POSTUPCI RECIKLIRANJA I OPORABE

RECIKLIRANJE MATERIJALAProf. dr. sc. Tomislav Filetin

MOGUĆNOSTI OPORABE

M. F. Ashby: Materials and Environment, Butterworth-Heinemann, 2009.

PROPISI IZ PODRUČJA OTPADA Zakon o otpadu, Narodne novine 178/04 Pravilnik o vrstama otpada NN 27/96 - vidi čl. 9. Uredbe o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s

katalogom otpada i listom opasnog otpada, NN broj 50/05 Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom, NN 123/97 i 112/01 Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom, NN 32/98 Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada, NN

50/05 Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu, NN 97/05, 115/05 Odluka o uvjetima označavanja ambalaže, NN 155/05, 24/06, 28/06 Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, NN 130/05 Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama, NN 40/06 Pravilnik o očevidniku pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću posredovanja u organiziranju

oporabe i/ili zbrinjavanja otpada i pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću izvoza neopasnog otpada, NN 51/06

Pravilnik o mjerilima, postupku i načinu određivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne samouprave, NN 59/06

Odluka o dopuštenoj količini otpadnih guma koje se može koristiti u energetske svrhe u 2006., NN 64/06 Uredba o nadzoru prekograničnog prometa otpadom, NN 69/06, 17/07 Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima, NN 124/06 Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima, NN 133/06 Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima, NN 136/06 Pravilnik o gospodarenju otpadom, NN 23/07 Odluka o dopuštenoj količini otpadnih guma koje se može koristiti u energetske svrhe u 2007. NN 36/07 Pravilnik o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest NN 42/07 Pravilnik o načinima i uvjetima termičke obrade otpada, NN 45/07 Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom, NN 72/07 Pravilnik o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom, NN 74/07 Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015. godine, NN 85/07 Odluka o Nacionalnim ciljevima udjela povratne ambalaže u 2008. godini, NN 82/07

Preporučeni postupci obrade Ključni broj

NAZIV OTPADA K/F B T O

16 OTPAD KOJI NIJE DRUGDJE SPECIFICIRAN U KATALOGU 16 01 stara vozila iz različitih načina prijevoza (uključujući necestovna sredstva) i otpad od

rastavljanja starih vozila i održavanja vozila (osim 13, 14, 16 06 i 16 08) 16 01 03 otpadne gume + + 16 01 04* otpadna vozila + K 16 01 06 otpadna vozila koja ne sadrže ni tekućine ni druge opasne

komponente + +

16 01 07* filtri za ulje K 16 01 08* komponente koje sadrže živu + K 16 01 09* komponente koje sadrže PCB-e + + 16 01 10* eksplozivne komponente (npr. zračni jastuci) + K 16 01 11* kočne obloge koje sadrže azbest K 16 01 12 kočne obloge koje nisu navedene pod 16 01 11 + 16 01 13* tekućine za kočnice + + 16 01 14* antifriz tekućine koje sadrže opasne tvari + + 16 01 15 antifriz tekućine koje nisu navedene pod 16 01 14 + 16 01 16 spremnici za tekući plin POSEBNA OBRADA 16 01 17 željezni materijali + + 16 01 18 obojeni metali + + 16 01 19 plastika + + 16 01 20 staklo + + 16 01 21* opasne komponente koje nisu navedene pod

16 01 07 do 16 01 11 i 16 01 13 i 16 01 14 + K

16 01 22 komponente koje nisu specificirane na drugi način K K 16 01 99 otpad koji nije specificiran na drugi način K

UREDBA O KATEGORIJAMA, VRSTAMA I KLASIFIKACIJI OTPADA S KATALOGOM OTPADA I LISTOM OPASNOG OTPADA NN 50/05

16 02 otpad iz električne i elektroničke opreme 16 02 09* transformatori i kondenzatori koji sadrže PCB-e + + 16 02 10* stara oprema koja sadrži PCB-e ili je onečišćena

istima, a nije navedena pod 16 02 09 + +

16 02 11* stara oprema koja sadrži kloro-fluorougljikovodike, HCFC, HFC

+ +

16 02 12* stara oprema koja sadrži slobodni azbest K 16 02 13* stara oprema koja sadrži opasne komponente1 koje

