Povijest nemogućeg spomenika PODIZANJE SPOMENIKA ŽRTVAMA FAŠIZMA U JAJINCIMA

7/18/2019 Povijest nemogueg spomenika PODIZANJE SPOMENIKA RTVAMA FAIZMA U JAJINCIMA

1/22

725.94(497.1 Jajinci)195

ANALI GAA XXXIIXXXV (2012.2015.) 3233/3435 261282 261

Povijest nemogueg spomenikaPODIZANJE SPOMENIKA RTVAMA FAIZMA U JAJINCIMA

SanjaHorvatiniInstitut za povijest umjetnosti, Zagreb

Izvorni znanstveni rad

lanak donosi kronologiju viedesetljetnog procesa izgradnje Spomenikartvama faizmau Jajincima pokraj Beograda. Naglasak je stavljen na jugo-

slavenski natjeaj raspisan 1956.1957., koji je prepoznat kao vana karikau procesu afirmacije modernizma u domeni memorijalne plastike druge po-lovice 1950-ih godina te koritenja principa kiparsko-arhitektonske sintezeu rjeavanju univerzalnog poslijeratnog problema reprezentacije stradanja.

Analizom prvonagraenog projekta, naglasak je stavljen na sudjelovanjehrvatskih autora u tom natjeaju.

Kljunerijei:spomenik, Drugi svjetski rat, Jajinci, natjeaj, modernizam,sinteza, Zdenko Kolacio, Kosta Angeli Radovani.

UVOD

Povijest spomenike skulpture u poslijeratnoj Europipovijest je nemogueg spomenika1

Tim rijeima francuski teoretiar Bernard Ceysson opisuje nemogunostposlijeratne moderne skulpture da na adekvatan nain odgovori na zada-tak javne reprezentacije tragedije masovnih stradanja Drugoga svjetskoga

rata. S obzirom da se ta problematika kao posljedica hladnoratovske

binarne politike konstrukcije poslijeratnog drutva u veini dosada-njih analiza u pravilu odnosila na stanje zapadnoeuropske memorijalne

plastike, umjetniki dosezi i specifina problematika istonoeuropske

(bive istono-blokovske) i domae (koju promatramo kao dio jugosla-venske) spomenike produkcije u velikoj je mjeri i dalje neistraena i/iliakademski marginalizirana. U lanku Oskar Hansen and the Auschwitz

1 Ceysson, Bernard. The Impossible Statue. // Nach der Flut: Kunst 1945. 1960. / (ur.) SlviaSauquet, Johann Lehner. Be : Kunstlerhaus, 1995, 524.


2/22

SANJA HORVATINI POVIJESTNEMOGUEG SPOMENIKA...

262 ANALI GAA XXXIIXXXV (2012.2015.) 3233/3435 261282

Countermemorial, 195859 poljska povjesniarka umjetnosti KatarzynaMurwaska-Muthesisus pojanjava kako je iskljuenost povijesnoumjet-nikih narativa istonoeuropskih zemalja iz kanona europske i svjetske

povijesti umjetnosti iz razdoblja Hladnoga rata osobito umjetnikeprodukcije za koju se pretpostavlja da je bila pod direktnim utjecajem

ideologije, poput javnih spomenikih narudbi posljedica jo uvijekdominantnog binarnog mehanizma reprezentacije i samo-reprezentacije

pojedinih kulturnih i politikih sredina.2Unato izvanblokovskoj geopoli-tikoj poziciji Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije, situacijase nakon njezina raspada 1990. godine jednako nepovoljno odrazila namogunost ravnopravne interpretacije i meunarodne kontekstualizacije

specifinih povijesnoumjetnikih pojava u polju memorijalne plastikedruge polovice dvadesetog stoljea.

Ceyssonova pretpostavka o povijesti nemogueg spomenika pr-venstveno se temelji na, prema njegovu miljenju, neuspjenim pokuaji-ma zapadnoeuropskih kiparada odgovore na javne spomenike natjeaje

poslijeratnog razdoblja, s osobitim naglaskom na meunarodni natjeajza Spomenik nepoznatom politikom zatvorenikuu Berlinu iz 1953. go-dine, koji je, zahvaljujui rezultatima niza istraivanja i reinterpretacija,

tijekom posljednjih desetljea inauguriran u svojevrstan epitom ideolokehladnoratovske aproprijacije i instrumentalizacije umjetnike proizvod-nje u polju kulturne politike i politike sjeanja.3Meutim, Ceyssonovu

je tezu nuno provjeriti i/ili nadopuniti nizom srodnih pojava koje su uvelikoj mjeri iskljuene iz slubenog narativa o povijesti europske me-morijalne plastike. Kako bismo stvorili kompleksniju sliku, potrebno je

provesti niz komparativnih analiza nerealiziranih natjeajnih projekata udrugim europskim sredinama i osvijetliti specifine drutveno-politike

mehanizme koji su se nalazili u pozadini odluka o nainu i adekvatnojformi memorijalizacije rtava Drugog svjetskog rata.Jedan od najznaajnijih dogaaja poslijeratne memorijalne plastike

bio je meunarodni natjeaj za Spomenik rtvama faizmau Auschwitzu,koji je 1957. godine raspisao Meunarodni odbor za Auschwitz (Inter-national Auschwitz Committee) na elu s britanskim kiparom HenrijemMooreom. Na natjeaj se javilo 462 umjetnika iz cijelog svijeta, a najbo-

2 Murwaska-Muthesisus, Katarzyna. Oskar Hansen and the Auschwitz Countermemorial,19581959. // Figuration/Abstraction : Strategies for Public Sculpture in Europe, 1945 1968/ (ur.) Charlotte Benton. Ashgate Publishing Limited, Henry Moore Institute, 2004,193211.

3 O temi je pisao niz autora, od kojih izdvajamo: Burstow, Robert. Western European Mo-dernism in the Service of American Cold-War Liberalism. // Art and Ideology: The Nine-teen-Fifties in a Divided Europe / (ur.) Ljiljana Kolenik. Zagreb : Drutvo povjesniaraumjetnosti Hrvatske, 2004., 42.


3/22



ljim je ocijenjen projekt interdisciplinarnog poljskog tima na elu s arhi-tektom Oskarom Hansenom, kojemu emo se vratiti u kasnijoj analizi.4Iako je rije o jednom od simboliki najznaajnijih zadataka poslijeratne

europske kulture sjeanja i projektu neusporedivo veeg znaaja zarazvoj memorijalne plastike od prvonagraene skulpture Rega Butleraza Spomenik nepoznatom politikom zatvoreniku, ta je epizoda rijetkoukljuena u narativ poslijeratne spomenike plastike u Europi i svijetu.

Osim rekonstrukcije viedesetljetnih pokuaja izgradnje Spomenikartvama faizmau Jajincima pokraj Beograda, ovim emo radom natjeajiz 1956.57. godine i pobjedniki projekt arhitekta Zdenka Kolacija ikipara Koste Angeli Radovanija pokuati afirmirati kao vaan doprinos

stvaranju cjelovitije prie o razvoju memorijalne plastike 1950-ih godi-na u Europi. Naa je teza da taj natjeaj ne samo da zasluuje mjesto ukompleksnoj europskoj pripovijesti o nemoguem spomeniku, ve ga

je prvenstveno nuno (re)afirmirati u okvirima jugoslavenske, a time ihrvatske, povijesti memorijalne plastike.

KRONOLOGIJA OBILJEAVANJA STRADANJA

U JAJINCIMA

Bive vojno strelite pokraj sela Jajinci u blizini Beograda sinonim je zanajvee stratite na teritoriju okupirane Srbije i jedno od najmasovnijihmjesta stradanja tijekom Drugog svjetskog rata na podruju itave biveJugoslavije. Samo mjesto stradanja, 11 km juno od Beograda, prostirese na povrini od 80 ha izmeu gradskih naselja Jajinci, Rakovica i cesteza Avalu. U Kraljevini Jugoslaviji (od 1935. do 1941. godine) teren je bio

ureen u funkciji vojnog streljakog poligona, da bi okupacijom nacistikevojske 1941. godine bio pretvoren u centralno mjesto masovnih strijeljanja,pokapanja i naknadnih, sistemskih paljenja5posmrtnih ostataka zarobljeni-

ka koji su kamionima dopremani iz beogradskih zatvora i logora Banjica,

4 Pietrasik, Agata. Traversing Monumentality Successive Designs for the Auschwitz Monu-ment. // Henry Moore and Auschwitz: Tate Britain, 8. oujka 13. lipnja 2010 / (ur.) Toniak,Ewa. Warsaw : The Adam Mickiewicz Institute, 2010, b.p.

