Ružica Gelo, glavna hrvatska pregovaračica za poljoprivredu

Perica TurkovićInstitut za standardizaciju

Nevres ĐerićŠkoljke Boke

ISSN

035

0-53

40

God

ina

LIII

B

roj 5

M

aj 2

017.

U susret ulasku u Alijansu

Postupak nabavkiu NATO sistemu i

hrvatsko iskustvo

Za pristup tržištu EU morate biti konkurentni

Primjenom standarda do progresa u društvu

Veliki potencijali "plave ekonomije"

IMPR

ESU

M

16 U susret ulasku u AlijansuPostupak nabavki u NATO sistemu i hrvatsko iskustvo

Broj 5Maj 2017.

IMPR

ESU

MSadržaj

Izdavač:

Privredna komora Crne GoreNovaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 545e-mail: pkcg@pkcg.orghttp://www.privrednakomora.me

Redakcijski odbor:

Predsjednica:Ljiljana Filipović

Članovi:Pavle D. Radovanović, Novica Bulatović, Tanja Radusinović, dr Mladen Perazić, mr Nina Drakić, Aleksandar Marđonović

Urednica:Milka Pižurica

Novinar:Igor Perović

Prevod: Dragana Domazetović

Adresa Redakcije:

Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 439e-mail: glasnik@pkcg.org

Dizajn:

Privredna komora Crne Gore

List izlazi od 1964. godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore.

PDF verziju možete preuzeti na: http://www.privrednakomora.me/multimedija/glasnik

Ruzica Gelo, chief Croatian negotiator for agricultureCompetitiveness as the precondition to access the EU market

Perica Turkovic, Institute for Standardization of MontenegroImplementation of standards leads to social progress

Nevres Djeric, oyster breederGreat potentials of "blue economy"

Daniel Debono, Malta Business BureauAccess to finance challenges in small domestic credit markets

Veselin MijajlovicEconomic, security and humanitarian mission

Ratko Nikolic, director of Business Intelligence ConsultingHigh-quality and useful business services

Montenegro - Muş Business ForumSMEs partnerships to be developed

Miras Djurovic, Ferrous Metallurgy InstituteInvestment in HR and R&D lead to success

12

35

56

70

58

71

79

72

4

Broj 5 Maj 2017.

Ružica Gelo, glavna hrvatska pregovaračica za

poljoprivredu Za pristup tržištu EU

morate biti konkurentni

KonferencijaSnaga crnogorskepoljoprivrede

Perica Turković, Institut za standardizacijuPrimjenom standarda doprogresa u društvu

EdukacijaJavni nastup - razlikaizmeđu uspjeha ineuspjeha

Daniel Debono, Biro za privredu MalteIzazovi u pristupufinansijama na malimkreditnim tržištima

Nevres Đerić, prvi uzgajivač školji u BokiVeliki potencijali "plaveekonomije"

8

10

32

26

6754

5

Broj 5Maj 2017.

Listajući Glasnik...

1986.Poljoprivrednicima potrebna adekvatna znanja

Poljoprivreda Crne Gore u 1885. godini bila je organizovana u 29 organizacija koje su zapošljavale 2.408 ra-dnika. Poljoprivredne površine su obuhvatale 517.347 hektara, ili 37,4 odsto ukupnih površina. Struktura korišćenja poljoprivrednih parcela, i pored određenog napretka, još uvijek je nepovoljna. Obradive povr-

šine obuhvatale su 186.346 ha ili 36 odsto, a pašnjaci su se prostirali na 326.21 hektar ili 63,1 odsto. Društveni sektor raspolaže sa svega 6,616%, a individualnom pripada 93,84%. Istovremeno, gotovo cjelokupan stočni fond pripada individualnom sektoru. U tehničkoj opremljenosti poljoprivreda je napravila značajan iskorak jer je raspolagala sa 2.650traktora i 3428 motokultivatora, ali su nedostajali priključne mašine i kombajni. Veliki pro-blem za dalji razvoj poljoprivrede i sela predstavljala je stručna osposobljenost proizvođača ali i stanje stručnih kadrova u poljoprivredi. Početkom 1985. godine u poljoprivredi su bila zapošljena 784 stručnjaka za agrar, ali je na poslovima poljoprivredne proizvodnje radilo sveda 110 inženjera za ovu oblast odnosno 249 tehničara, zabilježio je Glasnik 1986. godine.

2007.Rekordna Željezarina proizvodnja

U Željezari Nikšić septembra 2007. plan proizvodnje sirovog čelika premašen je za 25 odsto, a robe za trži-šte preko 30 odsto, pisao je Glasnik. Proizvedeno je rekordnih 18.929 tona sirovog čelika, a robe za tržište 18,5 hiljada tona. Ovaj izvanredan proizvodni rezultat ostvaren je sa 1500 radnika, koliko se britanska

firma MNSS, ugovorom o kupovini većinskog paketa akcija, zaključenog sa Vladom Crne Gore, obavezala da preuzme. Poređenja radi, slične proizvodne rezultate Željezara je postigla 1987. i 1988. godine kada je ovaj crno-gorski privredni gigant bio okosnica razvoja naše zemlje i zapošljavao oko 7000 radnika.

Zaključno sa oktobrom 2007. nikšićki metalurzi su proizveli 119.000 tona sirovog metala i 106.000 tona proizvo-da za tržište i taj je bilans na nivou plana. U tom periodu proizvedeno je 15.509 tona kvalitetnih čelika, a cijele prethodne godine 13,707 tona. Izrađeno je 9.223 tona kovanih čelika koji su gotovo u cjelosti prodati zapadno--evropskim kupcima i to bez ijedne reklamacije.

6

Broj 5 Maj 2017.

Forum o poslovnim mogućnostima u našoj zemlji, u organi-zaciji Privredne komore Crne Gore i Ambasade Francuske, održan je 15. maja 2017. godine u podgoričkom hotelu "Cen-

treVille".

Razvoj i unapređenje privredne saradnje dvije zemlje bio je osnov-ni cilj ovog susreta. Gosti iz Francuske, predstavnici francuskih kompanija iz oblasti ICT, trgovine, građevinarstva, farmaceutske industrije, bankarstva i komunalne privrede, upoznali su se sa nacionalnim programom ekonomskih reformi, infrastrukturnim i razvojnim projektima, ukupnom poslovnom klimom, iskustvima investitora iz te zemlje u Crnoj Gori te, kroz bilateralne susrete, uspostavili kontakte sa potencijalnim partnerima iz naše zemlje.

U radu foruma učestvovali su i predstavnici međunarodnih finan-sijskih institucija i francuskih kompanija sa sjedištem u Crnoj

Gori.

Ambasadorka Francuske Christine Toudic ocijenila je da se Forum održava u pravo vrijeme, jer Crna Gora već nekoliko godina bilježi postojan ekonomski rast koji ne bi trebalo da slabi u narednom pe-riodu i koji će po proračunima biti između 3 i 5% BDP-a u zavisnosti od godine.

- Ovakva okolnost podstiče na saradnju i stvara nove poslovne pri-like – kazala je Toudic.

Govoreći o poslovnom ambijentu ona je naglasila da je Crna Gora mala po broju stanovnika, ali otvorena je za najveća tržišta.

- Njeno članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji od 2012. go-dine i odlučnost u procesu priključenja Evropskoj uniji su jasni znaci. Crna Gora je u odnosu na ostale zemlje kandidate za član-

Forum o poslovnim mogućnostima u našoj zemlji

Unapređenje saradnje sa privredom Francuske

Intenzivnije veze moguće u agro sektoru i industriji hrane, turizmu, energetici, nekretninama, trgovini.

7

Broj 5Maj 2017.

stvo u EU najviše napredovala, sa 26 otvorenih poglavlja, a uskoro će ih biti još, od kojih su dva privremeno zatvorena. Progresivno usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa komunitarnim aki-jem predstavlja adut kada su u pitanju strani investitori i olakšava saradnju Crne Gore sa Evropskom unijom. Čak i ako je neophodno još truda za uspostavljanje akija, treba da pozdravimo kontinuitet vlada u realizaciji ovog cilja,odlučujućeg za budućnost zemlje. To je rezultat ostvaren zahvaljujući političkoj stabilnosti zemlje od njene nezavisnosti - rekla je ona.

Toudic je pozdravila napore Vlade Crne Gore u pravcu unapređe-nja poslovnog ambijenta, do kog se došlo zahvaljujući mjerama u korist produktivnosti rada, smanjenja udjela nepovoljnih zajmova i borbe protiv sive ekonomije.

Prema njenim riječima, značajno učešće na Forumu predstavnika francuskih preduzeća koja su prisutna u regionu Balkana zajedno sa predstavnicima crnogorskih preduzeća pokazuje da bi bilo kori-sno da se uspostavi stalna platforma za komunikaciju u Podgorici. Zato je na Forumu inicirano formiranje Francusko-crnogorskog poslovnog kluba, direktne veze privrednika dvije zemlje.

Mogućnosti za saradnju francuskih sa crnogorskim kompanijama ambasadorka prepoznaje u oblastima digitalne industrije, preči-šćavanju voda, tretiranju otpada, energetici, agraru, saobraćaju i logistici.

Ona je takođe najavila otvaranje francuske škole u Crnoj Gori za septembar 2018.

- Postojanje francuske škole u Crnoj Gori samo još jedan plus za poslovni ambijent. Preduzetnici više neće morati da se suočavaju sa problemom školovanja svoje djece, što ih je često navodilo da poslove šire negdje drugo. Uskoro to više neće biti slučaj – objasni-la je ambasadorka Toudic.

Potpredsjednik Privredne komore Stanko Zloković je ocijenio da postoji veliki broj poslovnih mogućnosti koje treba iskoristiti za unapređenje privredne saradnje dvije zemlje i te da je neophodno uložiti dodatne napore u cilju povezivanja njihovih kompanija. Ukazao je da je Crna Gora mala zemlja velikih potencijala, koji su šansa za strane i domaće investitore.

- Treba nam novi investicioni ciklus na putu do samoodržive i konkurentne ekonomije. Važne su nam sve investicije iz EU, po-sebno iz Francuske zbog kvaliteta ulaganja. Francuske firme koje su došle u Crnu Goru nalaze se među najuspešnijim kompanijama – rekao je Zloković.

Potpredsjednik Komore je predstavio osnovne makroekonomske pokazatelje naše zemlje. On je istakao da u crnogorskoj ekonomiji dominantno učestvuje sektor usluga, bankarstva i turizma, te je potrebno uložiti posebne napore da se ovakav trend izbalansira razvojem realnog sektora, posebno poljoprivrede i energetike, kroz privlačenje direktnih stranih investicija. Crna Gora, dodao je, ima značajan potencijal za razvoj poljoprivrede, turizma i energetike posebno obnovljivih izvora energije. U oblasti poljoprivrede to su sektor proizvodnje organske hrane, šumarstva, ribarstva i proi-zvodnje vode, a u oblasti energetike imamo veliki hidopotencijal i značajne mogućnosti za razvoj vjetroelektrana i solarne energije.

Većinu spoljnotrgovinske razmjene Crna Gora ostvaruje sa EU ze-mljama i potpisnicama CEFTA sporazuma. Sa njima imamo urav-noteženiju robnu ramjenu kada je riječ o odnosu uvoza i izvoza. Sve u svemu, 82,2% našeg izvoza odlazi na tržište Evrope i 88,9

ukupnog uvoza roba dolazi sa tog tržišta.

- Postoji prostor za povećanje obima spoljnotrgovinske razmjene naše zemlje i Francuske koja je za sad, možemo reći, na niskom nivou. U 2016. godini naše zemlje su razmijenile roba u iznosu od 45,4 miliona eura. Izvezeno je roba u vrijednosti od 3,7 miliona eura. Uvoz iz Francuske je iznosio 41,7 miliona eura. Pokrivenost uvoza izvozom je 8,9%. Tokom prošle godine 49.219 turista iz ove zemlje je posjetilo Crnu Goru što je 7,7% više nego 2015. i oni su ostvarili 248.466 noćenja – kazao je Zloković.

On je istakao da jačanju poslovnih veza dvije države doprinosi kvalitetna saradnja Privredne komore Crne Gore sa francuskom Agencijom za promociju izvoza Business France te Privrednom komorom Pariza.

- Intenzivniji kontakti poslovnih zajednica dvije zemlje, jedan su od načina za efikasniju privrednu saradnju. Oblasti u kojima vi-dim najširi prostor za intenzivniju saradnju su pored agro sektora i industrije hrane, takođe turizam, energetika, nekretnine, trgovina. Potencijal za saradnju postoji i u oblasti infrastrukture, dragocjeno nam je francusko iskustvo u realizaciji projekata javno privatnog partnerstva – rekao je Zloković.

Podsjetio je da je u sektoru usluga najizraženije prisustvo francu-skog kapitala. Bankarstvo je izuzetno razvijeno, a lider među ino-stranim investitorima u bankarski sektor Crne Gore je Societe Ge-nerale banka. U sektoru energetike Aqua energy je takođe primjer uspješnog poslovanja francuskih kompanija u Crnoj Gori.

- Privredna komora će svoj angažman u narednom periodu još snažnije zasnivati na ispunjavanju privredne saradnje Crne Gore i Francuske novim sadržajem koji najbolje pogoduje ekonomskim interesima dvije zemlje i sve povoljnijem institucionalnom okviru u kojem se ta saradnja odvija – zaključio je potpredsjednik ove po-slovne asocijacije.

Zloković je najavio podršku Komore Francusko-crnogorskom po-slovnom klubu u radu i organizaciji skupova koji povezuju privre-dnike dvije zemlje.

Generalna direktorica Direktorata za ekonomsku politiku i razvoj Ministarstva finansija Iva Vuković predstavila je makroekonom-ski i fiskalni okvir Crne Gore. Ona je između ostalog kazala da je do 2019. godine predviđena jaka investiciona aktivnost tokom koje se planiraju ulaganja u Crnu Goru vrijedna oko tri milijarde eura, od čega 850 miliona u infrastrukturne projekte, 945 miliona u turizam i 875 miliona u energetiku.

Načelnik Direkcije za investicije u Ministarstvu ekonomije Boris Rebić govorio je o povoljnostima crnogorskog poslovnog ambi-jenta naročito u svijetlu odmaklih integracionih procesa, zatim aktuelnim i planiranim projektima u koje bi mogao da se uključi francuski kapital, te poslovnim zonama.

Piere Lignot, direktor Agencije Business France pozvao je crno-gorske kompanije da im prezentuju projekte na kojima bi mogli da sarađuju sa partnerima iz njegove zemlje i ponudio im podršku na uspostavljanju veza.

Viđenje poslovne klime u Crnoj Gori predstavili su predsjednik Savjeta stranih investitora Miroslav Hiršl, i izvršna direktorica te organizacije Marija Šuković. Oni su istakli da ekonomiju Crne Gore karakteriše značajan trend liberalizacije trgovine i rastuća konkurentnost što investitori itekako prepoznaju.

8

Broj 5 Maj 2017.

Poljoprivredno-prehrambeni proizvodi su strateški razvojni prioritet Crne Gore.

Snaga crnogorske poljoprivrede

Konferencija

Značaj brendiranja

Potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović govorila je o značaju brendiranja i marketinga poljoprivrednih proizvoda u pro-daji i njihovom plasmanu. Ona je istakla napore Privredne komore na afirmaciji domaćih proizvoda kako bi našli adekvatno mjesto na crnogorskom i stranom tržištu, posebno ističući doprinos tome projekta Dobro iz Crne Gore.

Prema njenim riječima, odluci o kupovini prethodi pozicioniranje proizvoda i usluge, odnosno brenda u svijesti potrošača.

- Visoki kvalitet proizvoda ili usluge jeste važan preduslov, ali ni-kako ne i dovoljan uslov. Na primjer, naši proizvođači hrane godi-nama osvajaju na desetine najvećih priznanja za kvalitet proizvo-da, ali njihovo učešće, čak ni na crnogorskom tržištu, nije ni izbliza proporcionalno tom kvalitetu – istakla je Filipović.

Dodaje da je kod nas prisutno tvrdokorno istrajavanje na svođe-nju marketinga na oglašavanje. Marketing je, naglašava, poslovna strategija koja u centar stavlja kupca, njegove želje i potrebe i nji-hovo zadovoljavanje na način koji donosi profit. Tržište je otvore-no, kupci imaju izbor i svoju tržišnu vjernost će poklanjati onima koji na najbolji način izlaze u susret njihovim potrebama.

- Ilustrativno govoreći, kupac je odavno "gospodar”, a ne "sluga” na tržištu. Za potpuni i održivi tržišni uspjeh treba mnogo toga: istraživanje tržišta i potreba potrošača; formulisanje adekvatnih

Konferencija "Snaga crnogorske poljoprivrede" održana je 18. maja 2017. godine u podgoričkom hotelu "Verde". Orga-nizator je bila Biznis akademija Vijesti, u saradnji sa Mini-

starstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja i Privrednom komorom Crne Gore.

U okviru konferencije održane su četiri panel diskusije: o potenci-jalima izvoza crnogorske poljoprivrede, značaju brendiranja i mar-ketinga poljoprivrednih proizvoda u prodaji i njihovom plasmanu, smanjenju birokratije i boljem pristupu finansijama kroz izradu bi-znis planova, te kako primjeniti iskustva Hrvatske u pregovorima o poljoprivredi sa Evropskom unijom i da li je tržište EU utopija ili šansa.

Govorili su predstavnici Ministarstva, Privredne komore, Univer-ziteta Mediteran, Biotehničkog fakulteta, poznati crnogorski pro-izvođači hrane i pića.

Gošća Konferencije bila je i Ružica Gelo, glavna hrvatska prego-varačica za poglavlje poljoprivrede. Ona je zajedno sa crnogor-skom glavnom pregovaračicom Danijelom Stolicom i eminentnim stručnjacima iz Privredne komore i drugih institucija, približila učesnicima Konferencije predstojeće integracione procese, kako bi se što kvalitetnijije pripremili za njih i poljoprivredni proizvod na najefikasniji način približili tržištu EU, u tom procesu maksi-malno koristeći raspoloživa sredstva iz evropskih fondova.

9

Broj 5Maj 2017.

strategija proizvoda, cijene, kanala marketinga i promocije; defini-sanje konkurentskih strategija… Najjednostavnije rečeno, uslov je sposobnost zadovoljavanja potreba potrošača bolje od konkuren-cije – rekla je ona.

Potpredsjednica je kazala da je danas najznačajnija funkcija mar-ketinga upravo izgradnja brenda. Kada je neki proizvod postao brend on ima vrijednost koja mu obezbjeđuje: prednost u smanje-nju marketinških troškova zbog svjesnosti i lojalnosti potrošača brendu, veću mogućnost izbora u pregovaranju sa distributerima i trgovcima na malo, mogućnost povećanja cijena za razliku od konkurencije, lakše širenje poslovanja, odbranu od cjenovne kon-kurencije, manju ranjivost na krize, veću lojalnost potrošača/ku-paca.

Govoreći o mjestu i ulozi trgovine u plasmanu poljoprivrednih pro-izvoda, Filipović je navela da glavni problem zemalja u tranziciji za uspješan nastup na tržištima razvijenog svijeta nijesu proizvodi, cijena ili promocija, već prije svega kanali distribucije.

- Treba ispuniti mnoge uslove koje diktira trgovina, odnosno veliki lanci. Ovakva realnost kojoj se moramo prilagoditi je kod nas pri-lično nova, a u zemljama EU traje duže od dvije decenije. Ulazak u kanale distribucije znači ulazak na tržište. U uslovima današnje konkurencije to je izuzetno zahtjevan zadatak – rekla je ona.

Savremeno poslovanje zahtijeva da menadžment firmi mora stal-no izučavati šta žele potrošači i šta su uslovi konkurentnosti na tr-

žištima. Komora praktično jednom mjesečno organizuje besplatne seminare koje vode ugledni univerzitetski profesori i eksperti iz prakse, čiji je cilj da se inovira znanje i unaprijedi kvalitet ljudskih resursa u firmama, a karakteriše ih dobra posjećenost.

Potpredsjednica ove poslovne asocijacije je zaključila da je put do uspješnog nastupa na tržištu, kako domaćem tako i inostranom veoma složen i višestruko uslovljen.

- Istraživanja pokazuju da je sve više potrošača spremno da kupu-je visoko kvalitetne i cjenovno konkurentne crnogorske proizvo-de – na vama, privrednicima je da to iskoristite. Dakle, očekivani kvalitet proizvoda i prihvatljiva cijena se podrazumijevaju. Takođe i osmišljene i kontinuirane promotivne aktivnosti. Ono čemu u budućem poslovanju treba pokloniti više pažnje je niz postupaka i uslova za ulazak u kanale distribucije. Brend nosiocu ponude po-maže da sebe učini prepoznatljivim u očima javnosti, a posebno potrošača. Poljoprivredno-prehrambeni proizvodi su strateški ra-zvojni prioritet Crne Gore. Ovi proizvodi, posebno organska hrana, predstavljaju segmente koji mogu biti resurs za izrazito konkuren-tne proizvode – brendove, koji će doprinijeti većem bogatstvu naše države – rekla je potpredsjednica Privredne komore.

Reagujući na tvrdnje privrednika izrečene tokom Konferencije da su domaći proizvođači voda u neravnopravnom položaju na crno-gorskom tržištu u odnosu na konkurenciju iz Srbije, jer navodno Koka kola uslovljava naše uvoznike tog pića kupovinom i vode iz srbijanske fabrike koja je u vlasništvu ovog giganta, Filipović je kazala da je potrebno da privrednici dokumentuju takve navode i proslijede ih institucijama nadležnim za zaštitu konkurencije.

U radu ovog panela učestvovali su i Merisa Čekić iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, prof. dr Jelena Žugić sa Univerzi-teta Mediteran i Zorka Šljukić iz Mljekare Srna.

Potencijal izvoza

Na panel diskusiji o potencijalu izvoza crnogorske poljoprivrede govorila je sekretarka Odbora udruženja poljoprivrede i prehram-bene industrije Privredne komore Lidija Rmuš.

Ona je kazala da sektor proizvodnje hrane ima važnu ulogu u eko-nomiji Crne Gore, što potvrđuje njegovo učešće u ukupnom BDP-u (u 2015. godini 9,6%) koje posljednjih godina ima tendenciju rasta. Bruto vrijednost proizvodnje u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu u 2015. iznosila je 483,7 miliona eura, što je 7,2 više u odnosu na godinu prije, a 10,7% nego 2013.

- Crnogorska poljoprivreda se danas nalazi pred brojnim izazovi-ma kao što su: povećanje proizvodnje hrane u uslovima veoma iz-ražene konkurencije proizvoda iz uvoza, jačanje kvaliteta i konku-retnosti proizvoda, izlazak na druga tržišta u znatno većem obimu, modernizacija i podizanje tehnološkog nivoa proizvodnje, afirma-cija organske proizvodnje i geografskog porijekla naših proizvoda i najvažnije, usaglašavnje sa principima Zajedničke poljoprivre-dne politike kao neophodnost na putu ka Evropskoj uniji – rekla je Rmuš.

Crna Gora, prema njenim riječima, ima brojne komparativne prednosti za razvoj poljoprivrede: povoljne agroklimatske uslove za specifične proizvodnje, očuvanost zemljišta, vode i vazduha od zagađenja u značajnoj mjeri, znatne neiskorišćene površine obradivog poljoprivrednog zemljišta, postojanje tržišta – lokalnog

10

Broj 5 Maj 2017.

i turističke tražnje, a brojni specifični crnogorski proizvodi imaju potencijalno dobru prohodnost na inostranom tržištu.Takođe ra-splažemo sa značajnim savremenim kapacitetima u sektoru pre-rade mesa i mlijeka i proizvodnje pića. S druge strane, problem za rast proizvodnje su strukturne karakteristike poljoprivrede koje su dosta nepovoljne jer dominiraju mala porodična gazdinstva, usi-tnjen i isparcelisan posjed sa niskom produktivnošću, što ima di-rektan uticaj na konkurentnost većine poljoprivrednih proizvoda. Ogroman neiskorišćeni potencijal za brži razvoj crnogorske pol-joprivrede leži upravo u snaženju i daljem razvoju prerađivačkog sektora, za koji postoje kvalitetne domaće sirovine.

-Sa relevantnim prednostima i još uvijek značajnim nedostacima, možemo konstatovati da crnogorska poljoprivreda ima mnogo prilika za dalji razvoj - kazala je ona.

Prema njenim riječima, neophodno je raditi na promovisanju do-maćih proizvoda, boljem pozicioniranju domaćih proizvoda u tr-govačkim lancima i jačem povezivanju turističke i gastro ponu-de. Veći plasman domaćih proizvoda će imati direktan uticaj na smanjenje deficita, koji se pored supstitucije uvoznih proizvodima domaćim, može takođe smanjiti kroz plasman kroz turističku tra-žnju i naravno povećanjem izvoza.

U radu ovog panela učestvovali su i prof. dr Miomir Jovanović, de-kan Biotehničkog fakulteta, Kristina Lapčević iz Ministarstva po-ljoprivrede i ruralnog razvoja i Milan Milutinović, direktor izvoza Plantaža.

Prednosti članstva u EU

Glavna pregovaračica Crne Gore Danijela Stolica kazala je da je naša zemlja u prethodnoj godini otvorila sva tri pregovaračka po-glavlja vezana za poljoprivredu, predstoje veliki izazovi, a najva-žniji dio posla je pripremiti poljoprivrednike za EU. Ona je kazala da je Crna Gora uspjela da u kratkom periodu obezbijedi 11 milio-na eura evropskih sredstava koji se u poljoprivredu plasiraju kroz programe IPARD Like. Sredstva se plasiraju uglavnom u primarnu proizvodnju jer je ona, navodi Stolica, manje razvijena od prerađi-vačke.

-Sada je pred našim poljoprivrednicima novi izazov 39 miliona nepovratnih sredstava iz evropskih fondova koje treba plasirati u investicije. Ovaj period moramo iskoristiti da bismo ulaganjima povećali konkurentnost, obradive površine, broj stočnih grla kako bi mogli da se nosimo sa evropskim tržištem koje prije svega traži kvalitet - rekla je ona.

Zaključila je da crnogorske visoko kvalitetne, ali i skupe proizvode možemo najbolje da plasiramo kroz tihi izvoz, odnosno turizam.

- I kada uđemo u EU bićemo uvozno zavisni, ali moramo utvrditi koji su to naši proizvodi koji bi bili konkurentni na velikom tržištu a koje možemo plasirati turistima. Naše maslinovo ulje nije cje-novno konkuretno sa italijanskim ili španskim, ali upravo zato što smo ga brendirali, jer promovišemo našu maslinu koja je najstarija u Evropi, možemo to da ulje prodamo inostranim turistima i za 80 eura za litar – rekla je Stolica.

Konferenciju je u ime "Vijesti" otvorila direktorica njihove televizi-je Marijana Bojanić, a ispred organizatora je govorio i Brano Sudar, direktor marketinga Biznis akademije.

Ružica Gelo, glavna hrvatska pregovaračica sa Evropskom unijom za poljoprivredu, kazala je Glasniku da, slušajući cr-nogorske poljoprivredne proizvođače na konferenciji "Sna-

ga crnogorske poljoprivrede", stiče utisak kao da je u Hrvatskoj, jer su problemi sa kojima se srijeće ovaj sektor veoma slični njihovim.

- Dobar dio pretpristupnih pregovora je posvećen usvajanju stan-darda koji su potrebni ne samo da bi se vaši proizvodi izvozili već i prodavali na domaćem tržištu nakon ulaska Crne Gore u EU. Jer sada, na primjer, ukoliko proizvođač jaja ne ispunjava standard o dobrobiti životinja on može prodavati na tržištu Crne Gore, a kad postanete članica to neće biti tako – rekla je Gelo.

Naglašava da poljoprivredne proizvođače dosta košta da postignu standardizovani kvalitet i zato moraju da budu na vrijeme informi-sani koji se standardi od njih traže.

- Drugi važan element u ovom trenutku integracija je priprema ad-ministracije za korišćenje EU fondova, jer tim sredstvima država može najviše da pomogne poljoprivrednim proizvođačima. Bez obzira na veličinu agrobudžeta on je uvijek manji od sredstava koji za tu namjenu odvaja EU. Dakle, ako govorimo o prednostima član-stva u EU tu prije svega treba pomenuti finansijska sredstva koja stoje na raspolaganju za direktna plaćanja i ruralni razvoj, ali je potrebno ispuniti cijeli niz uslova da bi se ona mogla realizovati – pojasnila je ona, dodajući da je zato neophodno da poljoprivrednici i administracija budu pripremljeni za korišćenje tih sredstava.

Druga važna prednost članstva u EU je, prema njenim riječima, pristup velikom evropskom tržištu.

- Međutim, sve se svodi na pitanje koliko ste konkurentni da bi-ste pristupili tom tržištu. Mi smo imali mogućnosti neograničenog pristupa tržištu EU, pa ga nijesmo baš najbolje iskoristili i to, u naj-većoj mjeri, jer naši proizvođači nijesu bili konkurentni u odnosu na evropske – naglasila je ona.

Iako je Hrvatska kratko u EU, može se reći da je najvidljiviji benefit članstva dramatični porast trgovinske razmjene i to u oba smje-ra, navodi gošća iz te države. Trgovinski bilans Hrvatske je, ističe, neznatno poboljšan, ali je ova zemlja isto kao i Crna Gora zavisna o uvozu pa njen godišnji deficit u razmjeni hrane sa instranstvom iznosi oko 900 miliona eura.

-Najvažniji doprinos trgovini koji pruža članstvo u EU je što će vaša roba moći daleko da putuje, do druge zemlje članice, bez ika-kvih sertifikata veterinarskih, fitosanitarnih ili bilo kojih drugih. To je velika prednost u izvozu koju najčešće ističu naši proizvođači ne samo u poljoprivredi već i u drugim djelatnostima, jer je sveje-dno ide li roba iz Zagreba za Bjelovar ili Helskinki – rekla je Gelo.

Prema njenim riječima Crna Gora i Hrvatska imaju slične proble-me u agraru.

-Relativno su nam mala poljoprivredna gazdinstva koji se mora-ju nositi sa mnogostruko većim konkurentima iz recimo Češke ili Danske i ona to jednostavno ne mogu. Jedan od načina da se pre-vaziđe taj, reklo bi se, prirodni nedostak je udruživanje proizvođa-ča kojem su nažalost oni neskloni. Jer kada zajednički kupujete inpute, možete ih dobiti po nižoj cijeni, a autpute prodati po višoj, a uz to imati i mogućnost dobijanja podrške iz fondova EU, ali naši poljoprivrednici nijesu izgleda zainteresovani za udruživanje – re-kla je ona.

Proizvođače je potrebno usmjeriti ka proizvodima veće dodatne

11

Broj 5Maj 2017.

Proizvođače je potrebno usmjeriti ka proizvodima veće dodatne vrijednosti, usmjeravati na nacionalno i tržište regije, kao i turizam.

Za pristup tržištu EU morate biti konkurentni

Ružica Gelo, glavna hrvatska pregovaračica za poljoprivredu

vrijednosti, usmjeravati na nacionalno i tržište regije, kao i turi-zam, dodaje.

-Naši prinosi značajno zaostaju za prosječnim u EU i nema te mje-re kojom država može to nadomjestiti. Znači, potrebni su udruži-vanje, investicije i znanje. Hrvatska je dakle sada u mogućnosti da apsorbuje više evropskog znanja i novca. Zemlja smo koja je uvijek imala velika izdvajanja za poljoprivredni sektor, a ona su se sada udvostručila. Uglavnom smo ta sredstva usmjeravali na podsticaje, direktna plaćanja, a sada smo dobili Fond za ruralni ra-zvoj preko kojeg se podstiču investicije u poljoprivredni sektor i konkurentnost – rekla je Gelo.

Problem koji treba rješavati prije ulaska u EU je legalizovanje pol-joprivrednih objekata.

-Ne možete dati novac nekome ko nije legalizovao svoju farmu. To se ne radi sa novcem EU. Poljoprivredni proizvođač mora sam finansirati taj projekat a na njegovom kraju mu se refundira 50 odsto sredstava. Kod nas se javio problem što komercijalne ban-ke nijesu podržavale poljoprivredu jer je nemoguće da nelegalna farma pruži kolateral. Uz to nijesmo imali razvijene konsultant-ske usluge koje bi olakšale izradu projekata. Potrebno je edukovati ljude mnogo prije ulaska u članstvo EU – zaključila je Ružica Gelo.

12

Broj 5 Maj 2017.

Listening to the Montenegrin agricultural producers at the Conference "The Strengths of Montenegrin Agriculture", Ms. Ruzica Gelo, the Croatian chief negotiator with the European

Union for agriculture, says for Glasnik that she gets the impressi-on that she is in Croatia, because the problems, this sector is dea-ling with, are very similar in both countries.

- A good part of the accession negotiations is dedicated to the adoption of standards which are needed not only to export but also to sell your products on the domestic market after the accession of Montenegro to the EU. For example, now if an egg producer does not meet the standard of animal welfare, he can sell on the market of Montenegro. But when you become a member state, it will not be possible, says Ms. Gelo.

She emphasises that meeting quality standards provides substan-tial costs to agricultural producers and therefore they have to be informed in due time which standards are required of them.

- In this moment of integrations an important element is to pre-pare administration for using the EU funds, since the state can help farmers with these funds. Regardless of the amount of agri--budget, it is always less in comparison to the funds allocated by the EU for this purpose. Therefore, talking about benefits of the EU membership, first of all we should mention the funds available for direct payments and rural development, but it is necessary to meet a number of conditions in order to realize them, she clarifies. She also adds that this is the reason why the farmers and administra-tion need to be prepared for using these funds.

According to her, another important advantage of the EU member-ship is the access to big European market.

- However, the main issue is how competitive you are in order to access to this market. We had the opportunity for unrestricted access to the EU market, but we did not make most of this oppor-tunity, since our producers were not competitive to the European ones, she says.

Even though the Croatia has been the EU member for a short time, one could say that the most visible benefit of the membership re-flects in the substantial increase of the foreign trade, says our gu-est from this country. The Croatian trade balance has been slightly improved, but this country, as well as Montenegro, is dependent on import, so its annual trade deficit in food amounts to cca 900 million EUR.

- The most important contribution to the trade provided by the EU membership lies in the fact that your goods can reach far mar-kets, other members states without any veterinary, phytosanitary or any other certificates. This is a big advantage when it comes to export, which is usually emphasized by our producers, not only in agriculture but also in other sectors, because it does not matter whether the goods are transported from Zagreb to Bjelovar or Hel-sinki - says Ms. Gelo.

According to her, Montenegro and Croatia have similar problems in agriculture.

- Our farms, which have to deal with larger competitors from the Czech Republic or Denmark for example, are relatively small, and they are just not able to. One way to overcome this natural disad-vantage is to associate producers who are, unfortunately, not wil-ling to. When buying inputs together, you can get them at a lower price and sell outputs at the higher, and also have the possibility of obtaining support from EU funds, but it seems that our farmers are

Producers need to be focused on value-added products, national and regional market, as well as tourism.

Competitiveness as the precondition to access the EU market

Ruzica Gelo, chief Croatian negotiator for agriculture

13

Broj 5Maj 2017.

not interested in associating - she said.

It is necessary to focus producers on higher value-added produc-ts, national and regional market, as well as tourism, she added.

- Our yields significantly fall behind the average in the EU and the state cannot introduce any measure to compensate for this. So you need the association, investment and know-how. Therefore now Croatia has the opportunity to absorb more European know--how and money. It is the country which has always had large allocations for the agricultural sector, and now this amount has been doubled. Basically we directed these funds to incentives, di-rect payments, and now we got the Rural Development Fund thro-ugh which investments in the agricultural sector and competiti-

veness are encouraged - said Ms. Gelo.

Legalization of agricultural facilities is the problem which needs to be addressed prior becoming an EU member state.

- You cannot give money to someone who has not legalized the farm. This is not done with EU money. Farmer has to finance this project himself and 50 percent of the funds is to be refunded when the project finishes. In our country we had the additional problem. Namely, commercial banks did not support agriculture because it is impossible for an illegal farm to provide collateral. In addition, we did not have developed consulting services which would faci-litate the development of projects. It is necessary to educate peo-ple well before accession to the EU - concluded Ms. Ruzica Gelo.

14

Broj 5 Maj 2017.

Riješiti probleme u susret glavnoj sezoni

Turizam

Crnoj Gori predstoji dobra turistička sezona sa apekta posjete, u prilog čemu govori buking smještajnih kapaciteta. Da bi se i nakon njenog okončanja moglo konstatovati da je bila kva-

litetna sezona, neophodan je trud da se riješe prepoznati problemi, koji su se nažalost ponovili i ove godine, a narušavaju ambijent za poslovanje turističke privrede, ocijenjeno je na sjednici Odbo-ra udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, održanoj 30. maja 2017. godine.

Raspravljano je o realizaciji planiranih aktivnosti na pripremi i promociji ljetnje turističke sezone 2017.godine kao i o zapošljava-nju domaće sezonske radne snage na poslovima u turizmu - pre-zentacija olakšica koja imaju poslodavci za zapošljavanje domaće radne snage. Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Dragan Purko Ivančević, a pored članova Odbora prisustvovali su i potpredsje-dnica Privredne komore Ljiljana Filipović, direktor Direktorata za upravljanje turističkom destinacijom Marko Petričević, glavna tu-ristička inspektorka Svetlana Šljivančanin, pomoćnica direktorice NTO Crne Gore Maja Liješević, direktor Direkcije za saobraćaj Savo Parača, Petar Šestović iz Granične policije, Dragan Marović iz Za-voda za zapošljavanje Crne Gore kao i predstavnici crnogorskih opština.

Odbor je za novog člana Skupštine Privredne komore izabrao Mili-ju Bojovića iz Turističke agencije Grand.

Potrebno drugačije upravljati tokovima turizma, uz kreiranje kalendara aktivnosti kojim bi se uskladila oblast izgradnje sa odvijanjem sezone i potrebama turističke privrede.

Sezona obećava

Prema riječima predsjednika Odbora Dragana Purka Ivančevića, turistička sezona je počela krajem marta dolaskom prvih gostiju u Crnu Goru i očekivalo se da će do tada biti završeni svi radovi na infrastrukturi kako bi izletišta bila dostupna. Međutim, javili su slični problemi kao i prethodnih godina koji uključuju i sivu ekono-miju, neraščišćene privremene objekte iz prethodnih godina, buku, dugo čekanje na graničnim prelazima, divlje deponije i drugo.

- To sve ukazuje da je potrebno drugačije upravljati tokovima turiz-ma uz kreiranje kalendara aktivnosti kojim bi se uskladila oblast izgradnje sa odvijanjem sezone i potrebama turističke privrede. Iz Privredne komore smo više puta ukazivali da je potrebno formirati posebno ministarstvo turizma jer smatramo da je to način da se aktivnije i na drugi način upravlja turističkim tokovima. Mi narav-no želimo da naša destinacija bude sa kvalitetnom infrastruktu-rom ali je neophodno da se na istom mjestu ne susrijeću graditelji i turisti – kazao je Ivančević.

Predstavnik resornog Ministarstva Marko Petričević je naglasio da turizam najviše doprinosi BDP-u naše zemlje te smatra da je ne-ophodno da svi nadležni doprinesu da se ova djelatnost dodatno osnaži. S tim u vezi, apelovao je na Ministarstvo kulture i Opštinu Kotor da prevaziđu probleme i omoguće nesmetano organizova-nje festivala Kotor art koji je prepoznat kao značajan dio turističke

15

Broj 5Maj 2017.

rista, što je 30 odsto više nego u uporednom periodu 2016. godine. To znači da smo se dobro pripremili za prijem gostiju – rekla je Vuković.

Tomo Knežević, direktor Lipske pećine, upitao je kada će putevi ka prijestonici, gdje su u toku radovi na rekonstrukciji saobraćajnice, biti prohodni i ukazao na problem nepostojanja putokaza ka turi-stičkim odredištima.

Direktor Direkcije za saobraćaj Savo Parača kazao je da je 2016. go-dine rekonstruisano 36 kilometara regionalne i magistralne putne mreže, a da se očekuje da će do kraja 2017. godine biti završeni radovi na 85 kilometara saobraćajnica. On je kazao da će putu Ceti-nje-Budva za neki dan biti okončano 90 odsto radova, dok će se na Brajićima radovi konzerviratii nastaviti nakon sezone.

Predstavnik Opštine Tivat Petar Vujović u svom izlaganju je iznio primjedbe na rad turističkog inspektora, te ukazao na problem sive ekonomije u obavljanju taksi prevoza na aerodromu u ovom gradu.

Branko Diki Kažanegra iz turističke agencije Adria DMC podsje-tio je da se ugovori sa turoperaterima zaključuju godinu unaprijed te da je potrebno da privreda ima unaprijed tačne informacije o planiranim radovima na putevima. Crna Gora prema njegovim ri-ječima mora da kvalitetom destinacije odgovori na rastuće intere-sovanje inostranih gostiju za Mediteran.

Zapošljavanje

Dragan Marović iz Zavoda za zapošljavanje, govoreći o zapošljava-nju domaće sezonske radne snage na poslovima u turizmu, kazao je 50.000 žitelja exYU republika radi tokom sezone van svojih ze-malja, od čega polovina u Crnoj Gori.

- Na evidenciji Zavoda je više od 52.000 nezaposlenih osoba. Veliki broj je onih koji nemaju kompetencije da odgovore zahtjevima tu-rističke privrede. Zavod za zapošljavanje pokušava da realizacijom odgovarajućih mjera doprinese povećanju njihove konkurentno-sti, jer nam je svima interes da što više domaće radne snage bude zaposleno u ovoj djelatnosti – rekao je Marović.

Privrednici su kroz diskusiju ukazali i da je jedna od osnovnih pre-tpostavki za nesmetano odvijanje sezone svakako i prevazilaženje problema buke, koja značajno umanjuje kvalitet turističke ponu-de...

