekretnina po stopi od 5%.

� Pri posebnom postupku oporezivanja marže preprodavatelj nema pravo na odbitak pretporeza osim ako je odlučio primijeniti re-doviti postupak oporezivanja porezom na dodanu vrijednost. Pre-prodavatelj koji se odlučio za primjenu posebnog postupka opo-rezivanja marže, a zatim na isporuku pojedinog dobra primijeni redoviti postupak oporezivanja, pretporez može odbiti u obra-čunskom razdoblju u kojemu prodaje dobra prema redovitom postupku oporezivanja.


42

43

III. UTVRĐIVANJE I OPOREZIVANJE PRIMITAKA OD OBAVLJANJA

SAMOSTALNE DJELATNOSTI

1. O samostalnoj djelatnosti fi zičkih osoba i načinima oporezivanja primitaka

Fizičke osobe mogu oporezive primitke, sukladno Zakonu o porezu na dohodak, ostvarivati iz šest izvora:

1. od nesamostalnog rada,

2. od samostalne djelatnosti,

3. od imovine i imovinskih prava,

4. od kapitala,

5. od osiguranja

6. iz drugih izvora.

Samostalnom djelatnošću u smislu spomenutog zakona smatraju se ove djelatnosti:

1. obrt i s obrtom izjednačene djelatnosti – obrtničke djelatnosti,

2. slobodna zanimanja,

3. poljoprivreda i šumarstvo.

44


Obrtom i s obrtom izjednačenim djelatnostima (obrtničkim djelat-nostima), u smislu toga zakona, smatraju se:

1. djelatnosti u smislu članka 1. Zakona o obrtu1 i sve ostale poseb-no nenavedene gospodarstvene djelatnosti (djelatnosti koje se obavljaju samostalno radi stjecanja dohotka, neovisno o tome je li nadležno tijelo odobrilo djelatnost ili nije, i osnovna su djelat-nost poreznog obveznika),

2. ustup uz naknadu ili konačna prodaja imovinskih prava u sklopu obrtničke djelatnosti ili djelatnosti slobodnog zanimanja,

3. otuđenje (prodaja, zamjena i drugi prijenos) više od tri nekretni-ne ili više od tri imovinska prava iste vrste u razdoblju od pet go-dina, osim ako se nekretnine izvlašćuju na temelju posebnog za ko-na. Razdoblje od pet godina počinje teći od dana otuđenja prve nekretnine, pri čemu je mjerodavan nadnevak kupoprodajnoga

1 Obrt u smislu Zakona o obrtu jest samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gos-podarskih djelatnosti u skladu s člankom 3. toga zakona (1. slobodni obrti za obav-ljanje kojih se kao uvjet ne traži ispit o stručnoj osposobljenosti ili majstorski ispit, 2. vezani obrti za obavljanje kojih se kao uvjet traži ispit o stručnoj osposobljenosti i vezani obrti za obavljanje kojih se kao uvjet traži majstorski ispit, 3. pov lašteni obrti koje obrtnik ili trgovačko društvo smije obavljati samo na temelju povlastice koju izdaje nadležno ministarstvo, ovisno o vrsti obrta) od strane fi zičkih osoba radi postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pru žanjem usluga na tržištu.Fizičke osobe mogu obavljati djelatnosti obrta i kao domaću radinost ili kao spo-redno zanimanje samo osobnim radom, osim ako obavljaju registriranu samostal-nu djelatnost obrta ili slobodnog zanimanja prema posebnim propisima ili samo-stalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstva od koje dohodak ili dobit utvrđuju na temelju poslovnih knjiga prema posebnim propisima, a obveznici su PDV-a. Oba-vljanjem domaće radinosti ili sporednog zanimanja umirovljenici ne uspostavljaju svojstvo osiguranika u obveznome mirovinskom osiguranju. Također, ukupni bru-to primici ostvareni od obavljanja djelatnosti obrta ne smiju prelaziti iznos deset (10) bruto prosječnih mjesečnih plaća u kalendarskoj godini u kojoj se obavljaju djelatnosti obrta. Pod domaćom radinošću razumijeva se izrada pojedinih proiz-voda koje fi zička osoba obavlja kod kuće osobnim radom. U domaćoj se radinosti mogu izrađivati pojedini proizvodi iz djelatnosti slobodnih obrta sadržanih na listi proizvoda koju donosi ministar nadležan za gospodarstvo, rad i poduzetništvo na prijedlog Hrvatske obrtničke komore. Pod sporednim zanimanjem razumijeva se obavljanje određenih usluga održavanja i popravaka.

45


ili drugog ugovora odnosno isprave o stjecanju vlasništva. Ako se otuđuje zgrada s više stanova ili poslovnih prostora odnosno gra-đev no zemljište ili više zemljišnih čestica, jednom se ne kret ni-nom smatra svaki stan, poslovni prostor, gradilište ili zem ljišna čestica.

Djelatnostima slobodnih zanimanja smatraju se profesionalne dje-latnosti fi zičkih osoba koje su po toj osnovi obvezno osigurane prema propisima koji uređuju obvezna osiguranja, odnosno djelatnosti fi zi-čkih osoba kojima su to osnovne djelatnosti i koje su po toj osnovi upi sane u registar poreznih obveznika poreza na dohodak. Djelatno-stima slobodnih zanimanja osobito se smatraju:

1. samostalna djelatnost zdravstvenih djelatnika, veterinara, odvjet-nika, javnih bilježnika, revizora, inženjera, arhitekata, poreznih savjetnika, stečajnih upravitelja, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika i druge slične djelatnosti,

2. samostalna djelatnost znanstvenika, književnika, izumitelja i dru-ge slične djelatnosti,

3. samostalna predavačka djelatnost, odgojna djelatnost i druge sli-čne djelatnosti,

4. samostalna djelatnost novinara, umjetnika i športaša.

Djelatnost poljoprivrede i šumarstva obuhvaća korištenje prirodnih bogatstava zemlje i prodaju, odnosno zamjenu od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u neprerađenom stanju. Fizičke su osobe po osnovi djelatnosti poljoprivrede i šumarstva obveznici poreza na doho-dak ako su po toj osnovi obveznici PDV-a prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost te ako ostvaruju poticaje na način i uz uvjete propi-sane posebnim zakonima.2 Pri tome navedeni uvjeti ne moraju biti ku-mulativno ispunjeni, odnosno fi zička je osoba obveznik poreza na do-hodak od djelatnosti poljoprivrede i šumarstva ako su ispunjeni jedan ili oba uvjeta.

2 Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju

46


PrimjerZadrugar, fi zička osoba ostvaruje primitke po osnovi skupljanja samo-niklih gljiva koje prodaje zadruzi. U skladu s Odlukom o nacionalnoj klasifi kaciji djelatnosti 20076. − NKD 2007, skupljanje šumskih plodo-va i proizvoda, osim šumskih sortimenata, smatra se djelatnošću šu mar-stva i sječe drva. Prema odredbama članka 2. Pravilnika o zaštiti gljiva “skupljač gljiva za osobne potrebe” jest fi zička osoba koja skuplja samo-nikle gljive (gljive koje spontano rastu na prirodnim, poluprirodnim i kultiviranim staništima) za svoje potrebe i za potrebe svoga kućanstva, a “komercijalni skupljač” je fi zička osoba koja skuplja samonikle gljive radi prerade, trgovine i drugog prometa. Člankom 10. toga pravilnika propisano je da komercijalno skupljanje gljiva može obavljati osoba ko-ja posjeduje iskaznicu komercijalnog skupljača gljiva što je izdaje na d-ležno ministarstvo na vrijeme od deset godina. Iskaznica se izdaje ko-mercijalnom skupljaču na temelju obrtnice za obavljanje djelatnosti skup ljača gljiva ili na temelju potvrde o stručnoj osposobljenosti za ko-mercijalnog skupljača gljiva koju izdaje ovlaštena stručna institucija ili udruga.

Člankom 18. Pravilnika o zaštiti gljiva propisano je da komercijalni skup ljač smije prodavati samonikle gljive skupljene radi prerade, trgovi-ne i drugog prometa samo pravnoj ili fi zičkoj osobi koja obavlja djelat-nost otkupa samoniklih gljiva i koja ima dopuštenje nadležnog mini-starstva, ili pak na registriranoj tržnici ako za to ima dozvolu ovlaštenog tijela. Komercijalni skupljač smije dnevno prodati samo onu količinu samoniklih gljiva koju može dnevno skupiti.

U skladu s navedenim odredbama posebnih propisa, zadrugar − fi zička osoba koja je komercijalni skupljač samoniklih gljiva za preradu, trgo-vinu i drugi promet, a propisanu je iskaznicu komercijalnog skupljača gljiva dobio na temelju obrtnice ili potvrde o stručnoj osposobljenosti za komercijalnog skupljača gljiva, smatra se osobom koja obavlja samo-stalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstva, koja je obveznik poreza na dohodak po toj osnovi, uz uvjet da je po osnovi djelatnosti komercijal-nog skupljanja samoniklih gljiva i/ili po osnovi drugih poljoprivrednih djelatnosti i djelatnosti šumarstva obveznik PDV-a ili, ako ostvaruje po-ticaje za djelatnost poljoprivrede i šumarstva, uz uvjet i na način propi-san posebnim zakonima.

�

47


Oporezivanje primitaka fi zičkih osoba zadrugara, ostvarenih po osno-vi obavljanja samostalne djelatnosti, može se provoditi na tri načina:

1. plaćanjem poreza na dohodak od samostalnih djelatnosti, pri če-mu se dohodak utvrđuje na temelju poslovnih knjiga,

2. plaćanjem paušalnog poreza na dohodak iz primitaka ostvarenih po osnovi samostalnih djelatnosti obrta i samostalne djelatnosti poljoprivrede i šumarstva, pri čemu se dohodak utvrđuje u pau-šal nom iznosu,

3. plaćanjem poreza na dobit.

2. Upis u Registar poreznih obveznika Porezni obveznici − zadrugari odnosno njihovi opunomoćenici dužni su ispostavi Porezne uprave nadležne za njihovo prebivalište ili uobi-čajeno boravište podnijeti prijavu radi upisa u registar obveznika pore-za na dohodak, i to, među ostalim, za dohodak:

1. od obrtničke djelatnosti, djelatnosti slobodnih zanimanja, djelatno-sti poljoprivrede i šumarstva te druge djelatnosti koje se oporezuju kao obrtničke prema članku 18. Zakona o porezu na doho dak,

2. od imovine prema članku 27. Zakona o porezu na dohodak,

3. od obrtničke djelatnosti i djelatnosti poljoprivrede i šumarstva te djelatnosti iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i tu-ristima te od djelatnosti organiziranja kampova za koje se počinje paušalno utvrđivati dohodak prema članku 44. Zakona o porezu na dohodak,

4. od djelatnosti slobodnih zanimanja koje se oporezuju na način propisan za drugi dohodak.

Prijava se podnosi u roku osam dana od dana početka obavljanja dje-latnosti, od dana dostavljanja pisanog zahtjeva za prelazak na utvr đi-vanje paušalnog dohotka ili od dana prelaska na oporezivanje po odbit-ku, odnosno od početka ostvarivanja primitaka.

48


3. Utvrđivanje i oporezivanje dohotka od samostalne djelatnosti

3.1. Status poreznog obveznikaPorezni obveznik zadrugar fi zička je osoba koja ostvaruje dohodak po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti. Ako više fi zičkih osoba zajed-nički ostvaruje dohodak, porezni je obveznik svaka fi zička osoba za-sebno, i to za svoj udio u zajednički ostvarenom dohotku.

Porezni je obveznik i nasljednik za sve porezne obveze koje proizlaze iz dohotka što ga je ostavitelj ostvario do svoje smrti. Nasljednik je isto-dobno i porezni obveznik za dohodak koji mu pritječe iz naslijeđenih izvora dohotka.

3.2. Primici i izdaci − oporezivi dohodak, načelo blagajne

Dohodak od samostalnih djelatnosti razlika je između poslovnih pri-mitaka i poslovnih izdataka nastalih u poreznom razdoblju. Porezno je razdoblje kalendarska godina ili samo dio godine u kojemu je porezni ob veznik − zadrugar poslovao, i to:

1. ako rezident3 tijekom iste kalendarske godine postane nerezi-dent, ili obratno, pri čemu porezno razdoblje obuhvaća razdoblje u kojemu je fi zička osoba bila rezident ili nerezident4,

2. u slučaju rođenja ili smrti poreznog obveznika.

3 Prema Zakonu o porezu na dohodak, rezident je fi zička osoba koja u Repu-blici Hrvatskoj ima prebivalište ili uobičajeno boravište te fi zička osoba koja u Republici Hrvatskoj nema prebivalište ni uobičajeno boravište, a zaposle-na je u državnoj službi Republike Hrvatske i po toj osnovi prima plaću.4 Prema Zakonu o porezu na dohodak, nerezident je fi zička osoba koja u Re publici Hrvatskoj nema ni prebivalište ni uobičajeno boravište, a u Re-publici Hrvatskoj ostvaruje dohodak koji se oporezuje prema odredbama toga zakona.

49


Poslovnim primicima po osnovi samostalne djelatnosti smatraju se:

1. sva dobra (novac, stvari, prava, usluge i dr.) što ih porezni obvez-nik − zadrugar primi obavljanjem samostalne djelatnosti i djelat-nosti koja se oporezuje kao samostalna,

2. iznosi državnih pomoći, poticaja i potpora za samostalnu djelat-nost, odnosno djelatnost koja se oporezuje kao samostalna,

3. izuzimanja, osim izuzimanja u novcu,

4. primici od otuđenja ili likvidacije djelatnosti (radnje, obrta ili dru gog oblika samostalne djelatnosti),

5. iznos otpisanog duga, ako vjerovnik (kreditor) poreznom obvez-niku – zadrugaru otpiše dugove po osnovi kredita za nabavu st-vari i prava koja se unose u popis dugotrajne imovine,

6. manjkovi dobara u smislu propisa o PDV-u iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske obrtničke komore te pripadajući porezi zara-čunani pri nabavi dobara za koja je utvrđen manjak,

7. primici ostvareni od prodaje i/ili izuzimanja u slučaju prodaje (otu đenja) ili izuzimanja stvari ili prava koja se vode ili su se tre-bala voditi u Popisu dugotrajne imovine,

8. naplaćene zatezne kamate na potraživanja iz poslovnih odnosa,

9. svi ostali primici po osnovi i u svezi s obavljanjem samostalne djelat nosti.

Primici se utvrđuju prema njihovoj tržišnoj vrijednosti.

Poslovnim izdacima po osnovi samostalne djelatnosti smatraju se:

1. sva dobra koja porezni obveznik − zadrugar izda radi stjecanja, osiguranja i očuvanja poslovnih primitaka po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti, odnosno oni izdaci koji su izravno vezani za obavljanje djelatnosti,

2. izdaci za obrazovanje i izobrazbu poduzetnika − zadrugara i nje-govih radnika, i to:

2.1. naknade za obrazovanje u osnovnim, srednjim, višim i viso-kim školama, te na fakultetima, poslijediplomskom studiju te u postupku za stjecanje doktorata, i to plaćeni obrazovnim in-

50


stitucijama u tuzemstvu i inozemstvu; naknade za tečajeve, seminare, specijalizacije, konferencije, kongrese, i to u tuzem-stvu i inozemstvu, plaćene pravnim i fi zičkim osobama ovla-štenima odnosno registriranima za obavljanje tih djelatnosti,

2.2. izdaci za nabavu knjiga, udžbenika, priručnika, skripata i dru ge literature u papirnatome ili elektroničkom obliku,

2.3. ako se obrazovanje i izobrazba obavljaju izvan mjesta prebi-vališta ili uobičajenog boravišta radnika, izdacima za obra-zovanje i izobrazbu smatraju se i troškovi prijevoza pri od-lasku na obrazovanje i izobrazbu i pri povratku s njih, i to do visine cijene karata sredstava javnog prijevoza, i troškovi smje-štaja do visine stvarnih izdataka, a za seminare i savjetovanja ti izdaci podrazumijevaju dnevnice u zemlji do 170,00 kuna na dan, odnosno dnevnice u inozemstvu do iznosa utvrđenih propisima o izdacima za službena putovanja za ko risnike državnog proračuna,

3. otpis dugotrajne imovine, 4. sva ulaganja, osim ulaganja u dugotrajnu imovinu i ulaganja u

novcu,5. izdaci istraživanja i razvoja koji se mogu pripisati konkretnom

projektu istraživanja i razvoja, uz uvjet da porezni obveznik ima svu potrebnu dokumentaciju za određeni istraživačko-razvojni projekt kao što su godišnji operativni planovi razvoja projekta, projektna dokumentacija, analize i istraživanja te uredna doku-mentacija o svim izdacima projekta (ugovori, računi i ostala obra-čunska dokumentacija i dokazi o plaćanju),

6. izdaci u svezi s otuđenjem ili ukidanjem djelatnosti,7. u slučaju prodaje (otuđenja) ili izuzimanja stvari ili prava koja se

vode ili su se trebala voditi u Popisu dugotrajne imovine, u poslo-vne primitke ulaze primici ostvareni od prodaje i/ili izuzimanja, a u poslovne izdatke ulazi preostala knjigovodstvena vrijednost tih stvari ili prava utvrđena na kraju mjeseca otuđenja. Za stvari ili pra-va koja nisu unesena u Popis dugotrajne imovine knjigovodstvena se vrijednost izračunava na temelju isprava o nabavi, a ako tih is-prava nema, knjigovodstvena se vrijednost utvrđuje procjenom,

51


8. iznosi naknada, potpora i nagrada poreznih obveznika koji oba-vljaju samostalne djelatnosti za njih osobno, u visini i na način propisan člankom 13. Pravilnika o porezu na dohodak,

9. isplate nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada i nauko-vanja, isplate stipendija učenicima i studentima za vrijeme redo-vitog školovanja u srednjim, višim i visokim školama te na fakul-tetima, u visini i na način propisan člankom 45. Pravilnika o po-rezu na dohodak,

10. plaćene zatezne kamate na obveze iz poslovnih odnosa. Osim ka-mata plaćenih po zajmovima i kreditima za obavljanje djelatno-sti, izdacima se smatraju i jednokratne naknade te drugi izdaci u svezi s odobravanjem kredita,

11. uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja prema Zakonu o do-prinosima,

12. izdaci za materijal, robu, proizvode, energiju i usluge koji služe za stjecanje dohotka, a priznaju se u visini cijene nabave ili troška proizvodnje,

13. izdaci za plaće i obvezni doprinosi na plaću radnika i fi zičkih oso-ba koje ostvaruju primitke od nesamostalnog rada (plaće s pore-zima i doprinosima) u visini stvarnih isplata,

14. otpisi na način i prema stopama propisanim Zakonom o porezu na dobit, pri čemu se izdacima otpisa ne smatraju otpisi povećane vrijednosti dugotrajne imovine zbog revalorizacije,

15. premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja uplaćene u korist radnika i/ili osobno poreznog obveznika koji obavlja samostalnu djelatnost tuzemnome dobrovoljnom mirovinskom fondu, regi-striranome u skladu s propisima koji uređuju dobrovoljno miro-vinsko osiguranje na koje se, sukladno članku 10. točki 17. Zako-na o porezu na dohodak, ne plaća porez na dohodak.

Kao poslovni izdaci mogu se priznati samo oni izdaci o kojima postoje uredne isprave i koji su izravno vezani za ostvarivanje primitaka. Izme-đu izdataka i primitaka mora postojati međusobna ovisnost, što znači da se nastali izdatak treba odraziti na visinu (povećanje) tekućih ili bu-dućih primitaka. Pri utvrđivanju povezanosti primitaka s izdacima po-

52


lazi se od normativa (utroška materijala, energije i sl.), pri čemu se uzimaju u obzir način rada i posebnosti djelatnosti.

Za utvrđivanje povezanosti primitaka s izdacima porezni obveznici (pro izvodne i uslužne djelatnosti koje nabavljaju reprodukcijski i po-trošni materijal za obavljanje djelatnosti te ugostitelji koji prodaju hra-nu, alkoholna i bezalkoholna pića ili sami proizvode odnosno troše određene količine pića i napitaka) u posebnim evidencijama moraju navesti podatke o nabavi reprodukcijskoga i potrošnog materijala, pića i napitaka (naziv dobavljača, broj i datum računa) te podatke o upora-bi reprodukcijskoga i potrošnog materijala, pića i napitaka (broj inter-nog dokumenta – specifi kacije, radnog naloga i sl.) za knjiženje u po-slovne izdatke. Interni dokumenti o uporabi reprodukcijskoga i po-trošnog materijala, pića i napitaka moraju sadržavati podatke o količini i vrijednosti utrošenoga reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka te količinu i vrijednost gotovih proizvoda u koje je ugrađen reprodukcijski i potrošni materijal. Promjene u evidenciji nabave i upotrebe reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka knjiže se najkasnije u roku mjesec dana od dana nastanka promjene. Porezni obveznik – zadrugar koji svakodnevno upotrebljava reprodukcijski i potrošni materijal, pića i napitke može obavljati knjiženje i na temelju specifi kacija o mjesečnoj uporabi reprodukcijskoga i potrošnog mate-rijala, pića i napitaka te o mjesečnoj proizvodnji gotovih proizvoda u koje je ugrađen reprodukcijski i potrošni materijal.

U samostalnim djelatnostima i djelatnostima koje se na temelju poslov-nih knjiga oporezuju kao samostalne i koje se, sukladno posebnim propisima, moraju obavljati u poslovnom prostoru i s određenom opre-mom, izdaci u svezi s korištenjem toga prostora i opreme (tekuće odr-žavanje, izdaci za utrošenu energiju i ostale komunalne usluge) čine poslovne izdatke samo na temelju urednih isprava iz kojih proizlazi da se odnose na korišteni poslovni prostor i opremu. Ako porezni obvez-nik – zadrugar samostalne djelatnosti i djelatnosti koje se oporezuju kao samostalne može obavljati, i obavlja ih, u stambenom prostoru, u poslovne izdatke može uračunati samo izdatke koji su izravno vezani za obavljanje djelatnosti.

Primici i izdaci od poslovnih događaja utvrđuju se tek nakon primljenih uplata odnosno obavljenih isplata, odnosno prema načelu blagajne. Ako

53


priljevi odnosno odljevi nisu obavljeni u novcu već u drugim dobrima, treba ih utvrđivati na način propisan za primitke i izdatke u novcu.

Iznimno, izdaci za dugotrajnu imovinu ne utvrđuju se primjenom na-čela blagajne, već se ti izdaci raspoređuju na vijek trajanja potrošive odnosno istrošive dugotrajne imovine kao otpis (amortizacija), u skla-du sa Zakonom o porezu na dobit. Za nepotrošivu dugotrajnu imovi-nu (zemljišta) izdaci za nabavu mogu se odbiti tek pri otuđenju ili izu-zimanju. U dugotrajnoj se imovini smatra da je izdatak nastao u trenut-ku kad je njezina vrijednost smanjena zbog izvanrednih događaja, ako o tome postoje zapisnici mjerodavnih tijela (npr. proglašena prirodna nepogoda, odnosno prirodna nepogoda od koje je štetu utvrdilo mje-rodavno tijelo, šteta od ratnih događanja koju su utvrdila mjerodavna tijela, krađa prema zapisniku policije i dr.). Izdaci za popravak oštećenja odbijaju se u trenutku plaćanja.

Nenovčani primici utvrđuju se prema tržišnoj vrijednosti. Tržišna se vrijednost određuje prema cijeni koja bi se ostvarila prodajom u uobi-čajenome poslovnom prometu, ovisno o svojstvu gospodarstvenog do-bra. Pri tome moraju biti uzete u obzir sve okolnosti koje utječu na cije-nu. Nenovčani izdaci utvrđuju se prema cijenama nabave ili cijenama koštanja.

Nastanak ili dospijeće potraživanja od prodane robe ili obavljenih uslu-ga još se ne smatra primitkom. Potraživanja postaju primitkom u tre-nutku naplate. Ako se porezni obveznik iz osobnih razloga odrekne potraživanja po osnovi prodane robe ili obavljenih usluga koja bi u poreznomu razdoblju u kojemu se odrekao potraživanja ili kasnijim poreznim razdobljima dovela do primitaka, tada se iznos potraživanja utvrđuje kao primitak u godini u kojoj je donesena odluka o odricanju od potraživanja. Po osnovi potraživanja koja su se nakon provedenoga sudskog postupka zbog stečaja ili likvidacije dužnika pokazala nena-plativima, ne utvrđuje se primitak. Ako se porezni obveznik odrekne potraživanja za naknadu iz koje se predujam poreza plaća po odbitku (naknade po osnovi rada, djelatnosti, usluga i dr.), u korist neke druge osobe (fi zičke ili pravne), smatra se da je primitak ostvaren u trenutku kada je donio odluku o odricanju, pa isplatitelji primitka imaju obvezu, ovisno o izvorima toga primitka, obračunati, obustaviti i uplatiti predu-jam poreza na dohodak.

54


Prodana roba ili usluga smatra se naplaćenom i kada je za naplatu prim-ljen ček. Ako se plaća mjenicom, primitak nastaje naplatom ili prijeno-som mjenice. Ako se plaća kreditnom karticom, primitak nastaje upla-tom na žiro-račun. Ako se naplata obavlja prijebojem, asignacijom ili cesijom, trenutkom naplate smatra se trenutak kada su se stekli propisa-ni uvjeti (kad su potpisani odgovarajući ugovori ili druge isprave).

Primicima se smatraju i predujmovi primljeni za isporuku robe i obav-ljanje usluga na koje se obvezao porezni obveznik, a koje do kraja po-reznog razdoblja (kalendarske godine) nije obavio. Nastale i dospjele obveze za kupljenu robu i obavljene usluge nisu izdaci. Izdaci nastaju u trenutku plaćanja tih obveza. Izdacima se smatraju i predujmovi dani za neisporučenu robu i neobavljene usluge, osim predujmova danih za nabavu dugotrajne imovine.

Ako porezni obveznik – zadrugar doznačuje sredstva sa svoga banko-vnog računa, tada izdatak nastaje u trenutku kada banka izvrši prim-ljeni nalog za plaćanje. Pri plaćanju čekom izdatak nastaje u trenutku predaje čeka. Pri plaćanju mjenicom izdatak nastaje prijenosom ili na-platom mjenice. Pri plaćanju kreditnom karticom izdatak nastaje pla-ćanjem sa žiro-računa.

� PrimjerTablični prikaz utvrđivanja dohotka od samostalne djelatnosti za po-rezno razdoblje (kalendarsku godinu)

Red.br.

Poslovni primici Iznos (kn)

1. primici (novac, stvari, materijalna prava, uslu-ge i dr.) od prodanih dobara (robe, pro izvoda i dr.) i obavljenih usluga te primici od ostalih poslovnih događaja

170.000,00

2. predujmovi primljeni za isporuku dobara i obavljanje usluga na koje se porezni obveznik − zadrugar obvezao, a koje do kraja poreznog razdoblja (kalendarske godine) nije obavio

36.000,00

55


3. primici po osnovi odricanja od potraži vanja od prodanih dobara ili obavljenih usluga koja bi u poreznom razdoblju u kojemu se porezni obveznik − zadrugar odrekao potraživanja ili u kasnijim poreznim razdobljima dovela do primitaka5

2.800,00

4. primici od izuzimanja, osim izuzimanja fi nan-cijske imovine

10.700,00

5. iznosi državnih pomoći, poticaja i potpora za samostalnu djelatnost

12.000,00

6. naplaćene zatezne kamate na potraživanja iz poslovnih odnosa

23.000,00

7. svi ostali primici po osnovi obavljanja samo-stalne djelatnosti i u svezi s njom

6.200,00

8. ukupni poslovni primici (zbroj od red. br. 1 do red. br. 7)

260.700,00

Poslovni izdaci9. izdaci za materijal, robu, proizvode, energiju

i usluge te svi ostali izdaci koji služe za stje-canje, osiguranje i očuvanje poslovnih primi-taka

76.000,00

10. predujmovi dani za neisporučenu robu i neo-bavljene usluge, osim predujmova da nih za nabavu dugotrajne imovine

5.000,00

11. izdaci za plaće i obvezni doprinosi na plaću radnika (plaće s porezima i doprinosima) u visini stvarnih isplata6

60.000,00

12. doprinosi uplaćeni za obvezna osiguranja po-duzetnika − zadrugara prema posebnim pro-pisima

51.200,00

5 Po osnovi potraživanja koja su se nakon provedenoga sudskog postupka zbog stečaja ili likvidacije dužnika pokazala nenaplativima ne utvrđuje se primitak.6 Prema članku 56. stavku 1. Zakona o porezu na dohodak, obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti, dohodak od samostalne djelatnosti može se u poreznom razdoblju dodatno umanjiti za iznos isplaćenih plaća i upla-ćenih doprinosa na plaću novim radnicima.

56


13. otpisi dugotrajne imovine na način i prema stopama propisanim Zakonom o porezu na dobit

7.000,00

14. plaćene kamate po kreditima i zajmovima za obavljanje djelatnosti i jednokratne nak nade te drugi izdaci u svezi s odobravanjem kredita

2.000,00

15. izdaci za školovanje i stručno usavrša va nje poduzetnika i njegovih radnika7

13.000,00

16. 30% izdataka reprezentacije (ugošćava nja, da-rova sa znakom tvrtke ili bez njega ili drugih proizvoda, izdataka za odmor, šport, rekrea-ciju i razonodu, izdataka za upotrebu osobnih motornih vozila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor i drugih sličnih izdataka), u visini troškova nastalih iz poslovnih odnosa s poslovnim partnerom

1.200,00

17. 70% izdataka u svezi s vlastitim ili unaj m-ljenim osobnim motornim vozilima i dru gim sredstvima za osobni prijevoz poduzetnika, poslovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se po osnovi korištenja tih sred stava za osobni prijevoz ne utvrđuje plaća ili drugi dohodak

1.000,00

18. članarine i doprinosi plaćene komorama i sl. 320,0019. ukupni poslovni izdaci ( zbroj od red. br. 9

do red. br. 18)216.720,00

20. dohodak poduzetnika pojedinca (ukupni pri-mici red. br. 8 – ukupni izdaci red. br. 19) prije propisanih umanjenja dohotka i prije prenese-noga gubitka

43.980,00

21. umanjenje dohotka za državnu potporu za školovanje i stručno usavršavanje poduzetnika i njegovih radnika

13.000,00

7 Ti izdaci dodatno umanjuju dohodak ostvaren obavljanjem samostalne djelat-nosti, sukladno Zakonu o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, a time i po reznu osnovicu u godišnjem obračunu po podnesenoj poreznoj prijavi.

57


22. dohodak poduzetnika pojedinca ostvaren zajedničkim obavljanjem samostalne djelat-nosti

23.780,00

23. umanjenje dohotka za preneseni gubitak iz prethodnih razdoblja

0,00

24. ukupni dohodak od samostalne djelatnosti [(red. br. 20 – red. br. 21) + red. br. 22] – red. br. 23)

54.760,00

3.3. Izdaci koji se ne priznaju Pri utvrđivanju dohotka od samostalne djelatnosti ne odbijaju se ovi izdaci:

1. 70% izdataka reprezentacije (ugošćavanja, darova sa znakom tvrt-ke ili bez njega ili drugih proizvoda, izdataka za odmor, šport, rekreaciju i razonodu, izdataka za korištenje osobnih motornih vozila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor i drugih sličnih izda-taka), u visini troškova nastalih iz poslovnih odnosa s poslovnim partnerom,

2. PDV na vlastitu potrošnju, kao i besplatne isporuke i drugi izdaci,

3. primici poduzetnika – zadrugara koji obavljaju samostalnu dje-latnost po osnovi naknada, potpora i nagrada, iznad propisanih iznosa,

4. izdaci za dnevnice i službena putovanja poduzetnika koji obav-ljaju samostalnu djelatnost, iznad propisanih iznosa,

5. 30% izdataka u svezi s vlastitim ili unajmljenim osobnim motor-nim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz poduzetnika, poslovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se po osnovi ko rište-nja tih sredstava za osobni prijevoz ne utvrđuje plaća ili drugi do hodak. Iznimno, poslovnim se izdacima smatraju ukupno na-stali izdaci za osiguranje osobnih motornih vozila i drugih prije-voznih sredstava.

