Povijest Dokolice i Turizma

Detaljni izvedbeni nastavni plan i program

1

Kod kolegija

Naziv kolegija POVIJEST DOKOLICE I TURIZMA

Opi podaci

Studijski program preddiplomski studij kulture i turizma Godina II.

Nositelj kolegija dr. sc. Igor Duda, docent

Status kolegija X Obvezan Izborni

Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave

Zimski semestar Ljetni semestar

ECTS koeficijent optereenja studenta 6

Broj sati po semestru 30P - 30S

Ciljevi kolegija, metode i ishodi

Cilj kolegija je stjecanje znanja i sposobnosti kritikog razmiljanja o povijesti dokolice i povijesti turizma,

poglavito iz gledita socijalne, kulturne i gospodarske povijesti, ali i interdisciplinarno uz pomo spoznaja iz

sociologije, antropologije, kulturalnih studija, knjievne i filmske povijesti, prava, ekonomije.

Ishodi uenja: 1. definirati radno i slobodno vrijeme, dokolicu, kulturu putovanja i turizam te opisati njihov

povijesni razvoj;

2. protumaiti, usporediti, analizirati, povezati i kritiki ocijeniti povijesne procese;

3. koristiti povijesnu literaturu i analizirati povijesne izvore;

4. argumentirano raspravljati u usmenom i pisanom obliku.

Preduvjeti, korespodentnost i korelativnost

Kolegij je usklaen s cjelinom studijskoga programa, posebno s njegovim kulturno-povijesnim dijelom koji se

temelji na humanistikim znanostima. Otvoren je i polaznicima drugih preddiplomskih i diplomskih studija,

posebno studija povijesti, kao izborni kolegij. Nema posebnih preduvjeta za upis kolegija.

Sadraj kolegija

Po upoznavanju s razvitkom povijesti dokolice kao historiografske grane od njezina zaetka kasnih 1970-ih, slijedi

pojmovno-teorijsko odreivanje odnosa radnoga vremena, slobodnoga vremena i dokolice u predindustrijskim,

industrijskim i postindustrijskim drutvima. Sadraji dokolice bit e poglavito obraeni na primjeru povijesti

putovanja i turizma, temama koje su glavni predmet zanimanja povijesti dokolice. Pratit e se promjene u

svakodnevici i mentalitetima povezane s otkrivanjem novoga i nepoznatoga, od aristokratskoga Grand Toura u

XVIII. st., romantiarskog otkrivanja nepristupane prirode, straha od eljeznice i plivanja u XIX. st., do

masovnoga turizma u drugoj polovici XX. st. Razmotrit e se razvoj turistike industrije u Hrvatskoj te njezin

utjecaj na ubrzavanje modernizacijskih procesa u drutvu. Pozornost e biti usmjerena na regulaciju radnog i

slobodnog vremena u zakonodavstvu, od radnikih nastojanja oko osmosatnog radnog dana sredinom XIX. st. do

trotjednog plaenog godinjeg odmora poetkom druge polovice XX. st., na uplitanje raznih politika i ideologija u

naine provoenja slobodnog vremena, na promicanje kulture putovanja i godinjih odmora, razjanjavanje pojma

potroake dokolice te shvaanja turizma kao motora konzumerizma i pokazatelja blagostanja.

Nain izvoenja nastave i usvajanje znanja (oznaiti masnim tiskom)

Predavanja Seminari i radionice Vjebe Samostalni

zadatci

Multimedija i

Internet

Obrazovanje na

daljinu Konzultacije Laboratorij Mentorski rad Terenska nastava

Napomene:

Nastava s odvija kombiniranjem nastavnih metoda, te se i tijekom izlaganja trai aktivno sudjelovanje studenata

kroz komentare i rasprave. Drugi sat seminara pripada mentorskom radu nastavnika s jednim studentom ili manjom

skupinom polaznika kolegija.

