Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuilita u Rijeci

POSVOJENJE DJECE U HRVATSKOJ(seminarski rad)

Nositelj kolegija: Dr. sc. Jasminka Zlokovi Kolegij: Obiteljska pedagogija Studentica: Paola Folo Smjer,godina: LP, IV.godina

Rijeka,16. svibanj,2012. 0

SAETAK

Ovim seminarom bavila sam se problematikom posvojenja u Hrvatskoj. Prouivi obiteljski zakon,saznala sam zakonski regulativni postupak:od toga koja se djeca smiju posvojiti do potrebnih uvjeta za posvojenje.Traei literatutu,naila sam na mnoge forume na internetu,gdje budui roditelji piu nedostake i propuste obiteljskog zakona.No vie o tome u samom seminaru

1

SADRAJ

1.UVOD..3

2.POSVOJENJE4,5,6

3.POSVOJENJE U HRVATSKOJ..7,8

4.OBITELJSKI ZAKON9,10,11,12,13,14,15,16,17

5.ZAKLJUAK18

6.LITERATURA..19,20

2

UVOD

Postavlja se pitanje je li mogue zasnovati posvojenje u potpunosti potujui dobrobit djeteta kao kljuni vrijednosni kriterij svih postupanja s djecom, marginalizirajui interese posvojitelja ili stavljajui ih barem u podredni poloaj. Nijeni se odgovor namee logino jer roditeljstvo, pa tako i posvojiteljski odnos, poiva na egoizmu uoblienome u elji biti roditeljem. Dakle, imati djecu, ponajprije je, osim prirodnog nagona, zadovoljenje vlastite elje. Izvjesno je da nastanak roditeljstva,pa i zasnivanjem posvojenja, odraava ponajprije posvemanu elju ene i mukarca da se nazivaju roditeljima, da budu roditelji, a ne da prije svega pomognu nezbrinutom djetetu. Poslije, u veini sluajeva, roditelji postaju paradigma nesebinosti, davanja i ljubavi.

3

POSVOJENJE

Posvojenje je poseban oblik obiteljsko-pravnog zbrinjavanja i zatite djece bez odgovarajue roditeljske skrbi, koji posvojiteljima omoguuje roditeljstvo, a djetetu odrastanje u obiteljskom okruenju uz odgovorne roditelje.

Posvojenje je spajanje triju sudbina posvojitelja-roditelja koji su proli teke trenutke otkrivi granice svoje plodnosti, zatim odluili voljeti, tititi, odgajati i pratiti na ivotnom putu dijete koje nije bioloki "istokrvno" njihovo ene i mukarca koji imaju bioloku sposobnost stvaranja novog ivota, ali nemaju sposobnost preuzimanja odgovornosti za stvoreno bie djeteta, kojemu je od roenja uskraena roditeljska ljubav za kojom udi.

Postupak posvojenja i izabira posvojitelja za dijete provodi Centar za socijalnu skrb prebivalita ili boravita djeteta. Pritom treba znati: posvojenje se moe zasnovati do osamnaeste godine ivota djeteta odluka o posvojenju naputenog djeteta nepoznatog podrijetla moe se donijeti po isteku tri mjeseca od djetetova roenja ili naputanja djeteta ako je dijete navrilo dvanaest godina, za zasnivanje posvojenja potreban je njegov pristanak.

4

Kada dijete moe biti posvojeno?

Dijete se moe posvojiti: ako je roditelj dao pristanak za posvojenje ako je roditelju sud oduzeo pravo na roditeljsku skrb zbog zanemarivanja ili zlostavljanja djeteta ako je roditelj potpuno lien poslovne sposobnosti ako je dijete nepoznatog podrijetla.

