Povijest Hrvatske 19. St

7/25/2019 Povijest Hrvatske 19. St

1/114

19. STOLJEE

HRVATSKA U PRVOJ POLOVICI 19. STOLJEA

STANJE NA HRVATSKOM PROSTORU ZA VRIJEME FRANCUSKE REVOLUCIJE

I KOALICIJSKIH RATOVA PROTIV FRANCUSKE

Francuska revolucija 1789. bila je najvaniji dogaaj europskog 18. stoljea. Bilaje nadahnuta racionalistikoprosvjetiteljski! pogledi!a te voena geslo!"#loboda$ bratstvo$ jednakost% i i&vr'ila je snaan utjecaj na &e!lje u (uropi. )ar

*osip ++.$ iako prista'a prosvjetiteljstva$ uvr'ivao je centrali&a! i 'irioger!ani&aciju tako potirui u&akonjena i tradicionalna prava pojedinihnenje!akih naroda svoje )arevine 'to je i&a&ivalo sve vi'e ne&adovoljstva. )ar

*osip ++. nije se htio okruniti kruno! sv. #tjepana. ,rvatski se prostor tijeko!vladavine *osipa ++. nala&io u sklopu -ustrijske )arevine u ije! su sastavu biliBanska ,rvatska /t&v. 0rovincijal$ 2ei!urje$ 3ijeka$ 4ojna krajina te dio +stre. 5sklopu 2letake 3epublike bili su vei dio +stre$ 6varnerski otoci$ al!acija iBoka kotorska. *edini sa!ostalni teritorij bio je teritorij ubrovake 3epublike. 0odupravo! ,rvatskog sabora i hrv. bana bile su sa!o Banska ,rvatska i Banskakrajina /granica. Bansku krajinu /Banija ili Banovina inile su dvije regi!ente0etrinjska sa sjedi'te! u 0etrinji i linska sa sjedi'te! u lini. 2ei!urje jenakon etverogodi'njeg pripadanja &agrebako! distriktu pripojeno !aarskojalatskoj upaniji. 3ijeka kao slobodna luka /1719. dobila je 1779. &asebansa!oupravni status /Corpus separatum)i 178:. pripojena je 5garsko! pri!orju/Littorale Hungaricum na ije! je elu bio guverner. *osipa ++. nasljeuje ;eopold++. koji je ponovno uspostavio stale'ki ustav u Banskoj ,rvatskoj i 5garskoj te se179


2/114

0age E

6ako je 0ruska$ nakon Baselskog !ira$ istupila i& koalicije s -ustrijo!$ @apoleon jeubr&o poveo novi rat protiv -ustrije koja je bila prisiljena na pri!irje sFrancusko!$ sklopljen 1797. u ;eobenu$ a &ati! i na !irovni ugovor potpisan istegodine u )a!poCor!iju. Francu&i su 17. svibnja 1797. &au&eli 4eneciju i ukinuli2letaku 3epubliku. d ukinua 2letake 3epublike do !ira u )a!poCor!ijunastao je u al!aciji pokret &a sjedinjene! al!acije s Bansko! ,rvatsko!.@ajuporniji &agovaratelj sjedinjenja bio je dal!atinski Cranjevac -ndrija oroti$ au agrebu je bilo nekoliko istaknutijih podravatelja !eu koji!a se isticao 2.4rhovac. +& al!acije je bila upuena !olba caru /kralju Franji ++. da o!oguisjedinjenje al!acije s Bansko! ,rvatsko!. ?o je sjedinjenje traio i ,rv. sabor18


3/114

0age E G

je uspostavio sredi'nju upravu +lirskih provincija i deset podrunih intendantura.d 1811. uvedena je nova podruna upravna organi&acija uspostavljeno je :civilnih provincija /ubrovnik$ al!acija$ civilna ,rvatska$ +stra$ 6ranjska i6oru'ka i jedna vojna provincija /4ojna krajina. d 1. sijena 181. i u +lirski! jeprovncija!a uveden Crancuski Graanski zakonik /Code civil, donesen 18ja bansku dunost od 18


4/114

0age E J

n&emu pripo&eni* podru(&a+. ?aj je &akonik 1D1J. usvojio 5garski sabor. 0otpisaoga je i kralj$ no nije bio ovjeren kraljevi! peato!$ pa$ pre!a to!e$ nije dobio nideHnitivnu pravnu sankciju. @o$ be& ob&ira na to$ u 5garskoj se s!atrao ipri!jenjivao kao &bornik veeeg prava. 5 Banskoj ,rvatskoj bio je upotrebi svedo 18D.$ kad je &a!ijenjen austrijski! Graanskim zakonikom.-ustrijska uprava$ na ostali! dijelovi!a biv'ih +lirskih provnicija$ bila je ra&liitoorgani&irana. 181J. osnovano je$ kao &asebna oblast$ -ustrijsko pri!orje &asjedi'te! u ?rstu. ?o -ustrijsko pri!orje i!alo je u svo! sastavu J okruja3ijeko$ +starsko$ oriko i ?r'ansko. -ustrijska uprava na podruju al!acije$nekada'nje !letake Boke kotorske i biv'e ubrovake 3epublike$ sastojalo se odgubernija pokrajinske inovnike vlade u adru$ glavo! gradu te pokrajineL&ati! od etiriju okruja /adarskog$ #plitskog$ ubrovakog i 6otorskog usastavu kojih su bile preture i opine. @a elu gubernija nala&io se gubernator.#lubeni je&iku u upravi$ sudstvu i 'kolstvu$ kako u +stri$ tako i u al!aciji$ bio jetalijanski$ 'to se obja'njavalo tradicijo!$ veo! ra&vijeno'u tog je&ika$ kao iti!e 'to su inovnici$ suci i uitelji taj je&ik bolje ili jedino po&navali.5 Banskoj ,rvatskoj uvijek su se budno uvali i branili !ogui oblici hrvatske

dravnosti. @ajstarije hrv. &e!lje al!acija$ ,rvatska i #lavonija s!atrale su se idalje jedno! kraljevino! 'to je stalajo i u njihovu dravnopravno! naslovuRegnum Dalamatiae, Croatiae et lavoniae-+ u naslovu hrvatskoga bana redovitose isticalo da je onbanus regnorum Dalmatiae, Croatiae et lavoniae. +ako sehrvatska ?rojednica poslije Bekog kongresa 181D. na'la u sklopu -ustrijske)arevine i u neposrednoj prilici da bude upravno ujedinjena$ to se ipak nijedogodilo jer carski dvor u Beu to nije htio jer se bojao da bi to ujedinjenje ojaalo,rvate koji bi se$ udrueni s inae jaki! 2aari!a$ !ogli eHkasnijesuprotstavljati austrijski! @ije!ci!a te &ahtjevati i preustroj ,2 pre!a svoji!interesi!a. bog toga je al!acija i dalje ostala i&olirana upravno ve&ana &a Be$a ne &a agreb. d 1817. pokrajina je al!acija u sklopu -ustrijske )arevine dobila na&iv kraljevine /6raljevina al!acija$ 'to je od!ah u'lo i u naslov

austrijskih vladara.

VOJNA KRAJINA U PRVOJ POLOVICI 19. STOLJEA

Zadna !r"/$na -ran,0$ ,/$23 Hrva&+"- Kra#$v&va , O/an+"-Car&vaa vrije!e austroturskog rata /1788. 1791. po trei je put u 18. st. jedno odglavnih rati'ta s ?urci!a bilo podruje #rbije. bog vi'e pora&a glavnine austrijskevojske na podruju #rbije$ -ustrijsko je )arstvo bilo prisiljeno na !irovnepregovore s s!anski! )arstvo!. 2irovni spora&u! potpisan je u #vi'tovu naunavu u Bugarskoj J. kolovo&a 1791. #reivanje novih granica i&!eu dva

velika carstva &avr'eno je tek 179D. @ova granica pre!a Bosni$ u neprekinutojcrti$ poinje na gornje! toku rijeke line$ tj. na toki gdje potok 2aljevac u njuutjee. datle se prote&ala pre!a )etingradu$ &ati! u& 6oranu pre!arenikgradu i dalje preko 4aganca i likog 0etrovog #ela ula&i u podruje istonepadine planine 0lje'evice. ?u prola&i istoni! rubo! osloboenog +&aia i preko#koaja i&bija nado!ak Bihaa.Be& vee potpora austijske vojske$ kraji'nici!a nije pola&ilo &a ruko! osloboditiBiha i ostale dijelove ?urske ,rvatske. ?i!e je nepovratno propu'tena posljednjaprilika da se povrate oni dijelovi povijesnih &e!alja ,rv. 6raljevstva koje sutijeko! #togodi'njega hrvatskoturskoga rata osvojili ?urci. 3at je u cijelosti&avr'io neuspjeho!$ ali je u povijesno! ra&voju 4ojne krajine i!ao veliko

skraeno 'ripartit$ lat. .pus tripartitum iuris consuetudinarii inclyti regni Hungariaepartium/ue eidem anne0arum

J


5/114

0age E D

&naenje. -ustrijski dobitak 1791. bio je &apravo posljednje pro'irenje 4ojnekrajine. @ajvi'e se pro'irila ;ika pukovnija.

Na ra/$23 14. , 19. &.bog stalne potrebe &a sve veo! vojsko! radi uestalih ratova$ vojna je vlast sveliko! po&orno'u pratila kretanje kraji'kog stanovni'tva. 5 gradovi!a 4ojnekrajine ivjelo je 1799. sa!o 1


6/114

0age E :

koja bi teret prevo&ila od #iska do #enja. 5 povijesti hrvatskih elje&nica$ tajprojekt o&naava poetak i&gradnje elje&nica u nas$ 'to ,rvatsku stavlja u redprvih &e!alja u (uropi koje su pristupe projektu !oderni&acije svojih pro!etnica.0rojekt je u poetnoj ver&iji i&radio kraji'ki kapetanJ",! Ka$&an Kn$7,6$ koje je&agovarao sustav visee elje&nice os #iska do Bandinog #ela$ a konaan projektkoje!u se vraao jo' dva puta$ i&raen je tek devet godina kasnije /18G8.J.ivljavaju obrtnike i trgovakopro!etne privrede$ proces nove upravne iko!andne integracije koja ukida podjelu 6rajine na generalate$ dok je Banskakrajina jedina sauvala povijesnu tradiciju i sa!ostalnost /ali sa!o do 18. kadanestaje 6raljevina +lirija. Banska je krajina 18G. ponovno prikljuena &ajednikojgeneralko!andi u agrebu. snovana je nova kraji'ka institucija brigada$sastavljena od dvije pukovnije.

P"*$&a+ 3!"na +ra,5+"- dr35&va6raji'ki te!eljni &akon i& 18


7/114

0age E 7

P"#,&,*+$ !"n3d$ Za-r$8a 8$*+"/ ;v"r3 " $d,n$n3 +ra,5+$ 3!rav$ vr


8/114

0age E 8

5 nastojanju da se prihvati jedan hrv. dijalekt i dalje i&grauje jedinstveni hrv.knjievni je&ik sudjelovali su i pojedini je&ikoslovci$ koji!a je je&ikoslovlje bilousputna preokupacija ili pak struka. @pr. 3ijeanin *osip avr'nik predlagao je18


9/114

0age E 9

181G. traio je te 181J. dobio dopu'tenje &a i&davanje lista na "ilirsko!% je&iku$latinico! i na slavonskoj 'tokav'tini pod naslovo! lavonski i *orvacki 1*oeni0-@o taj se list nije pojavio. *uraj Aporer odluio je i&davati godi'njak pod naslovo!

"lmana* ilirski. 5spio ga je i&dati sa!o jedno! &a 18G. 18:. poele su uagrebu na nje!ako! je&iku i&la&iti tjedna novine Luna. 5 Luni su katkad i&la&ilii pojedini prilo&i na hrv. je&iku kajkavskog narjeja. Bili su to uglavno! stihovi

?o!e 2iklou'ia$ 3o!ualda 6vaternika$ ;judevita aja i dr.2aari su i dalje nastojali ukorijeniti svoj je&ik u banskoj ,rvatskoj te su 1811.traili da se !aarski je&ik ve od sljedee 'kolske godine uvede u hrv. 'kole kaonastavni pred!et$ a nakon : godina i kao nastavni je&ik. ,rvatski su se nunciji$kao i ranije$ energino suprotstavljali ti! &ahtjevi!a. +&glasavanje &akljuka oto!e pitanju jer je 1. lipnja 181. &ajediki 5garski sabor bio raspu'ten. 6ad setaj sabor 18D.K:. ponovno sastao$ 2aari su opet pokrenuli je&ino pitanje.,rvatski nunciji ostali su pri svoje! stavu da o je&ino! pitanju u banskoj,rvatskoj !oe odluivati sa!o ,rvatski sabor. + &aista$ ,rvatski sabor 1


10/114

0age E 1&r56an+"/ 7$#$n,0"/5 nacrtu ugovora18o ujedinjenju dioniarskih dru'tava 18JD. stajala je i odredbao &abrani gradnje pobone pruge koja bi spojila vukovarskorijeku s bekotr'ansko! elje&nico!$ 'to je &nailo da ujedinjeno dru'tvo ne dopu'ta spajanje

vukovarskorijeke elje&nice$ pobono! prugo! preko agreba i idanog 2osta$s bekotr'ansko! elje&niko! !agistralo!. 0rotiv spajanja su posebice bilirijeki privredni krugovi koji su &nali da bi se i&gradnjo! prikljuka sav pro!et i&savskodravskog !eurjeja i 0odunavlja prebacio u ?rst.3a&liiti interesi ponovno su oivjeli stare rasprave o pravci!a !oderni&acijepro!etnica u ,rvatskoj. 5 regionalne interese ,rvatske !orao je &asjei najveiautoritet &e!lje ,rvatski sabor. 5 predstavci vladaru i& 18JD.$ #abor &ahtijevada se bri'e uvijet koji! se &abranjuje i&gradnja pobone pruge pre!a bekotr'anskoj elje&nici. ahtjev ,rvatskog sabora &a i&la&ak na bekotr'anskuelje&nicu dolino! rijeke #ave utire novi pravac pro!etne integracije ,rvatskekoji e s deHnitivno oblikovati 18:


21/114

0age E 1

elje&nike pruge idani 2ost agreb #isak i posebnog odvojka agreb 6arlovac tvrtki "-. #&ecsen> i drugovi%. Melje&nica od idanog 2osta do agreba i#iska otvorena je &a pro!et . listopada 18:. Melje&nica do 6arlovca otvorena je1. lipnja 18:D.5 povijesti prvih elje&nica u ,rvatskoj odvojci do #iska i 6arlovca i!ali su ovedalekosene pro!etne ciljeve preko 6arlovca dosegnuti #enj i 3ijeku$ a i& #iskapovui beku !agistralu do #plita. akle$ na po!olu je ostvarenje pro!etnihvi&ija 6neieva Cascinantnog trokuta koji je poticao pro!etnu i teritorijalnuintegraciju hrvatskih &e!alja. @ajne&adovoljnija je lanica 2onarhije uprednagodbeno vrije!e 5garska$ jer joj -ustrija &atvara ekspan&iju pre!a

*adranu. 2euti!$ austrijski pora&i 18::. i @agodba s 5gasko! 18:7. obiljeavajukraj !unjevitog bekog pro!etnog prodora na *adranu.