Problem buke

Buka je konstantan problem i njeno suzbijanje je jedan od prio-riteta djelovanja, kako u ovoj, tako i u pripremi sljedećih sezona. Postojeći zakonodavni okvir je definisao ovu oblast, kako bi ovo pitanje bilo prevaziđeno, ali je neophodna potpuna implementaci-ja relevantnih propisa. Takođe u skladu sa Zakonom o turizmu čl. 103, stav 19 propisano je da je u obavljanju ugostiteljske djelatnosti privredno društvo, pravno lice ili preduzetnik dužan da na uređa-ju preko kojeg se emituje muzika instalira limitator jačine zvuka, kojim se ograničava maksimalno propisani nivo buke, međutim Ministarstvo održivog razvoja i turizma još nije donijelo pravilnik koji će definisati ovo pitanje. Odbor je zaključio da je potrebno u pr-voj polovini juna organizovati sjednicu u čijem radu će učestvova-ti predstavnici nadležnih institucija, o implementaciji relevantnih propisa za prevazilaženje problema buke na otvorenom.

ponude ovog grada. On je predstavio Vladin Program podsticajnih mjera za turizam vrijedne 450.000 eura koje se odnose na obogaći-vanje i unapređivanje ponude, te podrške marketing aktivnostima na emitivnim tržištima, zatim kanjoningu organizovanjem mani-festacija, lokalnim turističkim organizacijama na nedovoljno raz-vijenim područjima za ovu djelatnost, kao i razvoju majs turizma.

- Pozivam sve zainteresovane koji imaju projekte koje bi kanido-vali da se jave Ministarstvu koje sprovodi ovaj program – rekao je Petričević.

On je najavio da će projekat "Neka bude čisto" početi 1. juna.

- Namjera nam je da osnažimo ovaj projekat da traje čitave godine i uključi veći broj izvršilaca. Naglašavam i važnost projekta jer an-gažuje i teže zapošljiva lica – kazao je on.

Glavna turistička inspektorka Svetlana Šljivančanin najavila je njihove pojačane aktivnosti od 1. juna. Glavna misija im je suzbi-janje sive ekonomije, stvaranje uređenog tržišta i zdrave konku-rencije.

- Naše aktivnosti neće biti prevashodno represivne već usmjerene na preventivno djelovanje gdje je to moguće. Međutim, kada je ri-ječ o neizdavanju fiskalnih računa, radu na crno i sivoj ekonomiji tu je nemoguće djelovati preventivno. Radićemo transparentno i spremni smo za svaki vid saradnje kao i prethodnih godina u funkciji razvoja turističke privrede – rekla je ona.

Maja Liješević, NTO, kazala je da je akcenat na promociji crnogor-ske turističke destinacije na glavnim emitivnim tržištima. Tokom 2017. godine ugostili su veliki broj studijskih grupa sa tržišta Srbije, Kine, Holandije, Njemačke, Irske, Ukrajine i još desetak se očekuje do kraja godine, a one su, prema riječima Liješević, najefektniji na-čin promocije turizma. New York Times, National Geografic, CNN i drugi mediji su afirmativno govorili o Crnoj Gori, a najpoznatiji vodič Lonely Planet je uvrstio sjever Crne Gore u neotkrivene de-stinacije koje obavezno treba posjetiti u 2017. godini. Kvalitetnim sajamskim aktivnostima otvorena su nova tržišta poput skandina-vskog, a slijedi kampanja u regionu.

- U prethodna četiri mjeseca su pokazatelji pozitivni u odnosu na isti period prethnodne godine. Očekujemo dobru sezonu i da se tu-risti kada dođe u Crnu Goru ispune očekivanja, za što je potrebno ispuniti preduslove, uključujući završetak građevinskih radova. Očekujem takođe da će naši turistički privrednici ostati cjenovno dosljedni i konkurentni u odnosu na druge destinacije – kazala je Liješević.

O aktivostima Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom na pripremi za ljetnju sezonu govorio je zamjenik direktora Rajko Malović. On je kazao da će ove godine biti 90 privremenih objekata manje u odnosu na prošlu, što je napredak u smislu uređenja pro-stora. Prema njegovim riječima, pokušavaju da unaprijede uređe-nost pristaništa i luka ali za to im je potrebna podrška resornog mi-nistarstva i lučkih kapetanija. On je ukazao da 35 odsto aktivnosti nijesu mogli da realizuju zbog komplikovanosti postupka javnih nabavki, pa je pozdravio izmjene i dopune zakona koji reguliše ovu oblast, a usvojene su na Vladi.

Azra Vuković, direktorica Nacionalnih parkova Crne Gore, kazala je da su radili na promociji, poboljšanju kvaliteta ponude i ambi-jentalne higijene.

- Tokom četiri mjeseca, nacionalne parkove je posjetilo 40.000 tu-

16

Broj 5 Maj 2017.

Postupak nabavki u NATO sistemu i hrvatsko iskustvo

U susret ulasku u Alijansu

Privredna komora Crne Gore i Komunikacioni tim Savjeta za članstvo u NATO Vlade Crne Gore organizovali su 19. maja 2017. godine seminar "Postupak nabavki u NATO sistemu i

hrvatsko iskustvo". Seminar je bio namijenjen svim privrednim društvima koja nude robe i usluge na tržištu.

Punopravnim članstvom Crne Gore u NATO otvaraju se nove po-slovne mogućnosti za domaće poslovne subjekte, koje se mogu ostvariti kroz različite djelove Alijanse. Nabavka unutar NATO je decentralizovana i obavlja se kroz njihovu upravu i agencije. Sva-ka od njih ima svoj postupak objavljivanja i prijavljivanja za uče-šće u procesu nabavki.

Predavači na seminaru bili su Tajana Kesić Šapić, direktorica Cen-tra za industriju u Hrvatrskoj gospodarskoj komori, Mirna Maravić, načelnica za ofsetne nabavke u Ministarstvu privrede, preduzetni-štva i zanata Vlade Hrvatske. Iskustva na ovom polju predstavio je i Stjepan Pezo, direktor Galeb d.d, koji su učesnici u ovim postup-cima.

Skupom je moderirala Tanja Radusinović, savjetnica predsjedni-ka Privredne komore Crne Gore, a u njegovom radu, pored privre-dnika učestvovao je Dragan Pejanović, Nacionalni koordinator za članstvo u NATO.

Tanja Radusinović je u uvodnoj riječi kazala da je pitanje dana kada će Crna Gora i zvanično postati članica NATO saveza, a tada će se time za privrednike otvoriti novo poglavlje u poslovnim ak-

tivnostima.

Prema njenim riječima, Privredna komora od 2011. godine orga-nizuje aktivnosti o ekonomskim efektima ulaska naše zemlje u NATO:

- Privredna komora Crne Gore je u ovom izuzetno značajnom po-slu otvorena za podršku privredi, pa će i ubuduće pružiti svu ne-ophodnu pomoć privrednicima kako bi se oni što kvalitetnije pri-premili za učešće u NATO tenderima - rekla je ona.

Prema riječima Dragana Pejanovića, nacionalnog koordinatora za članstvo u NATO, potrebno je uspostaviti potrebne mehanizme kako bi privrednici koristili benefite od članstva u NATO.

- Moramo izbjeći prazan hod, odnosno prazan period od trenutka ulaska u NATO do ostvarivanja benefita za našu privredu. Važno je biti efikasan i osposobiti kompanije da u kratkom periodu stvore sve neophodne pretpostavke da mogu učestvovati i dobijati poslo-ve po tenderima u NATO sistemu nabavki – rekao je Pejanović.

U ovom poslu privrednicima će pomoći Vlada, resorna mini-starstva i Privredna komora, dodao je on. Realizuje se nekoliko projekata sa Komorom koji će pomoći preduzećima da dobijaju blagovremene informacije o NATO tenderima, steknu NATO kodi-fikacioni broj i ostvare i druge pretpostavke, kako bi kao kredibilan partner samostalno ili u partnerstvu sa drugim kompanijama iz zemlje ili inostranstva zavrijedili pažnju i dobili mogućnost da pla-siraju svoje proizvode ili usluge.

17

Broj 5Maj 2017.

Privredna komora Crne Gore će pružiti svu neophodnu pomoć privrednicima kako bi se što kvalitetnije pripremili za učešće u NATO tenderima.

Prema njegovim riječima, privrednici iskazuju veliko interesova-nje za ovaj proces i veoma je važno da na ovom zadatku država i privreda djeluju zajedno.

Tajana Kesić Šapić naglasila je da Alijansa traži čitav niz proizvo-da i usluga od mikro, malih i srednjih, pa i velikih preduzeća kroz NATO nabavke.

- Savjetovala bih Crnoj Gori da na nivou Vlade tačno definiše uloge svih u oblasti NATO i ekonomije, a da Privredna komora, kao što je slučaj kod nas, bude najbitnija veza po pitanju nabavki između ovog saveza, domaćih institucija i privrede – rekla je ona.

Prema njenim riječima, komore su te koje moraju preduzeća obav-ještavati o svim NATO nabavkama, voditi registar, te internet stra-nicu koja je zapravo prvi kontakt privrede sa tenderima, ali i pove-zivati privrednike, jer je činjenica da se jedno malo preduzeće ne može samostalno javiti, nego ih mora biti više kako bi zadovoljili određene kriterijume Alijanse. Takođe, u slučaju Hrvatske, Komora je ta koja izdaje mišljenja, na osnovu kojeg MInistarstvo privrede daje potvrdu o prikladnosti, koja se često zahtijeva samim ten-derom. To je, dakle, potvrda o tome da neko preduzeće ispunjava uslove navedene u tenderu.

- Nabavke imaju različite kriterijume i ukoliko ih preduzeće ne zadovoljava ne treba da se javlja na konkurs. Mi smo više od 500 konkursa objavili, tj. prenijeli preko naše stranice. Svake godine sve više preduzeća se javljaju na tendere, a pogotovo IT sektor –

rekla je Kesić Šapić.

Mirna Maravić iz Ministarstva privrede, preduzetništva i zanata Vlade Hrvatske kazala je da je ova država od ulaska u NATO do-bila dobru priliku za ekonomske reforme, razvoj konkurentne pri-vrede, rast BDP-a, smanjenje nezaposlenosti, povećanje životnog standarda, učestvovanje u naučnim tehnološkim i informacionim djelatnostima, saradnju sa najrazvijenijim državama i učešće na NATO nadmetanjima za nabavku.

- NATO nabavlja putem mehanizama zvanih "Common Funding” opremu za komunikacije, zapovijedanje i nadzor, usluge satelitske komunikacije, IT hardver i periferne uređaje, softver, konsultant-ske usluge, građevinske radove i drugo. NATO ne kupuje osnove oružanih sistema te ličnu vojnu opremu, već nacije saveznice kupuju ta sredstva za svoje potrebe i podršku Alijansi – rekla je Naravić.

Stjepan Pezo, direktor Galeb d.d, proizvođača trikotaže, kazao je da su prije desetak godina počeli da razvijaju proizvode više vrijedno-sti u odnosu na tradicionalne materijale.

-Članstvo u NATO daje mogućnosti konkretnih poslovnih prilika putem javnih nadmetanja. Prijavili smo se u bazu NATO dobavlja-ča, pratili konkurse uz podršku nadležnih institucija i došli u po-ziciju da budemo ravnopravni takmaci – rekao je Pezo. On je sa crnogorskim privrednicima, učesnicima seminara, podijelio svoja iskustva sa učešća na NATO tenderima.

18

Broj 5 Maj 2017.

Vodič za dobru higijensku praksu

Obaveza za subjekte koji posluju sa hranom

Slijedi vrijeme pojačanih inspekcijskih kontrola. Vodič može da pomogne da se poslovanje sa hranom uredi na pravi način i izbjegnu restriktivne mjere.

Desetine hiljada ugostiteljskih i trgovačkih objekata koji po-sluju sa hranom, a svoje poslovanje nisu usaglasili sa prin-cipima HACCP-a, biće u obavezi da to rade prema Vodiču za

dobru higijensku praksu koji je predstavljen u Privrednoj komori Crne Gore 11. maja 2017. godine, na sastanku organizovanom u sa-radnji sa Upravom za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

Prema riječima predstavnica Uprave, direktorice Vesne Daković i njene pomoćnice Biljane Blečić, Vodič treba da pruži pomoć su-bjektima u poslovanju sa hranom da uspostave jednostavne i efek-tivne procedure i stvore uslove za preradu, pripremu i obradu, te ponude potrošaču bezbjednu hranu.

- Riječ je o mjestima gdje se hrana priprema, prži, peče i i nudi

19

Broj 5Maj 2017.

potrošačima. Tu je neophodno uspostaviti higijenske procedure koje se prvenstveno odnose na pravilno uskladištenje, čuvanje te hrane na odgovarajućem temperaturnom režimu, nepretrpavanje rashladnih komora ili nezadržavanje hrane mimo roka upotrebe, odnosno tačno određenog perioda poslije kojeg postaje nebezbje-dna, pa se mora ukloniti – rekla je Biljana Blečić, zamjenica direk-torice Uprave za bezbjednost hrane.

Naglašava da je jako važno da se pred nastupajuću turističku sezo-nu, kada se otvara veliki broj uglavnom malih objekata brze hrane i prodavnica, restorana/picerija sa privremenim periodom rada, preduzmu sve mjere predostrožnosti i postupa u skladu sa ovim smjernicama u cilju ponude bezbjednih proizvoda.

Vodič, napominje ona, treba da bude dostupan ne samo svim su-bjektima, već i svim zaposlenim koji rade sa hranom.

- Svi privrednici moraju da budu svjesni da je odgovornost za bez-bjednost hrane upravo direktno na njima. Svaki incident vezan za bezbjednost hrane na kraju pada na njihov teret, bilo finansijski i na drugi način. Vrlo je teško privrednicima koji su imali incident vezan za hranu da nastave tu djelatnost. Zato je, da bi se ovo sprije-čilo, potrebno primjenjivati principe predviđene Vodičem, koristiti ga kao sopstveni dokument sa jednostavnim procedurama čija primjena omogućava da hrana u njihovim objektima bude bezbje-dna – kazala je Vesna Daković.

Ona je objasnila da je Vodič za dobru higijensku praksu rezultat saradnje privrede i države sa ciljem da se obezbijedi dobra higijena u restoranima i trgovinama. Subjekti u poslovanju hranom kori-stiće Vodič na način da po datim uputstvima izrade svoja sopstve-na dokumenta, opišu sopstvene postupke koje primjenjuju tokom

poslovanja hranom, izrade dnevne evidencije, planove kontrola i planove za obuku zaposlenih lica koja rukuju hranom.

- Smatram da je to veoma važno jer su ovi objekti prvo na što nai-lazi svaki građanin i turista u Crnoj Gori – zaključila je Daković.

Potpredsjednica Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović je podsjetila da je u Privrednoj komori u februaru organizovana dvo-dnevna prezentacija ovog vodiča kada su privrednici iznijeli svoje sugestije na ovaj dokument. I tada je saopšteno da postupci uređe-ni Vodičem zamjenjuju postupke uspostavljene na HACCP princi-pima i prvenstveno služi kao podsjetnik i smjernice subjektima poslovanja hranom, da odgovorno ispunjavaju svoju primarnu od-govornost za bezbjednost hrane, da postupke u okviru njihove dje-latnosti izvode na propisan način, kao i da tokom rada ispunjavaju propisane zahtjeve higijene hrane.

- Pred nama je vrijeme pojačanih kontrola. Vodič je taj koji može da pomogne da se poslovanje sa hranom uredi na pravi način i izbjegnu restriktivne mjere inspekcija – zaključila je ona.

Vodič će biti objavljen na sajtovima Privredne komore Crne Gore, Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Ministarstva održi-vog razvoja i turizma, te Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

Privredna komora planira da ubrzo organizuje još dvije radionice sa Upravom za bezbjednost hrane - o postupcima u vezi sa zaje-dničkim uvoznim veterinarskim dokumentom ZVUD i zajednič-kim uvoznim fitosanitarnim dokumentom ZFUD, te prezentaciju Uredbe o informisanju potrošača i drugih uredbi iz bezbjednosti hrane.

20

Broj 5 Maj 2017.

Na sjednici Odbora udruženja špeditera Privredne komore Crne Gore, održanoj 30. maja 2017. godine, predstavnice Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne po-

slove prezentovale su novine i plan mjera koje će se primjenjivati u susret glavnoj turističkoj sezoni, a koje imaju cilj ubrzanje proto-ka roba na graničnim prelazima. Najavljena je primjena novih do-kumenata ZVUD i ZUD, te intenziviranje rada inspekcijskih organa na graničnim prelazima, što će doprinijeti otklanjanju zastoja koji se tamo javljaju.

Sjednicu je vodio Radovan Radulović, predsjednik Odbora.

Biljana Blečić, zamjenica direktorice Uprave za bezbjednost hra-ne, veterinu i fitosanitarne poslove, saopštila je da su sa Mini-starstvom unutrašnjih poslova i carinskim organom zaduženi za

Novim mjerama do bržeg protoka robe preko granice

Špedicija

U cilju rasterećenja graničnog prelaza Dobrakovo, u toku ljetnje turističke sezone, biće omogućeno da se dva dana sedmično obavlja promet preko graničnog prelaza Ranče isključivo hrane za životinje, a na graničnom prelazu Dračenovac isključivo živih životinja.

uspostavljanje procedura koje će tokom turističke sezone ubrzati protok roba preko granice, a da se time ne dovede u pitanje bez-bjednost i zdravstvena ispravnost pošiljki koje se uvoze. Takođe, u skladu su obavezama utvrđenim Programom pridruživanja Crne Gore Evropskoj uniji, odnosno usaglašavanja nacionalnih sa propisima EU, donesen je set propisa koji se odnose na način prijavljivanja i pregleda pošiljki koje se uvoze u Crnu Goru. Pro-pisi se odnose na pošiljke živih životinja, proizvode životinjskog i neživotinjskog porijekla, te hrane za životinje uključujući i onu neživotinjskog porijekla. Posebno je istakla obavezu špeditera da pravovremeno prijave pošiljku koja pristiže na granični prelaz ili, za određene vrste hrane, na mjestu krajnjeg odredišta, odnosno carinskih terminala u unutrašnjosti i carinskih skladišta.

Nova pravila propisuju da su u nadležnosti granične Fitosanitarne

21

Broj 5Maj 2017.

inspekcije pošiljke hrane biljnog porijekla prerađene mljevenjem i sušenjem, zatim proizvodi neživotinjskog porijekla za ishranu ljudi i životinja.

U nadležnosti Veterinarske inspekcije su žive životinje, proizvo-di životinjskog porijekla, hrana za životinje životinjskog porijekla, dodaci hrane za životinje, medicinska hrana za životinje i nus pro-izvodi životinjskog porijekla.

U nadležnosti Inspekcije za hranu biće hrana neživotinjskog pori-jekla, osim one koja podliježe nadležnosti fitosanitarne inspekcije.

Takođe, novina je i to da će inspektori za hranu kontrolisati onu neživotinjskog porijekla, koja ne podliježe službenim kontrolama, na mjestima puštanja u slobodan promet, skladištu i poslovnim prostorijama subjekta u poslovanju sa hranom, dok će granični ve-terinarski i fitosanitarni inspektor vršiti pregled pri uvozu i tranzi-tu isključivo na graničnom prelazu.

Blečić je saopštila da će troškovi i naknade prilikom kontrola biti predmet izmjena i dopuna Zakona krajem tekuće godine, te da će privrednici biti uključeni u ovaj proces.

Zorka Prljević, pomoćnica direktora Sektora za fitosanitarne po-slove u Upravi za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne po-slove, prezentovala je Pravilnik o načinu vršenja službene kontrole hrane neživotinjskog porijekla i hrane za životinje neživotinjskog porijekla. Novi dokument koji će biti u upotrebi je ZUD – zajednički ulazni dokument. Ona je na primjeru objasnila od čega se sastoji i kako se popunjava.

Prvi dio ZUD-a, koji se sastoji iz tri dijela, popunjava i dostavlja inspektoru lice odgovorno za pošiljku, prije unošenja pošiljke na teritorije Crne Gore. Sada će se predavati u štampanoj formi ali se u budućnosti očekuje implementacija informacionog sistema putem kojega će se vršiti komunikacija između inspektora i lica odgovornog za pošiljku. Nakon prijave pošiljke i izvršenog fitosa-nitarnog pregleda, granični inspektor popunjava drugi dio ZUD-a, potpisuje i ovjerava pečatom, i ako je sve u redu postupak se za-vršava, a originalni dokument prati pošiljku do mjesta odredišta. Ukoliko granični inspektor uzme uzorke radi laboratorijske ana-lize, roba ostaje pod službenim nadzorom do dobijanja rezulta-ta. Kada su rezultati analize u redu, tada se izdaje kopletan ZUD i odobrava uvoz pošiljke. Ukoliko laboratorijski nalazi nijesu uredu inspektor popunjava treći dio ZUD-a i neodobrava uvoz pošiljke.

Granični inspektor jedan original ovog dokumenta dostavlja carin-skom organu na mjestu unošenja pošiljke na carinsku teritoriju.

Ukoliko nije moguće izvršiti fizički pregled pošiljke na mjestu unošenja, može da se odobri prevoz pošiljke do mjesta puštanja u slobodan promet, skladišta ili poslovnih prostorija subjekata u po-slovanju sa hranom ili hranom za životinje i tu izvrši uzorkovanje za laboratorijsku analizu.

Takođe, saopštila je da se u Pravilniku nalazi primjer ZUD-a, kao i detaljno objašnjenje za njegovo popunjavanje.

Sunčica Boljević, pomoćnca direktora, Sektor veterine, Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, saopštila je da su u toku izmjene Pravilnika o listi životinja i proizvoda živo-tinjskog porijekla koji podliježu veterinarskoj kontroli. Dio koji se odnosi na hranu za životinje neživotinjskog porijekla prelazi u na-dležnost fitosanitarne inspekcije. Očekuje se da ove izmjene stupe na snagu do kraja juna ove godine.

U cilju rasterećenja graničnog prelaza Dobrakovo, u toku ljetnje tu-rističke sezone, biće omogućeno da se dva dana sedmično obavlja promet preko graničnog prelaza Ranče isključivo hrane za životi-nje, a na graničnom prelazu Dračenovac isključivo živih životinja.

Za prijavu pošiljki živih životinja graničnoj veterinarskoj inspek-ciji koristiće se ZVUD – zajednički veterinarski ulazni dokument i ZUD – zajednički ulazni dokument za pošiljke životinjskog porije-kla. Podsjetila je da je, prema Zakonu o veterinarstvu, lice odgovor-no za pošiljku dužno da prijavi pošiljku 24 sata prije dolaska robe na granični prelaz.

ZVUD se štampa u originalu i tri kopije, a sastoji iz tri dijela. Prvi dio popunjava lice odgovorno za pošiljku i dostavlja graničnom veterinarskom inspektoru prije dolaska pošiljke na granicu. Na-kon što pošiljka pristigne, vetrinarski inspektor vrši njen pregled i popunjava drugi dio ZVUD-a, kojim odobrava ili odbija ulazak pošiljke. Original ZVUD-a prati pošiljku do mjesta odredišta, jednu kopiju zadržava lice odgovorno za pošiljku, drugu kopiju zadržava carinski organ, dok treću kopiju i ostala prateća dokumenta ostaju kod graničnog veterinarskog inspektora.

Sunčica Boljević je najavila da će u narednim danima biti objavlje-no i detaljnije uputstvo za popunjavanje ovih dokumenata, koje će biti namijenjeno inspektorima i licima odgovornim za pošiljku.

Milovan Bulatović, iz Neregelije pitao je kada će ovi propisi stupiti na snagu, da li će se ZVUD i ZUD prilagati u štampanoj verziji, da li se uz pošiljke koje se uvoze u Crnu Goru moraju dostavljati ZVUD i ZUD iz zemlje izvoznice.

Biljana Blečić je odgovorila da je realno da se propisi počnu pri-mjenjivati od 1. jula 2017. godine, uz napomenu da, u slučaju visoke frekventnosti roba na graničnim prelazima u vrijeme ljetnje turi-stičke sezone, primjena može početi 15. juna 2017.godine. ZVUD i ZUD će biti objavljeni na sajtu Uprave, a dostavljaće se inspektoru na graničnom prelazu, u originalu i dvije kopije, uz ostalu prateću dokumentaciju koja ne uključuje ZVUD ili ZUD iz zemlje izvoznice.

Ukazala je na važnost poštovanja pravila prilikom utovara robe, kako bi bilo omogućeno inspektoru da nesmetano izvrši pregled ili uzorkovanje robe.

Uzorci će se uzimati na graničnom prelazu, a samo u određenim slučajevima biće dozvoljeno da se roba otpremi u odredišno skla-dište gdje će se izvršiti uzorkovanje. Granični inspektori će imati na raspolaganju mobilnu laboratoriju za pakovanje, a DHL će biti angažovan za dostavljanje uzoraka nadležnim laboratorijama.

Radovan Radulović, predsjednik Udruženja špeditera i direktor Montenomaksa zatražio je pojašnjenje o radnom vremenu veteri-narskih inspektora na graničnim prelazima, te ukazao na potrebu 24 časovne pokrivenosti najprometnijih graničnih prelaza.

Sunčica Boljević je odgovorila da će na graničnom prelazu Dobra-kovo veterinarski inspektori raditi u dvije smjene, od 7 do 22 sata, u periodu od 1. jula do 30. septembra ove godine. Međutim, ukoliko bude neophodno rad u dvije smjene može početi i sredinom juna.

Zorka Prljević je dodala da će na sajtu Uprave za bezbjednost hra-ne, veterinu i fitosanitarne poslove, biti dostupne informacije o ra-dnom vremenu inspektora kao i svih inspekcijskih službi koje će poslovati od 1. juna 2017. godine u sklopu Uprave.

Marko Lučić iz SOS MANEX-a je skrenuo pažnju na probleme koji se javljaju prilikom uvoza pošiljki na graničnom prelazu Debeli

22

Broj 5 Maj 2017.

Brijeg, te ukazao na potrebu uvođenja druge smjene i na ovom pre-lazu, jer su višesatna čekanja, tokom ljetnjih mjeseci, nerijetka po-java. Dodatni problem predsavlja otežana situacija na graničnom prelazu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koja je rezultat pojačanih mjera kontrole iz bezbjednosnih razloga.

Martin Ivanišević, predstavnik Delta transportni sistemi, pitao da li postoji mogućnost obavljanja sanitarnih kontrola na granici kada se uvozi kombinovana pošiljka hrane neanimlnog porijekla. Takođe, pitao je da li sporazumi o međudržavnom priznavanju sa-nitarnih kontorola mogu sveobuhvatnije da se primjenjuju u cilju izbjegavanja dvostrukog kontolisanja robe, kao i da li se može odo-briti duži rok važenja analiza relevantnih institucija iz okruženja u slučajevima kada se vrši uvoz istih roba od jednog proizvođača u kraćim vremenskim intervalima.

Biljana Blečić je odgovorila da nije planirano uvođenje sanitarnih kontrola na graničnim prelazima. Što se tiče sporazuma o među-državnom priznavanju laboratorijskih analiza, saopštila je da je potpisan samo sporazum za robe neanimalnog porijekla. Meso i drugi proizvodi životinjskog porijekla su kategorisani kao robe većeg rizika i nije moguće pronaći stručno opravdanje da bi se ovi proizvodi tretirali sporazumom. Međutim, ukoliko se utvrdi da se obavljene laboratorijske analize odnose na konkretnu robu iz iste serije ili lota, inspektor se neće odlučiti na ponovnu provjeru uko-liko ne postoji opravdana sumnja.

Takođe, istakla je da se labaratorijske provjere hrane ne mogu po-smatrati kao biznis brarijere, već kao mjere da se zaštiti sigurnost zdravlja svakog potrošača, dok se biznis barijerom mogu smatrati nepotrebna čekanja na granici, kao i prilikom izdavanja dozvola i sličnog.

Članovi Odbora špeditera su saopštili da smatraju da je potrebano angažovati veći broj veterinarskih inspektora i uvesti rad u dvije smene na najfrekventnijim graničnim prelazima.

Na ovu konstataciju špeditera, Biljana Blečić je saopštila da trenu-tno postoji dovoljan broj inspektora koji mogu da odgovore potre-bama tržišta, pogotovo u predstojećoj turističkoj sezoni i da će na raspolaganju biti puni kapacitet inspekcijskih službi.

Snežana Terzić iz preduzeća Stadion je pitala da li će postojati mogućnost da se svim inspektorima dostavi ZVUD i ZUD 24 sata ranije i na koji način, odnosno da li će postojati poseban šalter u Upravi ili će se dokumenta dostavljati putem maila, posredstvom špeditera ili slično.

Sunčica Boljević je odgovorila da će se do uvođenja elektronskog sistema, dokumenta predavati u papirnoj formi inspektoru granici.

Bogdan Ljutica iz špedicije Petrošped iz Bara smatra da je 12 fito-sanitarnih inspektora za cijelu teritoriju Crne Gore veoma malo. Pitao je da li uvoznici mogu da podnose inspektoru ZVUD ili ZUD, čime bi se olakšala procedura na graničnim prelazima, pogotovo na Božaju. Takođe, pitao je da li će se ista procedura obavljati pril-kom tranzita robe kroz Crnu Goru, odnosno da li se ZVUD mora razdužiti na graničnom prelazu.

Osim toga, zatražio je pojašnjenje u vezi statusa prevoznog sred-stva roba koje su uzorkovane na graničnom prelazu, dok se čekaju labaratorijski rezultati, ističući neuslovnost i oskudne kapacitete graničnih prelaza za smještaj transportnih vozila.

Darko Globarević je saglasan sa konstatacijom kolege iz Petrošpe-

da, te saopštio da je, prema iskustvima Zetatransa, granični prelaz Božaj drugi po broju pošiljki u Crnoj Gori, a da se najveći broj po-šiljki koje podliježu fitosanitarnoj kontroli upravo obavlja na ovom prelazu. Smatra da bi troškove laboratorijske analize, ukoliko su nalazi u skladu sa propisima, trebalo da snosi Uprava, a ne privre-dni subjekti.

Biljana Blečić je pojasnila da prijavljivanje pošiljke, odnosno podnošenje ZVUD-a i ZUD-a inspektorima vrši lice odgovorno za pošiljku, odnosno špediter ili uvoznik direktno. Uvažavajući su-gestije privrednika, saopštila je da će Uprava napraviti analizu i definisati novo radno vrijeme veterinarskih i fitosanitarnih in-spektora na prelazu Božaj, ukoliko bude potrebno. Ona je kazala da troškove laboratorijskih analiza prilikom uvoza snosi uvoznik, a da se inspekcijske kontrole u unutrašnjem sistemu, kao na primjer u skladištima i maloprodajnim i drugim objektima u poslovanju hranom, obavlja na teret inspekcijskih organa, ukoliko su dobijeni rezulatati analiza u skladu sa propisanim standardima.

Saša Vučković iz Zetatransa, sa graničnog prelaza Debeli Brijeg, postavio je pitanje šta će se desiti ukoliko se na veterinarskom sertifikatu iz EU potkrade greška, na primjer unesu se podaci po-grešnog vozila ili šta se će se desiti ukoliko je sertifikat popunjen crnom hemijskom olovkom i ovjeren crnim pečatom. Takođe, pi-tao je da li se prilikom prijavljivanja pošiljke ribe veterinraskom inspektoru mora navoditi kontrolni broj svih lovišta ili je dovoljan kontrolni broj skladišta u kojem je riba bila smještena.

Biljana Blečić je odgovorila da se u slučaju greške na sertifikatu ili popunjavanja crnom hemijskom olovkom pošiljka vraća sa grani-ce.

Ervin Bučan, načelnik u odsjeku za međunarodni promet u Upravi za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, odgovorio je da svaka pošiljka ribe mora imati "Catch" sertifikat, a u zahtjevu se mora navesti mjesto porijekla, broj odobrenog objekta i broj odo-brenog objekta (skladišta) iz kojeg se roba isporučuje.

Željko Obradović iz Zetatransa, sa graničnog prelaza Dobrakovo, zatražio je pojašnjenje u vezi uvoza svježeg mesa kojem je rok trajanja pet dana, a uvoznik ima odobrenje za skraćeni postupak, odnosno carinjenje na graničnom prelazu. Drugo pitanje odnosilo se na pošiljke koje podliježu kontroli dvije inspekcije, odnosno da li će se dio robe koji nije uzorkovan moći ocariniti, a ostatak uskla-dištiti do dobijanja rezultata laboratorijskih analiza.

Biljana Blečić je potvrdila da će se uvoz svježeg mesa ili svježe ribe po skraćenom postupku obavljati kao do sada, ali da će se uzorko-vanje vršiti na granici i službenim putem dostavljati u laboratoriju na analizu. Ukoliko analiza bude pozitivna pokrenuće se postupak povlačenja robe iz slobodnog prometa. Prilikom uzorkovanja robe za analizu cjelokupna pošiljka stavlja van upotrebe dok se ne dobi-ju rezultati. Ovo se radi iz razloga što postoji opravdana sumnja da su za uzorkovane proizvode, kao i za one koji nijesu, korišćene iste sirovine i drugi dodaci u procesu proizvodnje.

Članovi Udruženja špeditera su saglasni u ocjeni da je nedovoljan broj graničnih inspektora, posebno fitosanitarnih, najznačajniji faktor koji negativno utiče na brzinu protoka roba preko granice. Takođe, konstatovali su da je potrebno ispitati mogućnost rada u dvije smjene na frekventnijim graničnim prelazima, ne samo to-kom turističke sezone već i nakon njenog završetka, te implemen-tirati elektronski sistem putum kojeg bi se odvijala komunikacija između privrede i inspekcija.

23

Broj 5Maj 2017.

Istraživanje tržišta malih i srednjih preduzeća

Edukacija

Istraživanje tržišta omogućuje da donosimo ključne odluke na osnovu vjerodostojnih informacija koje time dobijemo, kao i rješavanje problema i prepreka na putu do uspjeha u poslovanju.

Privredna komora je 10. maja 2017. godine, u saradnji sa Se-kretarijatom za rad, mlade i socijalno staranje Glavnog gra-da Podgorice, organizovala seminar na temu "Istraživanje

tržišta malih i srednjih preduzeća".

Predavač je bila prof. dr Slobodanka Krivokapić sa Univerziteta Mediteran, a učesnici menadžeri u MSP, direktori prodaje, vlasnici privatnih firmi, predstavnici javnih preduzeća.

Rukovodilac Sektora za obrazovanje Privredne komore Crne Gore dr Mladen Perazić ocijenio je da je istraživanje tržišta, odnosno kontinuirano praćenje njegovih kretanja, neophodno za opstanak preduzeća u tako kompleksnom okruženju.

- Tržište karakteriše kompleksnost, turbulentnost i porast ne-izvjesnosti izazvan čestim pojavama inovacija u svim oblastima poslovanja. Preduzeća su primorana da neprekidno prikupljaju informacije i o svom unutrašnjem okruženju (o sopstvenim sna-gama i slabostima), ali prije svega o spoljnom -potrošačima, kon-kurentima, partnerima, državi i njenoj ekonomskoj politici – naveo je Perazić.

Prema njegovim riječima, informacije su bitne ne

samo zbog praćenja, već i zbog predviđanja kretanja u okruženju, ali i zbog kreiranja promjena koje bi mogle unaprijediti poslova-nje i poboljšati konkurentnost preduzeća.

- Značaj koji informacije imaju za preduzeće, bez obzira na njego-vu veličinu i djelatnost kojom se bavi, ogroman je. Bez kvalitetnih informacija nema ni takvih poslovnih odluka. Svrha istraživanja tržišta je prikupljanje podataka i informacija koje su neophodne za planiranje, organizovanje i kontrolu procesa poslovanja. Istra-živanje tržišta nam omogućuje da donosimo ključne odluke na osnovu vjerodostojnih informacija koje time dobijemo, kao i rje-šavanje problema i prepreka na putu do uspjeha u poslovanju – rekao je on.

Predstavnik Sekretarijata za rad, mlade i socijalno staranje Glav-nog grada Vladimir Pavićević kazao je da je jasan značaj teme se-minara, imajući u vidu presudan značaj tržišta za opstanak, funk-cionisanje i rast malih i srednjih preduzeća. Posljednjih nekoliko decenija, ova tema dobija dodatno na značaju širenjem tržišta

zbog čega je kvalitetne proizvode moguće plasirati u regionu, Evropi i globalno.

24

Broj 5 Maj 2017.

- Zato je vrlo bitno da se crnogorska preduzeća pripreme da od-govore zahtjevima tržišta, a da bi to uradila moraju organizovati kvalitetna istraživanja koja će dati određene smjernice i upute za njihov dalji rast i razvoj – kazao je Pavićević.

Profesorica dr Slobodanka Krivokapić ocijenila je da je istraživanje marketinga jako značajna i kompleksna naučna disciplina koja ima veliki uticaj na donošenja odluka, poslovanje i održivost malih i srednjih preduzeća. Naglasila je da ekonomije razvijenih zemalja počivaju na malom i srednjem biznisu, a da se na globalnom nivou obave istraživanja u vrijednosti 20 milijardi dolara.

- Nažalost, istraživanje tržišta u Crnoj Gori nije zastupljeno u do-voljnoj mjeri. Postoje agencije koje se bave istraživanjima, ali su uglavnom usmjerena na stavove političkih grupacija ili socijalna pitanja. Mala i srednja preduzeća nemaju kapacitete da razvijaju sopstvene istraživačke jedinice, a i suočeni su sa troškovima tih istraživanja – rekla je Krivokapić.

Istakla je da je značaju istraživanja doprinosi kompleksnost okru-ženja u kojem posluju preduzeća.

- Kao zemlja u tranziciji suočavamo se sa brojnim problemima u raznim djelatnostima i to su sve razlozi zbog kojih menadžeri mo-raju da predviđaju stvari, prikupljaju informacije, djeluju proaktiv-no, da se ne bi desila svojevrsna miopija, odnosno da zagnjureni u svoje probleme ne vide da se stvari oko njih mijenjaju. Oni moraju shvatiti da nije riječ o jednostavnom procesu. Moraju umijeti da prepoznaju probleme, da bi onima koji imaju kapacitete za istra-živanje mogli da ih saopšte. Suština je da se proces istraživanja provodi na način koji odgovara potrebama MSP i da na osnovu njih donose valjane odluke za unapređenje poslovanja – kazala je ona.

Agencije koje se bave istraživanjima koriste sofisticirane tehnike, metodološke postupke za istraživanja koje uključuju i statistiku, a MSP mogu da se oslone i na sekundarne podatke kojih je jako puno unutar same firme i dostupni su zahvaljujući razvoju IT teh-nologije i interneta.

- Tako mogu dobiti preliminarne podatke o situaciji gdje su - ka-kvo je okruženje, u kakvoj su poziciji, ko su konkurenti. Značaj tih informacija koje nijesu rezultati primarnih istraživanja jeste jako veliki. One daju uvid u opšte stvari ali ako hoćete detaljnije da rije-šite vaš problem onda možete da naručite istraživanje od kompa-nija koje samo time bave – kazala je ona.

Poruka profesorice Krivokapić je da privrednici moraju razmišljati proaktivno, donositi odluke na osnovu informacija koje su pravo-vremene‚ valjane, objektivne .

- Preduhitrite stvari. Nemojte reagovati tek kada vas "zadesi popla-va", nego kada se tek nazire. Tada, zahvaljujući informacijama koje dobijete sa tržišta reagujte proaktivno. Budite usmjereni na bu-dućnost, ne čekajte skrštenih ruku. Takođe, uvijek imajte u vidu da su potrošači oni koje treba čuvati, da su gospodari sudbine malih i srednjih preduzeća, ali i izvori informacija. Saznajte od njih da li su zadovoljni vašim proizvodima i uslugama, koliko su vam lojalni, koliko često kupuju, zašto kupuju od vas a ne kod nekog drugog i učinite sve da potrošače zadržite uz sebe – riječi su Krivokapić.

Privredna komora ovim seminarom i aktivnostima koje slijede na-stavlja da podržava usvajanje znanja iz marketing menadžmenta, bez kojeg crnogorska preduzeća neće zauzeti mjesta na tržištu koja kvalitetom proizvoda i usluga zaslužuju.

Saradnja sa IOPCG

Privredna komora Crne Gore i Institut ovlašćenih procjenji-vača potpisali su 12. maja 2017. godine Memorandum o sa-radnji. U ime svojih institucija, Memorandum su potpisali

potpredsjednik Komore Stanko Zloković i predsjednica IOPCG mr Sanja Radović, OP REV.

- Potpisali smo Sporazum kojim smo dogovorili našu buduću sa-radnju. Institut ovlašćenih procjenjivača je vrlo važna institucija za privredni ambijent Crne Gore i uređenje bitnog pitanja u našoj ekonomiji a to je kvalifikovana i tržišno ispravna procjena imo-vine, prije svega crnogorskih preduzeća. To je uslov kako kvalite-tnih računovodstvenih izvještaja, tako i adekvatnog ambijenta za buduće investitore i poslovanje privrede u Crnoj Gori – rekao je Zloković. Privredna komora, naglasio je on, nastoji da aktivnosti-ma i saradnjom sa institucijama obezbijedi što kvalitetnije uslove poslovanja, čemu posebno doprinose edukacije koje sprovodi.

Mr Sanja Radović je kazala da IOPCG-u itekako znači podrška Pri-vredne komore.

- Ovo će da utiče na finansijsku stabilnost institucija i privrednih društava, a tako i fizičkih lica u sprovođenju njihovih finansijskih odluka – ocijenila je ona. Govoreći o legislativi koja uređuje ovu oblast, ona je istakla da je u najavi regulisanje pitanja ovlašćenih procjenjivača. Zakon o računovdstvu navodi potrebne kvalifikacije procjenjivača, ali podzakonska akta još nijesu donijeta.

