Potrebica - Halštatski Religijski Fenomeni Na Tlu Hrvatske

8/17/2019 Potrebica - Halštatski Religijski Fenomeni Na Tlu Hrvatske

1/12

H. Potrebica, Halštatski religijski fenomeni... (73-84) Histria Antiqna, 13/2005.

Hrvoje POTREBICA

HALŠTATSKI RELIGIJSKI

FENOMENI NA TLU HRVATSKE

UDK 903.5:903.26] (497 .5-17)”6383Izvorni znanstveni radPrimljeno: 21. 04. 2005.Odobreno: 21. 09. 2005.

Dr. sc. Hrvoje PotrebicaFilozofski fakultet u ZagrebuOdsjek za arheologijuI. Lučića 310000 Zagreb - Hrvatskae-mail: [email protected]

Ov a j r a d u k a z a t ć e n a n e k o l i k o a r h e o l o š k i h t r a g o v a p o j e d i n i h k o n c e p a t a i z r e li g ij sk ih s u s t a v a h a l š t a ts k ih z a je d n ic a p r i s u tn i h n a p r o s to r u n a š e z e m lj e . S p o z n a je k o je im a m o o r e li g ij i to g r a z d o b lj a te m e lj e se u g l a v n o m n a p o g r e b n o m r i tu a l u . P o s e b n o se i st ič e r it u a l n a v a ž n o s t g o z b e k o j a j e p r i s u t n a n a n e k o l ik o

r a z i n a : o d m i t o l o š k e d o s o c io l o š ke . S p e c i f i č n e ž e n s k e g r o b n e c j e li n e i m a j u n a g l a š e n r e l ig i j sk i k a r a k t e r , d o k p a r o v i

i s to v r e m e n i h r a t n i č ki h g r o b o v a s v j e d o č e o v a ž n o s t i k o n c e p t a „ b r a će p o o r u ž j u ' . S l a b a i s tr a ž e n o s t n a s e lj a u z r o k j e n e d o s ta tk a s p o z n a ja o s v e ti š ti m a .

Ključne riječi: halštat, starije željezno doba, religija, pogrebni ritual, gozba, braća po oružju, ženski grobovi,

ratnici, svetišta

Uvod

Pisati o religijskim predodžbama prapovije

snih zajednica i kultura uvijek je nezahvalan posao.

Riječ je o fenomenima u čije postojanje ne možemo

sumnjati ali o kojima nema nikakvih pouzdanih

pisanih svjedočanstva, a arheološke metode nam

daju tek ograničen i izuzetno fragmentiran uvid

u tragove takvih djelovanja. Č ak i u slučajevima

gdje postoje jasni arheološki tragovi određenih re

ligijskih aktivnosti, njihova interpretacija veoma je

opasan i izuzetno složen zadatak. Gotovo je nemoguće i bilo bi preambiciozno iščitavati opći ustroj

religijskih sustava pojedinih zajednica na temelju

tako nepotpune slike. Zbog svega navedenog ovaj

rad će pristupiti temi halštatske religije kroz pri

zmu nekoliko religijskih koncepata koje možemo

iščitati iz postojeće arheološke građe.

Međutim, prije toga, trebamo se zapitati posto

ji li nešto što možemo nazivati „halštatskom reli

gijom", kako u kulturološkom tako i u prostornom

i kronološkom smislu. Gotovo identičan problem

postoji i prilikom definiranja onoga što nazivamo

„halštatskom kulturom". Odgovor na to pitanje prvenstveno leži u društvenom ustroju pojedinih

zajednica vidljivih u prostoru ali i u strukturi i

karakteru regionalne i nadregionalne povezanosti

takvih zajednica. Za sada skromne spoznaje o tom

ustroju daju nam naslutiti nek nekoliko okvirnih

postavki. Halštatska kultura više je dogovorni po

jam koji označava starije željezno doba na širokom

području središnje Europe, za razliku od kulturnih

pojava toga doba na Apeninskom ili Balkanskom

poluotoku. Niz bogatih nalazišta pokazuje jedin

stvo elemenata materijalne i duhovne kulture for

mirajući kulturni fenomen koji povezuje prostorod rijeke Saone na zapadu do Dunava na istoku, s

alpskim područjem u središtu.

Kako je takav kulturni fenomen, iako dobro

poznat i definiran, neminovno heterogen, od

samih početaka istraživanja podijeljen je na dva

kruga - istočni i zapadni. Kada se govori o nama

bliskome području koje spada u istočni krug, neki

autori kao podcjelinu izdvajaju jugoistočnoalpski

halštatski krug.

Vjerojatno i religijska komponenta kulture

tih zajednica slijedi sličan uzorak. Očigledno su

postojali temeljni principi zajednički na čitavom prostoru koji zahvaća ova kultura, ali njihove ma-

73

mailto:[email protected]:[email protected]


2/12

Histria Antiqua, 13/2005. H. Potrebica, Halštat-ski religijski fenomeni... (73-84)

' VINSKI-GASPARINI, K„ 1978., 135-138.;

SlMlCJ.,2004.,58.

’ SKOBERNEj-, 1999., 17-40.

1VINSKI-GASPARINI, K 1987., 182-231.

4POTREBU, H„ 2004., 117-118.

nifestacije su ponekad imale izrazito lokalan ka

rakter. Složenost situacije povećava i činjenica da,

u rijetkim slučajevima gdje možemo paralelizirati

materijalnu i duhovnu kulturu pojedinih zajedni

ca na određenom prostoru, sličnost u materijal

noj kulturi ne prati nužno i sličnost u duhovnim

aspektima kulture, i obratno. Tragove takvih pojava nalazimo i u poznatijim religijskim sustavima

poput Grčke u kojoj, barem u ranijoj fazi, imena

pojedinih božanstava više predstavljaju generičke

klase nego jesno definirane entitete. Spomenute

klase sastoje se od ili odražavaju čitav niz, ugla

vnom lokalnih i u određenoj mjeri različitih reli

gijskih principa. Koncept glavnih božanstava obli

kuje se upravo procesom sintetiziranja tih lokal

nih atributa, ali i nametanjem pojedinih lokalnih

koncepcija na široj regionalnoj razini. Međutim,

treba imati na umu da spomenuti proces ponekad

teče i u drugom smjeru odnosno da se specifični ilokalni religijski principi pokušavaju formalizirati

pod imenom nekog od božanstava koje im svojim

atributima najviše odgovara. Upravo zbog toga

su ponekad dodana imena mnogo više izražena

kao prostorne i/ili karakterne odrednice, nego

imena božanstava poput Zeusa ili Atene koja čine

temeljnu poveznicu.

Ostaje otvoreno pitanje jesu li temeljno ap

straktni religijski principi unutar halštatske kul

ture bili uobličeni u takve jasno određene forme

oko kojih nastaju mitološki sustavi s adekvatnom

narativnom komponentom. Neki elementi mate

rijalne kulture dohvatljive arheološkim metodama

istraživanja poput sitne plastike, figuralnih prika

za na keramičkom i metalnom posudu, pa sve do

narativnih scena situlske umjetnosti, ukazuju na

postojanje takvih božanstava i mitoloških sustava.

Ovaj rad ukazat će na nekoliko arheoloških tragova

pojedinih koncepata iz religijskih sustava halštat-

skih zajednica prisutnih na prostoru naše zemlje.