N"v, !r"$+& +ra,5+$ 7$#$n,0$ Z$/3n > S$n , R,$+a !r$+" S,+aKar#"v0a , ;r$7n,0$5kljuivanje #iska u pola&ne toke 6neieve kraji'ke elje&nice pre!a !oru

prou&roilo je strah !eu rijeki! trgovaki! krugovi!a. 2euti!$ taj strah jerije'en godinu dana prije nego 'to je odvojak od idanog 2osta do #iska konanopredan tvrtki "-. #&ecsen> i drugovi%. 5 krugovi!a vojnih vrhova 2onarhije i&agrebake eneralko!ande nastaje 18D:. potpuno nov prijedlog o i&gradnjiprave kraji'ke !agistrale koja se na dva !jesta /#isak i 6arlovac ve&uje naaustrijsku dravnu !agistralu Be ?rst. 0rojekt vojnih vrhova 2onarhije i!anaslov "0rogra! elje&nice kro& ,rv.slav. vojnu krajinu kao najkrae ve&e

jadranskih !orskih luka 3ijeke i #enja s donji! unavo! kod e!una%.2agistralni s!jer e!un 3ijeka$ #enj "0rogra!% dijeli na dva glavna dijela a ode!una do 6arlovca$ b od 6arlovca do 3ijeke s posebni! odvojko! &a #enj.a novi projekt kraji'ke elje&nice e!un #enj i 3ijeka poka&uje velik interesbeka Hnancijska aristokracije okupljena od 18DJ. oko )redit -nstalta i

-ustrijskog dru'tva dravnih elje&nica. 4anjski initelji koji se na europskojpolitikoj sceni kristali&iraju djeluju veo!a povoljno na !ogunost lak'egdono'enja bekope'tanske odluke o velikoj investiciji u !oderni&aciju pro!eta u,rvatskoj. 0olitika polari&acija i&!eu drava u #vetoj alijansi Beu daje novipoticaj da se elje&nico! kro& 4ojnu krajinu priblii europsko! dijelu )a$6neevini #rbiji te )rno! i (gejsko! !oru.

;r$7n,0a +a" !rva !r,$v"na &"*+a


22/114

0age E

e!un 3ijeka$ #enj o!oguuje br&o prebacivanje vojske i ratnog !aterijala i&udaljene Brodske i 0etrovaradinske pukovnije s desne obale unava pre!a

*adranu. 5 iskljuivo vojni! interesi!a kraji'ka elje&nica o!oguuje i najbrukoncentraciju kraji'kih trupa na bilo kojoj graninoj toki pre!a Bosni i #rbiji.Be nije !ogao donijeti odluku o i&vedbeno! projektru kraji'ke elje&nice prijenego 'to je &avr'ena i&gradnja bekotr'anskog odvojka do agreba i #iska/18:.. ?o je jedan od osnovnih ra&loga 'to je koncesija &a istrane radove ii&radu studijskog projekta podijeljena tek 18:G. @ju je dobilo najpo&natijebelgijsko dru'tvo &a gradnju elje&nica$ a povjerena je ugledno! europsko!strunjaku &a gadnju elje&nica ing. -chillesu )lavelu. ?ehniki elaborat &avr'en jepotkraj 18:G. )lavel je te godine uurbano radio na cijeloj trasi od e!una do3ijeke i #enja drei se uglavno! s!jernica "0rogra!a% i& 18D:. rei sepretprojekta -. 3atkovia$ )lavel je potvrdio da je i na' kraj'ki graevinskistrunjak dobro obavio prethodne radove. )lavel je svoj projekt s karto! trase iostali! prilo&i!a objavio 18:J. u posebnoj bro'uri. a povijest na'e po!orske ipro!etne kulture valja upo&oriti na predivne )lavelove planove po!orskih luka u#enju$ 6raljevici$ Bakru i 3ijeci.

4rijednost te nikad i&graene elje&nice treba procjenjivati na osnovi injenice daje o!oguavala pove&ivanje svih luka i gradskih naselja koja lee u& obalu,rvatskog pri!orja od #enja do 3ijeke. ati!$ rije je o najekono!inije!projektu i&laska hrv. kontinentalne elje&nice na !ore$ u& i&bjegavanje pro!etnonajtee i naskuplje varijante kro& orski kotar.

)OSPO;ARSKI RAZVOJ HRVATSKE U PRVOJ POLOVICI 19. STOLJEA3a&doblje prosvjeenog apsoluti&!a &avr'ava Francusko! revolucijo! koja jeo&biljno potresla i ,2. Francu&i su se povukli i& ,rvatske u listopadu 181G.2euti!$ car Franjo +.$ teei &a novu -ustrijsku )arevinu centrali&ira$ stvara od

@apoleonove "civilne ,rvatske$ 6ranjske$ 6oru'ke$ ?r'anskog pri!orja i +stre%upravnoad!inistrativnu jedinicu na&vanu 6raljevina +lirija sa sjedi'te! u ;jubljani.

?ek 18. dio ,rvatske vraen je pod banovu vlast$ ali be& 6varnerskih otoka kojeje car priklopio +stri$ be& al!acije koja je bila i&ravno pod voro!$ i be& 4ojnekrajine koja je trebala posluiti austrijski! carevi!a &a rje'enje istonog pitanja.@ije bilo nikoga tko je i!ao snage i kapitala da i poslije 18. vrati starugospodarsku snagu ti! podruji!a. al!acija se ubrajala !eu naj&aostalije&e!lje 2onarhije. balni pojas je tijeko! 19. st. preivljavao bavei seribarstvo!$ vinogradarstvo! i sitno! po!orsko! trgovino!.@i sjeverni dio ,rvatske nije dobro pro'ao. )arski! patento! i& 18


23/114

0age E G

su vrlo kvalitetna i u&i!ala su se kao osnova obrtniko trgovakog&akonodavstva do 1918.

?rgovina i!a velike te'koe u svo! ra&voju. o 18. gotovo da i ne!a ve&aagreba s 3ijeko!$ a dioniari na ;ui&inskoj cesti$ dovr'enoj 18


24/114

0age E J

+ndustrije se u ,rvatskoj poela ra&vijati tek poslije 18J8. jer veina !anuCakturanije preivjela kri&na vre!ena poslije ratova s Francusko!. d veih industrijskihpogona treba spo!enuti tvornice posua i& ka!enine pa je u agrebu dr. 6rieger188. osnovao takvu tvornicu u @ovoj 4esi. 2ihanovi je poku'ao oivititrgovake ve&e ,rvatske sa #rbijo!$podravajui otvaranje ko!biniranogrijenog puta /Beograd #isak i i&gradnju elje&nike pruge #isak #enj. d togplana nije bilo ni'ta.0rogla'enje sijeka slobodni! kraljevski! grado! 18


25/114

0age E D

predigra &a otvoreni apsoluti&a!$ koji je nastupio G1. prosinca 18D1. u svojoj jebiti i!ao &a cilj osigurati tradicionalni !onarhijski apsoluti&a! u& &adravanjeonih liberalnih naela koja su pruala ekono!ske i upravno pravne nor!e pre!ara&voju kapitalistikog dru'tva ukljuujui i vi'estruke !oderni&acijske reCor!e.ato se pre!a oktroju nera&djeljiva$ jedinstvena -ustrijska )arevina sastoji od"krunovina% koji!a se obeava odreena autono!ija$ a ja!i se takoerravnopravnost "naroda% i pri&naje pravo na uvanje i jaanje narodnosti inarodnog je&ika.@a snagu su stupile i odredbe koje su stvarale te!elje kapitalistiko! ureenju.5kinuti su Ceudalni posjedovni odnosi$ progla'ena je jednakost "svih graana%pred &akono!$ &aja!eno slobodno stjecanje i!etka u& pravnu sigurnostprivatnog vlasni'tva. aja!eno je i pravo graana be& ra&like vjeroispovijesti ipodrijetla da se bave svako! grano! privreivanja i postignu dravne slube.6raljevini ,rvatskoj i #lavoniji s ,rvatski! pri!orje!$ 3ijeko! i 3ijeki! kotaro!oktroj obeava ne&avisnost od 6raljevine 5garske. ,rvatskoslavonska vojnakrajina ostaje i dalje pod upravo! sredi'njih vojnih oblasti$ dakle i&van vlasti,rvatskoga sabora i bana. bean je dodu'e statut koji! e nje&ini stanovnici

dobiti ista graanska prava kao i puanstvo ostalih podruja )arevine. 3ije je ote!eljno! &akonu od 7. svibnja 18D


26/114

0age E :

&ati! povratak ,rvatskog pri!orja i grada 3ijeke pod vlast ,rvatskog sabora ibana$ a obeao je i !ogue "&druenje% ,rvatske i #lavonije al!aciji.@akon progla'enja oktroiranog ustava u ,rvatskoj /:. rujna 18J9. centralistikavlada u Beu !ogla je prii postupni! pripre!a!a &a ukidanje "neposlu'ne%Banske vlade i &apoeti svoje !oderni&acijske reCor!e. @a poetku 18D


27/114

0age E 7

0od policijski nad&or do'ao je i tisak. ato je beka vlada prekupila od ;j. ajaarodne novine koje su tako postale nje&ino slubeno glasilo u ,rvatskoj.@astojanje! bana *elaia papa 0io +Y. u&visio je agrebaku biskupiju unadbiskupiju$ a nje&ini su suCragani senjski$ krievaki /grkokatoliki i akovakibiskup /11. prosinca 18D..Beko je sredi'te ve 18D


28/114

0age E 8

4ran>c&an>ja i biskupa *. *. #tross!a>era &a ,rvatsku i #lavoniju$ a kontea FranuBorellija &a al!aciju. 4eina se sloila s ti!e da se Hnancijski slo! !oesprijeiti ne sa!o Hnancijski! !jera!a ve i konani slo! apsolutistikogrei!a$ gotovo svi na&oni su predloili Cederalistiko ureenje 2onarhije nate!elju "historijskopolitikih osobnosti% pojedinih &e!alja$ 'to je &nailo dapojedini! &e!lja!a i narodi!a valja dati individualnost i o!oguiti i! pri!jerenra&voj i napredak$ ali u save&u i skladu s potreba!a i interesi!a cjelokupne2onarhije.3ije je &apravo bila i o politici ko!pro!isnih rje'enja kojih je bit svojevrsnoCederalistiko ureenje 2onarhije i spa'avanje nje&ina jedinstva sa sredi'nji!parla!ento!. Budui da nije !ogao dobiti odluku veine )arevinskog vijea$ car

je proglasio drugi oktroirani ustav$ t&v. listopadsku diplomu/


29/114

0age E 9

krunidba. #toga predlau da ,rvatska ipak ue u realnu uniju s 5garsko!$ ali tekonda kad 5garska pri&na sa!ostalnost i neovisnost ,rvatske. 3ije je o stvaranjupo&natog lanka J. na te!elju kojeg e biskup #tross!a>er$ 3aki$ 2ra&ovi$6u'lan i 0erkovac konstituirati @arodnu stranku. rugu struju ine !aaroni/unionisti na elu s groCo! *ulije! *ankovie!. ni su osnovali 5nionistikustranku prihvaajui naelo realne unije s 5garsko!$ ali be& ikakvih uvjeta .