Tko moe posvojiti dijete i pod kojim uvjetima?

dijete mogu posvojiti brani drugovi zajedniki, jedan brani drug ako je drugi brani drug roditelj ili posvojitelj djeteta te jedan brani drug uz pristanak drugoga branog druga

dijete moe posvojiti osoba koja nije u braku, ako je to od osobite koristi za dijete dijete moe posvojiti osoba u dobi od dvadeset jedne do trideset pet godina starosti, starija od djeteta najmanje osamnaest godina ako postoje osobito opravdani razlozi, posvojitelj moe biti i osoba starija od trideset pet godina, ali dobna razlika izmeu posvojitelja i djeteta ne smije biti vea od etrdeset pet godina, osim ako se posvajaju sestre i braa, polusestre i polubraa, kad je dovoljno da jedan posvojitelj ispunjava dobnu pretpostavku samo za jedno dijete

posvojitelj moe biti hrvatski dravljanin iznimno, posvojitelj moe biti i stranac, ako je to od osobite koristi za dijete.

5

Osoba ili brani drugovi koji ele posvojiti dijete podnose zahtjev Centru za socijalnu skrb svog prebivalita za donoenje miljenja o svojoj podobnosti za posvojenje. Struni tim Centra (pravnik, psiholog, socijalni radnik) obvezan je izdati miljenje u roku od dva mjeseca od zaprimanja zahtjeva.

to je vano za uspjeno posvojenje?

da su posvojitelji odalovali nemogunost biolokog roditeljstva, jer samo tako mogu otvoriti svoje srce posvojenom djetetu da su posvojenje prihvatili kao jednakovrijedno roditeljstvo biolokom, jer je roditeljska ljubav stvar srca, a ne biologije da mogu bez straha i iskreno odgovoriti na svako djetetovo pitanje o podrijetlu i prethodnom ivotu da ne negiraju injenicu da svako posvojeno dijete nosi iz prijanjeg ivota manje ili vee traume, da su sposobni prepoznati djetetove potrebe i da se trude zadovoljiti ih da su spremni potraiti strunu pomo, ako nastanu problemi u odgoju ili meusobnom odnosu.

6

POSVOJENJE U HRVATSKOJ

Iako je zanimanje daleko vee, godinje se u Hrvatskoj posvoji priblino 150 djece. Posvajanje djeteta pokree nadleni centar za socijalnu skrb u trenutku kada se biolokim roditeljima oduzme roditeljsko pravo. Ako za dijete smjeteno u domu njegovi bioloki roditelji ne pokau nikakav interes i ne posjete ga najmanje tri mjeseca, centar moe pokrenuti postupak oduzimanja roditeljskog prava.

PROBLEMI: Sanja Sarnavka, predsjednica udruge B.a.B.e. istie kako je za dobrobit djece i njihovih potencijalnih posvajatelja najvanija centralizacija Centara s glavnim i sredinjim u Zagrebu te ustroj jedinstvenog registra potencijalnih posvajatelja, o emu se ve dugo pria, no malo ili gotovo nita ne poduzima: Procedura oko posvajanja djece u Hrvatskoj je zaista veliki problem. Kod nas je najvei problem centralizacije, odnosno mogunost da na jednom mjestu imate svu djecu koja su dana na usvajanje. Vi kada elite usvojiti dijete morate pisati u svaki centar za socijalnu skrb u Hrvatskoj, a s obzirom da je njih 80-ak onda znate koliko je to pisama za roditelje, za ljude koji ele posvojiti dijete. Vrlo esto vam se ti centri niti ne jave, tako da uope nemate povratnu informaciju. Koliko sam ula, kod nas definitivno ne moete usvojiti dijete ako nemate vezu. To bi sasvim trebalo promijeniti. No, u cijelom tom procesu zaista treba paziti jer ljudi ne mogu posvojiti dijete dok se bioloki roditelji ne odreknu djece, koji vrlo esto odugovlae taj postupak, niti ga ne ele, a djetetu prolaze godine. Problem je i to parovi uglavnom ele male bebe da bi s njima bili gotovo od prvog dana, no to je gotovo nemogue jer treba proi izvjesno vrijeme da se cijela ta papirologija rijei, osim u sluaju da se radi o potpuno malom djetetu kada se ne zna tko su mu bioloki roditelji. Kod nas jo uvijek nema navike usvajanja djece s invaliditetom ili starije djece. Cijela ta kultura usvajanja nije dovoljno raspravljena, kazala je Sarnavka. Prema Obiteljskom zakonu posvojiti dijete moe osoba u dobi od 21 do 35 godina, starija od posvojenika najmanje 18 godina, no ako postoje osobito opravdani razlozi posvojitelj moe 7

