POVIJEST 20. STOLJEA

1) IMPERIJALIZAM NA POETKU 20. STOLJEA-Europa na vrhuncu moi- europska premo nad ostatkom svijeta(temelj: porast industrijske proizvodnje, razvitak komunikacijskih i prometnih veza i naglo i stalno poveavanjem stanovnitva- osjeaj nadmoi Europljana prema niim rasama(crnoj i utoj) i uvjerenje o njihovoj uzvienoj dunosti da ire europsku civilizaciju izlika da se Africi, Aziji i Junoj Americi nametnu europske ekonomske potrebe i tako ih pretvori u idealno trite za europske proizvode(Europi potrebna nova trita za izvoz, a oni uvoze veinom samo hranu)- posljednja treina 19. stoljea u Europi RAZDOBLJE DRUGE ZANSTVENE ILI TEHNOLOKE REVOLUCIJE - ELEKTRONIKA- kemija(dinamit i ostali eksplozivi)- otkria u prirodnim znanostima(promjene u proizvodnji hrane, njenom konzerviranju, izum hladnjaa transport na velike udaljenosti)- medicina antiseptik, anestetik, rengenski apart, nove spoznaje o vitaminima i hormonima- IZUM MOTORA S UNUTRANJIM SAGORIJEVANJEM na pogon benzinom ili naftom i elektrinim paljenjem naao iroku primjenu u proizvodnji automobila, brodova, aviona i lokomotiva- kolonijalna podijela gotova europska ekspanzija se nastavlja u obliku irenja tzv. zona utjecaja- Europljani nastoje u preostalim djelovima svijeta, interesantnim za njihovu ekonomsku djelatnost, osigurati poseban povlateni poloaj za svoje sunarodnjake koji obavljaju trgovake poslove pa i za njihovu europsku robu- JUNA AMERIKA:- sklopljeni ugovori omoguuju Europljanima kupnju zemljita- slobodu trgovanja uz iste fiskalne terete to ih imaju i dravljani tih zemalja- punu slobodu vrenja vjerskih obreda- TURSKO CARSTVO:- kapitulacijski reim- Europljanima daje slobodu trgovanja- u odreenim sluajevima oslobaa ih plaanja poreza- slobodno obavljaju vjerske obrede- iroke povlastice u pravosuu- civilni i krivini procesi izmeu Europljana nisu u nadlenosti turskih sudova, ve presuuju europski konzuli, a ukoliko je jedna stranka u parnici turski dravljanin, presudu donose turski sudovi, ali pod stvarnim nadzorom ''tumaa'' ambasada europske drave koje se dravljanin parnii. - ne smije uvesti carine vee od 8% od vrijednosti stranog proizvoda- KINA:- najtee- Europljani imali punu slobodu trgovanja, naseljavanja, kupnje i gradnje kua i tvornica- u velikim kineskim gradovima imali cijele svoje eksteritorijalne etvrti u kojima kineske vlasti nisu imale pravo goniti ak ni svoje kineske dravljane, - - nije mogla nametnuti uvozne carine vee od 5 % vrijednosti stranog proizvoda- JAPAN:- jedini koji se uspio, ali tek 1911. godine, u potpunosti osloboditi takvih tarifnih ogranienja i slobodno sam odluivati o uvozu stranih proizvoda

- NJEMAKA - polako pretie VB u industrijskoj borbi pad konkurentnosti britanske robe- manje uspjeha u borbi za tzv. Koncesije(ugovore o eksploataciji uglavnom rudnog bogatstva zemalja koje same nisu u stanju)- u ANTUNGU(Kina) dobila rudarske koncesije- u Turskoj uz VB i Francusku(UGLJEN, CINK I OLOVO)- BAGDADSKA ELJEZNICA + eksploatacija rudnih bogatstava 20 km od eljeznice- njemake banke slabije od britanskih i Francuskih pa se udruuju i investiraju u BALKAN, JUGOISTOK EUROPE i LATINSKU AMERIKU- VB- LONDON vodei centar kapitala- cijela eljeznika mrea u Argentini- FRANCUSKA- slabije industrijski razvijeni- idu na sigurne investicije(najvei kreditori Rusije)- KARAKTERISTIKE EKONOMIJE IMPERIJALIZMA:-poveanje prekomorskih trita, izvoz kapitala, industrijsko i trgovinsko poduzetnitvo u svjetskim razmjerima, vre veze s kolonijama- velika povezanost ekonomije i politike, konkurentnost se proirila i na narode te na kraju i dovela so Prvog Svjetskog rata

2) NACIONALNO PITANJE U EUROPI POETKOM 20. STOLJEA