nisu navedene pod 16 02 09 do 16 02 12 + + K

16 02 14 stara oprema koja nije navedena pod 16 02 09 do 16 02 13

+ K

16 02 15* opasne komponente izvađene iz stare opreme + + K 16 02 16 opasne komponente izvađene iz stare opreme koje nisu

navedene pod 16 02 15 + + K

16 05 plinovi u posudama pod tlakom i odbačene kemikalije 16 05 04* plinovi u posudama pod tlakom (uključujući halone)

koji sadrže opasne tvari POSEBAN POSTUPAK

16 06 baterije i akumulatori 16 06 01* olovne baterije + K 16 06 02* nikal-kadmij baterije + K 16 06 03* baterije sa živom (osim 16 06 03) + K 16 06 04 alkalne baterije (osim 16 06 03) + K 16 06 05 ostale baterije i akumulatori + 16 06 06* odvojeno skupljani elektroliti iz baterija i

akumulatora +

16 08 istrošeni katalizatori 16 08 01* istrošeni katalizatori koji sadrže zlato, srebro, renij,

rodij, paladij, iridij ili platinu (osim 16 08 07) +

16 08 02* istrošeni katalizatori koji sadrže opasne prijelazni metali2 ili spojevi opasnih prijelaznih metala

+ K

16 06 i označene kao opasne, prekidače od žive, staklo od katodnih cijevi i ostale vrste aktiviranog stakla, itd. Za potrebe ove stavke prijelazni metali su skandij, vanadij, mangan, kobalt, bakar, itrij, niobij, hafnij, volfram, titan, krom, željezo, nikl, cink, cirkonij, molibden i tantal. Ovi metali ili njihovi spojevi su opasni ako su razvrstani kao opasne tvari. Klasifikacija opasnih tvari odredit će koje od navedenih prijelaznih metala i koji spojevi prijelaznih metala su opasni.

16 08 03 istrošeni katalizatori koji sadrže prijelazne metale ili spojeve prijelaznih metala a koji nisu specificirani na drugi način

+ K

16 08 07* istrošeni katalizatori onečišćeni/kontaminirani opasnim tvarima

+ K

20 KOMUNALNI OTPAD (OTPAD IZ KUĆANSTAVA I SLIČNI OTPAD IZ INDUSTRIJSKIH I ZANATSKIH POGONA I IZ USTANOVA) UKLJUČUJUĆI ODVOJENO PRIKUPLJENE SASTOJKE

20 01 odvojeno skupljeni sastojci (osim 15 01) 20 01 33* baterije i akumulatori obuhvaćeni pod 16 06

01, 16 06 02 ili 16 06 03 i nesortirane baterije i akumulatori koji sadrže ove baterije

+ +

20 01 34 baterije i akumulatori koji nisu navedeni pod 20 01 33

+ K

20 01 35* odbačena električna i elektronička oprema koja nije navedena pod 20 01 21 i 20 01 23 koja sadrži opasne komponente

+

20 01 36 odbačena električna i elektronička oprema koja nije navedena pod 20 01 21 i 20 01 23

+ K

20 01 24 elektronička oprema (npr. tiskane ploče) + + K

Postupci zbrinjavanja otpada

obrada se preporučuje (+) Napomena:

kemijsko-fizikalni: K/F podrazumijevaju: neutralizaciju, taloženje, ekstrakciju, redukciju, oksidaciju, dezinfekciju, centrifugiranje, filtraciju, sedimentaciju, reverznu osmozu.

Otpad (otpadna tvar) koji nastaje nakon kemijsko-fizikalnih postupaka ima drugačiji kemijski sastav i dobiva drugi ključni broj iz Kataloga otpada.

biološki: B podrazumijevaju: aerobnu i anaerobnu razgradnju.

Otpad (otpadna tvar) koji nastaje nakon bioloških postupaka dobiva drugi ključni broj iz Kataloga otpada.

toplinski: T postupci uporabom topline pod nužnim i propisanim uvjetima, a podrazumijevaju: spaljivanje, pirolizu, isparavanje, sterilizaciju, destilaciju, sinteriranje, žarenje, taljenje, zataljivanje u staklo.