Studentske obveze

1. pohaanje nastave

2. prouavanje zadane literature te priprema za aktivno sudjelovanje u raspravi

3. izrada pisanog rada

4. priprema usmenog izlaganja

5. polaganje zavrnog ispita

Praenje i ocjenjivanje studenata (oznaiti masnim tiskom)

Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad


2

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraivanje

Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE SATI (procjena) ISHODI

UENJA UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

Pohaanje nastave 34 1-4 1,2 20%

Sudjelovanje u raspravi 34 1-4 1,2 20%

Pisani rad 25 1-4 0,9 15%

Usmeno izlaganje 25 1-4 0,9 15%

Zavrni ispit 50 1-4 1,8 30

Ukupno 168 (28x6) 6,0 100%

Dodatna pojanjenja:

Pohaanje nastave: prisutnost na nastavi u zadanom omjeru utjee na konanu ocjenu.

Sudjelovanje u raspravi: podrazumijeva aktivno ukljuivanje u nastavu komentiranjem zadane literature dostupne

u itanci predmeta ili komentiranjem materijala predstavljenog na nastavi.

Pisani rad: pisanje eseja ili prikaza pojedinih naslova s popisa literature, rad je opsega oko 4 kartice ili 7.200

znakova, predaje se u elektronskom obliku sredinom semestra.

Usmeno izlaganje: priprema izlaganja na dogovorenu temu, u trajanju 10-15 minuta.

Zavrni ispit: priprema usmenog ispita na temelju literature opsega oko 360 stranica, izborni dio literature moe

biti jednak literaturi koritenoj za ispunjavanje ostalih obveza (rasprava, pisani rad, izlaganje).

Izvanredni studenti nemogunost prisustvovanja nastavi i sudjelovanja u raspravi nadoknauju zamjenskim

obvezama. Ovisno o uestalosti pohaanja nastave mogu dobiti dodatnu ispitnu literaturu ili tijekom semestra na

temelju itanke polagati kolokvij.

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konana se ocjena dobiva na sljedei nain: A = 90 100% 5 (izvrstan) = 89 100% ocjene

B = 80 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 88% ocjene

C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75% ocjene

D = 60 69,9% 2 (dovoljan) = 50 62% ocjene

E = 50 59,9%

Popis literature

Obvezna literatura

Za raspravu na nastavi

itanka kolegija s odabranim tekstovima.

Za zavrni ispit

Vukoni, Boris, Povijest hrvatskog turizma. Prometej i HAZU, Zagreb, 2005.

Izborna literatura opsega oko 100 stranica.

Izborna literatura

Naslovi iji e dijelovi biti povijesno-teorijska podloga za raspravu na kolegiju. U dogovoru s nastavnikom student

za ispunjavanje ostalih obveza odabire naslove prema svojem interesu vodei rauna o predvienom optereenju.

Dio naslova dostupan je u itanci kolegija.

1. Baranowski, Shelley; Furlough, Ellen, ur., Being Elsewhere: Tourism, Consumer Culture, and Identity in Modern Europe and Northern America. University of Michigan Press, Ann Arbor, 2000.

2. Blaevi, Ivan, Turizam Istre. Savez geografskih drutava Hrvatske, Zagreb, 1984. 3. Burke, Peter, "Viewpoint: The Invention of Leisure in Early Modern Europe", Past and Present, 146,

February 1995, 136-150.

4. Corbin, Alain, The Lure of the Sea: The Discovery of the Seaside in the Western World, 1750-1840. Penguin,


3

London, 1995.

5. Corbin, Alain, ur., L'invenzione del tempo libero, 1850-1960. Editori Laterza, Roma & Bari, 1996. 6. Cross, Gary, "Vacations for All: The Leisure Question in the Era of the Popular Front", Journal of

Contemporary History, 24, 4, 1989., 599-621.

7. avlek, Nevenka, Turoperatori i svjetski turizam. Golden marketing, Zagreb, 1998. 8. de Grazia, Victoria, The Culture of Consent: Mass Organization of Leisure in Fascist Italy. Cambridge

University Press, Cambridge, 1981., 22002.

9. Degli Innocenti, Maurizio, "La villeggiatura: un diritto per tutti", Il Risorgimento (La villeggiatura in Italia tra ottocento e novecento), XLV, 2, 1993., 205-222.

10. Duda, Igor, "Osvajanje vremena i prostora. Dokolica kao uitak dugog devetnaestog stoljea", Kolo, XI, br. 1, proljee 2001., 5-50.