?reu strujuini grupacija na elu s (. 6vaterniko! koji u svo! odulje! govoru 18:1. i&nosiodbacivane realne unije s 5garsko!$ ali i poku'aj traenja naelnog rje'enjaodnosa ,rvatske s 5garsko! i -ustrijo!. @je!u se pridruio i -nte #tarevi te&ajedno osnivaju #tranku prava. #tareviu je bila nepodno'ljiva i sa!a po!isaoda se vladar usuuje nareivati #aboru da raspravi pitanje odnosa s 5garsko!$ali nikada u govori!a nije i&ravno napadao kralja$ve "-ustriju% /da i&bjegneka&nu.#abor je bio duan i&nijeti svoje !i'ljenje o vel&a(kom patentu$ koji je po&ivao,rvate u )arevinsko vijee kao sredi'nji parla!ent. 5br&o donose jednoglasni&akljuak da ,rvatska i #lavonija nee sudjelovati u )arevinsko! vijeu$ ali ve

dva dana kasnije$ #abor se podijelio. a daljni nastavak rasprave glasovala jeveina narodnjaka. 4alja traiti gene&u #a!ostalne narodne stranke koja esekonstituirati ne'to kasnije /18:G. i to pod vodstvo +vana 2aurania.3aspravljati nisu htjeli unionisti$ prava'i i veina &astupnika s podruja ,rvatskoslavonske vojne krajine. @akon toga$ &astupnici ,rvatskoslavonske vojne krajine!orali su pre!a kraljevoj odredbi napustiti #abor. #aborski su &akljucidostavljeni kralju na sankciju$ a #abor se us!jerio na rje'avanje drugih aktualnihpitanja na podruju ope !oderni&acije &e!lje. onesene su brojne odluke oureenju upanija$ gradova i seoskih opina$ pukih i srednjih 'kola$ o upotrebislubenoga je&ika$ o sredi'nji! nacionalni! ustanova!a te o ureenju &adruga.#abor je takoer pri!io na &nanje osnivanje ,rvatskoslavonskog dvorskogdikasterija u Beu koji je 18:. preureen u vorsku kancelariju &a kraljevine

al!aciju$ ,rvatsku i #lavoniju na elu s +vano! 2auranie!. ?o! institucijo!,rvatska je dobila svoje &asebno !inistarstvo u Beu &a poslove politike upravei pravosua$ te bogo'tovlje i nastave. 18:1. u agrebu je uspostavljeno i@a!jesniko vijee$ &apravo vlada$ kojoj je na elu bio ban ?rojedne 6raljevine.a svoga &asjedanja$ #abor je pri&nao osnivanje Basnkog stola kraljevinaal!acije$ ,rvatske i #lavonije u agrebu$ ali je od!ah &atraio i osnivanje #tolased!orice kao vrhovnog sudi'ta kraljevina al!acije$ ,rvatske i #lavonije.18:1. ,rvatski je sabor$ kao i 5garski sabor$ bio raspu'ten$ a kraljevu sankcijudobio je sa!o &akljuak veine na te!elju kojeg su se ureivali odnonsi i&!eu,rvatske i 5garske /lanak J.. ?aj e lanak postati te!elj @arodne stranke$koja se uskoro na&vala ;iberalna narodna stranka$ a nje&ini su se lanovi$ po

glasilu stranke 1ozor$ na&ivali po&ora'i!a. @a jedno!e vano! djelu toga lanka$ute!eljena je poslije ,rvatskougarsko nagodba /18:8..

;"8a !"a*an$ 0$n&ra#,a0,$,rvatski sabor nije bio sa&van naredne etiri godine$ ali se u ,rvatskoj politikidjeluje i&van sabornice$ tj. na otvoreno! pute! tiska i javni! suprotstavljanji!a.+van 2aurani procijenio je da se i&!eu 0ruske i -ustrije /tta Bis!arcka iBea vodi sve otvorenija politika borba &a politiku pre!o. #toga$ u&suglasnost bana Aokevia$ okuplja politiare koji su 18:1. u #aboru glasovali uprilog to!e da se ponovno ra&!otri pitanje ulaska ,rvatske u )arevinsko vijeete da se pokrene suradnja s Beo!. 3ealne nade 2auraniu davalo je to 'to su u)arevinsko! vijei ve sjedila petorica &astupnika i& al!acije$ pa bi al!acija$

Bili su u sukobu s narodnjaci!a s!atrajui ih i&dajica!a do!ovine$ slijepi! orue!tuinstva$ te su napustili #abor$ ali se dva tjedna kasnije vraaju

9


30/114

0age E Gerovu stranku koja e u& njihovu novanu potporu dobiti i&bore$podupirali su e'ki liberali i njihov Cederalistiki list 1olitik. 2aurani je 18:D.

podnio ostavku$ ali ju je kralj prihvatio tri !jeseca kasnije$ a &a hrvatskogkancelara i!enovao je unionista 2ilana 6u'evia. )ar Franjo *osip +. &bog lo'egodjeka austrijske politike i lo'eg Hnancijskog stanja$ povukao je vel&a(ki patentteobjavio po&nati ru&anski proglas koji! je privre!eno obustavio djelovanje)arevinskog vijea. 0o carevo! nalogu$ ,rvatski je sabor koji je bio otvoren 1.studenoga 18:D. !orao rj'avati dravnopravna pitanja te &akonodavni radsosobiti! naglasko! na i&radu novoga +&bornog reda i ureenja #abora. 0o&natiJ. lanak /prva &adaa svaka je stranka tu!aila s po&icija svojih politikihstajali'ta. #a!ostalci su se i&jasnili &a i&ravne pregovore s beki! voro!.0reostale dvije stranke$ @arodnoliberalna stranka i unionisti$ i dalje su bile &anagodbu s 5garsko!. a vrije!e tih rasprava$ ban Aokevi dobio je od2inistarskog vijea pis!o$ &apravo uli!ativni nalog da u #aboru stvori struju$

prije svega od unionista i lanova @arodnoliberalne stranke$ koji e stvoriti"ko!isiju% i &ajedno s isto! takvo! ko!isijo! i& 5garskog sabora raspravljati okonano! rje'enju proble!atike dravnopravnih pitanja. ?o je &nailo"spora&u!% ,rvatskog sabora s 5garsko! saboro!. 6ralj i 2inistarsko vijee uBeu ubr&avali su sklapanje tog spora&u!a$ to prije 'to su nakon pora&a -ustrijeu ratu s 0rusko! inten&ivirani i tajni$ kasnije i javni$ pregovori i&!eu -ustrije i5garske$ koji su sigurno vodili stravanju dualistike 2onarhije$ unatoprotivljenji!a u javnosti.-dresa upuena kralju koju je #abor sastavio 1


32/114

0age E G

Bedekovie! odbili tako sudjelovanje u i&boru 6raljevinskog odbora. 11. oujka18::. #abor je i&abrao 6raljevinski odbor od 1 lanova /be& unionista. n jeuskoro krenuo u 0e'tu gdje je s jednako brojni! ugarski! kraljevinski! odboro!&apoeo pregovore koji su trajali od 1:. travnja do 1:. lipnja 18::.$ ali be&re&ultata. @a &asjedanju #abora 18. prosinca 18::. saborski predsjednik stavio jena i&glasavanje G prijedloga

",oe li &astupstvo ?rojedne 6raljevine i&javiti da !u &akonski lanakJ.K18:1. ostaje nepro!ijenjivi! te!elje! i ravnilo! u pitanju odravnopravno! odno'aju ?rojedne 6raljevine napra!a 6raljevini5garskojZ% cijeli je sabor glasao &a taj prijedlog

"0ri!a li visoki #abor prijedlog dbora da ?rojedna 6raljevina nei!a pravanit dunosti$ a nit &akonitog naina stupiti u #abor 6raljevine 5garske 'to jesa&van u 0e'ti 18::.Z% 8: glasova "da% /obje @arodne stranke$ JGprotiv /unionisti$ J su&drano /!eu koji!a je bio i #tarevi

@eka #abor sa svoji! kralje! rije'i odnos pre!a -ustrjiND usvojenveino! glasova

4e sutradan$ tj. 19. prosinca 18::.$ #abor je jednoglasno usvojio adresu$ anje&ina je bit bila ,rvatska e sa!ostalno rije'iti pitanje dravnopravog odnosasa svoji! kralje!.

?ekst adrese sadravao je i !olbu &a teritorijalno! cjelovito'u hrvatskih&e!alja.0otkraj sijenja 18:7. beki je vor sasvi! odbacio politiku Cederalistikogcentrali&!a. )ar i kralj Franjo *osip +. odluio se &a duali&a!$ a !jesto !inistrapredsjednika povjerio je tada'nje! !inistru vanjskih poslova Friedrichu Beustu/7. veljae 18:7. koji je u& obna'anje obiju dunosti od!ah poradio na uvoenjuduali&!a$ odnosno na -ustrougarskoj nagodbi.0re!a novo!e kraljevo! pis!u #aboru od G. travnja 18:7.$ #abor je bio duan"pobrinuti% se da ,rvatska i #lavonija budu &astupane na buduoj kraljevoj

krunidbi u 5garsko! saboru /odrana 8. lipnja iste godine te se "spora&u!ijeti% s5garski! saboro! glede dravnopravnih pitanja i &ajednikih poslova. ,rvatski jesabor ve 18. svibnja 18:7. prihvatio novu adresu /i ovaj put be& unionista. Bitnove adrese #abor ostaje u odnosu pre!a 5garskoj na &akljuku &akonskoglanka J.K18:1. 0ri!iv'i adresu$ kralj je 8 dana poslije$ ljutit na sadraj adrese$raspustio #abor jer je vidio da ,rvati nee biti na&oni na njegovoj krunidbi. BanAokevi &atraio je otpust$ a na!jesniko! banske asti i!enovan je barun ;evin3auch sa &adatko! da provede ,rvatskougarsku nagodbu.

VOJNA KRAJINA O; OKTROIRANO) USTAVA 14B9. ;O AUSTRO>U)ARSKENA)O;%E

N"va !"#,&,*+a &ra&$-,a Za-r$8a !r$/a +ra,5+"/ !,&an3-nali&o! kraji'kog ustava i& 18J8. i kraji'ke osnove i& 18J9. !oe se &akljuiti da

je upravo tih godina os!i'ljena nova politika strategija agreba pre!a kraji'ko!pitanju. #abor je 18J8. i&radio prvi progra! teritorijalne i upravne integracije4ojne krajine s graansko! ,rvatsko!. 0ostojee ureenje kraji'kog sustava$&asnovano na "te!eljni! &akoni!a% apsolutistikog vladara$ ,rvatski sabor18J8. nastoji &a!ijeniti prvi! parla!entarni! &akono! &a 6rajinu. dredbe se!ogu podijeliti u skupinu s nacionalni! ciljevi!a i skupinu koja i!a svrhu dade!okrati&ira dru'tvene odnose u 6rajini i ubr&a stvaranje graanskih institucijau njoj. @acionalni ciljevi stavljaju u prvi plan odredbu o dijelo!ino! ujedinjenjupreko "vrhovnog upraviteljstva trojedne kraljevine%$ a 5stav utvruje da je 6rajina

nera&druiv dio ?rojednice i da se nje&in ustav protee i na 6rajinu u nevojniki!D#abor jo' uvijek nije &nao da je -ustrougarska nagodba u tijeku

G


33/114

0age E GG

poslovi!a. 6raji'ki ustav preci&ira jo' dvije odredbe novi &akoni &a 6rajinu !oguse donositi "sa!o u sveobe! saboru trojedne kraljevine%$ a narodni je&ik uvodise u sve javne poslove 6rajine i nje&ine 'kole. 6 to!e ,rvatski sabor ukidau&urpirano pravo vladara nad &e!ljo! u 6rajini 18J8. #va &e!lja koju kraji'niciposjeduju progla'ena je prvi put "%njihovo! pravno! svojino!%. #vi!stanovnici!a 6rajine dopu'teno je stjecanje &e!lje u neogranieni! povr'ina!apa je tako prvi put otvoren proces stvaranja kraji'kog veleposjeda. 5kidanjedraven rabote i podvo&a$ uvoenje besplatne pa'e$ irenja i drvarenja te veibroj drugih sloboda i povlastica$ !ogao je privre!eno &adovoljiti kraji'kostanovni'tvo !otivirajui da da se u politiki! napetosti!a 18J8. okupi oko bana

*elaia. *elai je kao vrhovni &apovijednik 6rajine :. kolovo&a 18J8. i&daonaredbu da se osnovne odredbe 5stava od!ah uvedu u ivot. 0odloga &a novuulogu 6rajine ute!eljena je 18J8. kada je odredba!a 6raji'kog ustava odluenoda 6rajina &a ratove i&van ,rvatske daje sa!o onoliko vojnika koliko daju i ostale&e!lje 2onarhije:.6ad je &avr'en rat s 2aari!a 18J9.$ vojniki i dvorski krugovi u Beu nepoka&uju nikakve spre!nosti da prihvate opravdane &ahtjeve ,rvatskog sabora

te su ignorirajui odredbe 6raji'kog ustava najprije u ktroirano! ustavu s!atralida je 4ojna krajina cjelovit dio carske vojske$ da su kraji'nici i dalje potrebni caru&a obranu granice s s!anski! )arstvo!. akle$ tradicionalna politika Beapre!a kraji'ko! pitanju ostaje nepro!ijenjena$ pa &ato l. 7D. ktroiranogustava 18J9. u ve&i s 6rajino! odreuje sada'nji sustav$ sa svojo! vojno!organi&acijo!$ &adrava se.

P"#$dn, T$/$#n, a+"n Kra,n$0rotiv nacionalnih &ahtjeva hrvatskog naroda i kapitalistikograanskihtendencija$ koje je poku'ao odrediti 6raji'ki ustav$ u Beu su 18D


34/114

0age E GJ

slavonske vojne krajine. -ustroturski pregovori odgovarali su i jednoj i drugojstrani.5 ukupno! trgovako! pro!etu i&!eu -ustrije i ) vidno !jesto &au&i!a i4ojna krajina. 6ao carski podanici i vojnici kraji'nici su uivali povoljan poloaj utrgovini s Bosno!.Pesta !obili&acija u 6rajini$ bune u Bosni$ 6ri!ski rat te nerije'eni dru'tveniodnosi$ utjecali su na porast hajduije u 6rajini. 4e na sa!o!e poetku$ 18D


35/114

0age E GD

?a se vana dru'tvena institucija obino na&iva "kaplar%$ "niederlegenN%$ "dere'% isl. #udski eksperti u 2inistarstvu rata jo' su 18:. odbili prijedlog o ukidanjutjelesne ka&ne u 6rajini jer su tvrdili da bi se !orao podii velik broj novihta!nica 'to bi bilo preskupo s ob&iro! na politiku 'tednje u dravno! proraunu.