5

Operaciju pod nazivom Sonderkommando 1005od svibnja 1942. godine u itavoj su istonojEuropi vrile specijalne jedinice SD, pod komandom SS StandartenfhreraPaula Blobela,u skladu s planom o prikrivanju zloina i brisanju tragova masovnih ubojstava. Iskapanjai paljenje leeva na strelitu u Jajincima prisilno su tijekom zime 1943./44. vrili samizatvorenici, od kojih je jedan dio preivio i uspio posvjedoiti tu nehumanu ratnu epizodu.Mesta stradanja i antifaistike borbe u Beogradu: 194144. // Mesta stradanja i antifaistikeborbe u Beogradu : 194144. Prirunik za itanje grada / (ur.) Milovan Pisarri i Rena Rdle.Beograd : Milan Radanovi, 2013., 220225.


4/22



Topovske upe i Sajmite.6Ranije procjene govore da je na tom mjestu urazdoblju od 1941. do 1943. godine strijeljano 80.000 ljudi, iako novijaistraivanja navode brojku od oko 65.000 mukaraca, ena, staraca i djece,koji su bili likvidirani zbog nepoeljne nacionalne, etnike ili religijske

pripadnosti ili kao ideoloki protivnici nacistikog reima7(sl. 1).Obiljeavanje tog traginog mjesta mogue je pratiti od samog oslo-

boenja Beograda, 20. listopada 1944., kada su polaganjem vijenaca po-

ast rtvama odali generali zasluni za osloboenje grada Peko Dapevii Andrej A. danov, pa sve do konane izgradnje centralnog spomenika1988.8Godine 1951. postavljeno je spomen-obiljeje kipara StevanaBodnarova i arhitekta Leona Kabilja, ujedno i jedino koje na istoj lokaciji

6 Zarobljenici osueni na smrt dovoeni su u Jajince Avalskim drumom iz beogradskihzatvora i logora. Po izlasku iz kamiona, rtve su uskom, krivudavom stazom, sprovoenedo mesta egzekucije. Na putu do stratita nekada bi satima ekali ispod nadstrenica impro-vizovanih baraka, do trenutka kada bi doao red za njihovo pogubljenje. Streljanja su vrilivojnici Vermahta, dok je posao kopanja raka u koje su sahranjivana tela streljanih i uguenihugljenmonoksidom preputen radnicima Novog i Centralnog groblja. Lajbenperger, Nenadet al. Nav. dj., 2013., 221.

7 arkovi, Nenad. Spomen-park Jajinci. // Spomen-park Jajinci / (ur.) Lidija Kotur.Beograd : Zavod za zatitu spomenika kulture grada Beograda, 2009., 3.

8 Spomen-park je odlukom Skuptine grada Beograda 1986. godine proglaen kulturnimdobrom. arkovi, Nenad. Nav. dj., 2013., 34.

1. Njemaki vojnici poslije strijeljanja civila u Jajincima kod Beograda (Muzej istorijeJugoslavije, Inv. br. 15210)

German soldiers in the wake of execution of civilians in Jajinci near Belgrade (YugoslavHistory Museum, Inv. No. 15210)


5/22



biljei kontinuitet do dananjih dana.9Rije je o konvencionalnom spo-menikom tipu, kojeg ini horizontalno poloen kameni blok s ugraenim

bronanim reljefom koji, s ciljem prenoenja jasno itljive poruke, nudiprikaz grupe realistino oblikovanih ljudskih figura u trenutcima predstrijeljanje, pri emu se kompozicijom i naglaenom gestikulacijom nastoji

prenijeti herojstvo i patos komemoriranog dogaaja (sl. 2).Prvi opi jugoslavenski natjeaj za ureenje spomen-parka Jajinci

raspisalo je Ministarstvo prosvjete Srbije 1947.1948. godine zajedno snatjeajem za spomenike borcima NOR-a i rtvama faizma na nekoli-ko drugih lokacija u Srbiji. Natjeaj nije dao oekivane rezultate, zbogega prva nagrada nije dodijeljena. Drugu je nagradu dobilo rjeenjeslovenskog kipara Lojze Dolinara,10a treu projekt Branislava Mirkovia

9 Spomenik je podignuo Narodni odbor grada Beograda 7. srpnja 1951. uz troak od oko500.000 dinara. Dimenzije spomenika: 4,90 x 2,15 x 0,55 m; dimenzije reljefa: 1,60 x 0,80m. Na spomeniku se vie ne nalazi izvorna ploa dimenzija 0,60 x 0,29 x 0,03 m s natpisom: / / / 80 000 / . Zavod za zatituspomenika kulture grada Beograda. // Fond: Spomen-park Jajinci / inv. br. 3M 17.

10 Lojze Dolinar se na beogradskoj likovnoj sceni afirmira tijekom meuratnog razdoblja,kada postaje prominentan autor u domeni javnih spomenikih narudbi. Drugi svjetski ratprovodi u Beogradu gdje 1946. godine dobiva poziciju izvanrednog profesora na Likovnoj

2. Spomenik rtvama faizma u Jajincima, Stevan Bodnarov, Leon Kabiljo, 1951. FototekaInstituta za povijest umjetnosti (foto: P. Mofardin, 2011.)

Stevan Bodnarov, Leon Kabiljo: Memorial to Victims of Fascism in Jajinci,1951. Instituteof Art History Photograph Collection (photo: P. Mofardin, 2011)


6/22



i Ratomira Jankovia iz Srbije.11Moemo pretpostaviti da je Dolinarovprojekt na tom natjeaju jedna od pripremih skica monumentalne skul-pturalne grupe na kojoj kipar radi u Beogradu od 1942. do 1953. godine,a koja e u Jajincima biti postavljena sredinom 1950-ih godina.12Rije jetipolokoj i kompozicijskoj reminiscenciji na Rodinove Graane Calaisa:grupa od petnaest bronanih figura predstavlja znatno monumentalnije ireprezentativnije uprizorenje strijeljanja od spomenuta Bodnarova reljefa,iako je na formalnoj razini rije o istom tipu idealiziranog, herojskog

prikaza stradanja i otpora izvedenog u kljuu socijalistikog realizma.Dolinarov Spomenik strijeljanimabio je postavljen na izvornoj lokaciji

akademiji. Lojze Dolinar. 1893.1970. : Retrospektivna razstava. // (ur.) Igor Zabel. Ljubljana: Moderna galerija, 1996., 917.

11 Stojanovi, Branislav. Dovrenje spomen-parka Jajinci. // Urbanizam Beograda, br. 5354,1978. / Beograd, 1978., 3756, 46.

12

Ideja i prve skice za skulpturu nastaju jo tijekom rata, kada kipar u okupiranom Beogradudoznaje za masovna streljanja u Srbiji. Dolinarov izbor za lokaciju spomenika bio je Pio-nirski park, a razmatrala se i lokacija ispred bive Partijske kole na Dedinju u Beogradu.Poznato nam je da je skulptura na Jajincima postavljena nakon 16. svibnja 1954. godine. UBeogradu e uskoro biti otkriven spomenik streljanim rodoljubima // Borba / 12. sijenja1953.; Spomenik Streljanima od majstora Dolinara bie uskoro gotov // Crvena zvezda/ 13. sijenja 1953.; Okolina spomenika u Jajincima bie ureena // Politika / 16. svibnja1954. str. 8.

3. Lojze Dolinar: Spomenik strijeljanimana originalnoj lokaciji, Spomen-park Jajinci (Zavodza zatitu spomenika kulture grada Beograda, inv. broj 3M 17)

Lojze Dolinar:Memorial to the Executed on the original site, Jajinci Memorial Park (In-stitute for the Protection of Cultural Monuments of the City of Belgrade, Inv. No. 3M 17)


7/22



do 1959. godine kada je zbog nove koncepcije ureenja spomen-parkapremjeten i prenamijenjen u centralni spomenik rtvama faizma uKraljevu, gdje se nalazi i danas13(sl. 3).