11. Duda, Igor, "Dokono mnotvo otkriva Hrvatsku. Engleski turistiki vodii kao izvor za povijest putovanja na istonu jadransku obalu od 1958. do 1969.", asopis za suvremenu povijest, 35, 3, 2003., 803-822.

12. Duda, Igor, "Povijest dokolice za poetnike", Povijest u nastavi, 3, 2004., 214-221. 13. Duda, Igor, U potrazi za blagostanjem. O povijesti dokolice i potroakog drutva u Hrvatskoj 1950-ih i 1960-

ih. Srednja Europa, Zagreb, 2005.

14. Duda, Igor, Pronaeno blagostanje. Svakodnevni ivot i potroaka kultura u Hrvatskoj 1970-ih i 1980-ih. Srednja Europa, Zagreb, 2010.

15. Dumazedier, Joffre, Toward a Society of Leisure. The Free Press, New York, 1967. 16. Furlough, Ellen, "Making Mass Vacations: Tourism and Consumer Culture in France, 1930s to 1970s",

Comparative Studies in Society and History, 40, 2, 1998., 247-286.

17. Furlough, Ellen, "Packaging Pleasure: Club Mditerrane and French Consumer Culture, 1950-1968", French Historical Studies, 18, 1, 1993., 65-81.

18. Grandits, Hannes, Karin Taylor, ur., Yugoslavia's Sunny Side. A History of Tourism in Socialism (1950s-1980s). CEU Press, Budapest, 2010.

19. Inglis, Fred, The Delicious History of the Holiday. Routledge, London & New York, 2000. 20. Kobai, Antun, Turizam u Jugoslaviji. Razvoj, stanje, perspektive. Informator, Zagreb, 1987. 21. Koshar, Rudy, ed., Histories of Leisure. Berg, Oxford, 2002. 22. Koshar, Rudy, German Travel Cultures. Berg, Oxford, 2000. 23. Krippendorf, Jost, Putujue ovjeanstvo. Za novo poimanje slobodnog vremena i putovanja. SNL i Zavod za

istraivanje turizma, Zagreb, 1986.

24. Lenek, Lena, Gideon Bosker, The Beach: The History of Paradise on Earth. Penguin, New York, 1999. 25. Lfgren, Orvar, On Holiday: A History of Vacationing. University of California Press, Berkeley Los

Angeles London, 1999.

26. MacCannell, Dean, The Tourist: A New Theory of the Leisure Class. University of California Press, Berkeley Los Angeles London,

31999.

27. Martini, Tena, Slobodno vrijeme i suvremeno drutvo. Informator, Zagreb, 1977. 28. Mihovilovi, Miro A., Izabrani radovi. Hrvatsko socioloko drutvo, Zagreb, 2000. 29. Schivelbusch, Wolfgang, Povijest putovanja eljeznicom. O industrijalizaciji prostora i vremena u 19. stoljeu.

Naklada Ljevak, Zagreb, 2010. 30. Sorcinelli, Paolo, "Che pazzia affidarsi al mare! Per una storia del turismo balneare sull'Adriatico", Il

Risorgimento (La villeggiatura in Italia tra ottocento e novecento), XLV, 2, 1993., 235-241.

31. Urry, John, The Tourist Gaze. Sage, London, 22002. 32. Veblen, Thorsten, Teorija dokoliarske klase. Mediterran Publishing, Novi Sad, 2008. 33. Walton, John K., "The Demand for Working-Class Seaside Holidays in Victorian England", Economic History

Review, 34, 2, 1981., 249-265.

34. Walton, John K., The British Seaside: Holidays and Resorts in the Twentieth Century. Manchester University Press, Manchester & New York, 2000.

35. Walvin, James, Beside the Seaside: A Social History of the Popular Seaside Holiday. Allen Lane, London, 1978.

36. Withey, Lynne, Grand Tours and Cook's Tours: A History of Leisure Travel, 1750 to 1915. Aurum Press, London, 1998.

37. Figure odmora (temat), Zarez, 20. srpnja 2000., 25-32. 38. Kultura putovanja (temat), Zarez, 28. listopada 1999., 21-28.

Dodatne informacije o kolegiju

Ispitni rokovi Rokovi se objavljuju poetkom akademske godine.