Pogrebni ritu al i gozba

Kako su do sada sustavna istraživanja naselja

iz starijeg željeznog doba u Hrvatskoj bila veomarijetka, velika većina podataka o halštatskim reli

gijskim fenomenima vezana je uz grobni ritual i

rezultat je istraživanja nekropola. Osim elemenata

neposredno vezanih uz pogrebni ritual u takvim

kontekstima nalazimo i tragove općih religijskih

odrednica. Općenito prilikom istraživanja prapo

vijesnih i protopovijesnih razdoblja arheološkom

metodom, često se dogodi da znanstvenici govore

o religiji iako zapravo nalaze i interpretiraju tra

gove rituala. Rituali imaju definirano unutrašnje

ustrojstvo i mehanizam, ali nisu jedina odrednica

religijskog sustava pojedine zajednice, što svakako

treba imati na umu prilikom pokušaja rekonstru

kcije religijskih sustava prapovijesnih zajednica.

Na početku starijeg željeznog doba na prosto

ru Hrvatske većinom još živi tradicija kulture po

lja sa žarama koja se ogleda u dominaciji incine-

racije kao grobnog rituala. Na istočnim granicama Hrvatske, u Podunavlju, odnosno na prostoru

daljske grupe riječ je o ravnim grobovima koji

takvima ostaju do kraja starijeg željeznog doba s

tim da se u drugoj polovici 8. st. pr. K. pojavljuje

i mali broj skeletnih grobova koji se objašnjavaju

balkanskim utjecajima.1Na zapadnim granicama,

na prostoru grupe Budinjak razvojem starijeg že

ljeznog doba javljaju se tumuli, a s vremenom i

skeletni ukop.2Time se spomenuta grupa stavlja u

kontekst dolenjske kulturne grupe. Na središnjem

prostoru sjeverne Hrvatske dominiraju kulturne

pojave koje se vežu uz skupinu Martijanec-Kap-tol,3a karakterističan pogrebni ritual ove grupe je

paljevinski ukop pod tumulom.

Međutim, omjer broja tumula i pretpostavlje

ne veličine lokalne zajednice koji je u golemoj di

sproporciji, ukazuje na činjenicu da je sam pokop

pod tumulom imao snažno religijsko značenje.4

Drugim riječima na taj način pokopani su samo

oni pojedinci za koje se smatralo da svojim prela

skom iz društvene u mitološku strukturu određe

ne zajednice osiguravaju njezin kontinuitet. Stoga,

pogrebni ritual, čija je mater ijalna manifestacija

arheološki kontekst, možemo smatrati načinom

komunikacije žive društvene strukture određene

zajednice s onostranom, božanskom sferom u

kojoj je ta zajednica prisutna u svom mitološkom

aspektu. Oni pojedinci koji ne sudjeluju u tom

procesu, nisu bitni za kontinuitet zajednice kao

cjeline i ne prolaze opisani grobni ritual, pa nam

ostaju arheološki nevidljivi u prostoru. U nekim

slučajevima ovakvih pokopa, incineracija očigle

dno nije imala samo tehnički karakter pripreme

tijela za ukop nego je imala i religijsku dimenziju

jer su spališta (kada ih možemo definirati kao iz

dvojene cjeline), poput ostalih posvećenih prosto

ra uvijek zaštićena tumulom.Unutar grobnog rituala možemo razlučiti ne

koliko kategorija religijskih pojava. Najvažnija

među njima odnosi se na kultno djelovanje žive

zajednice, o čemu svjedoče arheološki tragovi ra

zličitih rituala koji su se odvijali tijekom izgradnje

grobne konstrukcije, od libacija ili pogrebnih gozbi

na tumulu praćenih ritualnim razbijanjem posuda

do čitavih kultnih konstrukcija koje su po uporabi

također zaštićene tumulom.

Možda najdrastičniji oblik takvog djelovanja

predstavljaju ljudske žrtve. U nekoliko slučajeva

74


3/12

H. Potrebica, Halštatski religijski fenomeni... (73-84) Histria Antiqua, 13/2005.

pod tumulima kojima dominiraju grobovi ista

knutih pojedinaca spominju se i drugi manje

izraženi grobovi koji se ponekad interpretiraju

kao ljudske žrtve.5Kasnijim istraživanjima na ne

kropoli Gradci kod Kaptola potvrđeno je i bolje

dokumentirano postojanje višestrukih ukopa u

istaknutim tumulima, međutim malo je vjeroja

tno da je riječ o ljudskoj žrtvi. U slučaju groba 1 u

tumulu 6 riječ je vjerojatno o naknadnom ukopu

za što postoji stratigrafsko i kronološko-tipolo-

ško uporište. Centralni grob istog tumula je čini

se dvojni grob ali ovdje je primjenjiviji koncept

„braće po oružju" o čemu će kasnije biti riječi. I

dok je interpretacija perifernih ukopa kao ljud

skih žrtava u kontekstu nekropola diskutabilna,

to je najvjerojatnije objašnjenje ukopa u kontek

stu naselja kod Sv. Petra Ludbreškog.6

U kategoriju kultnih pojava unutar nekropoleu kojima sudjeluje živa zajednica pripadaju i kul

tni objekti pod tumulima, poput onog pronađe

nog pod tumulom I na nekropoli Č emernica kod

Kaptola. U zemljanom nasipu tumula pronađeno

je mnoštvo ulomaka keramičkih posuda koje su

čini se bile u svakodnevnoj uporabi za hranu i

piće, a pod nasipom je pronađen pravokutni ja

rak ispunjen drvenim ugljenom i garom.7 Iako

namjena ovog objekta ostaje nejasna, zanimljiv je

običaj fragmentacije posuda čije ostatke nalazimo

u nasipu niza tumula8. Za ovakvu pojavu možemo

ponuditi dva objašnjenja. Jedno je da su te posude sadržavale ponude u hrani i piću ili libacijske

žrtve, pa su potom razbijene kako bi se spriječila

neželjena veza s htoničkim silama. Drugo obja

šnjenje je da su to ostaci ritualne gozbe koja se

odvijala neposredno po ukopu ili u određenoj

formi daće, za što postoje nebrojene etnoarheo-

loške paralele, i nakon kojih su posude razbijene

iz već navedenih razloga. Osim komunikacije s

onostranim, takve gozbe na grobovima predaka

bile su i sredstvo uspostave ravnoteže u zajednici

nakon smrti važnog člana. Takvi trenutci zahtije

vali su ponovnu raspodjelu moći i resursa unutarzajednice. U nekim povijesnim društvima upravo

su se na takvim gozbama materijalna dobra, ali i

društvene funkcije pokojnika, razdjeljivale među

živim članovima zajednice prema ranije utvrđe

nim, strogim pravilima.

Općenito, gozbe u svom ritualnom ili društve

nom obliku bile su veoma važan element herojske

i ratničke komponente u religiji starijeg željeznog

doba na širokom prostoru od Sredozemlja, pre

ko Balkana pa sve do halštatske kulture i naših

prostora, i dalje na sjever. Koncept „simpozija"

karakterističan je za zajednice u kojima ratnici

dominiraju društvenom, a heroji mitološkom

strukturom, i vjerojatno je u svojoj primitivni

joj formi predstavljao okosnicu željeznodobne

društvene strukture širom Europe. Ilustriraju ga

brojni kompleti keramičkog i brončanog posuđa

kakve nalazimo u grobovima.9Pri tome treba biti

oprezan jer je ponekad teško razlučiti pripadaju li

posude u grobu pogrebnom ritualu koji su provo

dili živi pripadnici zajednice, ili je riječ o grobnim

prilozima u užem smislu koji su namijenjeni po

kojniku za uporabu u zagrobnom životu.