58


Kao poslovni izdaci ne mogu se odbiti ni drugi izdaci koji nisu izravno povezani s obavljanjem samostalne djelatnosti.

Izdacima se ne smatraju plaćene zatezne kamate zbog nepravodobno uplaćenih javnih davanja (poreza na dohodak, PDV-a, doprinosa za obvezna osiguranja i dr.), a primljeni krediti i zajmovi nisu poslovni primitak te otplata tih kredita i zajmova nije poslovni izdatak.

3.4. Dugotrajna imovina Stvari i prava koja služe za stjecanje dohotka, a njihova pojedinačna nabavna vrijednost ili troškovi proizvodnje premašuju 3.500,00 kuna te ako im je vijek trajanja dulji od godine dana, u trenutku nabave uno-se se u Popis dugotrajne imovine. U nabavnu vrijednost dugotrajne imo-vine uključuje se kupovna cijena umanjena za popuste iskazane na ra-čunu, zatim carine i uvozne pristojbe, nepovratni porezi, izdaci za pro-jektiranje i nadzor, izdaci pripreme prostora za gradnju, izdaci instali-ranja opreme, prijevoza i drugi izdaci nastali u postupku dovođe nja nabavljenih sredstava u radno stanje. Prava ulaze u popis dugotrajne imovine samo ako je pri njihovu stjecanju plaćena naknada.

Dugotrajna imovina može biti:

� potrošiva (strojevi, zgrade, oprema i dr.),

� nepotrošiva (zemljište),

� istrošiva (kupljeni patenti, plaćena vrijednost poduzeća – good-will i dr.).

U popis dugotrajne imovine unosi se:

� pojedinačna nabavna vrijednost dobara dugotrajne imovine,

� vijek trajanja (korištenja),

� knjigovodstvena vrijednost,

� otpisi.

U popis dugotrajne imovine unose se i stvari iz vlastite proizvodnje po-reznog obveznika ako služe za obavljanje djelatnosti (npr. pri vlastitoj

59


gradnji skladišta ili instaliranja stroja). Nabavna vrijednost dobara du-gotrajne imovine koja su unesena u popis dugotrajne imovine otpisuje se u skladu sa Zakonom o porezu na dobit. Ako se dobro dugotrajne imovine zbog uništenosti više ne može upotrebljavati ili ako se proda, izuzme ili na drugi način otuđi, tada se njegova knjigovodstvena vrije-dnost u cijelosti otpisuje.

Popis dugotrajne imovine služi za utvrđivanje izdataka poslovanja po osnovi otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine. Poreznom obvezniku – zadrugaru koji obavlja samostalnu djelatnost kao poslovni izdatak ne priznaje se otpis (amortizacija) dugotrajne imovine koja služi za obavljanje djelatnosti, a nije iskazana u Popisu dugotrajne imovine. Izdatak otpisa ne priznaje se ni na dodatna ulaganja u dugotrajnu imo-vinu koja nije iskazana u Popisu dugotrajne imovine. Dugotrajna se imovina i nakon što je u cijelosti otpisana zadržava u Popisu dugotraj-ne imovine do trenutka prodaje, darovanja ili drugog načina otuđenja ili uništenja.

TABLICA 1: Godišnje stope otpisa dugotrajne imovine

Dugotrajna imovina Rok otpisa Godišnja stopa otpisa

građevinski objekti i brodovi veći od 1 000 BRT 20 godina 5

osnovno stado, osobni automobili 5 godina 20nematerijalna imovina, oprema, vozila (osim osobnih automobila), mehanizacija 4 godine 25

računala, računalna oprema i programi, mobilni telefoni i oprema za računalne mreže 2 godine 50

ostala nespomenuta imovina 10 godina 10

Za nepotrošivu dugotrajnu imovinu (zemljište), izdaci za nabavu mogu se odbiti tek pri njezinu otuđenju ili izuzimanju. Iznimno, ako se nje-zina vrijednost zbog izvanrednih događaja smanjila (npr. zbog prirod-ne nepogode, rata), o čemu postoje zapisnici nadležnih tijela, smatra se da su nastali izdaci na ime dugotrajne imovine te se izdaci za popravak oštećenja odbijaju u trenutku njihova plaćanja.

60


3.5. Poslovne knjige Porezni obveznici – zadrugari koji obavljaju samostalnu djelatnost dužni su se upisati u registar poreznih obveznika poreza na dohodak i utvrđivati dohodak na temelju podataka iz poslovnih knjiga i eviden-cija. Poslovne knjige i evidencije jesu:

� Knjiga primitaka i izdataka, � Popis dugotrajne imovine, � Knjiga prometa i � Evidencija o tražbinama i obvezama.

Pravilnikom o porezu na dohodak propisani su obrasci za vođenje na-vedenih poslovnih knjiga: obrazac Knjiga primitaka i izdataka (Obra-zac KPI), Popis dugotrajne imovine (Obrazac DI), Knjiga prometa (Obrazac KPR) i Evidencija o tražbinama i obvezama (Obrazac TO). Ti su obrasci dostupni i na internetskim stranicama Porezne uprave.

Porezni obveznici – zadrugari koji obavljaju samostalnu djelatnost vo-de jedne poslovne knjige, a obvezni su ih voditi posebno za svaku ka-lendarsku godinu (porezno razdoblje). Porezni obveznici – zadrugari koji djelatnost obavljaju na područjima posebne državne skrbi, u gra-du Vukovaru i brdsko-planinskim područjima, a i izvan tih područja ako se koriste olakšicama za obavljanje djelatnosti na tim područjima, obvezni su, radi pravilnog utvrđivanja dohotka, u poslovnim knjigama i evidencijama na odgovarajući način bilježiti podatke o ostvarivanju dohotka na tim područjima.

Za svaku prodaju odnosno obavljenu uslugu porezni obveznik – za-drugar mora izdati račun. Zadrugari – obveznici PDV-a izdaju račune na formularima čiji su oblik i sadržaj uređeni propisima o PDV-u. Ra-čuni koje izdaju zadrugari – obveznici poreza na dohodak, koji nisu obveznici PDV-a, obvezno sadržavaju najmanje ove podatke:� podatke o izdavatelju (naziv radnje, podatke o vlasniku odnosno

nositelju zajedničke djelatnosti, a osobito ime i prezime, osobni iden tifi kacijski broj, adresu prebivališta ili uobičajenog bora višta),

� podatke o poslovnoj jedinici ako je promet obavljen preko poslo-vne jedinice,

61


� nadnevak izdavanja računa,

� broj računa,

� naziv robe ili usluge,

� jediničnu cijenu i ukupni iznos računa.

Računi se ispostavljaju u najmanje dva primjerka – jedan se predaje kupcu, a drugi služi izdavatelju – zadrugaru kao isprava za knjiženje u poslovnim knjigama. Računom se smatraju i potvrdnice iz naplatnih uređaja te svaka isprava koja sadržava navedene podatke.

Iznimno, obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu dje-latnost za koju nisu obveznici PDV-a, a pretežni dio poslovnih primi-taka ostvaruju prodajom na tržnicama i otvorenim prostorima, nisu obvezni ispostavljati račune. Tržnicama i otvorenim prostorima sma-traju se mjesta koja nadležna tijela odrede kao tržnice ili mjesta na kojima se može prigodno trgovati ili obavljati usluge.

Knjiga primitaka i izdataka jest evidencija o dnevnim i ukupnim po-slovnim primicima i izdacima u poreznom razdoblju u koju se unose opći podaci o poreznom obvezniku – zadrugaru, i to: naziv/ime i pre-zime, osobni identifi kacijski broj odnosno osobni identifi kacijski broj nositelja zajedničke djelatnosti, adresa te podaci o poslovnim primici-ma i izdacima (nadnevak primitaka i/ili izdataka, broj temeljnice ili brojevi temeljnica na osnovi kojih su provedena knjiženja, opis isprava na temelju kojih su sastavljene temeljnice, iznos primitaka u gotovini i čekovima, iznos primitaka preko žiro-računa, iznos primitaka u nara-vi, uslugama, izuzimanjima i iznos drugih primitaka, PDV sadržan u primicima – naplaćenim naknadama te primljenim dobrima i usluga-ma, ukupni primici, iznos izdataka u gotovu novcu, iznos izdataka izvr-šenih putem žiro-računa, iznos ostalih izdataka u naravi, uslugama, ulaganjima i iznos drugih izdataka, PDV sadržan u izdacima – plaćenim naknadama i danim dobrima i uslugama, izdaci koji se porezno ne priznaju a na koje se plaća PDV, ukupni porezno dopustivi izdaci).

Porezni obveznik – zadrugar dužan je u Knjizi primitaka i izdataka ili drugim evidencijama osigurati podatke o dnevnome gotovinskom pro metu. Unos podataka u Knjigu primitaka i izdataka mora se obavi-ti najkasnije do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec. Zadrugari –

62


obveznici PDV-a obvezni su unos podataka u Knjigu primitaka i izda-taka obaviti u roku propisanome za uplatu PDV-a. Porezni obveznik – zadrugar za svoje poslovanje vodi jednu Knjigu primitaka i izdataka bez obzira na broj poslovnih jedinica i broj registriranih samostalnih djelatnosti.

Za zajedničku djelatnost (supoduzetništvo) vodi se jedna Knjiga primi-taka i izdataka bez obzira na broj poslovnih jedinica i supoduzetnika.

Na kraju poreznog razdoblja (godine) primici i izdaci se zbrajaju. Utvr-đe nim iznosima ukupnih primitaka i porezno dopustivih izdataka u slučaju otuđenja ili likvidacije odnosno prelaska s utvrđivanja dobiti na utvrđivanje dohotka, dodaju se primici i/ili izdaci prema člancima 31. i 32. Pravilnika o porezu na dohodak. Radi utvrđivanja ukupnih godišnjih poslovnih izdataka, tako utvrđenom iznosu izdataka dodaju se izdaci otpisa dugotrajne imovine prema Zakonu o porezu na dobit.

Popis dugotrajne imovine ustrojava se pri stjecanju radnje, obrta, slo-bodnog zanimanja i drugoga ili na početku obavljanja samostalne dje-latnosti, a vodi se neprekidno tijekom obavljanja djelatnosti, do otu đe-nja ili ukidanja djelatnosti. U Popis dugotrajne imovine unose se opći podaci o poreznom obvezniku – zadrugaru, kao i u Knjizi primitaka i izdataka te podaci o dugotrajnoj imovini (naziv stvari ili prava, nadne-vak nabave ili ulaganja stvari i/ili prava i broj isprave, nabavna vrijed-nost ili troškovi proizvodnje stvari ili prava, knjigovodstvena vrijed-nost stvari ili prava koja se prenosi iz Popisa dugotrajne imovine za prethodnu godinu, vijek trajanja dugotrajne imovine prema skupini u koju je imovina svrstana sukladno Zakonu o porezu na dobit, stopa amortizacije stvari ili prava do najviše propisane Zakonom o porezu na dobit, svota otpisa – amortizacije stvari ili prava koja se izračunava tako da se nabavna vrijednost pomnoži stopom amortizacije i podijeli sa 100, knjigovodstvena vrijednost stvari ili prava na kraju kalendarske godine ili mjeseca pri njihovu otuđenju i/ili uništenju).

Popis dugotrajne imovine sastavlja se za svaku kalendarsku godinu i zaključuje se sa stanjem na dan 31. prosinca.

Knjiga prometa evidencija je u koju se na kraju radnog dana, a najka-snije prije početka idućega radnog dana, upisuju primici naplaćeni u gotovu novcu i čekovima. Porezni obveznici – zadrugari nisu obvezni

63


voditi Knjigu prometa ako podatke o dnevnome gotovinskom prome-tu upisuju u Knjigu primitaka i izdataka ili u evidencije propisane dru-gim zakonima te ako se te evidencije vode na mjestu gdje se gotovinski primici ostvaruju. Porezni obveznici – zadrugari koji obavljaju djelat-nost prodaje na malo ili pružaju usluge građanima na više prodajnih mjesta, obvezni su Knjigu prometa voditi za svako prodajno mjesto, radnju ili drugo. U Knjigu prometa unose se opći podaci o poreznom obvezniku – zadrugaru kao u Knjizi primitaka i izdataka, podaci o po-slovnoj jedinici te podaci o prometu (nadnevak ostvarivanja gotovin-skog primitka, broj temeljnice, opis isprava o primicima u gotovini, iznos naplaćen u gotovini, iznos naplaćen u čekovima).

Knjigu prometa nisu obvezni voditi zadrugari – obveznici poreza na dohodak koji nisu obveznici PDV-a, uz uvjet da djelatnost ne obavljaju u više poslovnih jedinica, a podatke u Knjigu primitaka i izdataka uno-se na kraju radnog dana, a najkasnije prije početka idućega radnog da-na. Također, Knjigu prometa nisu obvezni voditi zadrugari – obveznici poreza na dohodak koji vode evidencije o dnevnom prometu prema posebnim zakonima, uz uvjet da podatke o dnevnom gotovinskom pro-metu iskazuju u tim evidencijama u propisanim rokovima.

Porezni obveznici – zadrugari obvezni su voditi Evidenciju o traž bi-nama i obvezama, odnosno o svim ispostavljenim i primljenim raču-nima, osim onih naplaćenih ili plaćenih na način koji ima obilježja gotovinskog plaćanja. Evidencija o tražbinama i obvezama sadržava najmanje ove podatke:

� redni broj, � naziv kupca odnosno dobavljača, � broj i nadnevak izlaznog odnosno ulaznog računa i iznosu na

njima, � nadnevak plaćanja/naplate, � plaćeni odnosno naplaćeni iznos.

Porezni obveznici – zadrugari koji vode knjige ulaznih i izlaznih ra-čuna prema propisima o PDV-u, i to na način da upisuju podatke o primljenim i izdanim računima, nisu obvezni osiguravati podatke o tražbinama i obvezama. Porezni obveznici – zadrugari koji knjige ulaz-

64


nih i izlaznih računa prema propisima o PDV-u vode sukladno pla će-nim odnosno naplaćenim računima, obvezni su voditi i Evidenciju o tražbinama i obvezama.

3.6. Povlastice i poticaji Zakonom o porezu na dohodak propisane su olakšice, oslobođenja i poticaji za porezne obveznike – zadrugare koji obavljaju samostalnu djelatnost i dohodak utvrđuju na temelju poslovnih knjiga, a odnose se na umanjenje dohotka ili povećanje gubitka:

1. za iznos isplaćenih plaća i uplaćenih doprinosa na plaću novoza-poslenih osoba,

2. za iznos državne potpore za obrazovanje i izobrazbu te za nauko-vanje za obrtnička zanimanja prema Zakonu o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu te prema Pravilniku o sadržaju evi-dencije državne potpore za obrazovanje i izobrazbu,

3. za izdatke namijenjene istraživanju i razvoju u visini 100% nasta-lih i u poslovnim knjigama iskazanih izdataka,

4. za preneseni porezni gubitak nakon umanjenja iz prethodno na-vedenih točaka, koji je rezident po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti ostvario u tuzemstvu i inozemstvu, a nerezident u tu-zemstvu.

Navedenim se poreznim olakšicama porezni obveznici – zadrugari mo-gu koristiti pri godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju po-dnesene godišnje porezne prijave.

Olakšice za zapošljavanje porezni obveznici – zadrugari mogu kori-stiti na način da dohodak od samostalne djelatnosti u poreznom raz-doblju dodatno umanje za iznos isplaćenih plaća i uplaćenih doprino-sa na plaću novim radnicima, a novim radnicima smatraju se radnici s kojima je sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme te je zapo-slenje kod poreznog obveznika uslijedilo nakon najmanje jedno mje-sečne prijave na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje i nakon probnog rada, ako je ugovoren. Novim se radnicima smatraju i osobe zaposlene

65


nakon odustanka od korištenja prava na mirovinu ili osobe koje se pr-vi put zapošljavaju, a i osobe zaposlene na određeno vrijeme kao pri-pravnici, vježbenici, stažisti i sl. Ako porezni obveznik – zadrugar tije-kom poreznog razdoblja sklopi ugovor o radu s novim radnicima, a u istom poreznom razdoblju raskine ugovor o radu s određenim bro jem radnika, dohodak se umanjuje za razliku između obračunanih i ispla-ćenih plaća novim radnicima i obračunanih plaća koje bi u istom po-reznom razdoblju primili radnici s kojima je raskinut ugovor o radu. Pravom na umanjenje dohotka za isplaćene plaće i doprinose na plaću novih radnika porezni se obveznik – zadrugar može koristiti godinu dana od dana njihova zaposlenja. Iznimno, porezni obveznik – zadru-gar može se pravom na umanjenje dohotka za isplaćene plaće i dopri-nose na plaću novih radnika – osoba s invaliditetom koristiti tri godi-ne računajući od dana njihova zaposlenja.

Poreznim obveznicima – zadrugarima dohodak od samostalne djelat-nosti može se dodatno umanjiti i za iznos državne potpore za nauko-vanje za obrtnička zanimanja te za iznos državne potpore za obra-zovanje i izobrazbu, prema posebnim propisima.

Zakonom o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu propisani su uvjeti i pravila za dodjelu državne potpore za obrazovanje i izobrazbu te je, među ostalim, propisano da korisnik državne potpore – zadrugar koji se prema propisu o fi nancijskom poslovanju poduzetnika smatra malim ili srednjim poduzetnikom može osnovicu za obračun poreza na dobit ili dohodak od samostalne djelatnosti umanjiti do 70% oprav-danih troškova za opće obrazovanje i izobrazbu radnika8 te do 35% opravdanih troškova za posebno obrazovanje i izobrazbu radnika9.

8 Opće obrazovanje i izobrazba, sukladno članku 2. stavku 1. točki a) Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, podrazumijeva obrazovanje i izo-brazbu koji nisu neposredno i ponajprije namijenjeni sadašnjemu ili budućemu radnomu mjestu radnika kod poduzetnika koji se koristi poreznom olakšicom za obrazovanje i izobrazbu, već omogućuju stjecanje kvalifi kacija koje su većim dije-lom prenosive kod drugih poduzetnika ili na druga radna područja, čime se znat-no poboljšavaju mogućnost radnika za zapošljavanje.9 Posebno obrazovanje i izobrazba, sukladno članku 2. stavku 1. točki b) Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, obuhvaća obrazovanje i izobrazbu koji su neposredno i ponajprije namijenjeni sadašnjemu ili budućemu radnomu

66


Nadalje, korisnik državne potpore – zadrugar koji prema posebnim propisima ispunjava uvjete za dodjelu regionalne državne potpore može navedeno smanjenje porezne osnovice uvećati do 10 postotnih bodova ako obavlja djelatnost na području koje je kartom regionalnih potpora određeno kao područje središnje i istočne (panonske) Hrvat-ske ili jadranske Hrvatske, odnosno do 5 postotnih bodova ako djelat-nost obavlja na području sjeverozapadne Hrvatske10.

Korisnik državne potpore – zadrugar može dodatno umanjiti pretho-dno navedene porezne osnovice za 10 postotnih bodova u slučaju op-ćeg obrazovanja i izobrazbe te posebnog obrazovanja i izobrazbe rad-nika u nepovoljnom položaju, a radnik u nepovoljnom položaju je:

1. svaki radnik mlađi od 25 godina koji prethodno nije pronašao ni-kakav posao s redovitom plaćom,

2. svaki radnik s invaliditetom koji je posljedica tjelesnih, duševnih ili psiholoških oštećenja, a koji je sposoban sudjelovati na tržištu rada,

3. svaki radnik koji se ponovno zaposlio nakon prekida od najmanje tri godine, a posebice svaki radnik koji se ponovno zaposlio na-kon što je prestao raditi zbog teškoća u usklađivanju svojih rad-nih obveza i obiteljskog života, pri čemu se na radnika ovaj pojam primjenjuje u razdoblju od šest mjeseci od njegova ponovnog zapošljavanja, tj. radnik koji se zaposlio nakon korištenja rodi-teljskih i obiteljskih prava uređenih posebnim propisima,

4. svaki radnik stariji od 45 godina koji nije stekao srednju školsku ili srednju stručnu spremu,

5. svaki dugotrajno nezaposleni radnik, odnosno radnik koji je bio nezaposlen tijekom dvanaest uzastopnih mjeseci, pri čemu se ovaj

mjestu radnika kod poduzetnika koji se koristi poreznom olakšicom za posebno obrazovanje i izobrazbu te omogućuju stjecanje kvalifi kacija koje nisu prenosive kod drugih poduzetnika ili na druga radna područja, odnosno koje su samo dije-lom prenosive.10 Ukupan iznos smanjenja poreza na dobit ili dohodak, sukladno članku 3. stavku 4. Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, ne može biti veći od predviđenog člankom 3. stavcima 1., 2. i 3. te člancima 4. i 5. toga Zakona.

67


pojam primjenjuje na ovog radnika u razdoblju od prvih šest mjeseci nakon njegova ponovnog zapošljavanja.

Opravdani troškovi općeg obrazovanja i izobrazbe11 te posebnog obra-zovanja i izobrazbe12 priznaju se samo za radnike korisnike državne potpore i moraju biti u svezi s djelatnošću korisnika državne potpore. Ako se opće obrazovanje i izobrazba te posebno obrazovanje i izobraz-ba obavljaju izvan mjesta prebivališta ili boravišta radnika, u troškove se uključuju i troškovi prijevoza i smještaja do visine stvarno nastalih

11 Među opravdane troškove općeg obrazovanja i izobrazbe radnika, sukladno član-ku 8. Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, ubrajaju se sljedeći troškovi: 1. školarine na osnovnim i srednjim školama, visokim učilištima te drugim ob-

ra zovnim institucijama, na kojima se stječe osnovno, srednje i visoko obrazo-vanje, uključujući poslijediplomske studije i doktorske studije,

2. naknada za prisustvovanja seminarima, tečajevima i kongresima, troškovi spe cijalizacija i drugih oblika obrazovanja i izobrazbe u tuzemstvu i inozem-stvu,

3. predavača i instruktora te troškovi savjetovanja u svezi s projektima obrazo-vanja i izobrazbe,

4. stručne literature (knjige, časopisi) u papirnatom ili elektroničkom obliku. Stručnom literaturom ne smatraju se javna glasila tijela državne uprave, tijela područne (regionalne) samouprave, tijela lokalne samouprave i institucija u njihovu vlasništvu,

5. otpisa (amortizacija) uređaja, pomagala i opreme koji su korišteni u obrazo-vanju i izobrazbi, u skladu s opsegom njihova korištenja u tu svrhu.

12 Među opravdane troškove posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika, sukladno članku 9. Zakona o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, ubrajaju se slje-deći troškovi: 1. naknade za prisustvovanja seminarima, tečajevima i kongresima, 2. specijalizacije i drugih oblika posebnog obrazovanja i izobrazbe u tuzemstvu

i inozemstvu, 3. predavača i instruktora, savjetovanja u svezi s projektima posebnog obrazova-

nja i izobrazbe, 4. stručne literature (knjige, časopisi) u papirnatom ili elektroničkom obliku.

Stručnom literaturom ne smatraju se javna glasila tijela državne uprave, tijela područne (regionalne) samouprave, tijela lokalne samouprave i institucija u njihovu vlasništvu,

5. otpisa (amortizacija) uređaja, pomagala i opreme koji su korišteni u obrazo-vanju i izobrazbi, u skladu s opsegom njihova korištenja u tu svrhu.

68


troškova i troškovi dnevnica, i to u skladu sa Zakonom i Pravilnikom o porezu na dohodak.

Poduzetnik – zadrugar u čijim se pogonima ili radionicama provodi naukovanje za obrtnička zanimanja može osnovicu za obračun poreza na dobit ili dohodak od samostalne djelatnosti, sukladno Zakonu o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, umanjiti za iznos nagra-da isplaćenih naučnicima u vrijeme naukovanja, s tim da poduzetnik kod kojega su na naukovanju jedan do tri naučnika može poreznu osnovicu umanjiti za 5%, a poduzetnik kod kojeg su na naukovanju više od tri naučnika može navedeni postotak povećati za jedan postot-ni bod po svakom naučniku, a najviše do 15% porezne osnovice. Me-đutim iznos umanjenja porezne osnovice ne može biti veći od godiš-njega neoporezivog iznosa nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja po svakom naučniku na naukovanju (1.600,00 kn mjesečno, odnosno 19.200,00 kn godišnje).

Zadrugarima – obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samo-stalnu djelatnost dohodak od samostalne djelatnosti može se u porez-nom razdoblju dodatno umanjiti po osnovi izdataka za istraživanje i razvoj, i to u visini 100% nastalih i u poslovnim knjigama iskazanih izdataka, pri čemu se istraživanjem smatra izvorno i planirano ispiti-vanje poduzeto radi stjecanja novih znanstvenih i tehničkih spoznaja i razumijevanja, a obuhvaća:

� temeljno istraživanje (teorijski ili pokusni rad poduzet radi stje-canja novih znanja bez konkretne praktične primjene),

� primijenjeno istraživanje (teorijski ili pokusni rad poduzet radi stjecanja novih znanja i usmjeren na ostvarivanje praktičnog ci-lja).

Razvojem se smatra sustavni rad koji se temelji na rezultatima znan-stvenog istraživanja i praktičnog iskustva, usmjeren na stvaranje novih materijala, proizvoda i sustava te na uvođenje novih procesa, sustava i usluga ili na znatno poboljšanje postojećih.

Istraživanjem i razvojem ne smatra se kontrola kvalitete, rutinsko te-stiranje proizvoda, prikupljanje podataka koje nije dijelom istra živa-čkoga razvojnog procesa, istraživanje učinkovitosti, uprav lja čka stu-dija, istraživanje tržišta i promotivna prodaja.

69


Izdacima za istraživanje i razvoj smatraju se osobito:

1. plaće i ostali namjenski troškovi osoba koje sudjeluju u istraživa-nju i razvoju,

2. izdaci za materijal i usluge korištene u djelatnosti istraživanja i razvoja,

3. izdaci otpisa nekretnina, postrojenja i opreme u razmjernom dije-lu u kojemu ta sredstva služe za istraživanje i razvoj,

4. opći izdaci koji se odnose na istraživanje i razvoj, osim općih ad-ministrativnih izdataka,

5. izdaci za istraživanje i razvoj koje je za poreznog obveznika oba-vila osoba registrirana za obavljanje istraživanja i razvoja,

6. amortizacija patenata i licencija u razmjernom dijelu u kojemu se primjenjuju za istraživanje i razvoj.

Za porezne obveznike – zadrugare koji obavljaju samostalnu djelat-nost na područjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim po-dručjima propisane su dodatne olakšice koje porezni obveznici – za-drugari mogu iskoristiti pri godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave. Te olakšice znače da se utvrđeni porez na dohodak od samostalnih djelatnosti na tim podru-čjima može umanjiti:

1. za 100% na područjima posebne državne skrbi prve skupine,

2. za 75% na područjima posebne državne skrbi druge skupine,

3. za 25% na područjima posebne državne skrbi treće skupine i na brdsko-planinskim područjima.

Zadrugari – obveznici poreza na dohodak mogu se koristiti navede-nim oslobođenjima ili umanjenjima poreza na dohodak deset godina počevši od 1. siječnja 2005. godine, uz uvjet da zapošljavaju više od dva radnika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% radnika ima prebivalište na područjima posebne državne skrbi i//ili brdsko-planinskim područjima i na njemu borave najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju. Iznimno, zadrugari – obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost na području grada

70


Vukovara i zapošljavaju više od dva radnika u radnom odnosu na ne-određeno vrijeme, pri čemu više od 50% radnika ima prebivalište na područjima posebne državne skrbi i/ili brdsko planinskim područjima i na njemu borave najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju, oslo-bođeni su plaćanja poreza na dohodak deset godina, počevši od 1. siječnja 2005, a nakon toga im se porez na dohodak umanjuje za 75%.

� PrimjerZadrugar obavlja obrtničku djelatnost na području posebne državne skrbi prve skupine i cijelu 2010. godinu u radnom odnosu na neodređeno vrijeme zapošljava tri radnika koji imaju prebivalište na tom području i na njemu borave. Dohodak ostvaren od samostalne djelatnosti na tom po dručju u 2010. godini jest 80.000,00 kuna. Zadrugar obavlja obrtni-čku djelatnost i na području posebne državne skrbi druge skupine te je na tom području u 2010. godini ostvario dohodak od 20.000,00 kuna. Zadrugar se tijekom poreznog razdoblja nije koristio dodatnim uma-njenjima do hotka iz članka 56. i 57. Zakona o porezu na dohodak. Usto, ni iz prethodnih poreznih razdoblja nema gubitak za prijenos. Nadalje, zadrugar nije u 2010. godini, osim dohotka od samostalne djelatnosti, ostvario dohodak iz ostalih izvora oporezivog dohotka. Dakle, njegov ukupno ostvareni dohodak od samostalne djelatnosti u 2010. godini iz-nosi 100.000,00 kuna. S obzirom na to da zadrugar nije u 2010. godini ostvario dohodak iz drugih izvora oporezivog dohotka, taj je podatak istovjetan ukupno ostvarenom dohotku u poreznom razdoblju. Ukupno uplaćeni predujam poreza na dohodak i prireza od samostalne djelat-nosti u 2010. godini iznosi 15.000,00 kuna i istovjetan je, dakle, ukupno uplaćenom predujmu poreza na dohodak i prirezu. Zadrugar u rubriku 4.2.6. dijela SD Obrasca DOH upisuje:

4.2.6. DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI OSTVAREN NA PODRUČJIMA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI, GRADU VUKOVARU I BRDSKO-PLANINSKIM PODRUČJIMA ZA KOJI SU PROPISANE

OLAKŠICERed. br.

Područja posebne državne skrbi i brdsko-planinska područja

Dohodak Udio (4.2.6. stup.3./ ukup ni

dohodak pod 5.) u %

1 2 3 41. PRVA SKUPINA I GRAD VUKOVAR 80.000,00 80

71


2. DRUGA SKUPINA 20.000,00 203. TREĆA SKUPINA I BRDSKO-

-PLANINSKA PODRUČJA- -

Zatim se izračunava udio iskazanog dohotka iz stupca 3. iste tablice u ukupnom dohotku, u postotku:� udio pod red. br. 1, stupac 4: (80.000,00 /100.000,00) x 100 = 80%,� udio pod red. br. 2, stupac 4: (20.000,00 /100.000,00 x 100 = 20%.

Izračunani su udjeli veličina za obračun umanjenja poreza na dohodak po osnovi propisane olakšice za umanjenje porezne obveze u visini 100% za djelatnost na području posebne državne skrbi prve skupine i 75% na području posebne državne skrbi druge skupine, pa je izračun ovakav:godišnja obveza poreza i prireza: u izračun je uzet ukupni dohodak u iznosu 100.000,00 kuna, osobni odbitak za poreznog obveznika koji ima pre bivalište i boravi na području po sebne državne skrbi prve skupine cijelu godinu: 12 x 3.840,00 = 46.080,00. Obveze prireza nema jer ga općina nije propisala, te je ukup-na godišnja porezna obveza 8.512,00 kuna,umanjenje poreza i prireza od samostalne djelatnosti na području posebne državne skrbi:� prve skupine: [8.512,00 (godišnja obveza poreza i prireza) x 80%

(po stotak iz 4.2.6, stupac 4)] x 100% (propisani postotak uma nje-nja poreza) = 6.809,60 kuna,

� druge skupine: [8.512,00 (godišnja obveza poreza i prireza) x 20% (postotak iz 4.2.6, stupac 4)] x 75% (propisani postotak umanjenja poreza) = 1.276,80 kuna

Ukupno umanjenje poreza na području posebne državne skrbi iznosi 8.086,40 kuna (6.809,60 + 1.276,80).