?i isti "eksperti% ljeskovae tvrdili su da se ukidanje! tjelesne ka&ne ne bi !ogaoodrati !ir i vojnika poslu'nost. -d!inistrativni sustav 6rajine te!eljio se nasatniji. #vaka je pukovnija i!ala 1 satnija koja se dalje dijelila na J "Certalja%$ a usvako!e "Certalju% bio je po jedan asnik koji je u&a sebe i!ao jednog niegasnika te jo' jednog starje'inu.0ro!atra li se poloaj kraji'nika u cjelini$ obve&e 6rajine pre!a granici bile suprvora&redni proble! i neprestan i&vor &adovoljstva. #vake tri nedjelje kraji'nik je!orao 7 dana provesti na dravnoj granici s )$ be& ob&ira na godi'nje doba.@ajvei kraji'ki grad bila je 0etrinja s 9


36/114

0age E G:

krugova da ubr&aju porast obrtnike proi&vodnje i nje&ina pro!eta utjeenegativno na ukupan broj obrtnika8.

%$*+" na&"an$ "*3vana Kra,n$ , +ra,5+"- 3&ava0ostojanje 4ojne krajine u ,rvatskoj stoljei!a je u&rokovalo brojne napetostii&!eu agreba i Bea$ poglavito od sredine 18. st.$ kada je turska opasnost&aboravljena. 0olitiki predstavnici ,rvatske su 18:


37/114

0age E G7

&astupnici!a. @a &ahtjeve #abora$ beki vor je dao br& odgovor 6runa needirati u pro!jene kraji'kog sustava.

;UALISTI(KO UREENJE MONARHIJE I POSLJE;ICE ZA HRVATSKU.HRVATSKO>U)ARSKA NA)O;%A

Pr$-"v"r, a8"r+,< "d8"ra6ako bi proveo ,rvatskougarsku nagodbu$ na!jesnik banske asti$ barun$unionist ;evin 3auch$ posegnuo je &a represivni! !jera!a. 5& o'tre progoneopo&icije$ #abor je sa&van na te!elju oktroiranog +&bornog reda koji je osiguraounionisti!a saborsku veinu. #abor se sastao 8. sijenja 18:8. Budui da jeopo&icija uskoro napustila sabor$ unionistika veina ostala je sa!a$ i ve je G3-ar+$ na-"d8$,rvatskougarska nagodba bila je i ostala te!eljni dravni &akon koji! su,rvatska i 5garska !orale urediti svoje !eusobne odnose$ nakon uspostaveduali&!a. 5tanaena nagodba koju su najprije prihvatila oba #abora$ postala jetako te!elje! dravnopravnog poloaja ,rvatske kao nje&in akonski lanak1K18:8.$ a i &a 5garsku kao njen akonski lanak YYY. i& 18:8. akako$ &a obje6raljevine sve do slo!a dualistike 2onarhije.@agodbo! je ,rvatska sauvala 3ijeku i neka bitna obiljeja svoje dravnosti. 4e

u uvodno! dijelu nagodbenog akona /koji i!a 7< lanaka stoji da @agodbusklapaju kao ravnopravni initelji "kraljevina 5garska$ sjedinjena s (rdelje! ikravljevine ,rvatska i #lavonija$ &a i&ravnavanje postojav'ih i&!eu njihdravnopravnih pitanja%. #a stajali'ta prag!atike sankcije od 171. istie se"nera&druivost &e!alja sv. #tjepana%$ ali i stoga$ da "su kraljevine ,rvatska i#lavonija teaje! stoljea bilo pravno bilo Caktino spadale kruni sv. #tjepana%$'to je dakako bio u i&riitoj suprotnosti sa l. J. i& 18:1. i dakako dogaaji!agodine 18J8. 5 l. . istie se da odatle slijedi &a ,rvatsku i 5garsku jedinstvokrune$ jedan "krunidbeni in% i i&daje se jedna "krunidbena &avjernica%. slubeno! je&iku govori se i u nagodbeni! lanci!a D:.:


38/114

0age E G8

hrvastko!%. @adalje$ na elu je hrvatske autono!ne vlade ban koji je &a svoj radodgovoran ,rv. saboru$ ali ga i!enuje kralj na prijedlog i u& supotpis ugarskog!inistra predsjednika. svi! &ajedniki! poslovi!a raspravljat e "&ajednikisabor svih kraljevina ugarske krune% koji se &ove i "ugarskohrvatski sabor%$ nakoji ,rvatski sabor 'alje 9 &astupnika u onju kuu /ali be& 3ijeke i jo' &astupnika u ornju kuu. +&!eu hrv. i&aslanika u &ajedniko!e se #aboru bira D&astupnika u ugarsku delegaciju koja obavlja sve poslove koji su regulirani -ustrougarsko! nagodbo!. ,rvatska stoga naknadno pri&naje -ustrougarskunagodbu kao gotov in u& "naroitu ogradu% da se "ubudue slini te!eljni &akonii nagodbe sa!o &akoniti! sudjelovanje! kraljevina ,rvatske$ al!acije i#lavonije stvarati !ogu%. 0re!a slovu ,rvatskougarske nagodbe na &ajedniki!sabori!a u Budi!pe'ti i!ala se u& ugarsku &astavu istaknuti i hrvatska.,rvatskougarska nagodba naelno je pri&navala teritorijalnu cjelovitost hrv.&e!alja. 0re!a nje&inu slovu ,rvatskoj i #lavoniji pripada 4ojna krajina ial!acija$ a 5garski sabor preu&i!a na sebe obve&u da e podupirati "njihovosjedinjenje s !atero! &e!ljo!%. @agodba je regulirala i Hnancijske poslovei&!eu ,rvatske i 5garske.

R,$*+a +r!,0a:o te'kih nesuglasica do'lo je i &bog grada 3ijeke i nje&ina kotara$ iako je pre!aslovu @agodbe ,rvatskoj &aja!ena nje&ina teritorijalna cjelokupnost i obeanjeda e 5garski sabor podupirati i 'to skoriju nje&inu reali&aciju. 2aari ,rvatskojipak nisu htjeli pri&nati ni nje&ino pravo na grad 3ijeku s pripadajui! kotaro!.,rvatski je sabor u sa!o dva dana nakon prihvaanja nagodbenog &akona&a!olio kralja neka 3ijeku "dosudi% ,rvatskoj kojoj i pripada po "neoborivo!pravu%. 2euti!$ i 5garski je sabor u& prihvaanje @agodbe istodobno donio

jednoglasan dodatak pre!a koje! grad 3ijeka s kotaro! pripada neposredno5garskoj i da se njoj "od!ah utjelovi%.Budui da je kralj u !euvre!enu ve sankcionirao hrvatski original ,rvatsko

ugarske nagodbe$ u !aarski je original @agodbe uneseno da grad 3ijeka nepripada teritoriju ,rvatske jer sainjava "posebno s ugarsko! kruno! spojenotijelo%L "i!at e se pute! saborskih rasprava i&!eu sabora 5garske i saborakraljevina ,rvatske$ #lavonije i al!acije i grada 3ijeke obe spora&u!ljenepostii%. ?ako i&!ijenjeni tekst u l. ::. ,rvatskougarske nagodbe u'ao je u!aarski original$ a budui da je hrv. original ve bio sankcioniran$ bilo ga jenuno "uskladiti%. 0ri to!e je ,rvatska dvorska kancelarija u Beu$ i to u&suglasnost na!jesnika banske asti ;evina 3aucha$ postupila tako da je nasankcionirani hrv. original @agodbe$ tj. na l. ::. koji se tie 3ijeke jednostavnonalijepila cedulju /"3ijeka krpica% na kojoj je bio ispisan novi tekst u skladu sugarski! originalo! @agodbe. ?ako opre!ljeni tekst @agodbe poslan je u agreb$

gdje ga je #abor u&eo do &nanja /17. studenoga 18:8. ipak u nadi da e skore!eusobne rasprave obaju sabora donijeti pravednije rje'enje.

R,$*+, !r"v,"r,5 hrvatkoj javnosti &avladalo je veliko ogorenje$ a na udaru se uskoro na'ao ina!jesnik banske asti ;evin 3auch$ koji je poradi svojih &asluga pri utanaenju@agodbe nagraen i!enovanje! &a hrvatkoslavonkodal!atinskog bana /8.prosinca 18:8.. +pak$ ,rvatski je sabor sa!o dva dana kasnije$ nakonprihvaanja nagodbenog &akona &ajedno s "rijeko! krpico!%$ pourio i&abrati&aseban 6raljevski odbor od J lana koji e &ajedno s jednako brojni! ugarski!odboro! te rijeko! delegacijo!$ takoer od J lana$ poraditi na deHnitvno!rje'enju uistinu gorueg rijekog pitanja. 6ralj je i!enovao &a rijekog upravitelja

/ko!esara 2aara (duarda )seha. Bio je to i ra&log 'to se rijeka delegacija vena sa!o! poetku postavila na iskljuiva !aarska stajali'ta. 5& optube hrv.

G8


39/114

0age E G9

politike &a "panslavi&a!%$ odluno je i&javila da ne s!atra ,rvatski sabor$ a ti!eniti njegov 6raljevinski odbor$ nadleni! u rijeko! pitanju$ jer kako su isticali$3ijeka ne!a ni'ta &ajednikog s ,rvatsko!$ pa je stoga cijela stvar sa!opred!et koji se tie 5garske i 3ijeke. @asuprot takvi! stajali'ti!a obijudelegacija$ ugarske i rijeke$ stav ,rvatskoga kraljevinskog odbora nije i!aonikakvog i&gleda &a uspjeh. Atovi'e$ &bog tvrdog stava obiju delegacija$ prijetila

je i opasnost da se "ugarskohrvatsko pri!orje% i&dvoji i& sklopa hrv. autono!ijekao &alee velike !aarske luke.@a sa!o! poetku obnovljenih pregovora /18. prosinca 18:9. ,rvatskikraljevinski odbor postavio se i&a "nepro!jenljivog ulti!atu!a% &a ureenjeautono!nih poslova na 3ijeci. @jegova je bit unutarnji poslovi pripadaju gradu3ijeci$ bogo'tovlje hrv. autono!iji$ a pravosue u . i G. !olbi agrebu. - ako seon ne prihvati$ neka se kraljevnski odbori odgode do "&godna vre!ena%. akakoda su !aarska i rijeka delegacija prihvatile taj drugi prijedlog koji je &apravoodgovarao na!jeri ugarske vlade da rijeki "provi&orij% uredi pre!a svoji!interesi!a. ?o je o!oguilo ugarskoj vladi da uurbano i&radi rijeki provi&orij$&apravo da osigura svoju vlast u 3ijeci. d!ah je i!enovala gubernatora koji je

preu&eo upravu grada$ dopustila vraanje naslova "3ijeka upanija% ukljuiv'i i,rvatsko pri!orje$ pa je u to! s!islu rijeki provi&orij prihvatio i 5garski sabor.@a koncu je u& burne rasprave$ i to veliko! veino! glasova prihvatio$ i ,rvatskisabor /


40/114

0age E Jja koji je ublaio svoje &ahtjeve. d prvotnih &ahtjeva da se ukine cijela6rajina$ a nje&in teritorij vrati 5garskoj$ -ndrQss> potaje !nogo u!jereniji.atraeno je oito sa!o ono 'to je u tajni! dogovori!a s care! utanaio. ?ako jepredsjednik ugarske vlade predloio ukidanje "sa!o nekih geograCskih cjelina%prostranog kraji'kog podruja. ?akvo! Cor!ulacijo! i&ricao se ve due vrije!e&ahtjev &a ukidanje starog 4aradinskog generalata$ Mu!berake satnije tevraanje #enja i vojnog #iska banskoj ,rvatskoj. 3ije je upravo o oni! dijelovi!a4ojne krajine kojih su ra&vojaenje i ujedinjenje s ,rvatsko! energino &ahtijevali

*elai 18J9. te hrv. politiki krugovi 18:


49/114

0age E J9

preporoda na kraji'ko! prostoru. @je&ina e uprava biti sastavljena odpredstavnika ugarske vlade i 2inistarstva rata. ruga grupa &naanjih odredbira&!atra pitanje servitutnih prava kraji'kog puka u kraji'kih 'u!a!a /..akljueno je da se ukupna 'u!ska povr'ina podijeli na jednake dijelove i&!eudrave i kraji'kih opina te da se 'to prije &apone sa segregacijo! tj. diobo!'u!a na dravne i opinske. ?rea grupa odluka i& tog spora&u!a obuhvatila jepitanja gradnje kraji'kih elje&nica i kanala unav #ava /G.. @akon i&gradnjenavedenih pro!etnica$ gradile bi sei dvije vane spojnice kraji'ke elje&nice. ?akobi se npr. spojila 6rajina s al!acijo! na pru&i 6arlovac 3ijeka.2aarskoaustrijski spora&u! 8. prosinca 18:9. obiljeava poetak !aarskepre!oi u 6rajini$ poglavito &ato 'to je u svoj opseg uklopio i &ahtjeve koje supostavili !aarski krugovi na 2inistarskih konCerencija!a 1. i 1J. listopada18:9. ?ako je 'eC 6raji'kog odjela u 2inistarstvu rata pukovnik 6=nig$pregovarajui s -ndrQss>je! u i!e austrijskih krugova$ pristao na dvije dodatneodredbea budua prodaja 'u!a u 6rajini ne !oe se provesti be& spora&u!a s ugarsko!vlado!

b &a reali&aciju spora&u!a o prodaji "pre&relih 'u!a% osnovat e se posebnako!isija+& te odluke ra&vit e se najspornija institucija 4ojne krajine. 3ije je dakako o6o!isiji kraji'kog investicijskog kapital /Conda. ?ek e tada ugarska vlada bitispre!na na ujedinjenje 6rajine s bansko! ,rvatsko!.