Odluka o premjetanju spomenika na adekvatniju lokaciju bila jerezultat iscrpnih strunih rasprava o optimalnom nainu obiljeavanjaovog podruja, koje su voene prije odluke o raspisivanju drugog jugosla-venskog natjeaja krajem 1956. godine.14Naime, nakon to je Odbor za

podizanje spomenika u Jajincima1955. godine prihvatio idejno rjeenjeureenja spomen-parka beogradskih arhitekata Branka Bona i StankaMandia, projekt je bio stavljen na javnu diskusiju i predstavljen iroj

javnosti. Iako je naiao na pozitivne reakcije i u meuvremenubio pri-

hvaen od strane Urbanistike komisije grada Beograda, ispostavilo seda su prigovori dolazili s viih politikih instanci, zbog ega je Odbor bio

primoran formirati slubeno ocjenjivako tijelo. Na prvom sastanku no-voformiranog irija u srpnju 1956. godine predsjedavajui urica Jojki

pojanjava: Kad smo traili sredstva za pristupanje izvoenju radova zaovu godinu, mi smo poslali jedan elaborat manjeg obima () Saveznomizvrnom veu i ono je to poslalo na miljenje drugu Moi Pijadi. Drug

Moa je poslao primedbe, i te primedbe koje su bile prilino znaajnog

karaktera, bile su takve, da su prilino uticale na nae raspoloenje dali da pristupamo ovome ili ne. Onda smo otili kod druga Moa Pijadei dali ira objanjenja. Kada je on to video, sloio se, ali nam je kazaoda ima jo miljenja, da ima jo drugova koji imaju izvesne primed-be.15Iz dostupnih je izvora nemogue pretpostaviti o kakvim se i ijim

primjedbama radilo, no izvjesno je da su sugestije s politikog vrha naoformljivanje irija sluile odgaanju procedure ili dodatnoj provjerikvalitete predloenog naina memorijalizacije. esnaesterolani iri je

bio sastavljen od uglednih arhitekata, umjetnika, povjesniara umjetnosti

13 opi, pelca. Spomeniko kiparstvo. // Slovenska likovna umetnost. 19451978. / Ljubljana: Moderna galerija : Arhitekturni muzej : Mladinska knjiga, 1979., 62. Zanimljiv je podatakda se u neposrednoj blizini spomenika na Jajincima, tijekom 1950-ih godina, oraganiziraologor predvojnike obuke omladinaca. Jedan dan u Jajincima // Crvena zvezda / 12. svibnja1959.

14 Istorijski arhiv Beograda. // Fond: Savez komunista Srbije. Organizacija Saveza komuni-sta Beograda. Gradski komitet Beograd. (1919 ); 1944.1973. (IAB SKS OSKB GKB)/ Vrsta spisa: Materijali o idejno-politikim i kulturno-prosvetnim pitanjima, agitaciji itampi (1945.1973.) / Inv. br. 553. Spomenuti Odbor jo je 1953. godine donio odlukuo raspisivanju natjeaja kojim je definirano da se spomen-podruje tretira kao park-uma.Iz dostupnih izvora nije nam poznato u kojem je obliku natjeaj proveden. Iste je godineinicirana akcija javnog prikupljanja sredstava za spomenik. Konkurs za izradu idejne skice

spomenika streljanim u Jajincima // Crvena zvezda / 5. svibnja 1953.; Preko 11,780.00 dinarapriloeno za podizanje spomenika u Jajincima // Crvena zvezda / 11. kolovoza 1953.

15 Istorijski arhiv Beograda. Nav. dj., Inv. br. 553.


8/22



i politiara iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije,16kojisu tijekom ljeta 1956. godine u dva navrata vodili opsene raspraveo izvedivosti i koncepciji predloenog projekta. Njime se predvialo

ureenje spomen-parka s ouvanim autentinim elementima samog stre-lita i prilaznog puta, sugestivnim koritenjem krajobrazne arhitekture,muzejom na otvorenom i skulpturalnim akcentima.17Veina lanovairija bila je naelno suglasna s predloenom programskom koncepci-

jom spomen-parka, no kritiki su tonovi bili usmjereni prema tehnikimmogunostima izvedbe i nekoherentnosti arhitektonske cjeline, dok seveina lanova irija odluno protivila ideji zadravanja Dolinarove skul-

pture. Najistaknutiji oponent projekta Dobrica osi izraavao je sumnju

prema koritenju iskljuivo autentinih elemenata na stratitu, zalaui

16 lanove irija inili su: urica Jojki, Slobodan Penezi, Jara Ribnikar, Dobrica osi, OtoBihalji-Merin, Pea Milosavljevi, Rista Stijovi, Kosta Angeli Radovani, Edvard Ravni-kar, Branko Petrii, Ratomir Bogojevi, Koa Popovi, Mihajlo vabi, Srba Andrejevi,Smiljan Klaji i Josip Seissel.

17 Autor projekta arh. Stanko Mandi lanovima irija projekt pojanjava ovim rijeima: Utakvoj sredini, gdje treba da se oznai to mesto gdje je streljano 80.000 ljudi, ono je u osnovnojkoncepciji tretirano ne kao spomenik sam po sebi, nego kao spomen-podruje, odnosno spo-

men-park. Zato su njegovi kompozicioni elementi uglavnom sredstva koja prua podruje, toje zelenilo, ravna povrina, arhitektonski odreena, s odreenim likovnim elementima.(...) (P)ristupamo prostoru jednom irokom poploenom stazom stepenasto projektovanom ka mogilina kojoj se nalazi jedna izrazito skulptorska grupa megalita. Kaem megalita neodreeno,

jer polazim od toga da to ipak treba da bude jedan likovni akcenat, (...) koji treba da izrazi

svojom snagom impresije i likom ta se tamo dogodilo (...) Peak se penje stepenastim putem,to je u stvari jedan poploen, irok put, obezbeen kamenom i niskim zelenilom, (...) na platokoji pribliava posetioca da ue na mesto gdje su se dogaaji odigrali. (...) (I)spred platoa senalazi rtvenik, vena vatra, koja evocira dogaaje koji su se tu odigrali. Bono od platoa je(...) zgrada muzeja koja treba da okupi odreene zaostavtine od ljudi koji su bili u logoru ione ostatke kojih se nalo na licu mesta posle onog zgarita, posle iskopa njihova pepela. To

je u stvari potporni zid koji prihvata brdo, ali to je potpuno kamenom izraena arhitekturakoja podupire brdo i pretapa se u zelenilo. To je ve na drugom platou, gdje se nalazi upravoono mesto na kome su rtve streljane. To je danas jedno nekultivirano pare zemlje, trava,gde danas raste korov i divlja trava i na njemu se nalaze kovezi sa razapetom bodljikavomicom iza koje su rtve streljane. Ideja je bila da mesto sa bodljikavom icom, s travom i sastazom kojom su rtve dovoene na gubilite, ostane u okvirima odreene arhitekture pot-puno autentino, nedirnuto. eleli smo da postignemo kontrast izmeu autentinog prizoraistorijskog i emotivnog i onog to smo napravili iza toga. Dalje se teren jo uvek penje imi se penjemo na uzvisinu na koju je postavljena ova grupa (Dolinarova skulptura, op.a.).

Iza svega ovoga nalazi se jo uvek brdo. (...) itavu tu pozadinu smo zamislili kao jednuozelenjenu dolinu, zasaenu zelenom travom, kroz koju se proimaju staze sa odreenim

niskim znamenjem, odreenim datumima, odreenim ljudima, odreenim dogaajima. Izaokvira itave te doline je crnogorina uma od borova i jela, koja je postavljena u potpunopravilnom poretku i koja treba (...) da se zove uma 80 000 stradalih, koja ini okvir u po-zadini itavom ovom delu kao apoteza dogaaja i kao apoteza venog ivota koji e izlazitiiz borbe (...). ()uma se u pravilnom poretku rasplinjava u listopadnu umu, koja je pratipo padinama i obroncima Topole. Opis preuzet iz stenografskih biljeki sa sastanka irijaOdbora za podizanje spomenika u Jajincima, 26. lipnja, 1956.Istorijski arhiv Beograda. Nav. dj., Inv. br. 553.