3.7. Predujam poreza i prirezaZa dohodak od samostalne djelatnosti i dohodak koji se oporezuje na način propisan za samostalne djelatnosti mjesečni se predujam plaća prema rješenju Porezne uprave, i to do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec. Rješenje o predujmu vrijedi do izmjene, odnosno do utvrđivanja novog predujma. Porezna uprava može, na zahtjev po-

72


reznog obveznika – zadrugara, izmijeniti visinu predujma, a zahtjev se temelji na podnesku koji sadržava sve bitne sastojke iz porezne prijave. Porezna uprava može i na temelju obavljenog očevida i inspekcijskog nadzora podataka iz obrađenih godišnjih poreznih prijava ili drugih podataka o poslovanju poreznog obveznika – zadrugara kojima ras po-laže izmijeniti rješenje o mjesečnim predujmovima i utvrditi njihove no-ve iznose.

Porezni obveznik – zadrugar koji počinje obavljati samostalnu djelat-nost ne plaća predujmove poreza na dohodak do podnošenja prve go-dišnje porezne prijave, odnosno do izdavanja rješenja o plaćanju pre-dujma poreza na dohodak. Podnošenjem godišnje porezne prijave utvr-đuje se porezna obveza za porezno razdoblje u kojemu je porezni ob-veznik – zadrugar počeo obavljati djelatnost odnosno utvrđivati do ho-dak na način propisan za samostalnu djelatnost. Porezni obveznik – zadrugar počinje plaćati predujam poreza na dohodak od samostalne djelatnosti od mjeseca u kojemu je izdano rješenje o plaćanju preduj-ma, a izdaje se najkasnije do kraja mjeseca koji slijedi iza onoga u koje-mu je godišnja porezna prijava podnesena.

3.8. Godišnja prijavaPorezni obveznik – zadrugar koji u poreznom razdoblju ostvari doho-dak od samostalne djelatnosti i djelatnosti za koje se dohodak utvrđuje i oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti, obvezno podnosi godišnju poreznu prijavu, a u njoj je dužan iskazati samo dohodak za koji je ta obveza propisana13, ali ne i dohodak iz ostalih izvora, osim do-hotka od nesamostalnog rada (plaća/mirovina). Međutim, ako iska že bilo koji dohodak iz ostalih izvora, obvezan je iskazati ukupno ost va re-ni dohodak u poreznom razdoblju.

13 Prema članku 39. Zakona o porezu na dohodak.

73


Zadrugarima – obveznicima poreza na dohodak koji su obvezni pod-nijeti godišnju poreznu prijavu, a ne podnesu je ili su podaci iz godišnje porezne prijave netočni ili nepotpuni, porez na dohodak utvrđuje se procjenom.

Godišnja porezna prijava podnosi se do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu. Rezidenti podnose godišnju poreznu prijavu ispo-stavi Porezne uprave nadležne prema njihovu prebivalištu ili uobi ča-jenom boravištu, i to za dohodak ostvaren u tuzemstvu i inozemstvu, a nerezidenti prijavu podnose ispostavi područnog ureda Porezne upra-ve koja je mjesno nadležna prema sjedištu isplatitelja primitaka, prema sjedištu većeg dijela njegove imovine odnosno prema mjestu u kojemu je pretežno obavljao djelatnost ili pak prema mjestu u kojemu su se ko-ristila imovinska prava od kojih je ostvario dohodak, i to samo za do-hodak ostvaren u tuzemstvu.

Od utvrđenoga godišnjeg poreza odbijaju se iznosi plaćenog predujma poreza po svim iskazanim dohocima, prema članku 5. Zakona o po-rezu na dohodak, te se utvrđuje razlika za uplatu ili povrat poreza. Ako je rezident ostvario dohodak u inozemstvu (inozemni dohodak) i ako je taj dohodak oporezivan u inozemstvu porezom koji odgovara tu-zemnom porezu na dohodak, porez plaćen u inozemstvu na propisani se način uračunava u tuzemni porez na dohodak. Po podnesenoj go-dišnjoj poreznoj prijavi zadrugarima – obveznicima poreza na doho-dak porez se utvrđuje poreznim rješenjem, a plaća se u roku 15 dana od dana dostave rješenja poreznom obvezniku – zadrugaru.

Ako je porezni obveznik – zadrugar koji ostvaruje dohodak od samo-stalne djelatnosti tijekom poreznog razdoblja platio veći predujam od

�PrimjerZadrugar je u 2010. ostvario dohodak od nesamostalnog rada (pla ću), dohodak od samostalne djelatnosti, koji utvrđuje na temelju propisanih poslovnih knjiga, i dohodak od osiguranja. Zadrugar ima obvezu pod-nošenja porezne prijave za 2010. u kojoj iskazuje dohodak od samostal-ne djelatnosti i dohodak od nesamostalnog rada, ali nema obvezu iska-zivanja dohotka od osiguranja.

74


poreza na dohodak utvrđenog rješenjem, iznos više plaćenog poreza i prireza koristit će se za izmirivanje poreznih obveza tekućeg razdoblja (odnosno uračunava se u predujam za iduće razdoblje), osim ako po-rezni obveznik – zadrugar ne zahtijeva povrat. Pisani zahtjev za povrat podnosi se u roku 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđenom po-rezu. Izmirivanje obveze poreza na dohodak tekućeg razdoblja, odno-sno povrat, izvršit će se samo ako porezni obveznik – zadrugar nema istodobno dospjele a neplaćene druge poreze ili druga javna davanja.

� PrimjerNa osnovi podnesene godišnje porezne prijave za 2010. godinu, zadru-garu je 2011. godine utvrđena obveza poreza na dohodak od samostal-ne djelatnosti i prireza u visini 30.326,00 kuna za prethodnu, 2010. godinu (nije ostvario nikakav oporezivi dohodak iz ostalih izvora). Tako utvrđena obveza poreza i prireza po pravilu služi i kao osnova za utvr-đivanje predujma poreza na dohodak od samostalne djelatnosti i prire-za za 2011. godinu, te je slijedom toga zadrugar godine 2011. na ime predujmova poreza na dohodak i prireza uplatio ukupno 30.326,00 kuna. Godine 2012. podnio je godišnju poreznu prijavu radi konačnog obračuna poreza na dohodak i prireza za prethodnu godinu. Porezni obveznik u 2011. godini nije ostvarivao ostali oporezivi dohodak, osim dohotka od samostalne djelatnosti. Obradom godišnje porezne prijave zadrugaru je za 2011. godinu utvrđena obveza poreza na dohodak i prireza u visini od 54.638,72 kuna. Budući da je zadrugar tijekom 2011. godine na ime predujma poreza na dohodak i prireza već uplatio 30.326,00 kuna, dužan je u roku 15 dana od dana primitka poreznog rješenja uplatiti razliku poreza i prireza za 2011. godinu u visini od 24.312,72 kuna. Visina poreza na dohodak i prireza utvrđena pri obra-di podnesene godišnje porezne prijave za 2011. godinu po pravilu služi i kao osnovica za obračun predujma poreza na dohodak od samostalne djelatnosti i prireza za 2012. godinu.

75


TABLICA: Godišnji obračun poreza na dohodak od samostalne dje-latnosti za 2011. (uz uvjet da zadrugar nije ostvario opore-zivi dohodak iz ostalih izvora)

Red. br.

Opis Iznos

1 2 3

1. ukupni primici 400.000,002. ukupni porezno priznati izdaci 200.000,003. godišnji dohodak (nakon umanjenja iz čl. 56. i 57.

Zakona te prenesenoga gubitka iz prethodnih poreznih razdoblja iz čl. 35. Zakona)

200.000,00

4. godišnji osobni odbitak 21.600,005. godišnja porezna osnovica 178.400,006. porezna osnovica za primjenu stope od 12% 43.200,007. porezna osnovica za primjenu stope od 25% 86.400,008. porezna osnovica za primjenu stope od 40% 48.800,009. porez po stopi 12% 5.184,00

10. porez po stopi 25% 21.600,0011. porez po stopi 40% 19.520,0012. porez, ukupno 46.304,0013. prirez porezu na dohodak za Grad Zagreb: 18 % 8.334,7214. ukupni godišnji porez i prirez 54.638,7215. uplaćeni predujam poreza i prireza tijekom

poreznog razdoblja30.326,00

16. razlika poreza i prireza za uplatu 24.312,72

3.9. Osobni odbitak (neoporezivi dio dohotka) Zadrugari – porezni obveznici rezidenti mogu ukupan iznos ostvare-noga oporezivog dohotka umanjiti za osnovni osobni odbitak u visini 1.800,00 kn, i to za svaki mjesec poreznog razdoblja za koji se utvrđuje porez, a umirovljenicima se priznaje osobni odbitak u visini ukupne mirovine ostvarene u poreznom razdoblju, a najviše do 3.200,00 kn mjesečno. Nadalje, rezidenti mogu uvećati svoj osobni odbitak, odno-sno umanjiti poreznu osnovicu i za:

76


� osobni odbitak za uzdržavanu djecu i članove uže obitelji,� invalidnost (svoju i/ili uzdržavanih članova uže obitelji i djece),

TABLICA: Osobni odbitak

Osobni odbitak Faktor osobnog odbitka

Izvan područja posebne državne skrbi i brdsko--planinskih područja

mjesečno godišnje1 2 3 4

osnovni osobni odbitak 1,0 1.800,00 21.600,00osobni odbitak umirovljenika, najviše do

3.200,00 38.400,00

invalidnost 0,3 540,00 6.480,00invalidnost 100-postotna 1,0 1.800,00 21.600,00

uzdržavani član uže obitelji 0,5 900,00 10.800,00prvo dijete 0,5 900,00 10.800,00drugo dijete 0,7 1.260,00 15.120,00treće dijete 1,0 1.800,00 21.600,00četvrto dijete 1,4 2.520,00 30.240,00peto dijete 1,9 3.420,00 41.040,00šesto dijete 2,5 4.500,00 54.000,00sedmo dijete 3,2 5.760,00 69.120,00osmo dijete 4,0 7.200,00 86.400,00deveto dijete 4,9 8.820,00 105.840,00deseto dijete 5,9 10.620,00 127.440,00

� darovanja dana u tuzemstvu u naravi i u novcu doznačenome na ži-ro-račun, a u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravst ve-ne, humanitarne, športske i vjerske svrhe, udrugama i drugim oso -bama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% primitaka za koje je u prethodnoj godini podnesena godišnja porezna prijava i utvrđen godišnji porez na dohodak,

� iznose plaćene za obvezno zdravstveno osiguranje ako porezni ob veznik nije drukčije osiguran, i to do visine propisanoga obvez-nog doprinosa za zdravstveno osiguranje.

Porezni obveznici koji imaju prebivalište i borave na područjima po-sebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima odre đenima

77


posebnim zakonima, mogu se koristiti uvećanim osnovnim osobnim odbitkom, i to:

� 3.840,00 kn mjesečno za prvu skupinu područja posebne državne skrbi,

� 3.200,00 kn mjesečno za drugu skupinu područja posebne držav-ne skrbi,

� 2.400,00 kn mjesečno za treću skupinu područja posebne državne skrbi i za brdsko-planinska područja.

3.10. Stope za obračun godišnjeg poreza i prirezaPorez na dohodak za koji se podnosi godišnja porezna prijava obra ču-nava se godišnje, i to po stopi od 12% godišnje porezne osnovice, do visine dvostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka, po stopi od 25% na razliku godišnje porezne osnovice između dvostrukoga i šestero-strukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka te po stopi od 40% na iznos porezne osnovice koji prelazi iznos šesterostrukoga osnovnoga osob nog odbit ka.

Porez na dohodak uvećava se za prirez porezu na dohodak koji uvedu jedinice lokalne samouprave sukladno Zakonu o fi nanciranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

TABLICA: Stope poreza na dohodak

Porezna stopa (%)

Godišnja porezna osnovica

12 do 43.200,00 kn25 više od 43.200,00 do 129 600,00 kn (idućih 86.400,00 kn)40 više od 129.600,00 kn

78


3.11. Prestanak obavljanja djelatnosti Za porezno razdoblje iza kojega slijedi nastavak poslovanja dohodak se utvrđuje na način propisan za samostalne djelatnosti. Nastavkom poslo-vanja samostalne djelatnosti (radnje, obrta, slobodnog zanimanja i dr.) smatra se i prodaja ili predaja (otuđenje) cijele gospodarstvene djelatno-sti, uz uvjet da sljednik u svoje poslovne knjige preuzme stvari i prava prema popisu dugotrajne imovine prema vrstama, količinama i vrijed-nostima, te zalihe, tražbine i obveze koje se odnose na preuzetu kratko-trajnu i dugotrajnu imovinu. Predaja cijele gospodarstvene cjeline obve-zuje sljednika da nekretnine prema popisu dugotrajne imovine upiše u zemljišne knjige, a motorna vozila prenese u svoje vlasništvo.

Samo otuđenje djelatnosti ne utječe na oporezivanje dohotka kod otu đi-telja ako je osigurano kasnije oporezivanje skrivenih pričuva kod stje-catelja. U tom slučaju otuđitelj i stjecatelj utvrđuju svaki svoj dohodak za odgovarajuće razdoblje kraće od poreznoga (otuđitelj do kraja mje-seca u kojemu je otuđenje provedeno, a stjecatelj od početka mjeseca nakon onoga u kojemu je otuđenje provedeno). Ako se ne postupi na opisane načine, smatra se da se djelatnost ne nastavlja (da prestaje). U tom je slučaju otuđitelj u poreznom razdoblju u kojemu je djelatnost otuđena u poslovnim knjigama obvezan iskazati:

1. kao poslovne primitke 1.1. cijenu koju je platio stjecatelj, 1.2. kredite (obveze) koje preuzme stjecatelj, osim kredita (obve-

za) prema dobavljačima za preuzetu robu i usluge, 1.3. tržišnu vrijednost predmeta dugotrajne imovine, poluproiz-

voda, proizvoda i robe koju stjecatelj nije preuzeo, odnosno izu-zimanja otuđitelja pri otuđenju;

2. kao poslovne izdatke 2.1. stanje gotovine (blagajne) koju preuzme stjecatelj, 2.2. tražbine koje je preuzeo stjecatelj, osim potraživanja za dugo-

trajnu imovinu, robu i usluge,2.3. knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne imovine prema popisu te

imovine u trenutku njezina stavljanja stjecatelju na raspolaganje, 2.4. druge izdatke u svezi s otuđenjem.

79


Na isti se način utvrđuje dohodak i od otuđenja ili prijenosa za dijelove djelatnosti čije se poslovanje ne nastavlja. Za dijelove djelatnosti koja nastavlja poslovanje dohodak se utvrđuje na prethodno opisan način za nastavak poslovanja.

Pri likvidaciji obrta, slobodnog zanimanja i druge samostalne djelat-nosti ili djelatnosti koja se oporezuje kao obrtnička, porezni obveznik – zadrugar obvezan je u poreznom razdoblju u kojemu je provedena likvidacija u knjizi primitaka i izdataka iskazati:

1. kao poslovne primitke 1.1. usporedivu tržišnu vrijednost dugotrajne imovine, 1.2. usporedivu tržišnu vrijednost zaliha robe, proizvoda, repro-

dukcijskog materijala i dr., 1.3. nenaplaćene tražbine od kupaca;

2. kao poslovne izdatke 2.1. knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne imovine prema po-

pisu te imovine u trenutku likvidacije, 2.2. neplaćene obveze dobavljačima i druge neplaćene obveze u

svezi s djelatnošću, 2.3. druge izdatke u svezi s likvidacijom.

Zadrugar – poduzetnik na isti je način obvezan utvrditi primitke i iz-datke i za porezno razdoblje nakon kojega je prešao na utvrđivanje pa-u šalnog poreza. Zadrugar – poduzetnik, stjecatelj djelatnosti kad se ona ne nastavlja, u poslovnim knjigama iskazuje:

1. kao poslovne primitke – obveze preuzete od prodavatelja za robu i usluge,

2. kao poslovne izdatke 2.1. vrijednost preuzetih zaliha, 2.2. tražbine preuzete od prodavatelja za robu, usluge i dugotraj-

nu imovinu, 2.3. druge izdatke u svezi sa stjecanjem,

a navedeni se primici i izdaci iskazuju prema vrijednostima utvrđenima pri prodaji ili prijenosu.

Vrijednost dugotrajne imovine koju stjecatelj unosi u Popis dugotrajne imovine utvrđuje se ovako:


– cijena stjecanja+ preuzeti dugovi svih vrsta,– preuzeto stanje gotovine u blagajni,– vrijednost preuzetih zaliha obrtnih sredstava,– preuzete tražbine svih vrsta.

Tako utvrđena ukupna vrijednost dugotrajne imovine treba se raspore-diti na pojedinačne stvari i prava prema popisu prodavatelja pri pro-daji (opisno i vrijednosno) te na ostatak koji se iskazuje kao vrijednost poduzeća (goodwill) i posebno se otpisuje.

3.12. Dobro je znati... � Zadrugari – porezni obveznici koji ostvaruju dohodak od samo-

stalne djelatnosti i taj dohodak utvrđuju na temelju poslovnih knji ga, obvezni su se upisati u registar poreznih obveznika u roku osam dana od početka obavljanja djelatnosti, a prijavu podnose nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu na Obrascu RPO.

� Zadrugari – obveznici poreza na dohodak po osnovi obavljanja sa-mo stalne djelatnosti i utvrđivanja dohotka na temelju poslovnih knjiga vode jednostavno knjigovodstvo te primitke i izdatke upi-suju prema načelu blagajne (kad je primitak naplaćen, odnosno kad je izdatak isplaćen).

� Za svaku prodaju odnosno obavljenu uslugu mora se izdati ra-čun, osim pri prodaji na tržnicama i otvorenim prostorima.

� Dohodak je razlika između poslovnih primitaka i poslovnih iz-dataka nastalih u poreznom razdoblju, a utvrđuje se na godišnjoj razini na temelju podnesene godišnje porezne prijave.

� Predujmovi poreza na dohodak plaćaju se prema rješenju Porez-ne uprave (za prvu godinu obavljanja samostalne djelatnosti ne plaćaju se predujmovi poreza na dohodak).

� Zadrugari koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva po-staju obveznici poreza na dohodak od 1. siječnja tekuće godine

80

ako u prethodnome poreznom razdoblju ostvare primitke veće od 85.000,00 kuna (po čemu postaju obveznici PDV-a) i/ili ako ostvare državne poticaje prema Zakonu o državnoj potpori poljo-privredi i ruralnom razvoju14, a djelatnost poljoprivrede i šu mar-stva, prema Zakonu o porezu na dohodak, obuhvaća korištenje prirodnih bogatstava zemlje i prodaju odnosno zamjenu od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u neprerađenom stanju.

� Zadrugari – porezni obveznici dužni su pri prestanku obavljanja samostalne djelatnosti i/ili prelasku s utvrđivanja paušalnog do-hotka na utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti na teme-lju propisanih poslovnih knjiga i/ili prestanku utvrđivanja dohot-ka od imovine i drugog dohotka na temelju podataka iz propisa-nih poslovnih knjiga, nadležnoj ispostavi Porezne uprave pod-nijeti prijavu o prestanku obavljanja djelatnosti, prestanku utvr-đivanja dohotka na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga i prestanku ostvarivanja dohotka, i to u roku osam dana od dana nastanka navedenih događaja.

� Zadrugari – porezni obveznici koji imaju prebivalište i borave na području posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima imaju pravo na uvećani osobni odbitak te oni koji obavljaju sa-mostalne djelatnosti na tim područjima imaju pravo na porezne olakšice, odnosno dodatna umanjenja dohotka.

� Zadrugari – porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelat-nost i dohodak utvrđuju na temelju poslovnih knjiga obvezno podnose godišnju poreznu prijavu do kraja veljače tekuće godine za prethodno porezno razdoblje.

� Zadrugar – porezni obveznik dužan je tijekom poreznog postup-ka sudjelovati u utvrđivanju činjeničnog stanja na način da pot-puno i istinito iznosi činjenice bitne za oporezivanje te da za svoje tvrdnje ponudi dokaze.

14 Sukladno članku 23. stavku 1. Zakona o državnoj potpori poljoprivredi i rural-nom razvoju, uvjet za ostvarenje izravnih plaćanja za obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja su u prethodnoj kalendarskoj godini ostvarila više od 24.000,00 kuna primitaka od izravnih plaćanja jest status obveznika poreza na dohodak no-sitelja gospodarstva po osnovi obavljanja djelatnosti poljoprivrede.


81

82


4. Oporezivanje prema paušalnom dohotku

Poreznom obvezniku – zadrugaru koji obavlja samostalnu djelatnost obrta i samostalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstva, a nije obvez-nik PDV-a prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, dohodak i porez na dohodak može se utvrđivati i u paušalnom iznosu, i tada po-rezni obveznik nije obvezan voditi poslovne knjige, osim evidencije o prometu (Obrazac KPR), a za svaku isporuku i obavljenu uslugu obve-zan je izdati račun propisanog sadržaja, u skladu s Pravilnikom o pore-zu na dohodak.

Pravilnikom o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti propi-sano je da porezni obveznik – zadrugar koji želi porez na dohodak po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti plaćati u paušalnom iznosu, mora udovoljiti sljedećim uvjetima:

1. da nije obveznik PDV-a prema Zakonu o porezu na dodanu vri-jed nost,

2. da samostalnu djelatnost ne obavlja u supoduzetništvu, 3. da nema izdvojenih poslovnih jedinica ni proizvodnih pogona.

Iznimno, dohodak i porez na dohodak ne mogu se utvrđivati u paušal-nom iznosu fi zičkoj osobi koja obavlja samostalnu djelatnost ugosti-teljstva i/ili trgovine i po toj je osnovi obveznik poreza na dohodak, a obavljanjem djelatnosti trgovine u tom se smislu ne smatra djelatnost fi zičkih osoba registriranih za obavljanje djelatnosti proizvodnje koje svoje proizvode prodaju na tržištu.

Osnovni ciljevi paušalnog oporezivanja dohotka od samostalnih dje-latnosti jesu:� pojednostavnjenje sustava oporezivanja,� smanjenje troškova za porezne obveznike u smislu podnošenja iz-

vješća, troškova vođenja poslovnih knjiga i sl.,� ekonomičnije ubiranje poreza,� smanjenje broja godišnjih prijava poreza na dohodak s obzirom

na to da porezni obveznici koji dohodak od samostalnih djelat-

83


nosti utvrđuju u paušalnom iznosu taj ostvareni dohodak ne mo-gu iskazati u svojim godišnjim poreznim prijavama – efi kasniji rad Porezne uprave,

� izravno smanjenje sive ekonomije s obzirom na to da određeni broj poreznih obveznika ne iskazuje sve ostvarene primitke od-nosno ne izdaje račune za prodane proizvode i obavljene usluge.

Međutim, sustav paušalnog oporezivanja dohotka ima i određene ne-dostatke. Primjerice, paušalni porez na dohodak plaćaju svi obveznici kojima se dohodak utvrđuje u paušalnom iznosu, i to neovisno o tome jesu li, i u kojem iznosu, ostvarili dohodak (može se dogoditi da paušal-ni porez na dohodak plaća i porezni obveznik koji nije ostvario doho-dak ili je stvarno ostvareni dohodak manji od poreza koji je obvezan platiti).

Godišnji paušalni dohodak za samostalnu djelatnost utvrđuje se u iz-nosu 12.750,00 kuna, što je razlika između primitaka u iznosu 85.000,00 kuna i porezno priznatih izdataka u visini 85%, a to je ujedno i godišnja porezna osnovica za utvrđivanje godišnjega paušalnog poreza. U slu-čaju nastanka porezne obveze (početka obavljanja samostalne djelat-nosti) odnosno prestanka porezne obveze (prestanka obavljanja samo-stalne djelatnosti ili prestanka uvjeta za utvrđivanje dohotka i poreza na dohodak u paušalnom iznosu) tijekom poreznog razdoblja, godišnji se paušalni dohodak utvrđuje razmjerno broju mjeseci obavljanja dje-latnosti, i to u korist poreznog obveznika. Također, pri privremenoj obustavi obavljanja samostalne djelatnosti, koja je prijavljena nadlež-nom tijelu kod kojega je djelatnost registrirana i nadležnoj ispostavi Porezne uprave u roku određenom propisima o obrtu odnosno samo-stalnom obavljanju djelatnosti i Zakonom o porezu na dohodak, go-dišnji se paušalni dohodak utvrđuje razmjerno broju mjeseci obav-ljanja djelatnosti, i to u korist poreznog obveznika – zadrugara, a porez-na se obveza za to razdoblje ne utvrđuje.

Godišnji paušalni porez na dohodak utvrđuje se rješenjem Porezne upra-ve, i to primjenom poreznih stopa propisanih Zakonom o porezu na dohodak, odnosno, u ovom se primjeru, budući da je porezna osnovica 12.750,00 kuna, primjenjuje najniža porezna stopa 12%, te godišnji pau-šal ni porez na dohodak iznosi 1.530,00 kuna, a povećava se za prirez po-

84


rezu na dohodak, koji je uveden odlukom jedinice lokalne samo uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog ob vez ni ka. Mje-sečni paušalni porez na dohodak utvrđuje se na način da se go dišnji paušalni porez na dohodak podijeli na dvanaest (12) mjeseci odnosno na razmjeran broj mjeseci poreznog razdoblja (kalendarske godine) u kojima porezni obveznik – zadrugar obavlja samostalnu djelatnost.

Rješenjem utvrđen godišnji paušalni porez na dohodak i prirez porezu na dohodak konačan je, pa porezni obveznik – zadrugar po toj osnovi ne može podnijeti godišnju poreznu prijavu.

Ako tijekom poreznog razdoblja prestanu uvjeti za utvrđivanje paušal-nog dohotka i plaćanje paušalnog poreza na dohodak, Porezna će upra-va ukinuti rješenje o godišnjem dohotku i porezu na dohodak u paušal-nom iznosu i donijeti rješenje o plaćanju predujma poreza na dohodak na način propisan za samostalne djelatnosti na temelju obvez nih po-slovnih knjiga.

Za porezne obveznike – zadrugare koji samostalnu djelatnost obavljaju na područjima posebne državne skrbi, na otocima prve skupine i brd-sko-planinskim područjima, propisane su porezne olakšice u obliku smanjenja godišnjega paušalnog poreza na dohodak, te oni godišnji paušalni porez na dohodak plaćaju u visini:

1. 25% godišnjega paušalnog poreza na dohodak za djelatnost koja se obavlja na području posebne državne skrbi prve skupine i u gradu Vukovaru te na otocima prve skupine,

2. 50% godišnjega paušalnog poreza na dohodak za djelatnost koja se obavlja na području posebne državne skrbi druge skupine,

3. 75% godišnjega paušalnog poreza na dohodak za djelatnost koja se obavlja na području posebne državne skrbi treće skupine i na brdsko-planinskim područjima.

Godišnji paušalni porez na dohodak i prirez porezu na dohodak plaća se tromjesečno, do posljednjeg dana svakog tromjesečja, u iznosu koji je umnožak broja mjeseci tromjesečja za koje je obveza određena i utvrđe noga paušalnog mjesečnog poreza na dohodak. Primjerice, ako porezni obveznik ima prebivalište u gradu Zagrebu, svako tromjesečje plaća 451,35 kuna paušalnog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

85


�Primjer 1.Zadrugar je član zadruge koja se bavi promocijom tradicionalnih obrta i prodajom izvornih hrvatskih suvenira. On osobno proizvodi licitarska srca i prodaje ih zadruzi koja ih, zajedno s ostalim hrvatskim suveniri-ma drugih zadrugara, prodaje na tržištu. Zadrugar ostvaruje primitke u godišnjem iznosu od 50.000,00 kuna. Zadrugar je obvezan po osnovi te djelatnosti upisati se u registar poreznih obveznika te može izabrati da za navedenu djelatnost plaća paušalni porez na dohodak jer nije obveznik PDV-a i zadovoljava i ostale propisane uvjete.

�Primjer 2.Zadrugar se bavi uzgojem jabuka i član je zadruge koja je osnovana radi boljeg plasiranja voća na tržištu. On prodaje jabuke zadruzi i po toj osnovi ostvaruje primitke od 20.000,00 kuna u godini, a istodobno je u 2010. ostvario i izravne poticaje za poljoprivredu u iznosu 30.000,00 kuna. Osim tih, nije ostvario druge primitke. Zadrugar od 1. siječnja 2011. postaje poreznim obveznikom po osnovi poljoprivrede ako želi ost-variti izravne poticaje za poljoprivredu i u 2011. godini te se po toj osno-vi do kraja 2010. godine obvezan upisati u registar poreznih obveznika. Zadrugar nije obveznik PDV-a, nema izdvojenih poslovnih jedinica ni proizvodnih pogona, niti djelatnost obavlja u supoduzetništvu. S obzi-rom na kumulativno ispunjenje uvjeta iz članka 2. stavka 1. Pravilnika o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti, zadrugar mo že, uz uvjete, na način i u rokovima propisanim tim pravilnikom, dohodak od samostalne djelatnosti i porez na dohodak utvrđivati u paušal nom iz-nosu. U ovom je primjeru razvidno da porezni obveznik ne obavlja dje-latnost trgovine u smislu članka 2. stavka 2. toga pravilnika jer prodaje proizvode vlastite proizvodnje, odnosno iz vlastitog uzgoja. Me đutim, ako porezni obveznik obavlja samostalnu djelatnost trgovine, pri čemu osim jabuka iz vlastitog uzgoja prodaje i proizvode koji nisu rezultat njegove vlastite proizvodnje, odnosno nisu iz njegova uzgoja već ih je nabavio od drugog proizvođača ili ako uz samostalnu djelatnost pruža-nja usluga obavlja i prodaju proizvoda drugih proizvođača, riječ je o obav-ljanju djelatnosti trgovine iz članka 2. stavka 2. Pravilnika, pa porezni obveznik dohodak ostvaren od obavljanja tih djelatnosti ne može utvrđivati u paušalnom iznosu.

86


� Primjer 3.Zadrugar je član zadruge čija je djelatnost prodaja i promidžba ekolo-ških poljoprivrednih proizvoda. Zadrugar prodaje zadruzi ekološki uz-gojenu pšenicu i po toj osnovi godišnje ostvaruje 40.000,00 kuna primi-taka. Ne ostvaruje izravne poticaje za poljoprivredu niti druge primitke po toj osnovi. Zadrugar ostvaruje primitke po osnovi zakupa poslovnog prostora u iznosu 100.000,00 kuna u godini i po toj je osnovi obeznik PDV-a. Zadrugar se nije obvezan upisati u registar poreznih obveznika po osnovi obavljanja djelatnosti poljoprivrede jer po toj osnovi nije ob-veznik PDV-a (po toj osnovi ne ostvaruje primitke veće od 85.000,00 kuna) i ne prima izravne poticaje za poljoprivredu.