Osim brončanih posuda koje se u funkciji

prestižnih dobara nalaze na našim prostorima u

takvim kompletima za gozbu, u nizu grobnih cje

lina nalazimo i keramičke imitacije takvih posu

da, poput ciste i situle iz tumula VI na nekropoli

Č emernica kod Kaptola.10 U ovom slučaju jasno

je da je riječ o očiglednom pokušaju oponašanja

skupog i rijetkog metalnog uzora, međutim istotako posredno ukazuju da je dotični koncept goz-

bovanja, u manje ili više kanonskom obliku, in

korporiran u lokalnu društvenu strukturu. Na to

nas upućuje i par tronožaca pronađen u sličnom

kontekstu u tumulu XII na istoj nekropoli Kapto

lu.11 Iako su oblikom daleki odraz grčkih i etrur

skih brončanih primjeraka, očigledno su izrađeni

lokalno bez namjere neposrednog oponašanja. U

ovom slučaju treba postaviti pitanje jesu li dotični

oblici uz funkcionalnu vrijednost unutar kom

pleta za gozbu imali i religijsku i simboličku di

menziju kakva se uz njih vezuje u sredozemnimkulturama.12 Isto se može primijeniti na još dva

specifična keramička oblika kultne namjene koja

se pojavljuju na našim prostorima.

Kernosi su posude koje na svom tijelu nose

niz manjih recipijenata. Iako su takve posude na

prostoru Europe zabilježene i tijekom neolitika i

u brončano doba, željeznodobni primjerci pred

stavljaju zasebnu kategoriju. Daleko najveći broj

primjeraka pripada grčkom svijetu gdje su najvje

rojatnije služili za prinošenje višestrukih žrtava

tijekom raznih rituala poput eleuzinskih misteri

ja. Adekvatno tomu, u pravilu se pronalaze u svetištima, hramovima ili sličnim kontekstima.

Mala skupina kernosa iz središnje Europe zna

tno se razlikuje od grčkih primjeraka. Oni obli

cima odgovaraju različitim tipovima halštatskih

posuda i recipijenti na njima, za razliku od grčkih,

nisu dnom odvojeni od tijela posude, nego dozvo

ljavaju slobodan protok u njezinu unutrašnjost.13

Zbog toga ih pojedini autori nazivaju pseudoker-

nosima. Ove posude nalaze se gotovo isključivo u

grobnim kontekstima s jakim ritualnim nabojem.

Teško je odgovoriti postoji li nekakva veza između

njihove funkcije unutar grčkog kulta i uloge koju

su oblikom slične posude imale u halštatskom

'VEJVODA, V -MIRNIK,I., 1975.

‘ VINSKI-GASPARINI, K, 1987., 223-224.

’ V E J V O D A , V . - M i m , l. , 1991., 11,14,

Shema 3.

• VEJVODA, V.-MIRNIK I-, 1991,14-16.

’ KOSSACK, 5, 1964.

wVEJVODA, V. - MIRNIK, I, 1975., 595, T. 5.

” VEJVODA, V.-MIRNIK,!., 1991, 13, 16,

Shema 15.

"POTREBICA, H., 2005., 31.

USIEGFRIED-WEISS, A., 1979., 54-60, Karte III, T. 6; DULARJ., 1982,59-60 .120.

75


4/12

Histria Antiqua, 13/2005. H. Potrebica, Halštatski religijski fenomeni... (73-84)

SI. 1 (a, b): Kernos iz tumula 2 na

nekropoli Gradci kod Kaptola

"PICHLEROVA, M., 1969.

I5STWP., 1981., 37-38, Abb. I

l6EGG,M., 1996., 53-61, Abb. 34.

"TERŽAN.B., 1990., 233, Karta 28;

METZNER-NEBELSICK, C„ 2002., 151-153,

Abb. 59-60.

grobnom ritualu, iako je takva teza svakako pri

hvatljiva. U svakom slučaju bogatstvo oblika kao

i rijetkost ovakvih nalaza koje uvijek prate i drugi predmeti vezani uz kult, ukazuje na izuzetan polo

žaj ovih posuda unutar halštatske religijske sheme.

Za buduću interpretaciju važan je i podatak da su

svi primjerci koje prate relativno pouzdani podaci

o kontekstu nalaza pronađeni u muškim grobovi

ma koji su sadržavali i ratničke insignije.

Takav slučaj je i s kernosom pronađenim u tu-

mulu 2 (Slika 1) na nekropoli Gradci kod Kaptola.

Riječ je o poznatoj formi lonca s izvijenim rubom

na čijem ramenu se nalaze tri manja recipijenta

lukovičastog oblika. Rubovi manjih posuda su

spojeni s rubom velikog recipijenta što tvori tri

trakaste ručke. Iako je po obliku ovaj primjerak

jedinstven, postoje određene sličnosti s kernosom

pronađenim na nekropoli Nove Košariska14. Me

đutim, za razliku od primjerka s te nekropole, ka ptolski kernos je ukrašen tek grubim žljebljenim

linijama na trbuhu i premazom grafita. U istom

grobu je pronađena keramika ukrašena kositre-

nim lamelama, ali i željezna perla, dvije željezne

strelice i željezna sjekira sa zaliscima na kojoj je

vidljiv numerički simbol sličan rimskom broju

XIII. Korpus nalaza takvih sjekira koncentriran je

uglavnom u alpskom području i ovo je najistočni

ji primjerak ovog tipa15ali ujedno i istočna grani

ca rasprostiranja takvih simbola16. Sve to govori

da bogati ratnički grobovi poput ovoga ponekad

imaju i snažno naglašenu religijsku komponentukoju u ovom slučaju naglašava kernos.

Askosi su specifična kategorija koja nosi sna

žan religijski naboj, a istovremeno ima dodira i s

konceptima vezanim uz gozbu. Goričanski i kap

tolski askos dio su male skupine čija distribucija

uglavnom pokriva Panoniju.17 Iako su vjerojatno

konceptualno ukorijenjeni u kulturi polja sa žara

ma koja im prethodi, njihovu pojavu možda može

mo vezati s određenim egejskim utjecajima. Ručke

u obliku bovida ukazuju na važnu ulogu koju je bik

imao u halštatskoj religiji. S obzirom na ulogu asko-

76


5/12


SI. 2: Keramička posuda s bikovskim

prot om ama iz tum ula na nekropoli

Gradci kod Kaptola

SI. 3: Dvojni grob 19 iz tumula VII

na Kapiteljskoj njivi u Novom Mestu

(prema Egg 1999.)

sa u ritualnim gozbama, moguće je da je povezan s

kultnom slikom koja povezuje Dioniza i bika.18

Niz drugih keramičkih posuda na širem prostoru halštatske kulture ukrašen je izrazitim bi

kovskim protomama ili stiliziranim rogovima

(Slika 2). Iako je bik tradicionalno povezivan s

kultom sunca i Apolonom, mnoge od tih posuda

interpretiraju se kao urne koje su izrađene speci

fično za tu namjenu, što možda ukazuje da veza s

Apolonom u ovom slučaju postoji i u njegovom

htoničkom aspektu.19

Ratnici - " braća po oružju"

Osim gozbovanja u grobnom ritualu postoji još jedan element koji je neposredno povezan s

kultom heroja. Riječ je o ratnicima naizgled istog

društvenog statusa koji su ukopani u paru. Vjero

jatno je riječ o dalekom odrazu drevnog koncepta

„braće po oružju” koji zajedno ratuju, ali jedan

drugog slijede i u drugom svijetu.