- Upravo je zato značajan i ovaj dan jer je IOPCG akreditovan od panevropske grupacije TEGoVA da dijeli međunarodne sertifikate REV za kvalifikovane procjenjivače u oblasti nekretnina. To je ser-tifikat prepoznatljiv u inostranstvu, pa je značajan za Crnu Goru jer ima mogućnost da kvalifikuje procjenjivače na standardima koji su međunarodno utemeljeni i putem kojih investitori iz inostran-stva prepoznaju kvalitet i kredibilitet procjena, te na osnovu toga donose odluke o ulaganjima u našu zemlju – naglasila je ona.

U Crnoj Gori je trenutno 10 kvalifikovanih procjenjivača, koji su kvalifikacije stekli u inostranstvu, a sada je omogućeno svima koji žele da se profesionalno bave procjenom vrijednosti nekretnina da se učlane u IOPCG , obuče i dobiju akreditaciju TEGoVA-e.

Istog dana organizovana je pezentacija "Kako postići REV status u Crnoj Gori" i seminar "Primjena MRS 16 NPO - alokacija vrijednosti kod procjene imovine u svrhu finansijskog izvještavanja". Preda-vači na seminaru bili su prof. dr Zoran Todorović OR OP i Sonja Ivanović OP.

25

Broj 5Maj 2017.

Intenzivirati realizaciju strateških

regionalnih projekata

Razvoj poslovne

saradnje sa Iranom

Protokol

Ambasador Republike Hrvatske mr Veselko Grubišić posjetio je 4. maja 2017. godine Privrednu komoru

Crne Gore i sa predsjednikom Velimirom Mijuškovićem razgovarao o mogućnosti-ma daljeg unapređenja kvalitetne saradnje dvije zemlje, njihovih ekonomija i privre-dnih komora.

Tokom sastanka, sagovornici su posebno istakli potrebu intenziviranja realizacije dva strateška regionalna projekta – Ja-dransko-jonskog autoputa i Transjadran-skog gasovoda, koji bi značajno doprinijeli dodatnom približavanju zemalja ovog regi-ona i njihovom ekonomskom razvoju.

Ambasador je ocijenio da je riječ o projek-tima čija važnost prevazilazi Zapadni Bal-kan. Izgradnja autoputa, smatra on, dopri-nijeće Regionu kao jedinstvenoj turističkoj destinaciji te produženju sezone. Gasifika-cija je, smatra on, nužna na ovom području naročito za potrebe razvoja spa turizma, a istakao je i benfite koje bi naša zemlja ima-la od tranzita gasa.

Predsjednik Komore Mijušković je rekao da ovi projekti sve više postaju prioritetni im-plementacijom Berlinskog procesa, te da će vjerovatno o njima biti riječi i na predstoje-ćem Samitu zemalja Zapadnog Balkana u Trstu.

Ambasador Irana Husein Abdula-hi, sa sjedištem u Beogradu, raz-govarao je 4. maja 2017. godine u

Privrednoj komori Crne Gore sa potpreds-jednikom Stankom Zlokovićem o mo-gućnostima za razvoj poslovne saradnje dvije zemlje.

Abudlahi je naglasio da, imajući u vidu ak-tuelne trendove otvaranja iranske ekono-mije prema evropskim zemljama, njihova Vlada posebne napore ulaže kako bi una-prijedila direktnu privrednu saradnju sa Zapadnim Balkanom i to posebno u obla-sti turizma. U skladu sa tim, u Teheranu je otvoren Turistički centar regiona. Naja-vljen je dolazak desetak čarter letova iran-skih turista u ove zemlje tokom predstoje-će ljetnje sezone. Kao prepreka za dolazak značajnijeg broja iranskih turista u Crnu Goru definisan je nedostatak crnogorskog diplomatsko – konzularnog predstavništa-va u toj zemlji što znatno otežava proces dobijanja viza iranskim državljanima.

Potpredsjednik Zloković je gosta upoznao sa potencijalima crnogorske ekonomije sa posebnim osvrtom na turizam, energetiku i poljoprivredu. Izražena je spremnost za uspostavljanje partnerskih veza sa iran-skom privrednom komorom kroz potpi-sivanje sporazuma o saradnji i razmjenu privrednih delegacija.

Regionalna saradnja se intenzivira i kroz integracione procese, ocijenili su sagovor-nici. Hrvatska ostaje partner Crnoj Gori na putu ka NATO i EU, a svoja iskustava u ovim oblastima želi da prenese i drugim zemlja-ma Balkana.

Jačanju veza hrvatske i crnogorske pri-vrede doprinosi i vrlo kvalitetna saradnja Privredne komore Crne Gore sa Hrvatskom gospodarskom i komorama županija.

Komorska saradnja je, podsjetio je Mijuško-vić, uspostavljena još u periodu narušenih odnosa u Regionu i značajno je doprinijela ekonomskom povezivanju ovog prostora između ostalog i potpisivanju CEFTA spo-razuma.

Partnerstvo ovih poslovnih asocijacija se ostvaruje i kroz Komorski investicioni fo-rum zemalja Zapadnog Balkana koji je u Evropi prihvaćen kao podrška Berlinskom procesu.

Intenziviranje saradnje komora se očekuje i u periodu koji slijedi, pa je najavljeno da će se raditi na organizovanju foruma pri-vrednika dvije zemlje.

26

Broj 5 Maj 2017.

Javni nastup - razlika između uspjeha i neuspjeha

Edukacija

27

Broj 5Maj 2017.

Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa Sekretarijatom za rad, mlade i socijalno staranje Glavnog grada Podgorica, or-ganizovala je 25. maja 2017. godine, seminar na temu "Javni

nastup".

Seminar je namijenjen zaposlenima koji u ime preduzeća javno nastupaju, menadžerima: marketinga, prodaje, ljudskih resursa, odnosa sa javnostima, te izvršnim direktorima privatnih firmi, predstavnicima javnih preduzeća i drugim.

U radu seminara su učestvovali dr Mladen Perazić, rukovodilac Sektora za obrazovanje Privredne komore Crne Gore i Vladimir Pavićević, iz Sekretarijata za rad, mlade i socijalno staranje Glav-nog grada Podgorica.

Predavač je bila mr Eleonora Albijanić, specijalista za eksternu ko-munikaciju u Direkciji za odnose sa javnostima u Elektroprivredi Crne Gore.

Prema riječima dr Mladena Perazića, vještina javnog nastupa izu-zetno je značajna, jer šalje sliku o preduzeću.

- Neadekvatan javni nastup može urušiti sve napore koji su ulo-ženi u stvaranje novog proizvoda, promovisanje nove ideje i pre-zentiranje rezultata poslovanja. Javni nastup zahtijeva dobru pripremu, a podrazumijeva verbalnu, paraverbalnu i neverbalnu komunikaciju - kazao je on.

Prema njegovim riječima vještine javnog nastupa, su od ključnog značaja u procesu građenja našeg mjesta u društvu, poslovne kari-jere, uspješne prodaje, čak i ličnih odnosa. Javni nastup i vještina govorništva su ono što će napraviti ključnu razliku između našeg uspjeha ili neuspjeha.

- Cilj seminara je da, uz stručno vođenje i interaktivnu diskusiju, analizira probleme koji se prepoznaju iz prakse ili iskustva i pomo-gne nam u budućem radu. Privredna komora Crne Gore će ovim seminarom i aktivnostima koje slijede nastaviti da podržava usva-janje znanja iz komunikacija - zaključio je on.

Vladimir Pavićević, je podsjetio je da se nastavljaju predavanja u organizaciji Privredne komore Crne Gore i Sekretarijata za rad, mlade i socijalno staranje Glavnog grada Podgorica i izrazio zado-voljstvo što je predavač na ovom seminaru eminentni stručnjak u oblasti javnog nastupa.

- Javni nastup i vještina govorništva jako su bitni za predstavljanje institucija, preduzeća ili bilo koje organizacije. Zato je vrlo korisno što ćete čuti iskustva i znanja mr Eleonore Albijanić kako bi ih pri-mijenili u praksi i da na taj način uticali na bolje predstavljanje organizacije u kojoj radite - rekao je on.

Pavićević je zaključio da je jako bitan kvalitetan nastup kako bi se organizacija prezentovala na pravi način.

Mr Eleonora Albijanić je navela da su teme ovog seminara prven-stveno javni medijski nastup, potom, značaj verbalne, paraverbal-ne i neverbalne komunikacije. Prezentirala je osnove odnosa sa javnostoma i sa medijima. Objasnila je na koji način graditi dobre odnose sa medijima te kako se pripremiti za medijski nastup jer

on pretpostavlja dosta pripreme.

Predstavljajući važnost odnosa s javnostima Albijanić je ukazala da organizacije sa podrškom javnosti i postizanjem međusobnog razumijevanja sa različitim javnostima lakše postižu uspjeh kod definisanja i realizacije svojih ciljeva nego ako se suprotstave jav-nom mišljenju ili su ravnodušni prema javnostima.

- Komunikacija je suština odnosa s javnošću. Riječ o profesional-nom komuniciranju, od koga velikim dijelom može da zavisi bu-dućnost organizacije. Komunikacija nije sve, ali bez komunikacije, bez razumijevanja i podrške vaših javnosti, mnogo teže ćete ostva-riti svoje ciljeve - navela je Albijanić.

Za javni medijski nastup izuzetno je bitna priprema i da najvažnije činjenice budu saopštene na početku.

- Važne stvari nemojte ostavljati za kraj kako vam se ne bi dogodi-lo da ne stignete da kažete nešto što je jako bitno. Koliko je važno imati dobru poruku toliko je važno naučiti kako je na najbolji način prenijeti. Neka istraživanja pokazuju da ljudi pamte svega sedam odsto onoga što pričate, a 93 odsto je paraverbalna i neverbalna komunikacija. Paraverbalna komunikacija podrazumijeva način na koji čovjek nešto kaže, prije svega glas, njegovu boju, dinamiku, riječi koje naglašavate - rekla je Albijanić.

Što se tiče neverbalne komunikacije ona obuhvata sve što prati kontekst vaše komunikacije, odnosno nastupa, jako je bitna jer, smatra ona, koliko može da pomogne da pojačate neku poruku, isto toliko može da odmogne i potpuno potre poruku koju šaljete.

Albijanić je govorila i o tome kako smanjiti intezizet treme.

- Trema se ne može izliječiti i ne možete se nje osloboditi, ali sva-kako se može smanjiti njen intezitet. Međutim, pozitivna treme je svakako neizbježna i neophodna ukoliko ste odgovorna osoba - kazala je ona.

PR menadžer je zadužen da brani ugled kompanije i zadužen je za sve javnosti jedne kompanije.

- Kad javno nastupate ljudi identifikuju tu firmu kroz vas i vaš na-stup i zbog toga je veoma bitno da PR menadžeri u preduzeću budu upoznati sa svim šta se u kompaniji dešava. To je jako odgovoran posao jer kad govorite, ispred na primjer Elektroprivrede, koja ima oko 1000 zaposlenih, vi predstavljate sve njih kao i menadžment kompanije. Zato morate dobro da odmjerite svaku riječ, vodeći ra-čuna ko vam je ciljna javnost. Za stručnu javnost koristite stručnu terminologiju, a za laičku neku drugu verbalnu komunikaciju da bi vas ljudi razumjeli. Cilj javnog nastupa nije da pokažete koliko ste pametni nego da prenesete određenu poruku ciljnoj javnosti - objasnila je Albijanić.

Seminaru su prisustvovali brojni predstavnici kompanija, institu-cija i organizacija koji su iskazali veliku zainteresovanost za po-menutu temu.

Komunikacija je suština odnosa s javnošću, od koje, velikim dijelom, može da zavisi budućnost organizacije.

28

Broj 5 Maj 2017.

Spoljnotrgovinska razmjena skoro 15 odsto veća

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prva četiri mjeseca, prema pre-liminarnim podacima Monstata, iznosila je 748,3 miliona eura, što je 14,5 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.

Iz Monstata je saopšteno da je izvezena roba vrijedna 112,6 miliona eura, što je 28,2 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period. Uvoz je bio viši 12,4 odsto i iznosio je 635,7 miliona eura, prenijela je Mina Bu-siness.

- Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 17,7 odsto i veća je u odnosu na isti period prošle godine, kada je iznosila 15,5 odsto - navodi se u saopštenju.

U strukturi izvoza najviše su zastupljene sirove materije sem goriva, u iznosu od 33,2 miliona eura, koji čine mineralne rude i otpaci metala 25 miliona eura i pluta i drvo 5,8 miliona eura.

U strukturi uvoza najviše su zastupljeni mašine i transportni uređaji u iznosu od 151,2 miliona eura, koji čine drumska vozila 47,9 miliona eura i industrijske mašine za opštu upotrebu 28,6 miliona eura.

Najveći spoljnotgovinski partneri u izvo-zu bili su Srbija sa 20 miliona eura, Bosna i Hercegovina (BiH) sa 15,3 miliona eura i Hong Kong 12,8 miliona .

U uvozu, najveći spoljnotrgovinski partne-ri, bili su Srbija sa 136,2 miliona eura, Kina sa 58,8 miliona i Njemačka 54,8 miliona eura.

Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama Centralnoevrop-skog sporazuma o zoni slobodne trgovine (CEFTA) i Evropskom unijom.

Zlatna medalja Decantera crnogorskom vinu

Premijum vino Stari Podrum cabernet sau-vignon 2012 kompanije Plantaže nagrađe-no je zlatnom medaljom na jednom od naj-prestižnijih vinskih ocjenjivanja na svijetu,

Decanter World Wine Awards (DWWA), koje je održano u Londonu.

Srebrnom medaljom je nagrađeno vino Vranac Reserve 2011, dok su vina Pro Ani-ma pinot blanc 2015, Chardonnay Barrique 2013, Vladika 2013 i Medun 2011 dobila bronzane.

Direktor marketinga i prodaje Plantaža Ve-selin Đurišić kazao je da su vina iz linije Stari podrum pokazala pravu snagu kom-panije i potencijal crnogorskog podneblja.

- Posebno smo ponosni na uspjeh cabernet sauvignona, jer dokazuje da na našem tero-aru, pored vranca, kratošije i drugih autoh-tonih sorti, vrhunske rezultate daju i inter-nacionalne sorte. Sve to nije slučajno, već je rezultat ulaganja u vrhunski proizvod - rekao je Đurišić.

On je objasnio da postupak proizvodnje vina iz Starog podruma podrazumiijeva se-lekciju najboljeg grožđa sa mikrolokaliteta Šipčanik, koje se bere ručno i prerađuje u novom, posebno opremljenom pogonu.

- Samo u najboljim godinama, sa parcela koje su pokazale da daju najkvalitetnije grožđe, pažljivo biramo rod koji ćemo pre-točiti u Stari podrum. Zato su naše serije premijum vina ograničene na nekoliko hiljada boca. Vina iz serije Stari podrum za kratko vrijeme su stekla visoku reputaciju među poznavaocima, a mnogi ekskluzivni restorani i hoteli uvrstili su ih u vinske kar-te - saopštio je Đurišić.

U kompaniji su, prema njegovim riječima, zadovoljni i činjenicom da su postali dosto-jan takmac u segmentu bijelih vina, koja su u dobroj mjeri bila zapostavljena najezdom tih vina, posebno iz regiona.

Đurišić je kazao i da medalje za Pro anima pinot blanc i Chardonnay barrique dovoljno govore o osvajanju tehnologije i očekivanju rasta prodaje u tom segmentu na domaćem i stranom tržištu.

- Na najbolji način smo demantovali famu, koju je razvijala konkurencija, o tome da su naša crvena vina izvanredna, ali da za-ostajemo u segmentu bijelih. Nagrade sa

najvećih svjetskih smotri su nam, iz tog razloga, veoma značajne - naveo je Đurišić.

Na DWWA je ove godine ocjenjivano oko 17,2 hiljade vina iz svih djelova svijeta, osam odsto više nego predhodne godine, dok je zlatnim medaljama nagrađeno njih 455 ili svega tri odsto.

- Uspjeh vina Plantaža utoliko je veći uko-liko se zna da se na takmičenju DWWA pri-mjenjuju strogi kriterijumi, tako da zlatne medalje osvajaju samo ona ocijenjena sa preko 95 poena - navodi se u saopštenju.

Medalja za Stari podrum cabernet sauvi-gnon 2012, prvo je Decanterovo zlato za vino iz Crne Gore u dosadašnjoj istoriji tak-mičenja.

Sva vina koja se pošalju na DWWA degu-stiraju se "na slijepo" po sistemu panela, od koji svaki ima predsjednika. Svaki panel specijalizovan je za određenu vinsku regiju ili stil vina.

Vina kompanije Plantaže učestvuju na svim važnim međunarodnim ocjenjivanji-ma, na kojima je do sada osvojeno preko 800 medalja.

Spremni za ulaganja u telekomunikacionu infrastrukturu

Kohlberg Kravis Roberts (KKR), vodeća sv-jetska investiciona kompanija, spremna je da ulaže u poboljšanje telekomunikacio-ne infrastrukture koja će obezbijediti bolji kvalitet Interneta u Crnoj Gori.

To je kazao partner u KKR-u i predsjednik KKR Global Instituta general David Petra-eus na sastanku sa crnogorskim premi-jerom Duškom Markovićem, prenijela je Mina Business.

KKR je vlasnik United grupe koja posluje u šest država regiona, a u kojoj je suinvestitor Evropska banka za obnovu i razvoj.

KKR je u Crnoj Gori prisutan kroz poslova-nje kompanije Telemah Crna Gora, koja je dio United grupe.

Marković je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, pozdravio interesovanje i namje-re investitora, saglasivši se sa ocjenama o

Crna Goravijesti

29

Broj 5Maj 2017.

značaju širokopojasnog pristupa Interene-tu za svakodnevni život i rad.

Marković je istakao značaj stranih direk-tnih investicija za Crnu Goru, konstatujući da od njihovog rasta direktno zavisi rast bruto domaćeg proizvoda.

Premijer je naveo da će u narednom perio-du fokus biti na jačanju ekonomije.

U tom kontekstu, Marković je istakao va-žnost i posvećenost reformi javne uprave, koja treba da omogući da ona bude servi-sno orjentisana ka građanima, ali i ka pri-vredi.

Marković je, kako se navodi u saopštenju, sagovornika upoznao i sa nastojanjima Vlade da unaprijedi biznis ambijent, obez-bijedi rast ekonomskih sloboda i stabilnost javnih finansija.

U saopštenju se kaže da je Petraeus česti-tao Crnoj Gori na članstvu u NATO.

- Sagovornici su se saglasili da je taj korak važan signal za investitore, jer pridruživa-nje Alijansi obezbjeđuje državi članici mir i stabilnost, a samim tim i sigurnost investi-cija - kaže se u saopštenju.

Kako se navodi, pozitivnim je ocijenjen i napredak države na putu ka Evropskoj uniji, uz ocjenu Markovića da je izuzetno važno za cijeli region da EU i NATO drže aktivnim svoje politike proširenja.

Pljevaljski sir, drugi zaštićeni crnogorski proizvod

Pljevaljski sir zaštićen je oznakom porije-kla. Crna Gora je time dobila drugi zaštiće-ni proizvod, nakon što je prije nepunih pola godine zaštitu dobio Njeguški pršut, saop-šteno je iz ministarsva poljoprivrede i ru-ralnog razvoja.

Tim povodom, ministar poljoprivrede Mi-lutin Simović se, tokom posjete Pljevljima, susreo sa članovima Udruženja proizvođa-ča "Pljevaljski sir" i čestitao im na ovom značajnom uspjehu.

- U odnosu na ono po čemu je do sada bio

prepoznatljiv pljevaljski sir, a to je kvalitet, specifičnost, autohtonost i bezbjednost, taj proizvod dobija dodatu vrijednost koja će na tržištu, siguran sam, biti posebno vrednovana. Siguran sam da će zaštita pljevaljskog sira obezbijediiti novu i bolju tržinu vrijednost ovog proizvoda i donijeti dobro svim vrijednim domaćinima koji se bave ovom proizvodnjom - kazao je mini-star.

Simović je iskazao odlučnost Ministarstva da nastavi i u narednom periodu da radi na razvoju ovog proizvoda, aktivnosti udruže-nja, ali i svih ostalih udruženja proizvođača koji koja žele da stvaraju dodatu vrijednost.

- Siguran sam da ćemo u narednom perio-du zajedno slaviti brojne pobjede. Bićemo i dalje u komunikaciji sa vama, posebno na terenu, kako bi osjetili probleme, potrebe, dogovorili se šta da uradimo da ostvarimo nove uspjehe - kazao je ministar Simović.

U tom pravcu, je kako dodaju iz ministar-stva, na kraju današnje posjete Pljevljima ministar Simović, sa saradnicima, sastao se sa predstavnicima Unije stočara sjevera, i razgovarao o mogućnostima za unapređe-nje uslova za razvoj stočarske proizvodnje i postizanje veće konkuretnosti tog sektora.

- Cilj sastanka je da se čuju sugestije, pre-dlozi, kako bi razmotrile i uvažile njihove inicijative u narednom periodu ugrade u razvojne politike. Značajan broj ranijih su-gestija Unije stočara ugrađen je u ovogodi-šnji Agrobudžet - dodaje se.

Proizvođači hrane dogovorili saradnju sa hotelom Regent

Proizvođači meda, organskog povrća, za-činskog bilja i povrća i kozijeg sira i mlijeka iz Tivta imaće priliku da svoje proizvode, koji zadovoljavaju visoke kriterijume ho-tela Regent Porto Montenegro, plasiraju u tom hotelskom objektu.

Iz Opštine Tivat je saopšteno da je na sa-stanku predstavnika Sekretarijata za eko-nomski razvoj i preduzetništvo, hotela Re-gent Porto Montenegro i zainteresovanih poljoprivrednih proizvođača dogovorena njihova saradnja.

- Dogovorena je saradnja hotela sa proi-zvođačem meda Danilom Samardžićem, organskog povrća Đorđem Bulajićem, za-činskog bilja i povrća Slobodanom Knezo-vićem i kozijeg sira i mlijeka Mirkom Gilja-čom - navodi se u saopštenju.

Iz Opštine Tivat je saopšteno da će ti pro-

izvođači imati priliku da plasiraju svoje proizvode u trenutno jedinom hotelu sa pet zvjezdica u Tivtu.

Šef kuhinje u hotelu Regent, Željko Kne-zović, kazao je da su u osnovi ponude tog hotelskog objekta zdrave i kvalitetne na-mirnice, porijeklom sa domaćeg područja.

- Upravo takve namirnice su glavni sasto-jak svih jela koje pripremamo i one donose onu posebnu vrijednost koju prepoznaju svi naši gosti. Nadamo se uspješnoj sara-dnji sa lokalnim proizvođačima i pozdra-vljamo incijativu Opštine Tivat usmjerenu ka lokalnom stanovništvu - rekao je Kne-zović.

Sekretar Sekretarijata, Petar Vujović i sav-jetnik za poljoprivredu, Radmila Kilibarda, upoznali su prisutne sa zacrtanim priorite-tima u radu Sekretarijata, od kojih je jedan uvezivanje lokalnih poljoprivrednih proi-zvođača sa renomiranim investitorima iz Tivta.

- Na području Opštine postoji oko 60-ak re-gistrovanih poljoprivrednih proizvođača. Kada sam preuzeo Sekretarijat, kazao sam da je naša želja da, u mjeri u kojoj je to mo-guće, što više pomognemo lokalnom sta-novništvu da osjeti benefite od prisustva krupnih investitora. Drago mi je da smo uspjeli uraditi prve korake u tom pravcu - naveo je Vujović.

On je dodao da se nada da je uvezivanje četiri poljoprivredna proizvođača iz Tivta i hotela Regent samo početak i da će i osta-li proizvođači slijediti taj primjer i podići nivo i kvalitet ponude kako bi zadovoljili propisane standarde poslovanja hotela vi-soke kategorije.

U cilju nastavka dobre saradnje sa do-maćim proizvođačima i unaprijeđivanja njihovog poslovanja, promocije i plasira-nja kvalitetnog domaćeg proizvoda, kao i u skladu sa planom i programom Sekreta-rijata, nastaviće se dalje povezivanje, edu-kacija i finansijska podrška, koji bi trebalo da doprinesu unaprijeđenju poslovanja i standarda lokalnih poljoprivrednih proi-zvođača.

30

Broj 5 Maj 2017.

Institut za standardizaciju Crne Gore (ISME) obilježio je 10 go-dina rada prigodnom svečanošću u Privrednoj komori 8. maja 2017. godine.

Proslavi Dana Instituta, Nacionalnog tijela koje razvija sistem standardizacije u Crnoj Gori, poštujući zahtjeve i preporuke među-narodnih i evropskih organizacija u ovoj oblasti, prisustvovali su, među ostalima, predsjednik Privredne komore Velimir Mijuško-vić, potpredsjednici Stanko Zloković i Ljiljana Filipović, držav-ni sekretar u Ministarstvu ekonomije Dragan Kujović, savjetnik Predsjednika Crne Gore Ruždija Tuzović, doajen kvaliteta profesor emeritus dr Milan J. Perović, direktor Akreditacionog tijela Ranko Nikolić, direkorica Zavoda za metrologiju Vanja Asanović, ruko-vodilac Centra za kvalitet Mašinskog fakulteta u Podgorici prof. dr Zdravko Krivokapić, predstavnici instituta za standardizaciju zemalja regiona.

Od osnivanja 2007. godine do danas Institut je objavio i pripremnio blizu 20.500 standarda i srodnih dokumenata, od kojih je 16.200 cr-nogorskih.Tokom 10 godina ISME je postao član međunarodnih i evropskih organizacija za standardizaciju čime osigurava trajnu dostupnost međunarodnih i evropskih standarda i pravo na njiho-

Podrška privredi, javnoj upravi i stranim investitorima

Institut za standardizaciju proslavio deceniju rada

vo donošenje na nacionalnom nivou.

Koordinator poslovanja u ISME Perica Turković istakao je da obi-lježavaju važan jubilej, ali sa osjećajem sjete što tu nije dugogodi-šnji direktor Instituta mr Miodrag Perović, jedan od utemeljivača standardizacije u Crnoj Gori, koji je preminuo početkom godine.

Prema riječima Turkovića, djelatnost kojom se bavi Institut važna je za sve oblasti crnogorskog društva u najširem smislu, počev od poljoprivrede i zdravstva, preko građevinastva i turizma, pa do in-formacionih tehnologija i igračaka.

Savremeni svijet, ističe Turković, u oblasti proizvodnje, pružanja usluga, tehnologije, organizacije i upravljanja posljednjih dece-nija preživljava duboke i burne promjene. Savremeno poslovanje donosi nova pravila, metode, ljude. Nastupio je period promjena koje stvaraju temelje, nove poslovne kulture i kriterijume poslovne uspješnosti.

- Najbrže promjene u društvima koja su u tranziciji, kao što je naše, desiće se primjenom standarda. Njihova primjena omo-gućava stvaranje novog poslovnog ambijenta, što daje pozitivan doprinos svijetu u kome živimo. Standardi šire znanja i inovacije,

31

Broj 5Maj 2017.

Standardi i standardizacija su instrumenti podrške reda i uređenosti. Bez primjene standarda nema evropskih integracija.

olakšavaju trgovinu, omogućavaju dobro upravljanje, ocjenjivanje usaglašenosti, te se ostvaruju koristi u svim oblastima u kojima se primjenjuju. Upravo to objašnjava međunarodni trend da se oblasti privrede i društva sve više regulišu na nivou standarda – kazao je Turković.

On je istakao da ISME u sistemu standardizacije na nacionalnom nivou preuzima ulogu integratora i kreatora klime međusobnog povjerenja i saradnje između države, privrednih subjekata, nevla-dinog sektora i drugih zainteresovanih strana. Posebno intenziv-na i kvalitetna saradnja ostvaruje se sa Ministarstvom ekonomije, ostalim ministarstvima i svim organizacijama koje čine infra-strukturu kvaliteta kao i sa inspekcijskim organima, poslovnim i strukovnim udruženjima, visokoškolskim i naučnoistraživačkim institucijama, privrednim i drugim subjektima.

- Nije slučajnost što se ova svečanost održava baš u prostorija-ma Privredne komore, jer sa ovom institucijom imamo ne samo partnerski odnos već i kompatibilne ciljeve koji su usmjereni ka uspješnom zastupanju interesa privrede te stvaranju povoljnijih uslova za unapređenje crnogorske konkurentnosti u globalnom privrednom ambijentu – rekao je Turković.

Državni sekretar u Ministarstvu ekonomije Dragan Kujović istakao je da brojne aktivnosti koje je Institut imao potvrđuju opravdanost njegovog osnivanja, a članstvo u brojnim relevantnim međunaro-dnim organizacijama dodatno ukazuje na njihov značaj.

- Osnova za razvoj standardizacije u Crnoj Gori definisana je usva-janjem Zakona koji uređuje ovu oblast, 2008. godine. Evropska komisija je evidentirala značajan napredak koji je naša zemlja postigla u ovoj oblasti, posebno u pregovorima koji se odnose na poglavlje 1 – Slobodno kretanje roba – rekao je Kujović.

Naglasio je da je Ministarstvo ekonomije prepoznalo značaj stan-dardizacije za povećanje konkurentnosti crnogorske privrede i 2014. je definisalo Program za jačanje lokalne i regionalne konku-rentnosti kroz usaglašavanje sa zahtjevima međunarodnih stan-darda poslovanja.

- To je Program koji je izazvao veliko interesovanje privrednika i od 2014. do 2016. godine 48 aplikanata je dobilo bespovratnu po-moć u visini 150.000 eura za uvođenje standarda u poslovanje. U 2017. godini je takođe predviđeno dodatnih 40.000 eura za ovu dje-latnost – kazao je on, ističući da je Ministarstvo uvijek otvoreno za saradnju sa ISME i tako će ostati i ubuduće.

Profesor emeritus dr Milan J. Perović pozdravio je skup u ime do-skorašnjeg Upravnog odbora Instituta za standardizaciju, ljudi koji su postavili njegove temelje.

- Institut smo postavili na temeljima svjetskih i evropskih pravila o samostalnosti, nepristrasnosti i nezavisnosti. Znači, stvoriti cr-nogorski, a evropski institut. Institut koji će biti podrška privredi i javnoj upravi, ali i svim stranim kompanijama koje rade u našoj zemlji i sa crnogorskim partnerima – rekao je on.

Prema njegovim riječima, radili su po precizno mjerljivim planovi-ma koje je direktor Instituta Miodrag Perović sa svojim saradnici-ma svake godine u cjelini ispunjavao.

- Kao Upravni odbor imali smo sreću da smo imali jednog odgovor-nog i standardima predanog direktora i nesreću da nas je prerano napustio i otišao u Raj da se tamo bavi standardizacijom – kazao je Perović.

Profesor je sa svečanosti uputio apel da se u škole uvede nauka o standardima i standardizaciji jer je taj proces već počeo u SAD i drugim razvijenim zemljama.

- Standardi i standardizacija su instrumenti podrške reda i uređenosti. Oni su takođe tehnika koja promoviše međunarodnu ujednačenost. Bez primjene standarda nema evropskih integraci-ja. Za to postoje jasna pravila i konkretni zahtjevi. Standardi jačaju institucije i slabe vlast pojedinca, posebno autokrata i onih sklonih korupciji. Mi danas obilježavamo deset godina rada Instituta. Ovo je prva decenija, a biće još novih 10 i 100 decenija, jer Institut spada u one institucije koje postoje dok postoji država – rekao je Perović.

Uručene su zahvalnice institucijama i pojedincima iz Crne Gore i okruženja koji su podržali rad Instituta, a u njihovo ime zahvalio je prof. dr Zdravko Krivokapić.

Moderator je bila Rada Dondić iz Instituta za standardizaciju. U programu su učestvovali i učenici Umjetničke škole za muziku i balet "Vasa Pavić” Dorotea Zečević (violina), Igor Poturica (harmo-nika) i Teodora Šoškić (oboa).

32

Broj 5 Maj 2017.

Primjenom standarda do progresa u društvu

Perica Turković, koordinator poslovanja Instituta za standardizaciju

Evropska unija prepoznaje standardizaciju kao preduslov za međunarodne i evropske integracije i osnovu za uklanjanje tehničkih prepreka u trgovini, tj.obezbjeđivanje slobodnog protoka roba i usluga.

33

Broj 5Maj 2017.

Neophodno je uložiti dodatne napore u usvajanje i imple-mentaciju evropskih standarda, kako bi domaće kompani-je podigle nivo konkurentosti i što spremnije se suočile sa

konkurencijom na otvorenom, evropskom tržištu, kazao je u inter-vjuu Glasniku Privredne komore koordinator poslovanja Instituta za standardizaciju Crne Gore Perica Turković, institucije koja je nedavno proslavila 10 godina rada.

Glasnik: Predstavite Institut za standardizaciju, njegovu djelatnost ali i postignuća (broj donijetih standarda) te izazove sa kojima ste se susreli tokom prvih 10 godina postojanja.

P. Turković: Radi ostvarivanja ciljeva standardizacije, ispunjava-nja zahtjeva međunarodne zajednice i Evropske Unije po pitanju standardizacije kao i sprovodjenja aktivnosti na donošenju crno-gorskih standarda, Vlada je na sjednici od 29. marta 2007. godine donijela Odluku o osnivanju Instituta za standardizaciju Crne Gore ("Službeni list RCG", br.21/2007) kao nacionalnog tijela za standar-dizaciju u našoj državi.

Institut je od osnivanja 2007. godine do danas objavio i pripremio blizu 20.500 standarda i srodnih dokumenata. Procesi standardi-zacije i donošenja standara su vrlo dinamični, i oni su skloni pro-mjenama, i to se prati u kontinuitetu. Neki standardi se objavljuju, drugi se povlače i mijenjaju, a pripremaju se i neka nova dokumen-ta. Sve ove aktivnosti imaju za cilj da se doprinese bezbjednosti građana, osigura kvalitet i konkurentnost crnogorske privrede, eliminišu trgovinske barijere, te da se doprinese daljem razvoju ekonomije i svih segmenata društva.

Glasnik: Ocijenite značaj standardizacije za privredu u aktuelnom trenutku – na globalnom i crnogorskom nivou.

P. Turković: Djelatnost kojom se bavi naš Institut važna je za sve oblasti crnogorskog društva u najširem smislu, počev od poljopri-vrede i zdravstva, preko građevinarstva i turizma, pa sve do infor-macionih tehnologija i igračaka.

Najbrže promjene u društvima koja su u tranziciji, kao što je naše, desiće se primjenom standarda. Njihova primjena omogućava stvaranje novog poslovnog ambijenta, što daje pozitivan doprinos svijetu u kome živimo. Standardi šire znanja i inovacije, olakšava-ju trgovinu, omogućavaju dobro upravljanje, ocjenjivanje usagla-šenosti, te se ostvaruju koristi u svim oblastima u kojima se pri-mjenjuju. Upravo to objašnjava međunarodni trend da se oblasti privrede i društva sve više regulišu na nivou standarda.

Što se tiče sistema standardizacije na nacionalnom nivou, Institut preuzima ulogu kreatora klime međusobnog povjerenja i saradnje između države, privrednih subjekata, nevladinog sektora i drugih zainteresovanih strana. Posebno intenzivna i kvalitetna saradnja ostvaruje se sa Ministarstvom ekonomije, koje je nadležni držav-ni organ za oblast infrastrukture kvaliteta. Takođe, aktivno se sa-rađuje i sa drugim ministarstvima, ali i sa svim organizacijama koje zapravo čine oblast infrastrukture kvaliteta, kao i sa inspek-cijskim organima, poslovnim i strukovnim udruženjima, visoko-školskim i naučno-istraživačkim institucijama, privrednim i dru-gim subjektima koji su direktno ili indirektno u vezi sa izradom i primjenom crnogorskih standarda. Sve ove organizacijame su, tokom proteklih 10 godina, u ovom ili onom obliku, dali doprinos razvoju sistema nacionalne standardizacije. Jedan od rezultata ove saradnje je infrastruktura stručnih tijela Instituta koju danas čini 17 tehničkih komiteta i gdje su u procesu donošenja crnogor-skih standarda i srodnih dokumenata zainteresovane strane rav-

nomjerno zastupljene.

Glasnik: Dokle se stiglo sa uvođenjem standarda u poslovanje cr-nogorskih preduzeća i šta je po Vašem mišljenju uzrok takvom rezultatu?

P. Turković: Prije konkretnog odgovora na to pitanje, osvrnimo se na ta pitanje šta zapravo standardizacija predstavlja i koji su njeni benefiti u organizaciji. Izostavljajući zvanične definicije, slo-bodnim riječima može se reći da je standardizacija postupak ili proces primjene standarda kako bi se izradio, uredio ili poboljšao neki proizvod ili proces rada, sa krajnjim ciljem da se eliminišu problemi i maksimizuje efektivnost i efikasnost u radu.

Tokom minulih godina uspostavljena je dobra saradnja Instituta za standardizaciju sa Zavodom za metrologiju, Akreditacionim ti-jelom, Privrednom komorom, inspekcijskim organima, poslovnim i strukovnim udruženjima, visokoškolskim i naučno-istraživač-kim institucijama, privrednim subjektima i drugim pravnim lici-ma u vezi sa izradom i primjenom crnogorskih standarda. Svako-dnevno se ostvaruju određeni pomaci u primjeni i uopšte svijesti o važnosti standarda u našem društvu ali to je proces na kom svi trebamo konstantno raditi i unaprijeđivati svoje znanje i umijeće.

U uslovima nedovoljne primjene standarda u našem društvu, pro-blem nastaje kod nedovoljne edukacije o primjeni ovog "alata" i spoznavanja benefita koje pravilna primjena standarda može da donese poslovanju. Pravilnom primjenom standarda svode se im-provizacija i greške na što niži nivo, štedi se vrijeme pri realizaciji poslova i samim tim osigurava kvalitet. U osnovi je ideja da se ni-šta ne prepusti slučaju. Naravno da nije moguće sve standardizo-vati, jer da je tako, roboti bi odavno zamijenili ljude ili bi ljudi po-stali roboti. Standard treba da da okvire, pruži smjernice i alate, a tehnička realizacija je ostavljena u rukama Instituta, kao nadležne organizacije za oblast standardizacije.

Glasnik: Na osnovu dosadašnjih iskustava, da li je domaća privre-da zaista prihvata poslovanje po strogim međunarodnim kriteriju-mima koje propisuju standardi, ili su politike kvaliteta na njihovim zidovima samo za pokazivanje?

P. Turković: Budući da danas standardi definišu postupke, pravila i zahtjeve koji se odnose na: klimatske promjene, informaciono--komunikacione tehnologije, životnu sredinu, bezbjednost ljudi, bezbjednost hrane, energetsku efikasnost, društvenu odgovornost, finansije, izborne procese, na rad vlade i praktično sve aspekte društvenog života pojedinaca i zajednice, sve to umnogome de-finiše obavezu ispunjavanja uslovaza nadmetanje na lokalnom, regionalnom i globalnom tržištu. Time je i domaćim privrednim organizacijama, a i javnoj upravi, nametnuta nužnost kontinuira-nog prilagođavanja i unapređenja politike kvaliteta i samog poslo-vanja. Samim tim, nacionalna konkurentnost se ne može ostvariti bez domaćih organizacija koje zadržavaju ili povećavaju svoj udio na globalnom tržištu. Imajuću u vidu da je strateški cilj zemalja potpisnica CEFTA pristupanje EU, neophodno je uložiti dodatne napore u usvajanje i implementaciju evropskih standarda, kako bi domaće kompanije podigle nivo konkurentosti i što spremnije se suočile sa konkurencijom na otvorenom, evropskom tržištu.

Glasnik: U kojoj mjeri crnogorske kompanije, ali i partneri iz ino-stranstva koriste usluge ISME? Da li velike kapitalne investicije u recimo autoput ili odmarališta na primorju prate pojačane aktiv-nosti Vašeg Instituta, u smislu povećane prodaje

34

Broj 5 Maj 2017.

P. Turković: Širok opseg uključenosti standarda podrazumijeva i širok krug zainteresovanih strana za donošenje i primjenu stan-darda i njihova uloga je od velikog značaja. U proteklom periodu je veliko interesovanje iskazano za standarde serije MEST EN ISO 9001 koji su značajni u okviru unapređenja sistema upravljanja kvalitetom kao i za HACCP sistem koji je obavezan prema Zako-nu o bezbjednosti hrane. Imajući u vidu nedavni dolazakkineske kompanije China Road & Bridge Corporation (CRBC) na crnogorsko tlo, koja je angažovana na gradnji 41 km autoputa Bar – Boljare, na godišnjem nivou je prisutan porast prodaje standarda vezanih za geotehnička istraživanja i uopšte oblast putne infrastrukture. Imajući u vidu da turizam predstavlja izuzetno važnu komponentu nacionalne ekonomije, značaj implementacije standarda kvaliteta u zdravstvenom turizmu je neupitan i u stalnom je porastu jer je to najbrže rastuća grana turizma kako kod nas tako i u svijetu, sa godišnjim rastom od 15 - 20 odsto, koja značajno doprinosi bruto domaćem proizvodu i predstavlja zamajac za unapređenje ostalih sektora privrede u državi.

Glasnik: Crna Gora ulazi u NATO, a takođe je i pred vratima EU. Koliko standardizacija, odnosno poslovanje utemeljeno na najbo-ljoj međunarodnoj praksi dobija time dodatno na značaju? Zašto je neophodno prihvatiti standarde u današnjem poslovanju?

P. Turković: Crna Gora i NATO nalaze se u procesu međusobnog približavanja, geografskog i političkog. Osim izgradnje demokrat-skog poretka, tržišne privrede, unapređenja sloboda i ljudskih pra-va etničkih manjina i manjinskih zajednicapo drugim osnovima, izgradnja sistema civilne kontrole oružanihsnaga, od članica se najprije zahtijeva usvajanje standarda koji važe u NATO. Standardi važe za tehniku, opremu, u komandi. Krajnji cilj standardizacije je potrebna efektivnost u realizaciji zajedničke aktivnosti NATO-a. Standardizacija u NATO-u je utkana u temelje Alijanse, budući da ona ostaje stalno otvorena za nove članice. Samim tim, neopho-dna je stalna briga o standardizaciji, razvoju i primjeni NATO stan-darda jer sistem odbrane jedne dobro organizovane države treba biti ustrojen po najboljim standardima na svijetu a to je u ovom trenutku NATO-standard.