JO JE;AN POKUAJ %E(A ;A SA(UVA KRAJINU

ok su postignuti uspjesi ugarske vlade 18:9. upuivali na skori rasplet kraj'kogpitanja$ Be je jo' jedno! poku'ao istupiti s novi! projekto! o spa'avanju 4ojnekrajine$ a na taj &aokret utjecalo je Crancuskoprusko sueljavanje. 0itanjesigurnosti dravnih granica posluit e vojni! krugovi!a kao dovoljna

argu!entacija protiv bilo kakva ukivanja vojne krajine. *o' tijeko! sijenja 187


50/114

0age E Djev odgovor bio je &apravo odgovor bekog vora koji je svevi'e &aokupljen pro'irenje! 2onarhije na +stok.5jedinjenje! cijele ,rvatskoslavonske krajine s bansko! ,rvatsko! poveao bise broj &astupnika u &ajedniko! saboru$ u velika'koj kui$ i u &ajednikojugarskoj delegaciji. @a poveanje hrv. &astupnika$ tj. politikog utjecaja @arodne

stranke$ 5garska nije !ogla pristati. 0re!a to!e$ s ra&vojaenje! 187G. nastupajedno od naj&a!r'enijih ra&doblja povijesti 4ojne krajine i hrv. teritorijalneintegracije.2aarski privredni i politiki krugovi strahovali su od !ogueg pove&ivanjapredstavnika hrv. graanstva$ koje uspje'no i ponovno pre&entira @arodnastranka$ s vojni! krugovi!a i vrhovi!a 2onarhije. ?a je &abrinutost dobila nekestvarne oblike prvi put 187G. dolasko! 2aurania &a bana i prodoro! @arodnestranke pre!a vrhovi!a vlasti. #tranako glasilo .bzorbiljei 8. lipnja 187:. da jestranka rje'enje kraji'kog pitanja potraila u "spora&u!u s 2ollinar>je!%.ovorei godinu dana kasnije o tajni! dogovori!a s voro!$ .bzor G. rujan1877. javno pri&naje postojanje "ponude% vora i vojske uoi ustanka u Bi,. tajni! pregovori!a u Beu progovorio je i "disciplinirani% +van 2aurani u

,rvatsko! saboru


52/114

0age E D

elje&nici u 6rajini i!ali su austrijski i !aarski krugovi potpuno opreneinterese. @pr. dok je pro!etna &a!isao "kraji'ke elje&nice% najbolje otvaralavrata austrijsko! prodoru pre!a Balkanu preko e!una i pre!a *adranu preko'tarija i 6nina$ dotle je ta ista elje&nica postala trn u oku !aarski!krugovi!a. 0rotiv nje&ine gradnje pe'tanska e vlada uloiti najvi'e energije$nastojei da se kraji'ki !agistralni pravac gulin e!un integrira u pro!etnisustav 5garske.1877. vodila se velika bitka protiv pro!etne i&olacije sijeka$ protiv koje seodluno borio ban 2aurani na 2inistarskoj konCerenciji doka&ujui da seelje&nica alj 4inkovci Brod gradi sa!o &ato da bi se bosanska trgovinadovela najkrai! pute! u Budi!pe'tu. AeC kraji'ke vlade 2ollinar> podnio jevladaru de!ostrantivno ostavku$ javno i&javiv'i u agrebu da se "do posljednjegasa% opirao !aarsko! planu o i&gradnji elje&nica u 6rajini.

CIJENA UJE;INJENJAbog nerije'enog kraji'kog pitanja i !aarskog pritiska$ ban 2aurani podnio jeostavku 8. veljae 188


53/114

0age E DG

;ALMACIJA I ISTRA U ;RU)OJ POLOVICI 19. STOLJEA

POLOAJ ;ALMACIJE U AUSTRIJSKOJ CAREVINI

al!acija$ teritorij biv'e ubrovake 3epublike i Boka kotorska$ okupirani 181J.od austrijske vojske$ postali su$ odluko! Bekog kongresa 181D.$ stalni posjed-ustrijske )arevine koji su$ pre!a patentu austrijskog cara Franje +. i& 181:.$tretirani kao posebna upravna cjelina s talijanski! kao slubeni! je&iko!. ?a jecjelina na&vana 6raljevina al!acija$ sa upravni! sredi'te! u adru$ koja jeodvojena od ostalih hrvatskih &e!alja i podvrgnuta tijeli!a sredi'nje vlasti uBeu. ?ako e ostati sve do slo!a ,2 1918.

Or-an,a0,a 3!rav$lavno tijelo u austrijskoj 6raljevini al!aciji u poetku je bila e!aljska vladakojoj je na elu bio upravitelj general koji je istodobno rukovodio civilni!poslovi!a i &apovijedao odna'njo! austrijsko! vojsko!. @jega je postavljao i

ra&rje'avao car svoji! carski! uka&o!. @a dunosti dal!atinskog upravitelja bioje i ban *osip *elai do 18D1.$ a njegove obve&e u 6raljevini ,rvatskoj i #lavonijinisu !u dopu'tale da se neposredno bavi i upravo! 6raljevine al!acije$ u kojoj

je onda'nji! civilni! poslovi!a e!aljske vlade rukovodio dubrovaki ple!i4laho hetaldi.0ripadnici etrdesetos!a'kog pokreta &alagali su se &a ujedinjenje al!acije sbansko! ,rvatsko! pa je i!enovanje *elaia &a dal!atinskog upravitelja &a njih&nailo pribliavanje ujedinjenju "?rojednice%. #tvarno ujedinjenje nije se ostvariloni tada &bog neslaganja Bea. @akon ukinua oktroiranog ustava 18D1.$ car jedonio uka& pod na&ivo! 'emel&i za ureen&e krunovina "ustri&ske Carevinekoji!su$ u!jesto &e!aljskih vlada i njihova elnika gubernatora$ uvedenana!jesni'tva na elu s na!jesnici!a koje je i!enovala sredi'nja beka vlada. #

ob&iro! na strate'ko &naenje al!acije &a -ustrijsku )arevinu$ Be je odluioda dal!atinski na!jesnik bude vojna osoba s ino! generala. 5 duhu te odluke$&a dal!atinskog je na!jesnika 18D. i!enovan general ;a&ar 2a!ulaGJ .@a!jesni'tvo je bilo inovnika &e!aljska vlada koja je radila pre!a uputa!asredi'nje vlade u Beu.@ia upravna tijela bila su okruna poglavarstva$ a od 1817. u al!aciji supostojala etiri okruja &adarsko$ splitsko$ dubrovako i kotorsko. 5 sklopusvakog okruja postojali su kotarevi /preture$ u sklopu svakog kotara politikeopine$ a u sklopu svake politike opine pore&ne opine. 6otarevi su ujedno bili iprvostupanjski$ kotarski sudovi$ a kotarski poglavar djelovao je istodobno kao ikotarski sudac. 0otkraj 18:D. ukinuta su okruja$ a nadlenosti okrunih

poglavarstava otad su obavljali dijelo! @a!jesni'tvo$ a dijelo! kotarevi. 18:8.utvrena je nova teritorijalnoad!inistrativna podjela al!acije na 1 politikihkotarevaGD$ a politika i sudska vlast otad su bile odvojene.

PRESIJA I REPRESIJA U ;O%A %ACHOVA APSOLUTIZMA 5 vrije!e Bachova apsoluti&!a$ nakon progla'enja ktroiranog ustavanevaei!$ apsolutistikocentralistika vladavina provodila se sasvi! otvoreno unii! obu&dani! oblici!a presije i represije. 0et vrsta rei!ske policije budno je istrogo nad&irala posluh i pokornost graana. #vako politiko udruivanje bilo je

GJnjega su naslijedili Franjo Filipovi$ +van Iagner$ avrilo 3odi$ #tjepan *ovanovi$

;udvig )ornaro$ ragutin Blaekovi i (!il avid.GDadar$ Benkovac$ 6nin$ Aibenik$ #plit$ #inj$ 2akarska$ +!otski$ ,var$ 6orula$ ubrovnik i6otor

DG


54/114

0age E DJ

&abranjeno$ a rei!ska cen&ura pratila je sve tiskopise i pis!a. Bilo je ogranienoi kretanje graana i& jednog kotara u drugi.0olicija je posebno nad&irala sudionike etrdesetos!a'kog pokretaG:. -nte6u&!ani$ pokreta i urednik;ore dalmatinske$ nakon nje&ina i&laenja posvetiose ponajprije svoje! lijeniko! odgojnoobra&ovno! radu u &adarskoj0ri!aljskoj 'koli. 5& to$ ureivao je poluslubene novine Glasnik dalmatinski i1ravdono2a. #tjepan +vievi$ &agovaratelj *elaievih ideja$ pri!oran je politikupasivnost pa se posveio svoji! slubeniki! poslovi!a u !akarskoj preturi. +van-ugust 6a&nai povlai se 18J9. i& javnog i politikog ivota te se bavilijeniki! rado! u dubrovakoj bolnici. @a poticaj +. 6. #akcinskog angairao se ikao prepisiva knjievnog Conda dubrovakog sa!ostana 2ale brae$ iji jekatalog i objavio u &agrebako! asopisu "rkiv za pov&estnicu &guoslavensku.0olicija je pod posebno! pasko! drala uitelje i proCesore$ a i pojedinesveenike$ koji su se i&ra&itije eksponirali i kao do!oljubi$ te studenti bogoslovijeu #redi'nje! bogoslovno! sje!eni'tu u adru.

U OZRA(JU USPOSTAVLJENE USTAVNOSTI

#!jeno! !inistra Bacha i dono'enje! carske diplo!e


55/114

0age E DD

bilo je i&ra& stvarnog opredjeljenja austrijske unutra'nje politike. ?o rei!skoopredjeljenje &a autono!iju al!acije puni je i&ra& dobilo u carsko! patentu od:. veljae 18:1. koji! su ute!eljeni &e!aljski sabori i propisani i&borni sustavi.

?i! je patento! stvoren i al!atinski sabor$ a u prilo&i!a patenta bilo je i&e!aljski ustav &a al!aciju$ kao i i&borni pravilnik &a al!atinski sabor.

USTROJSTVO ;ALMATINSKO) SA%ORA I NJE)OV STRANA(KI SASTAV141. > 14G.al!atinski je sabor i!ao JG &astupnika i J1 &astupnika koji su i&abrani poi&borni! kurija!a.+&borno pravo &asnivalo se na pore&no! cen&usu koji se odreivao tako 'to su svigraani koji su plaali i&ravni pore& bili podijeljeni u tri skupine pre!a visinipore&nih davanja. #tatus velepore&nika i!ali su posjednici koji su u &adarsko!e$splitsko!e i dubrovako! okruju plaali naj!anje 1


56/114

0age E D:

NOVA OR)ANIZACIJA I ;ALJNJA ULO)A OPINA U ;ALMACIJIrgani&iranost onda'njih opina i!ala je dvije ra&liite Ca&e u pravoj Ca&i$ koja jetrajala od 18. do 18:J.$ opine nisu i!ale &natniju autono!iju. Bile su pretenoi&vr'itelji naloga$ koje su i! davale preture i okruna poglavarstva kao nji!anadreeni predstavnici vlade. pinske naelnike i!enovala je pokrajinska vladana rok od G godine. 5 drugoj Ca&i$ &apoetoj 18:D.$ opine su dobile veuautono!iju. @jihova opinska vijea sa!a su birala opinskog naelnika i lanoveopinske uprave /prisjednikeG7. #a!ostalno su odluivala i o je&iku opead!inistracije$ o nastavno! je&iku u 'kola!a$ birala su opinskog lijenika ipri!alju$ utvrivala visinu opinskog pore&a...pinska su vijea i!ala od 1 do G: vijenika$ i&abranih na rok od G godine. ai&bor opinskog vijenika bila su tri uvjeta birako pravo$ stalno prebivali'te uopini i ivotna dob od naj!anje J godine. +&bor se organi&irao u tri &borna tijelapre!a pore&no! cen&usu. #vi pore&ni obve&nici bili su podjeljeni u tri skupineoni koji su plaali najvi'e pore&ne i&nose inili su +. i&borno tijelo$ oni sa srednji!pore&ni! obve&a!a inil su ++. i&borno tijelo$ a ostali s nii! i najnii! pore&ni!

davanji!a inili su +++. i&borno tijelo. 0rvi opinski i&bori odrani su tijeko! drugepolovice 18:D. i prve polovice 18::. i na nji!a se oitovalo i&borno natjecanjei&!eu narodnjaka i autono!a'a.

;ALMACIJA U SASTAVU AUSTRIJSKO) ;IJELA MONARHIJE@akon sklopljene -ustrougarske nagodbe 17. veljae 18:7.$ -ustrijska je)arevina podijeljena na nje&in austrijski i ugarski dio /slubeni na&iv "e!ljekrune svetog #tjepana%.2euti!$ to je bila oteavajua okolnost &a ,rvate koji su s!atrali da su sve blieujedinjenju jer su$ po -ustrougarskoj nagodbi$ hrvatske &e!lje pripale ra&liiti!dijelovi!a ,2 banska ,rvatska na'la se u sklopu ugarskoga$ a al!acija i +stra usklopu austrijskog dijela 2onarhije.