U tom kontekstu može se spomenuti grob 19 iz

tumula VII u Novom Mestu. (Slika 3) U grobu veli

kih dimenzija (430 x 220 cm) pronađeno je mnoš

tvo nalaza među kojima se ističu dvije grčko-ilirske

kacige, brončane posude, neka vrsta oklopa, bojne

sjekire, koplja i dr. Osim što je riječ o jednoj od naj

važnijih grobnih cjelina tog razdoblja (polovica 5.'‘ POTREBICA, 2005 ., 30-31 .

"POTREBICA, 2005., 30-31.

77


6/12

Histiia Antiqua, 13/2005. H. Potrebica, Halštatski religijski fenomeni... (73-84)

SI. 4: Dvojni muški grob iz Jutlanda

(prema K ristiansen 2001., Fig. 5.5)

10 KRIŽ, ft, 1997., 50-52,56-57; ECO, M„ 1999.

! 'VEJV0DA, V. - MIRNIK, I., 1991., 12, 15-16,

Shema 11.

x POTREBICA, H„ 2001., 72.

B POTREBICA, H„ 2005., 52.

“ FLASAR.M., 1996., XXXII.

11KRISTIANSEN, K„ 2001.

st. pr. Kr.) interpretacija grobnog inventara ukazuje

na izuzetan kontekst. Č ini se da su dva ratnika sli

čnog statusa bila ukopana u isti grob iako je teškoreći da li se to dogodilo istovremeno.20

Iako je riječ o potpuno drugačijem grobnom

ritualu, tumul IX na nekropoli Č emernica u Ka

ptolu pokazuje slične odlike. Grobna konstrukcija

sadržavala je dva veoma slična seta naoružanja i

dvije gotovo identične posude (urne?).21Možda je

i ovdje riječ o paru ratnika za čiji su pokop upotri

jebljene dvije urne iz istog seta koji je vjerojatno

napravljen isključivo za ovu namjenu.22

Na osnovu ovih nalaza teško je preciznije

odrediti interpretativni model, odnosno objasniti

odnos između ta dva ratnika. U mitologiji nam paralelu za to pružaju herojski blizanci Kastor i

Poluks za koje znamo da su predstavljali određeni

ideal u grčkoj i etruščanskoj kulturi. Motiv ne

razdvojnih prijatelja i ratnika nalazimo i u grčkoj

literaturi još od Ilijade s najpoznatijim takvim pa

rom Patroklom i Ahilom.23

Karakter tog odnosa nije morao počivati

isključivo na vojničkoj disciplini ili prijateljstvu

koje je kasnije dobivalo mitske dimenzije. Mogu

će da je riječ bila i o krvnoj odnosno klanskoj vezi

koja je unutar plemena definirala parove subora

ca. Osnove za to nalazimo i u Ilijadi, gdje mno

ge takve parove čine braća ili polubraća, a neke

elemente za takvu interpretaciju nalazimo i u rodbinskim odnosima Patrokla i Ahila24.

Ne treba zanemariti ni model dvojne društve-

no-religijske strukture koji je za određene bron-

čanodobne i željeznodobne zajednice relativno

nedavno ponudio K. Kristiansen (Slika 4). On

uključuje par ratnika-vladara od kojih jedan utje

lovljuje ratničku, a drugi religijsku komponentu

iako se u mnogim aspektima preklapaju. Odre

đene dokaze za takve tvrdnje on također nalazi u

grobnom ritualu.25

Nedavni nalaz, čini se, dvojnog kneževskog

groba pod tumulom 6 na nekropoli Gradci kodKaptola aktualizira ovaj model. Iako te nalaze

možemo uključiti u razmatranje tek po završe

noj konzervatorskoj obradi, za sada možemo reći

da su u spomenutom grobu vjerojatno ukopana

dva ratnika s bogatom ratničkom opremom. Pro

nađeni su ostaci najmanje jedne kacige i pojasne

garniture s brusom, a ostalo oružje se pojavljuje

u dva gotovo identična kompleta koji se sastoje

od dvije željezne bojne sjekire, tri željezna koplja,

mača i konjske opreme. Očigledno je riječ o istom

konceptu, ali u ovom slučaju na najvišoj sociolo-

78


7/12


SI. 5 (a, b): Keramički nalazi iztumula V na nekropoli Č emernicakod Kaptola

škoj razini. Ova grobna cjelina svakako će pružitiznačajan doprinos rasvjetljavanju spomenutogkoncepta „braće po oruž ju' ali i proširiti spoznajeo načinu ratovanja na ovim prostorima tijekom

starijeg željeznog doba.

Žene u religijs kom sustavuOsim solarnog kulta i nevidljivog božanstva

koje je očigledno bilo vezano uz taj kult, možemonaslutiti i postojanje njegovog ženskog pandana.Osnovni aspekt tog ženskog božanstva, koje pri

pada generičkoj klasi iz koje su se razvile i mnogegrčke božice, a koje svoje konceptualno porijekloima još u paleolitiku, svakako je plodnost, ali postoje jasne veze sa solarnim kultom i mnogobrojni htonički elementi

0 posebno važnoj ulozi koju su u halštatskojreligiji imale žene svjedoče nam istaknute grobnecjeline. Takvi su primjerice tumuli V i VI na nekropoli Č emernica u Kaptolu u kojima dominiraju ženski i kultni elementi, a koji su prostornoizdvojeni iz nekropole i tvore zasebnu cjelinu nasjeveru od ostatka nekropole.26Ženski grobovi zakoje pretpostavljamo da su se nalazili pod tim tu-mulima sadržavali su mnoštvo posuda od veomakvalitetne keramike koje već i svojim oblikom sugeriraju kultni karakter. Uz to, pronađeni su i tragovi konjske opreme koja je neuobičajen nalaz u

ženskim grobovima, a,u tumulu V pronađeno je i

10 pršljenaka, što je jedinstven slučaj na nekropoli27(Slika 5). Iako je na nekropoli Č emernica biloi drugih ženskih ukopa, oni su očigledno imalidrukčiji sociološki potencijal i bili su smješteni

među ratničke tumule, unutar drukčijih konceptualnih cjelina.Paralele za ovakav izdvojeni par grobova žena

višeg statusa nalazimo na nekoliko drugih lokaliteta u Europi28, poput Kleinkleina, Soprona ilinekropole u Nove Košariska.29 Ponekad se takvigrobovi nalaze na prostoru nekropole na kojemsu zabilježene i druge cjeline koje sadržavaju kultne predmete. Osim toga, takvi grobovi običnosadržavaju bitno veću količinu keramičkih pršljenaka od ostatka nekropole, poput tumula V koji

je sadržavao jedine nalaze tog tipa na nekropoli Č emernica kod Kaptola. Tkanje je očigledno

bilo odrednica žena visokog položaja, međutimsvakako je imalo i svoju religijsku dimenziju.30Tkanje životne niti jedan je od temeljnih aspekatareligijskog koncepta Moira, božica sudbine, kojese javljaju i u grčkoj mitologiji. Impresivan prikaz upravo takve religijsko simboličke cjeline su

prikazi na posudama iz tumula 27 na Sopronu.31 Na drugim posudama s istog lokaliteta vidimosvećenice ili božice koje izvode, čini se isključivoženske rituale. Tu je i žena na konju koja predvodi

povorku (procesiju?) u kojoj žene slijede nekakavkultni predmet u kolima (tumul 80, Sopron).32

Ovo nas upućuje na mogućnost da konjska opre-

26POTREBICA, H„ 2001., 70; POTREBICA, H „

2004., 121-122.

