PPT 2 Indukcija Empirizam

1

Indukcija Baconov program Logički empirizam

Problem metode u znanosti

Kojom vrstom zaključivanja bi se znanstvenici trebali služiti?

DEDUKTIVNO ZAKLJUČIVANJE

Svi ljudi su smrtni. Svi metali provode električnu struju.

Sokrat je čovjek. Bakar je metal.

Dakle, Sokrat je smrtan. Dakle, bakar provodi struju.

Konkluzija nasljeđuje istinitosnu vrijednost premisa.

Valjanost zaključka istinitost zaključka.

2

INDUKTIVNO ZAKLJUČIVANJE

Prvih pet jaja u pakiranju bilo je pokvareno.

Sva jaja u pakiranju imaju na sebi otisnut isti rok trajanja.

Dakle, šesto će jaje također biti pokvareno.

Svi labudovi koje smo dosad opažali bili su bijeli.

Dakle, svi labudovi su bijeli.

Konkluzija ne nasljeđuje istinitosnu vrijednost premisa.

Premise mogu biti istinite, a zaključak neistinit.

3

DEDUKCIJA INDUKCIJA?

Deduktivno zaključivanje otpornije je pogreške, ali i manje informativno.

Induktivno zaključivanje je informativnije, ali i podložnije pogreškama.

Ako mi automobil dosad nije eksplodirao prilikom paljenja, neće ni danas.

Ako pokušam jesti juhu netom skinutu s vatre, opeći ću jezik.

Ne trebam platiti kartu u tramvaju, jer me kontrolor ionako neće uloviti.

4

Znanost i induktivne generalizacije

Svi ljudi sa sindromom Down imaju 47 kromosoma.

Sva tijela u svemiru međusobno se gravitacijski privlače.

Svi metali (kovine) provode električnu struju.

Sve osobe izložene virusu ebole, obole u roku od 2 do 21 dana.

Indukcija nam omogućuje da proširimo svoju spoznaju i o onim područjima prirode koja nam

nisu izravno dostupna (skok s ispitanog na neispitano, s poznatog na nepoznato).

Primjer: kliničko ispitivanje lijekova

5

Problemi s indukcijom

Indukcija zna zakazati – i u svakodnevnome životu i u znanosti.

Moguće je da će mi automobil sutra eksplodirati prilikom paljenja, iako dosad nije.

Ako sutra ne platim tramvajsku kartu, moguće je da će me uloviti kontrola.

Moguće je da su neke osobe otporne na virus ebole.

U zakazivanju indukcije često se kriju znanstvene promjene ili klice znanstvenih promjena.

Primjer: Klaudije Galen (129-200) i Andreas Vesal (1514-1564) o sličnostima i razlikama

ljudske i neljudske anatomije.

6

7

Humeov problem: pretpostavka uniformnosti prirode

Induktivno zaključivanje stvar je navike, ne postoji mogućnost opravdanja indukcije.

Tvrdnje o uzročnim vezama – (A) uzrokuje (B) – nije moguće racionalno obraniti.

Sve što možemo reći jst da (B) slijedi nakon (A).

Post hoc ergo propter hoc

J. S. Mill: asocijacionizam ili “mentalna kemija”

PRETPOSTAVKA (PROSTORNE I VREMENSKE) UNIFORMNOSTI PRIRODE

Pretpostavljamo da će se neispitani objekti ponašati jednako kao i oni ispitani.

Pretpostavljamo da će se objekti nastaviti u budućnosti ponašati jednako kao u prošlosti.

Primjer: Teorija univerzalne gravitacije.

Pitanje: Što nam jamči da je priroda uniformna? Što nam jamči da je način na koji mi

klasificiramo i razvrstavamo pojave u prirodi objektivan?

Odgovor: Prošle uspješne indukcije? (Cirkularno opravdanje?)