� Primjer 4.Zadrugar – obrtnik, u skladu s člankom 1. Zakona o obrtu, samostalno i trajno u svoje ime i za svoj račun obavlja više dopuštenih gospodarskih djelatnosti radi postizanja dobiti koju ostvaruje proizvodnjom, prome-tom ili pružanjem usluga na tržištu. Porezni obveznik iz ovog primjera registriran je i obavlja djelatnost proizvodnje tradicijskog namještaja i djelatnost maloprodaje prehrambenih proizvoda. Zadrugar je član za-druge koja promiče proizvodnju i prodaju tradicijskog namještaja, te svoje proizvode prodaje zadruzi. U navedenom primjeru, a prema od-red bi članka 2. stavka 3. Pravilnika, porezni obveznik po osnovi obav-ljanja djelatnosti proizvodnje tradicijskog namještaja ne može utvr đi-vati doho dak u paušalnom iznosu niti porez na dohodak plaćati u pau-šal nom iznosu iako je ukupni iznos njegovih isporuka i usluga u 2010. godini (ukupno, i po osnovi djelatnosti trgovine, i po osnovi djelatnosti proizvodnje namještaja) bio manji od 85.000,00 kuna, i to zato što je po osnovi djelatnosti trgovine dohodak obvezan utvrđivati na temelju pro-pisanih poslovnih knjiga. Potrebno je skrenuti pozornost i na sljedeće: odredbama Zakona o porezu na dohodak propisano je da porezni ob-veznici koji obavljaju samostalnu djelatnost dohodak od te djelatnosti utvrđuju na temelju poslovnih knjiga i evidencija. Nadalje, propisano je da porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti vode jedne poslovne knji ge. U skladu s tim, potrebno je istaknuti da porezni obvez-nik ne može istodobno utvrđivati dohodak od jedne samostalne djelat-nosti na temelju propisanih poslovnih knjiga i dohodak od druge samo-

87


5. Utvrđivanje i oporezivanje dobiti od samostalne djelatnosti

5.1. Status obveznika Fizičke osobe – zadrugari koji obavljaju samostalnu djelatnost mogu na vlastiti zahtjev ili po sili zakona umjesto porez na dohodak plaćati porez na dobit. Tako je prema Zakonu o porezu na dobit porezni ob-veznik, među ostalim, i fi zička osoba koja ostvaruje dohodak prema propisima o oporezivanju dohotka ako izjavi da će plaćati porez na do-bit umjesto poreza na dohodak. Isto vrijedi i za poduzetnika – fi zi čku osobu koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelat-nosti:

1. ako je u prethodnome poreznom razdoblju ostvario ukupni pri-mitak veći od 2.000.000,00 kuna, ili

2. ako je u prethodnome poreznom razdoblju ostvario dohodak ve-ći od 400.000,00 kuna, ili

3. ako ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od 2.000.000,00 kuna, ili

4. ako u prethodnome poreznom razdoblju prosječno zapošljava vi-še od 15 radnika.

stalne djelatnosti utvrđivati u paušalnom iznosu. Istodobno utvrđivanje dohotka od jedne samostalne djelatnosti na temelju propisanih poslov-nih knjiga obvezuje poreznog obveznika na utvrđivanje dohotka od sa-mostalne djelatnosti na temelju propisanih poslovnih knjiga za ukupnu samostalnu djelatnost.

88


5.2. Prihodi i rashodi – oporeziva dobitPorezna je osnovica dobit koja se utvrđuje prema računovodstvenim propisima kao razlika između prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, uvećana i umanjena prema odredbama Zakona o porezu na do-bit, s tim da poreznu osnovicu poreznog obveznika rezidenta čini do-bit ostvarena u tuzemstvu i inozemstvu, a poreznu osnovicu nerezidenta čini samo dobit ostvarena u tuzemstvu. U poreznu osnovicu ula zi i dobit od likvidacije, prodaje, promjene pravnog oblika i podjele po reznog ob-veznika, a porezna osnovica utvrđuje se prema tržišnoj vrijed nosti imo-vine, ako tim zakonom nije drukčije određeno.

Prihodima razdoblja za koje se utvrđuje porez (porezno razdoblje) sma traju se bruto povećanja gospodarstvenih koristi za isporučena do-bra, obavljene usluge i povećanja po drugim osnovama u obliku prilje-va ili povećanja imovine odnosno smanjenja obveza, posljedica čega je po većanje kapitala do kraja tog razdoblja. Povećanjem kapitala sma-traju se i sva izravna povećanja dobiti i svih oblika kapitala osim revalo-rizacijskih pričuva. S revalorizacijskim pričuvama izjednačavaju se i od govarajuće pričuve za vrijednosna usklađenja fi nancijske imovine, utvrđene prema posebnim propisima.

Rashodima razdoblja za koje se utvrđuje porez (porezno razdoblje), smatraju se smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscr-pljenja imovine odnosno stvaranja obveza čija je posljedica smanjenje kapitala radi povećanja prihoda odnosno dobiti. Rashodima se ne sma t-ra smanjenje kapitala po osnovi povrata i raspodjele ulagačima ako je to učinjeno u skladu s propisima kojima se uređuje to područje.

Rashodima se smatraju i rashodi po osnovi uplaćenih premija dobro-voljnoga mirovinskog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist za-poslenika, uz njegov pristanak, tuzemnome dobrovoljnom mirovin-skom fondu registriranome u skladu s propisima koji uređuju dobro-voljno mirovinsko osiguranje, a na koje se ne plaća porez na dohodak pre ma Zakonu o porezu na dohodak.

Rashodima poreznog razdoblja ne smatraju se rashodi koji nisu u svezi s obavljanjem djelatnosti poreznog obveznika – zadrugara niti su po-sljedica obavljanja djelatnosti.

89


5.3. Rashodi koji se ne priznaju Porezna osnovica povećava se:

1. za rashode od vrijednosnih usklađenja dionica i udjela (nerealizi-rani gubici) ako su bili iskazani u rashodima,

2. za svotu amortizacije iznad svota propisanih u članku 12. Zakona o porezu na dobit,

3. za 70% troškova reprezentacije (ugošćavanja, darova sa znakom tvrtke ili bez njega, odnosno darivanja proizvoda, troškova od-mora, športa, rekreacije i razonode, zakupa automobila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor), u visini troškova nastalih iz poslov-nog odnosa s poslovnim partnerom,

4. za 30% troškova, osim troškova osiguranja i kamata nastalih u svezi s vlastitim ili unajmljenim motornim vozilima i drugim sred stvima za osobni prijevoz (osobni automobil, plovilo, heli ko-pter, zrakoplov i sl.) poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposle-nih osoba, ako se na osnovi korištenja sredstava za osobni prije-voz ne utvrđuje plaća,

5. za manjkove na imovini iznad visine utvrđene odlukom Hrvat-ske gospodarske komore, odnosno Hrvatske obrtničke komore, u smislu propisa o PDV-u, po kojoj se osnovi ne plaća porez na do-hodak,

6. za troškove prisilne naplate poreza ili drugih davanja,

7. za kazne koje izriče mjerodavno tijelo,

8. za zatezne kamate između povezanih osoba,

9. za povlastice i druge oblike imovinskih koristi danih fi zičkim ili pravnim osobama da nastane, odnosno ne nastane određeni do-ga đaj, tj. da se određena radnja obavi, primjerice, bolje ili brže nego inače ili da se propusti obaviti,

10. za darove u naravi ili novcu, dane u tuzemstvu za kulturne, znan-stvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, šport-ske, vjerske, ekološke i druge općekorisne svrhe udrugama i dru-

90


gim osobama koje obavljaju navedene djelatnosti u skladu s po-sebnim propisima, u iznosu koji prelazi 2% prihoda ostvarenoga u prethodnoj godini. Iznimno, svota može biti i veća od 2% pri-hoda iz prethodne godine ako je dana prema odlukama nad lež-nih ministarstva o provedbi fi nanciranja posebnih programa i akcija,

11. za rashode utvrđene u postupku nadzora s pripadajućim PDV--om, porezom na dohodak, prirezom porezu na dohodak te ob-veznim doprinosima koji su nastali u svezi sa skrivenim isplata-ma dobiti te izuzimanja dioničara, članova društva i fi zičkih oso-ba koje obavljaju samostalnu djelatnost od koje se plaća porez na dobit te s njima povezanim osobama,

12. za sve ostale rashode koji nisu izravno povezani s ostvarivanjem dobiti i za druge svote povećanja porezne osnovice koji nisu bili uključeni u poreznu osnovicu.

Za navedene rashode, osim onih iz točke 9. i 12., ne povećava se porez-na osnovica kada se, sukladno Zakonu o porezu na dohodak, obra ču-nava i plaća porez na dohodak.

Iznimno, od rashoda navedenih u točki 3. reprezentacijom se ne sma-traju proizvodi i roba iz asortimana poreznog obveznika prilagođeni za te svrhe, s oznakom »nije za prodaju«, te drugi reklamni predmeti s nazivom tvrtke ili proizvoda te drugi oblici reklame (čaše, pepeljare, stolnjaci, podmetači, olovke, rokovnici, upaljači, privjesci i sl.) dani za uporabu u prodajnom prostoru kupca.

Ako se daju potrošačima, a pojedinačna im je vrijednost do 80,00 ku-na, ne smatraju se reprezentacijom.

Porezna osnovica povećava se za privremeno nepriznate rashode.

91


5.4. Dugotrajna imovina – amortizacijaDugotrajnom materijalnom i nematerijalnom imovinom smatraju se stvari i prava čiji je pojedinačni trošak nabave veći od 3.500,00 kuna, a vijek trajanja dulji od godinu dana.

Amortizacija dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine priznaje se kao rashod u svoti obračunanoj na trošak nabave linearnom meto-dom, primjenom godišnjih amortizacijskih stopa koje se utvrđuju pre-ma amortizacijskom vijeku za potrebe oporezivanja, a za pojedine gru-pe dugotrajne imovine one iznose:

1. za građevinske objekte i brodove veće od 1.000 BRT (20 godina), 5%,

2. za osnovno stado, osobne automobile (5 godina), 20%,

3. za nematerijalnu imovinu, opremu, vozila, osim za osobne auto-mobile, te za mehanizaciju (4 godine), 25%,

4. za računala, računalnu opremu i programe, mobilne telefone i opre-mu za računalne mreže (2 godine), 50%,

5. za ostalu nespomenutu imovinu (10 godina), 10%.

No navedene se stope mogu i udvostručiti. Amortizacija se obračunava pojedinačno. Ako porezni obveznik – zadrugar obračunava amortiza-ciju u svoti nižoj od porezno dopustive, tako obračunana amortizacija smatra se i porezno priznatim rashodom. Trošak amortizacije pred-meta dugotrajne imovine priznaje se u porezni rashod od prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon onoga u kojemu je dugotrajna imovina stav-ljena u upotrebu.

Amortizaciji ne podliježu zemljište, šuma i slična obnovljiva prirodna bogatstva, fi nancijska imovina, spomenici kulture te umjetnička djela.

Trošak amortizacije za prodanu, darovanu, na drugi način otuđenu ili uništenu dugotrajnu imovinu priznaje se u porezni rashod do kraja mjeseca u kojemu je dugotrajna imovina bila u upotrebi. Neamortizi-rani trošak nabave dugotrajne imovine priznaje se u porezni rashod u poreznom razdoblju u kojemu je dugotrajna imovina prodana, daro-vana, na drugi način otuđena ili uništena. Iznimno, ako je trošak naba-

92


ve iskazan u revaloriziranoj svoti, u porezni se rashod priznaje nea-mortizirani trošak nabave umanjen za revaloriziranu svotu koja je do trenutka prodaje, darovanja, otuđenja na drugi način i uništenja uklju-čena u prihode.

Kao porezni rashod ne priznaje se amortizacija obračunana na otpisa-nu dugotrajnu imovinu, a za osobne automobile i druga sredstva za osobni prijevoz priznaje se amortizacija do 400.000,00 kuna troška na-bave po jednom sredstvu. Porezna se osnovica povećava za iznos po-rezno nepriznate amortizacije u poreznom razdoblju u kojemu se imo-vina amortizira. Ako trošak nabave premašuje navedenu svotu, amor-tizacija iznad navedene svote priznaje se samo ako sredstvo služi is klju-čivo za registriranu djelatnost najma ili prijevoza.

Dugotrajna se imovina, i nakon što je u cijelosti otpisana, zadržava u evidenciji i iskazuje u bilanci do trenutka prodaje, darovanja, drugog načina otuđenja ili uništenja.

PrimjerPorezni obveznik koji obavlja samostalnu djelatnost kupio je 17. svibnja 2011. stroj čija vrijednost (s PDV-om) iznosi 61.000,00 kuna.15 Stroj je odmah stavljen u upotrebu. Vijek trajanja stroja procijenjen je na četiri godine. Trošak amortizacije predmeta dugotrajne imovine priznaje se u porezni rashod (izdatak) od prvog dana mjeseca koji slijedi nakon ono-ga u kojemu je dugotrajna imovina stavljena u upotrebu. U skladu s navedenim, porezni obveznik obračunava amortizaciju16 od 1. lipnja 2011. primjenjujući godiš nju stopu otpisa u visini 25%.

Izračun amortizacije u razdoblju od 1. lipnja do 31. prosinca 2011.

Za stvari ili prava koja su nabavljena odnosno prodana (otuđena) tije-kom godine, a otpis se obavlja primjenom stopa propisanih Zakonom o porezu na dobit, iznos otpisa priznaje se razmjerno broju mjeseci ko-rištenja tih stvari ili prava, a izračunava se ovako:

15 U Popis dugotrajne imovine – Obrazac DI iz članka 35. Pravilnika, u stupac 4. unosi se nabavna vrijednost stvari, u ovom primjeru stroja, u iznosu 50.000,00 kuna.16 Svota otpisa (amortizacije) stvari ili prava = (nabavna vrijednost stvari ili prava x stopa amortizacije) / 100.

�

93


5.5. Poslovne knjige Porezna osnovica utvrđuje se na temelju podataka evidentiranih u po-slovnim knjigama koje se vode u skladu s propisima o računovodstvu i fi nancijskim izvješćima koja se sastavljaju na temelju tih propisa (bilan-ca, račun dobiti i gubitka). Porezni obveznici – zadrugari koji se koriste poreznim oslobođenjima ili olakšicama obvezni su osigurati posebno knjigovodstveno praćenje poslovnih događaja i obračun dobiti za djelat-nost za koju se koriste tim poreznim oslobođenjima ili olakšicama.

Sukladno Zakonu o računovodstvu, poslovne knjige se vode na načelu sustava dvojnog knjigovodstva, a prihodi i rashodi upisuju se prema načelu nastanka događaja.

Poslovne knjige čine:

1. dnevnik,

2. glavna knjiga,

3. pomoćne knjige.

Dnevnik je poslovna knjiga u koju se unose knjigovodstvene promje-ne slijedom vremenskog nastanka, a može se uspostaviti kao jedinstve-na poslovna knjiga ili više knjiga namijenjenih promjenama na pojedi-nim skupinama bilančnih zapisa ili za izvanbilančne zapise.

Glavna knjiga sustavna je knjigovodstvena evidencija promjena na-stalih na fi nancijskom položaju i uspješnosti poslovanja, a sastoji se od dva odvojena dijela, od bilančnih zapisa i od izvanbilančnih zapisa.

Glavna knjiga mora sadržavati unaprijed pripremljena konta koja, su-kladno poduzetnikovim potrebama, osiguravaju podatke za godiš nje fi nancijske izvještaje.

svota otpisa (amortizacije) stvari ili prava = (nabavna vrijednost ili troškovi proizvodnje stvari ili prava x stopa amortizacije stvari ili prava do najviše propisane x broj mjeseci korištenja) / 12;

svota otpisa (amortizacija) stroja = (50.000,00 x 25% x 7) / 12 = 7.291,67 kuna.

94


Pomoćne knjige po pravilu se vode zasebno, a pomoćne knjige koje se odnose na imovinu u materijalnom obliku iskazuju se u količinama i novčanim iznosima.

U poslovne se knjige unose podaci na temelju knjigovodstvenih isprava.

Zadrugar – poduzetnik dužan je sastavljati godišnje fi nancijske izvje-štaje u obliku, sadržaju i na način propisan Zakonom o računovodstvu i na temelju njega donesenim propisima, a godišnje fi nancijske izvje-štaje, sukladno tom zakonu, čine:

� bilanca,

� račun dobiti i gubitka,

� izvještaj o novčanom tijeku,

� izvještaj o promjenama kapitala,

� bilješke uz fi nancijske izvještaje.

5.6. Povlastice i poticaji Porezna osnovica zadrugara – obveznika poreza na dobit, sukladno Zakonu o porezu na dobit, može se smanjiti:

1. za prihode od dividendi i udjela u dobiti,2. za prihode od vrijednosnih usklađenja dionica i udjela (nereali-

zirani dobici) ako su bili uključeni u poreznu osnovicu,3. za prihode od naplaćenih otpisanih potraživanja koja su u pretho-

dnim poreznim razdobljima bila uključena u poreznu osnovicu, a nisu isključena iz nje kao porezno priznati rashod,

4. za svotu amortizacije koja nije bila porezno priznata u prijašnjim razdobljima do vrijednosti propisane u članku 12. toga zakona,

5. za svotu poticaja u obliku poreznog oslobođenja ili olakšice suk-ladno posebnim propisima.

Porezna se osnovica može smanjiti za rashode prijašnjih razdoblja koji su bili uključeni u poreznu osnovicu.

95


Poticaji iz točke 5. koji sadržavaju državnu potporu moraju biti odo-breni u skladu s posebnim propisima o državnim potporama.

Osim Zakonom o porezu na dobit, porezne olakšice, oslobođenja i po-ticaji propisani su i drugim posebnim propisima te podzakonskim ak-tima donesenim na temelju takvih propisa, a koji su usklađeni sa Za-konom o državnim potporama i pravnom stečevinom Europske Unije o državnim potporama, i to kao:

� umanjenje osnovice poreza na dobit − za državnu potporu za obrazovanje i izobrazbu prema Zako-

nu o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, − za državnu potporu za istraživačko-razvojne projekte prema

Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju,

� umanjenje poreza na dobit − za olakšice i oslobođenja za obveznike poreza na dobit koji

djelatnost obavljaju na područjima posebne državne skrbi pre-ma Zakonu o područjima posebne državne skrbi,

− za olakšice i oslobođenja za obveznike poreza na dobit koji djelatnost obavljaju na brdsko-planinskim područjima prema Zakonu o brdsko-planinskim područjima,

− za olakšice i oslobođenja za obveznike poreza na dobit koji djelatnost obavljaju na području grada Vukovara prema Zako-nu o obnovi i razvoju grada Vukovara,

− za olakšice i oslobođenja za korisnike slobodnih zona prema Zakonu o slobodnim zonama,

− za poticaje ulaganja prema Zakonu o poticanju ulaganja.

5.7. Predujam poreza Porezni obveznik – zadrugar plaća predujam poreza na osnovi porez-ne prijave za prethodno porezno razdoblje. Predujam se plaća mjeseč-no, do kraja mjeseca za protekli mjesec, u svoti koja se dobije kada se porezna obveza za prethodno porezno razdoblje podijeli brojem mje-seci toga razdoblja.

96


Porezna uprava može, na temelju obavljenog nadzora ili na temelju dru-gih raspoloživih podataka o poslovanju poreznog obveznika – zadruga-ra ili na njegov zahtjev, rješenjem izmijeniti visinu mjeseč nih predujmo-va poreza na dobit. Porezni obveznik – zadrugar koji tek po činje obavlja-ti djelatnost ne plaća predujmove do prve porezne prijave.

Poreznom obvezniku – zadrugaru kojemu je prestala mogućnost pre-nošenja gubitka visinu predujma do prvog podnošenja porezne prijave određuje Porezna uprava na temelju procijenjene mogućnosti ostva-renja dobiti. Procjena predujma utvrđuje se prema postignutom rezul-tatu poslovanja nakon isteka tri mjeseca.

5.8. Godišnja prijava dobitiPorezni obveznik – zadrugar podnosi Poreznoj upravi prijavu poreza na dobit za porezno razdoblje najkasnije četiri mjeseca nakon isteka raz-doblja za koje se utvrđuje porez na dobit i plaća porez na dobit u ro ku u kojemu podnosi poreznu prijavu.

Obveza plaćanja poreza utvrđenoga u poreznoj prijavi za pojedino po-rezno razdoblje smanjuje se za plaćeni predujam poreza na dobit. Više plaćeni predujam poreza od obveze na osnovi porezne prijave vraća se poreznom obvezniku na njegov zahtjev ili se uračunava u sljedeće raz-doblje.

Utvrđivanje porezne osnovice i obračun poreza na dobit obavlja se na Obrascu PD – Prijava poreza na dobit, koja je sastavni dio Pravilnika o porezu na dobit. Uz prijavu poreza na dobit dostavljaju se fi nancijska izvješća (bilanca i račun dobiti i gubitka), posebni obračun za korištene olakšice i oslobođenja, izjava o načinu korištenja više plaćenog poreza na temelju porezne prijave (ako je predujmovima plaćeno više poreza nego što je obračunano u poreznoj prijavi), pregled prenesenoga gubit-ka po godinama i ostale isprave propisane Pravilnikom o porezu na dobit i posebnim propisima.

Porezna prijava dostavlja se u jednom primjerku mjerodavnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu zadrugara – obveznika poreza na do bit.

97


Porezni obveznik – zadrugar koji je prema računovodstvenim propisi-ma razvrstan u velike i srednje poduzetnike obvezno podnosi prija vu poreza na dobit elektroničkim putem, u sklopu sustava e-porezna, na način propisan posebnim propisima te tehničkim i ostalim uputama.

Bilanca i račun dobiti i gubitka, koji su dostavljeni u propisanim roko-vima Financijskoj agenciji (FINA-i) radi statističkih i drugih potreba sukladno posebnim propisima, smatraju se dostavljenima uz prijavu poreza na dobit te ih porezni obveznici – zadrugari ne moraju ponov-no dostavljati uz prijavu. Međutim, Porezna uprava uz prijavu poreza na dobit može zatražiti i dostavu bilance i računa dobiti i gubitka, neo-visno o tome što su oni dostavljeni i Financijskoj agenciji.

5.9. Stope za obračun porezaPorez na dobit plaća se po stopi 20% na utvrđenu poreznu osnovicu.

5.10. Dobro je znati ... � Zadrugar – obveznik poreza na dohodak po osnovi samostalne

djelatnosti koji na vlastiti zahtjev želi plaćati porez na dobit umje-sto porez na dohodak, obvezan je pisani zahtjev kojim traži pro-mjenu načina oporezivanja dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave do kraja tekuće godine za iduću kalendarsku godinu. U tom ga slučaju rješenje Porezne uprave kojim se usvaja njegov zahtjev obvezuje sljedećih pet godina. Međutim, u opravdanim se slučajevima može odobriti kraći rok prelaska s plaćanja poreza na dohodak na porez na dobit, i obratno.

� Dobit se, kao porezna osnovica poreza, utvrđuje prema više na-čela, čiju primjenu osiguravaju dvojno knjigovodstvo i poslovne knjige sukladno propisima o računovodstvu, a poslovne promje-ne se upisuju prema načelu nastanka, a ne prema načelu blagajne, što znači da se u prihodima iskazuju sve isporuke dobara i obav-ljene usluge u poreznom razdoblju, a u rashodima sva kupljena i nabavljena dobra i usluge, neovisno o plaćanju.

98


� Zadrugar – porezni obveznik koji u obavljanju djelatnosti poljo-privrede i šumarstva, prema kojoj je obveznik poreza na dobit, služi kombajnom (sezonski), izdatak otpisa (amortizacije) tog do-bra može obračunati uz stope od 25 ili 50% godišnje, ili uz neku nižu stopu te ga iskazati u propisanim poslovnim knjigama.

6. Utvrđivanje i oporezivanje drugog dohotka

6.1. O primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodakZakon o porezu na dohodak negativno utvrđuje primitke za potrebe određenja drugog dohotka, navodeći da se takvim primicima smatraju svi primici koji nisu ostvareni po osnovi nesamostalnog rada, samo-stalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala i osiguranja.

Dalje se, primjerice, navode pojedini primici koji se naročito smatraju drugim dohotkom:

1. primici po osnovi djelatnosti članova skupština i nadzornih od-bora trgovačkih društava, upravnih odbora, vijeća i ostalih sličnih tijela drugih pravnih osoba, članova povjerenstava i odbora koje imaju ta tijela te sudaca porotnika koji nemaju svojstvo djelatni-ka u sudu,

2. primici članova predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, uz uvjet da se tako ostvareni primici ne isplaćuju na osnovi posebnih propisa kojima se uređuju prava na plaću i po osnovi kojih su te osobe osigurane,

3. primici po osnovi djelatnosti novinara, uz uvjet da te primitke porezni obveznik ne ostvaruje po osnovi radnog odnosa (tada je riječ o dohotku od nesamostalnog rada) odnosno samostalne djelatnosti (tada je riječ o dohotku od samostalne djelatnosti),

99


4. primici koje ostvaruje umjetnik, uz uvjet da te primitke porezni obveznik ne ostvaruje po osnovi radnog odnosa (tada je riječ o dohotku od nesamostalnog rada) odnosno po osnovi samostalne djelatnosti (tada je riječ o dohotku od samostalne djelatnosti),

5. autorske naknade isplaćene prema posebnom zakonu kojim se ure đuju autorska i srodna prava,

6. primici po osnovi djelatnosti športaša, uz uvjet da te primitke po-rezni obveznik ne ostvaruje po osnovi radnog odnosa (tada je riječ o dohotku od nesamostalnog rada) odnosno po osnovi sa-mostalne djelatnosti (tada je riječ o dohotku od samostalne dje-latnosti),

7. primici po osnovi djelatnosti trgovačkih putnika, agenata, akvizi-tera, športskih sudaca i delegata, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika, konzultanata, sudskih vještaka te drugih sličnih dje-latnosti, uz uvjet da te primitke porezni obveznik ne ostvaruje po osnovi radnog odnosa (tada je riječ o dohotku od nesamostalnog rada) odnosno samostalne djelatnosti (tada je riječ o dohotku od samostalne djelatnosti),

8. primici u naravi – korištenje zgrada i njihovih dijelova, garaža, odmarališta i kuća za odmor, prijevoznih sredstava, korištenje kre dita s kamatnom stopom nižom od 4%, primici po osnovi nak-nada i nagrada za rad isplaćeni u dionicama (ako se po toj osnovi ne utvrđuje dohodak od kapitala), te svi ostali primici i pogodno-sti koje isplatitelji primitaka daju fi zičkim osobama koje nisu nji-hovi radnici odnosno osobe koje ne ostvaruju dohodak od nesa-mostalnog rada,

9. nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja u iz-nosu većem od 1.600 kuna u mjesecu,

10. primici učenika i studenata na redovitom školovanju isplaćeni za rad preko učeničkih i studentskih udruga u iznosu većem od 50.000 kuna u godini,

11. stipendije učenicima i studentima za redovito školovanje u sred-njim, na višim i visokim školama i fakultetima u iznosu većem od 1.600 kuna u mjesecu,

100


12. športske stipendije koje se isplaćuju športašima za njihovo šport-sko usavršavanje u iznosu većem od 1.600 kuna u mjesecu,

13. nagrade za športska ostvarenja i naknade športašima u iznosu većem od 20.000 kuna u godini,

14. naknade koje se isplaćuju športašima amaterima za postignuta športska ostvarenja u iznosu većem od 1.600 kuna u mjesecu,

15. primici koje ostvare inozemni porezni obveznici po osnovi obav-ljanja umjetničke, artističke, zabavne, športske, književne i li-kovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom, radijem, televi-zijom i zabavnim priredbama,

16. ostali posebno nenavedeni primici što ih fi zičkim osobama is-plaćuju ili daju pravne i fi zičke osobe (obveznici poreza na dobit i obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelat-nosti) te drugi isplatitelji i davatelji, a nisu primici koji se ne smatraju dohotkom iz članka 9. Zakona o porezu na dohodak, nisu primici na koje se ne plaća porez na dohodak iz članaka 10. i 11. toga zakona i ne smatraju se primicima određenima po os-novi nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imo-vinskih prava, kapitala i osiguranja.

Ostalim primicima posebno nenavedenima od kojih se utvrđuje drugi dohodak smatraju se i:

� primici od rada po osnovi ugovora o djelu ako ih fi zičke osobe dobivaju od isplatitelja – pravne ili fi zičke osobe koja obavlja sa-mostalnu djelatnost, a s kojima nemaju zasnovan radni odnos. Ako je riječ o primicima po osnovi ugovora o djelu, ostvarenoga od isplatitelja s kojim fi zička osoba ima zasnovan radni odnos, od primitaka se ne utvrđuje drugi dohodak već dohodak od nesa-mostalnog rada,

� prigodni darovi u novcu ili u naravi koje poslodavci isplaćuju ili daju svojim bivšim radnicima, neovisno o njihovu sadašnjem statusu, uz uvjet da se ne isplaćuju po osnovi prava koje je ostva-reno na temelju rada u vrijeme trajanja radnog odnosa (može-bitne zakašnjele isplate koje je poslodavac bio obvezan isplatiti)

101


ili u godini u kojoj je radni odnos prestao, a pravo je ostvareno, u kojem slučaju se od tih primitaka utvrđuje dohodak od nesamo-stalnog rada,

� primici od djelatnosti što ih porezni obveznik dobije od fi zičke osobe koja ne obavlja samostalnu djelatnost, odnosno djelatnost od koje se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost,

� primici koje ostvaruju radnici tuzemnog društva realizacijom pra-va iz opcijskog ugovora sklopljenoga s povezanim društvom u tu-zemstvu ili u inozemstvu, primjerice, kada radnici tuzemnog društva (društva-kćeri) u kojemu su zaposleni sklapaju opcijske ugovore za kupnju dionica povezanog društva koje ima sjedište u inozemstvu, te se stoga od primitka ostvarenog realizacijom prava iz opcije ne utvrđuje dohodak od kapitala (riječ je o povezanim društvima odnosno ne sklapaju se opcijski ugovori za kupnju vla-stitih dionica tuzemnog društva u kojemu su radnici zaposleni) niti dohodak od nesamostalnog rada (primici se ostvaruju realiza-cijom prava iz opcije od društva povezanog s društvom u kojemu su zaposlene osobe vlasnici opcije odnosno primici se ne ostvaruju od poslodavca s kojim radnici imaju zasnovan radni odnos),

� primici fi zičkih osoba građana za koje se u postupku nadzora utvrdi da obavljaju djelatnost iznajmljivanja stanova, soba i po-stelja putnicima i turistima i po toj osnovi ostvaruju primitke, a nemaju odobrenje nadležnog ureda za pružanje navedenih uslu-ga i dohodak ne utvrđuju na način propisan za samostalnu djelat-nost i na temelju propisanih poslovnih knjiga.

6.2. Status obveznika Fizička osoba – zadrugar postaje poreznim obveznikom po osnovi dru-gog dohotka ako ostvari primitak koji se ne smatra primitkom odre-đenim po osnovi nesamostalnog rada (plaća/mirovina), samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala i osiguranja te koji se ne smatra primitkom oslobođenim plaćanja poreza na dohodak.

102


6.3. Primici i izdaci – oporezivi dohodakPri utvrđivanju drugog dohotka, porezno priznatim izdacima smatraju se ovi iznosi:

1. uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitaka,

2. 30% primitaka fi zičkih osoba ostvarenih na ime troškova ostva-renja dohotka za dohodak ostvaren od:

a) autorskih naknada isplaćenih prema Zakonu o autorskom pra-vu i srodnim pravima, uključujući i naknade za isporučeno umjetničko djelo osobama koje obavljaju umjetničku i kultur-nu djelatnost,

b) profesionalnih djelatnosti novinara, umjetnika i športaša koji su osigurani po toj osnovi te doprinose za obvezna osiguranja plaćaju prema rješenju,

c) primitaka inozemnih poreznih obveznika za obavljanje umjet-ničke, artističke, zabavne, športske, književne i likovne djelat-nosti te djelatnosti u svezi s tiskom, radijem i televizijom te zabavnim priredbama.