11VEJVODA, V. - MIRNIK, /., 1975., 59 5,1 6.

* TERŽAN.B., 1990., 205-201.

19TERlAN,B., 1996.

»EIBNER,A„ 1986

‘ '6ALLUS, 5., 1934., 10-14, T. 12-14.

GALLUS, 5., 1934., 4- 7, 12 -3 .

79


8/12

Histiia Antiqua, 13/2005. H. Potrebica, Halštatski religijski fenomeni... (73-84)

SI. 6: Keramička figurica konjanika

s lokaliteta Turska kosa (prem a Di-

mitrijevič - Težak-Gregl - Majnarić-

Pandžić 1998.)

’KuCKOViC, i , 2004., 194.

14CUCKOVlC L, 2004., 190-208.

!ST0MEDI,(j., 2002., 246-282.

ma i dijelovi kola u ženskim grobovima nemaju

isključivu vrijednost markera društvenog statusa

nego je isto tako usko povezano s kultom.

Č ini se da ženske grobne cjeline kakve nalazi

mo u Kaptolu predstavljaju više istaknutu religijsku

nego društvenu cjelinu. Ostaje otvorenim pitanje

možemo li na temelju ovoga pretpostaviti postojanje klase svećenica koje su imale vlastiti unutrašnji

ustroj i djelovale kao neovisan element u nekim

aspektima paralelan društvenoj strukturi.

Kultni prostori

Jedan od ključnih nedostataka u trenutnim

spoznajama o halštatskoj religiji su kultni prostori

koji su nam na našem području gotovo nepozna

ti. Visoka strukturiranost kulta i jasno definirani

rituali, od pogrebnih do onih na koje nas upućuju

figuralni prikazi na keramici, navode nas na za

ključak da su takva mjesta na kojima su se odvi

jale pojedne kultne aktivnosti morala biti jasno

definirana unutar prostora zajednice.

Struktura dosadašnjih istraživanja rezultira

nešto boljim poznavanjem takvih mjesta vezanih

uz pogrebni ritual. Kako je o konkretnom pogre

bnom ritualu već bilo riječi, kad govorimo o kul

tnom prostoru ne treba zaboraviti ni spališta koja

u nekim slučajevima također predstavljaju kultni

prostor. U tim slučajevima sama incineracija po

kojnika ima ritualni karakter što čini prostor po

svećenim, pa ga je potrebno jasno definirati i na

adekvatan način zaštiti.Međutim, nekropola se ne može promatrati

samo kao mjesto ukopa mrtvih pripadnika zaje

dnice nego i kao prostor u kojem se povremeno,

ali i kontinuirano odvijaju kultne aktivnosti u ko

jima sudjeluje živa zajednica. Temeljem rijetkih

tragova možemo pretpostaviti da takve aktivno

sti nisu uvijek bile neposredno vezane za pogreb,

nego možda za određeni kult predaka. Tragovi

konzumacije hrane i pića ili libacija na pojedinim

grobovima ukazuju da su i sami grobovi bili u

neku ruku kultna mjesta. Ukoliko je doista riječ o

takvom kultu možemo u određenim slučajevima pretpostaviti i postojanje posebnih mjesta unutar

nekropola gdje su se odvijale aktivnosti vezane za

takav kult. Na to upućuju već spomenute kultne

konstrukcije bez ukopa pronađene pod tumulima

na nekropoli Č emernica kod Kaptola, međutim

najbolji primjer za to su kultna mjesta unutar ne

kropole na Turskoj kosi33. Na tom izuzetnom na

lazištu u blizini Topuskoga pronađeno je nekoliko

kultnih mjesta unutar biritualne nekropole. Sva

su sadržavala namjerno fragmentirane keramičke

posude i paljevinu, a kultno mjesto I ističe se i

golemom količinom pronađenih keramičkih figu

rica koje prikazuju ljudske likove oba spola i živo

tinje među kojima dominiraju konji. Ovaj prostor

je i prostorno izdvojen i vidljiv je u obliku elipsoi-

dnog humka u kojem najstarije slojeve datirane u

9.-7. st. pr. K. čine vatrišta u ilovastoj zemlji dok

se kasniji slojevi datiraju u razdoblje od 6. do 3. st.

pr. K. i sastoje se uglavnom od kvarcnog pijeska

izloženog visokim temperaturama. Zbog vatrišta

i veće količine životinjskih kostiju unutar starijih

slojeva, L. Č učković postanak svetišta vezuje uz

obrede spaljivanja pokojnika ili žrtve paljenice,odnosno za rituale vezane uz pogrebne aktivno

sti, dok kasniju fazu svetišta zbog kvarcnog pije

ska i nakupina šljake vezuje uz rituale koji su bili

povezani s metalurškom aktivnošću.34

Teza o konjaničkim likovima (Slika 6) kao

prikazima heroiziranih pokojnika, bilo d aje riječ

0 figuricama ili prikazima na keramici, je svakako

prihvatljiva, međutim paralele koje imamo iz niza

drugih nalazišta, poput primjerice Froga35svaka

ko upućuje i na mogućnost složenije mitološke

strukture u pozadini.

Iako bi položaj svetišta na Turskoj kosi sugerirao takav zaključak, smatram da se upravo zbog

strukture dosadašnjih istraživanja stvara iskri

vljena percepcija nekropole kao središta kultnih

aktivnosti halštatskih zajednica na našem pro

storu. Kultni prostor morao je biti inkorporiran

1 činiti važan dio naselja ili je bio izdvojen kao

zasebna cjelina negdje u neposrednoj blizini. Na

postojanje takvog prostora indirektno nas upuću

je i teza o postojanju zasebne, uvjetno nazvano,

svećeničke klase unutar zajednice ili pojedinog

klana, o kojoj je već bilo riječi. Naglašeni religij

80


9/12

H. Potrebica, Halštatski religijski fenomeni... (73-84) Histria Antiqna, 13/2005.

ski aspekt u grobnom inventaru nekih istaknutih

članova ratničke aristokracije koji su u to vrijeme

činili vodeći sloj društva također upućuje na po-

stojanje nekog izdvojenog prostora unutar naselja

na kojem bi se odvijale aktivnosti nekog „službe-nog” kulta koji je vjerojatno imao važnu ulogu u

osnaživanju i podupiranju sociološke strukture

halštatskih zajednica.

Na žalost, halštatska naselja u Hrvatskoj su

gotovo neistražena. Tamo gdje je i provedeno

određeno istraživanje, poput Sigetca i Sv. Petra

Ludbreškog36, nisu pronađeni svi funkcionalni

dijelovi naselja, a istraživane površine su ošteće-

ne poljoprivrednim radovima i relativno su male.