8

Naturalistička obrana indukcije (Quine)

Willard Van Orman Quine (1908-2000)

“Darwin nudi stanovito ohrabrenje. Ako je urođeno

razlikovanje kvalitetâ u ljudi genetsko obilježje, onda će

razlikovanje koje je dovelo do najuspješnijih indukcija težiti

tome da prevlada putem prirodne selekcije. Stvorenja s

okorjelo pogrešnim indukcijama imaju dirljivu, ali

hvalevrijednu sklonost da umru prije nego što se razmnože.”

W. V. O. Quine, “Natural Kinds”, u: H. Kornblith [ur.],

Naturalizing Epistemology, MIT Press, Cambridge, Mass. /

London 1994, str. 65-66)

Postoji li veza između (a) urođenosti kognitivnih sposobnosti, (b) preživljavanja neke vrste i

(c) objektivnosti njezine slike svijeta?

9

Francis Bacon (1561-1626) i program induktivne znanosti

Novum Organum (1620) [Novi organon, prev. V. D. Sonnenfeld, Naprijed, Zagreb 1986]

Bacon: Znanost je moć (scientia potestas est). Aristotel: znanost je samodostatna (theoria)

10


BACONOVO NEGATIVNO UČENJE: UČENJE O “IDOLIMA” I BESPRETPOSTAVNO OPAŽANJE

Idoli plemena Idoli plemena imaju svoj temelj u samoj ljudskoj prirodi i samom plemenu ili

rodu ljudskome. Pogrešno se naime tvrdi da je čovječje osjetilo mjerilo stvari; nego naprotiv,

sve percepcije kako osjetila, tako i uma zbivaju se primjereno čovjeku, a ne univerzumu.

Ljudski je razum poput neravna zrcala za zrake stvari, koje svoju prirodu miješa s prirodom

stvari, pa ih iskrivljuje i prlja. (Bacon, Novi organon, str. 46)

Idoli špilje Idoli spilje jesu idoli pojedinog čovjeka. Svatko naime (pored zabluda ljudske

prirode uopće) ima posebnu spilju ili rupu, koja lomi i kvari svjetlo prirode; bilo zbog svačije

osebujne i pojedinačne naravi, ili zbog odgoja ili općenja s drugima, bilo zbog čitanja knjiga ili

autoriteta onih, koje tko cijeni i kojima se divi, ili zbog različitosti utisaka, kako se javljaju u

pristranoj duši s predrasudama ili u mirnoj i ravnodušnoj duši ili tome slično, tako da je zaista

ljudski duh, kako je on disponiran kod pojednih ljudi, nešto različito, potpuno smućeno, i, tako

reći, slučajno. Stoga dobro veli Heraklit: ljudi traže znanje u manjim svjetovima, a ne u višemu

ili zajedničkome. (Bacon, Novi organon, str. 46-47)

11


BACONOVO NEGATIVNO UČENJE: UČENJE O “IDOLIMA” I BESPRETPOSTAVNO OPAŽANJE

Idoli trga Ima također idola, kao što su oni iz međusobnog saobraćanja i zajednice

ljudskoga roda, koje zbog trgovine udruživanja ljudi nazivamo idolima trga. Ljudi se naime

druže s pomoću govora ali se riječi određuju prema pučkom shvaćanju. I tako to loše i

nezgodno određivanje riječi na čudan način stješnjava razum. Ni definicije i tumačenja, kojima

se učeni ljudi katkada običavaju zaštititi i obraniti od toga, nikako ne ispravljaju stvar.

Naprotiv, riječi očito vrše nasilje nad razumom i sve brkaju, pa dovode ljude do praznih i

bezbrojnih protivurječja i izmišljotina. (Bacon, Novi organon, str. 47)

Idoli teatra Ima konačno idola, koji su ušli u duše ljudske iz različitih filozofijskih

dogma, a također i iz naopakih zakona dokazivanja. Njih nazivamo idolima teatra, jer držimo,

da ima isto toliko proizvedenih i prikazanih drama, koje su stvorile izmišljene i scenske

svjetove, koliko i prihvaćenih ili izmišljenih filozofija. Ali mi ne govorimo o onima, koje već

opstoje, ili pak o starim filozofijama i sektama, jer bi se moglo složiti i sastaviti još više takvih

priča; ta, premda su zablude različite, uzroci su ništa manje gotovo zajednički. U te opet ne

ubrajamo samo univerzalne filozofije, nego i većinu principa i aksioma pojedinih znanosti, koji

su se učvrstili na osnovu tradicije, vjere i nemarnosti. (Bacon, Novi organon, str. 47-48)

12

13

BACONOVO POZITIVNO UČENJE: INDUKTIVNA METODA

Pravilno utemeljena znanost mora počinjati od opažanja koja su utemeljena na iskustvu

odnosno primjerima.