Otpad (otpadna tvar) koji nastaje nakon toplinske obrade dobiva drugi ključni broj iz Kataloga otpada.

odlaganje otpada: O Postupak se provodi sukladno posebnom propisu.

kondicioniranje otpada: K priprema za određeni način zbrinjavnja i oporabe otpada, a podrazumijeva: usitnjavanje, ovlaživanje, pakiranje, odvodnjavanje, otprašivanje, očvršćivanje, solidifikacija, stabilizacija te postupci kojima se smanjuje utjecaj štetnih tvari koje sadrži otpad.

Otpad (otpadna tvar) koji nastaje nakon nakon kondicioniranja otpada zadržava isti ključni broj iz Kataloga otpada, osim ako se u postupku kondicioniranja nisu promijenila fizikalno–kemijska svojstva otpada kada dobiva novi ključni broj iz Kataloga otpada.

POSTUPCI RECIKLIRANJA

prikupljanje dotrajalih i/ili odbačenih proizvoda (tzv. «povratna distribucija», e. reverse distribution) kompaktiranjerastavljanje usitnjavanjerazvrstavanje komponenti / materijala skladištenje transport i prerada kojom se dobiva uporabivi materijal.

Recikliranje se kao tehnološki postupak može podijeliti na više aktivnosti. Šire gledano su to:

Suvremeni sustav recikliranja je usmjeren na povezivanje navedenih aktivnosti, tzv. integrirano recikliranje, od čega se očekuje snižavanje troškova.

E-OTPAD SPREMLJEN ZA RECIKLIRANJE U MODERNIM POGONIMA NA ZAPADU

POSTUPCI PRERADE E-OTPADA U KINI I UTJECAJ NA LJUDSKO ZDRAVLJE I OKOLIŠ

KOMPAKTIRANJE

RASTAVLJANJE DOTRAJALOG PROIZVODAdobiva sve više na značenju

• Rastavljanje: sustavna metoda razdvajanja proizvoda na ugradbene elemente koje čine dijelovi, sklopovi i bezoblične tvari.

• Svrha: razdvajanje složenog proizvoda na jednostavnije strukturne cjeline (dijelovi, sklopovi) s ciljem kasnije prerade ili odlaganja

• Djelomično ili cjelovito• Iziskuje mnogo rada – skup postupak

obnavljanje i ponovna uporaba ispravnih dijelova i sklopova

odvajanje dijelova koji otežavaju recikliranje materijala

uklanjanje dijelova koji sadržavaju štetne ili opasne tvari

odvajanje dijelova ili sklopova prikladnih za recikliranje

odvajanje dijelova koji predstavljaju onečišćenje za recikliranje ostatka proizvoda.

GLAVNI RAZLOZI RASTAVLJANJA

RASTAVLJIVOST• Ručno rastavljanje

- Prednosti: veća čistoća reciklata u odnosu na odvajanje mehaničkim načinom

- Nedostaci: visoki troškovi ljudskog rada

• Automatizirano rastavljanježele se otkloniti slabe strane ručnog rastavljanja (dugotrajnost, opasnost po čovjeka od dodira s opasnim tvarima, skupi radni sat i dr.)

Prednosti: niža cijena, pogodno kod većih količina otpadaNedostaci: velike investicije, svaki proizvod zahtjeva poseban

proces rastavljanja

DUBINA RASTAVLJANJA

SHEMATSKI PRIKAZ LINIJE ZA POLUAUTOMATIZIRANO RASTAVLJANJE ELEKTROMOTORA

SKLOPOVI I DIJELOVI PC

RASTAVLJANJE RUČNE MJEŠALICE

PRIMJERI SLABE RASTAVLJIVOSTI

Fe-ljevovi 18 %

UDJELI POJEDINIH MATERIJALA U AUTOMOBILIMA SREDNJE KLASE

FORD MONDEO

Prosječni udjeli u europskom automobilu

Usisavači prašine, 5%

Sušilice rublja, 5%

Mikrovalne pećnice, 13%

Hladnjaci i zamrzivači,

21%Električna

kuhala, 14%

Strojev i za pranje posuđa,

5%

Strojev i za pranje rublja,

37%

KUĆANSKI APARATI - BIJELA I SMEĐA TEHNIKASTRUKTURA ODBAČENIH PROIZVODA U VB 1993.