Zajednička deklaracija o partnerstvu NATO-a i EU, usvojena je na osnovu uvjerenja da Evropska unija želi da ojača samostalnost u oblasti bezbjednosti, slijedeći propisane standarde koji regulišu ovu oblast. Evropska unija prepoznaje standardizaciju kao predu-slov za međunarodne i evropske integracije i osnovu za uklanjanje tehničkih prepreka u trgovini, tj.obezbjeđivanje slobodnog protoka roba i usluga. U tom smislu je uloga Instituta za standardizaciju od velike važnosti za privredu i društvo.

Evropska unija je članom 7 Regulative 1025/2012 definisala oba-vezu učešća državnih organa uevropskoj standardizaciji. Naime, navedeni član predviđa da je "država članica obavezna, kada je tomoguće, da podstiče uključenje državnih organa, a naročito or-gana tržišnog nadzora, u rad nacionalnogtijela za standardizaciju u cilju donošenja ili prihvatanja standarda na nacionalnom nivou".

Glasnik: Pomenimo domaću, regionalnu i međunarodnu saradnju Instituta za standardizaciju odnosno njegovo članstvo u internaci-onalnim organizacijama.

P. Turković: U cilju razvoja sistema standardizacije, Institut za standardizaciju Crne Gore uspostavlja, ostvaruje i razvija bilate-ralnu saradnju sa nacionalnim organizacijama za standardizaciju drugih država, na obostrani interes. Saradnja se uglavnom odnosi

na razmjenu dokumenata, razmjenu stručnjaka i iskustva, kao i na mogućnost distribucije/prodaje nacionalnih standarda drugih zemalja na teritoriji Crne Gore. Institut je za proteklih 10 godina rada potpisao Ugovore o poslovno-tehničkoj saradnji sa nacional-nim tijelim za standardizaciju iz: Srbije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Albanije, Turske i Kine. Takođe ima-mo potpisane ugovore i sa Britanskim, Francuskim, Njemačkim i Američkim Institutom za standardizaciju.Ova ugovorna saradnja omogućava zainteresovanim stranama da u prostorijama Instituta ostvare uvid u tekst standarda i da, ukoliko to žele, preko Instituta izvrše njihovu nabavku.

U toku proteklih 10 godina, Institut za standardizaciju Crne Gore je postao član međunarodnih i evropskih organizacija za standar-dizaciju. To se prvenstveno odnosi na: Međunarodnu organizaciju za standardizaciju (ISO), Međunarodnu elektrotehničku komisiju (IEC), Evropski komitet za standardizaciju (CEN), Evropski komi-tet za standardizaciju u oblasti elektrotehnike (CENELEC), kao i Evropski institut za standardizaciju u oblasti telekomunikacija (ETSI). Institut u kontinuitetu sarađuje i sa Komisijom Codex Ali-mentarius (CAC), koja je zadužena za donošenje standarda i drugih dokumenata iz oblasti hrane radi zaštite zdravlja potrošača i ola-kšavanja međunarodne trgovine hranom.

Glasnik: Planovi Instituta u predstojećem periodu. Kakve rezultate priželjkujete da predstaviti na 20. rođendan ove institucije?

P. Turković: Institut je od svog osnivanja 2007. godine do danas objavio i pripremio blizu 20.500 standarda i srodnih dokumenata a trenutno raspolaže sa više 16.200 crnogorskih standarda i sro-dnih dokumenata koji su potpuno usaglašeni sa međunarodnim i evropskim standardima.

Institut ima cilj da u narednom periodu prati donošenje zakonoda-vstva, prvenstveno u harmonizovanoj oblasti EU zakonodavstva gdje standardi predstavljaju tzv. pretpostavk uusaglašenosti, za-tim da logistički podrži ekonomske operatore iz Crne Gore kako bi se kroz upotrebu standarda pozicionirali na tržištu EU, ali i na drugim tržištima, kao i da poveća broj donesenih standarda i una-prijedi prodaju a samim tim i primjenu standarda u Crnoj Gori.

Institut je sve šire prepoznat kao referentno mjesto za informi-sanje o standardima i srodnim dokumentima, pri čemu zaintere-sovane strane besplatno mogu ostvariti uvid u standarde, dok je osigurana i stručna pomoć osoblja pri pretraživanju i definisanju zahtjeva korisnika.

Glasnik: Ocijenite saradnju sa Privrednom komorom Crne Gore. U kojoj mjeri Koordinacioni odbor za kvalitet doprinosi unapređenju standardizacije u našoj zemlji?

P. Turković: Institut i Privredna komora imaju ne samo partnerski odnos već i kompatibilne ciljeve koji su usmjereni ka uspješnom zastupanju interesa crnogorske privrede i društva, te stvaranju povoljnih uslova za unapređenje crnogorske konkurentnosti u globalnom privrednom ambijentu. Institut ima svog predstavnika u Odboru za kvalitet PKCG i budući da okuplja predstavnike uspje-šnih organizacija svaki sastanak Odbora ima za cilj da se kroz neposrednu razmjenu iskustva, preoporuka i praksi sagledaju mo-gućnosti za podizanje svijesti privrednika, državne uprave i javno-sti o značaju implementacije principa kvaliteta i međunarodnih standarda koji sami po sebi podrzumijevaju nužnost kontinuira-nog prilagođavanja i unapređenja poslovanja.

35

Broj 5Maj 2017.

It is necessary to make further efforts in adopting and imple-menting European standards, so as to help domestic companies raise the level of competitiveness and be prepared for facing

a competition on the open European market, says in an intervi-ew for Glasnik Mr. Perica Turkovic, the Coordinator for business operations in the Institute for Standardization of Montenegro, the institution which has recently celebrated 10th anniversary.

Glasnik: Please, present the Institute for Standardization of Mon-tenegro, its scope of activities and achievements (the number of standards adopted) as well as challenges you faced during ten ye-ars of existence.

Implementation of standards leads to social progress

Perica Turkovic, Coordinator for business operations in the Institute for Standardization of Montenegro

The European Union recognizes the standardization as a prerequisite for international and European integration and the basis for elimination of technical barriers to trade, i.e. ensuring free movement of goods and services.

P. Turkovic: In order to meet the objectives of standardization and the requirements of the international community and the European Union regarding the standardization and realization of activities on the adoption of Montenegrin standards, the Gover-nment of Montenegro at the session held on 29 March 2007 adop-ted the Decision on establishing the Institute for Standardization of Montenegro ("Official Gazette of the Republic of Montenegro”, No.21/2007) as the National Standardization Body.

Since its establishment in 2007, the Institute has issued and pre-pared nearly 20,500 standards and related documents. The pro-cess of standardization and adoption of the standards are very

36

Broj 5 Maj 2017.

dynamic, inclined to changes, and monitored continuously. Some standards are issued, others are withdrawn and changed and new documents are being prepared. All these activities are aimed at providing contribution to the security of citizens, ensuring the quality and competitiveness of the Montenegrin economy, eli-minating trade barriers and providing contribution to the further development of the Montenegrin economy and all segments of society.

Glasnik: What is your opinion of the importance of standardizati-on for the economy at this moment – at the global and Montene-grin level?

P. Turkovic: Activity of our Institute is important for all areas of Montenegrin society in the broadest sense, ranging from agricul-ture and health-care industry, through the construction and touri-sm, to information technology and toys.

The fastest changes in societies in transition, such as ours, will take place with the implementation of standards. Their imple-mentation provides creating a new business environment, which makes a positive contribution to the world we live in. Standards expand knowledge and innovation, facilitate trade, ensure good governance, conformity assessment, and provide benefits in all areas in which they are implemented. Precisely the international trend explains that fields of economy and society are becoming more regulated at the level of standards.

Regarding the standardization system at the national level, the In-stitute assumes the role of a creator of climate of mutual trust and cooperation between the state, businesses, NGOs and other stake-holders. The Institute has intensive and high-quality cooperation particularly with the Ministry of Economy, which is the competent authority in the field of quality infrastructure. Also it actively coo-perates with other ministries and all agencies, which in fact make the area of quality infrastructure, as well as with the inspection bodies, business and professional organizations, higher-educati-onal and scientific and research institutions, business and other entities directly or indirectly involved in the development and im-plementation of Montenegrin standards.

Over the past 10 years, all these organizations have provided con-tribution to the development of national standardization system to a certain extent. One result of this cooperation is an infrastructure of the Institute’s expert bodies, made up of 17 technical committe-es in which stakeholders are equally represented in the process of Montenegrin standards and related documents.

Glasnik: Please present the level achieved in terms of introduction of standards in business operation of Montenegrin companies and what do you think is the cause for such a result?

P. Turkovic: Before I answer this question, let us look at the stan-dardization in general and its benefits for the organization. Exclu-ding the official definitions, we can define the standardization as the procedure or the process of implementing the standards in order to create or improve a product or process of work, with the ultimate goal to eliminate problems and maximize effectiveness and efficiency.

During the past years a good cooperation was established betwe-en the Institute for Standardization and the Institute of Metrology, the Accreditation Body, the Chamber of Economy of Montenegro, the inspection bodies, business and professional associations, hig-

her education and scientific research institutions, companies and other entities involved in the development and implementation of Montenegrin standards. Every day we make a certain progress in the implementation and raise the general awareness of the im-portance of standards in our society, but it is a process in which we need to join effort constantly and improve our knowledge and skills.

Under the circumstances of the lack of standards implementati-on in our society, the problem lies in insufficient education on the implementation of this "tool" and understanding the benefits of regular standards implementation for business operations. Proper standards implementation reduces the improvisation and mista-kes to a minimum, saves time in the implementation of activities and thus ensures the quality. Basically the idea is to leave nothing to chance. Of course everything cannot be standardized, because if it was possible, robots would replace humans i.e. humans would become robots. The standard should provide frameworks, guidan-ce and tools, and technical realization was left to the Institute, as the competent organization in the field of standardization.

Glasnik: Based on past experiences, does the domestic economy actually accept operations by strict international criteria prescri-bed by the standards or the quality policy on their walls serves just for presentation?

P. Turkovic: Given that today standards define the procedures, rules and requirements relating to: climate changes, information and communication technologies, the environment, human se-curity, food safety, energy efficiency, social responsibility, finance, electoral processes, the work of the government and virtually all aspects of social life of individuals and communities, all this lar-gely defines the obligation of meeting the conditions of competing on the local, regional and global markets. Therefore, domestic economic organizations and public administration are required to continuously adjust to and improve the quality policy and the business. At the same time, national competitiveness cannot be achieved without national organizations maintaining or incre-asing their share in the global market. Bearing in mind that the strategic goal of CEFTA parties is to join the EU, it is necessary to make further efforts in adopting and implementing European standards, so as to help domestic companies raise the level of competitiveness and be prepared for facing a competition on the open European market.

Glasnik: To what extent do Montenegrin companies and partners from abroad use the services of ISME? Do large capital invest-ments, for example in a highway or resorts at the coast, follow the increased activity of your Institute, in terms of increased sale?

P. Turkovic: Wide range of standards’ involvement entails a num-ber of stakeholders interested in their adoption and implementa-tion and their role is of great importance. In the previous period the great interest has been shown for standards MEST EN ISO 9001, which are important in the context of improving the quality management system, as well as for the HACCP system, which is mandatory according to the Law on Food Safety. Bearing in mind the recent arrival of the Chinese company China Road & Bridge Corporation (CRBC) in Montenegro, which is engaged in the con-struction of 41 km of Bar - Boljare highway, the increase in sale of standards for geotechnical investigations as well as fields of road infrastructure, has been present at the annual level.

37

Broj 5Maj 2017.

Considering that tourism represents a very important component of the national economy, the importance of the implementation of quality standards in health tourism is unquestionable and is con-stantly growing because it is the fastest growing branch of touri-sm in our country and in the world, with annual growth of 15 - 20 percent, which is significantly contributing to the gross domestic product and is the driving force for the promotion of other econo-mic sectors in the country.

Glasnik: Montenegro is about to join NATO, and is also approa-ching the EU. To what extent does standardization i.e. business based on best international practice gain in importance? Why is it necessary to accept the standards of today's business?

P. Turkovic: Montenegro and NATO are becoming closer, geo-graphically and politically. In addition to creating a democratic system, market economy, improvement of freedom and human ri-ghts of minorities according to other aspects, creating a system of civil control of armed forces, first of all the countries are required to adopt standards which are applicable in the NATO. The stan-dards are applied to technology, equipment, command. The ulti-mate goal of standardization is necessary effectiveness in the re-alization of joint activities of NATO. The standardization in NATO is incorporated in the foundations of the Alliance, since it remains permanently open for new member states.

Therefore, constant concern on standardization, development and implementation of NATO standards is necessary because the de-fence system of a well-organized country should be constituted according to some of the best standards in the world and in this moment it is NATO standard. The EU-NATO Joint Declaration was adopted on the basis of the belief that the European Union wants to strengthen its independence in the field of security, following the prescribed standards regulating this area. The European Union recognizes the standardization as a prerequisite for international and European integration and the basis for the elimination of te-chnical barriers to trade, i.e. ensuring free movement of goods and services. In this sense, the role of the Institute for Standardization is of great importance for the economy and society.

The Article 7 of Regulation 1025/2012 of the European Union pre-scribes the obligation of participation of public authorities in Euro-pean standardization. Namely, the Article envisages that "member States shall, where appropriate, encourage participation of public authorities, including market surveillance authorities, in national standardisation activities aimed at the development or revision of standards at the national level".

Glasnik: Let us mention the national, regional and international cooperation of the Institute for Standardization i.e. its member-ship in international organizations.

P. Turkovic: In order to develop the standardization system, the In-stitute establishes and develops bilateral cooperation with other countries’ national organizations for standardization in the com-mon interest. The cooperation is mainly related to the exchange of documents, experts and experience, as well as to the possibility of distribution/sales of national standards of other countries on the territory of Montenegro. For the past 10 years, the Institute signed Agreements on business and technical cooperation with the nati-onal standardization bodies from Serbia, Slovenia, Croatia, Bosnia and Herzegovina, Macedonia, Albania, Turkey and China. We also signed agreements with the British, French, German and Ameri-

can Institute for Standardization. The agreed cooperation allows stakeholders to gain insight into the text of the standards in the premises of the Institute and, if they wish, purchase them via the Institute.

During the past 10 years, the Institute for Standardization of Montenegro became a member of the international and Europe-an organizations for standardization such as: the International Organization for Standardization (ISO), the International Electro--technical Commission (IEC), the European Committee for Stan-dardization (CEN), the European Committee for Electrotechnical Standardization (CENELEC) and European Telecommunications Standards Institute (ETSI). The Institute continuously cooperates with the Codex Alimentarius Commission (CAC), which is in char-ge of the adoption of standards and other documents related to food in order to protect consumer health and facilitate internatio-nal trade in food.

Glasnik: Please present the plans of the Institute in the forthco-ming period. What results would you like to present at the 20th anniversary of this institution?

P. Turkovic: Since its establishment in 2007, the Institute has issu-ed and prepared nearly 20,500 standards and related documents and currently it has over 16,200 Montenegrin standards and rela-ted documents which are fully harmonized with international and European standards.

In the forthcoming period, the Institute aims to monitor the adop-tion of legislation, primarily in harmonized EU legislation, where standards represent so called presumption of conformity, then to support economic operators from Montenegro in terms of logistics so as to position the standards on the EU and other markets thro-ugh their use, as well as to increase the number of adopted stan-dards and improve their sale and therefore the implementation of standards in Montenegro.

The Institute is becoming widely recognized as a reference point for information on standards and related documents, whereby stakeholders can gain insight to standards free-of-charge, while professional assistance of personnel in searching for and defining user requirements has been provided.

Glasnik: What is your opinion of the cooperation with the Chamber of Economy of Montenegro? To what extent does the Coordination Board for Quality contribute to improvement of standardization in our country?

P. Turkovic: The Institute and the Chamber of Economy of Monte-negro are not only partners, but share compatible goals, aimed at the successful representation of interests of Montenegrin econo-my and society, and the creation of favourable conditions for the promotion of Montenegro's competitiveness in the global econo-mic environment.

The representative of the Institute is a member of the Board for the Quality in the Chamber and since it brings together representati-ves of successful organizations, each meeting of the Board aims to analyse the possibilities, through direct exchange of experience, recommendations and practice, for raising awareness of entrepre-neurs, public authorities and the public on the importance of im-plementing the principles of quality and international standards which imply necessity for continuous adaptation and improve-ment of operations.

38

Broj 5 Maj 2017.

Vlada Crne Gore je na sjednici od 18. maja 2017. godine utvr-dila Predlog zakona o izmjeni i dopuni zakona o javnim nabavkama.

Predlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim na-bavkama na odgovarajući način se otklanjaju naprijed navedene teškoće u sprovođenju postupaka javnih nabavki i definišu sluča-jevi koji se javljaju u praksi, a osnovano je očekivanje i značajnog smanjenja broja žalbi i postupaka koji se vode pred Komisijom za kontrolu postupaka javnih nabavki.

Važeći Zakon o javnim nabavkama se primjenjuje od 2011. godine.

Članovi Privredne komore Crne Gore su na organima i radnim tije-lima Komore ukazali na konkretna ograničenja i probleme sa ko-jima se susrijeću prilikom pripreme ponuda i tokom sprovodjenja postupaka javnih nabavki, a koji direktno utiču na značajno po-većanje troškova i otežano poslovanje, i u konačnom predstavljaju opterećenje i za javne finansije.

Privrednici ističu da se iz tih razloga slabi konkurentnost i ekono-mičnost poslovanja privrednih subjekata.

Privredna komora je u Godišnjoj informaciji o poslovanju privre-de za 2016. godinu sa predlogom mjera ekonomske politike Vladi Crne Gore ukazala na potrebu inoviranja teksta Zakona o javnim nabavka u smislu otklanjanja barijera za poslovanje na tržištu jav-

nih nabavki.

Tokom susreta sa najvišim predstavnicima Vlade Crne Gore u Ko-mori je prezentovana inicijativa i razlozi za izmjenu ZJN, koja je prihvaćena formiranjem Radne grupe za izradu nacrta zakona i usvajanjem predloženih rješenja za elininisanjem barijera za efi-kasno i ekonomično sprovođenje nabavki u tekstu Predloga zako-na o izmjeni Zakona o javnim nabavakam od strane Vlade Crne Gore.

Tokom perioda praktične primjene ovog propisa, ukazano je na po-trebu korekcije odredenih normativnih rjesenja radi eliminisanja suvišnog formalizma i rigidnosti pojednih odredbi koje se odnose na uslove i način sprovodjenja postupka, kao i faktičku pripremu ponuda.

S tim u vezi, u prvom redu važno je reći da postoje preduzeća čiji je osnivač država ili lokalna samouprava, koja po trenutno važećim odredbama Zakona o javnim nabavkama jesu obveznici primjene, a koja to suštinski ne treba da budu.

Takođe, postoje i određeni segmenti koji bi trebalo da budu izuzeti od primjene Zakona o javnim nabavkama zbog svojih specifično-sti, kao što su nabavka izbornog materijala i nabavka roba i usluga za potrebe korišćenja vazduhoplova Vlade Crne Gore.

Pored toga, propisani postupak je u određenim segmentima op-

39

Broj 5Maj 2017.

Tržišno poslovanje i za državna privredna

društva

Usvojen Predlog zakona o izmjeni Zakona o javnim nabavkama

% privredna društva čiji je osnivač Država i lokalna samouprava i 13 ili 2,11 % privredna društva iz oblasti vodoprivrede, energetike, saobraćaja i poštanskih usluga.

Usvojenim Predlogom zakona o izmjeni i dopuni Zakona o javnim nabavkama predviđeno je ukidanje obaveze primjene postupaka javnih nabavki prilikom nabavke roba, usluga ili radova na tržištu za preduzeća koja obavljaju komercijalnu ili industrijsku djela-tnost, bez obzira na postojanje vlasničkog kapitala od strane dr-žave.

Ukupna ugovorena vrijednost javnih nabavki za 2016. godinu izno-si 447.739.222,36 eura za nabavku roba, usluga i radova, zaključili ukupno 7.653 ugovora. U ukupnu ugovorenu vrijednost uključene su nabavke neposrednim sporazumom.

Udio ukupne ugovorene vrijednosti javnih nabavki u 2016. godini u BDP iznosi 11,77 %. Posmatrajući zadati period 2011-2016. godine možemo reći da se radi o učećšu BDP koji je skoro kontinuiran i prosječno iznosi 10,45%.

Predstavnik Komore u Radnoj grupi za izradu Zakona je pored na-vedenih inicirao i druge izmjene teksta Zakona koje idu u pravcu modernizacije i inoviranja postupka na način što će se dodatno pojednostaviti priprema ponuda, smanjiti troškovi žalbenog po-stupka i učiniti sam postupak efikasnijim, koje nijesu ušle u tekst izmjene Zakona, a na kojima će se insistirati u narednom periodu.

terećen nepotrebnim formalizmom i zahtjevima koji nemaju su-štinski značaj na kvalitet ponude i sigurnost realizacije budućeg ugovora, od ponuđača zahtijeva povećane izdatke i ažurnost pri-likom pripremanja ponude, a time značajno doprinosi odugovla-čenju toka postupka uzrokujući okolnosti i situacije koje utiču na konačni ishod postupka.

U dosadašnjoj primjeni kao nedovoljno kvalitetna zakonska rje-šenja su se posebno pokazale odredbe koje se odnose na: kriteri-jume za određivanje i prepoznavanje obveznika primjene zakona; značenje pojedinih izraza; ovlašćenja Uprave za javne nabavke u pogledu preventivnog monitoringa, pokretanja postupka javne na-bavke i inspekcijskog nadzora; primjenu pravila opšteg upravnog postupka; sprovođenje određenih vrsta postupaka javne nabavke u okviru definisanih vrijednosnih razreda; postupak javne nabav-ke šopingom i neposrednim sporazumom; vrijednosne razrede; način pripremanja ponuda; donošenje odluke i ugovor o javnoj na-bavci; određene nabavke u oblasti odbrane i bezbjednosti; shodnu primjenu ZUP-a; pokretanje žalbenog postupka od strane zaintere-sovanog lica; odlučivanje Državne komisije; sastav i način izbora Državne komisije; način rada Državne komisije.

Prema raspoloživim podacima, obavezu primjene Zakona o jav-nim nabavkama u 2016. godini imalo je ukupno 616 naručilaca, od čega 453 ili 73,54 %, čine državni organi, organi lokalne samo-uprave i javne službe, 15 ili 2,44 % privredna društva, 135 ili 21,92

40

Broj 5 Maj 2017.

Rast broja posjetilaca crnogorskim nacionalnim parkovima u prvih pet mjeseci ove godine predstavlja veliki rezultat, ka-zali su predstavnici Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG)

i dodali da mnogo očekuju od partnerstva sa njemačkim Nacional-nim parkom Švarcvald.

Iz NPCG su kazali da interesovanje Nacionalnog parka Švarcvald za partnerstvo nudi brojne mogućnosti, čiji će se pozitivni efekti osjetiti u dužem vremenskom periodu, prenijela je Mina Business.

Oni su objasnili da to podrazumjeva razmjenu znanja i iskustava iz različitih oblasti zaštite prirode i mogućnost pristupa evropskim fondovima koji su dostupni samo uz partnera iz države EU.

- Kao oficijelni partner njemačkog parka, NPCG će imati mo-gućnost predstavljanja sopstvenog promotivnog materijala u nekoliko miliona eura vrijednom njemačkom Info centru, koji je ovih dana otvoren, kao i na njihovim web portalima - navodi se u saopštenju.

Direktorica NPCG Azra Vuković, koja je u martu posjetila Nacio-nalni park Švarcvald, kazala je da su za Njemce priroda i zdrava sredina presudni kriterijumi kod planiranja odmora.

- Zbog toga je, između ostalog, važno da Crna Gora bude prisutna na tom tržištu kao zemlja sa pet nacionalnih parkova. Njemci ima-ju izgrađenu svijest o kvalitetu i imaju visoka očekivanja, jer go-dinama koriste kvalitetan proizvod svojih 16 nacionalnih parkova - saopštila je Vuković.

Ona je dodala da Nacionalni park Švarcvald ima godišnji budžet od devet miliona EUR za zarade, projekte i promociju, što je nekoliko

Očekuje se mnogo od partnerstva s Njemcima

Nacionalni parkovi Crne Gore

NPCG će imati mogućnost predstavljanja promotivnog materijala u nekoliko miliona eura vrijednom njemačkom Info centru.

puta više nego što se u Crnoj Gori izdvaja za svih pet nacionalnih parkova.

- Njemački nacionalni parkovi, kao i velika većina od ukupno 350 u Evropi, u potpunosti finansiraju države kojim pripadaju - kazala je Vuković i dodala da su u NPCG svjesni da je to velika investicija koja se isplati na duži rok.

Ona je navela i da nacionalni parkovi u Njemačkoj, Evropi i svijetu predstavljaju i ekonomski uspješne priče, što je jedan od razloga povećanja njihovog broja iz godine u godinu.

Iz NPCG su saopštili da je u Njemačkoj procjenjeno da 51 milion turista koji posjete 16 nacionalnih parkova potroši 2,1 milion EUR na području unutar i oko parkova, što je dokaz da se ta investicija isplati za kratko vrijeme.

- Osim toga, nacionalni parkovi se uglavnom nalaze u ruralnim područjima gdje su mogućnosti za ostvarivanje prihoda i razvoj za obrazovane mlade ljude teški. Takav slučaj je kako u Crnoj Gori, tako i u Njemačkoj i drugim zemljama Evrope. Nacionalni parkovi, pa čak i servisna industrija povezana sa njima, nude velike mo-gućnosti zapošljavanja, ako su dovoljno finansirani - kazali su iz NPCG.

Prema njihovim riječima, sigurno finansiranje omogućava lakše održavanje visokog nivoa kvaliteta zaštite prirode i turističke po-nude u zaštićenim prostorima.

Iz NPCG su saopštili i da će direktor Nacionalnog parka Švarcvald, Wolfgang Schlund, posjetiti crnogorske nacionalne parkove 10. jula.

41

Broj 5Maj 2017.

Formiranje berze električne energije u Crnoj Gori je korak ka slobodnom veleprodajnom tržištu struje, koje obezbjeđuje transparentnu trgovinu i formiranje referentne veleprodaj-

ne cijene, te pospješuje konkurenciju, ocijenila je ministarka eko-nomije Dragica Sekulić za Pobjedu. Ona je kazala da je naše tržište električne energije malo, pa se puna likvidnost berze očekuje u povezivanju sa regionalnim tržištima.

- Postojanje većeg broja učesnika dovodi do formiranja tržišnih cijena - kazala je Sekulić i naglasila da je berza jedan od instrume-nata kojim se sprečava monopol u trgovini električnom energijom, odnosno predstavlja preduslov za stvaranje konkurentnog ener-getskog sektora u zemlji.

Istakla je da iskustvo zemalja u regionu pokazuje da je optimalno rješenje povezivanje više berzi, kako zbog trgovine, tako i zbog ula-ska kompanija u vlasnički udio berze.

- Koncept je zasnovan na formiranju regionalne berze kroz osniva-nje nacionalnih berzi. Zbog toga postoji ideja u okviru Energetske zajednice da se formira integrisano regionalno tržište, na kojem bi bile manje oscilacije cijena i znatno veća ponuda i potražnja - tvrdi Sekulić.

Onaje navela da su EPCG, COTEE i CGES, kao osnivači, već predu-zeli određene aktivnosti za odobravanje ugovora o osnivanju, do-nošenje statuta, uplatu osnivačkog kapitala i izbor predstavnika u odboru direktora berze.

- Nakon što ugovore potpišu ovlašćeni predstavnici, počeće regi-stracija berze kod Centralnog registra privrednih subjekata. Odlu-kom bordova ovih kompanija obezbijeđena su sredstva za budući

Uskoro berzastruje u

Podgorici

Najava iz Ministarstva ekonomije

Stvorene sve pretpostavke za puno zaživljavanje konkurencije u obavljanju elektroenergetskih djelatnosti i realno otvaranje slobodnog tržišta električne energije.

rad berze, za koju su već obezbijeđene prostorije -izjavila je Sekulić i podsjetila da je na samitu u Beču odlučeno da zemlje Zapadnog Balkana uspostave regionalno energetsko tržište kroz uspostavlja-nje nacionalnih energetskih berzi, a koje će se na kraju integrisati u jedinstveno evropsko tržište.

Poručila je da su stvorene sve pretpostavke za puno zaživljavanje konkurencije u obavljanju elektroenergetskih djelatnosti i realno otvaranje slobodnog tržišta električne energije doneseni su novi zakoni o energetici i o prekograničnoj razmjeni električne energi-je, uz set podzakonskih akata, dok je CEDIS izdvojen iz EPCG.

- Rezultat je porast interesovanja, pa je RAE već izdala četiri nove licence za snabdijevanje električnom energijom -zaključila je Se-kulić.

Podvodni kabl će povećati promet

Ministarka ekonomije smatra da je postavljanje podvodnog kabla između Italije i Crne Gore od velikog značaja, ne samo za naše, već za regionalno tržište.

- Nakon njegovog puštanja u rad, očekuje se značajan promet na berzi električne energije, prije svega zbog potražnje električne energije iz Italije, ali i ponude iz Italije u pojedinim periodima. Kabl će doprinijeti i regionalnom povezivanju, ali i povezivanju sa EU, jer je interkoncija sa Italijom najbrža veza sa evropskim tržištem -kazala je Sekulić i podsjetila da će Crna Gora imati 20 odsto pre-nosnih kapaciteta kabla.

EPCG preko SEEPEX-a proširuje poslovanje

Komentarišući najavljeni ulazak EPCG na srpsku berzu električne energije (SEEPEX), Sekulić je navela da sada EPCG indirektno pla-sira svoju energiju na berzama SEEPEX (Srbija), HUPX (Mađarska) i BSP (Slovenija).

- Direktno učestvovanje na berzama obezbjeđuje svakom učesni-ku efikasnost, transparentnost i sigurnost trgovine -poručila je Se-kulić i dodala da ulazak EPCG u SEEPEX dodatno dobija na značaju ukoliko se ima u vidu očekivanje da se ova berza poveže sa HUPX--om i ostalim berzama u regionu.

42

Broj 5 Maj 2017.

Najveći izazov za Crnu Goru trenutno je nategnuta situacija u oblasti javnih finansija, pri čemu proces vraćanja fiskal-ne politike na put održivosti treba da ide uporedo sa struk-

turnim reformama, ocijenio je šef Delegacije EU u Podgorici, Aivo Orav.

On je kazao da proces strukturnih reformi obuhvata rješavanje problema nediversifikovane industrije, niske konkurentnosti, ra-zvoja ljudskih resursa, smanjenja poslovnih aktivnosti države, po-većanja prostora za privatni sektor, kao i podrške za istraživanje i inovacije.

Potrebna sveobuhvatna srednjoročna fiskalna strategija

Šef Delegacije EU Aivo Orav

- Paket korektivnih fiskalnih mjera predstavlja prvi korak u pra-vom smjeru kako bi se vratili na prudencijalno upravljanje finan-sijama, ali uz to je, ipak, potrebna i sveobuhvatna srednjeročna fi-skalna strategija kako bi se dug vratio na pravi kolosjek - rekao je Orav u intervjuu agenciji Mina-business.

On je podsjetio da je crnogorska privreda ušla u robustan investi-cioni ciklus, koji zajedno sa dobrim rezultatima ostvarenim u sek-toru turizma podstiče ekonomski rast.

- Ipak, profil rasta je predodređen da ostane skroman zbog nega-tivnog doprinosa uvoza zasnovanog na investicijama, kao i zbog

43

Broj 5Maj 2017.

Neophodno nastaviti aktivnosti na rješavanju pitanja nekvalitenih kredita u bankarskom sektoru, jačanju servisa podrške sektoru malih i srednjih preduzeća, kao i na funkcionisanju tržišta rada.

potrebe fiskalnog ‘zatezanja kaiša’. Relaksiranje fiskalne discipline prošle godine, uz izgradnju prioritetne dionice autoputa Bar-Bolja-re, rezultiralo je pritiskom na javne finansije - objasnio je Orav.

On je naveo da u današnjem globalnom ekonomskom kontekstu ne treba gubiti vrijeme, kao i da vidi Program ekonomskih reformi kao jedan adekvatan okvir kojim se efikasno mogu rješavati po-menuti izazovi.

Savjet ministara ekonomije i finansija EU (ECOFIN) predložio je danas niz smjernica politika za zemlje zapadnog Balkana.

- Ovogodišnji Program ekonomskih reformi je bolji od prethodnog zbog veće jasnoće i svojih analitičkih elemenata. Program se bavi najbitnijim ekonomskim izazovima države. Ovogodišnje smjer-nice politika za Crnu Goru uključuju i smanjenje javnog deficita u ovoj godini kroz paket mjera konsolidacije i usvajanja srednje-ročne strategije fiskalne konsolidacije koja će stabilizovati brzora-stući javni dug - objasnio je Orav.

Crna Gora se, kako je kazao, složila da će ojačati podršku za ra-zvoj lokalnih preduzeća, preduzeti mjere da olakša neophodne in-vesticije u širokopojasni internet i da će obezbijediti operativnu nezavisnost tijela zaduženog za državnu pomoć što bi rezultiralo jednakim uslovima za sve igrače na tržištu.

- Takođe smo došli do sporazuma da se u potpunosti otvori tržište željezničkog saobraćaja i u toj oblasti Crna Gora mora da uspostavi nezavisno i efikasno regulatorno, kao i tijelo za kontrolu bezbje-dnosti željezničkog saobraćaja - precizirao je Orav.

Crna Gora se, kako je dodao, zbog velikog broja nezaposlenih u dr-žavi, složila da usvoji mjere koje će podstaći ljude da uđu na tržište rada i da razviju vještine koje lokalna preduzeća traže.

Orav je, odgovarajući na pitanje do kojeg nivoa se razlikuju ovogo-dišnje smjernice od prošlogodišnjih, to jest do kojeg nivoa je Crna Gora uspjela da sprovede prošlogodišnje, kazao da je država u pro-teklim godinama pokazala posvećenost sprovođenju zajednički dogovorenih smjernica.

- Prošlogodišnje smjernice u velikoj mjeri liče na ovogodišnje, što upućuje da su tek djelimično sprovedene, uz različit nivo uspjeha u različitim sektorima. Ključni prioritet je da se javne finansije do-vedu u red, a sa pomenutim paketom fiskalne konsolidacije prvi korak je već preduzet u pravom smjeru - smatra Orav.

U trenutnom fiskalnom kontekstu, treba obratiti veću pažnju na regulatorne reforme koje nijesu toliko skupe.

- Vidjeli smo da je napredak ostvaren u oblasti energetike, ali dalji napori su neophodni u cilju punog otvaranja željezničkog tržišta. Štaviše, potrebno je nastaviti sa aktivnostima na rješavanju pita-nja nekvalitenih kredita u bankarskom sektoru, jačanju servisa podrške sektoru malih i srednjih preduzeća, kao i na funkcionisa-nju tržišta rada - rekao je Orav.

Kredibilni i mjerljivi rezultati u sprovođenju tih smjernica su od izuzetne važnosti za državu kandidata, kao što je Crna Gora.

- Mi uveliko ohrabrujemo Crnu Goru da ojača mehanizam monito-ringa sprovođenja Programa ekonomskih reformi - dodao je Orav.

On je, odgovarajući na pitanje šta bi trebalo uraditi u smislu boljeg ekonomskog upravljanja, rekao da Program ekonomskih reformi daje koherentan i sveobuhvatan okvir kako za donošenje politika na državnom nivou, tako i za dijalog sa EU.

- Ima tu još nekih elemenata koje treba osnažiti, kao što je učešće svih relevantnih subjekata, koordinacija unutar same države, kao i poboljšanje u ostvarivanju mjerljivih rezultata u sprovođenju re-formskih mjera. Kada se to postigne, bićemo svjedoci vidljivog na-pretka u smislu konkuretnosti crnogorske privrede i, posljedično, u ispunjavanju ekonomskih kriterijuma za pridruživanje - smatra Orav.

On je, odgovarajući na pitanje koja je svrha smjernica ECOFIN-a i kako se one uklapaju u proces pridruživanja, kazao da je Evropska komisija ustanovila redovan dijalog sa državama koje su u procesu pridruživanja, a koji se odnosi na širok spektar pitanja iz oblasti makro-ekonomskih politika i finansijske stabilnosti.

- Nakon ekonomske i finansijske krize ojačan je okvir ekonom-skog upravljanja EU i to u formi takozvanog Evropskog semestra. Da bi to preslikala i za zemlje u procesu proširenja, EU je ekonom-sko upravljanje učinila jednim od tri temeljna stuba svoje politike proširenja, pored vladavine prava i reforme javne uprave - podsje-tio je Orav.

U skladu sa novim pristupom, partnerske države u procesu proši-renja su od 2015. godine pozvane da ojačaju svoje ekonomske poli-tike kroz izradu godišnjih programa ekonomskih reformi.

- Ovaj srednjoročni ekonomski program daje sveobuhvatan okvir za donošenje politika unutar same države, kao i za politički dijalog sa EU. To je takođe i moćan instrument kojim se djelotvorno mogu rješavati ključni ekonomski izazovi uz uključivanje svih relevan-tnih subjekata - saopštio je Orav.

Prema njegovim riječima, ne treba zaboraviti da taj program može takođe da pošalje pozitivne signale investitorima i da pomogne državi da postepeno ispuni Kopenhaške ekonomske kriterijume za pridruživanje.

- Zemlje koje su u procesu pridruživanja dostavljaju svoje Progra-me ekonomskih reformi Evropskoj komisiji krajem januara svake godine. Na osnovu procjene Komisije i Evropske centralne banke (ECB), program razmatraju države-članice EU - precizirao je Orav.

Države članice u formatu Savjeta ministara finansija i ekonomije EU zajedno sa crnogorskim vlastima dogovaraju prioritete eko-nomske politike za predstojećih 12 mjeseci.

- Time što sprovode smjernice politike za makroekonomska, fi-skalna i strukturna pitanja, države pokušavaju da riješe identifiko-vane privredne slabosti, poboljšaju konkurentnost, uklone prepre-ke za rast i da idu u pravcu ispunjavanja ekonomskih kriterijuma za pridruživanje - zaključio je Orav.

44

Broj 5 Maj 2017.

Regionvijesti

EIB: 3,5 milijarde eura za Zapadni Balkan

Šefica kancelarije za Zapadni Balkan Evropske investicione banke (EIB) Dubrav-ka Negre kazala je da će EIB obezbijediti ukupno 3,5 milijardi eura za razvoj drža-va Zapadnog Balkana, ali da od tih država zavisi hoće li taj novac iskoristiti ili neće, prenosi Bankar.

Negre je, na međunarodnom skupu "Bečki ekonomski razgovori – beogradski sasta-nak", koji organizuju Bečki ekonomski fo-rum (VEF) u saradnji sa Savezom ekono-mista Srbije (SES), rekla da je EIB za razvoj infrastrukture u Crnoj Gori EIB finansirala 40 miliona eura, u BiH oko 70 miliona eura, a u Srbiji više od 200 miliona eura.

- Planiramo da obezbijedimo dodatnih dvije milijarde eura Zapadnom Balkanu u naredne tri godine, povrh već postojećih 1,5 milijardi eura. To je 3,5 milijardi eura novih investicija na Zapadnom Balkanu, a da li će to biti ostvareno zavisi od spremnosti pro-jekata i njihove realizacije - rekla je Negre.

- Regionalne integracije, saradnja i pove-zivanje u regionu Zapadnog Balkana jedan su od naših prioriteta - poručila je Negre.

Continental u Srbiji

Njemačka kompanija Continental 1. jula u Novom Sadu otvara softverski centar za istraživanje i razvoj, u kojem će biti zapo-sleno više od 500 inženjera, saopšteno je iz Vlade Srbije, nakon sastanka predstavnika te kompanije s premijerom Aleksandrom Vučićem.

U centar za istraživanje biće uloženo više miliona eura. Do kraja 2017. Continental će zaposliti 100 ljudi, a tokom naredne dvije godine još 400 ljudi, prenio je Biznis.

Vučić je rekao da će bruto plata inženjera biti 2.300 eura i da očekuje da ih bude zapo-sleno više od najavljenog.

- To će omogućiti da oni koji su nam naj-

u prisustvu glavnog izvršnog direktora FCA EMEA Alfreda Altaville.

Novi model 500L ima tri posebna identite-ta koja pokrivaju sve potrebe: Urban, Cross i Wagon. Motori koji najviše odgovaraju posebnim potrebama kupaca izabrani su za različite identitete modela. Linija ben-zinskih motora obuhvata 1,4-litarski 16V motor, sa 95 KS, 1,4-litarski 16V TJet, koji isporučuje 120 KS, kao i 0,9-litarski TwinA-ir od 105 KS. Liniju upotpunjuju dvogorivi benzinski i TNG 1,4-litarski TJet motor, sa 120 KS, kao i dvogorivi benzinski i metan-ski 0,9-litarski TwinAir, sa 85 KS. U ponudi su i dva dizel motora: 1300 č 16V MultiJet sa 95 KS, izveden s Dualogic prijenosom i 1600 16V MultiJet sa 120 KS. Svi motori u skladu su s Euro 6 standardima. Cijena vozila još nije poznata.

Iako vizuelne razlike između dosadašnjeg i restiliziranog modela nijesu velike, u Fiat Chrysleru kažu da novi Fiat 500L ima čak 40 posto novih dijelova.