4

Nositelj kolegija: dr. sc. Igor Duda, docent

Mrene stranice:

http://www.unipu.hr/index.php?id=421

E-adresa: [email protected]

Telefon: 052/377-524

Konzultacije:

Termin se objavljuje poetkom akademske godine.

Asistent:


5

PRILOG: Kalendar nastave

Br. nast. cjelina TEME, ISHODI I LITERATURA

1.

Uvod

Pored dobivanja obavijesti o nastavnom planu i programu, literaturi, nainu rada i svojim

obvezama, studenti e moi opisati povijest dokolice kao podruje historiografije te

razlikovati izvore za povijest dokolice i turizma.

Duda, Igor, "Povijest dokolice za poetnike", Povijest u nastavi, 3, 2004., 214-221.

2.

Slobodno vrijeme, dokolica, putovanje, turizam

Razlikovanje radnog i slobodnog vremena te dokolice, definiranje vremena nastanka

suvremenog slobodnog vremena, argumentiranje razlike izmeu predindustrijskog i

industrijskog slobodnog vremena, te razlikovanje turista i putnika meu osnovnim su

ishodima ove nastavne jedinice.

Burke, Peter, "Viewpoint: The Invention of Leisure in Early Modern Europe", Past and

Present, 146, February 1995, 136-150.

Martini, Tena, Slobodno vrijeme i suvremeno drutvo. Informator, Zagreb, 1977., 96-103.

Duda, Igor, U potrazi za blagostanjem. O povijesti dokolice i potroakog drutva u

Hrvatskoj 1950-ih i 1960-ih. Srednja Europa, Zagreb, 2005. 24-35.

3.

Poeci turizma u devetnaestom stoljeu

Studenti e moi protumaiti utjecaj istraivakih putovanja, Grand Toura, romantizma,

industrijske i prometne revolucije na poetke turistikoga razvoja, te usporediti utjecaj

klasne i nacionalne pripadnosti na prvu fazu demokratizacije putovanja.

Walton, John K., "The Demand for Working-Class Seaside Holidays in Victorian

England", Economic History Review, 34, 2, 1981., 249-265.

Judson, Pieter, "Every German visitor has a vlkisch obligation he must fulfill: National

Tourism in the Austrian Empire, 1880-1918", Histories of Leisure, Rudy Koshar, ur., Berg,

Oxford, 2002., 147-168.

4.

Plivanje, more i morski zrak

Studenti e moi opisati i analizirati odnos prema moru, plai, plivanju, tijelu i sunanju,

vanim odrednicama u tumaenju masovnog ljetnog odmora kao predmeta istraivanja

povijesti dokolice.

"Figure odmora" (temat), Zarez, 20. srpnja 2000., 25-32.

5.

Drava organizira slobodno vrijeme

Razlikovanje demokratske i dirigirane (totalitarne) dokolice od kljune je vanosti za

analizu masovnoga turizma u organizaciji drave za to su dobar primjer Italija, Njemaka i

Sovjetski Savez u meuratnom razdoblju.

Koshar, Rudy, "Germans at the Wheel: Cars and Leisure Travel in Interwar Germany",

Histories of Leisure, Rudy Koshar, ur., Berg, Oxford, 2002., 215-230.

6.

Plaeni odmor i masovni turizam

Opisivanje zakonskog reguliranja radnog vremena te dnevnog, tjednog i godinjeg odmora,

definiranje plaenog godinjeg odmora te analiza posljednje faze demokratizacije

putovanja koja dovodi do masovnog turizma kljuni su ishodi nastavne jedinice i kolegija

uope.

Cross, Gary, "Vacations for All: The Leisure Question in the Era of the Popular Front",

Journal of Contemporary History, 24, 4, 1989., 599-621.

Richez, Jean-Claude; Strauss, Lon, "Un tempo nuovo per gli operai: le ferie pagate (1930-

1960)", L'invenzione del tempo libero, 1850-1960, Alain Corbin, ur., Editori Laterza,

Roma-Bari, 1996., 404-442.

Duda, Igor, U potrazi za blagostanjem. O povijesti dokolice i potroakog drutva u

Hrvatskoj 1950-ih i 1960-ih. Srednja Europa, Zagreb, 2005. 73-79.