Bacon nije naivni induktivist (ne smijemo brzati s generalizacijama i trebamo pozorno

prikupljati pozitivne i negativne slučajeve pojave koju želimo istražiti i objasniti).

Primjer: otkrivanje naravi topline.

Pozitivni slučajevi: vatra, zrake sunca, protrljana tijela, kipuće tekućine, konjska balega.

Negativni slučajevi: zrake mjeseca.

Bacon: toplina je vrsta gibanja koja djeluje na čestice tijela.

14

Dva problema Baconova programa

1) PRETPOSTAVKE (“IDOLE”) NE MOŽEMO U POTPUNOSTI ISKLJUČITI IZ OPAŽANJA

Műller-Lyerova iluzija

15


2) PRETPOSTAVKE (“IDOLE”) NE TREBAMO ISKLJUČITI IZ OPAŽANJA

Wilsonova (maglena) komora

16


2) PRETPOSTAVKE (“IDOLE”) NE TREBAMO ISKLJUČITI IZ OPAŽANJA

Rendgenski snimci

17

Logički empirizam i filozofija znanosti

BEČKI KRUG, LOGIČKI POZITIVIZAM I LOGIČKI EMPIRIZAM

Moritz Schlick (1882-1936)

Rudolf Carnap (1891-1970)

Otto Neurath (1882-1945)

18

Hans Hahn (1879-1934)

Hans Reichenbach (1891-1953)

C. G. Hempel (1905-1997)


FILOZOFI POVEZANI S BEČKIM KRUGOM

19

Alfred Jules Ayer

(1910-1989)

Karl Raimund Popper

(1902-1994)

Ludwig Wittgenstein

(1889-1951)

20


David Edmonds i John Eidinow,

Wittgensteinov žarač (2001)

Hans Hahn, Otto Neurath i Rudolf Carnap,

Znanstveno shvaćanje svijeta – Bečki krug

21


OSNOVNE TEZE

Povjerenje u znanost i antimetafizički stav

Razlika između “analitičkog” i “sintetičkog” te između “a priori” i “a posteriori”

Verifikacijska teorija značenja

Razlika između “jezika opažanja” i “jezika teorije”

Razlika između “konteksta otkrića” i “konteksta opravdanja”

22


Povjerenje u znanost i antimetafizički stav

Filozofija, kao i većina društvenih znanosti, nalazi se u krizi

Opskurantizam filozofa (Hegel i Heidegger).

Napredak prirodnih znanosti: Einsteinova specijalna teorija relativnosti (1905),

Rutherfordovo otkriće jezgre atoma (1911), Bohrov novi model atoma (1913),

Einsteinova opća teorija relativnosti (1916).

Filozofiju treba približiti znanosti i njezinim metodama.

Filozofske probleme treba ili riješiti znanstveno ili eliminirati kao lažne probleme

pomoću pozorne analize jezika.

Teži se čistoći i jasnoći, a odbacuje se mračne daljine i nedokučive dubine. U znanosti

nema “dubina”; posvuda je površina: sve doživljeno tvori jednu složenu mrežu, koja nije

uvijek pregledna i koja je često shvatljiva tek u svojim pojedinostima. […]

Razjašnjavanje tradicionalnih filozofskih problema vodi tome da se neke od njih

raskrinkava kao prividne probleme, a neke se pretvara u empirijske probleme i time ih se

23

stavlja pod presudu empirijskih znanosti. (Hans Hahn, Otto Neurath i Rudolf Carnap,

Znanstveno shvaćanje svijeta – Bečki krug, str. 25)

24


Razlika “analitičko-sintetičko” i “a priori – a posteriori”

Postoji li analitička spoznaja a priori? Tradicija filozofije: da. Logički empirizam: da.