Zbog svega toga gotovo da i nemamo podataka o

eventualnim kultnim strukturama unutar naselja,

ukoliko izuzmemo ljudsku žrtvu pronađenu u na-

selju u Sv. Petru Ludbreškom. Riječ je o skeletnomukopu u jami u sjedećem položaju uz ognjište, što

sve upućuje na žrtvu pripadnika te zajednice u

svrhu zaštite naselja.37

I u rijetkim slučajevima u kojima možemo

jasno definirati kultna mjesta, nedostaje nam mi-

tološka pozadina vezana za takva mjesta koja ih je

vjerojatno pretvarala u izvorišta religijskih isku-

stava na širem prostoru, kao što je to bio slučaj

kod Grka i drugih naroda.

ZaključakPregledom nekih religijskih koncepata karak-

terističnih za halštatske zajednice na području

naše zemlje dotakli smo se i nekoliko općih proble-

ma vezanih uz religijske fenomene tog razdoblja.

Prvi i osnovni je nedostatak istraživanja naselja.

Zbog toga ne raspolažemo podacima o formalnom

mjestu kulta unutar sociološke strukture zajedni-

ce što bi omogućilo dublje razumijevanje opisanih

religijskih fenomena. Iz rijetkih spoznaja o sve-

tištima teško je odrediti njihov opći karakter. Do

sada poznata kultna mjesta imaju uglavnom lokal-

ni karakter i vezana su neposredno uz aktivnostizajednice kojoj pripadaju sa svim pripadajućim

specifičnostima. Neka od njih imaju dugi konti-

nuitet, poput onog uz naselje na Turskoj kosi38,

što je odraz kontinuiteta stabilne zajednice na tom

prostoru. Međutim, moguće je da su upravo takva

mjesta bila i važan aktivni čimbenik homogenostilokalnih zajednica u smislu očuvanja integriteta

tijekom značajnih kulturnih transformacija. Sve

ovo ne isključuje mogućnost postojanja svetišta

koja nisu vezana isključivo uz pojedinu zajednicu

ili svojom važnošću nadilaze njezine okvire. Takva

svetišta, poput onog često opisivanog u Gorici kod

Gruda,39mogla bi djelovati kao mjesta hodočašća,

odnosno žarište okupljanja i razmjene duhovne i

materijalne kulture pojedinih halštatskih zajednica.

Ukoliko takva mjesta postoje, od velike će važnosti

biti njihov položaj u prostoru u odnosu na lokalnu

zajednicu, odnosno jesu li vezana uz određenu za-

jednicu i djeluju kao katalizator njihove moći, ili jeriječ o izdvojenom religijskom središtu, kakvo je,

čini se, hram u Gorici. Ukoliko bi bila riječ o ovom

drugom modelu, to bi otvorilo niz pitanja o parale-

lizmu sekularnih i religijskih središta moći.

Uz sve lokalne specifičnosti koje su odraz

velike heterogenosti halštatske kulture u odno-

su na pojedina regionalna središta, ipak postoje

i neke opće poveznice koje halštatske religijske

fenomene zaokružuju u zasebnu cjelinu. Iako,

pojave karakteristične za tu cjelinu, od kojih su

neke spomenute i u ovom radu, imaju manje ili

više izražene sličnosti s mediteranskim, prven-stveno grčkim pojavama, nakon pažljivog pro-

matranja komunikacija na tom prostoru smatram

da te sličnosti proizlaze primarno iz zajedničkog

„indoeuropskog11 konceptualnog nasljeđa, a ne

iz neposrednih kontakata. Međutim, upravo to

zajedničko, uvjetno rečeno mitološko naslijeđe

omogućuje komunikaciju između zajednica i

pripadnika različitih kultura. Pojedini elementi

duhovne kulture možda su i mogli doprijeti do

halštatskog prostora lančanim prijenosom uz po-

sredovanje niza željeznodobnih središta i pripa-

dajućih elita, a ne treba zanemariti niti potencijalindividualne mobilnosti.

*šIMEK.M., 2004., 96-102.

” Vmi-GASPAftINI: l , 1987., 223-224.

x CUCK0Vl(, L, 2004., 194.

19mUHELKA, t , 1899.; ČOVIĆ, B„ 1976.,

752-254.

81


10/12


L I T E R A T U R A :

A R N O L D 1 9 9 5 . B . A r n o ld , ‘H o n o r a r y m a le s o r w o m e n o f s u b s ta n c e ? G e n d e r , s t a tu s a n d p o w e r i n l a te - I ro n - A g e E u r o p e , J o u r n a l o f E u r o p e a n A r c h a e o l o g y , v o l. 3 . 2 , O x f o r d 1 9 9 5 . , 1 5 3 - 1 6 8 .

Č O V I Ć 1 9 7 6 .

Č U Č K O V I Ć 2 0 0 4.

B . Č o v ić , O d B u tm i r a d o I li r a , S a r a je v o 1 9 7 6 .

L . Č u č k o v ić , K o la p i ja n i , u : B a le n - L e tu n ić , D . (u r .) , R a tn i c i n a r a z m e đ i I s to k a i Z a p a d a - s ta r i j e ž e l j e z n o d o b a u k o n t i n e n ta l n o j H r v a ts k o j , A r h e o lo š k i m u z e j u

Z a g r e b u , Z a g r e b 2 0 0 4 ., 1 7 3 -2 1 0 .

D I M I T R I J E V I Ć - T E Ž A K - G R E G L - M A J N A R I Ć - P A N D Z I Ć 1 9 9 8 .

D U L A R 1 9 8 2 .

S . D i m i t r i j e v i ć - T. T e ž a k - G r e g l - N . M a j n a r i ć - P a n d ž i ć , P r a p o v i j e s t , N a p r i j e d ,

Z a g r e b 1 9 9 8 .

/. D u la r , H a lš ta t s k a k e r a m ik a v S lo v e n i j i . S lo v e n s k a a k a d e m i j a z n a n o s t i in u m e t n o s t i , D e l a 2 3 , L ju b l j a n a 1 9 8 2 .

E G G 1 9 9 6 . M . E gg , D a s h a l l s t a t t z e i z l i c h e F u r s te n g r a b v o n S t r e t t w e g b e i J u d e n b u r g in d e r O b e r s t e it rm a r k , M o n o g r a p h i e n 3 7 , R d m i s c h - G e r m a n i sc h e s Z e n t r a lm u s e u m ,

M a i n z 1 9 9 6 .

E G G 1 9 9 9 . M . E g g , W a f fe n b r u d e r J E in e u n g e w o h n li c h e B e s t a t tu n g d e r F r i i h la t e n e z e i t in

N o v o m e s to in S lo w e n i e n , J a h r b u c h d e s R o m i s c h - G e r m a n is c h e n z e n t r a lm u s e - u m s M a i n z 6 , M a i n z 1 9 99 ., 3 1 7 -3 5 6 .

E I B N E R 1 9 8 6 . A . E ib n e r , D ie F ra u m i t d er S pin de l . Z u m A u s s a g e w e r t e in er a rc h a eo lo gis c h e n Q u e l le , u : J e r e m , E . ( u r .) , H a l l s ta t t K o l l o q u i u m V e s z p r e m 1 9 8 4 , A r c h a o l o g i sc h e s

I n s t i t u t d e r U AW , B u d im p e š ta 1 9 8 6 ., 3 9 -4 8 .

F L A Š A R 1 9 9 6 . M . F la ša r , U v o d , u : D . S r e jo v ić - A. C e r m a n o v i ć , L e k s i k o n m i to v a d r e v n e E v r o p e , S a v r e m e n a a d m i n i s tr a c i j a , B e o g r a d 1 9 9 6 ., I -X L I I .