biti i osoba starija od 35 godina, ali dobna razlika izmeu posvojitelja i posvojenika ne smije biti vea od 45 godina. Mislim da e se i ta stavka morati mijenjati jer danas se ljudi kasnije odluuju na dijete, pa ako postoji kakav problem i ena ne moe zatrudnjeti, proe barem jo 5 do 6 godina dok se uope vidi da nee niti moi zatrudnjeti i tada su etrdesete ve tu. Onda idete na mnogobrojne testove, pregled kod psihologa, razgovor sa socijalnim radnikom, pa se ispunjava gomila upitnika, onda socijalni radnici dolaze k ljudima doma da izvide stanje... To je stvarno dugotrajan proces.

Sanja Sarnavka, predsjednica udruge B.a.B.e.

8

OBITELJSKI ZAKON

lanak 123. (1) Posvojenje je poseban oblik obiteljsko-pravnog zbrinjavanja i zatite djece bez odgovarajue roditeljske skrbi koji posvojiteljima omoguuje roditeljstvo. (2) Posvojitelji posvojenjem stjeu pravo na roditeljsku skrb. lanak 124. (1) U postupku posvojenja centar za socijalnu skrb upoznat e posvojitelje s pravom djeteta da od posvojitelja dozna da je posvojeno. (2) Centar za socijalnu skrb savjetovat e posvojiteljima da kau djetetu najkasnije do sedme godine ivota da je posvojeno, a ako je starije dobi, odmah nakon zasnivanja posvojenja.

I. PRETPOSTAVKE ZA ZASNIVANJE POSVOJENJA lanak 125. (1) Posvojenje se moe zasnovati ako je u interesu djeteta. (2) U postupku zasnivanja posvojenja procjenjuju se osobine posvojitelja u odnosu na dobrobit djeteta. (3) Ne moe se posvojiti krvni srodnik u ravnoj lozi, brat odnosno sestra ni dijete maloljetnih roditelja. (4) Iznimno, moe se posvojiti dijete maloljetnih roditelja nakon godinu dana od roenja djeteta, ako nema izgleda da e se ono podizati u obitelji roditelja ili bake i djeda odnosno drugih bliih srodnika. (5) Skrbnik ne moe posvojiti svoga tienika dok ga dunosti skrbnika ne razrijei centar za socijalnu skrb.

9

lanak 126. (1) Posvojiti moe osoba u dobi od dvadeset jedne do trideset pet godina, starija od posvojenika najmanje osamnaest godina. (2) Ako postoje osobito opravdani razlozi posvojitelj moe biti i osoba starija od trideset pet godina, ali dobna razlika izmeu posvojitelja i posvojenika ne smije biti vea od etrdeset pet godina. (3) Ako posvojitelji posvajaju sestre i brau, polusestre ili polubrau, dovoljno je da jedan posvojitelj ispunjava dobnu pretpostavku samo za jedno dijete. (4) Ako su posvojitelji posvojili dijete, a naknadno ele posvojiti njegovu sestru, brata, polusestru ili polubrata, mogu ga posvojiti bez obzira na svoju dob. lanak 127. (1) Posvojitelj moe biti hrvatski dravljanin. (2) Iznimno posvojitelj moe biti i stranac ako je to od osobite koristi za dijete. (3) Ako je posvojitelj stranac, posvojenje se moe zasnovati samo uz prethodno odobrenje ministarstva nadlenog za poslove socijalne skrbi.

lanak 128. Posvojiti ne moe osoba: 1. koja je liena roditeljske skrbi, 2. koja je liena poslovne sposobnosti, 3. ije dosadanje ponaanje i osobine upuuju na to da nije poeljno povjeriti joj roditeljsku skrb o djetetu.