9/22



se pritom za potrebu prenoenja jasnije poruke:Ima jedna stvar koja jeneobino vana u celoj diskusiji, a to je do koje mere samo strelite, travai ice, kao vizuelna snaga, do koje mere mogu da izazovu psiholoki ok

ili doivljaj o kome govorimo.S druge strane, slovenski arhitekt EdvardRavnikar zagovara dodatnu redukciju likovnih i arhitektonskih elemenata

s ciljem postizanja snanijeg psiholokog uinka na promatraa:Nika-kva dekorativnost. Ako se danas seamo pojedinih stvari, tu su samo triretka, 12 rei. To je jedino to odgovara. To moe dati ovu jainu. Sve

to se suvie plaa, (to je) dekorativno, ide od toga dalje i u tom smislumislim da je suvina likovna i arhitektonska pretenzija.Iako je rad irijau tom sastavu okonan odlukom o raspisivanju novog natjeaja krajem

1956. godine, njihovi e zakljuci i osnovna koncepcija projekta initiprogramsku osnovu novog natjeajnog raspisa. Takoer, elementi togprojekta (parkovna arhitekura, komemorativni plato, autentinost terena)posluit e kao osnova za ureenje spomen-parka, koje e, nakon odu-stajanja od izvedbe prvonagraenog rada, 1959. godine biti povjereno

beogradskim arhitektima Stevanu Milinkoviu i Branku Bonu18a izvelibi ga Direkcija za gradsko zelenilo i Urbanistiki zavod u Beogradu.19

Javna rasprava o dovravanju ureenja spomen-parka nastavit e

se tek 1978. godine, a rezultirat e zakljukom o potrebi za jo jednimanketnim natjeajem, koji e 1981. godine raspisati tridesetetverolaniOdbor za dovrenje spomen-parka Jajinci.20Kao i u sluaju natjeaja iz1956./57. godine, Odbor dobiva prerogative Ocjenjivakog suda koji od58 pristiglih radova prvu nagradu dodjeljuje autorskom timu iz Ljubljane

na elu s arhitektom Markom Muiem, koji predlau kompleksan pro-jekt s vidljivim utjecajima post-modernistikog promiljanja arhitekture.Nagraeni projekt ni taj put nee biti ostvaren21(sl. 4).

18 Odbor provodi jo jedan ui natjeaj na kojem pobjeuju ova dva autora. Iz novinskih natpisajasno je da su razlozi novog natjeaja ostali nerazrjeeni. Jo jedan predlog za spomenik uJajincima // Politika / 31. listpoad 1959., str. 8. Uvid u stenografske biljeke sastanka irijaotkriva presudnu ulogu arhitekta Stanka Mandia u osmiljavanju prvog idejnog projektaspomen-parka, koji se nakon 1961. godine provodi bez njegova sudjelovanja.

19 Tijekom 1960-ih godina napravljeni su i detaljni planovi uvoenja elektrine mree i vodo-vodnog sustava, kao i plan ureenja komemorativnog platoa i popratnih utilitarnih objekataunutar spomen-parka (klupe i drveni paviljoni za odmor), koji potpisuje glavni projektant

ath. Branislav Mirkovi. Istorijski arhiv Beograda. Nav. dj., Inv. br. 553.20 Stojanovi, Branislav. Nav. dj., 1978., 37.21 Opis projekta rijeima Marka Muia: Put bez povratka i donji dio nekadanjeg vojnog

strelita, koje je tijekom Drugog svjetskog rata imalo funkciju stratita, odvojen je od oko-lice velikom vodenom povrinom. Povrina je zadrana u autentinom stanju, nedostupna isveta, sveta u hegelijanskom smislu, kao ono to spaja ljude. Vodena povrina okruena jepolukruno zasaenim ruama koje tvore cvjetni amfiteatar, i koje su upotpunjene konturamabaraki u kojima su rtve ekale na strijeljanje. U grudobrane nekadanjeg strelita ukopan je


10/22



Do dovrenja spomen-parka dolazi tek 1988. godine, kada se izved-ba sredinjeg spomenika povjerava srpskome kiparu Vojinu Stojiu, aureenje popratnih sadraja i hortikulture parka arhitektima BrankuBonu i Brani Milkoviu.22Postavljena na visokom postamentu, Vojievaskulptura anakronim jezikom visokog modernizma i konvencionalnom

simbolikom ptice u letu nastoji utjeloviti ideju slobode (sl. 5).

NATJEAJ ZA SPOMENIK RTVAMA FAIZMA UJAJINCIMA 1956./57.

Konvencionalnost i anakronost konanog rjeenja za spomenik iz 1988.godine osobito je uoljiva njegovom usporedbom s tridesetak godinamlaim prijedlozima za isti spomenik, proizalima iz javnog natjeajakoji je raspisao Odbor za podizanje spomenika u Jajincimakrajem1956. godine. Predsjednikom Odbora bio je imenovan tadanji jugo-

muzej i dvorane sjeanja; iz njih se, kroz diskretno zaklonjene otvore prua pogled na plato sdrvenim, od metaka oteenim stupovima o koje su zatvorenici bili vezani pred strijeljanje.(vlastiti prijevod sa slovenskog jezika) Mui, Marko. Znamenja knjiga o arhitekturni obliki,njeni vsebini in pomenu. Ljubljana : Znanstveni intitut Filozofske fakultete, 2000., 9.

22 arkovi, Nenad. Nav. dj., 2009., 4.

4. Prvonagraeni projekt za spomen-park uJajincima, arh. Marko Mui, 1980.

First-prize winning project for memorialpark in Jajinci, architect Marko Mui, 1980

5. Realizirani spomenik u Spomen-parku Ja-jinci, Vojin Stoji, 1988. Fototeka Instituta zapovijest umjetnosti (foto: P. Mofardin, 2011.)

Monument at Jajinci Memorial Park, by VojinStoji, 1988. Institute of Art History Photo-graph Collection (photo: P. Mofardin, 2011)


11/22



slavenski dravni tajnik za vanjske poslove Koa Popovi, a sastavranijeg esnaesterolanog irija bio je proiren, uglavnom republikimi saveznim predstavnicima strukovnih organizacija, ime je pojaana

struna kompetencija ocjenjivakog tijela.23Iz prvotnog saziva irijaizlaze Slobodan Penezi, Mihajlo vabi i Kosta Angeli Radovani,24priemu je nemogue zanemariti injenicu da Radovanijev rad u Odboruza podizanje spomenika stoji u sukobu interesa s njegovim kasnijim su-

djelovanjem na natjeaju. S obzirom da zakon o natjeajnim postupcimanije bio donesen sve do 1968. godine, ta nepravilnost, u vrijeme kadasu rezultati natjeaja objavljeni, nije bila osobito isticana u medijima.Sumnja u regularnost procedure u sluaju tog i drugih natjeaja za spo-

menik u Jajincima bit e javno iznesena tek poetkom 1980-ih godina.25Anoniman jugoslavenski natjeaj ostavljao je sudionicimapotpunu

slobodu da u okviru rezervisanog kompleksa zamisle i razrade rjeenjekoje e evociranjem minulih dogaaja ostaviti pokolenjima trajnu uspo-menu.26Osnovni zadatak bio je tragine dogaaje umjetniki transponi-rati kompleksnom primjenom likovnih, arhitektonskih i hortikulturnih

elemenata. Pritom je bilo preporueno koritenje postojeih motiva iouvanje autentinosti povrina na kojima su se odigravali tragini doga-

aji, poput puta kojim su rtve dovoene na strijeljanje. Pored osnovne,komemorativne namjene, u natjeaju je traeno da rjeenje spomenikogkompleksa vodi rauna o mjestu predvienom za odmor posjetitelja, poli-tike ili umjetnike manifestacije, te da se spomenik urbanistiki povees bliom okolinom i prometnim komunikacijama.27Kako Josip Seissel

pojanjava u katalogu natjeajnih radova, kljuni kriterij pri ocjenjivanjubilo je postizanje sinteze svih umjetnikih disciplina, pri emu je stavljennaglasak na spomenik kao simbol koji treba biti izraen jezikom ope

razumljivim i nepobitnim. Iz selekcije irija evidentan je afinitet premakoncepcijski inovativnim rjeenjima ostvarenim u oblikovnom kljuu vi-

23 Novi lanovi irija: Marko elebonovi (predstavnik Udruenja likovnih umjetnika Jugosla-vije), Aleksandar orevi (predstavnik Drutva arhitekata Srbije), Saa Sedlar (predstavnikDrutva arhitekata Slovenije), Neven egvi (predsjednik Drutva arhitekata Hrvatske) iZaga Jovanovi (lanica Gradskog odbora Saveza boraca Beograd).