Zakon o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjet-ničkog stvaralaštva u članku 22. propisuje je da se fi zičkim osobama koje ostvaruju autorske naknade za umjetničko djelo priznaje 25% neoporezivog iznosa naknade ostvarene za umjetničko djelo. Isti neo-porezivi iznos autorske naknade od 25% priznaje se i osobama koje obavljaju profesionalnu umjetničku djelatnost te su po toj osnovi osi-gurani i doprinose za obvezna osiguranja plaćaju prema rješenju Po-rezne uprave (samostalna djelatnost umjetnika). Drugim riječima, oso-bama koje obavljaju samostalnu djelatnost umjetnika, osim neopore-zivog izdatka u visini 30% primitka ostvarenog na ime troškova ostva-renja dohotka, priznaje se još i dodatni neoporezivi izdatak u visini 25% ostvarenog dohotka. Slijedom toga, njihov ukupan neoporezivi primitak iznosi 55% dohotka ostvarenog za umjetničko djelo. Umjet-ničko djelo dokazuje se potvrdom nadležne strukovne umjetničke udruge ili agencije ovlaštene za izdavanje potvrde da neko djelo ima obilježja umjetničkog djela. Popis strukovnih umjetničkih udruga i ov-laštenih agencija vodi se pri Ministarstvu kulture.

103


6.4. Isporuke izuzete od obveze plaćanja doprinosa Prema članku 209. Zakona o doprinosima, obveze plaćanja doprinosa, među ostalim, oslobođene su ove vrste primitaka :

1. naknada za isporučeno autorsko pravo i/ili srodna prava,

2. naknada za isporučeno umjetničko djelo,

3. nagrada za rad učeniku, odnosno nagrada redovitom studentu za vrijeme praktičnog rada i naukovanja,

4. primitak za rad učenika, odnosno studenta preko posrednika pri zapošljavanju učenika i redovitih studenata,

5. stipendija učeniku odnosno studentu,

6. športska stipendija,

7. naknada športskom sucu i delegatu,

8. primitak od kojega se utvrđuje drugi dohodak isplaćen umirov-ljeniku.

6.5. Stope za obračun doprinosa i poreza Predujam poreza na ostvareni drugi dohodak plaća se pri isplati dru-gog dohotka po odbitku u visini od 25%, bez priznavanja propisanih osobnih odbitaka. Porez na dohodak uvećava se i za prirez porezu na do hodak koji uvedu općine i gradovi.

U slučajevima ostvarivanja drugog dohotka po osnovi primitaka u na-ravi, obveza je isplatitelja pri obračunu i uplati predujma poreza na do-hodak od drugog dohotka vrijednost primitka u naravi (koji čini iznos neto primitka) preračunati u bruto primitak.

104


� PrimjerDonosimo izračun predujma poreza na dohodak od drugog dohotka za zadrugara, člana zadruge koja promiče privatne iznajmljivače soba u Istri, i kojemu je zadruga isplatila primitak za rad na sajmu turizma u Njema čkoj.TABLICA: Obračun drugog dohotkaRed.br.

Opis Iznos

1 2 31. bruto primitak 20.000,002. uplaćeni doprinosi za mirovinsko osiguranje

na temelju generacijske solidarnosti 20%4.000,00

3. dohodak = porezna osnovica 16.000,004. porez po stopi 25% 4.000,005. prirez za grad Zagreb 18% 720,006. ukupno porez i prirez 4.720,007. razlika primitka za isplatu (neto primitak) 11.280,008. doprinosi za zdravstveno osiguranje (terete poslodavca) 15% 3.000,00

a) Ako je zadrugar fi zička osoba koja je u radnom odnosu kod drugog poslodavca i ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada, zadruga je pri isplati obvezna obračunati, obustaviti i uplatiti doprinose i poreze prema navedenoj tablici.

b) Ako je zadrugar umirovljenik, tada zadruga nije obvezna obračunati i uplatiti doprinose za obvezna osiguranja, a istodobno umirovlje-niku neće biti obustavljena mirovina.

c) Ako je zadrugar nezaposlena osoba, zadruga će napraviti obračun prema navedenoj tablici, a zadrugar nakon isteka poreznog razdoblja može predati godišnju poreznu prijavu, te ako uz navedeni primitak nije ostvario druge primitke, tada će ostvariti povrat poreza u ukup-nom iznosu uplaćenog predujma poreza na dohodak i prireza, jer će putem go dišnje porezne prijave iskoristiti svoje pravo na osobni odbi-tak (osnovni osobni odbitak za poreznog obveznika samca iznosi 21.600,00 kuna u godini).

Godišnju poreznu prijavu mogu dobrovoljno podnijeti i osobe pod toč-kama a) i b) ovoga primjera, no budući da u poreznoj prijavi moraju

105


6.6. Obveze isplatiteljaPredujam poreza po odbitku obračunavaju, obustavljaju i isplaćuju is-platitelji pri svakoj isplati primitka i istodobno s isplatom. Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka obračunava i uplaćuje porezni obveznik – zadrugar u roku osam dana, kao porez po odbitku, ako je dohodak ostvario izravno u inozemstvu, bez posredovanja tuzemnog isplatitelja, te ako primitke ostvari od fi zičke osobe koja ne obavlja sa-mostalnu djelatnost odnosno djelatnost od koje se dohodak utvrđuje na način propisan za samostalnu djelatnost.

Isplatitelji primitaka i sam porezni obveznik obvezni su za primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak i uplaćeni porez na dohodak dostav-ljati Poreznoj upravi propisana izvješća.

6.7. Evidencije i izvješća Isplatitelji primitka, kao i porezni obveznik – zadrugar koji sam obra-čunava i uplaćuje porez, dužni su Poreznoj upravi dostavljati propisa-na izvješća o ostvarenomu drugom dohotku i uplaćenom porezu, i to:

� izvješće o drugom dohotku, obračunanom i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja – Obrazac IDD (mjesečno izvješće, podnosi se ispostavi Porezne uprave prema sjedištu podnositelja, pravne osobe, odnosno pre-ma prebivalištu/uobičajenom boravištu fi zičke osobe i ostalih pod-nositelja izvješća) do 15. dana u mjesecu za protekli mjesec),

� izvješće o isplaćenim primicima, dohotku, uplaćenim doprinosi-ma, porezu na dohodak po odbitku i prirezu – Obrazac ID-1 (go-

iskazati ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju, a ne samo drugi dohodak, potrebno je izračunati hoće li podnošenjem porezne prijave ostvariti povrat poreza (što ovisi o visini ukupno ostvarenog dohotka) te na temelju toga donijeti odluku hoće li podnijeti poreznu prijavu ili ne.


dišnje izvješće, podnosi se ispostavi Porezne uprave nadležnoj pre-ma sjedištu, odnosno prebivalištu/uobičajenom boravištu is pla-titelja, najkasnije do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu go-dinu).

Isplatitelji su obvezni na kraju godine odnosno pri prestanku djelatno-sti poreznim obveznicima dati potvrdu o isplaćenom primitku, dohot-ku te uplaćenom porezu i prirezu po odbitku, s podacima o visini po-jedinačnih i ukupnih godišnjih primitaka po izvorima dohotka, po-stotku i iznosu priznatih izdataka pri isplati, iznosu izdatka po osnovi uplaćenoga obveznog doprinosa iz primitka prema posebnim propisi-ma, iznosu dohotka, nadnevku uplate obveznih doprinosa, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te iznosu obustavljenih i upla-ćenih obveznih doprinosa iz primitka, poreza na dohodak i prireza po-rezu na dohodak te iznosu neto isplate.

6.8. Drugi dohodak i godišnja prijava poreza na dohodak

Porezni obveznik – zadrugar koji je tijekom poreznog razdoblja ostva-rio samo drugi dohodak nije obvezan za taj dohodak podnijeti godišnju poreznu prijavu, ali je može podnijeti radi korištenja određenih prava, primjerice prava na umanjenje dohotka za osobni odbitak, na ravno-mjerno godišnje oporezivanje, odnosno godišnje izravnanje porezne osnovice i drugih prava.

Ako porezni obveznik – zadrugar podnese godišnju poreznu prijavu radi ostvarivanja navedenih prava, prema članku 5. Zakona o porezu na dohodak, u godišnjoj poreznoj prijavi obvezan je iskazati ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju.

6.9. Dobro je znati ... � Zadrugaru – poreznom obvezniku može se utvrditi drugi doho-

dak isključivo po osnovi primitaka koje ostvari samo povremeno

106

107

i ako to nije njegova osnovna djelatnost. Ako ih ostvaruje u kon-tinuitetu, na osnovi samostalnoga i trajnog obavljanja gospodar-stvene djelatnosti, ti će se primici po pravilu oporezivati na način propisan za samostalne djelatnosti.

� Tijela državne uprave i sudbene vlasti te druga državna tijela, tijela i službe jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, za-vodi, neprofi tne organizacije, poduzetnici – pravne i fi zičke oso be, obavljaju isplate primitaka koji se smatraju dohotkom ob veznicima poreza na dohodak na žiro-račun u banci, a iznimno i u gotovu novcu na propisan način. Tako se iznimno u gotovu novcu, među ostalim, mogu isplatiti naknade za prodane osobne stvari odnosno imovinu građana koja nije služila za obavljanje samostalne djelat-nosti odnosno za ostvarivanje dohotka, primici koje od obavljanja sezonskih poslova ostvaruje mladež do navr šene punoljetnosti, odnosno do završetka redovitog školovanja (sezonski poslovi u poljoprivredi, branje i skupljanje plodova i bil ja, poslovi prodaje poljoprivrednih proizvoda, šumskih proiz voda, osvježavajućih na-pitaka, ledenih slastica, dnevnog tiska, ulaznica i sl., poslovi popi-sivanja, anketiranja, očitanja brojila i sl., amatersko sudjelovanje u radu kulturno-umjetničkih društava i slični poslovi), uz uvjet da ti primici od jednog isplatitelja ne prelaze 10.800,00 kuna u godini.

� Zadrugar – porezni obveznik koji ostvaruje dohodak od nesamo-stalnog rada (plaću) kod dva poslodavca istodobno i drugi doho-dak po osnovi primitaka što mu ih isplaćuje zadruga, obvezan je podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak, ali u njoj je obve-zan iskazati samo dohodak od nesamostalnog rada, a drugi do-hodak nije obvezan iskazati (ali ga može iskazati ako će time os-tvariti pravo na izravnanje porezne osnovice).

� Ako je zadrugar – porezni obveznik dobrovoljno podnio porez-nu prijavu a nije ju bio obvezan podnijeti, od podnesene porezne prijave može odustati u roku 30 dana od dana podnošenja.

� Primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu ne smatraju se oporezivim dohotkom.


109

IV. ZADRUGAR POSLODAVAC

1. Odnos poslodavac – radnik Radni odnosi u Republici Hrvatskoj uređeni su Zakonom o radu. Po-slodavac i radnik dužni su se pridržavati odredaba Zakona o radu i drugih zakona, međunarodnih ugovora koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom te objavljeni, a koji su na snazi, kao i drugih propisa, kolektivnih ugovora i pravilnika o radu. Prema općim odredbama Za-kona o radu:

� radnik je fi zička osoba koja u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca,

� poslodavac je fi zička ili pravna osoba koja zapošljava radnika i za koju radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove.

Kao radnik u radnom odnosu određene poslove za poslodavca može obavljati i fi zička osoba koja je kao član uprave, izvršni direktor ili u drugom svojstvu prema posebnom zakonu, pojedinačno i sa-mostalno, ili pak zajedno i skupno, ovlaštena voditi poslove po-slodavca. To znači da fi zička osoba može raditi navedene poslove i bez zasnivanja radnog odnosa, pa se na te osobe ne primjenjuju od-redbe o prestanku ugovora o radu.

�

1.1. Temeljne obveze i prava iz radnog odnosa Poslodavac je obvezan radniku dati posao te mu za obavljeni rad ispla-titi plaću, a radnik je obvezan prema uputama poslodavca danima u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao.

110


Poslodavac ima pravo pobliže odrediti mjesto i način obavljanja rada, poštujući pri tome prava i dostojanstvo radnika te je dužan osigurati radniku uvjete za siguran rad i na način koji ne ugrožava zdravlje rad-nika, u skladu s posebnim zakonom i drugim propisima. Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija na području rada i radnih uvjeta, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, stručnom osposobljavanju i usavr ša va-nju te prekvalifi kaciji, sukladno posebnim zakonima.

1.2. Zasnivanje radnog odnosa Radni odnos zasniva se ugovorom o radu. Ugovor o radu sklapa se na ne-određeno vrijeme, osim ako zakonom nije drukčije određeno, a samo iznimno, ugovor o radu može se sklopiti i na određeno vrijeme, i to za rad čiji je prestanak unaprijed utvrđen objektivnim razlozima koji su opravdani rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupom odre-đenog događaja.

Poslodavac ne smije sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme, na temelju kojih se radni odnos s istim radnikom zasniva za neprekinuto razdoblje dulje od tri godine. Iznimno, ugo-vor o radu na određeno vrijeme može trajati dulje od tri godine samo ako je to potrebno radi zamjene privremeno spriječenog radnika ili je to zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno zakonom ili ko-lektivnim ugovorom. Prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se preki-dom razdoblja od tri godine, a ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno odredbama Zakona ili ako radnik nasta-vi raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.

111


2. Ugovor o radu Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku, a propust ugovornih stra-naka (radnika i poslodavca) da sklope ugovor u pisanom obliku ne utječe na postojanje i valjanost tog ugovora. Ako ugovor nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan radniku prije početka rada iz-dati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru.

Ako poslodavac prije početka rada ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu o skloplje-nom ugovoru, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

�Poslodavac je dužan radniku dostaviti primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku 15 dana od dana sklapanja ugovora o radu ili dostave pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu, odnosno prije početka rada.

Ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku, odnosno potvrda o sklop-ljenom ugovoru o radu mora sadržavati sve bitne uglavke, a najmanje:

� o strankama i o njihovu prebivalištu, odnosno sjedištu,

� o mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, na-pomenu da se rad obavlja na različitim mjestima,

� o nazivu posla, odnosno naravi ili vrsti poslova za koje se radnik zapošljava odnosno kratak popis ili opis poslova,

� o danu početka rada,

� o očekivanom trajanju ugovora, ako je ugovor o radu na određeno vrijeme.

Osim navedenoga, ugovor o radu može sadržavati još i uglavke:

� o trajanju plaćenoga godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo, a ako se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora odnosno izdavanja potvrde, navodi se način određivanja trajanja toga odmora,

112


� o otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik, odnosno poslodavac, a ako se takav podatak ne može dati u vrijeme skla-panja ugovora odnosno izdavanja potvrde, navodi se način odre-đivanja otkaznih rokova,

� o osnovnoj plaći, dodacima na plaću te o razdobljima isplate pri-manja na koja radnik ima pravo,

� o trajanju redovitoga radnog dana ili tjedna.

Ako navedene odredbe nisu sadržane u ugovoru, tada se u tekstu ugovo-ra odnosno u potvrdi može uputiti na odgovarajući zakon, drugi pro pis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu kojim se uređuju ta pitanja.

2.1. Ugovor o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske radnike

Ako poslodavac pretežno posluje sezonski, za obavljanje stalnih se-zonskih poslova može se sklopiti ugovor o radu na određeno vrije-me za stalne sezonske poslove. Ugovor o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske radnike mora sadržavati i dodatne uglavke:

� o uvjetima i vremenu za koje će poslodavac uplaćivati doprinos za produženo mirovinsko osiguranje,

� o roku u kojemu je poslodavac dužan radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova u idućoj sezoni,

� o roku u kojemu se radnik dužan izjasniti o ponudi, a koji ne mo-že biti kraći od osam dana.

U tom su slučaju obveze poslodavca:

� prijaviti radnika na tzv. produženo mirovinsko osiguranje u raz-doblju izvan sezone rada,

� poslodavac je obveznik doprinosa te obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje toga radnika za raz-doblje izvan sezone rada,

113


a ako radnik neopravdano odbije ponudu za sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova u idućoj sezoni, poslodavac ima pravo od radni-ka tražiti povrat sredstava za uplaćene doprinose.

U razdoblju (izvan sezone rada) radnik je prijavljen za zdravstveno osi-guranje kao nezaposlena osoba te ostvaruje prava iz zdravstvenog osi-guranja bez plaćanja doprinosa. Da bi ostvario pravo na zdravstveno osiguranje kao nezaposlena, radnik se u roku 30 dana od dana kada je prestao ugovor o radu (sezona) mora prijaviti u HZZO radi uređenja statusa osiguranika zdravstvenog osiguranja.

2.2. Ugovor o radu na izdvojenome mjestu radaUgovor o radu sklopljen u pisanom obliku, odnosno potvrda o sklop-ljenom ugovoru o radu za obavljanje poslova kod kuće radnika ili u dru gom prostoru koji nije prostor poslodavca, osim obveznih uglava-ka, mora sadržavati i dodatne uglavke:

� o dnevnom, tjednom ili mjesečnom vremenu obvezne nazočnosti radnika na mjestu rada,

� o rokovima, vremenu i načinu nadzora rada i kvalitete obavljanja poslova radnika,

� o strojevima, alatima i opremi za obavljanje poslova koje je po-slodavac dužan nabaviti, instalirati i održavati,

� o uporabi vlastitih strojeva, alata i druge opreme radnika i nak-nadi troškova u svezi s time,

� o naknadi drugih troškova radniku vezanih za obavljanje poslova,

� o načinu osposobljavanja i stručnog usavršavanja radnika.

Plaća radnika na izdvojenome mjestu ne smije biti utvrđena u manjem iznosu od plaće radnika koji u prostorijama toga poslodavca radi na is-tim ili sličnim poslovima.

Ugovor o radu na izdvojenome mjestu ne može se sklopiti za obav-ljanje poslova za koje je Zakonom o radu propisano da se obavljaju u tzv. skraćenome radnom vremenu odnosno na poslovima na koji-

114


ma, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije mogu-će zaštititi radnika od štetnih utjecaja, te se radno vrijeme skraću je raz mjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika (članak 44. stavak 1. Zakona o radu), te na drugim poslovima za koje je to utvrđeno Zakonom o radu ili drugim zakonom.

O svakome sklopljenom ugovoru o radu na izdvojenome mjestu pos-lodavac je dužan obavijestiti tijelo državne uprave nadležno za po-slove inspekcije rada u roku 15 dana od dana sklapanja ugovora.�2.3. Ugovor o radu pri upućivanju radnika

u inozemstvo Ako se radnik privremeno upućuje na rad u inozemstvo, pisani ugovor o radu ili pisana potvrda o sklopljenom ugovoru o radu prije odlaska u inozemstvo, osim osnovnih, mora sadržavati i dodatne uglavke:

� o trajanju rada u inozemstvu,

� o rasporedu radnog vremena,

� o neradnim danima i blagdanima u koje radnik ima pravo ne ra-diti uz naknadu plaće,

� o novčanoj jedinici u kojoj će se isplaćivati plaća,

� o drugim primanjima u novcu i naravi na koja će radnik imati pravo za vrijeme rada u inozemstvu,

� o uvjetima vraćanja u zemlju.

Umjesto o rasporedu radnog vremena, neradnim danima i blagdani-ma u koje radnik ima pravo ne raditi uz naknadu plaće, novčanoj jedi-nici u kojoj će se isplaćivati plaća, drugim primanjima u novcu i naravi na koja će radnik imati pravo za vrijeme rada u inozemstvu i uvjetima vraćanja u zemlju, u ugovoru, odnosno potvrdi o sklopljenom ugovo-ru, može se uputiti na odgovarajući zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu kojima se uređuju ta pitanja.

115


Prije odlaska u inozemstvo poslodavac mora predati radniku primje-rak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

3. Prijava na obvezna osiguranja i odjava

Poslodavac je dužan radniku dostaviti primjerak prijave za miro-vinsko i zdravstveno osiguranje u roku 15 dana od dana sklapanja ugovora o radu ili od dostave pisane potvrde o sklopljenom ugovo-ru o radu, odnosno od početka rada.

�Obveza osiguranja fi zičkih osoba te obveze poslodavaca u svezi s prija-vom radnika na obvezna osiguranja te rok i način prijave/odjave ob-veznih osiguranja uređeni su Zakon o mirovinskom osiguranju i Zako-nom o obveznom zdravstvenom osiguranju te provedbenim propisima ili aktima nositelja obveznih osiguranja (HZMO-a i HZZO-a).

3.1. Prijava na mirovinsko osiguranjeObvezno mirovinsko osiguranje u Republici Hrvatskoj provodi Hrvat-ski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO). Zavod ima jedinstvenu službu – Sre diš nju službu u Zagrebu, te 19 područnih službi i 91 ispo-stavu sa sjedišti ma u gradovima i općinama Republike Hrvatske.

3.1.1. Obvezno osigurane osobe po osnovi radnog odnosa

Prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, obvezno su, ve-zano za odnos poslodavca i radnika (poslodavca – zadrugara), na mi-rovinsko osiguranje osigurani:

1. zaposlenici i s njima, prema posebnim propisima, izjednačene oso be,

116


2. osobe koje se nakon završenog školovanja nalaze na obveznome praktičnom radu ili na dobrovoljnoj praksi (volonteri), bez obzi-ra na to primaju li za taj rad plaću odnosno naknadu ili ne,

3. strani državljani i osobe bez državljanstva koji su zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske, ako međunarodnim ugovorom nije drukčije odre đeno.

Obvezno su osigurani i članovi uprave trgovačkih društava i izvršni direktori, ako nisu obvezno osigurani po drugoj osnovi.

3.1.2. Dokumentacija što je dostavljaju poslodavci – pravne osobe

Za evidenciju o početku poslovanja potrebno je dostaviti ove doku-mente:

� rješenje o upisu u sudski registar (ako poslodavac – pravna osoba ima osnovane podružnice, tada i rješenje o upisu podružnice u sudski registar),

� obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta prema Nacionalnoj klasifi kaciji djelatnosti (NKD-u),

� prijavu o početku poslovanja obveznika uplaćivanja doprinosa (tiskanica M-11P).

Za evidenciju o prestanku poslovanja potrebno je dostaviti ove doku-mente:

� rješenje o brisanju iz registra nadležnog tijela,

� prijavu o prestanku poslovanja obveznika uplaćivanja doprinosa (tiskanica M-12P).

Napomena: Dokumenti se daju Zavodu samo na uvid, a predaje se prijava.

117


Za prijavu radnika potrebno je dostaviti ove dokumente:

� ugovor o radu, pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu ili pi sanu obavijest o prenošenju ugovora o radu na novog poslodav-ca,

� radnu knjižicu,

� radnu dozvolu za strance, ako je radnik strani državljanin,

� prijavu o početku osiguranja (tiskanica M-1P).

Za odjavu radnika potrebni su ovi dokumenti:

� prijava M-2P,

� dokaz o prestanku ugovora o radu.

3.1.3. Dokumentacija što je dostavljaju poslodavci – fi zičke osobe

Za evidenciju o početku poslovanja:

� rješenje o upisu u registar nadležnog tijela (npr. rješenje o upisu u obrtni registar, rješenje Odvjetničke komore o upisu u imenik odvjetnika, rješenje o upisu trgovca pojedinca u sudski registar, rješenje Ministarstva zdravstva o odobrenju za rad privatne prak-se zdravstvenog djelatnika i dr.),

� obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta prema Nacionalnoj klasifi kaciji djelatnosti (NKD-u),

� prijavu o početku poslovanja obveznika uplaćivanja doprinosa (tiskanica M-11P).

Za evidenciju o prestanku poslovanja:

� rješenje o brisanju iz registra nadležnog tijela,

� prijavu o prestanku poslovanja obveznika plaćanja doprinosa (ti-ska nica M-12P).

118


Za prijavu radnika potrebno je dostaviti ove dokumente:

� ugovor o radu, pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu ili pi sanu obavijest o prenošenju ugovora o radu na novog poslodav-ca,

� radnu knjižicu,

� radnu dozvolu za strance, ako je radnik strani državljanin,

� prijavu o početku osiguranja (tiskanica M-1P).

Za odjavu radnika potrebni su ovi dokumenti:

� prijava M-2P,

� dokaz o prestanku ugovora o radu.

3.1.4. Rokovi prijave

Podaci o poslodavcima i o radnicima – osiguranicima unose se u Mati-čnu evidenciju, a podatke za vođenje matične evidencije (prema članku 101. Zakona o mirovinskom osiguranju) obveznici (poslodavci) dostav-ljaju u ovim rokovima:

� podatke o početku poslovanja, prestanku poslovanja i promjena-ma u poslovanju obveznika plaćanja doprinosa – u roku 8 dana od dana početka poslovanja, od dana prestanka poslovanja, od-nosno od dana nastale promjene u poslovanju obveznika plaćanja doprinosa,

� podatke o početku osiguranja (radnika), prestanku osiguranja, promjenama tijekom osiguranja, kao i promjene podataka – u roku 8 dana od dana početka zaposlenja ili osiguranja, od dana prestanka zaposlenja ili osiguranja odnosno od dana promjena tijekom osiguranja.

Prijave i odjave radnika obavljaju se u ispostavi HZMO-a prema sjedištu poslodavca. �

119


3.2. Prijava/odjava obveznoga zdravstvenog osiguranja po osnovi radnog odnosa

Obvezno zdravstveno osiguranje, unutar prava iz obveznoga zdrav-stvenog osiguranja i prava u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti, u Republici Hrvatskoj provodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO). Zavod ima jedinstvenu stručnu službu – Središnju službu sa sjedištem u Zagrebu, 20 područnih službi i 88 ispostava (ili lokacija u Zagrebu) sa sjedištima u gradovima i općinama Republike Hrvatske.

3.2.1. Obvezno osigurane osobe vezano za radni odnos, poslodavca zadrugara

Prema odredbama Zakona o zdravstvenom osiguranju, obvezno su, ve-zano za odnos poslodavca zadrugara, na zdravstveno osiguranje osi-gurani:

1. osobe u radnom odnosu kod domaćega ili stranog poslodavca sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,

2. osobe koje se nakon završenog obrazovanja stručno osposoblja-vaju bez zasnivanja radnog odnosa, sukladno Zakonu o radu (vo-lonterski rad).

Obvezno su osigurani i članovi uprave trgovačkih društava i izvršni di-rektori, ako nisu obvezno osigurani po drugoj osnovi.

Prava iz zdravstvenog osiguranja ostvaruju i članovi obitelji osigurani-ka (radnika), uz propisane uvjete.

3.2.2. Dokumentacija potrebna za prijavu na zdravstveno osiguranje

Prijavom na obvezno zdravstveno osiguranje, promjenom u osigura-nju ili odjavom s obveznoga zdravstvenog osiguranja stječe se, mije nja ili prestaje postojeći status u obveznome zdravstvenom osigura nju.

120


Prijava, promjena ili odjava provodi se putem ovih tiskanica:

� tiskanice 1, za obveznika uplate doprinosa: Prijava/Odjava/ Pro-mjena u obveznom zdravstvenom osiguranju,

� tiskanice 2, za osiguranu osobu: Prijava/Odjava/Promjena u ob-vez nom zdravstvenom osiguranju,

� tiskanice 3, za osiguranu osobu člana obitelji osiguranika: Prija-va/Odjava/ Promjena u obveznom zdravstvenom osiguranju.

Uz navedene tiskanice, pri prijavi na obvezno zdravstveno osiguranje podnosi se dokumentacija koja se razlikuje ovisno o okolnostima na temelju kojih se prijava podnosi, a ta je dokumentacija navedena u slje-dećem popisu.

1. Za osobe u radnom odnosu (u pravnoj ili kod fi zičke osobe), članak 6. stavak 1. točka 1. Zakona

– prijava T-2– prijava HZMO-a (kopija M-1P)– ugovor o radu, odnosno pisana potvrda o sklopljenom ugovoru– radna knjižica– radna dozvola za radnika stranca– za invalide rada i pravomoćno rješenje o invalidnosti

2. Za osobe koje se nakon završenog obrazovanja stručno osposoblja-vaju bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad), članak 6. sta-vak 1. točka 5. Zakona

– prijava T-2– prijava HZMO-a (kopija M-1P)– akt o stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa

3. Za članove obitelji osiguranika (radnika) – uz posebne uvjete, članak 8. Zakona

a) za supružnika

– prijavaT-3– dokaz o prebivalištu ili odobrenom stalnom boravku (uvjerenje

MUP-a ili osobna iskaznica)

121


– vjenčani list ne stariji od šest mjeseci– radna knjižica ili ispis staža HZMO-a, a za izvanbračne supružnike

i izjava da žive u izvanbračnoj zajednici, da nijedan od njih nije u braku s trećom osobom i da prebivaju na istoj adresi najmanje go-dinu dana, ovjerena kod javnog bilježnika

b) za djecu

– prijava T-3– dokaz o prebivalištu ili odobrenome stalnom boravku (potvrda

MUP-a ili osobna iskaznica)– dokaz o srodstvu s nositeljem zdravstvenog osiguranja, odnosno

dokaz da je riječ o posvojenom djetetu, pastorku ili dokaz o uzdr-žavanju djeteta bez roditelja

– potvrda o redovitom školovanju djeteta

c) za roditelje


MUP-a ili osobna iskaznica)– dokaz o srodstvu s nositeljem osiguranja– dokaz o zajedničkom kućanstvu– dokaz o nesposobnosti za samostalan život i rad (u skladu s općim

aktom Zavoda)– dokaz da roditelji nemaju sredstava za uzdržavanje i da ih nositelj

osiguranja uzdržava (u skladu s općim aktom Zavoda)– dokaz da pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ne mogu ostva-

riti po drugoj osnovi

d) za ostale osobe (braću, sestre i druge osobe)


MUP-a ili osobna iskaznica)– dokaz o srodstvu s nositeljem zdravstvenog osiguranja– dokaz o zajedničkom kućanstvu

122


– dokaz o nesposobnosti za samostalan život i rad (u skladu s općim aktom Zavoda)

– dokaz da prijavljene osobe nemaju sredstava za uzdržavanje i da ih nositelj zdravstvenog osiguranja uzdržava (u skladu s općim aktom Zavoda)

– dokaz da pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ne mogu ostva-riti po drugoj osnovi

4. Članovi uprave i izvršni direktori, članak 6. točka 4. Zakona

– prijava T-1 i T-2– prijava HZMO-a (kopija M-1P i M-11P)– radna knjižica– poslovna dozvola za stranca– rješenje Trgovačkog suda

3.2.3. Rokovi prijave

Prijava, promjena i odjava obveznoga zdravstvenog osiguranja po-dnosi se u bilo kojem područnom uredu ili ispostavi HZZO-a u roku 8 dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe status u obveznom zdravstvenom osiguranju (primjerice, od dana početka ili prestanka radnog odnosa, odlaska u mirovinu, završetka redovitog školovanja i dr.).

4. Obveza i način isplate plaće Poslodavac kojega obvezuje kolektivni ugovor ne smije radniku ob-računati i isplatiti plaću u iznosu manjem od iznosa određenoga ko-lektivnim ugovorom. Ako osnove i mjerila za isplatu plaće nisu uređeni kolektivnim ugovorom, poslodavac koji zapošljava najmanje 20 rad-nika, dužan je osnove i mjerila utvrditi pravilnikom o radu, a ako plaća nije određena na opisane načine, a ugovor o radu ne sadržava dovoljno

123


podataka na temelju kojih bi se ona mogla odrediti, poslodavac je du-žan isplatiti radniku primjerenu plaću.

Primjerenom se plaćom smatra plaća koja se redovito isplaćuje za jed-naki rad, a ako takvu plaću nije moguće utvrditi, onda je to plaća koju odredi sud prema okolnostima slučaja.

Plaća obuhvaća osnovnu plaću i sva dodatna davanja bilo koje vrste koja poslodavac izravno ili neizravno, u novcu ili naravi, na temelju ugovora o radu, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili drugog pro-pisa isplaćuje radnici ili radniku za obavljeni rad.

Plaća se dobiva nakon obavljenog rada i isplaćuje se u novcu, a pod plaćom se razumijeva plaća u bruto iznosu odnosno u iznosu koji sa-država obveze za javna davanja koja su propisana kao obveza radnika. To su doprinosi za mirovinska osiguranja (I. i II. stup) te porez na dohodak uvećan za prirez.

Ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drukčije određeno, plaća i naknada plaće za prethodni se mjesec isplaćuje najkasnije do 15. dana u idućemu mjesecu. �Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće ili otpremninu ili ih ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjese-ca u kojemu je dospjela isplata plaće, naknada plaće ili otpremni-ne, radniku dostaviti obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti.