Fe-ljevovi, 11%

Nehrđajući čelik, 10%

Beton, 22% Ostalo, 3%

Galvanizirani čelik, 29%

Drvo, 4%

Staklo, 2%

Guma, 3%

Plastika, 5%

Čelik, 7%Aluminij, 3%

Bakar, 1%

STRUKTURA MATERIJALA PERILICE ZA RUBLJE

Televizori

Video-rekorderi

Osobni stereo

Radio-kazetofoni

Kalkulatori

Kućna računala

Telefoni

KORISNIČKA ELEKTRONIKASTRUKTURA ODBAČENIH PROIZVODA U VB 1992.

Bakar, 7%

Čelik19%

Ostalo, 2%

Žice & kabeli3%

Tiskana pločica, 11%

Guma, 3%

Plastika55%

TIPKOVNICA RAČUNALA

USITNJAVANJE OTPADA

• temelji se na raskidanju sila vezivanja unutar strukture materijala

• postiže se djelovanjem sile (mehanički postupci) ili topline (toplinsko razdvajanje, npr. rezanje plamenom)

• neki se postupci zasnivaju na iskorištenju lomljivostimaterijala, a drugi na otkidanju čestica s površine

• postoje postupci s polaganim ili udarnim djelovanjem sile -strojevi za lomljenje i mlinovi (sitnilice) - Shredderi

Koristi se za razdvajanje čestica prema veličini. Primjenom rešetki različitih veličina otvora poredanih u nizu je moguće razvrstati čestice u više skupina (prema veličini).

Prosijavanje

Usitnjavanje materijala se postiže dubokim hlađenjem pomoću tekućeg dušika.

Lomljenje pri niskim temperaturama

Rezanje materijala diskovima na osovini koji se okreću u suprotnim smjerovima. Često je na dnu rešetka. Sjeckalica je posebno prikladna kod elastičnih materijala.

Sjeckanje

Kod mlina čekićara materijal se usitnjava udaranjem batova, a usitnjeni komadići propadaju kroz rešetku na dnu. Shredder radi na istom principu, ali nema rešetku.

Drobljenje/lomljenje(e. Shredder/Hammermill)

Opis procesaNaziv procesa

PREGLED NEKIH PROCESA MEHANIČKOG USITNJAVANJA OTPADA

12 2

3

4

Mlin čekićar za usitnjavanje otpada

1-dovod materijala, 2-vratilo rotora, 3-čekići, 4-izlazno sito

Sitnilica otpada s vodoravnim rotorom

1-rotor s noževima, 2-statorski noževi, 3-odbojnik, 4-rešetka

Shematski prikaz shreddera s vodoravnim rotorom

1-rotor, 5-izlazna zaklopka, 6-valjci za dopremu otpada, 7-nakovanj, 8-čekići, 9-izlazna rešetka

MLINOVI

Razlikovna obilježja materijala:

magnetska svojstva gustoća mehanička svojstva - čvrstoća, sposobnost

preoblikovanja, ponašanje pri lomu i dr.), električna vodljivost, boja površine, boja površine loma, kemijski sastav određen emisijsko spektralnom analizom, sastav određen rendgensko-fluorescentnom

analizom, itd.

POSTUPCI RAZVRSTAVANJAPOSTUPCI RAZVRSTAVANJA

Izbor postupka razdvajanja se temelji na tim karakteristikama

KRITERIJ POLIMERI RAZDVAJANJE NEMETALA I METALA METALI

Veličina i oblik komada

Xa

Kvazistacionarna brzina skupljanja

X

Gustoća X X X Magnetičnost X Električna vodljivost, dielektrična konstanta

Xb X

Hidrofobnost Xb Xb Faktor trenja X

KRITERIJI I SVOJSTVA BITNA ZA RAZDVAJANJE I SORTIRANJE OTPADA

a nakon kriogene obrade otpadab do sada je ispitano samo u u laboratorijskim uvjetima

