PONAVLJAMO GRADIVO IZ MEDIJSKE KULTURE

Rije "medij" je vrlo irok pojam. Ona oznaava svaki oblik prenoenja neke PORUKE ili informacije.

PORUKA moe biti u obliku vijesti, reportae, lanka, tv-emisije, serije, filma, bajke, romana, epa, bloga, e-maila, radijske informacije itd.

Vrijeme u kojem ivimo snano je obiljeeno velikim utjecajem medija - tiska, televizije, radija, Interneta...Mediji snano utjeu na svakoga tko ih slua/gleda/ita.

PONAVLJAMO GRADIVO IZ MEDIJSKE KULTURE

Najstariji medij jest TISAK. U tiskane medije spadaju razne knjige, novine, asopisi, stripovi...

TISAK se razvio zahvaljujui izumu tiskarskog stroja

Prije izuma tiskarskog stroja, knjige su se pisale i prepisivale runo

Bio je to jako dugotrajan i zahtjevan posao

Postojala su dva osnovna materijala na kojima se pisalo: PERGAMENA (ivotinjska koa) i PAPIR. Oboje su bili dosta skupi.

Prve knjige pisale su se dakle rukom jer tada nije bilo drugog naina 1450. g. Nijemac Johannes Gutenberg izumio je tiskarski stroj

Prva tiskana knjiga bila je "Biblija". Tiskana je 1455. godine u Njemakoj.

Tiskarski stroj je omoguio brzo i relativno jeftino umnoavanje knjiga

Zahvaljujui tom izumu knjige su postale mnogodostupnije te su se ljudi vie i bre opismenjavali

Danas su tiskani mediji jako razvijeni, pa postoji na tisue raznih vrsta asopisa, novina, magazina i slino. No ipak tiskani mediji su manje utjecajni u odnosu na elektronike tj. suvremene medije.

RADIO je suvremeni elektroniki medij nastao krajem19. stoljea.

To je sluni tj. auditivni medij kojeg danas jo uvijeksluaju milijuni ljudi, iako je openito njegovapopularnost manja nego prije.

Radio se temelji na beinom prijenosu signala koritenjem elektromagnetskih valova. Istraivanja poznatih znanstvenika Tesle, Marconija i drugih dovela su do razvitka radija na prijelazu 19. u 20. stoljee Tesla je prvi znanstvenik koji je poeo istraivati beini prijenos nekog signala.

TELEVIZIJA je medij koji se bazira na beinom prijenosu pokretne slike na daljinu u obliku elektrinog signala. U tehnolokom smislu ovaj je medij slian radiju. Televizija se jae poela razvijati nakon 2. svjetskog rata, i vrlo brzo je postala NAJUTJECAJNIJI MEDIJ nudei se kao izvor informacija i zabave za milijune gledatelja.

Televizijske emisije prema sadraju moemo okvirno podijeliti na: informativne (vijesti, dnevnik, tv-kalendar...) zabavne (filmovi, serije, kvizovi, showovi...) popularnoznanstvene (putopisi, razni "dokumentarci", emisije o ivotinjama...)

INTERNET je medij koji danas jako popularan, a poeo se iriti u drugoj polovici 90-tih godina 20. stoljea.

Svoje porijeklo ima u istraivanjima za vojne svrhe, a za razvoj Interneta kakvog danas poznajemo najzasluniji je engleski istraiva Tim Berners - Lee koji je 1991. godine zapoeo World Wide Web.

Internet je svjetska mrea meusobno umreenih (povezanih) raunala tj. servera (posluitelja) pomou kojih pristupamo na njima pohranjenim raznim podacima.

Internet funkcionira pomou linkova (poveznica) koji su meusobno isprepleteni i uglavnom sadrajno povezani, pa traei naprimjer podatke o morskim ivotinjama lako moete "zavriti" na stranicama o ronjenju, ribolovu, turizmu, izradi brodova i slino.

Internet je medij koji se koristi putem raunala, iako danas ovaj medij u sebi sve vie objedinjuje i raunalo, i televiziju, i radio.

Internet i raunalo pruaju nam mnogo vie mogunosti nego bilo koji drugi medij.

Tako se moemo igrati, dopisivati, priati, traiti razne informacije, gledati filmove, sluati glazbu, kupovati, pisati razne tekstove, sastavke i prezentacije, ulanjivati se u klubove i grupe, traiti osobe slinih interesa itd.

ZLOUPOTREBA MEDIJA Mediji nam, kao i sve u ivotu, mogu posluiti za dobre, ali i za loe svrhe, tj. moemo ih zloupotrijebiti. Televizija, raunalo i Internet posebno jako snano utjeu na ljudsku SVIJEST. Poruke koje mediji prenose a mi ih odluimo primiti gledanjem ili sluanjem, svjesno se ili podsvjesno utiskuju u nas i utjeu na na ivot. Drugim rijeima, POSTAJE ONO TO GLEDA I SLUA!

Ako na primjer SATIMA gledamo televiziju i filmove s negativnim i nasilnim sadrajima to e utjecati na nau svijest jer ono to gledamo i sluamo primamo u sebe.

Tako podsvjesno usvajamo uvjerenja da je svijet okrutan, lo, opasan, pokvaren, straan i slino...

RAUNALNE IGRE su takoer jedan medijski oblik zabave, naroito popularan meu mladima. Istraivanja psihologa su pokazala da one takoer, ba kao i televizija i Internet, mogu snano negativno utjecati na mlade ljude ako sate i sate provode uz igre pune nasilja, ubijanja, meusobnog nadmetanja i raznih drugih negativnosti.

Osim toga raunalne igre lako razvijaju OVISNOST, a to je stanje kada igrai misle samo na igranje i ne mogu se "odlijepiti" od neprestanog igranja. Takva ovisnost dovodi do nervoze, loeg sna, brojnih problema i raznih psiholokih smetnji.

Bilo da je rije o gledanju televizije, sluanju glazbe ili igranju na raunalu, uvijek bi trebali nastojati ne pretjerati u smislu da svaki dan satima neto gledamo ili se igramo na raunalu. Dakle, jako je bitno OGRANIITI VRIJEME koje provodimo uz medije, a vie se igrati i druiti vanka s prijateljima, trati, etati, boraviti u prirodi... Takoer je nuno zapaiti ono to gledamo i sluamo, tako da nastojimo IZBJEGAVATI NEGATIVNE I NASILNE SADRAJE. To ne bi trebali raditi zbog nastavnika ili roditelja, ve zbog SEBE ako elimo ivjeti zdrav i sretan ivot.