24 Jajinci : povodom konkursa za idejni projekt spomenika rtvama faizma, Jajinci Jugosla-vija. // (ur.) Oto Bihalji-Merin. Beograd : Publicistiko-izdavaki zavod Jugoslavija, 1958.,8586.

25 Vasiljkovi, Kosta. Sublimirajui pijetet protiv ridajueg valjanja u suzama. // Oko / Zagreb,22. 1. 1981.

26 Jajinci: povodom konkursa za idejni projekt spomenika rtvama faizma, Jajinci Jugosla-vija. // (ur.) Oto Bihalji-Merin. Beograd : Publicistiko-izdavaki zavod Jugoslavija, 1958.,8586.

27 Isto.


12/22



sokog modernizma. Posebno je istaknut problem svladavanja prostornog

opsega zahvata, pri emu je niz projekata podleglo disproporcionalnomtretmanu terena, s jedne, ili pak njegovu pretjeranu parceliranju, s druge

strane.28Meutim, upravo je taj segment natjeaja doprinio inauguracijipresudne arhitektonske uloge u savladavanju monumentalnih spomeni-kih zahvata, to e odrediti daljnji razvoj jugoslavenske memorijalne

plastike tijekom 1960-ih i 70-ih godina.Najvie uspjeha na natjeaju postigli su autorski timovi iz Hrvatske,

koji su, uz prvu (Z. Kolacio, K. Angeli Radovani, Z. Sila, V. Ivanovi) idrugu nagradu (N. Korica, B. Petrovi, I. Antoli, D. Ki, Z. Prele, Z.urjak), osvojili i spojenu treu i etvrtu (B. Bernardi, A. Dragomanovi,

N. Kuan, R. Niki, D. Damonja), koju su dijelili s beogradskim autor-skim timom (B. Bon, B. Mirkovi, A. Krsti, Lj. Stamenkovi, V. Petri, A.Greti, B. Karanovi, Debeljkovi). Autorski timovi iz Beograda osvojilisu petu (B. Bogdanovi, D. Pavlovi, P. Popovi, P. Risti, L. ejka) i estunagradu (M. Mitrovi, J. Jeftanovi, A. Beli). Dodijeljeno je i pet otku-

pnih nagrada, a ak sedamnaest prijavljenih projekata bilo je obeteeno,meu kojima i slabo poznat projekt zagrebakog kipara Vojina Bakia.29

Natjeaj je ocijenjen uspjenim, kako zbog znatnogsudjelovanja

autora mlae i srednje generacije sklonih suradnji i eksperimentu, tako izbog prevladavajueg trenda odmicanja od figuracije i naracije u smjeruapstrakcije i formalne sinteze. Kipar Duan Damonja, primjerice, upravona tom natjeaju prvi put izlazi s prijedlogom potpuno apstraktne spome-nike plastike, dok slovenski tim arhitekata osmiljava kompleksan sustavreprezentacijskih strategija traume od interakcije s posjetiteljem, preko

zvunih efekata, do primjene postupaka bliskih land art-u. Jo neetabliranibeogradski arhitekt Bogdan Bogdanovi projektom na ovom natjeaju

zapoinje svoj prepoznatljiv niz monumentalnih rjeenja specifinogarhitektonskog rjenika i organikih formi, kojim e se u domeni memori-jalne plastike proslaviti tijekom 1960-ih godina.30Iako taj natjeaj, koliko

28 Isto.

29 Prvi otkup (H. Stojanovi, D. Milenkovi, Z. Tasi, B. Karadi, M. Radoevi, M. Djuki,D. Jeli, B. Proi svi iz Beograda); drugi otkup I (S. Kristl, M. Vovk, M. Vidmar, M. Dec,R. Zaletel, D. Ogrin svi iz Ljubljane); drugi otkup II (R. Mievi, M. Mareti, I. Koari,A. Rotkvi, I. Lau, S. Mareti, Z. Borba, S. Majeti, B. Baji, H. Zukanovi, Z. Barbeti svi iz Zagreba); drugi otkup III (L. Dolinar, M. Tepina); trei otkup (M. Radovanovi,M. Stanisavljevi, O. Jevri, M. Deni svi iz Beograda). Jajinci: povodom konkursa zaidejni projekt spomenika rtvama faizma, Jajinci Jugoslavija. // (ur.) Oto Bihalji-Merin.Beograd : Publicistiko-izdavaki zavod Jugoslavija, 1958., 8692.

30 Za iri opis svih nagraenih projekata vidi popratnu publikaciju izlobe natjeajnih radova:Jajinci: povodom konkursa za idejni projekt spomenika rtvama faizma, Jajinci Jugosla-vija. // (ur.) Oto Bihalji-Merin. Beograd : Publicistiko-izdavaki zavod Jugoslavija, 1958.


13/22



nam je za sada poznato, nije ostavio znaajnijeg traga izvan granica bivedrave, mogue ga je dovesti u vezu sa spomenutim natjeajem za Spo-menik rtvama faizmau Auschwitzu, ne samo vremenski (1956.1958.),

ve i zbog nunosti savladavanja velikih prostornih gabarita te smjelogpromiljanja novih strategija reprezentacije masovnog stradanja i traume.

PRIJEDLOG NEMOGUEG SPOMENIKA

U pejsau Jajinaca mora progovoriti takav nijemiegzaktni simbol velike tragedije31

Prvonagraeni rad zasniva se na ideji konzerviranja manje prostornepovrine koja, natopljena krvlju palih rtava, metonimijski utjelovljujeideju stradanja na povrini itavog strelita, ime autori vjeto doskau

problemu irokih prostornih gabarita (sl. 6).

Sam spomenik ni nije drugo do ogromni, betonski bedem podignutoko iane prepreke pred kojom su vrena masovna ubojstva. () Ulazu unutranjost spomenika, nekropole, dinaminim skoenjem zidova, a

31 Andrija Mohorovii o spomeniku u Jajincima. Anketa NIN-a Jajinci (II). // NIN, br. 379/ Beograd, 6. travnja 1958., 9.

6. Maketa prvonagraenog projekta za Spomen-park u Jajincima(pogled iz zraka),arh.Zdenko Kolacio, Kosta Angeli-Radovani, suradnici: arh. Zdenko Sila i Vlado Ivanovi,1956.1957.

Model of the first-prize winning project for Memorial park in Jajinci(birds-eye view), ar-chitect Zdenko Kolacio, sculptor Kosta Angeli-Radovani, associates: architects Zdenko Silaand Vlado Ivanovi, 19561957


14/22



pogotovo prorezom iznad glave onoga koji ulazi, stvara dramatski osje-aj, koji tumai odlazak u smrt. (...) Na mjestu na kome se put susree s

prometnim arterijama spomenika, one se diu s tla, da se tom visinskomrazlikom odvoje tragovi stopa poginulih rodoljuba od prometnih povr-

ina samog spomenika. (...) (U) sjevernom zidu prostranog kompleksagraevine smjetene su rake, njih osam na broju: one treba simboliki

da izraze pogibiju naroda na strelitu u Jajincima. (...) Klesane u granituili lijevane u betonu, figure e svojim horizontalnim, nepravilnim ritmom

jedine nastaniti prostor nekropole, kao diskretan dokument uasa. Iz sve-anog dvorita izlazi se pasaom kroz dugaak otvor i dolazi do manjegvora koji vee spomenik sa svim ostalim objektima monumentalnogkompleksa. S desne strane platoa nalazi se mali muzej s dokumentimatraginih dogaaja na strelitu od 1941.1945. godine. Na platou je

postavljen monumentalni betonski stub, koji dominira prostorom na

lijevom boku spomenika32

(sl. 7).Primjenom jednostavne, no sugestivne prostorne dispozicije arhi-tektonskih elemenata, krajnjom redukcijom skulpturalnih elemenata i

upotrebnom suvremenih, jeftinih materijala, prazan komad tla sa ianomogradom pred kojom su rtve strijeljane transformiran je u centralno,sveano mjesto komemoracije. Uokvirivanjem praznine visokim beton-skim bedemima mjesto poprima sakralnu auru koja je dodatno naglaenafizikom distancom posjetitelja od tla (sl. 8).