10

lanak 129.

(1) Za posvojenje je potreban pristanak obaju ili jedinog roditelja djeteta, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. (2) Roditelj moe dati pristanak da njegovo dijete posvoji njemu poznati posvojitelj samo ako dijete posvaja maeha ili ouh. Pristanak se daje na nain propisan u lanku 137. ovoga Zakona. lanak 130.

Za posvojenje nije potreban pristanak roditelja: 1. koji je lien roditeljske skrbi, 2. koji je potpuno lien poslovne sposobnosti, 3. koji je maloljetan, a nije sposoban shvatiti znaenje posvojenja. lanak 131. (1) Za posvojenje djeteta pod skrbnitvom potrebno je miljenje djetetova skrbnika, osim ako pristanak daje maloljetni roditelj. (2) Ako je skrbnik osoba zaposlena u centru za socijalnu skrb, pristanak za posvojenje daje skrbnik za poseban sluaj imenovan prema lanku 172. ovoga Zakona. lanak 132. (1) Posvojenje se moe zasnovati do osamnaeste godine ivota djeteta. (2) Odluka o posvojenju naputenog djeteta nepoznatog podrijetla moe se donijeti po isteku tri mjeseca od djetetova roenja ili naputanja djeteta.

11

lanak 133. (1) Dijete mogu posvojiti brani drugovi zajedniki, jedan brani drug ako je drugi brani drug roditelj ili posvojitelj djeteta te jedan brani drug uz pristanak drugoga branog druga. (2) Dijete moe posvojiti osoba koja nije u braku ako je to od osobite koristi za dijete. lanak 134. Ako je dijete navrilo dvanaest godina i sposobno je shvatiti znaenje posvojenja, za zasnivanje posvojenja potreban je njegov pristanak.

II. POSTUPAK ZA POSVOJENJE lanak 135. (1) Postupak za posvojenje provodi po slubenoj dunosti centar za socijalnu skrb mjesta prebivalita ili boravita djeteta. (2) Prije pokretanja postupka za posvojenje osoba koja eli posvojiti zatrait e od centra za socijalnu skrb svojega prebivalita miljenje o podobnosti za posvojenje. Centar za socijalnu skrb izdat e miljenje u roku od dva mjeseca od zaprimanja zahtjeva. (3) Ako je od izrade miljenja o podobnosti za posvojenje do pokretanja postupka proteklo vie od godinu dana centar za socijalnu skrb koji provodi postupak za posvojenje preispitat e bez odgode jesu li se promijenile okolnosti. (4) U postupku posvojenja javnost je iskljuena. (5) Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi propisat e metode kojima e se utvrditi podobnost za posvojenje i nain izrade miljenja o podobnosti.

12

lanak 136. (1) Roditelj djeteta, brani drug osobe koja namjerava posvojiti i dijete daju pristanak na posvojenje pred centrom za socijalnu skrb koji vodi postupak ili centrom za socijalnu skrb svoga mjesta prebivalita, odnosno boravita. (2) Dijete daje pristanak iz lanka 134. ovoga Zakona bez nazonosti roditelja i osoba koje ga ele posvojiti. (3) Ako su roditelji djeteta, brani drug osobe koja namjerava posvojiti ili dijete koje se posvaja dali pristanak na posvojenje pred centrom za socijalnu skrb koji ne vodi postupak posvojenja, taj centar odmah e dostaviti o tome ovjereni zapisnik centru za socijalnu skrb koji vodi postupak posvojenja. lanak 137. (1) Pristanak na posvojenje roditelj moe dati centru za socijalnu skrb iz lanka 136. stavka 1. ovoga Zakona i prije pokretanja postupka posvojenja, ali tek kada dijete navri est tjedana ivota. (2) Prije nego to roditelj dade pristanak iz stavka 1. ovoga lanka, centar za socijalnu skrb e ga upoznati sa svim pravnim posljedicama pristanka i posvojenja. (3) Pristanak se daje na zapisnik, a ovjereni prijepis zapisnika uruuje se roditelju. (4) Roditelj moe odustati od pristanka na posvojenje u roku od trideset dana od potpisivanja zapisnika iz stavka 3. ovoga lanka. lanak 138.