6

7.

Film: Praznici gospodina Hulota/Les Vacances de Monsieur Hulot (1953.), red. Jacques Tati

Rasprava o filmu i popratnom lanku pokazat e spremnost studenata za argumentiranu

analizu demokratizacije ljetovanja, posebno u poratnim desetljeima "ljetne revolucije".

Furlough, Ellen, "Making Mass Vacations: Tourism and Consumer Culture in France,

1930s to 1970s", Comparative Studies in Society and History, 40, 2, 1998., 247-286.

8.

Odmor u Hrvatskoj I.

Studenti e moi opisati razvoj turistike djelatnosti i kulture odmaranja u Hrvatskoj,

usporediti pojedina povijesna razdoblja, te objasniti razlike izmeu individualnog i

kolektivnog te komercijalnog i socijalnog turizma.

Vie o sadraju u naslovima s popisa literature, posebno u: Vukoni, Boris, Povijest

hrvatskog turizma, Prometej i HAZU, Zagreb, 2005.; Duda, Igor, U potrazi za

blagostanjem. O povijesti dokolice i potroakog drutva u Hrvatskoj 1950-ih i 1960-ih,

Srednja Europa, Zagreb, 2005.; Duda, Igor, Pronaeno blagostanje. Svakodnevni ivot i

potroaka kultura u Hrvatskoj 1970-ih i 1980-ih. Srednja Europa, Zagreb, 2010.

9.

Odmor u Hrvatskoj II.

Studenti e moi opisati razvoj turistike djelatnosti i kulture odmaranja u Hrvatskoj,

usporediti pojedina povijesna razdoblja, te objasniti razlike izmeu individualnog i

kolektivnog te komercijalnog i socijalnog turizma.

Isto kao prethodno.

10.

Radionica I.

Uvidom u povijesne izvore (slubena glasila, statistike publikacije, struni asopisi,

popularna periodika) studenti e moi prepoznati, primijeniti i provjeriti znanja koja su bila

ishod uenja prethodnih nastavnih jedinica.

Vie o sadraju u naslovima s popisa literature.

11.

Radionica II.

Uvidom u povijesne izvore (slubena glasila, statistike publikacije, struni asopisi,

popularna periodika) studenti e moi prepoznati, primijeniti i provjeriti znanja koja su bila

ishod uenja prethodnih nastavnih jedinica.

Vie o sadraju u naslovima s popisa literature.

12.

Turistiki vodii

Na osnovi predavanja i analize lanaka studenti e moi opisati razvoj tiskanih turistikih

vodia te kritiki analizirati njihov sadraj.

Koshar, Rudy, "'What ought to be seen': Tourists' Guidebooks and National Identities in

Modern Germany and Europe", Journal of Contemporary History, 33, 3, 1998., 323-340.

Duda, Igor, "Dokono mnotvo otkriva Hrvatsku. Engleski turistiki vodii kao izvor za

povijest putovanja na istonu jadransku obalu od 1958. do 1969.", asopis za suvremenu

povijest, 35, 3, 2003., 803-822.

13.

Film: al/The Beach (2000.), red. Danny Boyle

Rasprava o filmu i popratnom lanku pokazat e spremnost studenata za argumentiranu

analizu posljednje faze masovnoga turizma i stalne elje za otkrivanjem neotkrivenih i

egzotinijih odredita.

Furlough, Ellen, "Packaging Pleasure: Club Mditerrane and French Consumer Culture,

1950-1968", French Historical Studies, 18, 1, 1993., 65-81.

14.

Zavrna rasprava

Sinteza povijesti dokolice, kulture putovanja i turizma, procjenjivanje, kritiko ocjenjivanje

te primjena steenih znanja i vjetine analize literature i izvora u argumentiranoj raspravi

ishodi su koji e do izraaja doi u posljednjoj nastavnoj jedinici.

"Kultura putovanja" (temat), Zarez, 28. listopada 1999., 21-28.

15. Odraeno produljenim terminom u 7. i 13. tjednu semestra (gledanje filma te komentiranje

filma i lanka traje dulje od uobiajenog termina).

Documents

Povijest Dokolice i Turizma