Svjesnim odbacivanjem svake reference na rjenik konvencionalnespomenike tipologije, klasine impostacije i naracije, oslanjanjem na

32 Iz opisa projekta priloenog natjeaju. Jajinci: povodom konkursa za idejni projekt spomenikartvama faizma, Jajinci Jugoslavija. // (ur.) Oto Bihalji-Merin. Beograd : Publicistiko-izdavaki zavod Jugoslavija, 1958., 17.

7. Maketa prvonagraenog projekta za Spomen-park u Jajincima(unutarnji zid za skulptu-ralnim elementima),arh.Zdenko Kolacio, Kosta Angeli-Radovani, suradnici: arh. ZdenkoSila i Vlado Ivanovi, 1956.1957.

Model of the first-prize winning project for Memorial park in Jajinci(internal wall withsculptural elements), architect Zdenko Kolacio, sculptor Kosta Angeli-Radovani, associates:architects Zdenko Sila and Vlado Ivanovi, 19561957


15/22



psiholoki uinak sugestivne arhitektonske kompozicije33i afirmacijompraznine kao sredinjeg motiva spomenika, autori projekta uspjenorjeavaju kljuni problem poslijeratnog memorijalnog kiparstva prikaz

traume. Poljski arhitekt Oskar Hansen na jo dosljedniji nain provodiredukciju elemenata u prijedlogu projekta za spomenik u Auschwitzu.Prijedlogom kilometar duge i 70 m iroke crne ceste koja dijagonalno

presijeca povrinu koncentracijskog logora, autor takoer konzervi-ra tek dio autentinog stanja sve ostalo preputeno je propadanju.

Neizbrisivo i beznadno crnilo Spomenika-cesteproizlazi iz primjeneHansenova teorijskog koncepta otvorene forme, ime autor otvara

prostor neposrednom doivljaju i interakciji. Posjetitelji samim prisu-stvom, gestama i privatnim komemorativnim ritualima participiraju u

33 Kao primjer suvremene primjene ovog tipa sugestivne arhitekture prepoznajemo u arhitekturi

idovskog muzeja u Berlinu Daniela Liebeskinda iz 2001. godine, koji neprirodnim nagibompodova i zidova sugerira nelagodu posjetitelja pri susretu s traumom holokausta.

8. Maketa prvonagraenog projekta za Spomen-park u Jajincima(ulaz),arh.Zdenko Kolacio,Kosta Angeli-Radovani, suradnici: arh. Zdenko Sila i Vlado Ivanovi, 1956.1957.

Model of the first-prize winning project for Memorial park in Jajinci(entrance), architectZdenko Kolacio, sculptor Kosta Angeli-Radovani, associates: architects Zdenko Sila andVlado Ivanovi, 19561957

9. Maketa prvonagraenog projekta za Spomen-park u Jajincima(rampa),arh.ZdenkoKolacio, Kosta Angeli-Radovani, suradnici: arh. Zdenko Sila i Vlado Ivanovi, 1956.1957.

Model of the first-prize winning project for Memorial park in Jajinci(ramp), architectZdenko Kolacio, sculptor Kosta Angeli-Radovani, associates: architects Zdenko Sila andVlado Ivanovi, 19561957


16/22



kreiranju kolektivnog mjesta sjeanja.34Iako Kolacio ideju ne provodiradikalno poput svojeg poljskog kolege, oba projekta proizlaze iz istih

osnovnih naela: odbacivanja tradicionalnog koncepta spomenika kaoobjekta naracije i/ili reprezentacije i koritenja praznine kao centralnogmjesta sjeanja (sl. 9, 10).

EPILOG

Pored (toga) to tu ima dobre stilizacije, to je to radio jedan dobarvajar, ipak je to neprijatno gledati. (...) I ni po emu to ne izaziva umeni onaj neophodni osjeaj borbenosti, jo manje osjeaj traginosti,bez ega opet nema nikakvog smisla ni graditi spomenik.35

34 U tako zamiljenom konceptu spomenika prepoznaje se rana anticipacija ideje countermemoriala. Za detaljni opis projekta vidi: Henry Moore and Auschwitz : Tate Britain, 8.oujka 13. lipnja 2010. // (ur.) Toniak, Ewa. Warsaw : The Adam Mickiewicz Institute,2010.

35 ore Andrejevi-Kun o prvonagraenom projektu. Anketa NIN-a Jajinci (II), // NIN, br.379 / Beograd, 6. travnja 1958., 9.

10. Maketa prvonagraenog projekta za Spomen-park u Jajincima(pogled iz zraka),arh.Zdenko Kolacio, Kosta Angeli-Radovani, suradnici: arh. Zdenko Sila i Vlado Ivanovi,1956.1957.

Model of the first-prize winning project for Memorial park in Jajinci(birds-eye view), ar-chitect Zdenko Kolacio, sculptor Kosta Angeli-Radovani, associates: architects Zdenko Silaand Vlado Ivanovi, 19561957


17/22



Odluka o rezultatima natjeaja izazvala je javnu strunu raspravu umedijima, izmeu ostaloga, i kroz anketu beogradskog asopisa NIN ukojoj su, veinom beogradski umjetnici, pisci i politiari36odgovarali na

pitanja redakcije asopisa.37Iako miljenja oko prvonagraenog projektanisu bila u potpunosti usklaena, velik je broj ispitanika bio suglasan sodabirom irija ili dodatno potvrdio i elaborirao vlastitu odluku. S drugestrane, prigovori s tvrde linije zagovornika socijalistikog realizma

bili su usmjereni na nedovoljno isticanje herojskog, patetinog aspektaborbe i svrsishodnosti stradanja (. Andrejevi-Kun).38Oliver Minije kritizirao isuvie distanciran pristup temi, dok je Aleksandar Vuozagovarao potrebu ouvanja autentinosti itavog podruja, a jedino je

kritika Nandora Glida bila usmjerena na zakonsku regulativu natjeajnogpostupka. Dok je kod pojedinih lanova irija prevladao optimizam iocjena daje mlada generacija unijela darovitost, svjeiju i jednu novu

suvremenu viziju u sve to. I ono to se dogaa na planu likovnih umjet-nosti prodor mladih slikara i vajara, pa afirmacija mladih pjesnika i

pisaca, pa novi i simpatini putevi kojima su poli nai mladi muziari,sve to dobija svoju analogiju i na planu nae spomenike arhitekture,39drugi su u natjeajnim projektima prepoznali univerzalnu bezizlaznu

poziciju poslijeratne spomenike plastike, o kojoj govori Ceysson:Kojidanas talentirani i normalan ovjek smije vjerovati da je naao estetskiizraz za sto hiljada smrti? Tko sme da tvrdi da postoji jedno umjetnikodjelo u povijesti koje snagom svojeg sadraja i sugestija dostojno ivjerno odraava ili izraava takav ili slian povijesni trenutak kao

to je jajinaka drama? I konano, da li uope umjetnost vjerno idostojno izraava i odraava svoje vrijeme i onaj ivot i ona umiranjakoja savremenici svjedoe svojim ambicijama, iluzijama, osvetama,

samouvjerenou, oajem, jednom rijeju, uslovnom, ak proizvoljnominjenicom svojim doivljajem?40

36 Ispitanici NIN-ove ankete, meu kojima je bio i znatan broj lanova irija: Dobrica osi,M. Pani-Surep, Aleksandar Vuo, Stevan Bodnarev, Aleksa elebonovi, Nandor Glid,Midorag Pavlovi, Mia Popovi, Aleksandar Zarin,Oto Bihalji-Merin, Risto Stijovi,ore Andrejevi-Kun, Pea Milosavljevi, Andrija Mohorovii, Oliver Mini, PavleStefanovi, Vladeta Petri, Marjan Tepina i Milan S. Mini.

37 Pitanja su glasila: ta mislite o konkursu za jajinaki spomenik? Kakav je utisak na vas

ostavila izloba radova pristiglih na ovaj konkurs? Kakav je va lini stav, kakva je vaalina koncepcija spomenika?Anketa NIN-a Jajinci. // NIN, br. 378 / Beograd, 30. oujka,1958., 8.