- Verzija je dizajnirana tako da istakne pri-padnost porodičnoj liniji modela naglaša-vajući ključne osobine njegovog stila, zbog krajnje upečatljivog identiteta - navode u Fiatu i dodaju da je prilikom restilizovanja kombinovan stil modela 500 s prostrano-šću i funkcionalnošću višenamjenskog vo-zila kakav je 500L. Kada je riječ o izgledu, nova verzija Fiata 500L dobila je agresivniji i "mišićaviji” izgled, piše Blic. Prednji dio ima uzdignutiji izgled nego dosad, a na bra-niku je prisutna kombinacija hroma i crne plastike. Svjetla su gotovo jednaka, ali su dobila LED detalje. Slično je i na zadnjem dijelu vozila, koji je sada naglašeniji i ma-nje zaobljen. Branik je takođe dobio hromi-rane detalje, a drukčija su svjetla za vožnju unatrag i za vožnju po magli.

školovaniji mogu ostati u zemlji i omo-gućiti nam dalji razvoj i napredak naših fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu i čitavoj Vojvodini. Moraćemo ispuniti naj-više kriterijume Ovim je Srbija ušla u višu ligu - rekao je Vučić.

Prema riječima generalnog direktora Con-tinetala Saše Čoringa to je tehnološka kompanija koja nudi sigurnosna, efikasna i pristupačna rješenja za vozila, promet i transport, koja zapošljava više od 227.000 ljudi u 56 zemalja.

U 2016. godini kompanija je ostvarila pro-daju u iznosu od 40,4 milijarde eura.

Kompanija Continental je već prisutna u Srbiji preko kompanije CentiTech Fluid u Subotici.

Investicije u Hrvatsku 1,7 milijardi eura

Ukupna direktna strana ulaganja u Hrvat-sku u prošloj godini su dostigla 1,7 milijardi eura, što je za 1,5 milijardi više nego 2015, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske naro-dne banke.

Nakon značajnog godišnjeg pada direktnih stranih ulaganja u 2015. godini, od skoro 77 odsto u odnosu na 2014, najnoviji podaci ukazuju na izvjestan oporavak, prenosi SE-Ebiz.

Najviše direktnih ulaganja u prošloj godini stiglo je iz Italije, 1,9 milijardi eura, potom iz Holandije, 539 miliona eura i Luksemburga 275 miliona eura, dok je značajniji neto od-liv u prošloj godini zabilježen s Austrijom, 1,38 milijardi eura.

Prema revidiranim podacima, u periodu od 1993. godine do kraja prošle, Hrvatska je zabilježila 30,8 milijardi eura direktnih stranih ulaganja.

Tokom tog kumulativnog perioda, najveće vrijednosti direktnih stranih ulaganja u Hr-vatsku proizišle su iz sektora finansijskog posredovanja, više od 33 odsto, kao i od ulaganja u sektor trgovine na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima 9,6 odsto i poslovanje nekretninama 7,4 od-sto.

Novi Fiat iz Kragujevca

Kompanija Fiat Chrysler (FCA) u maju je svečano predstavila novi Fiat 500L u kru-gu fabrike u Kragujevcu, a srpski premijer Aleksandar Vučić isprobao je novi model.

45

Broj 5Maj 2017.

Novi naprednji sistem integracije pame-tnog telefona ima premijeru upravo na mo-delu 500L.

- Sada možete pristupati glavnim aplikaci-jama na vašem pametnom telefonu direk-tno preko ekrana osjetljivog na dodir viso-ke rezolucije, veličine sedam inča, sistema Uconnect HD Live, koji je integrisan u plo-ču s instrumentima. Sistem je u ponudi i s Apple Car Play integracijom i kompatibilan je s Android AutoTM funkcijom - navode u Fiatu.

Inače, kragujevački 500L i dalje je najpro-davaniji u Evropi u svom segmentu malog MPV vozila. Za prva tri mjeseca 2017. go-dine prodano je gotovo 20.000 automobila, čak 6.000 više od drugoplasirane Opel Me-rive. Od početka proizvodnje do kraja 2016. godine prodato je više od 380.000 Fiata 500L, ali rezultati su daleko od kapaciteta fabrike, te se od novog modela očekuje da spasi proizvodnju i radna mjesta u Kra-gujevcu. Ugovor o osnivanju zajedničke kompanije između Fiata i države Srbije potpisan je 2008. godine, a proizvođač au-tomobila iz Torina ima 67 posto, a srpska država 33 posto vlasničkog udjela. FCA je realizovao najveću inostranu industrijsku investiciju u Srbiji i vodeći je izvoznik.

Autoput grade cementom od pepela

Elektroprivreda Srbije donirala je Vladi te zemlje 3.630 tona pepela koji će se koristiti na izgradnji autoputa između Beograda i Čačka na koridoru 11, prenio je Mondo.

Ovo su prvi koraci ponovnog korišćenja pe-pela za tu namjenu u Srbiji. Na deponijama je oko 200 miliona tona pepela, a godišnje se proizvede dodatnih šest miliona tona.

- Put Vlade Srbije usmjeren ka tome da pepeo dostigne status sirovine i kod nas kao što je u Evropi i širom svijeta - rekao je ministar energetike i rudarstva Aleksan-dar Antić na sastanku ECOBA - Udruženja proizvođača energije koji sagorevaju ugalj, održanom u Beogradu.

Prema direktivi Evropske komisije iz 2008. godine poznate pod nazivom "End of Wa-ste" pepeo iz termoelektrana definitivno se više ne smatra otpadom, nego ima status sirovine, poluproizvoda, nusprodukta. Upo-treba pepela i šljake u Srbiji datira još od se-damdesetih godina prošlog vijeka. Tada su izrađene ogledne dionice puta Lazarevac – Ibarski put, saobraćajnice u krugu Rudar-skog instituta u Beogradu, a desetak godi-na kasnije izgrađeno je oko 15 kilometara

puta oko deponije pepela TENT A i B, uli-ce u Obrenovcu i pristupni putevi oko de-ponija pepela u Kostolcu. TE "Kolubara" je isporučivala pepeo tadašnjim preduzećima Grmeč, Alkaloid i Kamnik, a od 1995. godine sa deponije TENT A ponovo su počele ispo-ruke fabrikama cementa u Beočinu, Novom Popovcu i Kosjeriću.

Prodaju pola NLB banke

Slovenski državni holding i uprava Nove Ljubljanske banke (NLB) namjeravaju pro-dati polovinu dionica te bankarske kuće, što je prvi korak u proceduri njene postepe-ne privatizacije.

Početak prodaje dionica najveće slovenske bankarske grupacije potencijalnim investi-torima, vodiće se posredstvom inicijalne javne ponude dionica, prenosi Al Jazeera.

Kako je planirano, javna ponuda za ku-povinu običnih dionica NLB-a i potvrda o vlasništvu NLB-a aktiviraće se nakon oče-kivanog početka kotiranja njene dionice na Ljubljanskoj i Londonskoj berzi te prezen-tacije ponude potencijalnim investitorima u Evropi i Americi.

Grupacija NLB ima 356 poslovnica, od čega 113 u Sloveniji, a ostale u Srbiji, BiH, Make-doniji, Crnoj Gori i na Kosovu.

U Sloveniji na području kreditnog poslova-nja NLB ima tržišni udio 23,9 posto, a 25,3 posto kad je riječ o depozitima i najveća je slovenska banka, u stopostotnom vlasni-štvu države.

Bilans banke iznosio je krajem prošle godi-ne 12,1 milijardi eura, a posljednje tri godine poslovala je s dobiti, što je nastavljeno i u prvom ovogodišnjem kvartalu, kad je reali-zovala 82 miliona eura dobiti.

Budući da je svoju najveću banku 2013. go-dine, zbog njezinih loših kreditnih plasma-na, sanirala i dokapitalizovala budžetskim sredstvima, Slovenija se obavezala da će državni udio u njoj smanjiti na jednu četvr-tinu kako se posljednja dokapitalizacija ne

bi smatrala nedozvoljenom pomoći države, suprotnoj pravilima konkurencije na finan-sijskom tržištu.

Evropska komisija je odobrila produženje rokova za privatizaciju banke, pa će, prema planu, polovina državnog vlasništva biti prodata do kraja ove, a još četvrtina dionica do kraja iduće godine.

Slovenski mediji navode kako za vladu sa-dašnjeg premijera Mire Cerara privatizaci-ja NLB-a, koju je Evropskoj komisiji obećala ranija premijerka Alenka Bratušek, pred-stavlja "tvrd orah" jer se banka smatra sis-temskom bankom i strateškim interesom države, zbog čega je ne bi trebalo prodavati stranom kapitalu, a upitno je i koliko za nju država u sadašnjem trenutku može dobiti.

Vlada, kako prenose slovenski mediji, cilja na to da bi za 75 posto dionica banke mogla dobiti blizu jedne milijarde eura, u okvi-ru njene računovodstvene vrijednosti, što neki smatraju nerealnim.

Hrvatski Mlinar i u Austriji

U svih 72 Interspar hipermarketa u Austriji kao i drugim maloprodajnim trgovinskim objektima uvršteni su proizvodi hrvatskog Mlinara: motani burek s krompirom te mo-tani burek sa sirom i spanaćem. Osim u hi-permarketima ta dva artikla biće ponuđena kupcima i u 66 poslovnica Spar i Eurospar supermarketa u gotovo svim austrijskim regijama. I u Hrvatskoj je intenzivirana saradnja između te dvije firme. Od posjete uprave Spara Mlinarevom pogonu najpro-davanije artikle iz Mlinarovog asortimana proširili su u sve Spar supermarkete i Inter-spar hipermarkete u Hrvatskoj. Trenutno se Sparovim kupcima nudi 35 različitih proizvoda iz Mlinarovog asortimana.

- Naravno da nas veseli ovaj zajednič-ki uspjeh, jer je to rezultat dugotrajne i uspješne saradnje na domaćem tržištu i kvaliteta proizvoda kakve traži zahtjevno austrijsko tržište - rekao je Helmut Fenzl, predsjednik Uprave Spara Hrvatska, preno-si Glas Slavonije.

46

Broj 5 Maj 2017.

Region će postati konkurentniji i produktivniji, i privlačnije mjesto za investitore, ako naše države sprovedu odlučnije i radikalnije strukturne reforme.

Berlinski proces - dostignuća i perspektive

Samit o Zapadnom Balkanu održaće se 12. jula u Trstu, a u okviru Berlinskog procesa. Privredne komore Regiona,

osnivači Komorskog investicionog foruma, koji je EU prepoznala kao glas poslovne za-jednice u Berlinskom procesu i ove će godi-ne učestvovati na poslovnom samitu koji je dio ovog za Region značajnog događaja. U cilju što kvalitetnije pripreme za ovaj skup, 30. maja 2017. godine je u Privrednoj komo-ri Srbije održan okrugli sto "Berlinski pro-ces - dostignuća i perspektive". Potpreds-jednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić učestvovao je u radu ovog skupa.

Učesnici su bili predsjednici ili potpredsje-dnici komora Regiona, kao i predstavnici ovih asocijacija Njemačke i Austrije, potom ambasadori ove dvije zemlje, zatim Fran-cuske, i Italije, kao i predstavnici njemač-kog MInistarstva ekonomije i energetike.

Glavni gost okruglog stola bio je Ivica Da-čić, koji se nalazi na čelu tehničke Vlade Republike Srbije i ministar je spoljnih po-slova ove zemlje.

Nepodijeljeno je mišljenje učesnika Okru-glog stola da će predstojeći Samit biti ko-rak naprijed u jačanju regionalne saradnje, povezivanju poslovnih zajednica i procesu evropskih integracija zemalja Regiona.

Na skupu je naglašeno da privredne komo-re okupljene u Komorskom investicionom forumu rade u kontinuitetu na čvršćem ekonomskom povezivanju Regiona i jača-nju saradnje među privrednicima i kompa-nijama. Predsjednik Komore Srbije Marko Čadež je najavio i osnivanje Stalnog sekre-

Okrugli sto u Privrednoj komori Srbije

47

Broj 5Maj 2017.

se razgovara o novim idejama za prekogranične projekte i da se otpočne bliskija saradnja na promociji regionalnog ekonomskog razvoja. Tome je pomoglo aktivno učešće ministara ekonomije ovih zemalja, koji su prenijeli privredi ideje i zaključke iz Berlina.

- Uspjeli smo pokazati da su se zemlje Zapadnog Balkana razvi-le u zanimljive lokacije za investiranje, posebno usljed otvorene perspektive za članstvo u EU. Više od polovine robne razmjene ovog regiona se odvija sa zemljama Evropske unije, pri čemu je Njemačka jedan od glavnih trgovačkih partnera. Nakon što su bile teško pogođene globalnom ekonomskom i finansijskom krizom, većina ovih zemalja se vratila na stopu rasta od početka 2000-ih. Ipak, dešava se niz strukturnih promjena o kojima je nužno razgo-varati, a među njima je i modernizacija prekogranične energetske i transportne infrastrukture. Upravo to radimo kroz format Konfe-rencije, nudeći kompanijama svih veličina i djelatnosti mjesto u tim razgovorima – rekao je Saveljić.

Šansa za postizanje konsenzusa po pitanju ekonomskih interesa je, dodaje on, zapravo i razlog da komore, posvećene ispunjenju za-dataka stvaranja stabilnije privrede, atraktivnog poslovnog okru-ženja i uspostavljanja kvalitetnih poslovnih veza između naših ekonomija, pokreću rasprave o prilikama koje postoje u Regionu.

- Ne očekujemo da neko iz Evrope uradi ono što moramo mi uči-niti. Region će postati konkurentniji i produktivniji, i privlačnije mjesto za investitore, ako naše države, sprovedu odlučnije i radi-kalnije strukturne reforme. Hrabrije se moramo suočiti sa slabo-stima i definisati djelotvornije socijalne i ekonomske politike. Ne može Brisel umjesto nas otklanjati prepreke biznisu. Sami mora-mo stvarati ambijent za nova porodična, mala i srednja preduzeća. Međunarodni indikatori upozoravaju, iako je posljednjih godina očigledan napredak, da region Jugoistočne Evrope još uvijek nije mjesto o koje se otimaju investitori. Ostalo nam je još toga za ura-diti – rekao je potpredsjednik.

Ukoliko želi da ekonomski osnaži, Zapadni Balkan svoju bu-dućnost mora promišljati u geografskoj i ekonomskoj cjelosti, a Evropa mora razumjeti njegove ključne aktere, smatra on. Cilj je ojačati cio Region, da se taj prostor posmatra kao jedna investicio-na zona, a najbolji način da se to postigne je regionalana saradnja. Ona je početak svakog rješenja za evropsku ekonomsku integraci-ju Balkana i ujedno mjesto gdje se taj put završava.

- Samo udruženim naporom ćemo uspjeti da razvijemo postojeće regionalne ekonomske potencijale i uspješno se suočimo sa preo-stalim izazovima za koje je jasno da još nijesu savladani. Ukoliko ostvarimo napredak u svojim nastojanjima da bliže ekonomski povežemo vaše zemlje, stvorićemo jak ekonomski region u okviru Evrope – rekao je on.

On ocjenjuje da je važno da Berlinski proces dobije novi četvoro-godišnji mandat, jer će to biti potvrda da Zapadni Balkan i dalje privlači pažnju najvažnijih aktera evropske ekonomske politike.

- Na našim vladama koje donose odluke u svojim zemljama je da zadatak da taj trend očuvaju i obezbijede da ideja o evropskom Balkanu dobije svoju realizaciju. Tome ćemo doprinijeti na najbolji način ukoliko nastavimo da sa Balkana šaljemo dobre vijesti. Si-gnal koji treba poslati investitorima je sposobnost da o razvojnim pitanjima govorimo jednim glasom i da na njima radimo udruže-nim snagama. S toga, i vlade i mi iz komora treba da učinimo sve da priču o regionalnoj saradnji ne držimo samo na nivou lijepe retorike, već da je podržimo regionalnim projektima – zaključio

tarijata Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana sa sjedištem u Trstu, koji će biti podrška poslovnoj zajednici Regiona u realizaciji zajedničkih projekata.

Ministar spoljnih poslova Ivica Dačić izjavio je da je evidentno da ekonomski potencijal u regionu nije iskorišćen, a privrede nisu dovoljno integrisane u globalno tržište. Predstojeći Samit, sma-tra on treba da donese napredak u jačanju regionalne saradnje u oblasti transporta na prostoru Zapadnog Balkana i povezivanja sa Evropskom unijom. Dačić je precizirao da Berlinski proces za Sr-biju predstavlja podstrek koji unapređuje zajedničke ekonomske, političke i bezbjednosne interese na Zapadnom Balkanu.

- Upravo u njemu vidimo baj-pas koji će nam pomoći da ostvare-nim rezultatima prevaziđemo zamor proširenja koji EU ponekad pokazuje i postanemo punopravni članovi evropske porodice - po-ruka je šefa srpske diplomatije.

Ambasador Njemačke u Srbiji Axel Dittmann je prenio želju Nje-mačke da pruži doprinos rezultatima Samita u Trstu.

Ambasador Italije u Srbiji Giuseppe Manzo istakao je da Italija sna-žno podržava ujedinjenu Evropu i proces proširenja, navodeći da je to vrlo važan strateški projekat koji obezbeđuje mir i napredak. Manco je najvio da će u Trstu biti objavljeno usvajanje infrastruk-turnih projekata u oblasti energetike i transporta, naglašavajući da je "Autoput mira” (od Niša do Prištine) prioritet.

- Poslovni forum u Trstu, biće posvećen malim i srednjim predu-zećima, jer su oni kičma Regiona, a u saradnji komora i Italijanske agencije za promociju investicija biće stvorena mogućnost da se što veći broj firmi sretne i razgovara o potencijalnoj saradnji –re-kao je Manco.

Potpredsjednik crnogorske Komore Ivan Saveljić govorio je o zna-čaju za Berlinski proces regionalne konferencije o ekonomiji koju ova poslovna asocijacija organizuje svake godine u Budvi.

Prema njegovim riječima, iz ugla privrede i komora posebno se čini važnom činjenica da je Berlinski proces od samog početka, 2014. godine, poseban akcenat stavljao i na privredna okupljanja kroz organizovanje poslovnih foruma kao integralnog dijela Sa-mita šefova vlada Zapadnog Balkana. No, ne treba da čudi takav stav Njemačke kao inicijatora, budući da se radi o ekonomski naj-razvijenijoj zemlji Evrope, koja nema dilemu da ukupni prosperitet počiva na privrednom prosperitetu, smatra on.

- Koliko je razgovor sa privredom visoko na listi prioriteta govori i to što je vicekancelar Njemačke Zigmar Gabriel, zaključujući 2014. godine skup u Berlinu, najavio Konferenciju sa temom Ekonomija – osnov povezivanja regiona Zapadnog Balkana, a čiju su pripre-mu već bili započeli Privredna komora Crne Gore i njemački Ko-mitet za istočno evropske ekonomske odnose – naveo je Saveljić.

Na taj način je Konferencija o ekonomiji, koju je Privredna komora ustanovila 2010. godine, kroz Berlinski proces, u čijoj se Završnoj deklaraciji i našla, dobila regionalni karakter, i od tada se tretira najznačajnijim regionalnim ekonomskim skupom. Sam naziv, "Ekonomija-osnov povezivanja regiona Zapadnog Balkana" pred-stavljao je te 2014. godine simboliku velikog napretka u procesu izmirenja i znak nove ekonomske dinamike Regiona.

Cilj Konferencije, koja je okupila brojne privrednike kako Nje-mačke i Austrije, tako i svih zemalja Regiona bio je da se Zapadni Balkan predstavi kao mjesto sa potencijalom za investiranje, da

48

Broj 5 Maj 2017.

Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić učestvovao je 31. maja 2017. godine u radu regionalne konfe-rencije Austrian Connect koju je Advantage Austria organi-

zovala u Beogradu. Na skupu je bilo oko 200 učesnika - predstav-nika austrijskih preduzeća, potencijalnih investitora u Jugoističnu Evropu, rukovodilaca njihovih kompanija koja posluju u Crnoj Gori, Srbiji, Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Makedoniji i Albaniji te njihovih poslovnih partnera iz Regiona.

U fokusu su bila pitanja: Kako izgleda konkurentnost u regionu i pojedinim zemljama? Koji su izazovi za industriju, infrastrukturu i tržište rada? I šta to znači za investitore iz Austrije?

Potpredsjednik Komore Saveljić je govorio na panelu: Industrija, infrastruktura, investicije i vještine. Predstavio je ekonomske pri-like u Crnoj Gori, podsticaje za razvoj prerađivačkog sektora. Sa-veljić je istakao da Crna Gora ima izuzetno veliki deficit u robnoj razmjeni i da je zavisna o uvoza. Ipak, činjenica je i da se uvoze i robe koje se proizvode ili bi se mogle proizvoditi u Crnoj Gori. Tako na primjer i potrebe za poljoprivrednim proizvodima koje rastući turistički sektor ima, ne zadovoljavaju se domaćim robama. Ra-zlog tome je niska konkurentnost domaćih ekonomije/proizvođa-ča, koji zbog i malog obima proizvodnje, a i niza drugih razloga imaju višu cijenu u odnosu na uvozne proizvode.

Vlada je, dodaje on, fokusirana na kreiranje podsticajnih mjera koje bi stimulisale proizvodnju, a Privredna komora Crne Gore po-maže u tome analizima, sagledavanjem stanja, te upoznavanjem privrednika sa programima podrške.

Predstavio je programe podrške za modernizaciju prerađivačke in-dustrije, podsticanje direktnih investicija, razvoj klastera u Crnoj Gori, kao i program povećanja regionalne i lokalne konkurentnosti kroz usaglašavanje sa zahtjevima međunarodnih standarda po-slovanja, te aktivnosti IRF-a.

Učesnike skupa interesovalo je i da li se očekuje da će pristupanje Crne Gore NATO-u imati direktan uticaj na privredu i strana prilov stranih direktnih investicija.

- NATO predstavlja dobar bezbjedonosni okvir, a na nama je da is-koristimo šanse za dalji ekonomski razvoj. Prateći iskustva zema-lja okruženja koje su u prethodnom ciklusu postale članice NATO, postoji opravdana nada da će se članstvo Crne Gore pozitivno odraziti na nacionalnu ekonomiju. Treba podsjetiti da se na ovaj način otvara tržište od oko 900 miliona stanovnika, te da su ovo zemlje sa najrazvijenijom demokratijom i ekonomijom koje u po-sljednjih 60 godina nijesu međusobno ratovale – rekao je Saveljić.

Analiza jednog profesora ekonomije u Americi pokazala je da je kod svih 12 država koje su poslije pada Berlinskog zida ušle u NATO, zabilježen porast stranih investicija neposredno nakon pri-stupanja. Ove države, prema pomenutoj analizi, imale su skok SDI, koje u bruto nacionalnom dohotku učestvuju od 3,36 odsto do 12,06 odsto u Bugarskoj, u Albaniji od 3,72 do 9,12 odsto ili 6,23 do 9,88 odsto u Mađarskoj.

Kad se posmatraju pozitivni efekti članstva u NATO-u, onda je to, kaže Saveljić, prije svega, percepcija investitora da je ta zemlja si-gurno mjesto za ulaganje. Taj efekat nije nimalo beznačajan jer od izbijanja krize svuda u svijetu zemlje pokušavaju stvoriti što bolji poslovni ambijent kojim bi mogle privući nova ulaganja..

Nove članice, na primjer, mogu koristiti novac iz fondova za iz-gradnju infrastrukture, zatim dobiti pomoć za uništavanje viška

je Saveljić.

On je pozvao učesnike okruglog stola na narednu Konferenciju o ekonomiji Montenegro 2017, početkom novembra, koja će nastoja-ti da pokrije brojna pitanja važna za budućnost svih na ovim pro-storima, uz ove godine nešto inovativniji pristup.

Na skupu su predstavljeni i predlozi zajedničkih projekata KIF-a. Riječ je o uspostavljanju saradnje između DIHK i privrednih ko-mora članica KIF-a (koje nijesu u EU), nastavku saradnje u okviru CEFTA, uspostavljanju regionalne platforme znanja za učenje koje je zasnovano na radu u zemljama Jugoistočne Evrope, u saradnji sa Komorom Austrije i Austrijskom razvojnom agencijom, kao i o regionalnoj komorskoj platformi za podršku malim i srednjim pre-duzećima, koja bi trebalo da bude finansirana iz IPA fondova.

Dan dobavljača

"Dan dobavljača Zapadnog Balkana" održan je 31. maja 2017. godi-ne u Beogradu. Predstavnici 142 kompanije iz regiona razgovarali sa 24 njemačke firme o partnerstvu i mogućnostima uključivanja u dobavljačke lance. Skup je organizovala Privredna komora Srbije u saradnji sa Njemačko-srpskom privrednom komorom i njemač-kim Udruženjem za upravljanje materijalima i logistiku (BME e.V). Uspostavljanje ove njemačke inicijative je odredba Završne dekla-racije iz Berlina 2014.

Njemačke kompanije ove godine iskazale su najviše interesovanje za dobavljače iz sektora metaloprerade, elektroindustrije, proizvo-dnje djelova za autoindustriju, prerade plastike i proizvodnje pla-stičnih djelova. O značaju ovakvih skupova, najbolje govori veliko interesovanje privrednika cijelog regiona.

- Za razgovore se prijavilo više od 400 firmi, od kojih je svaka treća izabrana i pozvana na skup. Selekcija je bila veoma stroga, kada ispunite sve te procedure, zahtjeve kontrole kvaliteta i kvalitet pro-izvoda, koje Njemci traže, praktično ste savladali nauku izlaska na veliko tržište i možete da budete konkurentni na međunarodnom tržištu - rekao je predsjednik Privredne komore Srbije Marko Ča-dež.

Martin Knap, izvšni direktor Upravnog odbora AHK Srbija istakao je da "Dan dobavljača Zapadnog Balkana" nije klasični B2B događaj i da je organizaciji prethodio veliki rad i detaljna analiza potreba njemačkih i regionalnih kompanija sa ciljem pronalaženja ade-kvatnih partnera sa obje strane.

Inače, ovo je prva inicijativa za pronalaženje dobavljača u regionu Zapadnog Balkana koja se održava van Njemačke.

Region Zapadnog Balkana, po riječima Knapa, veoma je prima-mljiv za njemačke privrednike.

Nakon procesa selekcije od strane njemačkih firmi, poziv za uče-šće na skupu dobile su crnogorske kompanije Mezon, Vir metalo-prerada i VIB bas.

U cilju povećanja broja firmi iz Crne Gore da narednih godina uče-stvuju u ovoj inicijativi, potpredsjednik Saveljić je u razgovoru sa reprezentom BME Silviusom Groboschem dogovorio da njihovi predstavnici, zaduženi od Vlade Njemačke za realizaciju ove inici-jative organizuju u crnogorskoj Komori radionice na kojima bi de-talno predstavili i zahtjeve njemačkih kompanija i popunjavanje prijava i ukupan procures prijavljivnja za učešće u ovoj inicijativi.

49

Broj 5Maj 2017.

Privredna komora Crne Gore još od 2011. godine kontinuirano radi na upoznavanju privrednika sa potrebama i uslovima NATO kodifikovanja proizvoda i usluga.

Iskoristiti brojne prilike koje pruža članstvo u NATO

Potpredsjednik Komore Saveljić na konferenciji Austrian Connect

nabavki NSPA-a nisu samo vojnog i odbrambenog karaktera nego obuhvataju prehrambenu, hemijsku, IT industriju te mnoge dru-ge. Domaće kompanije će se u narednom periodu registovati kod NSPA agencije, kako bi ponudile kvalitetne i konkurentne proizvo-de i usluge, jer time preduzeća dobijaju priliku da budu pozvane na saradnju. Privredna komora u saradnji sa Vladom radi na razvija-nju Projekta koji bi kompanijama pružao neophodne informacije i pomoć u dijelu dobijanja podataka i potrebne dokumentacije.

Podsjetimo da je Privredna komora Austrije čiji je dio organizaci-oni dio Advantage Austria, nosilac ekonomske diplomatije te ze-mlje. Ona preko mreže od preko 110 predstavništava u više od 70 zemalja širom svijeta, pruža austrijskim preduzećima i njihovim poslovnim partnerima širom svijeta širok spektar usluga. Uku-pno 750 zaposlenih i 40 trgovinskih savjetnika čije je sjedište pri ambasadama pružaju podršku u pronalaženju pravih isporučilaca robe i poslovnih partnera u Austriji. Advantage Austria godišnje organizuje više od 1.000 manifestacija za uspostavljanje poslovnih kontakata i pruža usluge kao što su uspostavljanje kontakata sa austrijskim preduzećima koja traže uvoznike, distributere i agente prodaje, ali i informacije o Austriji kao zemlji poslovnom partneru i nastupu na njenom tržištu.

naoružanja i municije, a ekonomske prednosti donosi i konverzija namjene bivših vojnih objekata. Tako je, recimo, Bugarska 2007. godine dobila 75 miliona eura za modernizaciju vojske i pripremu jedinica za međunarodne misije i operacije. Učešće u vojnim mi-sijama tog saveza stvara priliku i za angažovanje civilnih i vojnih kompanija zemlje članice.

- Sve ovo je razlog da Privredna komora Crne Gore još od 2011. go-dine kontinuirano radi na upoznavanju privrednika sa potrebama i uslovima NATO kodifikovanja proizvoda i usluga. U poslednje vrijeme intenzivirali smo edukativne aktivnosti na temu načina apliciranja na NATO tenderima. Ovo iz razloga jer članstvo u NA-TO-u daje mogućnosti konkretnih poslovnih prilika putem javnih nabavki, i tu se crnogorske kompanije moraju pripremiti za aktiv-no učešće. Riječ je o različitim pozivima za nabavku opreme roba široke potrošnje, kao i usluga. U ovom dijelu najviše se oslanjamo na iskustvo Hrvatske, čija je privreda na pravi način pronašla svoje mjesto u ovim postupcima i po tom pitanju ostavruje benefite – rekao je Saveljić.

Podsjetio je da NATO preko NSPA agencije (Nato Support Agen-cy), za nabavku godišnje potroši oko 2,2 milijarde eura. Predmet

50

Broj 5 Maj 2017.

Biciklistički vodič mora biti animator, dobar poznavalac istorije i geografije, poznavati sorte vina i gastro ponudu, te biti u mogućnosti da pruži prvu pomoć. Prosječna dnevnica između 150 i 200 eura.

Turisti koji troše 30 odsto više

Cikloturizam - trend u Hrvatskoj

Šezdeset miliona Evropljana spada u posebnu grupu – ciklo-turiste, koji godišnje odmore provode istražujući predjele na biciklima. Cikloturizam evropskoj ekonomiji godišnje donosi

blizu 44 milijarde eura, što je približno prihodima kruzera. Istraži-vanja pokazuju da cikloturisti dnevno troše 30 odsto više od drugih turista.

Susjedna Hrvatska ima ambiciju da se pozicionira među najvažni-je i najbolje evropske cikloturističke destinacije.

Kako prenosi Al Jazeera, hrvatski ministar turizma Gari Cappelli potpisao je nedavno s predstavnicima 14 županija ugovore o dod-jeli bespovratnih sredstava za razvoj cikloturizma, za što je ove go-dine osigurano dodatnih pet milijuna kuna (673.000 eura).

Hrvatska je jedna od rijetkih evropskih zemalja gdje je gotovo cije-la teritorija pogodna za cikloturizam, ističu u Ministarstvu, a unu-trašnjost zemlje ima najbolje preduslove za to - očuvanu prirodu, ravničarski teren te već postojeće brojne biciklističke rute, koje treba dodatno povezati i umrežiti.

Svaka županija dobiće 350.000 kuna podrške (47.000 eura).

- Razvoj cikloturizma, uz ostale proizvode, poput gastro ili zdra-vstvenog turizma, ima veliku važnost za razvoj turizma unutra-šnjosti zemlje, odnosno jačanje njegove turističke atraktivnosti kroz stvaranje dodatnih sadržaja. U krajnjem, jačanje unutrašnjo-sti u turističkom smislu doprinosi ravnomjernijem turističkom

razvoju naše zemlje, produženju turističke sezone, te pozicionira-nju Hrvatske kao destinacije raznolike i bogate turističke ponude, istakao je Cappelli.

Bojan Šenkinc je prije više godina otvorio agenciju koja nudi kom-pletnu uslugu cikloturizma. Cikloturisti su, kaže on, po mnogo čemu specifični i iziskuju poseban trud da se zadrže - kao i drugi turisti, traže vrhunsku uslugu, ali ni to ne znači da će se vratiti, koliko god im se destinacija svidjela.

- Statistika pokazuje da se samo 10 posto turista koji putuju i upo-znaju destinacije biciklom vraća na onu u kojoj su već boravili, dok ovih 90 posto mijenjaju destinaciju svake godine - kad god im se pruži prilika, odlaze na drugu destinaciju kako bi je upoznali bici-klom - kaže Šenkinc.

Cikloturizam je, kaže, trend koji na godišnjoj osnovi raste 20 posto što se prihoda i zarade tiče i jedan je od brzorastućih trendova.

To se, kaže, vidi i po sve većem broju dolazaka gostiju, interesu za turama i biciklističkim kartama, a raste i interes domaćih iznaj-mljivača, turističkih agencija... Smještajni se kapaciteti sve više prilagođavaju toj vrsti gostiju. Njihova agencija cikloturiste vodi i po kontinentu i duž obale.

-Shvatili smo i vidjeli što gost želi, kakav tip tura mu treba i kakvu vrstu ponude želi. Na temelju toga smo i mi počeli s kreiranjem raznih biciklističkih ruta, programa za druge agencije i turističkih

51

Broj 5Maj 2017.

karata i projekata. Odnedavno smo registrovali i turističku agenci-ju specijalizovanu upravo za manje grupe ljudi, prilagođavanje nji-hovim zahtjevima i željama i osmišljavanjem nekih jednodnevnih i višednevnih izleta, ne samo u Hrvatskoj, nego i u inostranstvu, jer smo vidjeli da postoji ne samo potreba stranih gostiju, nego čak i naših ljudi za biciklističkim izletima i upoznavanjem biciklistič-kih destinacija u Sloveniji, Italiji, Austriji... – rekao je Šenkinc Al Jazeeri.

Zavisno odakle cikloturisti dolaze, zanimaju ih različite destina-cije - tako Istru i Kvarner preferiraju gosti s njemačkog govornog područja, Dalmaciju oni iz Australije, Novog Zelanda, Južnoafričke Republike i Velike Britanije te Skandinavci, dok Izraelci više biraju unutrašnjost, poput Like i Gorskog kotara.

- Biciklistički vodič mora biti i animator, mora biti dobar poznava-lac istorije i geografije, mora znati da ispriča nešto o raznim sorta-ma vina i gastro ponudi, biti psiholog koji zna kontrolisati tu grupu. Ponekad mora biti i doktor, jer u takvim aktivnostima nerijetko do-lazi i do povreda. Naravno, pomoć mora biti i oko održavanja bici-kala, popraviti neki sitni kvar – kazao je on.

Zaradu je, kaže, teško procijeniti, kao i prosječnu cijenu usluge - to zavisi o vrsti turista, dovode li bicikle sa sobom, trebaju li transfer na rutu za bicikliranje, radi li se o poludnevnoj, jednodnevnoj ili višednevnoj ponudi. Ima i cikloturista koji iz svojih zemalja stižu biciklom - u tom slučaju usluga može biti višesedmična pa i više-

mjesečna.

- Ako je neka poludnevna tura, deset do 25 eura po osobi, do više-dnevne, koja uključuje recimo "all inclusive", koja može dostići za sedmicu i 1.000 - 1.500 eura po osobi. To je raspon cijena zavisno o tome što uključuje cijeli aranžman. Ako govorimo da imamo jedar par, dvije osobe, za jedan vikend s najmom bicikla, s vođenjem i ako bi išli bez smještaja, po osobi bi došlo između 60 i 90 eura – navodi on.

No, naglašava, od toga se uz puno truda i rada na sebi kao vodiču može solidno živjeti - u udarnoj sezoni tijekom ljeta, ako su dobre grupe i ture, može se dobro zaraditi.

- Možemo govoriti o nekom prosjeku dnevnica za biciklističke vo-diče koja se kreće između 100 i 150 eura. Ali, to sve zavisi od broja ljudi, ne može se ista cijena naplatiti grupi od 30 ljudi ili ako su samo dvije osobe – pojašnjava.

Kao i u slučaju mnogih drugih inovacija u hrvatskom turizmu, i u cikloturizmu je Istra "pionir" u Hrvatskoj. U posljednjih 15-ak godi-na biciklističke staze su umrežili kroz subregije, za koje su napra-vili karte kako bi na jednostavniji način gosti mogli upoznati desti-naciju. Standardizovali su staze, karte i biciklističku signalizaciju, uveli biciklističku infrastrukturu, koja u Hrvatskoj, kaže Šenkinc, generalno još nije na nivou kao u drugim zemljama Zapadne Evro-pe.

52

Broj 5 Maj 2017.

Inovativna rješenja Pošta Slovenije

Prezentacija grupe Pošta Slovenije održana je u Privrednoj komori Crne Gore 17. maja 2017. godine. Organizator skupa, pored Privredne komore, bila je Ambasada Republike Slove-

nije.

Potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić kazao je da je pre-zentacija upriličena sa ciljem da se crnogorska i slovenačka pre-duzeća povežu, upoznaju i ostvare poslovnu saradnju.

- Prezentacija Pošte Slovenije organizovana je da bi se domaćoj privredi, a posebno njihovim ovdašnjim kolegama, Pošti Crne Gore, prezentovali trendovi i nova rješenja iz oblasti masovne digitalne štampe varijabilnih podataka i dostave, kao i moderne tehnologije i primjeri pozitivne prakse u oblasti transmisije raznih dokumena-ta. Takođe, biće predstavljeno i inovativno rješenje vanjskog obra-čuna usluga (Billing as a Service) i 3D štampa proizvoda – pojasnio je Saveljić.

Ocijenio je da veliki broj predstavnika crnogorskih preduzeća na ovom skupu, iz raznih privrednih grana, svjedoči da je domaća po-slovna zajednica itekako prepoznala da su moderne tehhologije i evropska poslovna praksa u ovoj oblasti mogućnost za unapređe-nje i razvoj njihovih svakodnevnih poslovnih aktivnosti.

Prema njegovim riječima, još od sticanja nezavisnosti, slovenačka preduzeća su prepoznala svoj interes da poslovne aktivnosti šire na našem trižištu.

- Pored kapitala, ove kompanije su crnogorskoj poslovnoj zajednici donijele tehologiju, pozitivnu praksu, know – how i, što je možda najvažnije, evropske poslovne običaje. Neke od najproduktivnijih i najbolje ocijenjenih investicija u Crnoj Gori potekle su baš sa ovog

trižišta – kazao je on.

Potpredsjednik Komore se potom osvrnuo na pokazatelje spoljno-trgovinske razmjene dvije države.

- Nas kao instituciju, koja za jedan od svojih najvažnijih ciljeva de-finiše smanjenje spoljnotrgovinskog deficita, ohrabruje činjenica da je on u 2016. godini iznosio 31,3 miliona eura i bio značajno niži nego u 2015. godini kada je iznosio 45,4 miliona eura – istakao je Saveljić.

Tokom 2016. godine, Crnu Goru je posjetilo 18,4 hiljada turista iz Slovenije koji su ostvarili 75,9 hiljada noćenja. Direktne investici-je iz Slovenije su iznosile 20 miliona eura, dok su njihova ukupna ulaganja od obnove nezavisnosti iznosila 327,1 milion eura.

Ambasador Slovenije Mitja Močnik zahvalio je Privrednoj komori na organizaciji skupa i istakao kvalitetnu višegodišnju saradnju sa ovom asocijacijom.

- Vjerujem da je ova saradnja kroz različite biznis konferencije i posjete predstavnika komora dvije države omogućila brojne kon-takte i time unaprijedila bilateralne ekonomske odnose, kao i šire-nje diversifikovane međusobne saradnje u oblastima od zajednič-kog interesa – kazao je Močnik.

Ističe da se ekonomska saradnja između Slovenije i Crne Gore posljednjih godina pojačava, a indikatori robne razmjene su ohra-brujući. Podsjetio je da su na nedavno održanoj sjednici Mješovi-te komisije dvije zemlje za ekonomsku saradnju definisani njeni konkretni modaliteti u oblastima koje su prepoznate kao obostra-no korisne: trgovini, poljoprivredi, saobraćaju, energetici, turizmu,

Prezentacija u Privrednoj komori Crne Gore

Slovenačke kompanije su crnogorskoj poslovnoj zajednici donijele tehologiju, pozitivnu praksu, know-how i evropske poslovne običaje.

53

Broj 5Maj 2017.

IT-u, zdravstvu i drugim.

- Mislim da je u Crnoj Gori za slovenačka preduzeća još mnogo neiskorišćenih poslovnih mogućnosti, pa i obratno – rekao je am-basador.

Govoreći o kompaniji Elektronsko pismo Pošte Slovenije (EPPS), kazao je da je riječ o centru za masovnu digitalnu štampu, sa 8,5 miliona poslatih pošiljki mjesečno i 150 miliona obrađenih doku-menta godišnje. EPPS za partnere i klijente ima više od 1.400 kom-panija u regiji. Njihove usluge koriste: banke, osiguravajuće kuće, telekomunikacione i elektro kompanije kao i one za snabdijevanje (komunalna preduzeća, vodovodi, javni parking servisi...), trgovač-ke kompanije, ministarstva, javna uprava, vrtići, škole, opštine, lo-kalne zajednice i sl.

Poslovanje grupe Pošta Slovenije predstavio je mr Franc Predika-ka, savjetnik uprave, dok su o kompaniji EPPS govorili njen direk-tor Vili Hribernik i menedžerka proizvoda Maruša Dodič.

Grupa Pošta Slovenije obuhvata osam kompanija, zapošljavaju 6.100 radnika a u 2016. su ostvarili prihod od 237 miliona eura.