�Poslodavac je dužan, najkasnije 15 dana od dana isplate plaće, naknade plaće ili otpremnine, radniku dostaviti obračun iz kojega je vidljivo ka ko su ti iznosi utvrđeni.

Obračuni plaće, naknade plaće ili otpremnine ovršne su isprave.

Sadržaj obračuna isplaćene plaće i naknade plaće, odnosno obračuni tih iznosa koje je poslodavac radniku bio dužan isplatiti ako ih nije isplatio na dan dospjelosti i obračun isplaćene otpremnine, odnosno iznosa otpremnine koju je poslodavac radniku bio dužan isplatiti ako je na dan dospjelosti nije isplatio, propisan je Pravilnikom o sadržaju

124


obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine što ga donosi mini-star gospodarstva, rada i poduzetništva.

5. Evidencija o radnicima Prema odredbama Zakona o radu, poslodavac je dužan voditi eviden-ciju o radnicima koji su kod njega zaposleni, a sadržaj i način vođenja te evidencije propisan je Pravilnikom o načinu vođenja evidencije o radnicima.

6. Obveze doprinosa i poreza na dohodak prema plaći

6.1. Obvezni doprinosi za osiguranikapo osnovi radnog odnosa

Doprinosi za obvezna osiguranja uređene su Zakonom o doprinosima.

Za osiguranika po osnovi radnog odnosa obveznik obračunavanja svih doprinosa jest poslodavac, a doprinosi se obračunavaju i plaćaju kao do-prinosi iz osnovice, odnosno idu na teret bruto plaće radnika i kao dopri-nosi na osnovicu, i tada su teret poslodavca. Dakle, poslodavac prema radniku ima obvezu bruto plaće uvećane za doprinose na osnovicu.

Mjesečna osnovica za obračun doprinosa jest naknada za rad u odre-đenome mjesecu, određena ugovorom o radu, pravilnikom o radu, ko-lektivnom ugovoru ili posebnom propisu, i ne može iznositi manje od najvišeg iznosa što ga je poslodavac dužan isplatiti osiguraniku prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu odnosno prema drugom aktu kojim se uređuju obveze poslo-davca prema radniku, te za rad u punome radnom vremenu ne može biti niža od najniže mjesečne osnovice.

125


Osnovicom za obračun doprinosa za osiguranika po osnovi radnog odnosa smatraju se i iznosi ostalih primitaka od nesamostalnog rada što ih poslodavac isplaćuje ili daje radniku u naravi, ako su ti primici oporezivi porezom na dohodak. To su ponajprije ovi primici:

1. primici po osnovi naknada, potpora, nagrada, darova, dnevnica, terenskog dodatka, pomorskog dodatka i otpremnine isplaćeni iznad neoporezivih iznosa, sukladno propisima o porezu na do-hodak,

2. primici radi prekida radnog odnosa,

3. ostali primici što ih poslodavac isplaćuje ili daje radniku za obav-ljeni rad sukladno ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektiv-nom ugovoru ili posebnom propisu, a ti se primici ne odnose na naknadu za rad u određenome mjesecu. Takvi su primici dodat-na plaća (izvan redovitih mjesečnih plaća), bonus za postignute rezultate i ostali slični primici.

Obveze doprinosa obračunavaju se pojedinačno – za svakog osigura-nika i prema plaći za svaki mjesec ili dio mjeseca u kojemu je radnik bio u radnom odnosu, odnosno prema svakome pojedinačno ispla će-nom ostalom primitku. Iznimno, doprinosi na osnovicu (obveza na teret poslodavca) mogu se za sve osiguranike obračunati i prema zbro-jenoj osnovici – isplaćenoj ili obračunanoj ukupnoj plaći, ili prema is-pla ćenim ukupnim ostalim primicima svih osiguranika, pri čemu mje-sečna osnovica za svakoga pojedinačnog radnika ne može biti manja od najniže propisane mjesečne osnovice.

Doprinosi prema plaći obračunavaju se istodobno s obračunom pla će i dospijevaju na naplatu istodobno s isplatom plaće. Iznim-no se doprinosi prema plaći ili prema dijelu plaće koja se ne ispla-ti do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec moraju obračunati i dospijevaju na naplatu do posljednjeg dana u mjese-cu za prethodni mjesec.

�

126


Ako se plaća daje u naravi ili u korištenju nekog prava, doprinosi pre-ma tako isplaćenoj plaći ili dijelu plaće obračunavaju se i dospijevaju na naplatu do posljednjeg dana u mjesecu u kojemu je izvršeno da-vanje, odnosno korištenje prava, a najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec.

Doprinosi prema ostalim primicima obračunavaju se zajedno s obračunom tih primitaka i dospijevaju na naplatu istodobno s isplatom ostalih primitaka, a ako su ostali primici isplaćeni u na-ravi, doprinosi dospijevaju do zadnjega dana u mjesecu u kojemu su dani radniku na raspolaganje.

�O vrsti i iznosu obveze doprinosa, osnovici prema kojoj su doprinosi obračunani, razdoblju na koje se obveza odnosi i o drugim podacima koje utvrdi, obveznik obračunavanja izrađuje obračunsku ispravu za svakoga osiguranika te sastavlja izvješće i dostavlja ga Poreznoj upravi. Način i rok te oblik i sadržaj izvješća propisani su Pravilnikom o pore-zu na dohodak što ga donosi ministar fi nancija.

6.2. Oporezivanje plaće Oporezivanje primitaka fi zičkih osoba propisano je Zakonom o pore-zu na dohodak. Prema odredbama toga zakona, plaća je primitak po osnovi nesamostalnog rada, a plaćom se smatraju:

1. svi primici koje poslodavac u novcu ili u naravi isplaćuje ili daje radniku po osnovi radnog odnosa, prema propisima kojima se uređuje radni odnos, a to su:

1.1. plaća koju poslodavac isplaćuje radnicima u svezi sa sadaš njim radom, prijašnjim radom po osnovi prijašnjega radnog odno-sa ili budućim radom po osnovi sadašnjega radnog odnosa,

1.2. primici po osnovi naknada, potpora, nagrada i drugih nakna-da koje poslodavac isplaćuje ili daje radnicima iznad propisa-nih iznosa,

1.3. plaća koju radniku umjesto poslodavca isplati druga osoba, 1.4. premije osiguranja koje poslodavci plaćaju za svoje radnike

po osnovi životnog osiguranja dopunskoga, dodatnoga i pri-

127


vatnoga zdravstvenog osiguranja, dobrovoljnoga mirovins-kog osiguranja iznad propisanog iznosa i osiguranja njihove imovine,

1.5. svi ostali primici koje poslodavac isplaćuje ili daje radniku za obavljeni rad po osnovi ugovora o radu ili drugog akta kojim se uređuje radni odnos,

2. poduzetnička plaća koja ulazi u rashod pri utvrđivanju poreza na dobit,

3. primici (plaća) fi zičkih osoba poslanih na rad u Republiku Hrvat-sku po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemna društva za rad u tim društvima,

4. primici (plaća) članova predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji im se isplaćuju za rad u tim tijelima i jedinicama,

5. naknade plaće osobama koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim rat-nim vojnim invalidima iz Domovinskog rata prve skupine, pre-ma posebnom propisu.

Primicima u naravi smatraju se korištenje zgrada, prometnih sredsta-va, povoljnije kamate pri odobravanju kredita i druge pogodnosti koje poslodavci daju radnicima. Primitkom po osnovi povoljnijih kamata smatra se razlika između ugovorene niže stope i kamatne stope od 4% godišnje, osim kamata po kreditima koji se daju ili subvencioniraju iz proračuna, ali ne radnicima uprave.

Plaća – primitak u bruto iznosu umanjuje se za izdatke, a to su upla-ćeni doprinosi za obvezna osiguranja u dijelu koji se obustavlja od bruto plaće, konkretno doprinosi za mirovinsko osiguranje.

Plaća (bruto) umanjuje se za izdatke (doprinose za mirovinsko osi-guranje) te se dobije dohodak.

Dohodak se umanjuje za dio dohotka na ime neoporezivog odbitka te se dobije porezna osnovica.

�

128


Od porezne osnovice obračunava se iznos poreza na dohodak, a prema iznosu poreza na dohodak obračunava se iznos prireza porezu na do-hodak. Izračunani iznos poreza i prireza obustavlja se od plaće te ga poslodavac uplaćuje u ime radnika, a radniku isplaćuje neto plaću.

6.3. Neoporezivi odbitak Poreznim obveznicima (radnicima) umanjuje se iznos ostvarenog do-hotka (plaće umanjene za doprinose iz plaće) i za osnovni osobni odbi-tak u visini 1.800,00 kuna, i to za svaki mjesec poreznog razdoblja za ko ji se utvrđuje porez. Mjesečni iznos osnovnoga osobnog odbitka mo že se uvećati, i to:

� za 0,5 osnovnoga osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obi-telji te za bivšega bračnog druga za kojega porezni obveznik plaća alimentaciju,

� za uzdržavanu djecu: 0,5 osnovnoga osobnog odbitka za prvo di-jete, 0,7 za drugo, 1,0 za treće, 1,4 za četvrto, 1,9 za peto, a za svako daljnje dijete faktor osnovnoga osobnog odbitka progresiv-no se uvećava, i to za 0,6; 0,7; 0,8; 0,9; 1,0… više od faktora osnov-noga osobnog odbitka za prethodno dijete,

� 0,3 osnovnoga osobnog odbitka za poreznog obveznika, svakoga uzdržavanog člana uže obitelji i svako dijete, ako su porezni ob-vez nici osobe s invaliditetom,

� 1,0 osnovnoga osobnog odbitka za poreznog obveznika, svakoga uzdržavanog člana uže obitelji i svako dijete, ako su osobe kojima je rješenjem, na temelju posebnih propisa, po jednoj osnovi utvr-đena invalidnost od 100% i/ili koji zbog invalidnosti imaju, na temelju posebnih propisa, pravo na tuđu pomoć i njegu.

129


TABLICA: Tablica faktora i mjesečnih iznosa neoporezivih odbitaka Porezni obveznik/uzdržavani član obitelji Faktor

osobnogodbitka

Mjesečni iznos neoporezivog

odbitkaza poreznog obveznika (radnika) 1,0 1.800,00za prvo dijete 0,5 900,00za drugo dijete 0,7 1.260,00za treće dijete 1,0 1.800,00za četvrto dijete 1,4 2.520,00za peto dijete; za svako daljnje dijete faktor osnovnoga osobnog odbitka progresivno se uvećava, i to za 0,6; 0,7; 0,8; 0,9; 1,0… više od faktora osnovnoga osobnog odbitka za pret-hodno dijete

1,9 3.420,00

ostali uzdržavani članovi uže obitelji 0,5 900,00za opći invaliditet radnika ili uzdržavanih članova uže obitelji

0,3 540,00

za poreznog obveznika, svakoga uzdržavanog člana uže obitelji i svako dijete, ako su osobe kojima je rješenjem, na temelju posebnih pro-pisa, po jednoj osnovi utvrđena inva lid nost od 100% i/ili koji zbog invalidnosti ima ju, na te-melju posebnih propisa, pravo na tuđu pomoć i njegu

1,0 1.800,00

Pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak iznosi osobnih odbitaka utvrđuju se na temelju podataka o radniku i članovima obitelji koje rad-nik uzdržava, upisanih u poreznu karticu radnika (Obrazac PK). Porez-nu karticu radniku na njegov zahtjev izdaje Porezna uprava – ispostava prema prebivalištu odnosno uobičajenom boravištu radnika. Pri promje-ni poslodavca radnik od bivšeg poslodavca preuzima poreznu karticu i predaje ju novome, a ako se pojavi potreba za promjenom podataka u poreznoj kartici, radnik od poslodavca preuzima obrazac porezne karti-ce te ga odnosi u ispostavu Porezne uprave prema svom prebivalištu, koja upisuje promjenu podataka, i tada je vraća poslodavcu. Pod promje-nama se misli na promjene vezane za uzdržavane čla nove obitelji (za nove članove ili brisanje postojećih) te moguće pro mjene prebivališta ili stanja invalidnosti radnika odnosno uzdrža vanih članova obitelji.

130


� Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom sma-traju se fi zičke osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu Zakona ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos šesterostrukoga osnovnoga osobnog odbitka, odnosno 10.800,00 kuna u godini. Primjerice, roditelj rad-nika koji prima mjesečnu mirovinu u iznosu od 1.000,00 kuna na mjesec ne može biti priznat kao uzdržavani član obitelji.

Pri tome se ne uzimaju u obzir primici članova obitelji po osnovi soci-jalnih potpora, doplatka za djecu, potpora za novorođenče, odnosno primitaka za opremu novorođenog djeteta i obiteljskih mirovina djece nakon smrti roditelja.Ako više osoba uzdržava člana ili članove uže obitelji i djecu, osobni odbitak za te osobe ravnomjerno se raspoređuje na sve koji te članove i djecu uzdržavaju, osim ako se drukčije ne dogovore.Djecom se smatraju djeca koju uzdržavaju roditelji, skrbnici, usvoji-telji, poočimi i pomajke. Djecom se smatraju i djeca nakon završetka redovnog školovanja do prvog zapošljavanja ako su prijavljena Hrvat-skom zavodu za zapošljavanje. Drugim uzdržavanim članovima uže obitelji smatraju se bračni drug poreznog obveznika, roditelji porez-nog obveznika i roditelji njegova bračnog druga, preci i potomci u iz-ravnoj liniji, maćehe odnosno očusi koje punoljetno pastorče uzdr-žava, bivši bračni drugovi za koje porezni obveznik plaća alimentaciju i punoljetne osobe kojima je porezni obveznik prema posebnom zako-nu imenovan skrbnikom. Osobama s invaliditetom smatraju se fi zičke osobe – porezni obveznik i/ili uzdržavani članovi njegove uže obitelji i uzdržavana djeca kojima je rješenjem donesenim prema propisima o mirovinskom osiguranju, zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, socijalnoj skrbi, odgoju i obrazo-vanju te prema drugim posebnim propisima utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje.

� Nerezidenti (radnici koji nemaju prebivalište ni uobičajeno bora-vi šte u Republici Hrvatskoj) mogu se koristiti osobnim odbitkom sa mo u visini osnovnoga osobnog odbitka od 1.800,00 kuna u mjesecu.

131


6.4. Primici radnika na koje se ne plaća porez na dohodak

Prema odredbama Zakona o porezu na dohodak, prema primicima što ih poslodavci isplaćuju radnicima po osnovi naknada, potpora i nagra-da, do propisanih se iznosa ne plaća porez na dohodak. Koji su to pri-mici i do kojega iznosa nisu oporezivi, propisano je Pravilnikom o po-rezu na dohodak, a to su:

1. naknade prijevoznih troškova na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka,

2. naknade troškova noćenja na službenom putovanju u visini st-var nih izdataka,

3. naknade troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte. Ako na određenom po-dručju odnosno udaljenosti nema organiziranog prijevoza, nak-nada troškova prijevoza na posao i s posla utvrđuje se u visini cijene prijevoza koja je utvrđena na približno jednakim udalje-nostima na kojima je organiziran prijevoz,

4. naknade troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mje-sečne odnosno pojedinačne karte. Ako se radnik sa stanice me-đu mjesnoga javnog prijevoza mora koristiti i mjesnim prijevo-zom, stvarni se izdaci utvrđuju u visini troškova mjesnoga i međumjesnoga javnog prijevoza,

5. naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, do 2,00 kune po prijeđenom kilometru,

6. potpore zbog invalidnosti radnika, do 2.500,00 kuna u godini, 7. potpore u slučaju smrti radnika, do 7.500,00 kuna, osim potpo-

ra iz članka 9. stavka 2. točke 2.8. Zakona, koje poslodavci isplaćuju djeci radnika, a koje se u ukupnom iznosu smatraju neoporezivim primicima,

8. potpore u slučaju smrti člana uže radnikove obitelji (bračnog druga, roditelja, roditelja bračnog druga, djece, drugih predaka

132


i potomaka u izravnoj liniji, usvojene djece i djece na skrbi te pu noljetne osobe kojoj je porezni obveznik imenovan skrbni-kom prema posebnom zakonu), do 3.000,00 kuna,

9. potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika duljega od 90 da-na, do 2.500,00 kuna u godini. Razdoblje bolovanja dulje od 90 dana ne mora se odnositi na jednu kalendarsku godinu,

10. dar djetetu do 15. godine (koje je do 31. prosinca tekuće godine navršilo 15 godina), do 600,00 kuna u godini,

11. prigodne nagrade, do 2.500,00 kuna u godini (božićnica, nak-nada za godišnji odmor i sl.),

12. nagrade radnicima za navršenih: – 10 godina radnog staža, do 1.500,00 kuna – 15 godina radnog staža, do 2.000,00 kuna – 20 godina radnog staža, do 2.500,00 kuna – 25 godina radnog staža, do 3.000,00 kuna – 30 godina radnog staža, do 3.500,00 kuna – 35 godina radnog staža, do 4.000,00 kuna – 40 godina i svakih idućih 5 godina radnog staža, do 5.000,00

kuna,13. dnevnice u zemlji, do 170,00 kuna za službeno putovanje koje

traje dulje od 12 sati u danu. Za službena putovanja u zemlji ko-ja traju dulje od 8, a manje od 12 sati, neoporezivi dio dnevnice iznosi do 85 kuna,

14. dnevnice u inozemstvu do iznosa i uz uvjete utvrđene propisi-ma o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog pro-računa,

15. terenski dodatak u zemlji, do 170,00 kuna na dan za pokriće troškova prehrane i drugih troškova radnika na terenu u zemlji, osim troškova smještaja koji se podmiruju na teret poslodavca i ne smatraju se dohotkom radnika,

16. terenski dodatak u inozemstvu, do 250,00 kuna na dan za po-kriće troškova prehrane i drugih troškova radnika na terenu u inozemstvu, osim troškova smještaja koji se podmiruju na teret poslodavca i ne smatraju se dohotkom radnika,

133


17. pomorski dodatak, do 250,00 kuna na dan,

18. pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe, do 400,00 kuna na dan,

19. naknade za odvojeni život od obitelji, do 1.600,00 kuna u mje-secu,

20. otpremnine pri odlasku u mirovinu, do 8.000,00 kuna,

21. otpremnine zbog poslovno uvjetovanih otkaza i osobno uvjeto-vanih otkaza, prema Zakonu o radu, do visine 6.400,00 kuna za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca i otpremnine zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti do visine 8.000,00 kuna za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca. Ra-dom kod istog poslodavca smatra se i razdoblje rada kod pret-hodnog poslodavca, ako se, prema odredbama Zakona o radu, na novog poslodavca prenose ugovori o radu radnika koji rade u poduzeću ili dijelu poduzeća koje se statusnom promjenom ili pravnim poslom prenosi na novog poslodavca. Navedena se od-redba na odgovarajući način primjenjuje i na ustanove i druge pravne osobe,

22. potpore za novorođenče, do visine jedne proračunske jedinice prema posebnom propisu.

�Dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu isplaćuju se za putovanja iz mjesta rada ili iz mjesta prebivališta/uobičajenog bo ravišta radnika koji se upućuje na službeno putovanje u drugo mjesto (osim u mjesto u kojemu ima prebivalište ili uobičajeno bo-ravište), udaljeno najmanje 30 kilometara, radi obavljanja u nalogu za službeno putovanje određenih poslova njegova radnog mje sta, a u svezi s djelatnošću poslodavca. Dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu naknade su za pokriće izdataka prehrane, pića i prijevoza u mjestu u koje je radnik upućen na službeno puto-vanje.

Terenski dodatak u tuzemstvu i inozemstvu isplaćuje se ako rad-nik boravi izvan mjesta svojega prebivališta ili uobičajenog boravišta

134


radi poslova koje obavlja izvan sjedišta poslodavca ili sjedišta iz-dvojene poslovne jedinice poslodavca i ako se poslodavac bavi tak-vom vrstom djelatnosti koja je po svojoj prirodi vezana za rad na terenu (mjesto rada razlikuje se od mjesta sjedišta poslodavca ili njegove poslovne jedinice i mjesta prebivališta ili uobičajenog bo-ravišta radnika, pri čemu je mjesto rada udaljeno od tih mjesta naj-manje 30 kilometara). Terenski se dodatak uz te uvjete može ispla-titi i kada ne postoji potreba za noćenjem radnika na terenu.

Terenski dodatak u inozemstvu odnosi se na radnike upućene odno-sno raspoređene na rad u inozemstvo po osnovi radnog odnosa zasno-vanoga s poslodavcem u Republici Hrvatskoj. Pravo na terenski doda-tak u inozemstvu radnik ima u propisanim uvjetima.

Sve navedene isplate (dnevnice, naknade prijevoznih troškova, nakna-de korištenja privatnog automobila u službene svrhe, troškovi noćenja i dr.) obračunavaju se na temelju urednoga i vjerodostojnoga putnog naloga i priloženih isprava kojima se dokazuju izdaci i drugi podaci navedeni na putnom nalogu. Neovisno o obliku u kojemu se izdaje, putni nalog kao vjerodostojna isprava ponajprije sadržava ove podat-ke: nadnevak izdavanja, ime i prezime osobe koja se upućuje na služ-beno putovanje, mjesto u koje osoba putuje, svrha putovanja, vrijeme trajanja putovanja, vrijeme kretanja na put, podatke o prijevoznom sredstvu kojim osoba putuje (ako putuje automobilom, potrebno je na-vesti marku i registarsku oznaku automobila, početno i završno stanje brojila – kilometar/sat), vrijeme povratka s puta, potpis ovlaštene oso-be, pečat, obračun troškova, likvidaciju obračuna te izvješće s puta. Uz putni nalog obvezno se prilažu isprave kojima se dokazuju nastali iz-daci, osobito računi za cestarine, preslike ili potvrde putnih karata, ra-čuni za smještaj i dr.

Naknade za dnevnice u zemlji, dnevnice u inozemstvu, terenski doda-tak u zemlji, terenski dodatak u inozemstvu, pomorski dodatak, po-morski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe i naknade za odvojeni život od obitelji međusobno se isključuju. Isključuje se pravo na neoporezivi iznos dnevne naknade za odvojeni život ako su za te dane tijekom mjeseca isplaćene dnevnice te terenski ili pomorski do-

135


daci. Iznos dnevne naknade za odvojeni život neoporezivi je mjesečni iznos naknade za odvojeni život podijeljen brojem ukupnih dana u mje-secu u kojemu se naknada isplaćuje.

7. Povlastice vezane za obvezu plaćanja doprinosa

Zakonom je propisana posebna povlastica poslodavcima prema kojoj nema obveze doprinosa koji su teret poslodavca (doprinosi na plaću) za radnika kojemu je to prvo zaposlenje, i to tijekom godine dana od prvog zaposlenja. Osobom koja se prvi put zapošljava smatra se fi zička osoba koju poslodavac, po osnovi ugovora o radu odnosno volonter-skog ugovora, prijavljuje na obvezno mirovinsko osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje te do dana početka osiguranja po toj osnovi nema evidentiran staž u mirovinskom osiguranju.

Za osiguranika kojemu se godina dana od prvog zaposlenja navršava tijekom mjeseca doprinosi se obračunavaju odvojeno, i to za razdoblje u kojemu ima status osobe koja se prvi put zapošljava i za razdoblje u kojemu nema status osobe koja se prvi put zapošljava.

Za osobu koja se prvi put zapošljava poslodavac je dužan osigurati do-kaz o tome. Dokaz je ispis službenih podataka HZMO-a o statusu osi-guranika iz kojega je vidljivo da je riječ o osobi koja do početka osigu-ranja po prijavi tog poslodavca nema evidentiran staž u mirovinskom osiguranju.

Osobi koja se prvi put zaposlila, a za vrijeme trajanja prve godine za-poslenja iz obveznoga zdravstvenog osiguranja ostvaruje pravo na nak-nadu plaće na teret državnog proračuna ili mu radni odnos miruje radi dragovoljnog služenja vojnog roka u oružanim snagama RH, produžuje se tijek prve godine zaposlenja kod istog poslodavca razmjerno broju dana za koje je ostvarivao pravo na naknadu plaće odnosno u kojima je radni odnos mirovao.

136


8. Obračun plaće, doprinosa i poreza

8.1. Obračun doprinosa Plaća se obračunava za svaki mjesec ili za dio mjeseca provedenoga na radu. Pod obračunom plaće misli se na utvrđivanje obveze poslodavca prema pojedinom zaposleniku i potraživanju – pravu zaposlenika da za svoj rad bude plaćen. Pritom se polazi od iznosa bruto plaće što ga je poslodavac dužan isplatiti radniku prema ugovoru o radu ili pravil-niku o plaći (pojedinačnog poslodavca koji plaću uređuje pravilni-kom), prema odredbama kolektivnog ugovora (koji se odnosi na odre-đenog poslodavca ili granu gospodarstva) ili prema posebnom propisu kao što je, primjerice, Zakon o minimalnoj plaći.

Polazeći od iznosa bruto plaće, najprije se utvrđuje obveza za doprino-se, i to onaj dio obveze koji se oduzima od bruto plaće (umanjuje ju) a to su:

� doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske soli-darnosti, koji se obračunava po stopi od 20% ako je radnik osigu-ranik samo prvog stupa ili po stopi od 15% ako je radnik osigu-ranik i drugog stupa,

� doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapi-talizirane štednje, koji se obračunava po stopi od 5%, ali samo za radnika koji je osiguranik drugog stupa.

� Obračunani iznos doprinosa iz plaće obustavlja se od plaće te ga poslodavac uplaćuje u ime i u korist radnika.

Treba obračunati i doprinose koji se obračunavaju prema iznosu bruto plaće, ali je ne umanjuju, već su ti doprinosi teret poslodavca. To su:

� doprinos za zdravstveno osiguranje, koji se obračunava po stopi od 15%,

� doprinos za zaštitu zdravlja na radu, koji se obračunava po stopi od 0,5%,

� doprinos za zapošljavanje, koji se obračunava po stopi od 1,7%.

137


Doprinosi na plaću mogu se obračunati i prema iznosu ukupne plaće za određeno razdoblje (mjesec) za sve zaposlenike, ali pritom treba voditi brigu o mogućim pojedinačnim iznimkama od obveze doprino-sa za radnika kojemu je to prvo zaposlenje, pa se ukupan iznos plaće mora umanjiti za plaću tog radnika ili za plaće više njih.

8.2. Obračun predujma poreza na dohodak i prireza Doprinosi iz plaće porezno su priznati izdatak te umanjuju plaću prije oporezivanja. Dobiveni iznos plaće umanjene za doprinose koji se obu-stavljaju od plaće naziva se dohodak te se prema iznosu dohotka utvr-đuje osnovica za obračun poreza na dohodak. Osnovica za obračun poreza na dohodak jest iznos koji se dobije nakon što se dohodak umanji za ukupan iznos neoporezivog odbitka. Na utvrđenu se osno-vicu primjenom propisanih stopa obračunava iznos predujmova pore-za na dohodak, i to: � na dio osnovice do iznosa dvostrukoga osobnog odbitka (3.600,00

kuna) obračunava se porez po stopi od 12%, � na dio osnovice iznad dvostrukoga osobnog odbitka (iznad

3.600,00 kuna) i šesterostrukoga osobnog odbitka (do 10.800,00 kuna) odnosno na sljedećih 7.200,00 kuna obračunava se porez po stopi 25%,

� na dio osnovice iznad šesterostrukog iznosa osnovnoga osobnog odbitka (iznad 10.800,00 kuna) obračunava se porez po stopi od 40%.

Izračunani iznos predujma poreza na dohodak osnovica je za obračun prireza porezu na dohodak, po stopama za obračun prireza kako ga je propisala jedinica lokalne samouprave prebivališta ili uobičajenog bo-ra višta pojedinog radnika.

�Obračunani iznos predujma poreza na dohodak i prireza obu-stav lja se od plaće te ih poslodavac uplaćuje u ime i u korist rad-nika, a radniku ostaje za isplatu neto plaća (bruto – doprinosi iz plaće – predujam poreza i prireza = neto plaća).

138


8.3. Godišnji obračun poreza prema plaćiPoslodavac je obvezan za radnike napraviti godišnji obračun poreza na dohodak i prireza sa zadnjom isplatom plaće u toj godini, i to:

� ako tijekom godine plaća nije redovito mjesečno isplaćivana pa ni je iskorišten osobni odbitak,

� ako je porezno opterećenje u pojedinim mjesecima bilo različito pa je uplaćen veći iznos poreza.

Godišnji se obračun mora napraviti za radnike koji su kod istoga po-slodavca ostvarivali plaću tijekom cijeloga poreznog razdoblja te ako nisu mijenjali prebivalište ili uobičajeno boravište između gradova i općina koje su propisale plaćanje prireza porezu na dohodak.

Na opisani je način dužan postupiti i poslodavac za radnika koji se tijekom poreznog razdoblja koristio pravom na rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust, bolovanjem duljim od 42 dana ili drugim dopu-stom za koji se prema posebnim propisima isplaćuje naknada plaće na teret sredstava obveznih osiguranja, osim ako je to pravo radnik kori-stio cijele kalendarske godine i u istoj godini nije ostvario oporezivi dohodak kod poslodavca, odnosno u svim ostalim slučajevima kada je porezno opterećenje u poreznom razdoblju bilo različito te bi na te-melju godišnjeg obračuna zbog ravnomjernoga godišnjeg oporeziva-nja, odnosno izravnanja porezne osnovice radnik ostvario pravo na povrat preplaćenog poreza ili za uplatu manje uplaćenog poreza.

9. Način i rokovi plaćanja doprinosa,predujma poreza i prireza

Doprinosi za radnike uplaćuju se jednim nalogom (za sve radnike) u korist žiro-računa državnog proračuna broj 1001005-1863000160, uz naznaku brojčane oznake – šifre uplatnog računa za pojedinu vrstu doprinosa, i to: � oznake 8109 te OIB-a poslodavca i identifi kator Obrasca R-Sm za

uplatu doprinosa za mirovinsko osiguranje (prvi stup),

139


� oznake 8400 i OIB-a poslodavca za uplatu doprinosa za zdrav-stveno osiguranje,

� oznake 8559 i OIB-a poslodavca za uplatu doprinosa za zaštitu zdravlja na radu,

� oznake 8702 i OIB-a poslodavca za uplatu doprinosa za zapoš-ljavanje.

Predujam poreza na dohodak, zajedno s obračunanim prirezom, uplaćuje se jednim nalogom za sve radnike koji imaju prebivalište ili uobičajeno boravište na području jedne jedinice lokalne uprave (op-ćine, grada) u korist računa te jedinice prema Naredbi o načinu upla-ćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanci-ranje drugih javnih potreba u 2011. godini, uz naznaku brojčane oz-nake – šifre uplatnog računa 1406 i OIB-a poslodavca.

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapita-lizirane štednje (drugi stup) uplaćuje se jednim nalogom (za sve rad-nike) u korist žiro-računa broj 1001005-1700036001, uz naznaku šifre uplatnog računa 2003 te OIB-a poslodavca i identifi katorom Ob-ras ca R-Sm.

Doprinosi, kao i predujam poreza i prireza, dospijevaju za isplatu isto-dobno kada se isplaćuje i plaća. Ako se plaća za određeni mjesec ne is plati tijekom sljedećeg mjeseca, tada je obveza poslodavca obračunati i uplatiti doprinose, i to do zadnjega dana u mjesecu za prethodni mjesec.

Porez na dohodak i prirez dospijevaju za uplatu uvijek istodobno s isplatom plaće.

10. Evidencije i izvješća o doprinosima i porezu na dohodak prema plaći

O plaći, kao i o obračunanim i uplaćenim doprinosima te predujmu po reza i prireza, poslodavac je dužan voditi evidencije i sastavljati iz-vješ ća. Te su obveze propisane Zakonom o radu te Zakonom o dopri-

140


nosima, Zakonom o porezu na dohodak i Zakonom o prikupljanju podataka o doprinosima za obvezna mirovinska osiguranja, odnosno prema sljedećim zakonima.