38 Vidi uvodni citat.

39 Oto Bihalji-Merin o prvonagraenom projektu. Anketa NIN-a Jajinci (II). // NIN, br. 379/ Beograd, 6. travnja 1958., 9.

40 Iz komentara Dobrice osia o uspjehu natjeaja za spomenik u Jajincima.


18/22



Ipak, dokumenti potvruju da je 1958. godine izvoenje prvona-graenog projekta bilo planirano. Ukupni su trokovi bili procijenjenina svotu od milijardu dinara, projekt je trebao biti zavren u tri godine

(1959.1961.) i biti financiran dotacijama Saveznog izvrnog vijea,Izvrnog vijea NR Srbije i Narodnog odbora Beograda. Meutim, odizvoenja projekta jo se iste godine odustaje, prema nekim izvorimazbog sumnje u ispravnost odluke irija,41a prema drugima zbog pre-visokih trokova izvedbe.42Pri tome pobjednici i sudionici natjeajani godinama kasnije nisu eljeli komentirati razloge neizvoenja pr-vonagraenog projekta.43Na zanimljiv podatak, meutim, nailazimouvidom u dokumentaciju vezanu uz daljnji tijek ureenja spomen-parka.

Naime, trokovi izvedbe tedljivijeg rjeenja iz 1961. godine bili su750.251,025 dinara, to nije predstavljalo znaajnu utedus obzirom dataj projekt nije predviao izvedbu spomenikog objekta.44Nadalje, taj na-tjeaj od izuzetnog politikog znaaja od samog je poetka bio poduprijetizdanim financijskim sredstvima (visokim nagradama, brojim otkupimai obeteenjima, izlobom natjeajnih radova i popratnom publikacijom).Konano, jugoslavenski ekonomski rast kasnih pedesetih godina i znatnaulaganja u kulturu, umjetnost i arhitekturu tih godina takoer ne govore

u prilog financijskim preprekama u realizaciji natjeaja. Njih smo skloniprepoznati u drugim razlozima. S jedne strane, u problemu korupcije,

iju pojavu povodom otvaranja javne rasprave o dovrenju izgradnjespomenika u Jajincima 1978. godine opisuje Branislav Stojanovi: Kada

se osvrnemo ka dobu u kome je obavljen konkurs, za koji je bilo izreenopuno hvala i visokih ocjena napominjem da je to bilo doba velikoguspona spomenikog stvaralatva kod nas. () To je bilo vreme kada

41 Posle usvajanja prvonagraenog rada u javnosti je bilo mnogo komentara oko pravilnostiodluke irija. Nama se takoer ini i da je vrednost objekta veoma visoka i da se moe

postaviti pitanje o opravdanosti ovako visoke sume u ovu svrhu, kao i komunalnih mogu-nosti financiranja. Stoga mislimo da bi najbolje bilo da se na jednom zajednikom sastankurasprave sva pitanja oko daljnjeg rada na izgradnji spomenika, kako ubudue ne bi bilonesporazuma. Ovo utoliko pre to se i izrada budeta blii kraju. Mislim da bi na sastankutrebalo da budu predstavnici federacije, Republike i grada.INFORMACIJA O PODIZA-NJU SPOMENIKA U JAJINCIMA I ZAHTEV DA SE REE PROBLEMI NJEGOVEIZGRADNJE, 16. OKTOBRA 1958. Istorijski arhiv Beograda. Nav. dj., Inv. br. 553.

42 Financijski razlog navodi i Ljiljana Kolacio, udovica arh. Zdenka Kolacija, u razgovoruvoenom najesen 2013. godine. Stojanovi, Branislav. Nav. dj., 1978., 47.

43 Vasiljkovi, Kosta. Sublimirajui pijetet protiv ridajueg valjanja u suzama. // Oko / Zagreb,22. 1. 1981.

44 Istorijski arhiv grada Beograda. // Fond: SKUPTINA GRADA BEOGRADA / GRADSKISEKRETARIJAT ZA KOMUNALNE I GRAEVINSKE POSLOVE / TEHNIKA DO-KUMENTACIJA / 1960. / KUTIJA 141 / SPOMEN-PARK JAJINCI / Investicioni program

spomen-park Jajinci.


19/22



su iskrili stvaralaki ta-lenti naih naroda ne-

posrednih nosioca ideja,reenja, dela: arhitekta, skulptora, urbanista, umetnika uopte. Iza subile godine razrjeavanja i na teorijskom polju: na sintezi kakvu znai

spomenik: prostorno, arhitektonsko-likovnoj sintezi. Bilo je i ostvarenihspomenikih dela, rezultata koji su krili put naem spomenikom stva-

ralatvu ka najviim savremenim dometima. () To je i vreme: govorakroz vrednosti ideja i dela; vremena istosmernih puteva drutvenihstremljenja, umjetnikih inspiracija i stvaralakih sposobnosti. Ali,opet, danas vidljivije, i vreme kada su sve prisutnije i izakulisne snage,

snage poslovnosti i uzimanja poslova; vezagrupatva (da ne upotre-bim ostale izraze prisutne kod kasnije razotkrivanja tih pojava u naimkulturnim, umetnikim i drugim sredinama), pojava, dominirajuih uostalom svetu.45

Drugi mogui uzrok prepoznajemo u nespremnosti okoline netoliko strune, koliko one ire drutvene i politike da prihvati inova-tivnost spomenike koncepcije. Stoga razloge ovako dugotrajnog procesatraenja adekvatnog spomenikog rjeenja prvenstveno valja tumaitiuniverzalnim poslijeratnim konfliktnim iskustvom istovremene nunostii nemogunosti prenoenja sjeanja na holokaust i druge oblike ratnihtrauma, a neizvoenje pojedinih kvalitetnih rjeenja tumaiti kombina-cijom svih spomenutih faktora. Pri tome je znaajnu ulogu igrala i slu-

bena politika sjeanja u Jugoslaviji, prema kojoj su znaajni spomenikiprojekti trebali sluiti i kao simboli meuetnikog pomirenja i vjere ubudunost, a ne samo kao mjesta sjeanja i kolektivnog alovanja.

45 Stojanovi, Branislav. Nav. dj., 1978., 4748.

11. Cesta, prvonagraeni pro-jekt za spomenik u logoruAuschwitz-Birkenau, arh.OskarHansen, Zofia Hansen, Jerzy

Jarnuszkiewicz i Julian Palka(Owicim-Brzezin), 1958.

Road,first-prize winning projectfor memorial in Auschwitz-Birk-enau concentration camp, ar-chitects Oskar Hansen, ZofiaHansen, Jerzy Jarnuszkiewicz iJulian Palka (Owicim-Brzez-in), 1958


20/22



Slini su razlozi doveli do odbijanja Hansenova projekta za Auschwitz(sl. 11), koji, unato pozitivnoj ocijeni Henryja Moorea, nije bio izvedenzbog prigovora preivjelih logoraa, lanova ocjenjivake komisije.46

Nemogunost postizanja drutvenog, strunog i politikog koncenzusaoko univerzalnog, kljunog pitanja poslijeratnog drutva, onoga toostaje od Auschwitza,47onemoguilo je realizaciju tih spomenika iuvjetovalo perpetuaciju potrage za odgovarajuim rjeenjem koje je u

jugoslavenskom sluaju trajalo punih etiri desetljea.

LITERATURA

Anketa NIN-a Jajinci (II). // NIN, br. 379 / Beograd, 6. travnja 1958.

Anketa NIN-a Jajinci (III). // Nin, br. 379 / Beograd, 13. lipnja 1958.

Anketa NIN-a Jajinci. // NIN, br. 378 / Beograd, 30. oujka, 1958.

Burstow, Robert. Western European Modernism in the Service of American Cold-War Li-beralism // Art and Ideology: The Nineteen-Fifties in a Divided Europe / (ur.) LjiljanaKolenik. Zagreb : Drutvo povjesniara umjetnosti Hrvatske, 2004.