;ALMACIJA O; 14G. ;O 144.

N"v, !"#,&,*+, !r$d&avn,+ !"+ra,n$@akon -ustrougarske nagodbe austrijski je politiki vrh s!atrao da bi u al!acijipostpuno trebao !anje podupirati autono!a'e i vi'e se oslanjati na predstavnikehrvatske narodne veine. 0ostojao je &a to jedan bitan vanjskopolitiki ra&log.@ai!e$ u ujedinjenoj +taliji sve se vi'e poela oitovati ekspan&ionistika tenjapre!a istonojadranskoj obali pa je beka politika napravila &aokret pre!aal!aciji koji su oekivali i dal!atinski narodnjaci. +sticali su da su dal!atinski

,rvati odani caru te da su tu odanost potvrdili i vojni! juna'tvo! u po!orskojbitki kod 4isa 18::. kada su prodnijeli te'ko! pora&u ?alijana. al!atinski!,rvati!a$ da bi pobijedili u saborski! i&bori!a i postali politiki predstavnicial!acije$ nije trebala nikakva po!o organa vlasti ve sa!o pravovaljani i&bori$be& naklonosti predstavnika vlasti pre!a jednoj ili drugoj suparnikoj strani.

?akvo je o&raje vladalo na sa!obrski! i&bori!a 187


57/114

0age E D7

187. petoricaG8dal!atinskih &astupnika u )arevinsko! vijeu glasovala je &a&akon o t&v. i&bori!a &a nevolju koji je o&biljno naru'avao autono!iju ovlastipokrajinskih sabora$ a da &a to prethodno nisu &atraili !i'ljenje svoje stranke.0ostupak "beke petorice% i&a&valo je veliko ne&adovoljstvo u narodnjaki!redovi!a$ a to e protivljenje svoj vrhunac dosei 187G. godine kada je "bekapetorica% glasovala &a akon o i&ravni! i&bori!a. ?i! je &akono! ukinuto pravopokrajinskih sabora da svoje poslanike 'alju u )arevinsko vijee i uvedeno biranje&astupnika &a )arevinsko vijee i&ravni! i&boro! po i&borni! kotarevi!a. "Bekapetorica% i&dvojila se i& @arodne stranke$ i&jasniv'i se &a oportunistiku politiku iu drugoj polovici travnja 187G. pokreu svoj list ;eml&ak. ?a e secesijanarodnjaci!a$ u& autono!a'e$ donijeti jo' jedne protivnike u #aboru$ anepovoljnost e se i&ra&iti i na prvi! odrani! i&ravni! i&bori!a &a )arevinskovijee u listopadu iste godine kada su i&abrana sa!o G narodnjaka /dakle$ bilo ih

je naj!anje !eu autono!a'i!a i "&e!ljaci!a%. "e!ljaci% su svoju strankuna&vali @arodnosrednjaka stranka.

P"$& Fran$ J",!a I. ;a#/a0,,)ar Franjo *osip +. posjetio je al!aciju 187D. godine. 0rije careva dolaska$dal!atinsko narodnjako vodstvo dobilo je upute da o!ogue caru da osjeti dase nala&i na hrvatsko tlu. 0re!a dani! uputa!a$ svaki je narodnjaki opinskinaelnik svoj po&drav trebao &apoeti na hrvatsko!$ a nastaviti na talijansko!

je&iku$ ukratko ga &a!oliti da se u srednje 'kole i urede uvede hrv. je&ik$ da seinovnici ne pona'aju stranaki$ da drava podupre i&gradnju luka u pri!orju$isu'ivanje !ovarnih polja i i&gradnju elje&nike pruge kojo! bi se al!acijapove&ala sa &alee!.5 ubrovniku je car prisustvovao i na ka&ali'noj predstavi koju su i&vodili

gostujui glu!ci i& agreba 'to svjedoi o kulturnoj pove&anosti banske ,rvatskei al!acije. )ar je i na 4isu bio &a!oljen da ubr&a &adovoljavanje narodnihpotreba u toj pokrajini. n je obeao da e poduprijeti ispunjavanje tih potreba isvojega 'to !u je bilo na&naeno. @o$ to je &nailo i ekanje na ostvarenje togobeanja.

P"/"6 8"an+"


58/114

0age E D8

al!atinska @arodna stranka od poetka je bila &ajednika politika organi&acija i,rvata i #rba jer su obje strane dijelile iste interese na kulturno!$ gospodarsko!$prosvjetno! i narodnosno! planu. -li kada bi se govorilo o vjeri$ ona se nijes!jela !ije'ati s politiko!$ 'to je i&riito bilo istaknuto u progra!u @arodnestranke$ nanovo uobliene potkraj 187G. 5nato &ajedniki! interesi!a$ uoavalose$ posebice na srpskoj strani$ kako neki!a od njih s!eta isticanje hrvatskogi!ena i slavljenje hrv. velikana te kako sve e'e i uoprinije nastoje isticati svojesrpstvo. 0rilog je to!e i injenica kako je austrijski vladajui vrh tijeko! punih GDgodina u&astopno i!enovao &a predsjednika al!atinskog sabora nekoga i&redova !alobrojnih srpskih &astupnika. Bili su to najprije Apiro 0etrovi /18:1. 187


59/114

0age E D9

trebala odrati u al!aciji$ ali vlasti su je &abranile jer vlasti nije bilo po volji dase hrvatske na taj nain sjedinjuju.0ohrvaenje ostalih srednjih 'kola bilo je tee jer su one bile Hnancirane i&dravnog prorauna. 0rva gi!na&ija koja je u al!aciji odravala nastavu na hrv.

je&iku bila je Cranjevaka gi!na&ija u #inju$ otvorena 18DJ. 0ohrvaenjedubrovake gi!na&ije &apoelo je 18:9. 5 6otoru je djelovala nia realnagi!na&ija na hrv. je&iku$ a 187. preustrojena je u potpunu$ os!ora&rednugi!na&iju$ takoer s hrv. nastavni! je&iko!. 0ohrvaenje splitske gi!na&ije$ kao isplitske velike realke$ &apoelo je 188


60/114

0age E :IH I >IH )O;INA 19. STOLJEA

6ako je Listopadskom diplomom /18:


63/114

0age E :G

18:1. obavljen je i&bor dvaju predstavnika u )arevinsko vijee$ ali nitko nijei&abran. Petvrta sjednica posveena je organi&aciji e!aljskog odbora. Biskup;egat &au&eo se &a dvoje&inost &e!aljskih ureda$ ali talijanski &astupnici to!esu se protivili. Pak je i&glasan &akon da slubeni je&ik #abora bude talijanski.0itanje dvoje&inosti poteglo se i na petu sjednicu$ ali be& re&ultata. @a 'estojsjednici ponovno se trabalo i&abrati dva predstavnika &a )arevinsko vijee$ alibe&uspje'no. #abor je konano raspu'ten 1J. srpnja 18:1.@ovi su i&bori provedeni u kolovo&u i rujnu iste godine$ a na!jesnik poku'ava iuspjeva pridobiti veinu. +starski sabor u svo! je drugo! sa&ivu djelovao odo D.rujna 18:1. do 17. veljae 18:7. @a drugoj saborskoj sjednici pristupilo se i&boru&astupnika u )arevinsko vijee$ a i&arani su na!jesnik Burger i biskup obrila.,rvatski su se &astupnici &alagali &a hrv. je&ik$ &a o!oguavanje 'kolovanjasiro!a'ni! hrv. aci!a$ &a pore&ne olak'ice pa i &a sveope pobolj'anjegospodarskih prilika u pokrajini.5 svo! tree! sa&ivu #abor djeluje od 18. veljae 18:7. do 19. kolovo&a 187


64/114

0age E :J

unionistika obiljeja$ te napokon s nji!a uspio dogovoriti suradnju. 6huen je usvoju @arodnu stranku uspio privui i neke istaknute srpske predstavnike na kojese oslanjao u svoje! vladanju$ osobito glede pitanja al!acije$ pa i Bosne. 6akobi s!irila javnost$ ?is&a i 6huen slue se ve dobro po&nato! prakso! sa&ivanja6raljevinskoih odbora sa &adao! rje'avanja svih nesuglasica u ve&i s @agodbo!ukljuujui ponajprije Hnancijsku proble!atiku$ ali pregovori po obiaju&avr'avaju neuspjeho!. 6huen je isticao kako ,rvatska prije svega trebavlastiti! sredstvi!a "stati na vlastite noge%$ a tek e onda !oi us!jeravati vi'esredstva u kulturu i 'kolstvo.

ZAKONO;AVSTVO U KHUENOVO ;O%A

# @arodno! stranko! na svojoj strani$ 6huen nasilno provodi sve i&bore$ a ti!eo!oguuje i&borni red sa s!anjeni! broje! &astupnika sa 11< na 88$ uvodi novisaborski poslovnik s t&v. kloturo! i pro'ireni! pravi!a predsjednika. 5 takvi!okolnosti!a uspjeva postaviti te!elje svog progra!a. onesen je akon oreorgani&aciji sudstva i uprave koji !u stvara poslu'an inovniki aparat$ u

s!jeru konanog sla!anja opo&icije. ?i! je &akono! uni'tena autono!ijasudstva jer su suci potpuno ovisni o vladi. rastian je bio akon o ukidanjuporote n&a tiskarske delikte koji! je 6huen elio one!oguiti protunagodbenodjelovanje opo&icije pute! tiska. po&icijsku djelatnost u #aboru je 6huen"regulirao% novi! poslovniko! koji je davao predsjedniku #abora apsolutnu !okojo! je !ogao iskljuiti pojedine &astupnike opo&icije s velikog broja saborskihsjednica.

KHUENOVA )OSPO;ARSKA POLITIKA

4ei se dio ubranih prihoda u ,rvatskoj tro'io na !aarske investicije od kojih,rvatska nije i!ala nikakve koristi. 3ije je o D:W prihoda u ,rvatskoj koji su buli

na!ijenjeni &ajedniki! poslovi!a$ i koje se i&ravno koristilo &a investicije u2aarskoj i ra&voj ta!o'njeg gospodarstva. ?akvu situaciju je !aarski tisakiskoristio u prilog tvrdnja!a o hrvatsko! deHcitu$ jer ,rvatska toboe ne !oe nisa!u sebe u&dravati$ pa &ato i u to!e s!islu treba po!o ugarske vlade.#ve vi'e puanstva odla&i u -!eriku i druge preko!orske &e!lje$ traei ondjekruh i &aradu$ ali sve e'e i stalni boravak$ pa stoga napu'tena seljaka &e!ljaveino! prela&i u ruke nje!akog i !aarskog kapitala. 3auna se da je doi&bijanja 0rvoga svjetskog rata sa!o u -!eriku oti'lo vi'e od pola !ilijunahrvatskoga puanstva$ 'to je istodobno bio i gole!i Hnancijski gubitak &a,rvatsku. stali dio puanstva posvetio se uglavno! trgovaki! i obrtniki!poslovi!a. Bila je to preteito drvna industrija$ &ati! prehra!bena industrija koju

obiljeava ra&voj parnih !linova osobito u #lavoniji$ koju je takoer po!agala6huenova vlada elei je upravo gospodarski! ra&voje! takoer distancirati odostalih dijelova ,rvatske.bog gubitaka ekono!ske i Hnancijske sa!ostalnosti na te!elju @agodbe u,rvatskoj se osjeao veliki nedostatak aku!ulacije do!aeg kapitala$ 'to seodra&ilo na sve grane obrtnike i industrije proi&vodnje te na podruju agrara.bog posljedica europske agrarne kri&e koja uvjetuje nagli pad cijene itarica$te'ko je pogoeno hrvatsko selja'tvo. si! toga$ i nain obrade &e!lje jo' je biona niskoj ra&ini$ a i &bog raspada &adrunog ivota$ &natan se dio seljakogpuanstva &apo'ljavao na veleposjedi!a ili u gradovi!a kao kuna sluinad.0re!da su &aposlenici!a naelno &aja!ena neka prava$ "sluine% je ipak biloprepu'teno vlasti gospodara.