G A L L U S 1 9 3 4. S . G a l lu s , D i e F i g u r a l v e r z i e r te n U r n e n v o m S o p r o n e r B u r g s ta l l, A r c h a e o l o g ic a H u n g a r ic a X I I I , B u d i m p e š t a 1 9 3 4 .

K O S S A C K 1 96 4 . G. K o ss a ck , T r in k g es c h ir a ls K u ltg e r at d e r H a l l s ta tt z ei t , V a ria ar c ha eo lo gic a

( F e s t s c h r i f t W . U n i v e r z a g t ) 1 6 , 1 9 6 4 . , 9 6 - 1 0 5 .

K R I S T I A N S E N 2 00 1 . K . K r is tia n se n , R u le rs a n d W a r rio rs - S y m b o lic T r an sm i ss io n a n d So c ia l Tra n- s f o r m a t i o n i n B r o n z e A g e E u r o p e , u : H a a s , J. ( u r. ) , F r o m L e a d e r s t o R u l e rs , K l u w e r A c a d e m i c /P l e n u m P u b li sh e rs , N e w Y o r k 2 0 0 1 „ 8 5 - 1 0 4.

K R I Ž 1 9 97 . B . K r iž , K a p i t e lj s k a n j i v a ( k a t a l o g i z lo ž b e ) , D o le n j s k i m u z e j , N o v o M e s to1 9 9 7 .

M E T Z N E R - N E B E L S I C K 2 0 0 2 .C. M e t z n e r -N e b e l s ic k , D e r „ I h r a k o - K I m m e r i s c h e " F o r m e n k r e i s a u s d e r S ic h t

P I C H L E R O V A 1 9 6 9 .

d e r U r n e n f e ld e r - u n d H a l l s t a t tz e i t i n s i id o s t l ic h e n P a n n o n i e n , V e r l a g M a r i e

L e i d o r f G m b H , R a h d e n /W e s t f . 2 0 0 2 .

M . P ic h le r o v đ , N o v e K o š a r i s k a . K n ie ž a c i e m o h y l y z o s ta r š e j d o b y ž e le z n e j ,

F o n t e s 3 , B r a t i s l a v a 1 9 6 9 .

P O T R E B I C A 2 0 0 1. H . P o tr e b ic a , S o m e a s p e c t s o f t h e w a r r i o r c o n c e p t in th e E a s t e r n H a l l s ta t t C ir - e l e , P r e h i s t o r i a 2 0 0 0 , 1 , F o r l i 2 0 0 1 „ 6 2 - 8 1 .

P O T R E B IC A 2 0 0 4. H . Po tr e bic a, T u m u li in t h e H a ll s ta tt la nd sc ap e: c o n t i n u i t y a n d t r a n s fo r m a t i - o n , u : Š m e j d a , L . - T u r e k , J. ( u r .) , S p a t i a l a n a l y s i s o f f u n e r a r y a r e a s , U n i v e r s i ty o f W e s t B o h e m i a , D e p a r t m e n t o f A r c h ae o lo g y , P l z e h 2 0 0 4 „ 1 1 5 -1 2 8 .

82


11/12


P O T R E B I C A 2 0 0 5.

S 1 E G F R IE D - W E I S S 1 9 79 .

S T A R Y 1 9 8 3 .

Š I M E K 2 0 0 4 .

Š I M I Ć 2 0 04 .

Š K O B E R N E 1 9 9 9.

T E R Ž A N 1 9 9 0 .

T E R Ž A N 1 9 9 6 .

T R U H E L K A 1 89 9.

V E JV O D A - M I R N I K 1 97 5.

V E JV O D A - M I R N I K 1 99 1.

V I N S K I - G A S P A R I N I 1 9 7 8 .

V I N S K I - G A S P A R I N I 1 98 7.

H . P o tr e b ic a , G r e e k e le m e n ts in th e r e li g io u s p h e n o m e n a o f t h e E a r l y I r o n A g e , u : A c t s o f t h e X I V t h U I S P P C o n g r e ss , \ J n i v e r s it y o f L i e g e , B e l g ij a , 2 .- 8 . r u j a n2 0 0 1 . , S e c t i o n 1 2 : T h e I r o n A g e i n E u r o p e , B A R I n t e r n a t i o n a l S e ri e s 1 3 7 8, O x -

f o r d 2 0 0 5 ., 2 9 -3 6 .

A . S ie g f r ie d -W e is s , D e r O s t a l p e n r a u m in d e r H a l l s t a t t z e i t u n d s e in e b e z i e h u n -

g e n z u m M i tt e lm e e r g e b i e t, H a m b u r g e r B e it ra g e z u r A r c h a o lo g i e 6, H a m b u r g 1 9 7 9 .

P. S ta r y , Z u r h a l l s ta t t z e it l ic h e n B e i l b e w a f f n u n g d e s c i r c u m - a l p i n e n R a u m e s ,

B e r ic h t d e r R o m i s c h - G e r m a n i s c h e n K o m m is s io n 6 3 /1 9 8 2 , M a i n z 1 9 8 3 ., 1 8 - 1 0 4 .

M . Š im e k , G r u p a M a r t i j a n e c - K a p to l , u : B a le n - L e tu n ić , D . (u r .) , R a t n i c i n a

r a z m e đ i Is t o k a i Z a p a d a - s ta r i j e ž e l j e z n o d o b a u k o n t i n e n t a l n o j H r v a t s k o j , A r h e o lo š k i m u z e j u Z a g r e b u , Z a g r e b 2 0 0 4 ., 7 9 -1 3 0 .

J. Š im ić , G r u p a D a lj , u: B a le n - L e t u n ić , D . (u r .) , R a tn i c i n a r a z m e đ i I s to k a i

Z a p a d a - s ta r i j e ž e l j e z n o d o b a u k o n t i n e n t a l n o j H r v a ts k o j, A r h e o lo š k i m u z e j u

Z a g r e b u , Z a g r e b 2 0 0 4 ., 3 5 -7 8 . Ž . Š k o b e r n e , B u d i n j a k - k n e ž e v s k i t u m u l , M u z e j g r a d a Z a g r e b a , Z a g r e b 1 9 9 9 .

B . T e r ž a n , S ta r e jš a ž e l e z n a d o b a n a s lo v e n s k e m Š ta je r s k e m , K a ta lo g i in m o n og r a f i j e 2 5 , L j u b l j a n a 1 9 9 0 .

B . T e r ž a n , W e b e n u n d Z e i tm e s s e n i m S u d o s ta l p in e n u n d w e s t p a n n o n i s c h e n G e b e i t , u : J e r e m , E . - L i p p e r t , A . ( u r . ) , D i e O s t h a l l s t a t tk u l t u r , A r c h a e o l i n g u a ,

B u d im p e š t a 1 9 9 6 ., 5 0 7 -5 3 6 .

Ć . T r u h e l ka , D v a p r a h i s t o r i js k a n a l a z a i z G o r ic e ( L j u b u š k o g k o t a r a ) . G l a s n ik

z e m a l j s k o g m u z e j a X I , S a r a j e v o 1 8 9 9 , 3 3 9 - 3 9 5 .