(1) Roditelj koji je pristao da dijete posvoje njemu nepoznati posvojitelji nakon isteka roka iz lanka 137. stavka 4. nije stranka u postupku posvojenja. (2) Kad dijete posvaja maeha ili ouh njegov brani drug je stranka u postupku, a drugi roditelj djeteta nakon isteka roka iz lanka 137. stavka 4. nije stranka u postupku posvojenja.

13

(3) Roditelj iji pristanak za posvojenje djeteta nije potreban nije stranka u postupku posvojenja.

lanak 139. Centar za socijalnu skrb sasluat e po potrebi i bliske djetetove srodnike o okolnostima koje su vane za posvojenje. lanak 140. U postupku posvojenja centar za socijalnu skrb upoznat e djetetove roditelje, posvojitelje i dijete starije od dvanaest godina s pravnim posljedicama posvojenja. lanak 141. (1) Izreka odluke centra za socijalnu skrb kojom se zasniva posvojenje sadri: za posvojenika: osobno ime, datum i mjesto roenja, dravljanstvo, narodnost, godinu i redni broj upisa u matici roenih, osobno ime i adresu roditelja, za posvojitelje: osobno ime, datum i mjesto roenja te adresu, odreenje da se posvojitelji upisuju, odnosno ne upisuju kao roditelji. (2) Ako je zasnivanjem posvojenja dolo do promjene osobnih podataka posvojenika izreka odluke sadri i nove podatke o uincima posvojenja. (3) Protiv odluke o posvojenju stranka moe podnijeti albu u roku od osam dana od dana primitka odluke. (4) Posvojenje je zasnovano kad odluka o posvojenju postane pravomona. (5) Centar za socijalnu skrb duan je pravomonu odluku o posvojenju odmah dostaviti nadlenom matiaru radi upisa u maticu roenih djeteta. (6) Matiar e upisati u maticu roenih sadraje iz stavka 1. i 2. ovoga lanka i u skladu s tim postupati. (7) Ministar nadlean za poslove uprave propisat e nain upisa posvojenja u maticu roenih. 14

lanak 142. (1) Centar za socijalnu skrb vodi spise predmeta i oevidnik o predmetima posvojenja. (2) Podaci o posvojenju slubena su tajna. (3) Uvid u spise predmeta o posvojenju i maticu roenih posvojenog djeteta dopustit e se punoljetnom posvojeniku, posvojitelju i roditelju koji je dao pristanak za posvojenje djeteta sukladno lanku 129. stavku 2. ovoga Zakona. (4) Maloljetnom posvojeniku centar za socijalnu skrb dopustit e uvid u spise predmeta o posvojenju, a matiar u maticu roenih posvojenika, ako centar za socijalnu skrb utvrdi da je uvid u spise o posvojenju ili maticu roenih u njegovu interesu. (5) Bliim krvnim srodnicima posvojenika dopustit e se uvid u spise predmeta o posvojenju ako centar za socijalnu skrb pribavi pristanak punoljetnog posvojenika. (6) Ministar nadlean za poslove socijalne skrbi propisat e nain voenja oevidnika i spisa predmeta o posvojenju.

III. PRAVA I DUNOSTI IZ POSVOJENJA lanak 143. Posvojenjem nastaje izmeu posvojitelja i njegovih srodnika s jedne strane, te posvojenika i njegovih potomaka s druge strane, neraskidiv odnos srodstva i sva prava i dunosti koja iz toga proizlaze. lanak 144. (1) Posvojenjem prestaju meusobna prava i dunosti posvojenika i njegovih krvnih srodnika.