Svi neženje su neoženjeni.

Cjelina je veća od svojih dijelova.

Postoji li sintetička spoznaja a posteriori? Tradicija filozofije: da. Logički empirizam: da

Neki neženje su ćelavi.

Neke vode su slane. [+ istine matematike i logike]

Postoji li sintetička spoznaja a priori? Tradicija filozofije: da. Logički empirizam: ne.

Platon o spoznaji ideja.

Kantovi sintetički sudovi a priori.

Descartes o spoznaji Božje egzistencije.

25


Verifikacijska teorija značenja (verifiability theory of meaning)

Značenje rečenice sastoji se u metodi njezine verifikacije.

Ako ne postoji metoda kojom bismo rečenicu verificirali, onda ona nema značenja.

Godfrey-Smith: termin “testability” (provjerljivost) vjerojatno bi bolje odgovarao onome

što logički empiristi misle pod “verifiability”.

Verifikacijska teorija značenja podrazumijeva i verifikaciju koja je u načelu moguća,

iako možda trenutno nije moguća.

Rečenice teologije, metafizike ili etike za logičke empiriste nisu provjerljive pomoću

iskustva: “Bog postoji”, “Čisti bitak i čisto ništa su isto”, “Krađa je pogrešna”.

Nema nikakve filozofije kao temeljne ili univerzalne znanosti pokraj ili onkraj različitih

područja iskustvene znanosti, odnosno nema puta do sadržajne spoznaje osim onog

iskustvenog, nema carstva ideja koje bi stajalo pokraj ili onkraj iskustva. (Hans Hahn,

Otto Neurath i Rudolf Carnap, Znanstveno shvaćanje svijeta – Bečki krug, str. 44)

26


Jezik opažanja (Lo) i jezik teorije (Lt)

Lingvistički ili jezični obrat (linguistic turn)

Znanstvene teorije sadržane su (zapisane u jeziku) u znanstvenim tekstovima

JEZIK OPAŽANJA (MOTRENJA) [OBSERVATIONAL LANGUAGE]

Sadrži termine i iskaze koji se odnose na izravno opažanje prirodnih pojava i/ili na

opažljive mjerne procedure.

“Metal je pocrvenio”, “Voda je počela isparavati kada je termometar bio na 100 C”.

Istinitost ili neistinitost rečenica opažanja utvrđuje se izravnim opažanjem.

Opažanje je “dano” (Myth of the Given)

Alternativni naziv: “protokolarne rečenice” (Protokolsȁtze, protocol sentences)

JEZIK TEORIJE (THEORETICAL LANGUAGE)

Sadrži termine i iskaze koji se odnose na entitete koje nije moguće (izravno) opažati

“Tijela se privlače gravitacijskom silom”, “Geni uzrokuju fenotipska obilježja organizama

u skladu s Mendelovim zakonima nasljeđivanja”

27

Teorijske rečenice svedive su na rečenice opažanja i kao takve se mogu verificirati.

28


Kontekst otkrića i kontekst opravdanja (Hans Reichenbach)

Tko je i pod kakvim okolnostima došao do određene znanstvene teorije nije relevantno

niti za znanost niti za filozofiju znanosti.

Istinitost ili prihvatljivost znanstvene teorije ne ovisi o psihološkim, sociološkim ili

povijesnim okolnostima u kojima je njezin tvorac djelovao (kontekst otkrića).

Znanstveno i filozofski relevantan posao jest empirijski utemeljeno i logički valjano

opravdanje predložene znanstvene teorije (kontekst opravdanja).

Primjeri: Newton, Darwin, Kekule.

29


Slika znanosti logičkih empirista

Fundacionalizam: empirijski temelj i teorijska nadgradnja.

Semantika znanstvenog jezika, sintaksa znanstvenog jezika, ali ne i pragmatika

znanstvenog jezika.

Documents

PPT 2 Indukcija Empirizam