V. V e j v o d a - 1. M i r n i k , H a l š t a t sk i k n e ž e v s k i g r o b o v i i z K a p t o l a k o d S l a v o n s k e

P o ž e ge , A r h e o l o š k i v e s t n ik , X X I V / 1 9 7 3 .: 5 9 2 - 6 1 0 .V. V e j v o d a - 1. M i r n i k , P r e t h i s t o r i j s k i K a p t o l , u : P o t r e b i c a , F. (u r . ) , K a p t o l

1 2 2 1 . - 1 9 9 1 . , K a p t o l 1 9 9 1 , 9 - 2 8 .

K . V i n s k i- G a s p a r i n i , O s v r t n a i s t r a ž i v a n j a k a s n o g b r o n č a n o g d o b a i s t a r ij e g ž e l j e z n o g d o b a u s j e v e r n o j H r v a ts k o j , u: A r h e o lo š k a i s t r a ž i v a n j a u s j e v e r o z a p a d n o j H r v a ts k o j , I z d a n j a H A D - a 2 , Z a g r e b 1 9 7 8 ., 1 2 9 -1 4 8 .

K . V i n s k i -G a s p a r i n i, G r u p a M a r t i ja n e c - K a p t o l , u : P r a is t o r ij a j u g o s l a v e n s k i h z e m a l j a V, S v je t lo s t i C e n ta r z a b a lk a n o l o š k a i s p i t i v a n j a A N U B iH , S a r a je v o1 9 8 7 . , 1 8 2 - 2 3 1 .

83


12/12


SUMMARY

HAL LSTATT RELIGIOUS PHENOM ENA IN THE AREA OF CROATIA

H r v o j e P O T R E B I C A

I n v i e w o f t h e f a c t t h a t t h e r e a r e n o r e li a b le w r i tt e n s o u rc e s c o n c e r n in g t h e se p h e n o m e n a , a n d t h a t a r c h a e o l o g y p r o v i d e s u s o n l y w i th l i m i t e d i n - s i g h t i n t o c u l t - r e l a t e d a c t i v i ti e s , t h e H a l l s t a t t r e li g i- o n i s v i e w e d t h r o u g h s e v e r a l r e li g io u s c o n c e p t s t h a t c o u l d b e e s t a b l i s h e d f r o m a v a i l a b l e a r c h a e o lo g i c a l r e co r ds . T h e la r g e s t a m o u n t o f d a t a c o n c e r n i n g t h e

H a l l s t a t t r e l i g io u s p h e n o m e n a is r e s u l t o f e x p l o r a - t io n o f n e c r o p o li s es a n d i s r e la t e d t o g r a v e a s s e m - b l a g e s , c o n s t r u c t i o n a n d r i t u a l . B e s i d e e l e m e n t s t h a t a re d i r e c t ly l i n k e d t o b u r i a l r i t u a l , i n t h i s c o n -

t e x t w e c a n a l s o f i n d t ra c e s o f g e n e r a l r e l ig i o u s c o nc e p t s s u c h a s f e a s t i n g . F e a s t i n g i n i ts r i t u a l o r s o c i a l a s p e c t w a s a v e r y i m p o r t a n t e le m e n t o f h e r o i c a n d w a r r i o r c o m p o n e n t i n t h e E a r l y I r o n A g e r e l ig i on t h r o u g h o u t E u r o p e . A s k o i , t r i p o d s a n d k e r n o i a re e s p ec ia l l y i m p o r t a n t p a r t s o f f e a s t i n g s e t s t h a t c o n - s i s t o f p o t t e r y a n d b r o n z e v e s se ls .

B e s id e s f e a s t i n g , t h e r e i s a n o t h e r e l e m e n t o f b u r i a l r i t u a l t h a t i s d i r e ct ly c o n n e c t e d t o t h e c u l t o f h e r oe s - d o u b l e b u r i a l o f w a r r i o r s w h o a p p a r e n t ly h e l d t h e s a m e s ta t u s . I t w a s p r o b a b l y a r e f l e c ti o n o f t h e a n c i e n t c o n c e p t o f “b r o t h e r s in a r m s ” w h o f o l -

l o w e a c h o t h e r t o t h e b a t t le a n d t o t h e o t h e r w o r l d. I t w o u l d a p p e a r t h a t i n s o m e c a s e s d i s t i n c t i v e

f e m a l e g r a v e s r e p r e s e n t m o r e o f r e l i g io u s t h a n s oc i a l u n i ts . W e c a n s t il l n o t b e su r e i f t h i s p h e n o m e - n o n s u g g e s ts t h a t th e r e e x i s t e d a c l a s s o f p r i e s t e s s e s

w i t h i t s o w n i n t e r n a l s t r u c t u r e w h i c h a c t e d a s a n i n d e p e n d e n t e le m e n t , a n d w a s p a r a l l e l to s o c ia l s t r u c t u r e i n s o m e o f i t s a s p ec ts .

T h e s t r u c t u r e o f t h e s i te s t h a t h a v e b e e n e x p l o r e d s o f a r c r e a t e s e r r o n e o u s p e r c e p t i o n o f n e c r o p o li s es a s c e n tr e s o f c u l t a c t iv i ti e s o f H a l l s ta t t c o m m u n i t ie s in t h e t e r r i t o r y o f C r o a t i a . H o v v e ve r , t h e t h e s i s a b o u t t h e e x i st e n c e o f a s e p a r a t e c la s s o f p r i e s te s s e s , a s w e ll a s e m p h a s i z e d r e l ig i ou s a s p e c t o f b u r i a ls o f s o m e m e m b e r s o f v v a r ri o r a r is t o c ra c y , s u g g e s t t h a t t h e re m u s t h a v e b e e n s o m e s e p a r a te a r e a w i th i n t h e s e t-

t l e m e n t o r in i ts i m m e d i a t e v i c in i t y . T h i s a r e a w o u l d

h a v e s e r v e d a s a p l a c e o f “o f f ic i a l ” c u l t w h i c h p r o b a - b l y h a d a n i m p o r t a n t ro l e in r e i n f o r c i n g t h e so c i a l s t ru c t u r e o f H a l l st a t t c o m m u n i t ie s .

B e s id e s o m e s p e c i f i c l o c a l f e a tu r e s , t h e r e a re a l s o g e n e r a l a s p e c t s t h a t d e f i n e H a l l s t a t t r e li g io u s

p h e n o m e n a a s a s i n g l e u n i t . T h e s e p h e n o m e n a m o r e o r l es s r e s e m b l e M e d i t e r r a n e a n r e li g io u s c o nc ep ts . H o w e v e r , t h e s i m i l a r i ti e s a r e p r i m a r i l y r e s u l t o f c o m m o n “I n d o - E u r o p e a n ” h e r it ag e , r a t h e r t h a n o f d i re c t c o n t ac ts . S o m e e l e m e n t s o f i m m a t e r ia l c u l tu r e c o u l d h a v e r e a c h e d t h e d i s t r ib u t i o n a r e a o f

t h e H a l l s t a t t c u l t u r e t h r o u g h t h e s y s t e m o f “c h a i n

t r a n s f e r ”, a s s is t e d b y a n u m b e r o f l r o n A g e c e n t re s a n d l o c a l e li te s t h a t s e r v e d a s i n te r m e d i a r i e s . E q - u a l l y , o n e s h o u l d n o t u n d e r e s t i m a t e t h e p o t e n t i a l i m p o r t a n c e o f in d i v i d u a ! m o b i li ty .

84

Documents

Potrebica - Halštatski Religijski Fenomeni Na Tlu Hrvatske