1. Prema odredbama Zakona o radu:

� poslodavac je dužan najkasnije petnaest dana od dana isplate pla-će, naknade plaće ili otpremnine radniku dostaviti obračun iz kojega je vidljivo kako su ti iznosi utvrđeni (članak 85. stavak 1. Zakona o radu),

� poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće ili otpremninu, ili ih ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mje-seca u kojemu je dospjela isplata plaće, naknada plaće ili otprem-nine radniku dostaviti obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti (članak 85. stavak 1. Zakona o radu).

2. Prema odredbama Zakona o porezu na dohodak, poslodavac je dužan voditi:

� evidenciju o dohotku od nesamostalnog rada (Obrazac DNR),

� izvješće o primicima od nesamostalnog rada (plaći i mirovini), po rezu na dohodak i prirezu (Obrazac ID) te ga predati Poreznoj up ravi do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec,

� izvješće o plaći (Obrazac IP), koje je obvezan predati Poreznoj up-ravi do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu i dati ga svakom radniku nakon isteka godine za koju se odnosi.

3. Prema odredbama Zakona o doprinosima, poslodavac je du-žan za svakog osiguranika (radnika) sastaviti obračunsku ispra-vu te izvješće o obračunanim doprinosima, sastavljeno na je-dinstvenom obrascu ID, na kojemu izvješćuje i o obračunanom predujmu poreza na dohodak.

4. Prema odredbama Zakona o prikupljanju podataka po osigu-ranicima o doprinosima za obvezna mirovinska osiguranja, poslodavac je dužan, pri svakom plaćanju doprinosa sastaviti izvješće na Obrascu R-Sm te ga predati REGOS-u odnosno FI-NA-i istodobno s predajom naloga za uplatu doprinosa za miro-vinsko osiguranje.

11. Dobro je znati ... � U vezi s odnosom poslodavca i radnika, bitno je znati da poslo-

davac odnosno odgovorna osoba kod poslodavca mora dobro po-znavati i pravilno primjenjivati i ostale odredbe Zakona o radu, a osobito odredbe:

– o zaštiti života, zdravlja i privatnosti radnika, – o radnom vremenu, – o odmorima i dopustima radnika, – o zaštiti trudnica, roditelja i posvojitelja, – o zaštiti radnika koji su privremeno ili trajno nesposobni za

rad, – o prestanku ugovora o radu, – o obvezi donošenja pravilnika o radu (poslodavac koji zapošljava

najmanje 20 radnika), – o ostvarivanju prava radnika iz radnog odnosa, – o sindikatima i udrugama poslodavaca i o kolektivnim ugovo-

rima.

� Potrebno je pratiti i poznavati i odredbe propisa kao što su: – Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrije-

me nezaposlenosti, – ostale odredbe Zakona o porezu na dohodak vezano uz opo-

rezivanje plaće, – ostale odredbe Zakona o doprinosima, osobito odredbe koje

uređuju obveze posebnog doprinosa za zdravstveno osiguranje radi prava na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu (na služ benom putu, tijekom službenog boravka, pri upućivanju rad-nika u inozemstvo),

– Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, – Zakona o mirovinskom osiguranju.

� Potrebno je pratiti promjene vezane za iznos minimalne plaće što ih Državni zavod za statistiku objavljuje sukladno Zakonu o mini-malnoj plaći i primjeni odredaba o minimalnoj plaći.

� Osim neoporezivih odbitaka što ih je poslodavac dužan primije-niti pri obračunu plaće radnicima, propisani su i dodatni osobni


141

odbici za radnike s prebivalištem na područjima posebne državne skrbi i za uzdržavane članove obitelji s prebivalištem na po dru-čjima posebne državne skrbi. Ali te odbitke primjenjuje samo Porezna uprava, ispostava prebivališta radnika, i to na temelju podnesene godišnje prijave poreza na dohodak.

� Poslodavcu koji od HZZO-a potražuje novčana sredstva radi re-fundacije naknade plaće što ju je umjesto HZZO-a isplatio radni-cima na bolovanju, a istodobno ima nepodmirene obveze za do-prinose, obustavlja se isplata iznosa za refundaciju do iznosa du-ga te se namiruju dospjele obveze. Ako je iznos za refundaciju veći od iznosa dugovanja, tada se razlika iznad namirenog duga doznačuje na račun poslodavca. O izvršenom prijeboju FINA poslodavcu dostavlja službeni dokument – obavijest o izvršenom prijeboju, s podacima o vrsti doprinosa koji su namireni.

� Zakonom o obnovi i razvoju grada Vukovara propisane su mjere ubrzane obnove i razvoja grada Vukovara, pa tako i mjera za ubr-zanje zapošljavanja i otvaranja radnih mjesta. U skladu s njim, poslodavcima kojima se sjedište odnosno prebivalište tijekom obav ljanja poslovne djelatnosti nalazi na području grada Vuko-vara, a obveznici su plaćanja doprinosa za mirovinsko i zdrav-stveno osiguranje, refundira 50% doprinosa plaćenih za katego-rije osiguranika po osnovi radnog odnosa.


142

143

V. ZADRUGAR U SUSTAVU OBVEZNIH OSIGURANJA

1. Obveza osiguranja te početak i prestanak statusa osiguranika

Prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju i Zakona o ob vez-nom zdravstvenom osiguranju, obvezno je osigurati fi zičke osobe koje obavljaju samostalne djelatnosti (osim ako su osigurani po osnovi radnog odnosa te samostalnu djelatnost obavljaju kao dopunsko zanimanje).

Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, obvezno osiguranim oso-bama smatraju se:

1. obrtnici i trgovci pojedinci upisani u odgovarajući registar, 2. osobe koje u skladu s posebnim propisima samostalno obavljaju

profesionalnu djelatnost kao što su odvjetnici, liječnici, zubari, umjetnici, novinari, odgajatelji, lektori, prevoditelji, primalje i dr.,

3. vrhunski športaši i šahisti, ako nisu osigurani po drugoj osnovi, 4. osobe koje su po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti poljo-

privrede i šumarstva obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit,

5. osobe koje obavljaju djelatnost za čije obavljanje nije propisano izdavanje odobrenja ili registracije, ali imaju obilježje samostal-nosti i trajnosti, a namjera im je stvaranje izvora dohotka ili do-biti i po osnovi obavljanja tih djelatnosti obveznici su poreza na dohodak ili poreza na dobit, ako nisu korisnici mirovine (osim korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobno-sti za rad), ili nisu obvezno osigurane po drugoj osnovi,

144


6. osobe koje obavljaju obrt kao domaću radinost ili kao sporedno zanimanje, ako nisu korisnici mirovine (osim korisnika invali-dske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad), ili ni-su obvezno osigurane po drugoj osnovi,

7. osobe koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glav no zanimanje, a upisane su u upisnik obiteljskih poljopri-vrednih gospodarstava u svojstvu nositelja ili člana obiteljskoga poljoprivrednoga gospodarstva.

Prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju, obvezno osi-guranim osobama smatraju se osobe koje na području Republike Hr-vatske obavljaju gospodarsku djelatnost obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, osobe koje samostalno, u obliku slobodnog zanimanja, obavljaju profesionalnu djelatnost te osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino ili glavno za-nimanje, ako su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, a nisu osigurane po osnovi rada.

Osiguranikom se postaje s datumom početka obavljanja samostalne djelatnosti, sukladno rješenju nadležnog tijela za izdavanje odobrenja. Osobe koje obavljaju samostalne djelatnosti za koje nije propisano iz-davanje odobrenja ili registracije, osiguranicima postaju s danom po-četka obavljanja djelatnosti, sukladno podacima o upisu u RPO (regi-star poreznih obveznika) po toj osnovi, uz odgovarajuću potvrdu Po-rezne uprave o tome, odnosno s danom službene dostave propisanog obrasca Obavijest o upisu u registar/ispisu iz registra poreznih obvez-nika (Obrazac RPO-OBAVIJEST).

Osiguranikom se prestaje biti s datumom prestanka obavljanja samo-stalne djelatnosti, sukladno rješenju nadležnog tijela za izdavanje odo-brenja. Osobe koje obavljaju samostalne djelatnosti za koje nije propi-sano izdavanje odobrenja ili registracije prestaju biti osiguranicima s danom prestanka obavljanja djelatnosti, sukladno podacima o upisu promjene u RPO po toj osnovi, uz odgo varajuću potvrdu Porezne uprave o tome, odnosno s danom službene dostave propisanog obra-sca Obavijest o upisu u registar/ispisu iz registra poreznih obveznika (Obrazac RPO-OBAVIJEST).

145


2. Prijava/odjava obveznih osiguranjaPrijavu i odjavu obveznih osiguranja mora izvršiti sam osiguranik ili druga ovlaštena osoba.

Prijava/odjava mirovinskog osiguranja Radi prijave na obvezno mirovinsko osiguranje treba, u roku 8 dana od dana početka obavljanja samostalne djelatnosti, HZMO-u predati po-punjen pisani zahtjev na Obrascu SOD osobno ili ga uputiti poštom mjerodavnoj područnoj službi HZMO-a.

Zahtjev se predaje prema mjestu registracije, odnosno obavljanja dje-latnosti, a u njemu treba naznačiti o kojoj je vrsti zahtjeva riječ:

A – za prijavu početka osiguranja,

B – za prijavu prestanka obavljanja djelatnosti,

C – za prijavu promjene.

Za samostalnu profesionalnu djelatnost treba upisati djelatnost (npr. od-vjetnik, liječnik, novinar i dr.).

�U roku 8 dana treba predati i zahtjev u slučaju prestanka obav-ljanja samostalne djelatnosti ili promjena u njezinu obavljanju.

Iznimno, HZMO može i po službenoj dužnosti utvrditi prestanak osi-guranja, i to kada u postupku kontrole utvrdi da obveznik plaćanja do-prinosa ne obavlja poslovnu djelatnost za koju je registriran.

Prijava/odjava zdravstvenog osiguranja Pravo na obvezno zdravstveno osiguranje utvrđuje se priznavanjem statusa osigurane osobe u HZZO-u. Osiguranoj osobi prestaje status osigurane osobe nestankom okolnosti na temelju kojih je stekla taj sta-tus. Status osigurane osobe HZZO utvrđuje na osnovi prijave na obvez-no zdravstveno osiguranje koju podnosi osigurana osoba kada je ona obveznik plaćanja doprinosa. Prijava na zdravstveno osiguranje, prija-va promjene u obveznome zdravstvenom osiguranju, te odjava s obvez-noga zdravstvenog osiguranja podnosi se u roku 8 dana od dana na-

146


stanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih je stečen status osigurane osobe.

Ako obveznik plaćanja doprinosa (sam osiguranik) u roku 30 dana od dana nastanka okolnosti za stjecanje statusa osigurane osobe ne pod-nese prijavu za zdravstveno osiguranje, HZZO će po službenoj dužnosti donijeti rješenje o priznavanju statusa osiguranika, odnosno osigurane osobe Zavoda, sukladno općem aktu Zavoda.

Podatke o početku osiguranja zavodi (HZMO i HZZO) dostavljaju Po-reznoj upravi, koja je nadležna za utvrđivanje i naplatu doprinosa. Zavo-di Poreznoj upravi dostavljaju i podatke o prestanku osiguranja i javljaju svaku promjenu koja može utjecati na visinu obveze doprinosa.

3. Obveze doprinosaOsiguranici su po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti sami ob-vez nici doprinosa za svoje osobno osiguranje, a način utvrđivanja ob-veze i osnovica za obračun doprinosa ovise o vrsti djelatnosti i o načinu utvrđivanja i plaćanja poreznih obveza od obavljanja samostalne dje-latnosti. U bitnome, osobe koje obavljaju samostalne djelatnosti obrta ili slobodnih zanimanja odnosno poljoprivrede i šumarstva, prema pri-micima po toj osnovi:

a) utvrđuju dohodak od samostalne djelatnosti kao razliku između primitaka i izdataka, i to na temelju vođenja poslovnih knjiga,

b) utvrđuju dobit kao razliku između prihoda i rashoda, prema Za-konu o porezu na dobit,

c) od samostalne djelatnosti plaćaju porez na dohodak prema pro-pisanome paušalnom dohotku.

147


3.1. Obračun doprinosa rješenjem Porezne uprave Rješenjem se utvrđuju obveze osiguranika po osnovi obavljanja samo-stalnih djelatnosti koji od te djelatnosti utvrđuju dohodak od samo-stalne djelatnosti (točka a) i osiguranika koji od samostalne djelatnosti plaćaju porez na dohodak prema paušalnom dohotku (točka c).

Rješenje se donosi za svaku godinu i utvrđuju se vrste i mjesečni izno-si doprinosa koji vrijede za svaki mjesec te godine odnosno za kraće vrijeme ako status osiguranika započne ili prestane tijekom godine.

Rješenjem utvrđene mjesečne obveze svakoga od doprinosa evidenti-raju se u Poreznoj upravi na OIB-u osiguranika, s danom dospijeća za uplatu. Ako se obveza doprinosa odnosi samo na dio mjeseca (ako je osiguranje počelo teći unutar mjeseca), tada se evidentira samo raz-mjerni iznos obveze svakog doprinosa prema formuli:

razmjerni iznos obveze = utvrđeni mjesečni iznos / broj dana u mjesecu x broj dana osiguranja toga mjeseca

Jednako tako, ako osiguranje prestane tijekom mjeseca, tada se prethod-no evidentirane mjesečne obveze umanjuju za razmjerni iznos (raz mjer-no broju dana toga mjeseca za koje nije bilo obveze doprinosa). Kako bi se knjigovodstveno pratilo stanje plaćanja, Porezna uprava na isti način (na OIB-u osiguranika) evidentira i svaku uplatu radi namirenja dospje-le obveze. Ako se dospjela obveza ne namiri u propisanom roku, zara-čunavaju se zatezne kamate (propisana godišnja stopa 14%).

3.2. Obračun doprinosa prema poduzetničkoj plaćiOsiguranici koji od samostalne djelatnosti utvrđuju dobit (točka b), sami su dužni obračunati mjesečne obveze doprinosa i o nastalim ob-vezama izvijestiti Poreznu upravu. Obračun doprinosa moraju sastavi-ti za svaki mjesec osiguranja.

148


4. Mjesečna osnovica, vrste doprinosa i stope za obračun

Mjesečne osnovice propisane su u obliku koefi cijenta koji se množi iznosom prosječne plaće zaposlenih kod pravnih osoba prethodne go-dine. Iznosi mjesečnih osnovica objavljuju se u skladu s Naredbom ministra fi nancija, i to za svaku godinu i prije početka godine na koju se odnose. Razlog zašto se iznosi mjesečnih osnovica objavljuju za svaku godinu jest to što je iznos prosječne plaće promjenjiv.

Mjesečna osnovica za osiguranika koji od samostalne djelatnosti utvr-đuje dobit jest iznos poduzetničke plaće. Kako poduzetnik nema ob-vezu isplate poduzetničke plaće, niti je iznos poduzetničke plaće pro-pisan, poduzetnik koji si ne isplaćuje poduzetničku plaću ili je isplaćuje u iznosu nižemu od propisane najniže osnovice prema poduzetničkoj plaći, doprinose mora obračunati prema najnižem iznosu osnovice propisane prema poduzetničkoj plaći.

Iznosi mjesečnih osnovica za obračun doprinosa za 2011. godinu pro-pisani su Naredbom o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja, a navedeni su u sljedećoj tablici.

Red. br.

Skupina osiguranika Propisanikoefi cijent

Iznos pros. plaće

za 2010.

Iznosmjesečneosnovice

1. osiguranici po osnovi obavljanja obrta te do-maće radinosti i sporednog zanimanja; od djelatnosti utvrđuju dohodak

0,65 7.657,00 4.977,05

2. osiguranici po osnovi obavljanja obrta te domaće radinosti i sporednog zanimanja; po-rez na dohodak od djelatnosti plaćaju prema paušalnom dohotku

0,4 7.657,00 3.062,80

3. osiguranici po osnovi obavljanja slobodnih zanimanja; od djelatnosti utvrđuju dohodak(osim izuzetih iz red. br. 4)

1,1 7.657,00 8.422,70

149


Red. br.

Skupina osiguranika Propisanikoefi cijent

Iznos pros. plaće

za 2010.

Iznosmjesečneosnovice

4. osiguranici po osnovi obavljanja slobodnih zanimanja, i to medicinska sestra, zubotehničar, fi zioterapeut, novinar, fi lmski djelatnik i predstavnik obiteljskog doma; od djelatnosti utvrđuju dohodak

0,65 7.657,00 4.977,05

5. osiguranici po osnovi obavljanja slobodnih zanimanja, i to samostalni umjetnici i športaši, koji od djelatnosti plaćaju porez na dohodak po odbitku

1,0 7.657,00 7.657,00

6. osiguranici po osnovi obavljanja ostalih sa-mostalnih djelatnosti (upisa u RPO); od dje-latnosti utvrđuju dohodak

0,65 7.657,00 4.977,05

7. Osiguranici po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti poljoprivrede i šumarstva; od dje-latnosti utvrđuju dohodak

0,55 7.657,00 4.211,35

8. osiguranici po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti poljoprivrede i šumarstva; od dje-latnosti plaćaju porez na dohodak prema paušalnom dohotku

0,4 7.657,00 3.062,80

9. osiguranici po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti od koje utvrđuju dobit, a ne isplaćuju si poduzetničku plaću ili je iznos poduzetničke plaće niži od propisanog iznosa najniže osnovice

1,1 7.657,00 8.422,70

Svi osiguranici po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti obvezno su osigurani na mirovinsko i zdravstveno osiguranje te su dužni plaćati ove doprinose:

� doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske soli-darnosti, koji se obračunava po stopi od 20% ako je radnik osigu-ranik samo u prvom stupu ili po stopi od 15% ako je osiguranik i drugog stupa,

� doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapita-lizirane štednje, koji se obračunava po stopi od 5%, ali samo za rad nika koji je osiguranik drugog stupa,

150


� doprinos za zdravstveno osiguranje, koji se obračunava po stopi od 15%,

� doprinos za zaštitu zdravlja na radu, koji se obračunava po stopi od 0,5%.

5. Izbor više osnovice za obračun doprinosaObveznik doprinosa kojemu je osnovica za obračun propisana u mje-sečnom iznosu kao umnožak iznosa prosječne plaće i određenoga koe-fi cijenta (a sam je obveznik doprinosa za svoje osiguranje) može iza-brati višu osnovicu za obračun doprinosa od mjesečne osnovice propisane za osnovu po kojoj je osiguran. Pri izboru više osnovice osiguranik može izabrati viši koefi cijent za izračun više osnovice, a to mogu biti koefi cijenti 1,0; 2,0; 3,0; 4,0; 5,0 ili 6,0.

Viša mjesečna osnovica primjenjuje se za obračun svih doprinosa koji su propisani prema osnovi osiguranja osiguranika koji je izabrao višu osnovicu, a obveza doprinosa prema višoj mjesečnoj osnovici nastaje od prvoga dana sljedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i pre-staje posljednjeg dana u mjesecu u kojemu je podnesen zahtjev za pre-stanak obveze prema višoj osnovici.

Način postupka i uvjeti odabira više osnovice za obračun doprinosa pro-pisani su Pravilnikom o doprinosima, a prema njegovim odredbama: � za primjenu više osnovice obveznik doprinosa podnosi zahtjev Po-

reznoj upravi, � za izračun više osnovice podnositelj zahtjeva može izabrati samo

koefi cijent koji množenjem s iznosom prosječne plaće daje iznos izabrane više mjesečne osnovice veći od iznosa mjesečne osnovice propisanog kao osnova po kojoj je obveznik doprinosa osiguran,

� zahtjev za izbor više osnovice podnosi se na obrascu Zahtjev za iz bor više osnovice (Obrazac IVO-DOP),

� do donošenja rješenja zahtjeva za izbor više osnovice podnositelj zahtjeva mora namiriti sve dospjele a nenamirene obveze dopri-nosa,

151


� i izabrana viša osnovica primjenjuje se od prvoga dana sljedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva te se prenosi i na sljedeće obračunsko razdoblje (kalendarsku godinu) te se primjenjuje sve dok je obveznik ne opozove,

� opozivom izabrane više osnovice smatra se dan predaje podne-ska nadležnoj ispostavi Porezne uprave te obveza doprinosa pre-ma izabranoj višoj osnovici prestaje s istekom mjeseca u kojemu je zahtjev predan.

6. Mirovanje obveze doprinosa Osiguranicima koji su sami obveznici doprinosa za svoje osobno osi-guranje miruje obveza doprinosa za razdoblje u kojemu su na bolo-vanju na teret zdravstvenog osiguranja i u kojemu se koriste pravima prema propisima o rodiljnim i roditeljskim potporama (na teret držav-nog proračuna).

Osiguranicima koji se koriste pravom na rad u polovici punoga radnog vremena radi njege djeteta sa smetnjama u razvoju, obveze miruju u polovici iznosa. Pravo na mirovanje utvrđuje se na temelju podataka što ih Poreznoj upravi dostavlja HZZO. Obveznici doprinosa koji od samostalne djelatnosti utvrđuju dobit te su sami dužni obračunati do-prinose prema poduzetničkoj plaći, ne zadužuju se obvezama za razdob-lje u kojemu su na bolovanju na teret zdravstvenog osiguranja i u koje-mu se koriste pravima iz propisa o rodiljnim i roditeljskim potporama (na teret državnog proračuna).

7. Način i rokovi plaćanja Za osiguranike po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti kojima ob-veze doprinosa utvrđuje Porezna uprava rješenjem, doprinosi dospi-jevaju na naplatu 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, a uplaćuju se

152


u korist žiro-računa državnog proračuna broj 1001005-1863000160 uz naznaku brojčane oznake – šifre uplatnog računa za pojedinu vrstu doprinosa, i to:

� oznake 8214 i OIB-a osiguranika za uplatu doprinosa za miro-vinsko osiguranje (prvi stup),

� oznake 8478 i OIB-a osiguranika za uplatu doprinosa za zdrav-stveno osiguranje,

� oznake 8591 i OIB-a osiguranika za uplatu doprinosa za zaštitu zdravlja na radu.

� Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne ka-pitalizirane štednje (drugi stup) uplaćuje se u korist žiro-računa broj 1001005-1700036001, uz navođenje brojčane oznake – šifre uplatnog računa 2046 i OIB osiguranika.

Za osiguranike po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti od koje utvrđuju dobit te su sami dužni obračunati doprinose i izvijestiti o tome, doprinosi dospijevaju na naplatu istodobno s isplatom po du-zetničke plaće, a ako si poduzetnik ne isplaćuje poduzetničku plaću, tada doprinosi dospijevaju 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec. Doprinosi se uplaćuju u korist žiro-računa državnog proračuna broj 1001005-1863000160, uz naznaku brojčane oznake – šifre uplatnog računa za pojedinu vrstu doprinosa, i to: � oznake 8303 i OIB-a osiguranika i identifi katora Obrasca R-Sm

za uplatu doprinosa za mirovinsko osiguranje (prvi stup), � oznake 8680 i OIB-a osiguranika za uplatu doprinosa za zdrav-

stveno osiguranje, � oznake 8699 i OIB-a osiguranika za uplatu doprinosa za zaštitu

zdravlja na radu.

� Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapi-talizirane štednje (drugi stup) uplaćuje se u korist žiro-računa broj 1001005-1700036001, uz navođenje brojčane oznake – šifre uplat-nog računa 2216 i OIB osiguranika te identifi kator Obrasca R-Sm.

153


�PrimjerObveza doprinosa za siječanj 2011. dospijeva 15. veljače. Dužnik je na dan dospijeća (15. veljače 2011) uplatio dospjele mjesečne iznose dopri-nosa. Ali banka kod koje se vode uplatni računi državnog proračuna (HNB) uplatu je zaprimila 17. veljače 2011, i to se smatra danom kada su plaćene obveze.

8. Dobro je znati ... � Porezne obveze (a time i obveze za doprinose) smatraju se

plaćenima s danom kada je banka kod koje se vode uplatni računi primila uplatu.

� Ako obveznik duguje obveze te kamate i troškove ovrhe, iz up-laćenog se iznosa najprije namiruju kamate i troškovi ovrhe, a nakon toga glavni dug.

�PrimjerKako opisana uplata zapravo nije izvršena u propisanom roku, na do-spjele su mjesečne rate obračunane kamate za dva dana (15. i 16. ve-ljače). Od uplate su najprije namirene obračunane kamate, a ostatkom uplaćenog iznosa namirena je glavnica, ali ne u cijelosti već je ostao dug glavnice u iznosu kojim su namirene obračunane kamate. Ako posljed-nji dan za uplatu mjesečne obveze (15. dan u mjesecu) padne u nedjelju, na blagdan ili u dan kada javnopravno tijelo ne radi, rok za upla tu istječe prvoga sljedećeg radnog dana. Primjerice, dospijeća za uplatu tijekom 2011. dana su u tablici.

Obveze dopri-nosa za mjesec

Datum dospijeća prema Za-konu (15. dan u mjesecu)

Iznimno, obve-ze dospijevaju

prosinac 2010. 15. siječnja 2011. (subota) 17. siječnja 2011. (ponedjeljak)

siječanj 2011. 15. veljače 2011. (utorak)veljača 2011. 15. ožujka 2011. (utorak)ožujak 2011. 15. travnja 2011. (petak)

154


� Za mjesečne obveze Porezna uprava ne dostavlja naloge za uplatu već je sam osiguranik dužan sastaviti naloge za prijenos (uplatu) i predati ih banci radi provedbe plaćanja.

� Osiguraniku koji od HZZO-a potražuje novčana sredstva na ime naknade plaće za vrijeme bolovanja, a istodobno ima nepodmi-rene obveze za doprinose, obustavlja se isplata naknade plaće do iznosa duga te se namiruju dospjele obveze. Pri tome se prije-bojem ne obuhvaća iznos naknade plaće do iznosa minimalne plaće, a ako je iznos naknade veći od iznosa dugovanja, tada se razlika, iznad duga koji je namiren, doznačuje na račun osigura-nika. O izvršenom prijeboju FINA dostavlja službeni dokument – obavijest o izvršenom prijeboju, s podacima o vrsti doprinosa koji su namireni.

Obveze dopri-nosa za mjesec

Datum dospijeća prema Za-konu (15. dan u mjesecu)

Iznimno, obve-ze dospijevaju

travanj 2011. 15. svibnja 2011. (nedjelja) 16. svibnja 2011. (ponedjeljak)

svibanj 2011. 15. lipnja 2011. (srijeda)lipanj 2011. 15. srpnja 2011. (petak)

srpanj 2011.15. kolovoza 2011. (ponedjeljak, blagdan Velike Gospe)

16. kolovoza 2011. (utorak)

kolovoz 2011. 15. rujna 2011. (četvrtak)

rujan 2011. 15. listopada 2011. (subota) 17. listopada 2011. (ponedje-ljak)

listopad 2011. 15. studenoga 2011. (utorak)studeni 2011. 15. prosinca 2011. (četvrtak)

prosinac 2011. 15. siječnja 2012. (nedjelja) 16. siječnja 2012. (ponedjeljak)

155

VI. SAMOSTALNA DJELATNOST UZ RADNI ODNOS I/ILI KORIŠTENJE

MIROVINE

1. Samostalne djelatnosti uz radni odnos Samostalnu djelatnost obrta i pojedine djelatnosti slobodnih zanima-nja i djelatnost poljoprivrede mogu se obavljati istodobno uz zapo-slenje odnosno uz radni odnos. Koje se djelatnosti slobodnih zani-manja mogu obavljati istodobno uz radni odnos, ovisi o vrsti i zakonu kojim se uređuju pitanja određene djelatnosti slobodnog zanimanja i registracija te djelatnosti. Kako fi zička osoba ne može u isto vrijeme biti prijavljena na osiguranja po dvije osnove (po osnovi radnog odno-sa i po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti), zaposlena osoba osta-je prijavljena na osiguranje po osnovi radnog odnosa, a samostalnu djelatnost obavlja kao drugu djelatnost.

No prema odredbama Zakona o doprinosima, ista osoba, osigu-ranik obveznih osiguranja, može istodobno biti obveznikom do-prinosa po više osnova, pa je tako osoba koja je zaposlena i isto-dobno obavlja i drugu djelatnost obveznik doprinosa po obje na-vedene osnove.

�

156


2. Obveze doprinosa prema drugoj djelatnosti

Po osnovi obavljanja druge djelatnosti obvezu doprinosa svojim rje še-njem utvrđuje Porezna uprava, a obveze se utvrđuju na godišnjoj razi-ni, prema godišnjoj osnovici.

2.1. Osnovica za obračun doprinosa Godišnja osnovica za obračun doprinosa ovisi o načinu oporezivanja djelatnosti.

a) Godišnja osnovica za obveznika koji od druge djelatnosti utvr-đuje dohodak jest dohodak ostvaren u poreznom razdoblju – razlika između primitaka i izdataka, ili dohodak utvrđen procje-nom, u skladu s odredbama Općega poreznog zakona, prije uma njenja dohotka za preneseni gubitak i ostalih umanjenja do-hotka prema propisima o porezu na dohodak i posebnim propi-sima.

b) Godišnja osnovica za obveznika koji od druge djelatnosti utvr-đuje dobit jest dobit ostvarena u poreznom razdoblju – razlika između prihoda i rashoda, ili dobit utvrđena procjenom, u skla-du s odredbama Općega poreznog zakona, prije umanjenja za preneseni gubitak i ostalih umanjenja dobiti prema propisima o porezu na dobit i posebnim propisima.

c) Godišnja osnovica za obveznika koji od druge djelatnosti plaća porez na dohodak prema paušalnom dohotku jest paušalni do-hodak.

Godišnja osnovica za obveznike pod a) i b) može najviše dosegnuti umnožak iznosa prosječne plaće, koefi cijenta 0,65 i broja 12, a to za 2011. godinu iznosi 59.724,60 kuna.

Godišnja osnovica za obveznike pod c) iznosi 12.750,00 kuna, ako su drugu djelatnost obavljali tijekom cijele godine.

157


Kada se doprinosi obračunavaju prema godišnjoj osnovici, a razdoblje u kojemu je obveznik doprinosa obavljao drugu djelatnost kraće je od godine dana, najviši iznos godišnje osnovice razmjeran je broju mjese-ci u kojima je obveznik obavljao drugu djelatnost u odnosu prema broju 12.

U broj mjeseci obavljanja druge djelatnosti uračunava se svaki puni mjesec obavljanja, uvećan za posljednji mjesec, bez obzira na broj dana obavljanja druge djelatnosti u tome mjesecu te bez umanjenja za mje-sece u kojima je djelatnost privremeno obustavljena i za mjesece u ko-jima je korišteno pravo na bolovanje.

U broj mjeseci obavljanja druge djelatnosti obvezniku doprinosa koji od te djelatnosti plaća porez na dohodak prema paušalnom dohotku ne uzima se razdoblje u kojemu je privremeno obustavio obavljanje djelatnosti, sukladno propisu o obrtu.

2.2. Vrste doprinosa i stope za obračun Obveznici doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti dužni su plaćati ove doprinose:

� doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske soli-darnosti, koji se obračunava po stopi od 20% ako je radnik osigu-ranik samo u prvom stupu ili po stopi od 15%, ako je osiguranik i drugog stupa,

� doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapi-talizirane štednje, koji se obračunava po stopi od 5%, za osobu ko ja je osiguranik drugog stupa,

� doprinos za zdravstveno osiguranje, koji se obračunava po stopi od 15%.

158


2.3. Način i rokovi plaćanja Doprinosi se uplaćuju u korist žiro-računa državnog proračuna broj 1001005-1863000160, uz navođenje brojčane oznake – šifre uplatnog računa za pojedinu vrstu doprinosa, i to:

� oznake 8320 i OIB-a osiguranika za uplatu doprinosa za mirovin-sko osiguranje (prvi stup),

� oznake 8800 i OIB-a osiguranika za uplatu doprinosa za zdravst-veno osiguranje.