MagnezijAluminij i Al legureNikalSn legureCu-Ni legureCu-Ni-Zn legure

bijeli, svjetlosivi oksidni sloj;bijelo do sivo;skoro srebrnkastobijelo;

bijela do svjetlosiva

Olovo i Pb legureZn i Zn legure

plavkasto siva kod svježeg loma -kasnije tamnosiva;plavkasto bijela kod svježeg loma -kasnije plavkasto siva

plavkasta do tamnosiva

Cu-Zn legure (mjedi)Cu-Sn legure (kositrene bronce)

žućkasta do zlatno žuta

bakarcrvena, crvenkasta

METALBOJA

RASPOZNAVANJE METALA PREMA BOJI POVRŠINE ILI BOJI PRIJELOMA

Problem u raspoznavanju su različite prevlake i slojevi na osnovnom materijalu

- POLIMERNI MATERIJALI- POLIMERNI KOMPOZITI- Al, Mg, Zn, Sn, Cu I VEĆINA Cu -LEGURA- NEHRĐAJUĆI AUSTENITNI Cr-Mn ČELICI- NEHRĐAJUĆI AUSTENITNI Cr-Ni ČELICI- KERAMIKA, STAKLO, KAMEN- PAPIR- DRVO

NEMAGNETIČNI

- Cu VIŠEKOMPONENTNE LEGURE SLABO MAGNETIČNI

- NELEGIRANI ČELICI- NEKI VISOKOLEGIRANI ČELICI: FERITNI I

MARTENZITNI Cr, ALATNI ZA HLADNI RAD, BRZOREZNI, VATROOTPORNI Cr-Al i Cr-Si

- Fe LJEVOVI- NIKAL- Ni-Cu LEGURE S > 63 %Ni

JAKO MAGNETIČNI

VRSTA MATERIJALASTUPANJ MAGNETIČNOSTI

RAZVRSTAVANJE MATERIJALA PREMA MAGNETIČNOSTI

RAZVRSTAVANJE MATERIJALA PREMA GUSTOĆI

12 000-15 000TVRDI METALI (WC-Co)

10 000-11 340OLOVO i Pb LEGURE

7 500-9 500Cu LEGURE

8 930BAKAR

7 000-7 500Fe LJEVOVI

7 850-8 700ŽELJEZO i ČELICI

7 100-10 600KOSITAR i Sn legure

6 500-7 300ZINK i Zn legure

4 400-4 800TITAN i Ti legure

2 600-2 850ALUMINIJ i Al legure

1 740-1 900MAGNEZIJ i Mg legure

2 200-6 200STAKLO

2 300-2 5003 000-7 0001 700-3 200

KERAMIČKI MATERIJALI- PORCULAN- OKSIDNA KERAMIKA- VATROOTPORNI MATERIJALI

2 200-2 800BETON

1 400BITUMEN

1 300-2 000ZEMLJA

900-1 000VLAKNIMA OJAČANI POLIMERI (UMJETNA VLAKNA)

1 300-1 600VLAKNIMA OJAČANI POLIMERI (PRIRODNA VLAKNA)

950- 1 500ASFALT

900-1 000KOŽA

900-2 000POLIMERI

700-1 200PAPIR

400-800DRVO

GUSTOĆA, kg/m3MATERIJAL

RUČNO RAZVRSTAVANJE

Sve je rjeđe

MEHANIČKO RAZVRSTAVANJE

TRI OPERACIJE:

izdvajanje komadića radi pojedinačnog identificiranja

identificiranje dijelova tj. komada

odvajanje identificiranih dijelova u odvojene spremnike.

Krute čestice se u vodenoj struji razdvajaju na osnovu razlike u gustoći i dimenzijama, a pod djelovanjem centrifugalne sile koja se javlja uslijed vrtložnog gibanja tekućine kroz okruglu cijev. Postupak se koristi i za odvajanje nečistoća iz tekućine.

Vodeni vrtlog

To je postupak vodenog odvajanja pri kojem se krute čestice odvajaju zavisno o gustoći komponenti koje se odvajaju. Teže čestice tonu na dno, dok lakše plivaju na površini.

Plivajuće-tonući postupak

Odvajanje krutih čestice u zračnoj vrtložnoj struji uz pomoćcentrifugalnih sila koje su različite zbog gustoće ili dimenzija čestica. Ponekad se koristi za odvajanje prašine iz zraka.