- Među tri smo najuspješnije pošte u EU zahvaljujući inovativnim proizvodima i IT rješenjima. Pouzdan smo partner u cijeloj regiji sa kojom imamo jake tržišne veze. Crna Gora je jedna od fokusira-nih država u kojima Pošta Slovenije vidi veliki potencijal i smatra da može biti konkurentna na ovom tržištu – rekao je Predikaka, dodajući da šest puta sedmično isporučuje pošiljke u našu zemlju kopnenim putem, te dva puta avionom.

EPPS (www.epps.si) je najveći regionalni centar za pripremu,

štampu računa, bankarskih izvoda, raznih vrsta komercijalnih obrazaca, kao i reklamnih materijala (direktni marketing). Dostava dokumentacije se prilagođava zahtijevima korisnika i moguće je realizovati u štampanoj i elektronskoj formi na teritoriji Austrije, Mađarske, Italije, Slovenije, Crne Gore, Srbije, Kosova, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Češke, Slovačke i sl. u saradnji sa lokalnim partnerima.

Vili Hribernik, direktor EPPS, kazao je da ova kompanija postoji 19 godina.

- Najveći smo printing centar na prostoru bivše Jugoslavije. Ne-kada smo samo štampali obične račune, a danas opslužujemo sve banke u Sloveniji, Lutriju kao i druge klijente – rekao je Hribernik.

Maruša Dodič je istakla da njihov printing centar radi 150 miliona printova godišnje te da su poslovanje uskladili sa međunarodnim standarima.

- Imamo dva miliona transakcija svakog dana. Printing centar radi sve od savjetovanja klijenata, pripreme, grafičkog i dinamičkog di-zajna. Na sat printamo 184.000 dokumenata u formatu A4 – rekla je ona.

Privrednici koji su učestvovali u raspravi koja je uslijedila istakli su značaj saradnje sa slovenačkim kompanijama kao i benefite koje može donijeti transfer znanja. Ukazali su da je potrebno u Crnoj Gori prilagoditi zakonodavni okvir kako bi se mogao implementi-rati eRačun i slični projekti koji se nalaze u ponudi Pošta Slovenije.

Nakon prezentacije organizovani su bilateralni razgovori crnogor-skih i slovenačkih privrednika.

54

Broj 5 Maj 2017.

Nevres Đerić je prvi uzgajivač školjke kamenice u Bokoko-torskom zalivu. Posao je započeo 2002. godine i to prvo edukacijom odnosno izučavanjem ovog biznisa. Đerić za

Glasnik kaže da je patentirao neophodne uređaje na plantaži ostri-ge, standardizovao proizvodnju, obezbijedio kvalitet proizvoda, koji kontrolišu nadležne institucije, posluje u ekološkom ambijen-tu i proizvodi organske školjke. Istina, zbog toga što nadležni nije-su definisali administrativne procedure, još uvijek nema sertifikat o organskoj proizvodnji.

Glasnik: Svaki posao, po pravilu, a naročito ovaj, u početku prate teškoće i izazovi. Objasnite.

N. Đerić: Početak je bio bio dosta težak i zahtjevan. Prvo iz razloga što sam se za komercijalnu proizvodnju ostriga morao edukovati. Problem je bio i u tome što nema dovoljno stručne literature za ovaj dio marikulture pa je jedini ozbiljniji rad do koga sam došao bio rad dr Jovan Stjepčevića koji je napisao doktorsku disertaciju 1974 godine predstavivši komercijalni uzgoj ostriga u Bokokotor-skom zalivu. Uz izučavanje ovog posla, ali i uz veliku podršku i pomoć Italijana Marija Busanija koji je bio zainteresovan da po-mogne razvoj naše marikulture, potom Prof.dr. Sretena Mandica i dr. Aleksandra Joksimovića uspio sam, velikim radom i željom, da pokrenem ovaj biznis. I što je najvažnije stvorio sam uslove za njegov razvoj.

Glasnik: Predstavite svoj biznis. Šta je sve neophodno za njegovo funkcionisanje i razvoj?

Veliki potencijali "plave ekonomije"

Nevres Đerić, prvi uzgajivač školji u Boki

Značajne resurse našeg mora i njegovo bogatstvo treba ekonomski valorizovati na održiv način i time osnažiti privredu. Za to je potrebno brendirati domaće morske plodove, udružiti uzgajivače školjki, izgraditi distributivni centar...

N. Đerić: Ovaj posao je izuzetno zahtjevan jer neophodno da lju-di koji su u ovom biznisu budu adekvatno edukovani, da su mu ozbiljno posvećeni i to u svim fazama i sve vrijeme. Dakle, od plana uzgoja, dijagrama toka i završno, do higijenske prakse i primjene HACCP standarda. Da bi se dobila ostriga bitni su parametri vode koja će zadovoljiti njen rast i opstanak. Znači, neophodni su kon-statan priliv slatke vode na uzgajalištu, uz poštovanje temperatur-nog režima, te njena besprekorna čistoća, stalna mikrobiološka i biohemijska ispitivanja kao i odgovarajući salinitet vode. Sve te elemente sam ispunio jer ih je priroda dala, što me je opredijelilo da na toj lokaciji započnem biznis. Lokacija je nekad bila zapušte-na divlja deponija i bez osnovnih uslova kao sto su prilaz obali, voda, struja… pa sam mnogo rada uložio da očistim prostor i pri-lagodim ga proizvodnji ali po tradicionalnim i potpuno ekoloskim principima.

Glasnik: Pomenuli ste lokaciju uzgajalište ostriga. Kažete da je to je sasvim prilagođen ambijent za ovu proizvodnju jer se nalazi po-red rijeke Ljute i nekoliko čistih i stalnih izvora vode što je itekako bitno za kvalitet proizvoda.

N. Đerić: Uzgajalište je specifično ne samo zbog kvaliteta vode već i što ne postoji obalni dio. Napravio sam objekat nad vodom i ispod se odvija biodiverzitet, uradio sam i most, splav i druge sadržaje. Rijeka Ljuta je tokom cijele godine aktivna čak u određenoj mjeri i više nego što je potrebno za potrebe plantaže, tu je i veliki broj iz-vora koji takođe ne presušuju tokom cijele godine. Bitna je ta stal-na cirkulacija voda, a nadležni su ispitivanjima potvrdili odličan

55

Broj 5Maj 2017.

kvalitet vode za uzgoj ostrige i mušlje. Ispitivanja vode su rađena i prije početka projekta uzgoja ostrige i dala su, takođe, odlične re-zultate.

Glasnik: Kažete da proizvodite ekološke proizvode iz mora te da je uzgajalište jadranskih ostriga i mušlji izgrađeno na ekološkim principima održivog razvoja. Saopštite više detalja o tome.

N. Đerić: Čitav proizvodni tok se zasniva na dijagramu samokon-trole, na poštovanju standarda za proizvodnju bezbjedne hrane, plantaža je u eko ambijentu, ne upotrebljavam bilo kakva goriva, maziva, i sl., a na uzgajalištu koristim obnovljive izvore energije. Sve se zasniva na tome da preko solarnih panela od sunca dobijam potrebne količine energije. Za ugradnju solarnih panela dobio sam pomoć iz MIDAS projekta. Ručno obavljam sve aktivnosti u dijelu prihvata i prenosa ostriga i musulji.. Voda se iz izvorišta filtrira, proces u objektu je ekološki u svakoj stavci, sredstva za pranje, či-šćenje i održavanje su 100% biorazgradljiva i atestirana.Čitav uzgoj se strogo higijenski realizuje, primjenjuje se HACCP sistem sa od-ređenim specifičnostima jer se radi nad vodom.

Glasnik: U vezi sa prethodnim pitanjem je i sljedeće. Radi dobija-nja, zdravog, organskog proizvoda neophdno je stalno ispitivanje kvaliteta vode na uzgajalištu, o čemu ste govorili, a takođe su oba-vezne kontrole ploda-mesa školjki. Kakvi su rezultati ovih analiza?

N. Đerić: Nudimo tržištu kvalitetne proizvode iz naše plave njive. Kontrola se konstantno obavlja tokom svakog mjeseca i to u svim fazama uzgoja školjki, a to rade Specijalistička Veterinarska insti-tucija, Ekotoksikološki zavod i Institut za biologiju mora iz Kotora. Znači faktički imamo organski proizvod, koji kod nas "de jure" još uvijek nije prepoznat kao takav, jer po mišljenju nadležnih ne po-stoje procedure odnosno aplikacije da ovaj proizvod bude defini-san kao organski, iako ispunjava sve uslove za to. Usudiću se da kažem da su ove školjke čak i kvalitetnije od, recimo, nekih drugih proizvoda koji su "u evidenciji" organskih.Više godina unazad sam u komunikaciju sa g-dinom Jovanom Nikolićem iz Monteorgani-ke, koji je upoznat sa ovim poslom i oduševljen je ovim što radim. Predao sam mu prije tri godine potrebnu dokumentaciju, ali me je obavijestio da ovaj proizvod za sada nije predviđen za uključivanje u grupu organskih. Tek pošto se uradi odgovarajući pravilnik koji bi obuhvatio i ovaj proizvod, obavijestili su me nadležni, školjke će moći da se svrstaju u grupu organskih. Velika je šteta da se to ne uradi jer ne mogu da brendiram proizvod iz našeg mora koji se uz-gaja bez pesticida i bilo kakvih dodataka. Ponavljam, ni u jednom dijelu uzgajališta nikada se nije desila kontaminacija.Takođe je u decembru 2016. godine predat zahtjev Privrednoj komori za dobi-janje znaka ”Dobro iz Crne Gore”.

Glasnik: Interesantno je da ste patentirali svoj način uzgoja kame-nice. Molim objasnite.

N. Đerić: Kamenica ili ostriga u uzgojnom procesu pušta do dva miliona mlađi budućih školjki, znači dva puta godišnje se mrijesti, pušta mlađ i ona se prihvata isključivo na čvrstu i čistu podlogu. Kroz moja izučavanja i ranija iskustva kao i pomoć hrvatskih uz-gajivača ja sam u Zavodu za intelektualnu svojinu 2010. godine pa-tentirao ovakav način uzgoja.Oni su se pokazali efikasni kao čista i tvrda podloga na koje se prihvataju ostrige s tim što za komer-cijalni uzgoj, pored tih mojih sedam patenata, treba još sortirati, presađivati i nositi školjke tako da jedna ostriga meni i porodici kroz ruke prođe 20-25 puta dok se nađe u prodaji.

Glasnik: Da li je, pored porodice, još neko uključen u Vaš biznis?

N. Đerić: Porodica naravno radi, prijatelji mi takođe pomažu, po-sebno u sezoni, jer je teško naći radnike u Crnoj Gori za ovaj spe-cifičan posao. Zato bi trebalo da kroz obrazovni sistem školovati mlade ljude za ova zanimanja, koji bi sjutra samostalno mogli da uzgajaju ostrige i mušulje.

Glasnik: Može li se od ovog posla živjeti, je li isplativ?

N. Đerić: Od svakog posla, ako ga ozbiljno radite i ako ste mu ap-solutno posvećeni, može se živjeti, pa i od ovoga. Ipak, situacija bi bila mnogo povoljnija da mi uzgajivači imamo, veću podršku na-dležnih institucija jer je marikultura specifična, zahtjevna i teška djelatnost.

Glasnik: Kome prodajete Vaše školjke?

N. Đerić: Mi prodajemo naše školjke direktno na samom uzgaja-lištu, kupci dolaze plovnim objektima ili drugim prevoznim sred-stvima i iste konzumiraju na licu mjesta, direktno iz vode ili ih nose kao deklarisane za ugostiterljske objekte sa pisanim prepo-rukama o konzumiranju i režimu održavanja.

Glasnik: Koliki su kapaciteti plantaže, a kolika je godišnja proizvo-dnja?

N. Đerić: Plantaža doo Školjke Boke kroz uzgoj mušlji može godi-šnje da proizvede do 45 tona. Kapacitet uzgajališta je 350 hiljada pa čak i do milion kamenica. Pošto je ovo ipak zahtjevan proces i nemamo dovoljno radne snage trenutno se proizvodi do 20 tona mušulja i do 150 hiljada kamenica. Postoje sada uslovi da ove koli-čine dvostruko povećamo.

Glasnik: Da li ste imali podršku nadležnih institucija?

N. Đerić: U početku je ta podrška bila nešto veća, vjerovatno što su nadležni prepoznali značaj našeg novog proizvoda odnosno mo-gućnosti njegove ekonomske valorizacije. Ja sam skupljao ostrige, uz pomoć kotorskih ronilaca, ali su to bile manje količine, nedo-voljne za komercijalni biznis. Zato sam od hrvatskog proizvođača Cvjetka Matkovića uvezao jedan kontigent ove školjke. Da zaklju-čim, podrška nije izostala, ali je bila u veoma maloj mjeri, jer je taj proizvod zavređivao veću pozornost nadležnih naročito što do tada nijesmo imali ostrigu-kamenicu. Neophodna je i važna i po-drška svih relevantnih nadležnih institucija počev od Komore, Mi-nistarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Ministarstva turizma i održivog razvoja, JP Morsko dobro, a posebno Instituta za biologiju mora.

Glasnik: Šta bi rekli, a nije obuhvaćeno pitanjima?

N. Đerić: Neophodno je da naša država shvati da imamo plavu njivu- prirodni resurs o kojem bi trebalo mnogo ozbiljnije razmi-šljati jer bi druge zemlje bile ponosne da imaju ove naše resurse. Naše more i njegovo bogatstvo možemo da iskoristimo za razvoj poljoprivrede i turizma. Ukazivao sam nadležnim iz resornih mi-nistarstava da je potrebno izgraditi distributivni centar, potom treba udružiti uzgajivače u klastere, zatim brendirati naš proizvod, povećati budžet sa subvencijama i povlasticama za uzgajivače.Takođe je nužno da u našim restoranima i hotelima prvenstveno plasiramo našu deklarisanu robu. A, posebno je važna i neopho-dna edukacija uzgajivača ali i savjetnika i službenika koji rade u institucijama koje su vezane za ovu djelatnost. Tako bi povećali zastupljenost naših proizvoda, koji mogu da se konzumiraju svježi tokom čitave godine, i promijenili praksu da se u marketima i ugo-stiteljskim objektima kupuju smrznuti uvozni školjke.

56

Broj 5 Maj 2017.

Nevres Djeric is the first oyster breeder in the Bay of Kotor. He started this business in 2002, through education i.e. explo-ring this business activity. In an interview for Glasnik Mr.

Djeric says that he patented devices, needed on the oyster plan-tation, standardized the production, ensured the product quality, controlled by the relevant institutions. He is doing business in line with environment standards and produces organic oysters. True, since the competent authorities did not define the administrative procedures, he has still no certificate of organic production.

Glasnik: Each job, as a rule, and especially this one, is followed by difficulties and challenges in the beginning.

N. Djeric: The beginning was very hard and demanding. First of all I needed additional training on commercial production of oy-sters. The lack of professional literature for this part of mariculture also posed a problem. The only serious study I found was the paper by PhD Mr. Jovan Stjepcevic, who wrote a dissertation in 1974, in which he presented the commercial production for oyster growing in the Bay of Kotor. Studying this activity, but also with the great support and assistance by Mr. Mario Busani who was interested in helping the development of our mariculture, as well as PhD Mr. Sreten Mandic and PhD Mr. Aleksandar Joksimovic, I managed to start this business. And most importantly, I created the conditions for its development.

Glasnik: Present your business. What is necessary for its functio-ning and development?

N. Djeric: This job is very demanding, since the people involved in this business need to be adequately trained, seriously commit-ted in all stages and all the time i.e. from growing plan, flowchart to hygienic practice and implementation of HACCP standard. The water parameters, which will ensure its growth and survival, are necessary in order to produce an oyster. Therefore, a steady flow

Great potentials of "blue economy"

Nevres Djeric, oyster breeder

of fresh water on the oyster bed, with the respect of temperature regime, its perfect cleanness, constant microbiological and bio-logical tests and the appropriate salinity are necessary. All these elements have been fulfilled because they are provided by nature, which was a decisive factor for me to start a business at this loca-tion. This used to be abandoned landfill without basic conditions such as access to the coast, water, electricity... so it took a lot of work to clean this area and adjust it to the production in line with traditional and completely environment-friendly principles.

Glasnik: You mentioned the oyster bed. You say that it is quite ad-justed for this production, because it is located next to the River Ljuta and several clean and permanent water springs, which is very important for the quality of the product.

N. Djeric: The bed is specific not only due to water quality, but the lack of coastal part. I built a facility over water, without harming biodiversity. I also built a bridge, raft and other amenities. The Ri-ver Ljuta is active during the year, to some extent even more than necessary for the plantation. There are a number of springs which also do not dry up during the year. This permanent water circula-tion is important, and authorities conducted testing which confir-med the excellent water quality for oysters and mussels growing. The water analysis had been carried out even before the project of growing oysters started and also produced excellent results.

Glasnik: You say that you produce organic products from the sea and that the bed of Adriatic oysters and mussels is built in accor-dance with ecological principles of sustainable development.

N. Djeric: The entire production flow is based on self-control dia-gram, meeting the standards for the production of safe food. The plantation is built in line with environmental standards, I do not use any fuel, lubricants, etc., but renewable energy sources on the bed. Everything is based on getting the necessary amount of ener-

57

Broj 5Maj 2017.

gy through the solar panels. For the installation of solar panels I got assistance from the MIDAS project. I carry out all these activi-ties regarding the harvesting and transporting oyster and mussels manually. Water from the spring is being filtered, the process in each stage is eco-friendly, the water, cleaning and maintenance agents are 100% biodegradable and attested. The entire farming is realized in accordance with strict hygiene procedures, HACCP system is implemented in line with certain specifics, because it is carried out above water.

Glasnik: The following question is related to the previous one. In order to make a healthy, organic product it is necessary to test the water quality at the bed constantly, which you have discussed, but also requires the control of oyster meat. What are the results of the analysis?

N. Djeric: We offer high-quality products from our blue field to the market. The control is continuously carried out each month in all stages of oyster growing by the Specialized Veterinary Institute, the Centre for Ecotoxicological Research and the Institute of Mari-ne Biology from Kotor. It means that we practically have the orga-nic product, which according to the law has not still been recogni-zed as such in our country, because the public authorities consider that there are no procedures i.e. applications to define this product as organic even though it meets all necessary conditions. I dare to say that these oysters are of better quality in comparison to some other products which are certified as organic. I have been commu-nicating with Mr. Jovan Nikolic, the representative of Monteorga-nika for a couple of years, who is familiar and delighted with my business. Three years ago I handed him required documentation, but I was informed that for now this product has not been envisa-ged to be included in the group of the organic ones. The competent authorities informed me that only after drafting the appropriate regulation which would cover this product, oyster will be able to be classified as organic. It is a great pity not to draft this regulati-on, since I cannot brand the product from our sea which is grown without pesticides and any additives. I repeat, the contamination has never occurred in any part of the bed. Also in December 2016, I submitted a request to the Chamber of Economy of Montenegro for obtaining the trademark "Good from Montenegro".

Glasnik: It is interesting that you have patented your method of growing oysters. Please explain.

N. Djeric: Ostrea edulis or nyster in the breeding process produces up to two million young mussels, so twice a year it is spat, and can be found only on a firm, clean surface. Through my resear-ches and previous experiences as well as assistance of the Croati-an breeders, I patented this method of breeding in the Intellectual Property Office in 2010. These patents have proved to be effective, since the oysters can be found only on a clean, hard surface. For the commercial cultivation, in addition to my seven patents, the oyster needs to be sorted, bedded out and carried, so my family and I treat one oyster 20-25 times, before it is marketed.

Glasnik: Besides your family, is anyone else involved in your bu-siness?

N. Djeric: My family is, of course, involved; my friends also help, especially during the season, because it is difficult to find workers in Montenegro for this specific job. Therefore, for this profession it is necessary to educate young people through the education sy-stem, who could independently cultivate oysters and mussels in

the future.

Glasnik: Can you make a living from this business?

N. Djeric: If you do the job seriously and you are absolutely com-mitted, you can make a living from each job, even from this one. Nevertheless, the situation would be far better if the breeders were more supported by the competent institutions, since mariculture is a specific, challenging and difficult industry.

Glasnik: Who do you sell your oysters to?

N. Djeric: We sell our oysters directly at the bed; customers come by vessels or other means of transport and consume them on the spot, directly from water or carry the declared products to hospita-lity facilities with written recommendations on consumption and maintenance regime.

Glasnik: What are the capacities of the plantation and what is the annual production?

N. Djeric: Plantaža doo Školjke Boke through the cultivation of mussels can produce up to 45 tons per year. The capacity of the bed is 350 thousand or even up to a million mud oysters. Since this is still a challenging process, and we do not have enough labor force, currently up to 20 tons of mussels and 150 thousand of mud oysters are produced. Now the conditions are met to double this amount.

Glasnik: Have you had the support of the authorities?

N. Djeric: In the beginning, this support was slightly higher, proba-bly as the competent authorities recognized the importance of our new products i.e. the possibilities for its economic valorization. I've been collecting oysters, with the help of divers from Kotor, but those were quite small quantities, insufficient for commercial bu-siness. So I imported one shipment of these oysters from Croatian producer Mr. Cvjetko Matkovic. To sum up, we had the support, but to a lesser extent, because the product deserved greater attenti-on of the authorities especially since until then we did not have an mud oyster. Support by all the relevant institutions such as the Chamber, the Ministry of Agriculture and Rural Development, the Ministry of Sustainable Development and Tourism, the Public En-terprise "Morsko dobro”, especially the Institute of Marine Biology is necessary and important.

Glasnik: Is there anything you would like to add to this interview that was not covered by our questions?

N. Djeric: Our country needs to understand that we have a blue fi-eld - natural resource which should be much more seriously thou-ght of, because other countries would be proud of having our reso-urces. We can exploit our sea and its richness for the development of agriculture and tourism. I pointed out to the line ministries that it is necessary to build a distribution center, associate farmers in clusters, then to brand our product, increase the budget with sub-sidies and benefits for breeders. It is also necessary to place our declared products in our restaurants and hotels. Education of bre-eders as well as advisers and officials who work in the institutions, related to this business is of key importance. Thus we would inc-rease the presence of our products, which can be consumed fresh all year, and thus change practice to buy imported frozen oysters in the markets and restaurants.

58

Broj 5 Maj 2017.

Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa Privrednom komo-rom Trsta i Pomorsko-tehnološkim klasterom Regije Friuli Venecija Đulija, organizovala je 24. maja 2017. godine speci-

jalizovanu obuku za predstavnike preduzeća pomorskog sektora i nadležnih institucija.

Edukacija je dio projekta "Saradnja Crne Gore i Italije na osnivanju pomorskog klastera (MaCCIM)”.

Prema riječima Dragane Šofranac iz Sektora za projekte Privredne komore Crne Gore, projekat je kroz dosadašnje aktivnosti jasno pokazao da će u fokusu našeg zajedničkog djelovanja u narednom periodu biti važnost integrisane evropske pomorske politike i kako identifikovati nove potencijale održivog razvoja Jadranskog mora i obalnih područja.

- Treba podsjetiti da je pokretanje evropske pomorske politike bila jedna od prvih inicijativa Evropske Komisije, budući da se deve-deset odsto evropskog izvoza i uvoza odvija pomorskim putem. Harmonizacija pomorske i saobraćajne politike Crne Gore s politi-kom Evropske unije predstavlja važno razvojno opredjeljenje Crne Gore. Da bi u potpunosti oživjelo pomorstvo i upravljanje lukama kao vitalni ekonomski segment Crne Gore, potrebno je dodatno modernizovati i restrukturirati pomorski i saobraćajni sistem u smjeru usvajanja i primjene savremenih naučnih i praktičnih ra-zvojnih pravaca, naročito vodeći računa o održivom rastu i razvoju pomorskog saobraćaja – rekla je Šofranac.

Privredna komora Crne Gore zahvaljuje italijanskim partnerima i angažovanim ekspertima na naporu da dobro upoznaju aktuel-no stanje u pomorskom sektoru Crne Gore i ponude ekspertizu u onim aspektima poslovanja gdje za takvom vrstom podrške po-stoji realna potreba i koja kao takva predstavlja solidan osnov za dugoročnu saradnju u narednom periodu.

- Snažan porast svjetske pomorske trgovine omogućava Jadran-skim lukama potencijalni status čvorišta evropske pomorske tr-govine. Istovremeno, zbog izloženosti globalnom tržištu javlja se

Kako do formiranja pomorskog klastera

Projekat MaCCIM

Od Crne Gore, buduće članice Evropske unije, očekuje se da značajno doprinese definisanju pomorske politike Jadransko-jonske regije.

izraženi pritisak na pomorstvo u smislu potrebe da se poboljša operativna efikasnost i poveća uslužni kapacitet, a u cilju unapr-jeđenja konkurentnosti na globalnom tržištu. Aktualno stanje u crnogorskom pomorskom sistemu nije u potpunosti zadovolja-vajuće, te se javlja potreba za ubrzanjem razvoja pri čemu sao-braćajna i pomorska politika Evropske unije i Crne Gore moraju imati partnerski i komplementarni odnos – ističe ona.

Dodaje da među zemljama jadranske obale, Italija ima najveći broj marina (188, što čini 57% od ukupnog broja marina), dok je Crna Gora kao mala država sa osam marina, odnosno 3.470 vezova sve bolje pozicionirana nautička destinacija. Crna Gora uz to nudi niži PDV na zakup veza i čarter usluga, a gorivo za jahte oslobođeno je svih davanja, što čini značajnu konkurentsku prednost. Sada naj-veće jahte iz Porto Montenegra kreću prema grčkim ili hrvatskim ostrvima, pri čemu treba imati u vidu prestiž koji ta vrsta prometa donosi na svjetskoj turističkoj karti, uz činjenicu da na tri veza do-lazi jedno radno mjesto.

- U Crnoj Gori se očekuje da nautički turizam djelimično zamijeni nekadašnju uspješnu pomorsku djelatnost, koja je decenijama bila prioritetna u razvojnom pogledu. Mišljenja o korisnosti razvoja nautičkog turizma na ovim prostorima ističu pozitivne efekte, od kojih su najvažniji prihod od lučkih taksi, naknada i usluga, kao i prihod od potrošnje posjetilaca u destinaciji. Crna Gora je pozicio-nirala nautički turizam kao djelatnost od strateškog interesa – re-kla je predstavnica Komore.

Istraživanjem osnovnih resursa crnogorskih marina, uključujući vrste i cijene osnovnih lučkih usluga, njihovu promociju i distri-buciju, prirodne i druge karakteristike koje čine nautički imidž na-ših marina, ustanovljeno je da postoje značajna kadrovska ogra-ničenja, koja su često uslovljena sezonskim karakterom dolaska, privezivanja i čuvanja brodova, navodi Šofranac. Uspostavljanje kontinuiranog sistema obrazovanja svih učesnika nautičkog tu-rizma je pitanje od posebnog značaja i u tom smislu ovaj projekat predstavlja korak u pravom smjeru.

59

Broj 5Maj 2017.

Korišćenje evropskih predpristupnih fondova i realizacija evrop-skih projekata treba upravo da doprinese realizaciji strateških razvojnih ciljeva održivog korišćenja i upravljanja postojećim i budućim resursima, izgradnji novih prihvatnih kapaciteta, kao i rekonstrukciji i modernizaciji onih postojećih, uspostavljanju strogog institucionalnog nadzora nad razvojem, instalisranju opreme za zaštitu mora od zagađenja, razvoju remontnih i servi-snih centara, jačanju konkurentnosti svih subjekata nautičkog tu-rizma. Ovakav vid saradnje kakav je uspostavljen s Regijom Friuli Venezia Đulia omogućiće dugoročnu podršku primjeni novih teh-nologija i ekoloških standarda, produžavanju sezone korišćenja prihvatnih kapaciteta, podizanju nivoa usluga i brojnosti sadržaja organizovanjem manifestacija koje doprinose reklami marine.

Za svaku destinaciju, dodaje, a posebno za Crnu Goru, zemlju sa ograničenim kapacitetima nosivosti, izuzetno je važno da pored velikih brodova kruzera privuče i jahte jedrilice, kako zbog većih prihoda, tako i zbog manjeg opterećenja infrastrukture i životne sredine.

Jačanje pomorskih znanja i kulture, te dalji razvoj naučno-tehno-loške djelatnosti osnova su održivosti pozitivnog trenda razvoja konkurentne, sigurne i ekološki održive pomorske privrede Crne Gore.

- Za postizanje tog cilja važno je osigurati sinergiju pomorske pri-vrede, naučnih institucija i svih onih koji žive od mora i s morem. Isto tako, od Crne Gore kao buduće članice Evropske unije očekuje se da, uvažavajući njen geostrateški položaj uz istočnu obalu Ja-drana, njeno istorijsko naslijeđe, akumulirano znanje i potencijal u području pomorstva, značajno doprinese promišljanju i defini-sanju pomorske politike Jadransko-jonske regije – zaključila je Dragana Šofranac.

Obuka je obuhvatila teme: "Evropski programi i projekti za podršku plavom rastu", "Mogućnosti koje turizam pruža razvoju nautičkog sektora", "Unaprjeđenje marketinga i komunikacija", "Istraživanje i transfer tehnologija u pomorstvu" i "Naučno-istraživački projekti

u funkciji razvoja pomorskog sektora".

Predavanja su držali Marcello Guaiana, Area Tehnološki park, Mo-nica Cesco, Univerzitet Milano, Martina Rossi, Pomorsko-tehnolo-ški klaster MareFVG, Michele Crosatto, Specijalizovana Agenicija Privredne komore Trsta – Aries i Davide Ludovisi, Sissa Medialab.

Martina Rossi je kazala da su obukom obuhvaćene teme koje su za Crnu Goru jednako bitne kao i za regiju FVG 2009. godine kada je kod njih formiran pomorski klaster kao asocijacija zajedničkih interesa privatnog i javnog sektora. Prema njenim riječima, Plavi rast je dugoročna strategija podrške održivom rastu u sektoru po-morstva.

- Mora i okeani su pokretači evropske ekonomije i imaju veliki po-tencijal za inovaciju i rast. Kazala je da je želja gostiju iz Italije da se upoznaju sa namjerama Crne Gore za formiranje pomorskog klastera, te sa politikom koja reguliše ovo pitanje. Sagovornik im je na ovu temu bila predstavnica Ministarstva ekonomije Milena Jovetić koja je naglasila da je prepoznat značaj udruživanja u cilju rasta konkurentnosti, te da je registrovano 28 klastera koji su iz oblasti drvoprerade, proizvodnje hrane, IT, zaštite životne sredine i drugih. Ona je zatim govorila o programu pomoći za klastere koji ove godine predviđa sredstva u iznosu od 100.000 eura.

Ivo Begović iz pomorske agencije Boka Adriatic ukazao je da je po-trebno zakonski regulisati njihovu oblast rada a da se zatim treba udruživati u klaster po uzoru na iskustva iz okruženja i dobiti pri-stup sredstvima iz fondova EU.

Snežana Đurković, direktorica Direktorata za pomorstvo Ministar-stva saobraćaja, ocijenila je da će saradnja sa Italijom doprinijeti izradi zakonske regultive koja će urediti ovu oblast.

Marcello Guaiana predstavio je Area Tehnološki park u Trstu, u ko-jem radi 87 preduzeća sa 2.600 zaposlenih, sa 1.600 projekata od čega je 47 startapova.

60

Broj 5 Maj 2017.

Svijetvijesti

Jack Ma najbogatiji Kinez

Jack Ma, predsjednik kineskog giganta e--trgovine, grupe Alibaba, nadmašio je Wan-ga Jianlina, predsjednika grupe Dalian Wanda, te postao najbogatiji Kinez u ko-pnenoj Kini, prenosi Forbes.

Maovo bogatstvo se procjenjuje na 30,9 mi-lijardi američkih dolara, u poređenju s 30,7 milijardi koliko iznosi Wangovo. Ma Hua-teng, predsjednik Tencenta, zauzeo je treće mjesto s 29,7 milijardi.

Ma je titulu dobio zahvaljujući rastu od je-dne trećine cijena dionica Alibabe, koja je u petak u New Yorku iznosila 120,34.

Wang je svoje bogatstvo stvorio prvenstve-no preko nekretnina i zabavne industrije.

U posljednjih nekoliko godina Jack Ma i Wang Jianlin se izmjenjuju na prvom mje-stu na listi najbogatijih Kineza.

Međutim, možda će doći do još jedne pro-mjene na listi budući da raste Ma Huaten-govo bogatstvo nakon skoka u cijeni dioni-ca Tenceta, koji vodi popularnu platformu za komunikaciju WeChat. Ma Huatengovo bogatstvo je za samo jednu milijardu ma-nje od Maova i Wangova.

Najbogatiji čovjek u Aziji Li Ka-Shing iz Hong Konga, čije se bogatstvo procjenjuje na 32,9 milijardi američkih dolara, prenosi CRI.

BMW privremeno prekinuo proizvodnju

Njemačka kompanija BMW obustavila je u maju proizvodnju u Njemačkoj, Kini i Juž-noafričkoj Republici, pošto se proizvođač luksuznih automobila suočio s problemom nestašice djelova za upravljačke sisteme, izvještava agencija "Bloomberg”.

Proizvodnja u fabrikama u kineskom Še-njangu i južnoafričkom Roslinu je obu-stavljena na jedan dan, dok su fabrike u Lajpcigu i Minhenu djelimično zatvorene, jer neimenovani italijanski proizvođač au-

to-delova nije mogao da izvrši trebovane isporuke, objavio je magazin Fokus.

Iz kompanije BMW je navedeno da je fi-nansijska šteta "pod kontrolom”, ali se "još ne može kvantifikovati”, dodajući da su svi modeli automobila od serije 1 do serije 4 pogođeni.

BMW ima dvije fabrike u sjeveroistočnom kineskom gradu Šenjangu sa lokalnim partnerom Briliance China Automotive Holdings koji proizvodi više modela, uklju-čujući sedane serije 3 i serije 5, dodaje "Bloomberg”.

Svake godine bogatiji za devet milijardi

Prošlo je pet godina otkako je Facebook debitovao na američkoj berzi Nasdaq. Od tada svake godine vlasnik-direktor Mark Zuckerberg ima dodatnih devet milijardi dolara na svoje bogatstvo koje danas iznosi 62,3 milijarde dolara, prenio je Bankar.

Prema podacima Bloomerang Billionaire’s Indexa, Zuckerberg je peta najbogatija oso-ba na svijetu, većinom zahvaljujući cijeni Facebook dionica. Kada su se pojavile na berzi njihova vrijednost iznosila je 42,05 dolara, ali isti dan vrijednost je opala na 38 dolara.

Investitori su počeli da se žale jer su se gubici nastavili, tako da je od maja do jula vrijednost Facebooka pala za 11,9 milijar-di dolara. Tada su pokazali svima da nisu u pravu i krenuli se peti prema vrhu. Vri-jednost kompanije je porasla za 282 posto zahvaljujući korisnicima kojih ima 1,3 mi-lijarde, što je 17 posto svjetske populacije. Prije samo pet godina, Facebook je imalo samo 50 posto od tog broja.

Zuckerberg je omogućio investitorima da efektno zarađuju od ove društvene mreže prodajući web prostor i korisničke informa-cije zakupcima reklama. Profit je od ovoga porastao za 37 posto u prošloj godini. Face-book danas vrijedi 426,5 milijardi dolara.

- Neumorno radi na inovacijama, ali u isto

vrijeme je naučnik i inženjer - rekao je Matt Cohler, nekadašnji zaposleni Facebooka.

Ipak, bogatstvo neće završiti u njegovim džepovima. Milijarder je izjavio još 2015. godine kako će donirati 99 posto svog bo-gatstva tokom života.

Kina zatvara podvodni rudnik

Kina će zatvoriti svoj jedini podvodni ru-dnik uglja, trudeći se da obuzda rastuću proizvodnju koja prjeti da ugrozi planirani prelazak na čistija goriva.

Kineski mediji prenose da će rudnik Bejcao u provinciji Šandung biti zatvoren u okto-bru, a da će 1,58 hiljada zaposlenih dobiti novi posao.

Kina je najveći svetski potrošač uglja, a za-gađenje od njegovog sagorijevanja u veli-koj mjeri stvara smog koji prekriva mnoge kineske gradove.

Vladini zvaničnici najavili su prošle godi-ne zatvaranje hiljadu rudnika, ali prema podacima Nacionalnog statističkog biroa proizvodnja je u aprilu bila veća 9,9 odsto u odnosu na godinu ranije, prenosi B92.

Zatvaranje rudnika Bejcao dio je nastojanja da se postepeno zatvaraju manje produk-tivni rudnici, jer izvlačenje uglja na moru košta tri puta više nego na kopnu.

Podvodne rudnike uglja imaju i Japan, Ve-lika Britanija i Kanada.

Predstavljena najsigurnija novčanica na svijetu

Švajcarska centralna banka predstavila je novu nočanicu od 20 franaka za koju je viceguverner Fritz Zurbrügg kazao kako bi mogla biti najsigurnija novčanica na svije-tu.

Crvena novčanica izrađena je od papira ojačanog pamučnim vlaknima, a u unutra-šnjosti skriva jezgro od polimera, navodi Bloomberg. Posjeduje ukupno 15 zaštitnih elemenata, među kojima je globus koji mi-jenja boju, srebrna mapa Švajcarske te krst koji se prelijeva u zastavu te države. Dio elemenata protiv falsifikovanja može biti

61

Broj 5Maj 2017.

vidljivo samo pod ultraljubičastim svjetlom ili mikroskopom. Novčanica je u opticaju kreće 17. maja.

- Novčanica od 20 franaka fokusira se na švajcarsku kreativnost, naglašavajući vi-brantnu kulturnu i umjetničku scenu - ka-zao je Zurbrügg tokom predstavljanja u Bernu, švajcarskoj prijestonici.

Novih 20 franaka predstavljeno je nakon prošlogodišnjeg puštanja u opticaj novča-nice od 50 franaka koja je proglašena nov-čanicom godine za 2016. u izboru među-narodnog žirija. Inače, u konkurenciji je bilo 18 valuta, uključujući i kontroverznu novčanicu od pet britanskih funti izrađenu potpuno od plastike.

Dizajneri nove serije "švacaraca” odlučili su se za prikaze motiva prirode umjesto por-treta istorijskih ličnosti. Osim što koristi najmodernije metode zaštite od krivotvo-renja, novih 20 franaka je manjeg formata od dosadašnjih, pa je novčanica jednostav-nija za korišćenje, saopštili su iz centralne banke. Sljedeća će biti predstavljena nov-čanica od 10 franaka koja u opicaj kreće 18. juna. Novčanice od 100, 200 i 1000 franaka biće predstavljene do 2019. godine.

Počela gradnja Turskog toka

Ruski Gasprom počeo je u maju izgradnju morskog dijela gasovoda Turski tok, koji će preko dna Crnog mora gas iz Rusije dovo-diti do Turske.

Početak radova uslijedio je četiri dana na-kon susreta predsjednika Rusije i Turske, Vladimira Putina i Recep Tayyip Erdogana, prenosi Biznis.ba.

- Pristupili smo praktičnoj realizaciji pro-jekta Turski tok. Projekat će se realizovati strogo prema planu, a na kraju 2019. godine će naši turski i evropski korisnici biti u sta-nju da koriste ovu pouzdanu trasu za uvoz ruskog gasa - rekao je predsjednik Gaspro-ma, Alexey Miller.

Radovi su počeli u blizini obale Rusije, a iz-vodi ih brod Audacija, kompanije Olsiz.

Kada je riječ o postavljanju cijevi na većim

dubinama, radove će izvoditi brod Pioneer Spirit.

Portoriko zvanično bankrotirao

Portoriko, država koja je zvanično teritorija Sjedinjenih Američkih Država, i zvanično je bankrotirao.

Proces bankrota, koji se vodi pred američ-kim federalnim sudom, "težak" je 123 mi-lijarde dolara. Samo po osnovu izdatih dr-žavnih obveznica Portoriko diguje oko 70 milijardi dolara.

Portoriko ima skoro 3,5 miliona stanovnika od kojih skoro 45 odsto spada pod katego-riju siromašnih. Ta država je već godinama u recesiji i investitori sumnjaju da će u sko-rije vrijeme uspjeti da riješi svoju situaciju.

Španija među ekonomijama eurozone s najvećim rastom

Španija će vjerovatno biti među ekono-mijama eurozone s najsnažnijim rastom, premda se očekuje da će njen rast usporiti u drugom tromjesečju, ocijenio je ekono-mista u konsultantskoj kompaniji Capital Economics Stephen Brown.

U prvom je tromjesečju 2017. godine špan-ska ekonomija porasla za 0,8 posto u odno-su na tromjesečje ranije, pokazao je nedav-no objavljen izvještaj španske kancelarije za statistiku INE. Na godišnjem je nivou španski bruto domaći proizvod (BDP) pre-ma tome izvještaju porastao za tri posto.

Upoređenja radi, rast 19-člane ekonomije eurozone u prvom je kvartalu iznosio 0,5 posto na tromjesečnom nivou i 1,7 posto na godišnjem nivou, pokazale su procjene statističke kancelarije Evropske unije Eu-rostata, objavljene 16. maja, Bankar.me.

U Njemačkoj milion otvorenih radnih mjesta

Prema izvještaju koje je objavio Institut za istraživanje zapošljavanja (IAB), u Njemač-koj nikad nije bilo više otvorenih radnih mjesta.

U prva tri mjeseca 2017. poslodavci su traži-li 1,064 miliona radnika, što je za 9.000 više nego u posljednjem kvartalu 2016. godine, koji je dosad držao rekord, piše CroExpress.

IAB svoju procjenu zasniva na odgovorima 8.000 poslodavaca iz svih ekonomskih sek-tora.

Oko 77 odsto svih otvorenih radnih mje-sta nalazi se u zapadnoj Njemačkoj. Oko dvije trećine (64 odsto) tih radnih mjesta od potencijalnog zaposlenog traži da ima završen zanat, dok ih tek 16 posto traži vi-sokoobrazovane radnike. Ostalih 20 posto od radnika ne očekuje nikakvo posebno obrazovanje.