0re!da je 6huenova vlada uvela "slobodu% obrtnikog i industrijskog poslovanja$!eusobni odnosi poslodavaca i &aposlenika do te su !jere pogor'ani da

:J


65/114

0age E :D

poslodavac ili !ajstor$ &bog jak vanjske konkurencije svo!e radniku nije !ogaodati dobar posao$ pa brojni 'trajkovi nisu bili rijetkost. 2eusobne odnoseradnikai poslodavca regulirao je brtni &akon /188J. ve na poetku 6huenovevladavine. 5& op'irne regulacije cjelokupnog obrtnikog i industrijskogposlovanja$ ukljuujui i pravo radnika na dnevni i tjedni od!or$ ali i pravo na&apo'ljavanje djece u tvornica!a !lae od 1J godina$ taj je &akon reguliraotakoer obve&e plaanja radnika$ uvjete njihova otpu'tanja &ajedno s otka&ni!rokovi!a$ kao i sankcije i &a vlasnika radionice ili tvornice ako ne bi po'tovaouvjete propisane &akono!. onesen je akon o podupiranju obrtnikih itvornikih na!je'tenika u sluaju bolesti$ koji je bio te!elj &a osnivanje dobropo&natih bolnikih blagajna$ sredstva kojih su dakako pribavljali sa!i radnici.6huen je inicirao osnivanje glasovite ,ipotekarne banke$ ali je ona poslovala ukorist nje!u naklonjenog veleposjeda$ a &natno je povean i broj i novanih&avoda$ pre!da njihov kapital nije rastao u skladu s broje! kreditnih &adruga. @oipak takvo je poslovanje o!oguilo ne'to bolji poloaj 'kolstva i ra&voj kulture igraditeljstva uope 'to je i &asluga 6huenovog oportunog !inistra I,d"raKr5nav"-a. 2euti!$ svi napori ne sa!o da se ouva nego i ra&vije kuni obrt$

pa i sa!og !inistra 6r'njavoga u cilju ouvanja i&vorne narodne u!jetnosti$ostali su be& re&ultata.3a&voj do!aeg kapitala uvelike je one!oguen i elje&niko! politiko! ukarskevlade. @akon 'to je 187G. dovr'ena elje&nika pruga Budi!pe'ta \ 3ijeka$ i topreko agreba$ upravo 3ijeka postaje sredi'nja luka !aarskog kapitala u,rvatskoj. 2aarska je vlada uvela i krajnje nera&u!ne ra&like u naplatielje&nikih pristojba tako da je prijevo& bra'na od velikih budi!pe'tanskih!linova do 3ijeke bio jeCtiniji nego pri!jerice od agerba do 6arlovca.5& to$ na elje&nica!a u ,rvatskoj takoer se provodila nasilna !aari&acija$ jerse protivno slovu nagodbe kao poslovni je&ik na!etao !aarski$ a u cijeloj &e!ljina!jerno su se gradile !aarske 'kole. Atovi'e$ posebni! 'kolski! &akono!/189J. poinje se uvoditi !aarski je&ik kao obve&atan pred!et u sve srednje

'kole.

;JELOVANJE POLITI(KIH STRANAKA

@akon 'to je od!ah na poetku svoje vladavine ban 6huen,[dervQr> pretvorionekada'nju 2auranievu @arodnu stranku u svoju vlastitu$ kojo! e na!etatisvoju politiku prvenstveno u #aboru$ krenuo je u sla!anje opo&icijskih stranaka.6huen je brojne lanove @arodne stranke uspio pridobiti ra&ni! inovniki!poloaji!a$ a uspio je pridobiti i neke istaknutije srpske predstavnike koji su se iprije pojavili s t&v. ru!ski! progra!o! /1881. kada poinje proces stvaranjaposebne srpske stranake organi&acije. 6huen je uspio u jesen 188J. dobiti #rpski

klub u svoju @arodnu stranku obeav'i i! ispunjenje svih njihovih &ahtjeva$po!aganje pravoslavnih ustanova i ravnopravnost irilice i latinice$ iako je taj&ahtjev sprijeila ugarska vlada.bog sve teeg poloaja puanstva rasla je popularnost #tranke prava.$ ije jekonkretne uspjehe spreavala ne!ogunost suradnje s opo&icijsko! @eodvisno!narodno! stranko!$ koja je i!ala progra! revi&ije @agodbe i suradnju snosioci!a duali&!a. 5 #tranke prava$ kojoj je na elu An&$ S&ar*$v,6sa svoji!protudinastiki! shvaanji!a$ prevladava uvjerenje "politike ekanja%$ 'to je

jedan od glavnih ra&loga neuspjeha stranke$ koja 188J. prihvaa subdualistikiprogra! /potuna autono!ija ,rvatske i #lavonije te povratak al!acije i 3ijekepod hrvatsku vlast ali unutar ugarskog djela 2onarhije. Bio je to prikriven putpre!a otvorenoj politici trijali&!a$ odnosno stvaranja tree drave koja bi

okupljala june #lavene unutar ,absbur'ke 2onarhije.

:D


66/114

0age E ::

5 doba uspona #tranke prava /188J. \ 1887.$ ona poinje traiti ono 'toeventualno &bliava ,rvate i #rbe s ob&iro! na 6huenov rei! i ugarskuhege!oniju$ oslanjajui se i prito! na politiku proruski orijentiranih srpskihradikala u #rbiji$ u koji!a prava'i vide svoje save&nike.+ u @eodvisnoj narodnoj stranci se stvarala ideja "istoe% @agodbe koja sesuprotstavljala 6huenovoj @arodnoj stranci i koja je obeavala stabili&aciju hrv.politikih prilika$ ali na te!elji!a @agodbe i oslona na beki vor. ato se u#aboru ve 188D. pojavljuje opo&icijska #redi'nja stranka /Centrum s groCo!+vano! ra'kovie! na elu s kojo! ubr&o sve opo&icijske stranke /#trankaprava$ @eodvisna narodna stranka te grupa okupljena oko "#rbobrana% 1887.stvaraju svoj +&borni progra!$ no koji je jo' te godine poraen na i&bori!a u koristi&borne pobjede 6huenove @arodne stranke.6huenov rei! i socijalne prilike utjeu na pojavu socijalnog i radnog pokreta$ tena osnivanje #ocijalde!okratske stranke ,rvatske i #lavonije /189J.. 5 ,rvatskojsu nosioci socijalnog pokreta obrtnici$ a ne industrijski radnici$ prije svega uagrebu. 6huen najprije uni'tava &aetke seljakog pokreta u #lavoniji i #rije!u$a poto! i #ocijalde!okratsku organi&aciju /1897.$ ali se ona na prelasku stoljea

potpuno oporavlja.*edan od najistaknutijih prvaka #tranke prava$ Fran Folnegovi$ sve je vi'euvjeren da je ,rvatska vana &a dinastiju i 2onarhiju$ prije svega i &ato 'to prekonje strate'ki putovi vode na Balkan i dosljedno to!e &alae se ta dotadneprihvatljiva stajali'ta da ,rvatska !ora pregovarati s beki! voro! u& uvjetda oko sebe okupi sve opo&icijske stranke. #tvarni tu!a i&!ijenjenog kursasuskoro je postaoJ",! Fran+$ inae ne&avisni saborski &astupnik$ ali koji je jo'otprije si!pati&irao prava'e. Frank se 189era i #tarevia. 0olitiki progra! koji je dvijegodine kasnije /189J. prihvatila #tranka prava i @eodvisna narodna strankastajao je takoer vrlo opre&no i&!eu duali&!a i trijali&!a$ u& &ahtjeve da se

hrvatski narod sjedini u jedno sa!ostalno dravno tijelo u sklopu ,absbur'ke2onarhije.akako$ takav je &ajedniki opo&icijski progra!$ koji je potpisao i sa! -nte#tarevi$ &apravo &naio i kraj jedinstvene #tranke prava$ iji su raspad ubr&ali isukobi i&!eu Folnegovia i Franka$ akoji kul!iniraju u povodu spaljivanja!aarske &astave u agrebu$ i to &a posjete Franje *osipa agrebu /198D..Folnegovi je takav postupak hrv. o!ladine javno osudio u #aboru$ pa &ato i sa!#tarevi !nogo vi'e vjeruje Franku$ 'tovi'e$ #tarevi tada s Franko! i sjo'neki! istaknuti! prava'i!a /2ilo! #tarevie!$ (ugeno! 6u!iie! i dr.istupa i& 6luba #tranke prava i s nji!a osniva 6lub Piste stranke prava. @akon#tarevieve s!rti /189:. nastaju dvije prava'ke stranke 2atica stranke pravaili "do!ovina'i% pre!a glasilu ",rvatska do!ovina% i Pista stranka prava ili

"Crankovci%$ pa o &ajedniko! djelovanju prava'a vi'e ne !oe biti govora.

::


67/114

0age E :7

o kraja 6huenova vladanja Frankova struja svoje djelovanje ra&vija na koncepcijibe&uvjetnog pokoravanja dinastiji u uvjerenju da e ona u "&nak &ahvalnosti%rije'iti hrvatsko pitanje$ pre!da o&biljnih uvjeta &a suradnju i&!eu Franka ibekog vora jo' nije bilo. si! toga$ &bog te'kih uvjeta pod 6huenovi!rei!o! dola&i i do i&borne koalicije i&!eu dotad protusrpski orijentiranihdo!ovina'a i projugoslavenski orijentiranih ob&ora'a /@eodvisne narodnestranke. @a i&bori!a 1897. koalirane stranke dobivaju treinu !andata.2euti!$ koalicija do!ovina'a i ob&ora'a svoj uspjeh &ahvaljuje i seoski!birai!a koji pod utjecaje! sveenstva vi'e ne glasuju &a 6huenovu @arodnustranku. Atovi'e$ i sa! ban 6huen biva optuen &a protukatoliku djelatnost. @o6huenov je poloaj ubr&o poljuljan &bog i&bijanja protu!aarskih ne!ira upovodu obnove Hnancijske nagodbe /1889.. 2euti!$ &bog nesposobnostiopo&icije da iskoristi ne!ire i odri svoju prednost$ 6huenova @arodna strankaopet pobjeuje na i&bori!a 19


68/114

0age E :8

posebna banka &a ,rvatsku te otvaranje trgovine pre!a Bosni$ pa su ve&e,rvatske s Bosno! 18J9. doista olak'ane kada su ukinuti kontu!aci.,rvatska je u to vrije!e prekinula sve ve&e s 5garsko!$ a &bog cara koji jenapustio Be$ *elai je &apravo u ,rvatskoj sa!ovladar pa je u svoji! ruka!ai!ao svu civilnu i vojnu vlast. *elai D. travnja 18J8. progla'ava ukinuek!etstva. +ako je ra&rje'enje k!etskih odnosa teklo s veliki! pote'koa!a kro&dulje vrije!e$ ipak gospodarstvo ,rvatske dobiva nove te!elje.akako$ oekivalo se da e ,rvatska nakon 18J8. ra&viti svoje gospodarskepotencijale. 2euti!$ !ladi car Franjo *osip +. donosi J. oujka 18J9. ktoiraniustav koji! poinje Bachov apsoluti&a!. )arev cilj je ponovno uspostaviticentrali&iranu 2onarhiju s nje!aki! je&iko! kao slubeni! u upravi. 5redni'tvo"ospodarskog lista% in&istira na to!e da svi lanci budu na hrvatsko! je&iku. ?a

je tendencija i&raena i u agrebu kro& sukob "purgera%$ &apravo sukob obrtnika itrgovaca koji su govorili nje!aki i koji su do 18J8. u svoji! ruka!a i!ali!agistrat i narodnjaka /trgovca grkoistone vjere i preporoditelja na elu sL3d$v,&"/ F. V3+"&,n"v,6$/.0le!stvo je ukinue! k!etstva i&gubilo osnovu svoje dotada'nje eg&istencije.

dravaju se sa!o oni koji su uspjeli reorgani&irati svoje posjede i tri'tu ponudititraenu robu. ?e'koa i!aju i seljaci$ jer vlasnici!a posjeda postaju tek ondakada otplate hipoteku &apisanu u gruntovnici. tkup se plaao kro& pore& koji jepostao veliko optereenje &a sitno selja'tvo. 5 vrije!e kri&e koja je vladalapotkraj 19. st. to !noge seljake tjera u e!igraciju$ pa poinje eg&odus ,rvata ipreko!orske &e!lje.@a inicijativu austrijskog !inistra trgovine Brucka i na te!elju akona od 18.oujka 18D.$ osnovana je ?rgovakoobrtnika ko!ora u agrebu &a uu,rvatsku$ a 18DG. i ko!ora u sijeku &a virovitiku i poe'ku upaniju$ a od 18:G.i &a podruje +loka$ (rdevika$ 3u!e i +riga. 6o!ore su osnovane i u #plitu te uubrovniku. ne su !jerodavni! !inistarstvi!a davale !i'ljenja i prijedloge kojisu se odnosili na gospodarska pitanja. @a jednoj od prvih sjednica +!bro

+gnjatijevi ?kalac predlae naputak &a popis trgovaca i obrtnika &agrebakogko!ornog okruja$ 'to je bio poetak gospodarske statistike u ,rvatskoj. @ovi!odel prikupljanja podataka o gospodarstvu odra&io se i u njegovi! vrlokvalitetni! i&vje'taji!a do 18:


69/114

0age E :9

187G. pu'tena je u pro!et pruga agreb \ 3ijeka preko 6arlovca kojo! jeBudi!pe'ta pove&ana s *adrano!. 0rethodno$ 187


70/114

0age E 7 194.

@a ibori!a 19


75/114

0age E 7D

RAUCHOV POKUAJ RAZ%IJANJA HRVATSKO>SRPSKE KOALICIJE

@akon 'to je 0ejaevi dao ostavku$ dr. -leksandar 3akodc&a>$ sudac Banskogstola u agrebu$ bio je ban od :. lipnja 19


76/114

0age E 7:

6e!pCa o 0oegi. a njegova banovanja objavljen je i vei broj knjiga Grae zapovi&est 2kolstva u Hrvatsko& i lavoni&i-ntuna )uvaja. 5 agrebu je /1. svibnja19


77/114

0age E 77

je produena ruka 6huena,[dervQr>ja u ,rvatskoj. ba su dravnika &nala da ses!irivanje prilika !oe postii sa!o u suradnji ,rvatskosrpsko! koalicijo!$ pa

je ?o!a'i$ nakon 'to je 19


78/114

0age E 78

veljae 191.$ ali ?o!a'i je 1. sijenja 191. podnio ostavku$ a na elo ,rvatskedo'ao je povjerenik #lavko )uvaj.