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapita-lizirane štednje (drugi stup) uplaćuje se u korist žiro-računa broj 1001005-1700036001, uz navođenje brojčane oznake – šifre uplatnog računa 2046 i OIB-a osiguranika.

3. Samostalne djelatnosti što ih kao drugu djelatnost mogu obavljati umirovljenici

Prema odredbi članka 90. Zakona o mirovinskom osiguranju, “koris-niku mirovine koji se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja, isplata mirovine se obustavlja”. Osim obustave mirovine, osobe na koje se ta odredba odnosi ponovno po-staju osiguranici po osnovi obavljanja djelatnosti, a time i obveznici doprinosa, ovisno o načinu oporezivanja te djelatnosti.

No ta se odredba ne odnosi na korisnike mirovina, i to:

a) na osobe koje obavljaju djelatnost za koju nije propisano izda-vanje odobrenja ili registracije, ali ima obilježje samostalnosti, trajnosti i izvora dohotka ili dobiti (osiguranici iz članka 11. točke 5. Zakona o mirovinskom osiguranju),

b) na osobe koje obavljaju obrt kao domaću radinost ili kao spored-no zanimanje (osiguranici iz članka 11. točke 6. Zakona o miro-vinskom osiguranju),


c) na osobe koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, a upisane su u upisnik obiteljskih poljopri-vrednih gospodarstava u svojstvu nositelja ili člana obiteljskoga poljoprivrednoga gospodarstva (osiguranici iz članka 12. Zako-na o mirovinskom osiguranju).

Prema odredbama Zakona o doprinosima, porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti istodobno uz korištenje prava na mirovinu ako su, u skladu sa Zakonom o mirovinskom osigura-nju, zadržali status umirovljenika i tijekom razdoblja u kojemu obavljaju tu djelatnost, nisu obveznici doprinosa prema dohotku odnosno dobiti što ga ostvare od obavljanja druge djelatnosti.

�4. Dobro je znati ...

� Umirovljenik je fi zička osoba koja je iz obveznoga mirovinskog osiguranja od tuzemnog isplatitelja mirovine ili od inozemnog isplatitelja mirovine, sukladno međudržavnim ugovorima o so-cijalnom osiguranju, stekla pravo na starosnu mirovinu ili prije-vremenu starosnu mirovinu, obiteljsku mirovinu ili invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad.

� Korisnik invalidske mirovine zbog profesionalne nesposob-nosti koji je zaposlen ili obavlja drugu djelatnost ne smatra se umirovljenikom. To znači da taj korisnik, ako obavlja drugu dje-latnost, ima obveze doprinosa po toj osnovi, ovisno o načinu opo-rezivanja te djelatnosti.

� Umirovljenikom se ne smatra ni korisnik obiteljske mirovine u svojstvu djeteta na redovitom školovanju, prema članku 65. Zakona o mirovinskom osiguranju, što znači da, primjerice, korisnik obiteljske mirovine – dijete osiguranika koje je starije od 15 godina i redovito se školuje, a istodobno obavlja i samostalnu djelatnost, kao nastavak roditeljske djelatnosti ima obvezu dopri-nosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti, ovisno o načinu opo-rezivanja te djelatnosti.

159

161

VII. PITANJA I ODGOVORI

Na kraju donosimo neka pitanja i upute koje je dobro znati.

1. Pri organiziranju zajedničke proizvodnje u zadrugama još se uvijek postavlja pitanje nastaje li, i kada nastaje, obveza obra-čuna i plaćanja PDV-a tijekom proizvodnje te kada i u kojem trenutku odnos zadruge i zadrugara podliježe poreznoj obvezi. ?

Odgovor

Kao primjer zajedničke proizvodnje navodimo situaciju u kojoj za-drugari proizvode sastavne dijelove, npr. namještaj kojim se zadruga koristi u izradi krajnjega fi nalnog proizvoda, a zadruga zadrugarima, za potrebe proizvodnje tih sastavnih dijelova, nabavlja repromaterijal i predaje ga (ne prodaje) zadrugaru za proizvodnju tih dijelova. Proizve-deni sastavni dio namještaja zadrugar predaje (ne prodaje) zadruzi, a zadruga te dijelove dorađuje u zajednički fi nalni proizvod za tržište. Vrijednost posla koji je zadrugar obavio za zadrugu odredit će se u trenutku kada zadruga proda proizvod na tržištu i ovisit će o postignu-toj cijeni. Naime, zadrugar je u tom procesu proizvodnje dio svog proizvoda predao zadruzi (nije ga prodao) i pristao je snositi rizik po-stizanja cijene fi nalnog proizvoda. Funkcija zadruge je da postigne veću cijenu fi nalnog proizvoda u svoju korist i u korist zadrugara te se zbog toga iznos koji se isplaćuje zadrugaru za obavljeni posao određuje po cijeni postignutoj na tržištu.

Porezna obveza i način obračunavanja PDV-a ovisi o svakome pojedi-nom slučaju, bez obzira na naziv pojedinog ugovora, te je uvijek potreb-no utvrditi je li u pojedinom slučaju došlo do prijenosa prava ras polaga-nja pojedinim dobrima s isporučitelja odnosno zadruge na kooperante

162


ili zadrugare. Naime, člankom 6. stavkom 1. i 3. Pravilnika o porezu na do danu vrijednost propisano je da se isporukom dobara kupcu odnosno njegovu opunomoćeniku omogućuje raspolaganje dobrima te da je omo-gućivanje raspolaganja pretežno činjenične naravi i obično je, ali ne i nuž no, povezano s prijenosom vlasničkih prava u imovinsko-pravnom smislu. Pri tome je mjerodavno postojanje gospodarskog vlasništva, a ne posjeda kao stvarnog vlasništva nad dobrom.

Kad je u pojedinom slučaju riječ o oplemenjivanju (preradi, obradi, do-radi) ili izradi određenog proizvoda (članak 12. stavak 1. Pravilnika o PDV-u), pri čemu naručitelj ne prenosi mogućnost raspolaganja na proizvođača, takva isporuka materijala od naručitelja nije oporezi-va jer naručitelj i dalje zadržava mogućnost raspolaganja tim dobrom. Iznimno, ako proizvođaču – zadrugaru nakon obrade ostaju nus pro-izvodi ili otpaci u vrijednosti većoj od 5% ukupne vrijednosti njegove isporuke, koje je trebao vratiti naručitelju (a nije), tada na ručitelj (za-druga) zaračunava isporuku zadrugaru i na nju obračunava PDV. Pro-izvođač – zadrugar naručitelju obračunava uslugu (prerade, obrade, dorade ili izrade određenog proizvoda) uvećanu za PDV (ako je obvez-nik PDV-a). Ako naručitelj isporučuje proizvođa ču materijal, dijelove ili sastojke, pri čemu ne zadržava mogućnost raspolaganja tim dobri-ma već na taj način plaća isporuke odnosno protuisporuke koje je za njega obavio proizvođač, tada je riječ o oporezivim isporukama odnos-no o razmjeni koja podliježe oporezivanju na obje strane, kod svakog isporučitelja.

Ako je riječ o obvezniku PDV-a – zadrugaru, fi zičkoj osobi, obvezniku poreza na dohodak koji PDV obračunava i plaća prema primljenim naknadama, porezna obveza nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojemu je naknada primljena odnosno naplaćena.

Ako je pak riječ o obvezniku PDV-a – zadrugaru, fi zičkoj osobi, obvez-niku poreza na dobit koji PDV obračunava i plaća prema izdanim računima, porezna obveza nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojemu je obavljena isporuka dobara ili usluga. Ako je, pak, riječ o uslugama koje se obavljaju stalno (kontinuirano):

� tijekom dva obračunska razdoblja, porezna obveza nastaje nakon proteka drugoga obračunskog razdoblja,

163


� tijekom više od dva obračunska razdoblja, porezna obveza na-staje nakon proteka svakoga obračunskog razdoblja, bez obzira na to je li usluga zaračunana ili nije.

Ako je izdan račun, porezna obveza (za obveznika poreza na do-bit) nastaje bez obzira na to u kojem su dijelu isporuke obavljene i jesu li obavljene ili ne. �

Odgovor i uputa

Vrlo je često ugovoreno da će zadruga zadrugarima isporučiti repro-materijal, a zadrugari će zadruzi isporučiti npr. uzgojenu pšenicu. Pri obračunu zadrugarove isporuke zadruga će naknadu zadrugaru za isporučenu pšenicu umanjiti za iznos isporučenog repromaterijala. U tom se slučaju ne radi o preradi, obradi ili doradi određenog proizvoda već o uzgoju pšenice iz sjemena koje je zadruga isporučila zadrugaru.

Zadruga nabavlja sjeme i gnojivo od svojih dobavljača i na takve nabave ima pravo na odbitak pretporeza ako je obveznik PDV-a. Isporuke koje zadruga obavlja zadrugarima oporezive su PDV-om, pa je i onda kad zadrugaru isporučuje repromaterijal odnosno sjeme, gno jivo i sl. na obavljene isporuke obvezna obračunati PDV, a zadrugar će, ako je obveznik PDV-a, imati pravo na odbitak pretporeza. S druge strane, zadrugar će na isporuku pšenice također obračunati PDV koji zadruga ima pravo odbiti kao pretporez. Naravno, da bi poduzetnik imao pravo na odbitak pretporeza, u svim slučajevima moraju biti zadovoljeni uvjeti propisani Zakonom o porezu na dodanu vrijednost.

2. Smatra li se sirovina koju zadruga nabavlja za zadrugara re-promaterijalom zadruge za vlastitu proizvodnju? U trenutku predaje odnosno zaprimanja sirovine (repromaterijala), na-staje li bilo koja vrsta porezne obveze za zadrugara odnosno za zadrugu?

?

164


Odgovor i uputa

U navedenim primjerima riječ je o fi zičkim osobama (nepoduzetnici-ma) koje svoj rad ili uslugu iz djelatnosti za koje nije propisana obve-za prethodne registracije isporučuju zadruzi – pravnoj osobi. O tim isporukama ugovorne stranke (zadruga i izvršitelj) sastavljaju ugovor o djelu, pozivom na Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05). Vrijednost isporuke ugovara se u bruto iznosu te podliježe ob-vezama:

a) doprinosa za obvezna osiguranja po vrstama i stopama

� 20% doprinosa za mirovinsko osiguranje (za osiguranika samo prvog stupa), koji se obustavlja od bruto iznosa, ili

� 15% doprinosa za mirovinsko osiguranje i 5% doprinosa za mi-rovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane šted-nje (za osiguranika prvoga i drugog stupa), koji se obustavljaju od bruto iznosa, i

� 15% doprinosa za zdravstveno osiguranje, koji je obveza isplati-telja te se obračunava na bruto isplatu;

b) predujma poreza na dohodak i prireza koji se obračunavaju po sto-pama

� 25% predujma poreza na dohodak i

� prirez porezu na dohodak po stopi određene jedinice prema pre-bivalištu isporučitelja;

c) PDV-a ako je zadrugar obveznik PDV-a i isporuka podliježe obvezi PDV-a, ali o tome mora dati izjavu isplatitelju odnosno izdati račun s iskazanim PDV-om.

3. Na koji se način obavlja isplata zadrugaru i koje obveze poreza i doprinosa ima:

a) nezaposleni zadrugar, b) zadrugar branitelj, korisnik mirovine, c) zadrugar umirovljenik, d) zadrugar u radnom odnosu kod drugog poslodavca?

?

165


Odgovor i uputa

Prema tekstu upita, može se zaključiti da je riječ o novčanim sredstvima što ih zadrugari odvajaju od svoje zarade, što znači da su oni i vlasnici tih sredstava. Takav “detalj” mora biti uređen nekim aktom (pravilni-kom) jer je u pitanju vlasništvo nad prikupljenim sredstvima, a po-sebno treba biti uređen i način raspolaganja tim sredstvima. Uz pret-postavku da sredstva ostaju vlasništvo zadrugara, zadruga ih mora vodi-ti odvojeno od poslovnih sredstava zadruge (slično kao članarina sin-dikata ili kasa uzajamne pomoći). Zadrugari mogu odvajati:

� dio sredstava koja su rezultat određenog potraživanja od zadruge (u postocima određene isporuke) ili

� određeni iznos u obliku mjesečne članarine,

što znači da sredstva moraju proći kroz poslovne knjige zadrugara te su:

Isplata tih oblika primitaka obvezna je na žiro-račun isporučitelja. �4. Zadrugari su donijeli odluku o formiranju fonda solidarnosti u

koji izdvajaju dio novca od bruto cijene svog proizvoda ili od-ređene članarine koju odredi skupština. Jednako tako, zadru-gari su donijeli odluku da dio svojih sredstava zadruga izdvaja u isti fond solidarnosti za potrebe zadrugara. Sredstvima fon-da upravljaju zadrugari.

Na koji se način fond vodi u zadruzi? Kakav je porezni tretman tog fonda? Mogu li se sredstva fonda voditi na posebnom računu, neovi-

sno o računu zadruge? Ako se sredstva fonda ne potroše u tekućoj godini i prenose se u

sljedeću, podliježu li poreznom tretmanu?

?NAPOMENA: Ako je isporučitelj umirovljenik (kao u točki b) i c), ta-da nema obveze doprinosa.

166


� primitak i izdatak (kada se obustavljaju od potraživanja, kao po-stotak isporuke zadrugara), ili

� izdatak, kada su uplaćena iz raspoloživih (priteklih) sredstava u obliku mjesečne članarine.

Sredstva što ih zadruga isplati zadrugaru iz tog fonda mogu se tretirati kao pomoć, i tada se smatraju primitkom poduzetnika (slično kao i po-ticaji), ili kao pozajmica koju treba vratiti, pri čemu se pozajmica ne sma-tra primitkom niti se povrat pozajmice smatra izdatkom poslovanja.

Pri prestanku obavljanja samostalne djelatnosti (pri odjavi obrta), po-traživanja od zadruge po osnovi uloga u navedeni fond smatraju se primitkom koji treba iskazati u poslovnim knjigama.

5. Obrtničke zadruge pravne su osobe koje uglavnom plasiraju na tržište proizvode svojih članova (obrtnika). Zadruga za plasi-rane proizvode izdaje račune, koji su prema knjigovodstvenom tretmanu R-1 računi, i u obračunu PDV-a najčešće ulaze u obračunsko razdoblje od 30 dana. Obrtnik (fi zička osoba ) obi-čno zadruzi izdaje račun s oznakom R-2 i knjigovodstvenim tretmanom prema sustavu blagajne.

?Odgovor i uputa

Dakle, onaj tko je primio takav račun može ga kao pretporez odbiti samo ako ga je platio. Kada zadruga (ili obrtnik, član zadruge) ugovori posao čija je naplata dulja od 30 dana, zadruga bi cjelokupni iznos PDV-a sadržan u izlaznom računu u navedenom razdoblju trebala obračunati i uplatiti u korist državnog proračuna bez mogućnosti od-bitka jer nije isplatila račun svog član (obrtnika), a nije ga mogla ispla-titi jer ga nije ni naplatila. Naime, vrlo mali broj zadruga (ako takvih uopće ima) može isplaćivati svoje članove prije naplate. To, naravno, onemogućuje zadruge u obavljanju većih poslova jer je gotovo nemo-guće stvoriti tolike pričuve.

Isti problem, naravno, imaju i druge tvrtke koje rade s obrtnicima, ali one, za razliku od zadruga, s njima posluju rjeđe, dok zadruge sav svoj

167


promet razmjenjuju upravo s obrtnicima (svojim članovima) i, narav-no, to onemogućuje razvoj cjelokupnoga obrtničkog zadrugarstva. Slične probleme imaju i druge zadruge (npr. poljoprivredne), koje po-sluju na sličan način. Jedno od mogućih rješenje jest da zadruge obračunavaju PDV po naplaćenim računima, kako to rade i prema svojim članovima, a vrlo bi rado prihvatili i svako drugo rješenje kojim bi se riješio taj problem i omogućilo normalno poslovanje i razvoj.

Pri oporezivanju prema izdanim računima pretporez se odbija u obra-čunskom razdoblju u kojemu je primljeno dobro ili izvršena usluga te primljen račun s propisanim podacima iz članka 15. stavka 3. Zakona o PDV-u jer je odredbama članka 135. stavka 2. Pravilnika o PDV-u propisano da porezni obveznik koji porez plaća prema napla ćenim naknadama iznimno, ako isporuku obavi odnosno ispostavi račun (s oznakom R-2), može odbiti pretporez samo ako je račun plaćen te u tom slučaju pri primitku računa nema mogućnosti odbitka pretporeza već račun mora biti plaćen kao što to čine obveznici PDV-a koji PDV obračunavaju i plaćaju prema naplaćenim računima.

6. Nakon pokrića gubitaka iz prethodnog razdoblja, iz dobiti utvr-đene godišnjim obračunom zadruga izdvaja i posebno eviden-tira najmanje 30% sredstava za razvoj, najmanje 5% usmjera-va u obvezne pričuve, a preostali dio dobiti, u skladu s odlukom skupštine, zadruga može iskoristiti za upis dodatnih uloga za-drugarima ili za isplatu zadrugarima (čl. 37. Zakona o zadru-gama) Kakav je porezni tretman:

a) kada se dobit upiše kao dodatni ulog, b) kada se dobit isplati zadrugarima?

?Odgovor i uputa

Oporeziva dobit, nakon umanjenja za obračunani i uplaćeni porez na dobit, ostaje na raspolaganje zadruzi i vlasnicima udjela te porezni tretman ne ovisi o načinu raspolaganja (upis kao dodatni ulog ili ispla-ta zadrugarima).

168


Odgovor i uputa

Ne, prema trenutačno važećim poreznim propisima, reinvestirana do-bit nije oslobođena poreza na dobit.

7. Zadruga koja u poslovanju ostvaruje dobit (ima i neprofi tnih zadruga koje ne ostvaruju dobit) po izričitoj odredbi Zakona o zadrugama iz dobiti izdvaja 30% za razvoj i 5% za pričuve.

Ima li mogućnosti da se reinvestirana dobit oslobodi poreza? Ima li mogućnosti da se sredstva izdvojena u pričuve zadruge

oslobode poreza?

?8. Zadruga može 65% dobiti podijeliti članovima (povećati član-

ske uloge, isplatiti dobit članovima i sl.). Dobit ostvarena u zadruzi za člana je prihod. Ima li načina da

član ponovno na dio dobiti, za koji je već plaćen porez na dobit u zadruzi, ne plati porez (kako izbjeći dvostruko oporeziva nje)?

?Odgovor i uputa

Zadruga koja ostvaruje dobit obveznik je poreza na dobit, a dobit se utvrđuje i oporezuje sukladno propisima o porezu na dobit. Dobit koja nakon oporezivanja ostane na raspolaganju zadruzi i članovima (vla-snicima udjela) sukladno njihovim udjelima u kapitalu prilikom ras-podjele ostatka te dobiti nema porezne obveze.

9. Zadruga na tržište iznosi proizvode ili usluge svoga člana ili za svoga člana nabavlja proizvode ili usluge na tržištu.

Koje porezne obveze zadruga pri tome ima? Koje porezne obveze zadruga ima kad nastupa u svoje ime, a

za račun svoga člana? Koje porezne obveze zadruga ima kad nastupa u ime i za račun

svoga člana? Koje porezne obveze ima član zadruge čiji proizvod zadruga

iznosi na tržište?

?

169


Odgovor i uputa

Na tržištu je situacija za male ponuđače često nepovoljnija nego za ve-like, pa zadrugari svoje proizvode plasiraju preko zadruge. Takav način suradnje može se ugovarati tako da zadruga nastupa na tržištu: � u svoje ime i za vlastiti račun, � u tuđe ime i za tuđi račun (u ime i za račun zadrugara), � u svoje ime, ali za tuđi račun (za račun zadrugara).

Stoga su moguće sljedeće situacije.

a) Kada zadruga obavlja isporuku u svoje ime i za vlastiti račun, kupcu obračunava i naplaćuje PDV na punu naknadu, kao i svaki drugi poduzetnik (proizvođač, trgovac, obrtnik) koji na-stupa u vlastito ime i za vlastiti račun. Od vlasnika robe zaprima ulazni račun koji je, ako je isporučitelj obveznik PDV-a, uvećan za PDV koji si zadruga odbija kao pretporez.

b) Kada zadruga obavlja isporuku u tuđe ime i za tuđi račun, ona je posrednik u prodaji te ako je obveznik PDV-a, tada obračunava i naplaćuje PDV samo na pripadajuću proviziju, i to vlasniku robe s kojim je sklopila ugovor o posredovanju. Vlasnik robe ispostavlja račun kupcu te, ako je obveznik PDV-a, tada obra-čunava i naplaćuje PDV neposredno kupcu. PDV iskazan na računu za uslugu posredovanja i plaćen zadruzi zadrugar može odbiti kao pretporez.

c) Kada zadruga preuzima proizvode od zadrugara te ih neposre-dno isporučuje kupcima ili ih drži u svom skladištu, odnosno u svom prodajnom prostoru (pa ih naknadno isporučuje kupci-ma), isporuku obavlja u svoje ime, ali za tuđi račun. Kupcu is-postavlja račun te obračunava i naplaćuje PDV na puni iznos naknade za isporuku. U tom slučaju zadruga u svojoj bilanci iskazuje zalihe i promet kao izvanbilančne stavke. Nakon pro-daje dobara zadruga će izvijestiti zadrugara o prodanim dobri-

Kako zadruga postupa kada sredstva ostvarena plasmanom proizvoda člana dođu na račun zadruge?

170


ma, a zadrugar će zadruzi ispostaviti račun za isporučena do-bra. Zadruga će napraviti obračun prodaje u kojemu se utvrđuje koji iznos pripada zadruzi, a koji zadrugaru. Obračun zadruga-ru služi kao temelj za ispostavljanje računa. Za zadrugara na-staje obveza plaćanja PDV-a, a zadruga ima pravo na odbitak pretporeza po ispostavljenom računu zadrugara.

Napominjemo da se takvi postupci primjenjuju neovisno o tome o kojoj je vrsti proizvoda i njihovih plasmana riječ, ali i da se svaki od-nos treba urediti ugovorom.

10. Zadruga i član (ili više njih) izrađuju zajednički proizvod i plasiraju ga na tržište.

Kako trebaju takvu proizvodnju voditi u poslovnom knjiga-ma?

Kako u svojim poslovnim knjigama zadruga vodi isporuke re-promaterijala članu (za zajednički proizvod)?

Kako podijeliti sredstva ostvarena plasmanom proizvoda a da obračun i plaćanja poreza i u zadruzi i kod člana zadruge bude u skladu s propisima?

Kako zadruga treba postupiti ako sredstva ostvarena plasma-nom zajedničkog proizvoda (u kojemu, primjerice, ima jednak udio kao i član zadruge) dobije na svoj račun?

?

Odgovor i uputa

Odnosi između zadruge i zadrugara moraju se urediti ugovorom, i to opća i posebna pitanja vezana za konkretan odnos (izradu, isporuku, nastup na tržištu). Pri tome se opća pitanja mogu urediti i ugovorom o osnivanju ili članstvu, te će se posebna pitanja uređivati od slučaja do slučaja i ovisno o prilikama. Takvim se načinom uređuje i pitanje vlas-ništva repromaterijala (dorada, izrada i sl.). Ovisno o dogovorenome i ugovorenome, organizira se način evidentiranja (izlaza i ulaza, obra-čuna, prijeboja i sve ostalo).

Ako zadruga na svoj račun dobije sredstva koja su isplaćena po računu što ga je izdao zadrugar (što se i ne može dogoditi osim slučajno), tada

171


11. Koje su koristi od članstva u zadruzi (osim mogućnosti organi-zirane nabave i prodaje proizvoda, korištenja usluga ili rje ša-vanja drugih problema), u poreznom smislu?

Ima li, u smislu obračuna i plaćanja poreza, ikakve razlike u pos lovanju člana preko zadruge od poslovanja osobe koja nije član zadruge (koja također može poslovati preko zadruge, na temelju ugovora)?

?Odgovor i uputa

Prema trenutačno važećim poreznim propisima, članstvo u zadruzi ne donosi članovima zadruge posebne porezne pogodnosti u usporedbi s poduzetnicima koji nisu članovi zadruge. Koristi od članstva u zadruzi posredno proizlaze: � iz načina organiziranja (okupljanja više različitih proizvođača je-

dinstvenog proizvoda), � nastupa na tržištu, � nabave većih količina materijala, � zajedničke promocije ili zajedničkog izvoza.

12. Mora li zadruga sa svojim članom (ako član radi bilo što u za-druzi ili za zadrugu te mu se za taj rad daje naknada) sklapati ugovor o radu ili ugovor o djelu, kao što to mora činiti ako tak-ve poslove obavljaju osobe koje nisu članovi zadruge?

Ima li, u smislu obveze plaćanja poreza i doprinosa, ikakve razlike ako poslove za zadrugu obavlja član zadruge ili osoba koja nije njezin član?

?Odgovor i uputa

U poreznim propisima nema razlike između primatelja naknade ovi-sno o njegovu članstvu u zadruzi već o njegovu poreznom statusu, od-

se ona evidentiraju kao prolazne stavke, što znači da su neutralna za poslovanje zadruge (ulaz i izlaz evidentirani u istom iznosu).

172


nosno ovisno o vrsti isporuke ili primitka koji su izvori oporezivog dohotka (ili dobiti), a to mogu biti različiti oblici primitaka – primici ostvareni od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja te drugi primici.

S fi zičkom osobom koja nije poslovni subjekt (ne obavlja registriranu djelatnost) obvezno se sklapa ugovor o djelu, kako je već navedeno u od-govoru uz 3. pitanje.

13. Članovi socijalne zadruge (npr. starije osobe) koje su se udružile i osnovale zadrugu u sklopu zadruge (koju su sami osnovali) ostvaruju mogućnost smještaja i prehrane te rad zadruge fi -nanciraju članarinom. Treba li zadruga, u tom slučaju, svojim članovima, korisnicima smještaja i prehrane, izdavati račun?

?Odgovor i uputa

Zadruga (bez obzira na svrhu osnivanja) pravna je osoba – poslovni su-bjekt, te je dužna voditi svoje poslovanje sukladno propisima. Tako je zadruga i obveznik poreza na dobit i PDV-a (ako obavlja isporuke podložne PDV-u i ako ima godišnje isporuke veće od 85.000,00 kuna).

Kao poslovni subjekt dužna je za svaku isporuku (pa tako i za isporuku svojim članovima – osnivačima) izdavati račun. Obveznici PDV-a za svaku isporuku dobara i usluga moraju ispostaviti račun neovisno o tome obračunava li se na računu PDV ili je riječ o isporuci oslobođenoj PDV-a.

Ako je isporuka oslobođena PDV-a, poduzetnik je obvezan na računu istaknuti da je riječ o isporuci oslobođenoj PDV-a te navesti članak za-kona kojim je to oslobođenje propisano.

173

VIII. PREGLED PROPISA

1. Propisi o oporezivanju dodane vrijednosti � Zakon o porezu na dodanu vrijednost (NN 47/95, 106/96,

164/98, 105/99, 54/00, 73/00, 48/04, 82/04, 90/05, 76/07, 87/09, 94/09)

� Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (NN 149/09)

2. Propisi o oporezivanju dohotka � Zakon o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10) � Pravilnik o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08,

2/09, 9/09 – ispravak, 146/09, 123/10) � Pravilnik o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti

(NN 143/06)

3. Propisi o oporezivanju dobiti � Zakon o porezu na dobit (NN 177/04, 90/05, 57/06, 146/08) � Pravilnik o porezu na dobit (NN 95/05, 133/07, 156/08, 146/09,

123/10) � Zakon o računovodstvu (NN 109/07)

4. Propisi o doprinosima za obvezna osiguranja � Zakon o doprinosima (NN 84/08, 152/08, 94/09, 18/11) � Pravilnik o doprinosima (NN 2/09, 9/09 - ispravak, 97/09, 25/11) � Naredba o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna

osiguranja za 2011. godinu (NN 133/10) � Pravilnik o postupku prijeboja tražbine po osnovi prava na po-

vrat isplaćene naknade plaće i prava na naknadu plaće s obve-zom po osnovi duga za doprinose (NN 147/09, 25/11)

174


5. Propisi o radu � Zakon o radu (NN 149/09) � Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremni-

ne (NN 37/11) � Pravilnik o načinu vođenja evidencije o radnicima (NN 37/11) 6. Propisi o mirovinskom osiguranju � Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 102/98, 127/00, 59/01,

109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05, 79/07, 35/08, 130/10) � Pravilnik o vođenju matične evidencije Hrvatskog zavoda za mi-

rovinsko osiguranje (NN 98/05, 345/06, 148/09, 142/10) � Zakon o prikupljanju podataka po osiguranicima o doprinosima

za obvezna mirovinska osiguranja (NN 177/04) � Pravilnik o Obrascu R-Sm (NN 38/05, 42/05, 64/05, 73/05,

116/06, 135/06, 126/07, 135/09) � Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati miro-

vina na temelju individualne kapitalizirane štednje (NN 106/99, 63/00, 107/07)

7. Propisi o obveznome zdravstvenom osiguranju � Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 150/08,

94/09, 153/09, 71/10, 139/10) � Pravilnik o načinu prijavljivanja i odjavljivanja, te stjecanju statusa

osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 31/07, 56/07, 96/07, 130/07, 33/08, 91/09, 4/10, 69/10, 1/11)

� Pravilnik o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja (NN 67/09, 116/09, 4/10, 13/10, 88/10, 131/10)

� Pravilnik o pravima, uvjetima i načinu korištenja zdravstvene zaštite u inozemstvu (NN 50/09, 118/09, 4/10, 13/10, 14/10, 1/11, 16/11, 31/11)

8. Ostali propisi � Zakon o zadrugama (NN, 34/11) � Zakon o obrtu (NN 77/93, 90/96, 102/98, 64/01, 71/01, 49/03 -

pročišćeni tekst, 79/07)

175


� Zakon o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu (NN 109/07, 152/08)

� Pravilniku o sadržaju evidencije državne potpore za obrazovanje i izobrazbu (NN 12/08, 13/09)

� Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 46/07)

� Zakon o područjima posebne državne skrbi (NN 86/08) � Zakon o brdsko-planinskim područjima (NN 12/02, 32/02,

117/03, 42/05, 90/05, 80/08) � Zakon o obnovi i razvoju Grada Vukovara (NN 44/01, 90/05,

80/08, 38/09) � Zakon o slobodnim zonama (NN 44/96, 92/05, 85/08) � Zakon o poticanju ulaganja (NN 73/00) i Zakon o poticanju ula-

ganja (NN 138/06) � Zakono o obnovi i razvoju Grada Vukovara (NN 40/01, 90/05,

80/08, 38/09) � Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (NN

92/10) � Pravilnik o zaštiti gljiva (NN 34/02) � Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN 85/08, 110/08,

34/11) � Zakon o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i

umjetničkog stvaralaštva (NN 43/96, 44/96) � Pravilnik o uvjetima i postupku stjecanja prava na rad u skra-

ćenom radnom vremenu radi pojačane brige i njege djeteta (NN 25/09)

� Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (NN 80/08, 121/10)

� Zakon o minimalnoj plaći (NN 67/08) � Opći porezni zakon (NN 147/08, 18/11) � Zakon o poreznom savjetništvu (NN 127/00) � Naredba o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih do-

prinosa te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba u 2011. godini (NN 2/11)

Documents

POSLOVNO – POREZNI VODI^ ZA ZADRUGE U 2011. GODINI - ijf.hr · POSLOVNO – POREZNI VODIČ ZA ZADRUGE U 2011. GODINI Zagreb, lipanj 2011. Autori: Tomica ŠNAJDER Ksenija CIPEK Renata