Zračni vrtlog

Krute čestice se težinski odvajaju u zračnoj struji zavisno o gustoći, obliku i dimenzijama. Lagane čestice putuju nošene zračnom strujom, dok teže čestice propadaju.

Propuhivanje OpisNaziv postupka

VAŽNIJI POSTUPCI MEHANIČKOG RAZVRSTAVANJA

STOL ZA ODVAJANJE ZRAČNOM STRUJOM

Odvajanje čestica plivajućo-tonećommetodom u tekućinama

Zračno odvajanje čestica:(a) protustrujna metoda (b) poprečna metoda (c) centrifugalna metoda

Shematski prikaz odvajanja u struji tekućine

(a) protustrujna metoda (b) RC separatorA – dovod otpada, L – lake čestice, M – srednje teške čestice, S – teške čestice, W – voda

Prikladnost postupka razdvajanja s obzirom na vrstu otpada Razdvajanje

NM NM, Metal LM LM, TM TM Vrsta postupka

razdvajanja

Vel

ičin

a če

stic

a, m

m

Pol

imer

ri

Alu

min

ij

Olo

vo iz

ak

umul

ator

a K

abel

i E

lekt

ro o

tpad

Usi

tnje

ni

čelič

ni o

tpad

Otp

adni

al

umin

ij O

tpad

ni

alum

inij

Ele

ktro

otp

ad

Usi

tnje

ni

čelič

ni o

tpad

Usi

tnje

ni

čelič

ni o

tpad

Razdvajanje strujanjem - vode (hidro) 5-150 X X X - zraka (aero) ≤300 X X X X X Razdvajanje taloženjem - vodeni postupak 2-30 X X X X - zračni postupak ≤3 X Razdvajanje metodama "plivanje-tonjenje" - u tekućini X X X X - u vodenim suspenzijama - gravitacijsko razdvajanje 50-150 X X X X X X X - razdvajanje u ciklonu ≤50 X X - u zračnoj suspenziji - strujom zraka 0,7-3 X - vibracijski u žljebovima 0,7-5 X - u taljevini metala (Zn, Pb) ≤200 X X - u ferofluidu * 2-50 X Razdvajanje u vrtlogu i struji - vodenim vrtlog ≤5 X X X - zračnim strujanjem 0,6-2 X - zračnim vrtlogom ≤4 X NM - nemetali, LM - laki metali, TM - teški metali, * - magnetohidro-statični

Pregled postupaka razdvajanja materijala prema gustoćiza usitnjeni otpad i otpad koji sadrži metale

Usitnjene se čestice elektrostatički nabijaju i propuštaju između nabijenih ploča različitog naboja. Vodljivi će se materijal odbiti od elektrode jer ima isti naboj kao na pločama. Nevodljive će se čestice privući na ploče.

Elektrostatički postupak

Željezni i neželjezni materijali mogu se odvajati temeljem vodljivosti materijala. Kada se vodljivi materijal nalazi u promjenjivom magnetskom polju, dolazi do induciranja vrtložnih struja u njemu. Vodljive se čestice zakreću od smjera struje dok se nevodljive ne zakreću.

Vrtložnim strujama

Za odvajanje paramagnetskih od nemagnetičnih materijala usmjeravanjem trake s otpadom kroz magnetsko polje visoke gustoće.

Odvajanje jakim magnetskim poljima

Usitnjeni se otpad na pokretnoj traci prevodi preko bubnja s jakim magnetskim poljem.Čestice od feromagnetskih materijala zadržavaju se na traci, a nemagnetične čestice otpadaju s trake.

Fero-magnetski postupak

OpisNaziv postupka

ELEKTRO I MAGNETSKI POSTUPCI RAZDVAJANJA MATERIJALA

Odvajanje željeznih čestica magnetnim valjkom

Odvajanje željeznih čestica magnetiziranom trakom

M–magnetne čestice, NV–nevodljive čestice, V–vodljive čestice

1–vibrator, 2–transportna traka, 3–bubanj, 4–polarizator

ODVAJANJE ČESTICA METODOM VRTLOŽNIH STRUJA

VIBRACIJSKO SITO DODAVAČ

IZBOR POSTUPKA PRERADE KRUTOG MIJEŠANOG OTPADA OVISI O NJEGOVIM KARAKTERISTIKAMA:

Sastav materijala,

Homogenost mješavine,

Veličina i oblik čestica/dijelova,

Električna svojstva,

Mehanička svojstva,

Magnetska svojstva,

Zapaljivost itd.