- Trenutno male i srednje firme iznad svega traže specijalizovano osoblje sa zanatom", izjavio je istraživač IAB Alexander Kubis - prenosi The Local, Bankar.me.

Kinezi kupuju "Lotus"

Kineski automobilski gigant "Geely” pre-uzima 51 odsto akcija britanskog brenda sportskih automobila "Lotus”, kao i 49,9 od-sto udjela u posrnuloj malezijskoj automo-bilskoj kompaniji "Proton”.

Kompanija "Geely Holding” je saopštila da će od "Protona” preuzeti većinski udio u "Lotusu", a procjenjuje se da bi konačan do-govor mogao biti postignut prije kraja jula.

Ovaj sporazum će, prema saopštenju ma-tične kompanije "Protona” DRB-HIKOM-a, omogućiti prvom automobilskom brendu u jugoistočnoj Aziji da iskoristi "Džilijevu” tehnologiju i da dobije pristup tržištima tog kineskog proizvođača.

- Naša namjera je uvijek bila da osiguramo revitalizaciju brenda "Proton". To je prvi nacionalni automobilski brend Malezije sa istorijom dugom preko 30 godina - izjavio je direktor grupacije DRB-HIKOM Syed Fa-isal Albar.

U vlasništvu "Geely Holdinga” su takođe "Volvo Car Corporation” i "London Taxi Company”, javlja agencija France Press, prenosi Tanjug.

62

Broj 5 Maj 2017.

Može li Crna Gora dostići stabilnost i rast

Samit Evropska unija - Jugoistočna Evropa

Šesti samit renomiranog londonskog časopisa The Econo-mist, održan je 3. maja 2017. godine u podgoričkom hotelu Hilton. Tema Samita bila je "Evropa razmatra: Može li Crna

Gora dostići stabilnost i rast”, a o njoj je govoreno na pet panela u čijem radu su učešće uzeli predstavnici vlada, političkog i aka-demskog života, te privrede.

Privredna komora Crne Gore je bila partner u organizaciji ovog skupa kojem je prisustvovao njen predsjednik Velimir Mijušković, dok je kao panelista govorio dr Mladen Perazić, rukovodilac Sekto-ra za obrazovanje u ovoj poslovnoj asocijaciji.

Perazić je u izlaganju na temu "Obrazovanje i privredni razvoj u Cr-noj Gori" ocijenio da izazovi, problemi, ali i iskoraci koji su prisutni u našoj zemlji važe i za Region.

- Prepoznato je da nacionalne ekonomije zavise od ljudskih resur-sa, pa su zbog toga investicije u obrazovanje ključni faktor razvoja – kazao je Perazić.

Crna Gora je, dodaje, 2000. godine ušla u reformu obrazovnog sis-tema, prihvatila evropske smjernice i trendove trudeći se da zadrži svoje specifične tradicionalne vrijednosti. Reforma je snažno po-čela, uključivši sve socijalne partnere i u mnogim njenim fazama smo prednjačili po dostignućima u odnosu na zemlje Regiona. Prvi smo reformisali osnovno, srednje i visoko obrazovanje, primijenili

principe Bolonjske deklaracije. Godine 2004. smo prvi u Regionu uveli pilot projekat za dualni sistem obrazovanja u tri grada za če-tiri odjeljenja, odakle smo izvukli pouke za koja se interesuju naše kolege iz Regiona da bi napravili fleksibilni sistem ne prenoseći samo iskustva Austrije i Njemačke koje imaju najdužu tradiciju na ovom polju. Među prvima smo uveli ishode učenja u sve obrazov-ne programe, kreirali nacionalni okvir kvalifikacija koji smo, među prvim zemljama ovog područja, referencirali sa evropskim. Poslije svih uspjeha, postavlja se pitanje da li u Crnoj Gori imamo dobre ljudske resurse.

Privredna komora periodično radi istraživanja da li su poslodavci zadovoljni domaćom radnom snagom.

- Odgovori su različiti. Na jednom polu te skale, direktor multina-cionalne kompanije je, komparirajući našu radnu snagu sa ino-stranom, ocijenio da su naši visokoškolci jednako dobri kao iz tih zemalja, s tom prednošću da možda imaju više entuzijazma. Kad je on došao u našu zemlju, nijedan građanin Crne Gore nije radio u upravi te kompanije u Bonu, a sada ih je tamo 10 na srednjem nivou menadžmenta i ekspertskim pozicijama. Drugi pol ove ska-le je da su brojni poslodavci nezadovoljni našom radnom snagom zbog nedostatka praktičnih znanja, problema posvećenosti, želje mladih da odmah budu na rukovodećim pozicijama i to je možda smjernica da smo zapostavili vaspitnu komponentu u obrazova-

Prepoznato je da nacionalne ekonomije zavise od ljudskih resursa, pa su zbog toga investicije u obrazovanje ključni faktor razvoja.

63

Broj 5Maj 2017.

vati sistem stručnog obrazovanja, da u okviru jedne kvalifikacije povećamo zapošljivost studenata da mogu raditi više poslova. U visokom obrazovanju jesmo primijenili Bolonju, ali smo uveli aka-demske studije. Nije zamisao Bolonje da budu samo akademske studije, već i primijenjene. Mi moramo u Crnoj Gori uvesti više primijenjenih studija. Nastavni proces, bez obzira na sve napore koje činimo je anahron: kada biste prebacili profesora iz 19. vijeka u današnju učionicu on bi znao da radi svoj posao, ali ako biste to učinili sa hirurgom ili inženjerom oni ne bi znali gdje se nalaze. U vremenu nauke i tehnologije umjesto da u nastavi primjenjujemo projektore, tablete, plazme, umjesto da djeca idu u virtuelne ture Justinijanom Primom, Ermitažom, Luvrom, mi još imamo ex-cate-dra prenošenje znanja. Trebalo bi usmjeriti napore da u okviru va-spitno-obrazovnog procesa u prenošenju znanja više primijenjuje-mo tehnologiju, tablete, učenje kroz igru, jer današnja djeca koriste tehnologiju u svim aspektima života, a bojim se da prenosioci zna-nja zaostaju za tim. Ukoliko ne krenemo ka novim tehnologijama pomenuti balon će rasti. Pošto težimo stabilnosti i zapošljivosti ovo je pitanje kojem se moramo okrenuti – zaključio je Perazić u okviru panela "Obrazovanje motor: napretka".

Uvodne napomene na Samitu iznio je potpredsjednik Vlade Crne Gore za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku Zoran Pa-žin, a govorili su, među ostalima, ministri Srđan Darmanović, Pre-drag Bošković, Damir Šehović, Pavle Radulović, Dragica Sekulić, guverner Centralne banke Crne Gore Radoje Žugić, generalna di-rektorica Direktorata za finansijski sistem i unapređenje biznis ambijenta Bojana Bošković, bivši premijer Igor Lukšić, nekadašnji premijer Grčke George Papandreou, general sir Richard Shirreff, bivši zamjenik vrhovnog komadanta savezničkih snaga Evrope, nekadašnji ministar finansija Slovenije Dušan Mramor, predstav-nici časopisa The Economist Joan Hoey, Laza Kekić i John An-drews i drugi.

Nakon konferencije je upriličena svečana večera gdje je počasni gost i glavni govornik bio predsjednik Crne Gore Filip Vujanović.

Vujanović: Članstvo u NATO šansa za ekonomski razvoj

Članstvo u NATO Crnoj Gori će omogućiti intezivniju ekonomsku saradnju sa članicama, bolje uslove za investicije, valorizaciju tu-rističkih potencijala i pružiti šansu za ukupni ekonomski razvoj, ocijenio je predsjednik države Filip Vujanović, prenijela je Antena M.

On je kazao da za Crnu Goru NATO alijansa, sem bezbjednosne i političke dimenzije, ima i važan ekonomski značaj.

- Članstvo u ovom velikom savezu Crnoj Gori daje mogućnost in-tezivnije ekonomske saradnje sa članicama, a kroz veći stepen bezbjednosti, i bolje uslove za investicije, za valorizaciju turističke i vrijednosti kulture a time i značajnu šansu za ukupni ekonomski razvoj - rekao je Vujanović na samitu Evropska unija - Jugoistočna Evropa (EU-JIE) koji je organizovao magazin "Ekonomist”.

Vujanović je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, iskazao po-štovanje Ekonomist Eventsu što je šesti samit EU-JIE odlučio da održi u Crnoj Gori i to upravo sada.

- U Crnoj Gori čija je ekonomska i ukupna politika posvećena sta-bilnosti i rastu što je i tema ovog samita. Takođe, da se samit održi nakon donošenja odluke Crne Gore o ulasku u NATO i neposredno

nju. Ovaj obrazovni sistem produkuje ovakvu radnu snagu. Istina nije između, već je čine oba navedena primjera. Obrazovni sistem dobrima nudi šansu ako znaju da je uzmu – rekao je Perazić.

On je potom govorio o ambijentu u kojem se proizvodi ovakva ra-dna snaga.

- Imamo visoku stopu nezaposlenosti 22,78 odsto, a još je veća sto-pa nezaposlenosti mladih ljudi. Jedna četvrtina od toga su visoko-školci – svake godine na tržište rada dolazi 4.500 visokoškolaca, a privreda nema snage da ih sve integriše. Ovaj balon dolaska vi-sokoškolaca na tržište rada svake godine sve više raste. Može li obrazovni sistem da pomogne stabilnosti i rastu, što je tema ovog skupa? Koja su moguća rješenja? Realizujemo određene reforme, ali možda nam je sad potrebno da one budu radikalnije u ovoj obla-sti – rekao je Perazić.

Prema njegovim riječima, obrazovni sistem koji primjenjujemo kako mi, tako i Region, te razvijena Evropa, koncipiran je u 19. vi-jeku, kada je počela industrijska revolucija i kada su fabrikama bili potrebni manuelni radnici koji će ponavljati iste radnje.

- Nama su sada potrebni preduzetnici, jer 99 odsto u Crnoj Gori čine mala i srednja preduzeća. Potrebni su upotrebljivi radnici koji imaju renesansna znanja. Mi moramo da razvijamo preduzetnič-ki duh, koncipiramo sistem obrazovanja gdje ćemo modularizo-

64

Broj 5 Maj 2017.

pred samit Berlinskog procesa, koji će se ovog ljeta održati u Italiji, i biti posvećen nastavku podrške EU razvoju država Zapadnog Bal-kana i njihovoj evropskoj integraciji - naveo je Vujanović.

On je dodao da će nakon samita u Berlinu, Beču i Parizu, prestojeći samit u Italiji, visokih zvanica EU i Zapadnog Balkana, biti prili-ka da se, uz ohrabrenje evropskih integracija državama Zapadnog Balkana, nastavi podrška njihovom ekonomskom razvoju, prije svega u oblasti saobraćajne i energetske infrastukture.

Vujanović tvrdi da je na osnovnu dilemu samita - da li Crna Gora može ostvariti rast i stabilnost odgovor nesumnjivo pozitivan.

Prema njegovim riječima, u deceniji nakon obnove nezavisnosti bruto proizvod Crne Gore povećan je za 70 odsto.

- Prosječna plata povećana je za oko 70 odsto a penzija za 100 od-sto. U svim tim godinama, sem dvije, imali smo rast BDP-a koji je prosječno u toj dekadi rastao 3,3 odsto najviše u regionu. Imajući u vidu da su to bile godine globalne i regionalne krize ovi makro--ekonomski pokazatelji su kvalitetan putokaz budućeg razvoja - ocijenio je Vujanović.

Crna Gora je, kako je rekao, bila lider regiona po obimu investicija po glavi stanovnika i imala stalno rastujući turizam.

Vujanović je naveo da je prethodna godina u turizmu bila rekordna i u fizičkim i u finansijskim pokazateljima-sa najviše gostiju, naj-više noćenja i najvećim prihodom.

- Sa 20 novih hotela sa preko 90 odsto kapaciteta u hotelima sa četiri i pet zvjezdica. Izdvajam i naglašavam turizam jer on, direk-tno i indirektno, učestvuje sa 22 odsto u BDP Crne Gore, a njegova mogućnost razvoja je veoma široka posebno na sjeveru Crne Gore. To potvrđuju i postojeći obim investicija u turizmu koji je preko tri milijarde EUR - kazao je Vujanović.

On je rekao da je Crna Gora imala i ima značajne investicije u sao-braćajnoj i energetskoj infrastrukturi.

- Unaprijeđena je mreža drumskog i željezničkog saobraćaja uz nužnost novih investicija u projektima koje realizujemo sa susje-dnim i državama regiona, za koje očekujemo nastavak podrške EU - precizirao je Vujanović.

Naveo je da je Crna Gora lider evropskih integracija a krajem mje-seca postaće punopravna članica NATO-a.

- To je potvrda vrijednosti Crne Gore, ali i šansa da u društvu razvi-jenih obezbijedi još brži razvoj - smatra Vujanović.

On je podsjetio da je Crna Gora suočena sa značajnim ekonom-skim i socijalnim problemima.

Kako je kazao, nakon nešto više od dvije decenije raspada bivše zajedničke države, ratova u okruženju, brojnih izbjeglica i raselje-nih lica, ekonomske krize, nužni problemi nezaposlenosti i soci-jalno ugroženog stanovništva, su realnost koja se može rješavati samo u stabilnom društvu i kroz snažan ekonomski razvoj.

- To zahtijeva bolje uslove poslovanja, nove investicije, bolju valo-rizaciju turističkih i vrijednosti bogate kulture i stalnu promociju takve posvećenosti. Zahvaljujem da ste i Vi ovaj samit posvetili takvoj promociji - zaključio je Vujanović.

Žugić: Jačati saradnju malih i otvorenih ekonomija

Uspostavljanje prekogranične saradnje regulatora značajno je za poboljšanje otpornosti finansijskog sistema na sistemski rizik, što nameće potrebu jačanja saradnje malih i otvorenih ekonomija sa različitim monetarnim politikama, ali identičnim ciljevima, ocije-nio je guverner Centralne banke Radoje Žugić.

On je rekao da je kriza pokazala da institucijama nadležnim za nadzor finansijskog sistema nedostaju odgovarajuća prava, ana-litička sredstva i instrumenti za identifikaciju sistemskog rizika koji proističe iz domaćih, ali i prekograničnih izvora.

- Naime, kriza je ukazala da nacionalna politika ne može samo-stalno garantovati stabilnost finansijskog sistema integrisanog u šire međunarodno okruženje. Za jačanje otpornosti finansijskog sistema na sistemski rizik veoma je značajno uspostaviti preko-graničnu saradnju regulatora, kako bi se izbjegla situacija zlou-potrebe nacionalnog regulatornog okvira i potencijalnih pravnih praznina u pravcu postizanja individualnih koristi - kazao je Žugić na samitu Evropska unija – jugoistočna Evropa u organizaciji lon-donskog časopisa The Economist u hotelu Hilton u Podgorici.

On je, na panelu na temu Razmatranje sektora finansijskih usluga u jugoistočnoj Evropi, naveo da je Crna Gora uvođenjem eura, kao zvanične valute, smanjila rizik deviznog kursa, osigurala stabil-nost cijena, smanjila troškove u transakcijama, olakšala promet

65

Broj 5Maj 2017.

robe, usluga i kapitala sa međunarodnom zajednicom i otvorila put euroatlanskim integracijama.

- Ipak, uvođenje valutne supstitucije nije bila zamjena za ekonom-ske reforme koje su morale uslijediti kako bi se ekonomija trans-formisala na tržišni način privređivanja, a pravac budućeg razvoja usmjerio kao održivijem sistemu - dodao je Žugić.

Uslijedile su, kako je kazao, reforme kod svih komponenti eko-nomske politike: monetarne, fiskalne, spoljnotrgovinske, doho-dovne i drugih politika, a prioritet u sistemskom pogledu je dat finansijskoj stabilnosti. Na taj način je CBCG, kao jedna od rijetkih centralnih banaka u svijetu, dobila mandat očuvanja sistemske stabilnosti.

- Izborom pune eurizacije ostali smo uskraćeni za funkciju emisije novca, što nam je ulogu monetarne politike i efektivnost monetar-nih instrumenata, u funkciji prilagođavanja ekonomskim šokovi-ma, znatno redukovalo - rekao je Žugić.

Prema njegovim rijčima, posljedica nemogućnosti uticaja na mo-netarne agregate i kamatne stope je, stoga, fino prilagođavanje ko-njukturnim kretanjima, kroz kanale transmisije monetarne politi-ke, prenijelo na automatsko prilagođavanje privrednih subjekata na tržištu.

- Uprkos prednostima koje je valutna supstitucija donijela u pred-kriznom periodu, nedostaci ovakve monetarne politike su se na-glasili dolaskom krize i materijalizacijom rizika nastalog u aku-muliranim neravnotežama tokom faze eksponencijalnog rasta - naveo je Žugić.

Crnogorska privreda, kao privreda otvorenih kapitalnih toko-va, snažno je reagovala na naglu pojavu negativnih trendova na međunarodnom tržištu. Takođe, nedovoljan kvalitet i kapacitet re-formi institucija, uz naslijeđene anomalije iz prethodnog perioda, dodatno su produbili već postojeće ranjivosti.

- Nedovoljna sopstvena akumulacija i konkurentnost privrede, pojačano smanjenim ino prilivom kapitala, doveli su do materi-jalizacije kreditnog rizika u bankama, povećanja nelikvidnosti i nesolventnosti privrednog sektora, što se sve, sistemom spojenih sudova, prelilo na fiskalne rizike - objasnio je Žugić.

Centralna banka je tokom svih ovih faza, i rasta i pada, djelovala kontraciklično sa svim raspoloživim instrumentima. Oslanjanje na obaveznu rezervu, kao jedini efektivni monetarni instrument, nije bilo dovoljno, te su stoga, u velikoj mjeri, koristili regulatorne mjere u očuvanju stabilnosti, kako bankarskog sistema kao cjeli-ne, tako i individualnih banaka.

- Kreditni rizik je, osam godina nakon krize, kao dominantan rizik finansijske stabilnosti, a sa kojim smo se najviše borili, smanjen. Nivo nekvalitetnih kredita je sa 25 odsto u avgustu 2011. sveden na oko deset odsto na kraju prošle godine - rekao je Žugić.

Međutim, svi ostali rizici, iako smanjeni i sa pozitivnim trendovi-ma, su i dalje prisutni. Iskustvo govori da, u odsustvu mogućnosti za ublažavanje eksternih šokova preko deviznog kursa, a u slučaju male i otvorene ekonomije, uticaji su više naglašeni i dovode do di-rektnog prilagođavanja subjekata šokovima na tržištu, u realnom vremenu.

CBCG, kako je podsjetio, ima prvenstveno preventivnu ulogu u očuvanju finansijske stabilnosti i teži ka tome da, u najranijoj fazi, identifikuje određene nedostatke ili ranjivosti, na prvom mjestu u

bankarskom sistemu Crne Gore, a potom, preko svoje uloge u Sav-jetu za finansijsku stabilnost i nedavno dodjeljenim mandatom za makroprudencionu politiku, u ukupnom ekonomskom sistemu države.

On je rekao da često naglašava konkurentnost poslovnog ambi-jenta kao nužan predusov efikasnosti svih ekonomskih politika, a naročito malih i otvorenih privreda, koje su, pored sopstvenih ne-ravnoteža, snažno izložene i međunarodnim kretanjma.

- Finansijska stabilnost u Crnoj Gori je neophodna, ne samo da promoviše unutrašnju stabilnost, već i da privuče strane direktne investicije, te podstakne razvoj mikro, malog i srednjeg biznisa, koji je značajan za ekonomsku konvergenciju sa evropskim ze-mljama - smatra Žugić.

Šehović: Kako do novog modela rasta zasnovanog na znanju

U narednom periodu Crna Gora bi trebalo da ima novi model ra-sta koji se zasniva na pametnom i održivom rastu čiji su pokretači inovacije i znanje. To možda nije najbrži put do privrednog razvoja, ali je najsigurniji, poručio je ministar prosvjete Damir Šehović na Samitu u Hiltonu i dodao da bi kratkoročno prioritet fiskalne poli-tike morala biti fiskalna konsolidacija, ali u dugom roku akcenat bi morao biti na produktivnosti koja potiče iz znanja.

Prema njegovim riječima, upravo to je Vladu podstaklo na pokreta-nje sveobuhvatne reforme obrazovanje, koje nema bez spremnosti izdvajanja dodatnih finansijskih sredstava koja će biti uložena u znanje. Dostupnost, jednake obrazovne mogućnosti i usklađenost sa tržištem rada, predstavljaju prioritete kada je reforma u pitanju.

U svom izlaganju ministar Šehović je pošao od činjenice da zemlje sa kvalitetnim obrazovanjem po pravilu ostvaruju brži privredni rast, naglasivši da je ključni faktor koji generiše rast u postkri-znom periodu obrazovanje.

Šehović je iznio podatak da se prosječna izdvajanja za obrazovanje razvijenih država kreću između 5 i 6 % BDP-a, dok se u Crnoj Gori izdvajanja kreću oko 4% BDP-a, što je nivo regionalnog prosjeka.

Ulaganje u obrazovanje je produktivnije na nižim nivoima obra-zovanja. U skladu sa tim, Ministarstvo prosvjete je, kako je saop-šteno, radilo na povećanju obuhvata djece predškolskim obrazo-vanjem, te uvođenju engleskog jezika u ovaj obrazovni nivo. Kada je riječ o osnovnom obrazovanju, Šehović je govorio o uvođenju Fonda za kvalitet i talente, rasterećenju nastavnog plana, sma-njenju broja učenika u odjeljenju, te stavljanju akcenta na učenje stranih jezika.

- U okviru reforme srednjeg obrazovanja otvorili smo prostor za specijalističke gimnazije, osmislili novi koncept maturskog i stručnog ispita kontinuirano podstičemo dualno obrazovanje. Naj-veći iskoraci nas očekuju u visokom obrazovanju, gdje smo pred-vidjeli da osnovne i master studije budu u besplatne, a promije-nićmo model studija i finansiranja prelazeći na ugovorni model, te uvesti obaveznu praktičnu nastavu tokom studija na nivou od 25%.

Primjena ovih rješenja je poseban izazov, a Ministarstvo će se po-truditi da ona budu adekvatna kako bismo uspjeli da kroz reformu obrazovanja stvorimo pretpostavke za novi model rasta privrede - rekao je Šehović.

66

Broj 5 Maj 2017.

Evropa se konačno

oporavlja

Ekonomski rast

Najveće kompanije u Evropi su na putu da u prvoj polovini ove godine ostvare najveći rast profita u poslje-

dnjih sedam godina, što nagovještava da bi ovaj kontinent konačno mogao da se oslo-bodi posljedica globalne ekonomske krize, procjene su analitičara.

Nakon dva kvartala stabilnog ekonomskog rasta evropske kompanije sada očekuju ve-liki rast profita. Očekuje se da kompanije iz eurozone – bloka evropskih zemalja koje koriste euro, nadmaše kompanije iz SAD u dva uzastopna kvartala.

Ukoliko se završi dobro kako je i počelo, to bi bila najbolja godina od 2010. kada su evropske firme vratile profitabilnost, nakon naglog pada prihoda usljed ekonomske kri-ze 2008. godine.

Fantastičan rast prihoda u Evropi zabilje-žen je u prvom kvartalu, a analitičari oče-kuju umjeren rast zarada u drugom kvarta-lu, ali i dalje uz dosta rezervi, jer je i ranije bilo znakova njihovog konstantnog rasta koji se nije održao.

Prihodi najvećih kompanija u Evropi u pr-vom kvartalu imali su rast od 23 odsto u odnosu na prethodni kvartal, dok je rast prihoda u istom periodu u SAD iznosio 14 odsto, pokazuju analize.

Na godišnjem nivou očekuje se rast priho-da nešto veći od 16 odsto za 600 najvećih evropskih kompanija sa "Stoxx” indeksa, u odnosu na 500 američkih kompanija sa

"Standard i Poor's” indeksa koje će imati rast prihoda od 10,5 odsto, podaci su kom-panije "Factset”.

Prošle godine ovih 600 evropskih predu-zeća u prosjeku su imali pad prihoda od 1,9 odsto.

"Wall Street Journal” u svom tekstu navodi da je ovaj rast baziran na potrošnji građana i preduzeća, čega nije bilo u značajnijem obimu još od ekonomske krize 2008. godi-ne.

Prihodi korporacija u Evropi su sada stabil-ni, stopa nezaposlenosti u eurozoni i nje-nim najvećim članicama postepeno opa-daju tokom posljednjih nekoliko godina, a potrošači otplaćuju svoje dugove i akumu-liraju novac za potrošnju.

Evropska komisija je saopštila da je indeks zadovoljstva potrošača porastao na najviši nivo od jula 2007. godine. Pored toga, cijene nafte su umjerenije u odnosu na prije neko-liko godina kada su bile izuzetno visoke, a vlasti su prestale sa smanjenjem potrošnje.

Turizam pruža podsticaj zemljama kao što su Španija i Grčka. Mnogi posjetioci sada planiraju odmor u evropskim destinacija-ma nakon niza terorističkih napada u Sje-vernoj Africi i Egiptu.

"Evropa dokazuje da je u ovom trenutku iznenađujuće otporna”, rekao je Martin Daum, izvršni direktor za komercijalna vozila kompanije "Daimler”, jednog od naj-većih svjetskih proizvođača kamiona.

On je rekao da je "Daimler” zahvaljujući prodaji u Evropi zaštićen od posljedica sla-be prodaje u SAD i Brazilu u posljednjih ne-koliko kvartala.

Ovaj rast je iznenadio zvaničnike širom Evrope. Bankari Evropske centralne banke nijesu uspijevali godinama da ultra-niskim kamatnim stopama značajno podstaknu zaduživanje i potrošnju.

Snažan početak 2017. godine nije dobra vijest samo za Evropu, kontinent koji su nazivali "bolesnikom” svjetske ekonomije otkako je nastupila duboka finansijska kri-za. Pravi oporavak bi mogao "podići” i mno-ge kompanije iz SAD i Azije koje posluju u Evropi.

Porastao BDP EU

Bruto domaći proizvod (BDP) eurozone i EU u prva tri mjeseca ove godine je porastao po 0,5 odsto u odnosu na prethodni kvartal.

U odnosu na isti kvartal prošle godine, BDP eurozone je porastao 1,7 odsto, a EU 2 odsto, poslije rasta od 1,8 odsto i 1,9 odsto iz pre-thodnog kvartala, navodi se na zvaničnoj internet stranici Eurostata, prenosi Tanjug.

Podaci su pokazali i da je eurozona ostva-rila veći rast od Sjedinjenih Američkih Dr-žava u prvom kvartalu, pošto je američka ekonomija, prema Eurostatu, porasla po stopi od 0,2 odsto na kvartalnom nivou.

67

Broj 5Maj 2017.

Izazovi u pristupu finansijama na malim kreditnim tržištima

Daniel Debono, Biro za privredu Malte

Pristup finansijama je termin sa ko-jim su upoznati mnogi subjekti u poslovnom svijetu. Naravno, u većini

slučajeva, preduzetnici i preduzeća nemaju dovoljno sopstvenih resursa na raspolaga-nju kako bi osnovali preduzeće niti dovolj-nu likvidnost za obrtni kapital, lizing i veću kupovinu. Stoga, oni moraju potražiti spolj-ne izvore finansiranja - još u ranim fazama poslovnog ciklusa nije lak zadatak pronaći izvore finansiranja, posebno od tradicio-nalnih kreditora, koje su po svojoj prirodi

Argumenti za društveno finansiranje na Malti putem javno-privatnog partnerstva.

Uloga banaka

Mnogi tvrde da, osim što im je cilj da budu profitabilne organizacije, su banke institu-cije koje imaju značajniju i važniju ulogu u privredi. Banke su te koje omogućavaju "ubrizgavanje” novčanih sredstava u pre-duzeća, koja zauzvrat investiraju i postaju pokretači rasta i otvaraju nova radna mje-sta. To je pravi argument, a razni međuna-rodni analitičari i akademici su pokazivali prstom na banke kada su se, na primjer, na-

konzervativni i čiji portfolio ne dozvoljava finansiranje aktivnosti koje se smatraju ri-zičnim i koje bi ih dovele u nezavidan polo-žaj, navodi u autorskom tekstu za Glasnik Privredne komore Crne Gore Daniel Debo-no, direktor poslova sa EU i šef poslovanja u Birou za privredu Malte (MBB). Biro za privredu Malte je savjetodavna kancelarija za EU i podršku u Privrednoj komori Mal-te, kao i malteškom udruženju hotelijera i restoratera.

68

Broj 5 Maj 2017.

kon međunarodne ekonomske i finansijske krize, one povukle sa kreditnog tržišta. Kreditiranjem manjih iznosa, manje efikasno se koriste njihova likvidna sredstava, tvrde analitičari.

S druge strane, finansijska kriza je pružila mnoge lekcije o tome kako zemlje treba da stvore zdrave osnove za svoju ekonomiju. Banke treba da budu dobro kapitalizovane i osiguraju nizak proce-nat loših kredita preko detaljnih izvještaja o poslovanju kompanije i drugih kriterijuma kreditiranja. Ali u isto vrijeme, kao i privatnim korporacijama, njihov cilj je da njihovi akcionari maksimalno is-koriste profitabilnost uz očuvanje štednje njihovih klijenata.

Stoga je jasno da kreditno tržište, koje dobro funkcioniše, ne bi trebalo samo da se osloni na kreditiranje i kapacitete bankarskih institucija. Njegova uloga treba da bude raznovrsna na način da se pobrinu za preduzeća koja posluju u različitim sektorima i u razli-čitim fazama poslovnog ciklusa.

Slučaj Malta - mala domaća privreda kojoj nedostaje ekonomija obima

Iskustvo Malte može se odnositi na iste izazove pristupu finansi-jama koji se primjenjuju na međunarodnom nivou. S obzirom na prirodu male i otvorene ekonomije kojoj nedostaje ekonomija obi-ma u mnogim oblastima, moglo bi se reći da su posljedice još veće.

Iz Studije o nedostacima u pristupu finansijama na kreditnom tr-žištu na Malti, koju je naručio Biro za privredu Malte (MBB) 2013.godine, zaključuje se da ukoliko preduzetnici nisu imali svoja sredstva niti su im porodice i prijatelji pružili podršku da razviju neku poslovnu ideju u početnoj fazi ili osnuju preduzeće, njihova najrealnija i najodrživija opcija jeste da se odluče za kredit banke. U početnoj fazi, kada, u stvari, preduzeće nema nikakvih fiksnih ili varijabilnih sredstava, kredit će vjerovatno biti odobren samo za lična privatna sredstava u vidu kolaterala od strane preduzetnika.

Zapanjujući procenat od 72% ispitanika, u stvari, tvrdi da su u po-četnoj fazi upotrijebili tradicionalne kreditne proizvoda, kao što su bankarski krediti i prekoračenja. To ima zabrinjavajuće posljedice sa komercijalnog, ekonomskog i društvenog stanovišta.

Delikatno stanje novoosnovanih kompanija

U komercijalnom pogledu, potrebno je nekoliko godina da kom-panija postane profitabilna, u zavisnosti od rasta i potencijala brz-og razvoja. Tokom tog perioda, neophodno je da se uloži kapital, a promet ponovo investira u kompaniju kako bi izgradila jake teme-lje i pozicionirala se na tržištu. Zbog toga, tradicionalni bankarski proizvodi nisu nužno pravo finansijsko rješenje za preduzeća u ranim fazama razvoja, posebno ako su podvrgnuti restriktivnim obavezama otplate i visokim tržišnim kamatnim stopama. Na taj način kompanija bi mogla da ostane bez svojih likvidnih sredstava u trenucima kada su joj najviše potrebna.

Evropska komisija procjenjuje da pedeset posto preduzeća ne "pre-živi” prvih pet godina rada. U ekonomskom smislu, ishod toga su 1.7 milliona ljudi ostaje bez posla, niži porez i prihodi socijalnog osiguranja za državne organe, kao i okretanje lošim kreditima prije nego kreditima koji bi inače više olakšali bankarske zajmove.

Sa društvenog stavnovišta, pored negativnih implikacija o tome da će zaposleni izgubiti posao, preduzetnici i njihove porodice, koje

prolaze kroz stečajni postupak, moraju da trpe ekstremne psiho-loške pritiske kada ne mogu da otplate dugovanja prema svojim povjeriocima na vrijeme - ako uopšte i mogu - i čak gore kada kao rezultat stečaja izgube svoja sredstva u vidu privatne imovine, koja bi bila pripala banci kao kolateral prije svega u cilju dobijanja finansijskih sredstava preduzeća.

Da li kreditna tržišta mogu samostalno da se bave pristupom finansijama?

Kao što je ranije navedeno, na Malti, kompanije u ranoj fazi nema-ju drugog izbora sem da iskoriste tradicionalne kreditne finansij-ske proizvode, izuzev ako nemaju sopstveni kapital i raspoložive rezerve. Preduzetnički kapital praktično ne postoji - uglavnom zbog nedostatka ekonomije obima - i prilično ograničenog prisu-stva uspješnih preduzetnika.

Opšta je praksa da kreditna tržišta ne mogu biti samo tržištno or-jentisana, a da državni organi s vremena na vrijeme intervenišu pomoću nacionalnih planova koji su posebno izrađeni da pod-staknu razvoj pojedinih sektora ili da otklone nedostatke kojima se tržište nije dovoljno bavilo. Na primjer, sredstvima EU nude se takve mogućnosti kako putem javnih donacija tako i finansijski projektovanih instrumenata.

Između ostalih programa, instrument podrške MSP ima za cilj vrhunska inovativna rješenja; Horizont 2020 obezbjeđuje sred-stva za istraživačke i razvojne aktivnosti; i COSME Program, koji pruža podršku konkurentnosti malih i srednjih preduzeća. U ši-rem kontekstu, u cilju povećavanja privatnih investicija, Evropska investiciona banka (EIB) pokrenula je Evropski fond za strateške investicije (EFSI) koji je sufinansiran iz budžeta EU. Drugi subjekti, poput Evropskog investicionog fonda (EIF) upravlja širokim spek-trom instrumenata finansijskog inženjeringa preko nacionalnih posrednika – u većini slučajeva banaka - koje bi im omogućile da pozajmljuju po nižim ograničenjima i pod povoljnijim uslovima. Na nacionalnom nivou, članice Evropske unije mogu da iskoriste strukturne fondove da izrade šeme koje bi olakšale izazove u pri-stupu finansijama u skladu sa prioritetima EU.

Sve gore navedeno može se pronaći u skupu finansijskih proizvo-da koji su dostupni na kreditnom tržištu Malte. Ipak, zaključci iz-vedeni iz "Studije o tržištnim nedostacima u pristupu finansijama" i pratećem izvještaju, koji je uradio Biro za privredu Malte o "Ra-spodjeli strukturnih fondova EU za privatna preduzeća na Malti" u periodu 2007-2013.godina takođe ukazuje da su novoosnovane kompanije, naročito u sektoru inovacija i kreativne industrije, i dalje zapostavljeni od strane kreditnog tržišta i bilo kojih drugih javnih sredstava ili instrumenata finansijskog inženjeringa, da pronađu potrebne izvore finansiranja kako bi pokrenuli sopstveni biznis.

U tom trenutku, s obzirom na visoku dodatu vrijednost i potencijal ova dva sektora, MBB je započeo procjenu drugih rješenja, koji više služe svrsi inovativnih i kreativnih kompanija na Malti.

Crowdfunding (društveno finansiranje) kao alternativni izvor finansiranja

Posmatrajući najbolje prakse i modele koji se pojavljuju na evrop-skoj sceni, crowdfunding je izgledao kao zanimljivo alternativno

69

Broj 5Maj 2017.

rješenje takozvanom standardnom načinom finansiranja predu-zeća, posebno u oblastima inovacija i kretivne industrije.

U teoriji crowdfunding je vrlo jednostavan koncept, putem kojeg ljudi ulažu manja novčana sredstva kako bi sakupili veliki iz-nos potreban za finansiranje nekog projekta. U digitalnom dobu, crowdfunding postao ekonomičniji i lakši preko platformi koje dje-luju kao posrednici između preduzetnika ili predlagača projekata na jednoj strani, i javnosti ili investitora, na drugoj strani. Postoje tri jasno definisana modela o tome na koji način to funkcioniše. Osnovni je model zasnovan na donacijama/nagradama, u kojem javnost donira određeni dio sredstava ne očekujujući finansijski povraćaj. Ovo je veoma popularan model u društvenim i ekološkim sektorima na primjer, pri čemu je za one koji daju donacije dovolj-na nagrada to što pružaju doprinos projektu, koji će imati uticaj na društvo ili životnu sredinu.

Druga dva modela su malo sofisticiranija i smatraju se finansij-skim proizvodima. Finansiranje bazirano na pozajmici funkcio-niše na istom principu po kojem preduzetnici dobijaju kredit od banke; ali u ovom slučaju kredit nije obezbijeđen od strane jedne institucije, već se ona finansira iz malih doprinosa javnosti. Za-uzvrat, investitori bi dobili svoj kapital plus kamatu po unaprijed ugovorenoj kamatnoj stopi i za unaprijed određeno vrijeme.

Na kraju, finansiranje zasnovano na dobijanju vlasničkog udjela u kompaniji pruža mogućnost investitorima da ulažu u novoosno-vane kompanije i posjeduju sopstvene akcije u njoj. Ovo obično dolazi sa unaprijed dogovorenom izlaznom strategijom za inve-stitora da "izađe” iz projekta nakon što dobije predviđeni povraćaj investicije.

Nastanak ideje javno-privatnog partnerstva

Nakon sprovođenja studije izvodljivosti o potencijalima za dru-štveno finansiranje na Malti, imajući u vidu malo domaće tržište i ograničen broj investitora, Biro za privredu Malte je zaključio da bi platforma mogla biti isplativa ukoliko bi različiti akteri udružili snage tako što bi učinili da to bude nacionalni projekat.

Platforma za takvo finansiranje zahtijeva i promovisanje projek-tnih ideja i istovremeno finansiranje tih projekata od strane veli-kog broja investitora. Da bi tražnja bila veća, Biro za privredu Malte je dao Univerzitetu Malte (UCG), koji je i sam upravlja biznis inku-batorom, predlog za partnerstvo da se pokrene prva platforma za društveno finansiranje na Malti.

Pokretanje biznis inkubatora Univerziteta se dosledno njeguje i okuplja preduzetnike koji u jednom trenutku treba da budu izvor finansiranja za njihove početne ideje. Platforma bi, u stvari, kasni-je počela da funkcioniše na fakultetu kako bi se približila biznis inkubatoru i studentskoj zajednici u cjelini.

Kao i kod novoosnovanih kompanija, platformi za društveno fi-nansiranje su potrebne finansije da počne sa radom. Shvatajući značaj postojanja raznovrsnog kreditnog tržišta, malteško Mini-starstvo za privredu, investicije i mala preduzeća saglasilo se sa predlogom Biroa za privredu Malte/Univerziteta Malte da se obez-bijedi donacija koja će finansirati početne troškove funkcionisa-nja. Dogovoreno je da za uzvrat platforma radi na tome da postane samostalna i da se ostvareni promet ponovo ulaže u poslovanje i sprovode obrazovne inicijative koje promovišu preduzetništvo.

Druga strateška saradnja je uspostavljena sa Savjetom za umje-tnost Malte (ACM). Nekoliko godina, Savjet za umjetnost Malte je davao javni grant za podršku projektima u oblastima inovacija i kreativne industrije. Broj korisnika fonda bio je preveliki na godi-šnjem nivou. Da bi se sredstva iz Fonda distribuirala na efikasniji način, sa Savjetom za umjetnost Malte dogovoreno je da jedan od kriterijuma da se prijave za grant bude da aplikanti prvo pokrenu kampanju za društveno finansiranje. Ako se prikupe sva potrebna sredstva, onda ne bi bilo potrebe za javnim grantom.

Ukoliko se tokom kampanje prikupi određeni procenat, ali ne i cje-lokupan iznos koji je potreban, onda bi se projekat samo djelimič-no finansirao iz Fonda. Na ovaj način, Savjetu za umjetnost Malte bi bilo dozvoljeno da dođe do i podrži veći broj aplikanata. S druge strane, platforma je obezbijeđena od strane drugih projekata koji će se promovisati.

Na kraju, strateško partnerstvo je napravljeno i sa Grant Thorn-ton Malta (GT), lokalnom franšizom za međunarodne renomirane kompanije koje pružaju savjetodavne usluge. Kao dio svoje korpo-rativne društvene odgovornosti, Grant Thornton Malta je pristao da bude mentor preduzetnicima početnicima i projektnim pre-dlagačima o načinima pripreme snažnog biznis plana i vođenju uspješne kampanje o društvenom finansiranju besplatno. Očigle-dno, sa stanovišta kompanije, ovo je i dugoročna investicija koja se gradi na ideji da današnje novoosnovane kompanije sjutra budu potencijalni klijenti.

Pokretanje ZAAR Crowdfunding i rad ka budućnosti

Uz državno i strateško partnerstvo, Biro za privredu Malte i Uni-vezitet Malte pokrenuli su ZAAR Crowdfunding Malta - www.zaar.com.mt - koji sada funkcioniše nešto više od godinu dana, i od tada uspješno finansira brojne projekte iz širokog spektra oblasti.

Budućnost ZAAR-a je neizvesna, baš kao i svake druge novoosno-vane kompanije. Pokrenut je na snažnoj edukativnoj kampanji o tome šta predstavlja crowdfunding, s obzirom da platforma fun-cioniše na tržištu koje je tek nedavno počelo da podiže svijest o i gradi povjerenje u ovu vrstu finansiranja.

Međutim, ono što vjerujemo da će obezbijediti funkcionisanje i sposobnost ZAAR-a da se konsoliduje na malteškom kreditnom tržištu, je preporuka Biroa za privredu Malte /Univeziteta Malte koju je nedavno usvojila Uprava za pružanje finansijskih usluga Malte (MFSA) da se pokrene javna rasprava oko potrebe uvođenja regulatornog okvira, koji je napravljen za aktivnost društvenog fi-nansiranja.