%ANOVANJE SLAVKA CUVAJA 191. > 191@.

r. #lavko )uvaj od +vanske bio je podban u drugoj polovici banovanja 0avla3aucha te je s!atrao da !oe vladati na nain kao 0avle 3auch. Bio je iskusandravni inovnik i podupan akovake i osjeke podupanije do 188:.$ a &ati!veliki upan virovitike$ poe'ke i likokrbavske upanije. a vrije!e 3auchovabanovanja )uvaj je bio vrhovni naelnik agreba u& gradonaelnika dr. 2ilana-r!u'a$ a nakon toga i podban.)uvaj je svoje banovanje poeo uvoenje! preventivne cen&ure tiska na 'to jesnano reagirala sveuili'na !lade. 5 de!onstracija!a je sudjelovala !lade u#arajevu$ a predvodio ih je budui atentator na )uvaja !ladohrvat ;uka *uki.)uvaj je elio sprijeiti de!onstracije pa rektor o!ac &atvorio #veuili'te$ ali sustudenti u sukobi!a s policijo! drugi dan u'li u &gradu #veuili'ta$ ondje se&abarikadirali i pod opsado! policije ta!o proveli dva dana. gradu su napustili

tek drugi dan na nagovor proC. *osipa Ailovia.0ritisci &a preureenje 2onarhije na trijalistikoj osnovi dola&e sa svih strana.0rava'ki &astupnici ,rvatskoga$ al!atinskoga$ +starskoga i Bosanskohercegovakog sabora sastali su se na posebnoj konCerenciji na kojoj su sastavili!e!orandu!J1koji je &ati! bio poslan caru$ a &atrano je da u skladu s carevi!reskripto! od


79/114

0age E 79

osuen na s!rtnu ka&nu$ ali je &bog protesta ka&na pretvorena u doivotnuka&nu.rugi atentat na )uvaja od +vana 0lanin'aka upo&orio je ponovno nane!ogunost da se )uvaj odri na vlasti te on potkraj 191. poslan na bolovanje$a voenje poslova u ,rvatskoj povjereno je . 5nkelhauseru$ koji je &abranjivaosve !aniCestacije.

%AN IVAN KRLEC LOMNI(KI ILI ;RU)A VLA;AVINA HRVATSKO>SRPSKEKOALICIJE

@akon dva atentata na )uvaja i de!onstracija u al!aciji$ beki je vor nakonduih ra&!i'ljanja &a ko!esara 1. srpnja 191G. i!enovao +vana Akrleca/#kerlec&$ poto!ka stare hrvatske ple!ike obitelji. @jegovo banovanjekarakteri&iraju stalne pripre!e &a sukob sa #rbijo! uvjetujui pojaanonaoruavanje. 4isoki vojni krugovi bili su uvjereni da se u ,rvatskoj$ Bi, ial!aciji !oe vladati sa!o vojno! diktaturo!.Akrlecova &adaa bila je uvrstiti utjecaj 5garske u ,rvatskoj$ te su ga u to!e

podupirali +stvan ?is&a i ?eodor 0ejaevi. o'av'i u ,rvatsku$ Akrlec se poku'aospora&u!jeti sa stranka!a$ ali atentat povratnika i& -!erike$ #tjepana ojia$18. kolovo&a 191G.$ prekida te ra&govore. ?ijeko! 191G. bila je ograniena svakapolitika djelatnost i sloboda tiska pa su socijalisti svoj list Crvena slobodai&davali ilegalno u Budi!pe'ti. ?o je ra&doblje kada se starevianci ponovnovraaju lo&inci -nte #tarevia niti &a -ustriju$ niti protiv nje$ niti &a 5garsku$ nitiprotiv nje$ niti &a #rbiju$ niti protiv nje$ nego sa!o &a ,rvatsku.0olotiko otrenjenje donio je rugi balkanski rat$ kada su se sukobile #rbija iBugarska &bog podijele turskog teritorija. ?aj sukob oko plijena poka&ao jeilu&ornost stvaranja jugoslavenske nacije od svih junoslavenskih naroda.2ladohrvatska ideologija doivjela je slo!. 5 jesen 191G. obnovljen je list 7ladaHrvatskapod vodstvo! dr. -leksandra ,orvata. ni se ponovno obraaju +&idoru

6r'njavo! te iska&uju lojalnost dinastiji !rnjo! pre!a #rbi!a.0otkraj 191G. ve je bilo oito da e i&biti rat i&!eu 2onarhije i #rbije. @akon 'tosu 17. studenog 191G. uspje'no &avr'eni pregovori i&!eu +stvana ?is&e$ugarskog !inistra predsjednika i 6oalicije$ Akleca car i!enuje bano! . prosinca191G. i dopu'ta provedbu i&bora 1:. prosinca 191G. @akon gotovo dvije godineneustavnog vladanja sastao se ,rvatski sabor 7. prosinca 191G. i u nje!u je6oalicija i!ala ponovno veinu$ ali je ?is&a uspio dobiti potvrdu 6oalicije da ona u#aboru nee pokretati nikakva sporna pitanja$ a osobito da nee dirnuti u@adodbu. ,rvatskosrpska koalicija uspjela je na!etnuti rgu ?u'kana dapredsjeda #aboro!$ elei 'to prije produljiti Hnancijsku nagodbu s 2aarsko!.+ako se inilo da je sve u redu$ govori u ,rvatsko! saboru upo&oravaju na ni&

nerije'enih pitanja. Planovi!a opo&icije osobito je te'ko padala gospodarskasa!ostalnost pa se 191J. u sklopu &e!aljske vlade uspjelo osnovati gospodarskiodjel koji je preu&eo neke poslove i& gospodarstva koje je do tada obavljao odjel&a unutarnje poslove. @ajava novih napetosti bila je i&raena kada je 5garskisabor donio;akon o izvla23en&u morske obale po koje!u se !ogu eksproprirati&e!lje privatnih osoba na obali ako su ta podruja potrebna &a luke$brodogradili'ta i hotele. ani!ljivo je da se negodovanje &bog tog &akona neiska&uje u ,rvatsko! saboru$ ve opet reagira !lade$ pa 0. #ch]Ver u svibnju191J. i&vodi neuspio atentat na Akrleca. ?ijeko! 191J. antihabsbur'ki stav jaa$te opo&icija na i&vanredno &asjedanju sa&vano! G


80/114

0age E 8era$ a &adaa !u je bila osporiti potrebuaustrougarskog &au&ea Bi,. 2eu prista'a!a 2onarhije$posebice se isticao Crargo 2arti$koji se &bog prosvjeda protiv vijesti da e se Bi, dati na upravu #rbiji$187:. sukobio sa #tross!a>ero!.a vrije!e posjeta cara Franje *osipa +. al!aciji$ nekolicina je Cranjevaca$predvoena Cra 0a'kalo! Buconjie!$ caru predala pro!e!oriju u kojoj jeopisano te'ko gospodarsko i !aterijalno stanje kr'ana. 5 stolako! je kraju

187D. i&bila pobuna ,rvata$ a kasnije su se pobunili i hercegovaki #rbi. #rpskiustanci proglasili su 7. srpnj 187:. ujedinjenje Bi, sa #rbijo! i )rno! oro!.ainteresiranost -ustro5garske &a Bi, reali&irala se dogovoro! u 3eichstadtu/187:. i Budi!pe'tanski! konvencija!a /1877.$ koji!a tajno dobiva suglasnost3usije da !oe &au&eti Bi,. a u&vrat se obve&ala na neutralnost u pripre!no!osvajako! ratu protiv 3usije protiv )a. #ansteCanski! preli!inarni! !irovni!ugovoro! ) se obve&alo 3usiji da e unutar svojih granica &a Bi, osiguratiautono!iju. ?aj je ruskoturski ugovor poni'tio tajne austrijskoturske spora&u!e.@a te!elju odredaba s Berlinskog kongresa$ -ustro5garska je od europskih siladobila okupacijski !andat &a Bi,$ a uprava nad #andako! prepu'tena je )u.@akon toga$ austrougarska vojska ula&i u sredi'te !usli!anskog otpora

#arajevo$ a okupacije je &vr'ena pado! Foe D. listopada 1878. #tvarni ra&logokupacije bio je strah bekog i budi!pe'tanskog parla!enta od poveanja broja#lavena u 2onarhiji. 0rotivnici okupacije u ugarsko! parla!entu nai'li su naveliku potporu javnosti. 5 ,rvatskoj je naje'i kritiar odluke Berlinskogkongresa o &au&ea Bi, bio -nte #tarevi$ koji je u svo! govoru 1877. prorekaoda e &au&ee Bi, donijeti propast -ustro5garskoj 2onarhiji. 5glavno!$&au&ee! 1878. Bi, je Caktino u'la u sastav -ustro5garske$ pre!da su&aposjednuta podruja pravno ostala pod sultanovi! suvereniteto! sve doaneksije 19


87/114

0age E 87

&akonu nad&or nad privre!eno! upravo! u Bi, pripada &ajednikoj vladi u ijee i!e ad!inistraciju obavljati ajedniko !inistarstvo Hnancija$ unutar kojeg jeu Beu osnovan Bosanski ured koji pute! e!aljske vlade u #arajevu upravljaBi,o!. 2euti!$ naela uprave u Bi, ne !ogu se utvrivati be& suglasnosti obadijela 2onarhije.-ustrija i 5garska i!ale su svoje posebne ciljeve u Bi,. 2aarska je politika u Bi,bila potpuno usklaena s !aarsko! politiko! one!oguivanja hrvatskihnacionalnopolitikih nastojanja u 6raljevina!a ,rvatskoj i #lavoniji. @eprestanosu provodili svoje interese$ te su &ahtjevali$ po&ivajui se na svoje dravno pravo$da se Bi, prikljui kruni sv. #tjepana i da se i&ravno podvrgne 5garsko!e!inistarsko! savjetu. -ustrijske interese u Bi, valja ra&!atrati u sklopu istonepolitike nakon nje&ina pora&a kod 6raljiina radca 18::.$ kada se$ potuena od0rusa i i&baena i& @je!akog save&a$ okrenula pre!a Balkanu. #uprotstavljalase ugarskoj do!inaciji u Bi,$ ali nije htjela naru'avati dualistiki sustavpotiskivanje! 5garske i& tog prostora. )arsko! odredbo! od 9. listopada1879.$ osnovana je e!aljska vlada u #arajevu$ kojoj je na elu bio&apovjednigeneral kao poglavar &e!lje$ a u& njega je uveden i civilni doglavnik /adlatus. 5

upravno! i sudbeno! sustavu &adrana je os!anska podjela. 1879. u #arajevuje poeo djelovati 4rhovni &e!aljski sud. 0ri svi! kotarski! sudovi!a postojali sui 'erijatski sudovi &a obiteljske i nasljednopravne poslove !usli!ana.-ustro5garska je &a vrije!e upravljanja Bi, provela J popisa puanstva 1879./veinu ine pravoslavci$ 188D. $ 189D. i 191 149.

-ustrougarske vlasti od!ah nakon okupacije podu&i!aju !jere &a uspostavljanjenad&ora i jurisdikcije nad vjerski! institucija!a u Bi,. o uspostave redovitekatolike hijerarhije u Bi, postojao je apolostolski vikarijat$ stvoren 17GD. ?ijeko!uspostave redovite katolike hijerarhije u Bi,$ jasno su se oitovala ra&liita

politika nastojanja !aarskih i hrv. sudionika u rasprava!a o preustroju. 6alokinadbiskup ,a>nald je u studeno!e 188er je$ sa&nav'i &a!aarske na!jere$ u pis!u Franji 3ako!e od 9. veljae 1881.$ i&loio plan da sesva 6atolika crkva na junoslavensko! prostoru jurisdikcijski podrediagrebakoj nadbiskupiji i hrvatskoslavonskoj !etropoliji. #vetoj #tolici#tross!a>er je s ti! u ve&i poslao pro!e!oriju.@akon trogodi'njih pregovora$ -ustro5garska je potpisala 8. lipnja 1881. ugorovsa #veto! #tolico! o uvoenju svjetovne katolike hijerarhije u Bi,. Bula JG ouspostavi nove hijerarhije$ potpisana je D. srpnja 1881. na blagdan sv. ^irila i2etoda. +& nadnevka potpisivanja i teksta bule oito je da je papa ;av Y+++.

novoosnovanoj 4rhbosanskoj nadbiskupiji na!jenio vanu ulogu u svoji!napori!a &a ujedinjenje! 6atolike crkve s pravoslavni! crkva!a na Balkanu.?o! cilju bio je podreen i i&bor prvog nadbiskupa i !etropolita *osipa #tadlera$proCesora Cunda!entralne dog!atike na Bogoslovno! Cakultetu u agrebu.5voenje! redovite hijerarhije Bi, je dobila sa!ostalnu crkvenu !etropoliju.4rhbosanska nadbiskupija i!ala je sjedi'te u #arajevu i dvije suCraganskebiskupije$ Banjaluku i 2ostarsku. ?rebinjsko! biskupijo! upravljao je i daljedubrovaki biskup sve do novog spora&u!a i&!eu -ustro5garske i #vete#tolice 189


88/114

0age E 88

a pravoslavna crkvena sjedi'ta u Bi, odreeni su #arajevo$ 2ostar i ?u&la. aprvog !etropolita postavljen je #ava 6osanovi 1. prosinca 188 poinje provoditi politiku one!oguivanja institucionali&acije hrv. isprskoga nacionalnog pokreta u Bi,. o kraja svoje uprave 19jev rei! &abranio je uporabu hrv. i!ena$ &astave$ grba i bilo kakvo drugooitovanje hrvatstva. 0rava'ki listovi$ i&u&i!ajui 9atoli(ku Dalmaci&u$ nisu ses!jeli slati u Bi,. 4lada je davala !noge stipendije &a studij &a austrijskasveuili'ta$ ali ne i &a #veuili'te u agrebu. @ajutjecajniji &astupnik hrv. politike!isli u ,ercegovini bio je !ostarskoduvanjski biskup Cra 0a'kal Buconji koji jedon Frani 2iliev

Documents

Povijest Hrvatske 19. St