POSTUPCI I PRINCIPI RADA S TOKOM MATERIJALA JEDNOG POSTROJENJA ZA USITNJAVANJEa – usitnjivač: 1 - odstranjivanje prašine, 2 – pokretna traka za sortiranje; b - magnetni separator; c - uređaj na bazi razlike specifičnih težina i d – rotacijska peć za sušenje

LISTA OPASNIH TVARIGRUPA TVARI PRIMJERI PRIMJENE

ANTIMON I SPOJEVI MEKI LEMOVI, LEŽAJNI METALI, SINERGISTI U SREDSTVIMA PROTIV GORENJA KOD POLIMERA

ARSEN I SPOJEVI Pb I Cu LEGURE, MEKI LEMOVI, METALNA LJEPILA, PIGMENTNE BOJE

BERILIJ I SPOJEVI KONTAKTI I OPRUGE, KERAMIKA KADMIJ I SPOJEVI BATERIJE, KONTAKTI, MEKI I TVRDI

LEMOVI KROM (VI) SPOJEVI SLOJEVI, PIGMENTI U POLIMERIMA,

TEHN. CIJEVI EPIKLORHIDRIN >10 ppm (kao monomer)

EPOKSIDNA SMOLA

UMJETNA MINERALNA VLAKNA

TOPLINSKI IZOLACIJSKI MATERIJALI

ŽIVA I SPOJEVI BATERIJE, RELEJI, BAROMETRI I TERMOMETRI

SELEN I SPOJEVI POLIMERI, FEROELEKTRIČNE PREVLAKE, DIODE, PIGMENTI

KLORIRANI UGLJIKOVODICI

SREDSTVA ZA PODMAZIVANJE I ČIŠĆENJE

H-FCKW (FCKW) RASHLADNA SREDSTVA

SKUPINE MATERIJALA

• METALI – ŽELJEZNI I NEŽELJEZNI • STAKLO – RAZLIČITE BOJE• KERAMIKA• PAPIR• POLIMERNI MATERIJALI• DRVO• GRAĐEVINSKI MATERIJALI• KOMPOZITI

Udjeli recikliranja za pojedine materijale

M. F. Ashby: Materials and Environment, Butterworth-Heinemann, 2009.

MATRICA KOMPATIBILNOSTI (PODNOŠLJIVOSTI) ZA METALE

Sn, ZnCuŽeljezo (Fe)

SiCu, Fe, polimeriAluminij (Al)

As, Sb, Ni, Bi, AlHg, Be, PCB Bakar (Cu)

(jako smanjuje vrijednost)

(potpuno obezvrijeđuje

reciklat)

(recikliranje taljenjem)

Štetna primjesaOpasna primjesa Metal

ZAJEDNIČKA EUROPSKA LISTA Fe-OTPADA (OD 1.6. 1995.)GRANIČNE VRIJEDNOSTI KEMIJSKIH ELEMENATA

Kategorija Propis Ciljne vrijednosti analize sastava u % Cu Sn Cr, Ni, Mo S P E3 ≤ 0,25 ≤ 0,01 ∑ ≤ 0,25

Stari otpad

E1 ≤ 0,40 ≤ 0,02 ∑ ≤ 0,30 E2 ∑ ≤ 0,30 E8 ∑ ≤ 0,30

Novi otpad sa niskim sadržajem pratećih elemenata, bez slojeva i prevlaka

E6 ∑ ≤ 0,30

Otpad Shreddera E40 ≤ 0,25 ≤ 0,02 E5H može se tražiti prethodna analiza sastava Čelična strugotina E5M ≤ 0,40 ≤ 0,03 ∑ ≤ 1,0 ≤ 0,10 EHRB ≤ 0,45 ≤ 0,03 ∑ ≤ 0,35 Otpad s visokim