U odsustvu takvog okvira, ZAAR je lansiran kao platforma bazira-na na nagradama/donacijama. Novi malteški regulatorni okvir za društveno finansiranje će omogućiti da platforma ponudi finansij-ske priozvode zasnovane na pozajmici i dobijanju udjela u kompa-niji u srednjoročnom periodu. Ovo, zajedno sa drugim planovima Vlade koji pružaju fiskalne podsticaje vezane za ulaganja u novo-osnovane kompanije, sigurno će obezbijediti atraktivnija rješenja za investitore.

Što je još važnije, kada se konsoliduje, društveno finansiranje će biti dodatna karika u održiva rješenja koja se nude preduzetnicima na malteškom kreditnom tržištu, makar servisiranje finansijskih potreba određenih sektora naročito u ranoj fazi poslovnog ciklusa.

70

Broj 5 Maj 2017.

Access to finance challenges in small domestic credit markets

Daniel Debono, Malta Business Bureau

Access to finance is a term that many in the business world are familiar with. Naturally because in the great majority of cases, entrepreneurs and enterprises do not have sufficient

own-resources available to start a company, or sufficient liquidi-ty for working capital, leasing and higher purchase. This requires them to look around for external funding – yet in early stages of a business lifecycle it is not an easy task to source financing, par-ticularly from traditional lenders, which are conservative in their nature and whose portfolio does not allow the financing of opera-tions considered risky and that would take them into unchartered territory.

The case for Crowdfunding in Malta through public private partnership.

The role of banks

Many argue that other than serving a self-purpose to be profita-ble organisations, banks are institutions that have a more intrin-sic and important role in the economy. They are enablers that inject money into enterprises, which in turn invest and become the engines of growth and create jobs. This is a fair argument, and various international analysts and academics pointed fingers at banks when for instance following the international economic and financial crisis they retracted from the credit market. By len-ding less,they also made less efficient use of their liquid assets, analysts argued.

71

Broj 5Maj 2017.

On the other hand, the financial crisis has provided many lessons on how countries should achieve a healthy bill check for their eco-nomy. Banks need to be well-capitalised and ensure a low percen-tage of non-performing loans through strong due diligence pro-cesses and other lending criteria. But at the same time, as private corporations, their aim is to maximize on profitability for their shareholders while safeguarding their customers’ savings.

It is therefore clear that a well-functioning credit market should not solely rely on the lending appetite and capacity of banking in-stitutions. It needs to be diversified in a way to cater for businesses operating in different sectors and at different stages of a business lifecycle.

The case of Malta – a small domestic economy that lacks economies of scale

Drawing on the Maltese experience, one can relate to the same access to finance challenges found internationally. Given the na-ture of a small and open economy that suffers from a lack of eco-nomies of scale in many areas, one could also say that the ramifi-cations are even larger.

From a study commissioned by the Malta Business Bureau (MBB) in 2013 on the market gaps in access to finance in the Maltese credit market, it resulted that unless entrepreneurs had their own funds or received family and friends support to develop a business idea at seed stage or to start-up an enterprise, their most and re-alistic viable option was to opt for a bank loan. At seed or start-up phase, whereby effectively an enterprise has no fixed or variable assets, a loan would probably only be issued against personal pri-vate assets in the form of collateral by the entrepreneur.

A staggering 72% of the survey respondents in fact claimed that in their start-up stage they made use of traditional lending products such as bank loans and overdrafts. This has worrying repercus-sions from a commercial, economic and societal points of view.

The fragile state of start-ups

Commercially, it takes several years for a company to become pro-fitable, depending on its growth and accelerator potential. During these years, it is imperative that capital is invested and turnover is re-injected in the company to build strong foundations and to establish itself in a market. Therefore, traditional bank products are not necessarily the right financing solution for companies at the early stages of their development, particularly if they are su-bject to restrictive repayment obligations and high market interest rates. This could dry out companies’ liquidity when they require it the most.

The European Commission estimates that fifty percent of enter-prises do not survive the first five years of operation. Economically this results in 1.7million people losing their jobs, lower tax and so-cial security revenues for public authorities, and tilt the weight to-wards bad debts rather than performing credit that would otherwi-se facilitate more bank lending.

From a society point of view, aside from the negative implications on employees losing their jobs, entrepreneurs and their families going through bankruptcy procedures have to endure extreme

psychological pressures when unable to pay their creditors in time – if at all – and even worse when as a result of a bankruptcy they lose their assets in the form of private property that would have been committed to a bank as collateral in order to obtain financing for the enterprise in the first place.

Can access to finance be addressed by credit markets independently?

As mentioned earlier, in Malta, companies at the very early stages had no option but to make use of traditional lending financial pro-ducts unless they had their own capital and liquid reserves. Ven-ture capital is virtually non-existent – mostly due to lack of eco-nomies of scale – and business angels’ presence rather limited.

It is an accepted practice that credit markets cannot be only mar-ket driven, and public authorities from time to time intervene with national schemes that are specifically designed to boost the deve-lopment of certain sectors or to fill gaps that are not sufficiently addressed by the market. EU funding for instance provides such opportunities through both public grants and financial engineered instruments. Among other programs, the SME Instrument grant targets high-end innovative solutions; Horizon 2020 provides funding for research and development activities; and the COSME Programme supports competitiveness initiatives by SMEs. On a more wider policy to boost private investment, the European In-vestment Bank (EIB) has launched the European Fund for Strate-gic Investments (EFSI) that is co-funded by the EU Budget. Other entities such as the European Investment Fund (EIF) manages a wide range of financial-engineering instruments through national intermediaries – many times banks – that would allow the lat-ter to lend at lower restrictions and at more favourable conditi-ons. Nationally, EU member states can also make use of Structural Funds to design schemes that would ease access to finance chal-lenges in line with EU priorities.

All the above could be found in the financial product mix available in the Maltese credit market. Yet the conclusions derived from the ‘Market Gaps in Access to Finance Study’ and a follow-up report by the Malta Business Bureau on the ‘Allocation of EU Structural Funds to Private Enterprise in Malta’ between 2007-2013 also indi-cated that start-ups, particularly from the innovative and creative sectors, were still underserved by the credit market and any other public grants or financial engineered instruments, to source the required financing to start their businesses.

At that point, given the high added value and the potential that these two sectors represent, the MBBstarted to evaluate other ave-nues that are more tailor made to serve the purpose of innovative and creative companies in Malta.

Crowdfunding as an alternative financing solutions

Looking at best-practices and emerging models on the European stage, crowdfunding looked like an exciting alternative to what was considered a standard way of financing enterprises, specifi-cally in the innovative and creative fields.

In theory crowdfunding is a very simple concept. It is the collec-tion of small contributions from many people to make up a large

72

Broj 5 Maj 2017.

sum required to finance a project. In the digital age, crowdfunding became more streamlined and facilitated via platforms that act as intermediaries between entrepreneurs or project proponents on the one side, and the public or investors on the other.

There are three clearly defined models on how this works. The very basic one is a Donation/Rewards model whereby the public pledges contributions towards a project without expecting a finan-cial return. This is very popular in social and environmental sec-tors for instance, whereby it is sufficiently rewarding for pledgers on an emotional level to contribute towards a project that will have an impact on society or the environment.

The other two models are slightly more sophisticated and consi-dered as financial products. Debt-loan crowdfunding works on the same concept of entrepreneurs obtaining a loan from a bank; but in this case rather than the loan is provided by a single institution, it is financed by small contributions from the public. In return, the investors would receive their capital plus interest at a pre-agreed interest rate and over a pre-determined time.

Finally, Equity crowdfunding allows investors to buy into the start--up that is being financed and own shares of the venture. This usu-ally comes with a pre-agreed exit strategy for the investor to move out of the business once they obtain the return on investment en-visaged.

The inception of a public private partnership idea

After conducting a feasibility study on the potential for crowdfun-ding in Malta, considering the small domestic market and limited pool of investors, the MBB concluded that a platform’s viability could be more possible if different stakeholders work together by making it a national project.

A crowdfunding platform requires both project ideas to be promo-ted and in parallel a pool of investors to finance those projects. To create a strong demand, the MBB approached the University of Malta (UoM), which itself administers a business incubator, with a partnership proposal to launch Malta’s first ever crowdfunding platform.

The University’s Take-off business incubator is consistently nur-turing up and coming entrepreneurs who at some point need to source financing for their seed and start-up ideas. The crowdfun-ding platform’s operations would in fact later start operating on campus to be as close as possible to the business incubator and the student community in general.

As a start-up itself, the crowdfunding platform needed financing to commence operations. Understanding the importance of ha-ving a well-diversified credit market, the Maltese Ministry for the Economy, Investment and Small Business agreed to the MBB/UoM proposal to provide a grant that would finance the start-up costs of the operation. It was agreed that in return the crowdfunding platform would work to become self-sufficient and to re-inject any future turnover into the operations and to conduct educational ini-tiatives that promote entrepreneurship.

Another strategic collaboration was made with Malta’s Arts Coun-cil (ACM). For several years, the ACM was administering a public grant to support projects in the innovative and creative fields. The

fund was however oversubscribed on a yearly basis. To distribute the Fund in a more efficient way, it was agreed with ACM that one of the criteria to apply for the grant would be for applicants to first run a crowdfunding campaign. If all the funds required are raised then there would be no need for a public grant. If a campaign ra-ises a certain percentage but not the full amount required, then the Fund would only be required to finance a partial percentage of the project. This way, the ACM would be allowed to reach out and support a larger number of applicants. On the other hand, the crowdfunding platform is secured by another strong pool of pro-jects to be promoted.

The final strategic partnership was made with Grant Thornton Malta (GT), the local franchise of an internationally renowned ad-visory firm. As part of its corporate social responsibility, GT agreed to mentor start-up entrepreneurs and project proponents on how to prepare a strong business plan and run a successful crowdfun-ding campaign free of charge. Clearly, from the firm’s point of view, this is also a long-term investment that builds on the concept that today’s start-ups are potentially tomorrow’s clients.

The launch of ZAAR Crowdfunding and working towards the future

With both the governing and strategic partnerships in place, the MBB an UoM launched ZAAR Crowdfunding Malta – www.zaar.com.mt – which has now been in operation for just over one year, and has since successfully funded a number of projects from a wide range of sectors.

The future of ZAAR is uncertain, just like any other start-up. It em-barked on a strong educational campaign on what crowdfunding represents, considering that the platform is operating in a market that has only recently started building its awareness and confi-dence in this type of financing.

However, what we believe will provide ZAAR its lifeline and ability to consolidate itself in the Maltese credit market, is an MBB/UoM recommendation that was recently taken up by the Malta Financi-al Services Authority (MFSA) to initiate a public discussion around the need of introducing a regulatory framework that is tailor made for the crowdfunding activity.

In the absence of such a framework, ZAAR was launched as a Do-nation/rewards platform. A new Maltese regulatory framework for crowdfunding will allow the platform to offer Debt-loan and Equity financial products in the medium term. This, together with other Government schemes providing fiscal incentives linked to invest-ments in start-ups, will surely provide more attractive solutions to the investor community.

More importantly, once consolidated, crowdfunding will add a chain in the viable solutions offered to entrepreneurs in the Malte-se credit market, at least servicing the financing needs of specific sectors in the specific early phase of their business lifecycle.

About the author: Daniel Debono is the EU Affairs Manager and Head of Operations of the Malta Business Bureau (MBB). The MBB is the EU-advisory and support office to the Malta Chamber of Commerce, Enterprise and Industry, and the Malta Hotels and Re-staurants Association.

Mr. Debono can be contacted on infobrussels@mbb.org.mt

73

Broj 5Maj 2017.

Niski porezi ne privlače investitore

Dr Jože Mencinger za Portal Analitika

Niski porezi su neuspješan način za priliv stranih investicija. Strane firme dolaze iz dva razloga: tržišta ili jeftine radne snage. Tržište Crne Gore je malo, radna snaga je mnogo

jeftinija, na primjer, u Vijetnamu. Porezi imaju sasvim sporednu i relativno malu ulogu u svemu – možda su značajniji različiti biro-kratski postupci, geografska dostupnost i slično – rekao je za Por-tal Analitika dr Jože Mencinger, slovenački pravnik i ekonomista.

Mencinger ističe da se ekonomija zemlje ne može razvijati bazira-jući se dominantno na stranim investicijama.

- Strane investicije su, ako idu u samo jednom pravcu, po defini-ciji vraćanje u polukolonijalno društvo, bez obzira da li će ljudi u tom društvu živjeti bolje ili ne. O njihovoj sudbini odlučuju vlasnici kapitala, a ako su oni stranci, radi se o polukolonijalnom društvu - ocijenio je sagovornik Analitike.

Mencinger je bio prvi ministar ekonomije i vicepremijer u Vla-di Lojze Peterlea nakon osamostaljenja Slovenije 1990. godine. Ostavke na funkcije ministra i vicepremijera podnio je zbog nesla-ganja oko zacrtanog modela privatizacije. Od 2001. do 2005. bio je rektor Univerziteta u Ljubljani. Član je Evropske akademije nauka i umjetnosti. Veliki je kritičar slovenačkog članstva u EU i NATO-u.

Prema riječima ovog eksperta, problem ovog prostora nije spolj-notrgovinski deficit, nego deficit u tekućem platnom bilansu, jer bi suficit usluga, prvenstveno zbog turističkih usluga, mogao biti veći od deficita u robnoj razmjeni. Veliki deficit u robnoj razmjeni je sa-svim normalan za zemlju kao što je Crna Gora, koja nema neku industriju, niti poljoprivredu. Dakle, problem je u suviše malom suficitu na računu usluga. Pored toga, u turizmu se ne vodi računa da se hrana kupuje od domaćih seljaka jer je strana jeftinija, zbog čega turizam platnom bilansu neto donosi manje od mogućnosti.

- Javni dug nije karakteristika samo ovog regiona, on je čak rela-

Veliki deficit u robnoj razmjeni je sasvim normalan za zemlju kao što je Crna Gora, koja nema neku industriju, niti poljoprivredu. Problem je u suviše malom suficitu na računu usluga.

tivno mali. Najviši javni dug ima Japan, oko 400 posto BDP-a, ali to i nije problem jer su dužnici i povjerioci Japanci. Problem javnog duga je u tome ko ga finansira: ako se on finansira posuđivanjem unutar zemlje, radi se samo u preraspodjeli BDP-a što i nije pro-blem, pogotovo ako su kamatne stope niske. Dug se u tom slučaju može sanirati izdavanjem obveznica, dakle novim zaduživanjem ili inflacijom, dakle štampanjem novca, ako imate svoju valutu. Javni dug postaje problem ako se država zadužuje u inostranstvu – rekao je Mencinger.

On je podsjetio na njegov stav da EU liči na Jugoslaviju, zbog ve-likih razlika koje postoje među članicama, kojima se uprkos tome nameću njemačka pravila.

- Iako važim za euroskeptika, nadam se da EU neće propasti na jugoslovenski način, a da se EU raspada je činjenica iako će nakon Bregzita moguće uslijediti čak i privremeno jačanje zajedništva. No, ukoliko EU ne promjeni osnove unije, monetarnu, fiskalnu po-litiku i bankarstvo iza kojih se krije centralizacija, raspadanje će se nastaviti. Zbog toga sad tvrdim da je za Evropu "manje" Evrope bolje od "više" Evrope – riječi su Mencingera.

Govoreći o mogućnostima nove ekonomske krize kazao je da se Evropa u posljednjih nekoliko godina malo oporavila, a opasnost vidi u monetarnoj politici.

- Snižavanje kamatnih stopa u negativne ne pomaže, pa Evropska centralna banka svakog mjeseca producira 60 milijardi primar-nog novca, što je upravo štampanje novca koji ne ulazi u kredite i privrednu aktivnost, nego na tržište kapitala. No, mislim da nekih većih socijalnih nemira neće biti. Životni standard je ipak relativ-no visok, svuda postoje socijalni transferi. Postali smo društvo u kojem svako gleda samo na sebe, a u takvim društvima većih soci-jalnih nemira nema – rekao je on.

74

Broj 5 Maj 2017.

Zašto esktremna nejednakost ne odgovara ni bogatima

Joseph Stiglitz

Ljudi nijesu mašine. Da bi vrijedno radili, moraju da budu motivisani. Ako smatraju da su nepravedno tretirani, to ih teško može podstaknuti da rade više. To je jedno od ključ-

nih pravila moderne ekonomije rada, sažete u tzv. teoriji efikano-sti plata koja kaže da to kako preduzeća tretiraju svoje zaposlene – i između ostalog koliko ih pravično nagrađuju – utiče na pro-duktivnost. Tu teoriju je prije gotovo čitavog veka razradio veliki ekonomista Alfred Maršal, koji navodi da je "visoko plaćeni rad najčešće i efikasan". Zaista ovo nije samo teorija, to je zaključak do koga se došlo na osnovu nebrojeno mnogo ekonomskih eks-perimenata. I dok se ljudi uvijek spore oko toga šta tačno znači "pravičan”, postoji rastući osećaj u Americi da je trenutna razlika u prihodima, i način na koji se preraspodeljuje bogatstvo u celini, duboko nepravedno.

Niko ne spori bogatstvo onima koji su transformisali našu eko-nomiju – pronalazačima kompjutera ili pionirima biotehnologi-je. No, izuzev nekolicine, to nijesu ljudi koji su na vrhu piramide naših najbogatijih članova društva. Umjesto toga, na tom mjestu su ljudi koji su zahvaljujući tome što su uživaoci neke rente, na ovaj ili onaj način, dospjeli na ovo mjesto. I većini Amerikanaca, to se čini nepravednim. Ljudi su bili iznenađeni kada je finansijska kuća MF Global, iznenada bankrotirala prošle godine, ostavljajući hiljade žrtava kao rezultat takvih poslovnih poteza zbog kojih će neke možda biti kvalifikovane i kao kriminal, ali imajući u vidu skoriju istoriju Vol Strita, sumnjam da bi ljudi bili iznenađeni da čuju da nekoliko rukovodilaca MF Global i dalje dobijaju svoje bo-nuse.

Kada direktori preduzeća tvrde da plate moraju biti smanjene ili da će morati da dođe do otpuštanja da bi firme mogle da budu konkurentne na tržištu, a istovremeno povećavaju svoje prihode, zaposleni s pravom smatraju da je to nepravično. To ima uticaja i na njihovo angažovanje na poslu, lojalnost preduzeću i njihovu spremnost da ulažu u budućnost takvog preduzeća. Raširen osje-ćaj zaposlenih u Sovjetskom Savezu da su bili loše tretirani baš na takav način – da ih iskorišćavaju direktori koji žive na viso-koj nozi, odigrao je veliku ulogu u stvaranju pukotina u sovjetskoj ekonomiji, i u konačnom raspadu te države. Kao što kaže jedan stari vic iz sovjetske ere: "Oni se pretvaraju da nas plaćaju, a mi se pretvaramo da radimo.”

U društvu u kojem se nejednakost širi, pravičnost se ne tiče samo plata, dohotka i imovine. To je daleko šire rasprostranjeno osjeća-nje. Da li ja imam učešća u tome na koji se način društvo razvija, ili ne? Da li i ja imam koristi od načina na koji se troši društveno bogatstvo, ili ne? Ako je odgovor glasno "ne”, to onda vodi ka opa-danju motivacije koja će se ekonomski osjetiti u svim aspektima života društva.

Za Amerikance jedan ključni aspekt pravičnosti je mogućnost da svako ima svoju priliku da uspije: svako bi trebalo da ima svoju šansu da ostvari "američki san”. Nešto od tog uvjerenja da svako može da se od dna popne na sam vrh je mit, ali statistika pokazuje jednu mnogo goru sliku: u Americi, izgledi da se neko popne na vrh, pa i u sredinu piramide, sa dna ili iz nižeg imovinskog stra-tuma su manji nego u bilo kojoj zemlji zapadne Evrope ili drugih razvijenih industrijskih zemalja.

75

Broj 5Maj 2017.

Oni na vrhu u SAD, mogu smatrati više nego utješnim saznanje da su njihove šanse da sa vrha skliznu naniže u Americi znatno manje nego drugdje u svijetu.

Postoje mnogi troškovi nedostatka mobilnosti na gore. Veliki broj Amerikanaca ne živi u skladu sa svojim potencijalnim mogućno-stima, i zato gubimo naše najveće dobro, talenat. Uporedo sa tim što polako razumijevamo šta nam se događa, doći će do erozije identiteta, odnosno načina na koji Ameriku vidimo kao jednu ze-mlju koja njeguje pravičnost. To će imati svoje direktne ekonom-ske posljedice, ali i one indirektne, a to je slabljenje onih veza koje nas povezuju kao naciju.

Jedna od zagonetki moderne političke ekonomije je zašto bi se neko uopšte trudio da glasa. Vrlo malo ljudi se na izborima poja-vljuje tek tako. Postoji trošak glasanja – nijedna država ne kažnja-va one koji ostanu kod kuće, ali treba i vremena i truda da se na izbore izađe i od toga izgleda kao da nikad nema koristi. Moderna politička i ekonomska teorija pretpostavljaju postojanje racional-nih, lično zainteresovanih aktera.

Na temelju toga, velika je misterija zašto bilo ko glasa. Odgovor je da smo bili zavedeni pojmovima "građanske vrline." Imamo odgovornost da glasamo. No, osećanje građanske vrline je krhko. Ako postoji uvjerenje da je politički i ekonomski sistem zakrečen, pojedinci će se vrlo brzo smatrati oslobođenim obaveze glasanja. Kada se taj društveni ugovor naruši, kad povjerenje između vla-de i njenih građana oslabi, razočaranje, neangažovanje i još gore od toga će ubrzo uslijediti. U Sjedinjenim Državama danas, i u

mnogim drugim demokratskim državama u svijetu, nepovjerenje je rašireno osjećanje. Štaviše ugrađeno je u takva društva. Lojd Blenkflin, prvi čovek Goldman Saksa, je to perfektno sročio: sofi-sticirani investitori ne oslanjaju se, ili barem ne bi trebalo da se oslanjaju na poverenje. Oni koji su kupili proizvode njegove banke dali su pristanak odraslih osoba koji je trebalo da znaju šta kupu-ju, a ne da se oslanjaju na nečiju riječ. Oni bi trebalo da znaju da Goldman Saks ima i sredstava i načina i motiva da stvori takve proizvode koji mogu da propadnu (da budu veoma rizični po inve-stitore) ali da istovremeno zadrže asimetriju informacije – odno-sno da te rizike sakriju od investitora i to njihovo neznanje iskori-ste. Ljudi koji su pali kao žrtve investicionih banaka su uglavnom, dobro situairani investitori. Ali skrivanje troškova kreditnih kar-tica i kredita koji imaju troškove napisane sitnim slovima su kod prosječnih Amerikanaca ostavili uvjerenje da bankama ne treba vjerovati.

Ekonomisti često potcjenjuju ulogu koje povjerenje ima na funk-cionisanje ekonomije. Ako osnova svakog ugovora treba da bude to što njegovo ispunjenje garantuje sud (u slučaju spora) onda to predstavlja veliku prepreku za normalno funkcionisanje ekonom-skog života. Kroz istoriju, ekonomije koje su cvjetale bile su one gdje su ugovori garantovani jednim stiskom ruke u znak zaklju-čenog posla. Bez povjerenja, poslovni dogovori postignuti na bazi zajedničkog razumijevanja da će složene pojedinosti biti stvar ka-snijih pregovora, nijesu više moguće. Bez povjerenja, svaki uče-snik bavi se razmišljanjem i istraživanjem da li će ga onaj drugi iznevjeriti.

76

Broj 5 Maj 2017.

Potrebna promjena institucionalne strukture

James K. Galbraight

Evropska monetarna unija je nastala u vrijeme kada su dominirale veoma loše ekonomske ideje

James K. Galbraight, jedan od poznatijih američkih ekonomista objašanjava kako Evropskoj uniji, a time i eurozoni, u sluča-ju nesprovođenja korjenitih reformi prijeti raspad, pri čemu smatra kako bi Hrvatska uvođenje eura trebalo da odloži do onog trenutka dok se te promjene i ne dogode.

- Evropska monetarna unija ima nesreću da je nastala u vrijeme kada su dominirale veoma loše ekonomske ideje, uključujući

i one koje su se ticale strukture i svrhe Evropske centralne banke (ECB), kao i ide-ja o fiskalnim pravilima koju treba primi-jeniti na sve zemlje članice. Rezultat toga je katastrofa u Grčkoj, depresija u Italiji, konstantni problemi u Portugalu i Španiji. Drugim riječima, sve zemlje u Evropi koje nijesu zemlje kreditora pate od hroničnih problema koji su rezultat loše dizajnirane i loše upravljane ekonomske strukture - is-takao je Galbrajt posle predavanja "Globali-zacija, finansijalizacija i nejednakost ".

Kako naglašava, za očuvanje Evropske

unije i eurozone potrebne su reforme, pri čemu je najvažnija promjena ideje, kao i promjena prema onim politikama koje "ak-tivno podržavaju stabilizaciju i razvoj svih evropskih regija".

- Konačno, potrebna je promjena instituci-onalne strukture, da odgovarajuće i funk-cionalne politike postanu dio evropskih pravila, umjesto onih koje se temelje na ideološkim dogmama ili su zapravo dizaj-nirane da služe interesima jednog dijela Evrope, odnosno kreditorima, a na štetu dužnika - kaže on. Bankar.me.

77

Broj 5Maj 2017.

U Croj Gori od 1862. do 1878. godine nastupa miran period razvoja koji je uticao na društveni i ekonomski napre-dak, a odraz takvog stanja su i izvedene reforme. Tada je

Crna Gora u pravom smislu te riječi bila poljoprivredna zemlja sa nedovoljno poljoprivrednih površina koje bi joj obradom mogle omogućiti dovoljno hrane. Ograničene proizvodne mogućnosti privrede, posebno poljoprivrede, primitivna sredstva za proizvo-dnju, nedovoljnost obradivih površina, uticali su da i u najboljim klimatskim godišnjim uslovima, poljoprivredna proizvodnja nije mogla zadovoljiti potrebe stanovništva. Prema tome, žita je uvijek bilo malo pa se moralo uvoziti.

U poljoprivredi je dominiralo stočarstvo. Prirodni uslovi, sa domi-nacijom pašnjaka i livada, kao i način života, uslovili su premoć stočarstva i tako će ostati sve do Berlinskog kongresa 1878. godine.

U periodu do 1878. o razvoju ostalih privrednih grana se ne može govoriti. Industrije nema osim primitivne pilane na Rijeci Crnoje-vića sa gaterom od 12 pila i dnevnom proizvodnjom od 300 dasaka dužine pet metara.

Zanatstvo je, zbog brojnih okolnosti, takođe, bilo nerazvijeno. Po-trebe stanovnika Crne Gore su bile skromne, zadovoljavali su se proizvodnima izdađenim u domaćoj radinosti kao što su sukno za odijela, opanci, bačve posuđe, kućni namještaj itd. Na slabi razvoj zanatstva uticala je i Austrija, granična zemlja, sa kojom se trgo-valo, koja je imala razvijeno zanatstvo i industriju i čiji su proizvo-di bili jeftiniji od domaćih. Sem toga poznat je odnos Crnogoraca prema zanatima koji su sa omalovažavanjem i prezirom gledali na njih, što svakako nije biološka osobina u mentalnom skopu Crno-goraca već rezultat viševjekovnog načina života. Kovački zanat je bio nešto bolje razvijen od drugih, a zanatlija je najviše bilo na Rije-ci Crnojevića, Cetinju, Virpazaru, Danilovgradu i manje po selima.

Tih godina trgovački promet bio je nešto povećan, ali još uvijek mali. Mir koji se zadržao skoro 15 godina, pozitvno je uticao na razvj unutrašnje i spoljne trgovine iako je viška proizvoda bilo malo. Stabilni odnosi sa Turskom i Austrijom doprinijeli su da se razviju novi pazari, otvore trgovački dućani, kako u varošima tako i na selu, tako da robnonovčani odnosi zahvataju čitav prstor Crne Gore pa i najzabačenije krajeve. Stvara se u ovo vrijeme akumu-lacija trgovačkog i zelenaškog kapitala, što je negativno uticalo na položaj seljaka i njegovo zaduživanje jer nije mogao da vraća dugove pa je sve više propadao, dok se taj proces ekoniomskih od-nosa na akumulaciju kapitala pozitivno odrazio.

Finansijskom reformom od 1868. došlo je do reorganizovanja pri-hoda i rashoda u 11 crnogorskih manastira davanjem zemlje pod arendu seljacima, a kaluđerima i drugom osoblju je određena go-dišnja plata dok je ostatak novca odlazio u državnu kasu, za plate učitelja i druge školske potrebe. Radi boljeg rukovođenja finansija-ma osnovan je 1868. godine Finansijski odbor, pri Senatu, koji je bio prvi državni organ nadležan za finansije. Ovaj odbor, prilikom reor-ganizacije Senata 1884. godine, prerastao je u Upravu za finansije što je rezultiralo da se prihodi i rashodi vode brižljivije i da se ima stalan uvid u njihova kretanja. Izvori finansijskih prihoda kretali su se u granicama ekonomskih mogućnosti države. Formirajući svoju građansku državu potrebe za finansijskim sredstvima su ra-sle, u zavisnosti od državnog mehanizma, pa ipak tih sredstava nikad nije bilo dovoljno. Unutrašnji izvori sredstava počivali su na daciji, carini i monopolu, kao najopterećenijim poreskim obvezni-cima. Pitanje uvođenja poreza započeli u Petar I i Petar II Petrović Njegoš, a nastavili njihovi nasljednici Danilo i Nikola Petrović, što nije išlo bez otpora i lako.

(Izvor: dr Branislav Marović, "Stočarstvo Crne Gore 1860-1953.", Podgorica 1998. godine)

Od 1862. do 1878. dominantna poljoprivreda

Vremeplov

78

Broj 5 Maj 2017.

Vodeći svjetski turistički vodič, Lonely Planet, uvrstio je sje-ver Crne Gore na visoko četvrto mjesto liste deset najbo-ljih destinacija Evrope (Best in Europe 2017) koje ovog ljeta

treba neizostavno posjetiti, pozicionirajući ga tako kao jednu od najboljih turističkih destinacija, ispred Lidsa u Velikoj Britaniji, Alanteja u Portugalu, sjeverne Njemačke, Moldavije, Pafosa na Ki-pru, Avra u Francuskoj.

Sjever Crne Gore zavrijedio je ovo priznanje iz nekoliko razloga: to područje je prepuno avanture bez masovnog turizma i idealan je za istraživanje. Navode da će se zaljubljenicima u avanture sigur-no dopasti rafting kroz kanjon Tare, najdublji u Evropi, biciklističke ture kroz Nacionalni park Durmitor sa prelijepim pejzažima kao i lokalna kvalitetna hrana, prenio je CdM.

Portparol i urednik Lonely Planet-a Tom Hall je ovom prilikom iz-javio: "Od kulturnih avantura do spektakularnih pejsaža, Evropa ima nešto za svakog turistu. Za izdanje Best in Europe 2017 objedi-nili smo našu listu destinacija koje treba posjetiti ovog ljeta, koje

Sjever Crne Gore - mjesto za vidjeti u 2017.

Lonely Planet

sve nude nešto novo, uzbuđujuće i neotkriveno koje ih čini vrije-dnim za posjetiti upravo sada".

Ovo nije prvi put da ovaj prestižni turistički vodič za putovanja dodijeljuje ovo laskavo priznanje Crnoj Gori. Podsjećamo, 2015. go-dine Lonely Planet je uvrstio Kotor na prvo mjestu gradova koje treba posjetiti. Takođe i plaža Jaz se našla na njihovom spisku naj-boljih plaža. Izuzetno jaka distributivna mreža ove izdavačke kuće imaće uticaja na dalju promociju Crne Gore.

Ostalih devet destinacija koje vodič preporučuje za 2017. godinu su Zagreb, Gotland, Galicija, Lids, Alentejo, sjeverna Njemačka, Mol-davija, te Avr.

Ovaj turistički vodič godišnje izda preko 500 publikacija na osam svjetskih jezika. Lonely Planet medijska grupa obuhvata tematske publikacije o putovanjima, TV programe o svjetskim destinacija-ma, izuzetno posjećen vebsajt www.lonelyplanet.com, mobilne aplikacije, kao i mjesečni magazin Lonely Planet Traveller koji izlazi na pet jezika.

7. AVGUST Podgorica 13.JUL - PLANTAŽE Podgorica 16. FEBRUAR Podgorica ADRIA DESTINATION MANAGEMENT COMPANY Budva AGENCIJA ZA STANOVANJE Podgorica AGENT PLUS BAR Bar AGEA JINRONG Podgorica AG. INFOPLAN Nikšić AGRIS Ulcinj AGROAUTO Podgorica AGRO MONT Nikšić ALLEGRA-MONTENEGRO Bar ALKALOID Podgorica ALKOSET Heerceg Novi ANGLIAN Bar ARHIMED Podgorica ARHITEKTONSKI ATELJE Podgorica ARNICA MONTANA Budva ART BETON Podgorica ASP MONTENEGRO Podgorica AZRA COM Rožaje BALKAN LIFT Podgorica BRATICA COMMERCE Ulcinj BENCOM Herceg Novi BEN-KOV Kotor BENTA KOMERC Pljevlja BJELOBOR Žabljak BOKA ADRIATIC Herceg Novi BONESA Bar BOŽUR Podgorica CENTAR ZA IMPLANTOLOGIJU I ESTETSKU STOMATOLOGIJU Budva CENTAR ZA EKOTOKSIKOLOŠKA ISPITIVANJA Podgorica CENTROMETAL Podgorica CONING Herceg Novi CREMACO M Podgorica CSP Podgorica D PHOTO TRADE Tivat DAMAR PLUS Podgorica DAMIS Podgorica DAMONT Bar DANLAB Podgorica DEVIZ ŠPED Podgorica DEKORIVA-CO Nikšić DIBIEM Bar DINAMIKCOM Nikšić DIL COMMERCE Podgorica DMD DELTA Podgorica DONATOR Podgorica DOUBLE L Podgorica DR CARGO LOGISTICS Podgorica DRUM Podgorica DUGA Nikšić EFUSION Nikšić EKOPROMET Bijelo Polje ELIPSOID Ulcinj ELKON Podgorica ELKO TIM Podgorica ELTEC Ulcinj ENIGMA COMPANY Nikšić ENFORMA Kotor ENTEXT Podgorica ERC SYSTEM Herceg Novi ESCALLERA Budva EUROMIX BETON Bar EURO CELL Kotor EURO OIL COMPANY Podgorica FAF & CO Ulcinj FAMILY SHOP RVD Bar FARMEGRA Podgorica FARMONT Danilovgrad FEROPLET Herceg Novi FINISH MONTENEGRO Podgorica FLY MONTENEGRO Podgorica FOBRA Podgorica GARDEN LUX Nikšić GEMMELI COMMPANY Nikšić GEO MAX GROUP Podgorica GEOERC Herceg Novi GEOPROJEKT Podgorica GEOPROMET Podgorica GIOVANNI TRADE Ulcinj GOLBI Podgorica GRAFO BALE Podgorica GRATIS COMPANY Podgorica GRADSKI SAOBRAĆAJ PODGORICA Podgorica GRIJANJE Danilovgrad GRAFO GROUP Podgorica GRUPPO TESSILE Podgorica GORENJE Podgorica GULIVER MONTENEGRO Budva IMPERIAL Bijelo Polje INTERESTA Podgorica INTERPRODUCT Cetinje INTERLOG Bar IPKO Bijelo Polje IROTAS Rožaje IVNIK Podgorica HABITAT Podgorica HAPPY DOG Nikšić HEMOMONT Podgorica HIPPO CAMPUS Kotor HOROZ Podgorica JASEN Pljevlja JAWEL CRNA GORA Podgorica JET DIRECT Podgorica JELEN Danilovgrad JOLLY COMMERCE Nikšić JAVNO PREDUZEĆE ZA UPRAVLJANJE MORSKIM DOBROM CRNE GORE Budva JUGOBICIKL-PROMET Podgorica KALAMPER Bar KALLABA COMPANY Ulcinj KATUNJANIN Herceg Novi KAVARIĆ GROUP Podgorica KAIROS Budva KAIROS MNE Herceg Novi KERAMIKA BABOVIĆ Bar KODAR INŽENJERING Podgorica KOMPAS MONTENEGRO Budva KOMUNALNO DANILOVGRAD Danilovgrad KOMUNALNE DJELATNOSTI Bar KOPRING PMC Podgorica KORMING Danilovgrad KUĆA MODE I LJEPOTE ZORAN Podgorica KULTURNI CENTAR Bar KVISKO Podgorica LANGOSTINO Ulcinj LALATOVIĆ Budva LEAGUE NORTH Podgorica LIKAPROM Podgorica LIKOTEH Podgorica LUNAS Podgorica LMONT Podgorica LOGICAR Bar LONDON BRIDGE Nikšić LUKA KOTOR Kotor LUKANA Podgorica LUX ENTERIJERI Podgorica LUXOR Nikšić LUXSOS Tivat LJETOPIS AUTOMOTIVE Podgorica M & D ALIGRUDIĆ COMPANY Podgorica MALL Podgorica MATINO-COMPANY Bijelo Polje MG SOFT Podgorica MIAMI Ulcinj MICROMEDIA Podgorica MDS COMPANY Bar MIRABOU Podgorica MIVIS Kotor MINPEK Nikšić MIL-POP Podgorica MM PROJEKT Podgorica MEGA-INTERNATIONAL Rožaje MEZON Danilovgrad MERIDIAN DMC Kotor MERKATOR INTERNATIONAL Bijelo Polje MODA D&D Tivat MOGUL CRNA GORA Podgorica MONDRIAN Bar MONTEFISH Tivat MONTELL Cetinje MONTENEGRO ADVENTURES Podgorica MONTE MITROS Podgorica MONTE PUT Podgorica MONTENOMAKS CONTROL & LOGISTICS Danilovgrad MONT-IMPREX Podgorica MONTINSPEKT Podgorica MOST-INŽENJERING Podgorica MTK-COMMERCE Budva MTL CAR Podgorica MX Podgorica NAVAR INCORPORATED Tivat NEŠKOVIĆ Podgorica NIKOLIC 4S Kotor OBOD Cetinje OCEAN MONTENEGRO Bar OLIMPIA-R Budva OPTIMUM COMPANY Bar OPREMA Podgorica OSMANAGIC CO Podgorica PANELEVEN Podgorica PARUS Bar PERT Tivat PIASTRA Kotor PILONINTERNATIONAL Budva PLAN B Podgorica PLUMBING ELECTRICAL COMPANY Kotor POPOVIĆ Nikšić PREDUZEĆE ZA GRAĐEVINSKI NADZOR I LABARATORIJSKA ISTRAŽIVANJA Podgorica PREV&ING Podgorica PRIMA CAR Cetinje PGS MONTENEGRO Bar PUT-INŽENJERING Podgorica R-TOURS BUDVA Budva RALEX RRB Podgorica RAMEL Nikšić REAL ESTATE & CO Ulcinj RED COMMERCE Podgorica RED MONTENEGRO Podgorica RELJA COMPANY Bar REFRESH SERVICES Podgorica REMID VIS Podgorica REPRESENT COMMUNICATION Podgorica RIPŠPED Bar RK-PH Podgorica RLC MONTENEGRO RE EVENTS & CONSULTING COMPANY Podgorica ROLE INŽENJERING Herceg Novi S2B Podgorica SAGA CG Podgorica SANITEKO GROUP Podgorica SAVA TRANS Cetinje SEKAS Podgorica SIMM INŽENJERING Podgorica SINCOMMERCE Podgorica SIPA Podgorica SKILL INŽENJERING Podgorica SLAVIJA-COMERC Pljevlja SLAVISAN D.D.D. Podgoorica S - LEASING Podgorica SPA MEDICA Podgorica SPIN Podgorica SOHO CAFFE Bar SPECTACULAR Podgorica STROJSERVIS-GRADNJA Bar SVETI STEFAN - REAL ESTATE Budva STUDIO MOUSE Podgorica STUDIO SYNTHESIS ARHITECTURE & DESIGN Podgorica ŠKORPION Herceg Novi TAGOR Podgorica TALAS-M Budva TARA - AEROSPACE AND DEFENCE PRODUCTS Mojkovac TARATRANS Podgorica TEHNOBAR Podgorica TEHNOŠPED Podgorica TEHNO DENTAL Podgorica TELEFONICA Kotor TELEMONT Podgorica TEMASO Nikšić TERCET GROUP Podgorica TIMIG Podgorica TO BAR Bar TRŽNICE I PIJACE Podgorica TRING Podgorica TUJKO Kotor TURISTIČKI CENTAR DURMITOR Podgorica TURISTIČKA ORGANIZACIJA BIJELO POLJE Bijelo Polje VETERINUM Ulcinj UNEL Kotor UNIPROM PEKARA Nikšić UNA Kotor UNO-NK Nikšić VAGAR Podgorica VALPAIN DESIGN NOVI DOM Podgorica VATROOPREMA Podgorica VELETEX Podgorica VERITAS Bijelo Polje VERTIGO MONTENEGRO Podgorica VIA PROJECT Podgorica VITREUM MONTENEGRO Podgorica VIP TRAVEL Tivat VODOVOD I KANALIZACIJA Bar VODOVOD I KANALIZACIJA HERCEG NOVI Herceg Novi VODOVOD I KANALIZACIJA BERANE Berane VODOVOD I KANALIZACIJA BUDVA Budva VOLMONT MD Danilovgrad VUJA ENGINEERING Cetinje VUKMANOVIĆ MONTENEGRO Bar WEST POINT Podgorica W&R DYNAMIC COMPANY Kotor WINTERHALTER GASTRONOM MONTENEGRO Budva ZELENI VRTOVI Podgorica ZELENILO Podgorica ZILPO Podgorica ZENŠPED Bar ZRNOŽIT Cetinje