15

(2) Ako dijete posvoji maeha ili ouh, ne prestaju prava i dunosti izmeu posvojenika i roditelja koji je u braku s posvojiteljem, te krvnim srodnicima tog roditelja.

lanak 145. (1) Posvojitelji odreuju osobno ime posvojeniku. (2) Posvojenik dobiva zajedniko prezime posvojitelja. Ako posvojitelji nemaju zajedniko prezime, odredit e prezime posvojeniku u skladu s posebnim zakonom. (3) Posvojenik moe zadrati ime i prezime koje je imalo prije zasnivanja posvojenja, ili svojem prezimenu dodati prezime posvojitelja, ako centar za socijalnu skrb utvrdi da je to u interesu djeteta. (4) Posvojitelji mogu odrediti narodnost posvojeniku. (5) Ako je posvojenik stariji od dvanaest godina za promjenu osobnog imena i narodnosti potreban je njegov pristanak. lanak 146. (1) U maticu roenih posvojitelji se upisuju kao roditelji. (2) Posvojitelji se nee upisati u maticu roenih kao roditelji ako centar za socijalnu skrb utvrdi da je to u interesu djeteta. (3) Ako je posvojenik stariji od dvanaest godina za upis posvojitelja kao roditelja potreban je njegov pristanak. lanak 147. Nakon zasnivanja posvojenja nije doputeno osporavanje niti utvrivanje majinstva ili oinstva. lanak 148. (1) Posvojenjem posvojenik i njegovi potomci stjeu pravo nasljeivanja posvojitelja, njegovih krvnih srodnika i srodnika po posvojenju.

16

(2) Posvojenjem posvojitelj i njegovi krvni srodnici te srodnici po posvojenju stjeu pravo nasljeivanja posvojenika i njegovih potomaka. (3) Posvojenjem prestaje pravo nasljeivanja posvojenika prema njegovim roditeljima i drugim krvnim srodnicima, osim prema roditelju koji je u braku s posvojiteljem, te prema krvnim srodnicima i srodnicima po posvojenju toga roditelja.

17

ZAKLJUAK

Posvojena djeca su kao i sva ostala djeca. Roena su kao i sva ostala djeca i imaju obitelj kao i sva druga djeca. Njima je kao i svoj drugoj djeci najvanije da su voljena. Ona se od druge djece razlikuju samo u jednom, a to je da su najdue sanjana i najvie eljena djeca svojih

roditelja.

18

LITERATURA

-Stania Nikoli: Svijet djeje psihe//Prosvjeta Zagreb(1996) -Jakovac-Lozi, D: Neki od razloga u prilog potrebi osnivanja obiteljskih sudova u Republici Hrvatskoj // Hrvatska pravna revija, 1(2001), 4; str. 26-39. -Ajdukovi, M: Razlozi izdvajanja i obiljeja ivota u primarnoj obitelji djece u javnoj skrbi // Dijete i drutvo : asopis za promicanje prava djeteta. 7(2005), 2; str. 328-354. -Stanje prava djeteta u Hrvatskoj. Posvojenje. // Dijete i drutvo : asopis za promicanje prava djeteta. 6(2005), 2; str.455. -Hlaa, N. Drutveni i pravni aspekti naputanja novoroeneta. // Drutvena istraivanja.17(2008). Br.4-5. Str. 799-818 -Hrabar, D. Posvojenje na razmei interesa posvojitelja i posvojenika. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, Vol. 58 No. 5, 2008. http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=45818 -Vukasovi, A: Kritika prosudba Konanog prijedloga obiteljskoga zakona // Obnovljeni ivot. Vol.53 No3, Rujan 1998. http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=2532

19

Internet:

http://www.udomiteljizadjecu.hr/admin/fckeditor/File/publikacije/ Prirucnik%20za%20udomitelje%20djece.pdf

www.un.org/esa/population/.../adoption2010/child_adoption

www.childout.org/.../118-un-report-on-child-adoption-trends-and-policies

http://orphansfamilyproject.pbworks.com/f/International+Adoption.Bartholet.pdf

http://pages.uoregon.edu/adoption/studies/index.html

http://www.childaid.org/Adoption/

http://www.scie.org.uk/publications/knowledgereviews/kr02.pdf

http://www.mama-mami.com/archive/index.php?f119.htm

20