Ceysson, Bernard. The Impossible Statue. // Nach der Flut: Kunst 1945.1960. / (ur.) SlviaSauquet, Johann Lehner. Be : Kunstlerhaus, 1995

opi, pelca. Spomeniko kiparstvo. // Slovenska likovna umetnost. 19451978. / Ljubljana: Moderna galerija : Arhitekturni muzej : Mladinska knjiga, 1979.

Dodeljene nagrade za projekte spomenika u Jajincima. // Borba / Beograd, 13. veljae1959., b. p.

Jajinci: povodom konkursa za idejni projekt spomenika rtvama faizma, Jajinci Jugoslavija.// (ur.) Oto Bihalji-Merin. Beograd : Publicistiko-izdavaki zavod Jugoslavija, 1958.

Jedan dan u Jajincima // Crvena zvezda / 12. svibnja 1959.

Jo jedan predlog za spomenik u Jajincima // Politika / 31. listpoad 1959.

Konkurs za izradu idejne skice spomenika streljanim u Jajincima // Crvena zvezda / 5.

svibnja 1953.Mesta stradanja i antifaistike borbe u Beogradu: 194144. // Mesta stradanja i antifaistike

borbe u Beogradu: 194144. Prirunik za itanje grada. / (ur.) Milovan Pisarri i RenaRdle. Beograd : Milan Radanovi, 2013.

Lojze Dolinar. 1893.1970. : Retrospektivna razstava. // (ur.) Igor Zabel. Ljubljana : Mo -derna galerija, 1996.

Murwaska-Muthesisus, Katarzyna. Oskar Hansen and the Auschwitz Countermemorial, 195859 // Figuration/Abstraction: Strategies for Public Sculpture in Europe, 19451968 / (ur.)Charlotte Benton. Ashgate Publishing Limited, Henry Moore Institute, 2004.,193211.

46 Pietrasik, Agata. Nav. dj. 2010., b. p.

47 Koristei se referencom na naslov i poruku knjige Giorgia Agambena Ono to ostajenakon Auschwitza (prvo izdanje 1998.), Auschwitz ovdje koristim kao oznaitelj svihlokacija i metoda kojima su se vrile masovne, sistemske likvidacije civilnog stanovnitvapod utjecajem faistike ideologije tijekom Drugog svjetskog rata.


21/22



Mui, Marko. Znamenja knjiga o arhitekturni obliki, njeni vsebini in pomenu. Ljubljana :Znanstveni intitut Filozofske fakultete, 2000.

Okolina spomenika u Jajincima bie ureena // Politika / 16. svibnja 1954.

Preko 11,780.00 dinara priloeno za podizanje spomenika u Jajincima // Crvena zvezda /11. kolovoza 1953.

Spomenik Streljanima od majstora Dolinara bie uskoro gotov // Crvena zvezda / 13.sijenja 1953.

Stojanovi, Branislav. Dovrenje spomen-parka Jajinci. // Urbanizam Beograda, br. 5354(1978.) / Beograd, 1978., 3756.

Toniak, Ewa. Henry Moore and Auschwitz: Tate Britain, 8. oujka 13. lipnja 2010. Warsaw: The Adam Mickiewicz Institute, 2010.

U Beogradu e uskoro biti otkriven spomenik streljanim rodoljubima // Borba / 12. sijenja1953.

Vasiljkovi, Kosta. Sublimirajui pijetet protiv ridajueg valjanja u suzama // Oko / Zagreb,22. sijenja, 1981., b. p.

arkovi, Nenad. Spomen-park Jajinci // Spomen-park Jajinci / (ur.) Kotur Lidija.Beograd : Zavod za zatitu spomenika kulture grada Beograda, 2009.

IZVORI

Zavod za zatitu spomenik kulture grada BeogradaHistorijski arhiv Beograda

SAETAK

Kako bismo stvorili kompleksniju sliku formalnog i koncepcijskog razvoja poslijeratne

memorijalne plastike u Europi, teze o univerzalnosti njezine problematike i pozadinskihmehanizama proizvodnje konstruiranih unutar slubenog narativa nastalog na temeljudosadanjih analiza nekolicine primjera meunarodnih spomenikih natjeaja nuno

je nadopuniti i komparirati s istovrsnim iskustvima promiljanja spomenike forme,osobito onima s podruja bivih socijalistikih zemalja. Natjeaj za spomenik rtvamafaizma na mjestu masovnih strijeljanja u Jajincima pokraj Beograda iz 1956.1957.

predstavlja jedan od kljunih dogaaja u razvoju jugoslavenske memorijalne plastike,koji generira znaajan odmak od tipoloke konvencije i naracije k formalnoj sintezii apstraktnom promiljanju teme. Sagledan kroz etrdesetogodinjupovijest genezeideja, natjeaja, rasprava i rjeenja za taj spomenik, natjeaj iz sredine 1950-ih istie se

sudjelovanjem znatnog broja autora mlae generacije, sklonih eksperimentu i interdisci-plinarnoj kolaboraciji (kipari, arhitekti, slikari), prijedlozima obrtanja principa klasinespomenike tipologije, tenji prema apstrakciji teme i redukciji forme te savladavanjemvelikih prostornih gabarita. Prvonagraeni rad hrvatskog autorskog tima (Zdenko Ko-lacio, Kosta Angeli Radovani i suradnici) odlazi najdalje u redukciji i sintezi forme tese na najinovativniji nain odnosi prema problemu reprezentacije ratne traume u svrhuostvarivanja mjesta kolektivnog sjeanja. Koritenjem praznine kao centralnog motiva


22/22



spomenika i psiholokog uinka arhitekture na doivljaj promatraa, autori ostvarujusakralnu auru oko samog mjesta stradanja. Takvo je promiljanje na tragu idejnog rjeenjaza spomenik u Auschwitzu (1957.1958.) poljskog autorskog tima na elu s arhitektomOskarom Hansenom, koji princip formalne redukcije i negaciju reprezentacije traume

provodi do krajnjih granica. Konano, povijest tih dvaju neizvedenih, nemoguihspomenika kljuna je u razumijevanu geneze koncepta counter memoriala, koja e sena Zapadu javiti tek nekoliko desetljea kasnije.

Summary

HISTORY OFAN IMPOSSIBLE MONUMENT

CONSTRUCTION OF A MEMORIAL TO VICTIMS OF FASCISM IN JAJINCISanjaHorvatini

Institute of Art History, Zagreb

In order to create a more complex image of the formal and conceptual developmentof post-war memorial sculpture in Europe, of the thesis on the universal quality of its

problems and the background production mechanisms, constructed within the officialnarrative that emerged on the basis of former analyses of several examples of inter-national monument competitions, it is necessary to complement it with and compareto the relevant experience in considering the monument form, especially that in the

former socialist countries. The 19561957 competition for the monument to the victimsof fascism that was to be erected on the site of mass execution in Jajinci near Belgraderepresents one of the key events in the development of the Yugoslav memorial sculpture,which creates a considerable distance from typological convention and narration toward

formal synthesis and abstract consideration of the topic. Viewed through a 40-yearhistory of genesis of ideas, competitions, debates, and decisions on this monument, thecompetition held in the mid-1950s stands out for the participation of a considerablenumber of younger authors, inclined to experimentation and interdisciplinary collabo-ration (sculptors, architects, painters), proposals involving inversion of the principlesof classic monument typology, aspiration toward abstraction of theme and reductionof form, and conquest of a large portion of natural landscape. The model proposed bya team of Croatian authors that received the first prize (Zdenko Kolacio, Kosta Angeli

Radovani and associates) went the farthest in reduction and synthesis of form, treatingthe problem of representation of war trauma to create a place of collective memory inthe most innovative way. By using empty space as the central motive of the monumentand the psychological effect of architecture on the observer, the authors created a sacralaura around the site of suffering. This way of thinking can be traced to the design forthe memorial at Auschwitz (19571958) created by a team of Polish authors headedby architect Oskar Hansen, which took the principle of formal reduction and negation

of representation of trauma to the limit. Finally, the history of the two never executed,impossible monuments is crucial in the understanding of the genesis of the conceptof counter memorial, which was to appear in the West decades later.

KEYWORDS:monument, World War II, Jajinci, competition, modernism, synthesis, ZdenkoKolacio, Kosta Angeli Radovani

Documents

Povijest nemogućeg spomenika PODIZANJE SPOMENIKA ŽRTVAMA FAŠIZMA U JAJINCIMA