sadržajem pratećih elemenata

EHRM ≤ 0,40 ≤ 0,03 ∑ ≤ 1,0

Otpad iz Shreddera izgaran u mlinu

E46 ≤ 0,50 ≤ 0,07

PODNOŠLJIVOST POJEDINIH SKUPINA ČELIKA

Legenda: ■■■ podnosi se bez ograničenja OF<=1■ podnosi se bez ograničenja ako je Mg izvađen OF<=1 (osim: Mg-OF<=2)● podnosi se skoro bez ograničenja OF<=1.3 (osim: Mg-OF<=2.6)○ podnosi se bez ograničenja OF<=3 (osim Mg<=6)☺ podnosi se bez čvrstog ograničenja OF<=4 (osim: Mg-OF<=8)/ podnosi se samo u malim količinama OF>4 (osim Mg-OF>8)

PODNOŠLJIVOST POJEDINIH ALUMINIJSKIH LEGURA

MATRICA KOMPATIBILNOSTI POLIMERNIH MATERIJALA

LDPE

LLDP

EUL

DPE/

LDPE

Etile

n Kop

olime

rPE

HD

PP EPM/

EDPM

PS SAN

ABS

PVC

PA PC PMMA

PBT

PET

SBS

LDPELLDPE 1

ULDPE/LDPE 1 1Etilen Kopolimer 1 1 1

PE HD 1 1 1 1PP 4 2 (1) 2 4

EPM/EDPM 4 4 (1) 3 4 1PS 4 4 4 4 4 4 4

SAN 4 4 4 4 4 4 4 4ABS 4 4 4 4 4 4 4 4 4PVC 4 4 4 (2) 4 4 4 4 2 3

PA 4 4 4 (2) 4 4 (1) 4 4 4 4PC 4 4 4 4 4 4 4 4 2 2 4 4

PMMA 4 4 4 (3) 4 4 4 4 2 2 2 4 2PBT 4 4 4 (2) 4 4 4 4 4 4 4 4 - 4PET 4 4 4 (3) 4 4 4 4 4 4 4 3 - 4 3

Značenje oznaka: 1 = odlično 2 = dobro 3 = slabo 4 = nespojivo (n) = ovisi o sastavu

SHEMATSKI PRIKAZ RECIKLIRANJA AL

AL – SEKUNDARNI MATERIJALI

DIREKTNO TALJENJE

PRIPREMA

TALJENJE

ČIŠĆENJE TALJEVINE, RAFINACIJA, LEGIRANJE, LIJEVANJE

GRANULE BLOKOVI I ŠIPKE

RASTALJENI AL

Pojedinačno ili kombiniranousitnjavanjeKlasiranje prosijavanjemToplinsko obogaćivanjeSortiranjeKompaktiranje

99,99% Cu

Leteći prah

Cu konverter

Sumporna kiselina

Letećiprah

Crni bakar70-90 % Cu

> 90% Cu

30% CuPovratni dijeloviMuljElektrootpadŠljakaPrah

BroncaCrveni lijevMjed

Stari Cu

JAMSKA PEĆELEKTROPEĆ

KONVERTER STAROG METALA

ANODNA PEĆ

ELEKTROLIZA BAKRA

Postrojenjemiješanog Sn

Postrojenje za Ni sulfat

Postrojenje zaplemenite

metale

Cinkov oksid

Zn oksid

Miješani Sn

Ni sulfat

SeAgAuPtPd

Katode

Šljaka

METALURGIJA POVRATNIH Cu MATERIJALA

Povratna šljaka

Anodni mulj

• Identifikacija i sortiranje nekih vrsta materijala• Polimerni “blendovi” (mješavine) otežavaju recikliranje• Novi kompozitni materijali teško se odvajaju na sastavne

komponente (npr. MMC i CMC te polimeri ojačani vlaknima)

• Odvajanje prevlaka i slojeva od osnovnog materijala . Posebna pozornost poklanja se odvajanju kositrenih prevlaka, bakra i plemenitih metala.

NEKI OD PROBLEMA PRI RECIKLIRANJU MATERIJALA

Sve veća kompleksnost proizvoda s primjenom većeg broja vrsta materijala

Povećana primjena kompozitnih materijala

Minijaturizacija pojedinih sklopova

Trendovi u razvoju materijala i proizvoda koji otežavaju kasnije recikliranje: