RR\1130354HR.docx PE602.728v03-00

HR Ujedinjena u raznolikosti HR

Europski parlament 2014-2019

Dokument s plenarne sjednice

A8-0250/2017

5.7.2017

IZVJEŠĆE

o Svemirskoj strategiji za Europu

(2016/2325(INI))

Odbor za industriju, istraživanje i energetiku

Izvjestiteljica: Constanze Krehl

PE602.728v03-00 2/38 RR\1130354HR.docx

HR

PR_INI

SADRŽAJ

Stranica

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA ................................................ 3

MIŠLJENJE ODBORA ZA VANJSKE POSLOVE ............................................................... 14

MIŠLJENJE ODBORA ZA UNUTARNJE TRŽIŠTE I ZAŠTITU POTROŠAČA ............... 18

MIŠLJENJE ODBORA ZA PROMET I TURIZAM .............................................................. 23

MIŠLJENJE ODBORA ZA RIBARSTVO .............................................................................. 30

INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU ............................................ 37

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM

ODBORU ................................................................................................................................. 38

RR\1130354HR.docx 3/38 PE602.728v03-00

HR

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o Svemirskoj strategiji za Europu

(2016/2325(INI))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir članak 4. i članak 189. glave XIX. Ugovora o funkcioniranju

Europske unije (UFEU),

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. listopada 2016. pod naslovom

„Svemirska strategija za Europu” (COM(2016)0705),

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 28. veljače 2013. naslovljenu „Politika

svemirske industrije EU-a” (COM(2013)0108),

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 4. travnja 2011. naslovljenu „Ususret

svemirskoj strategiji Europske unije koja je od koristi njezinim građanima”

(COM(2011)0152),

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. rujna 2016. naslovljenu „Povezivošću

do konkurentnog jedinstvenog digitalnog tržišta – Ususret europskom gigabitnom

društvu” (COM(2016)0587) i prateći radni dokument službi Komisije

(SWD(2016)0300),

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. rujna 2016. naslovljenu „5G za Europu

– Akcijski plan” (COM(2016)0588) i prateći radni dokument službi Komisije

(SWD(2016)0306),

– uzimajući u obzir Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom

zakoniku elektroničkih komunikacija koji je 14. rujna 2016. podnijela Komisija

(COM(2016)0590),

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. lipnja 2010. naslovljenu „Akcijski plan

za primjene globalnog navigacijskog satelitskog sustava (GNSS)” (COM(2010)0308),

– uzimajući u obzir Pariški sporazum, Odluku 1/CP.21 te 21. konferenciju stranaka

(COP21) UNFCCC-a i 11. konferenciju stranaka koja služi kao sastanak stranaka

Protokola iz Kyota (CMP11), koje su održane u Parizu (Francuska) od 30. studenog do

11. prosinca 2015.,

– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 377/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od

3. travnja 2014. o uspostavi programa Copernicus i o stavljanju izvan snage Uredbe

(EU) br. 911/20101,

– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1285/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od

11. prosinca 2013. o provedbi i uporabi europskih sustava za satelitsku navigaciju i

stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 876/2002 i Uredbe (EZ) br. 683/2008

1 SL L 122, 24.4.2014., str. 44.

PE602.728v03-00 4/38 RR\1130354HR.docx

HR

Europskog parlamenta i Vijeća1,

uzimajući u obzir Odluku br. 541/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća od

16. travnja 2014. o uspostavi Okvira potpore za nadzor i praćenje u svemiru2,

– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 512/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od

16. travnja 2014. o izmjeni Uredbe (EU) br. 912/2010 o osnivanju Agencije za europski

GNSS3,

– uzimajući u obzir zaključke mjerodavnoga Vijeća i Ministarsku izjavu iz Amsterdama

od 14. travnja 2016. o suradnji u području umrežene i automatizirane vožnje,

– uzimajući u obzir Haški manifest o svemirskoj politici iz lipnja 2016.,

– uzimajući u obzir zajedničku izjavu Europske unije i Europske svemirske agencije o

zajedničkoj viziji i ciljevima za budućnost Europe u svemiru, koju su

26. listopada 2016. potpisale Komisija i Agencija,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. lipnja 2016. o svemirskim kapacitetima za

europsku sigurnost i obranu4,

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. lipnja 2016. o razvoju svemirskoga tržišta5,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. prosinca 2013. o politici EU-a na području

svemirske industrije i razvoju potencijala za rast u svemirskom sektoru6,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2012. o svemirskoj strategiji

Europske unije koja je od koristi njezinim građanima7,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. lipnja 2011. o primjeni globalnih satelitskih

navigacijskih sustava u prometu – kratkoročna i srednjoročna politika EU-a8,

– uzimajući u obzir studiju iz siječnja 2016. o razvoju svemirskoga tržišta u Europi9,

– uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku te mišljenja

Odbora za vanjske poslove, Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, Odbora za

promet i turizam te Odbora za ribarstvo (A8-0250/2017),

A. budući da su koristi koje društvo može imati od svemira višestruke te da zahvaljujući

1 SL L 347, 20.12.2013., str. 1. 2 SL L 158, 27.5.2014., str. 227. 3 SL L 150, 20.5.2014., str. 72. 4 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0267. 5 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0268. 6 Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0534. 7 SL C 227 E, 6.8.2013., str. 16. 8 SL C 380 E, 11.12.2012., str. 1. 9 Space Market Uptake in Europe (Razvoj svemirskoga tržišta u Europi), Studija za odbor ITRE, Glavna uprava

za unutarnju politiku, Resorni odjel A, 2016., ISBN 978-92-823-8537-1.

RR\1130354HR.docx 5/38 PE602.728v03-00

HR

njima europsko gospodarstvo može postati konkurentnije, i to poticanjem razvoja

velikog broja novih proizvoda i usluga te pružanjem potpore poljoprivredi, šumarstvu,

ribarstvu i pomorskom prometu; budući da satelitska tehnologija može rezultirati boljim

pristupom komunikacijskim tehnologijama i sustavima za promatranje Zemlje s

visokom rezolucijom koji omogućuju razmjenu informacija u stvarnom vremenu, brzu

reakciju na elementarne nepogode te učinkovitije granične i sigurnosne kontrole;

B. budući da svemirske tehnologije, podaci i usluge mogu pružiti potporu brojnim javnim

politikama EU-a i ključnim političkim prioritetima, kao što je jačanje digitalnog

jedinstvenog tržišta, poticanje europskog gospodarstva i hvatanje u koštac s klimatskim

promjenama;

C. budući da za europske građane svemir nije trošak već ulaganje i budući da se

ambicioznom svemirskom strategijom može osigurati autonomija EU-a i njegovo

pozicioniranje u strateškom području svemira uz istovremeno poticanje rasta,

konkurentnosti i otvaranja radnih mjesta u sektoru proizvodnje, operativnom dijelu i

sektoru usluga koji se nalazi niže u lancu povezanima sa svemirom;

D. budući da su na temelju političkih odluka koje su 2007. donijeli Parlament i Vijeće

dodijeljena proračunska sredstva za europske programe satelitske navigacije – Europski

geostacionarni navigacijski sustav (EGNOS) i Galileo – te je omogućeno sklapanje

sporazuma o strukturi upravljanja programima;

1. pozdravlja komunikaciju Komisije pod nazivom „Svemirska strategija za Europu” i

podržava potpuni angažman Komisije za maksimalno povećanje gospodarske i

društvene koristi svemira, povećanje korištenja svemirskih tehnologija i aplikacija kako

bi se podržale javne politike, poticanje globalne konkurentnosti i inovativnog europskog

svemirskog sektora, osnaživanje autonomije Europe u svemiru i jačanje uloge Europe

kao globalnog aktera kao i međunarodne suradnje u svemiru;

2. podsjeća Komisiju na to da je nužno zajamčiti kontinuitet svemirskih programa EU-a i

razmisliti o budućem razvoju programa Galileo i Copernicus, posebno kako bi se

stvorila pozitivna i predvidljiva ulagačka klima u sektoru koji se nalazi niže u tom

lancu; smatra da se to može postići samo ako se dugoročno zajamči javno financiranje

vodećih svemirskih programa i povezane podatkovne infrastrukture te da se istodobno

prizna potreba za znatnim sudjelovanjem privatnog sektora;

3. ističe da su države članice, Europska svemirska agencija (ESA) i Europska organizacija

za iskorištavanje meteoroloških satelita (EUMETSAT) u svemiru ostvarile uspjehe uz

upotrebu novih tehnologija, istraživačkih misija te mogućnosti za promatranje Zemlje i

meteoroloških kapaciteta;

4. smatra da je programe Galileo i Copernicus potrebno ocijeniti prije nego što Komisija

iznese svoje nove zakonodavne prijedloge u okviru novog višegodišnjeg financijskog

okvira (VFO); smatra da bi tom evaluacijom trebalo, među ostalim, obuhvatiti: buduću

ulogu Agencije za europski GNSS (GSA) u programu Galileo i njezinu potencijalnu

ulogu u Copernicusu; načine pojednostavljenja odnosa GSA-e s Europskom

svemirskom agencijom (ESA) te sadašnju podjelu između temeljnih i delegiranih

zadataka Agencije; s tim u vezi apelira na Komisiju da zajamči da GSA ima kapacitet za

PE602.728v03-00 6/38 RR\1130354HR.docx

HR

preuzimanje novih zadataka prije no što joj se oni dodijele;

5. naglašava da bi ishod evaluacije također trebalo uključiti u buduće rasprave o odnosu

između EU-a i ESA-e uzimajući u obzir zajedničku izjavu EU-a i ESA-e potpisanu

26. listopada 2016.; poziva Komisiju da u suradnji s ESA-om prouči različite opcije na

koje se složeni institucionalni ustroj u europskom upravljanju svemirom može

pojednostaviti, čime će se poboljšati raspodjela odgovornosti u interesu veće

učinkovitosti i ekonomičnosti;

6. smatra da bi GSA trebala imati dovoljno osoblja za nesmetano funkcioniranje i

iskorištavanje programa europskog GNSS-a; poziva Komisiju da preispita prikladnost

resursa dodijeljenih GSA-u, uzimajući u obzir njegove sadašnje i buduće zadatke;

smatra da bi se u svjetlu novih zadataka koje su dodijeljene GSA-u kadrovska politika i

postupci trebali prilagoditi u skladu s Međuinstitucionalnim sporazumom od

2. prosinca 2013.;

7. ističe da bi, radi suočavanja sa sadašnjim i budućim izazovima, u sljedećem proračunu

EU-a proračun za svemir trebao biti veći od sadašnjeg kako bi se podržao cijeli lanac

vrijednosti (svemirski i zemaljski segment, promatranje Zemlje, navigacija i

komunikacije) i da to treba osigurati tijekom predstojeće revizije VFO-a; ponavlja da

uspješan razvoj tržišta koja su niže u lancu naročito ovisi o pravovremenoj provedbi i

kontinuiranom razvoju programa Galileo i Copernicus te da bi odgovarajuće

financiranje tih programa trebalo biti prioritet; naglašava da je pri donošenju

proračunskih odluka u sljedećem VFO-u potrebno sačuvati i razviti europsku dodanu

vrijednost kao i jedinstven doprinos svemirskih programa EU-a;

8. poziva Komisiju da ispita mogućnost iskorištavanja sinergije između svemirskih

programa EU-a kako bi se povećala učinkovitost i ekonomičnost; smatra i da je važno

pojačati razmjenu informacija između agencija EU-a koje su uključene u svemirsku

politiku EU-a kako bi se postigli dodatni sinergijski učinci; skreće pozornost na sve

veću konvergenciju različitih područja djelovanja; poziva Komisiju da objavi godišnje

izvješće o prirodi i opsegu suradnje među agencijama EU-a;

9. ističe da je važno utvrditi i ukloniti sve postojeće prepreke funkcioniranju unutarnjeg

tržišta u području svemirskih proizvoda i usluga;

Maksimalno povećanje koristi svemira za društvo i gospodarstvo EU-a

10. naglašava činjenicu da su svemirski programi i njihove usluge ključni instrumenti u

područjima politike i gospodarskim sektorima kao što su energija, klima, okoliš,

sigurnost i obrana, zdravlje, poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, promet, turizam,

digitalno tržište i mobilne komunikacije, regionalna politika i lokalno planiranje; vjeruje

da oni mogu imati ogroman potencijal za suočavanje s izazovima poput migracija,

upravljanja granicama i održivog razvoja; ističe također važnost Europske svemirske

strategije za sveobuhvatnu pomorsku politiku EU-a; napominje da od upotrebe satelita i

sustava za daljinsko istraživanje u gospodarske svrhe društvo ima znatne koristi;

11. poziva Komisiju da ubrza potpuno gospodarsko iskorištavanje programa Galileo,

EGNOS i Copernicus, i to: utvrđivanjem odgovarajućih ciljeva za razvoj tržišta;

poboljšanjem pristupa podacima iz programa Copernicus i njihove obrade kako bi se

RR\1130354HR.docx 7/38 PE602.728v03-00

HR

poduzećima, posebno malim i srednjim poduzećima, omogućilo da razviju aplikacije

utemeljene na svemirskim podacima; osiguravanjem bolje integracije s drugim

digitalnim uslugama kao što su inteligentni prometni sustavi, Europski sustav za

upravljanje željezničkim prometom, riječni informacijski servisi, SafeSeaNet i

konvencionalni navigacijski sustavi te povećanjem potencijala za svemirska rješenja;

ističe koristi satelitske navigacije te podataka i usluga povezanih s promatranjem zemlje

za građane i poduzeća;

12. pozdravlja mjere koje je Komisija poduzela za nabavu platformi u oblaku za podatke

povezane s promatranjem Zemlje kako bi Europa mogla u potpunosti iskoristiti

ekonomske koristi svojih vodećih svemirskih programa te kako bi se uspostavio održiv

pristup korisnika i izgradnja kapaciteta; potiče Komisiju da ubrza svoj rad u tom

području kako bi prve podatkovne platforme bile operativne 2018.; smatra da bi svi

pozivi za podnošenje ponuda za te platforme trebali biti otvoreni privatnim dionicima;

13. traži od Komisije da ocijeni funkcioniranje tijela kojima su povjerene zadaće u okviru

programa Copernicus, posebno u cilju pojednostavljenja i racionalizacije njihovih

postupaka javne nabave, kako bi se mala i srednja poduzeća mogla jednostavnije

prijaviti;

14. naglašava da je potrebno donijeti propise koji će biti usklađeni sa svemirskom

tehnologijom te ponavlja svoj zahtjev Komisiji iz spomenute Rezolucije o razvoju

svemirskoga tržišta da prije podnošenja novih zakonodavnih i nezakonodavnih

prijedloga provede sustavnu provjeru usklađenosti zakonodavstva sa svemirskom

politikom; poziva Komisiju da ukloni prepreke za korištenje svemirskih tehnologija u

javnom sektoru, primjerice za praćenje usklađenosti s novim i postojećim europskim

zakonodavstvom; smatra da se javna politika može znatno poboljšati upotrebom

svemirske tehnologije što potvrđuju primjeri kao na primjer eCall i digitalni tahograf;

traži od Komisije i država članica da europske, nacionalne, regionalne i lokalne vlasti

potiču na intenzivniji razvoj svemirske tehnologije primjerice kupnjom europskih

podataka ili usluga povezanih s promatranjem Zemlje kako bi se ispunili ciljevi politike;

15. ističe pilot-projekt o čišćem svemiru s pomoću deorbitiranja i korištenja inovativnih

materijala za svemirsku opremu kojim će se ispitati izvedivost i učinkovitost buduće

zajedničke tehnološke inicijative za svemirski sektor; uviđa da su odgovarajući resursi, i

javni i privatni, od ključne važnosti za održivost i konkurentnost europskog svemirskog

sektora te za razvoj uloge koju EU ima kao globalni akter u svemiru;

16. smatra da bi trebalo dodatno razraditi doprinos programa Copernicus u borbi protiv

klimatskih promjena; poziva Komisiju da da temelju programa Copernicus što prije

uspostavi kapacitete za praćenje emisija stakleničkih plinova, uključujući emisije CO2,

na kojima se trenutačno radi u okviru programa Obzor 2020.1, kako bi se ispunile

potrebe iz sporazuma COP21 i kako bi se omogućila njegova učinkovita provedba;

podržava razvoj budućih satelita namijenjenih praćenju emisija CO2 i metana;

17. pozdravlja obavijest o pokretanju programa Galileo od 15. prosinca 2016.; ističe da je

široko rasprostranjena upotreba signala Galileo preduvjet za razvoj snažnog tržišta za

1 https://ec.europa.eu/research/participants/data/ref/h2020/wp/2016_2017/main/h2020-wp1617-leit-space_en.pdf

str. 48.

PE602.728v03-00 8/38 RR\1130354HR.docx

HR

svemirske aplikacije i usluge koje se nalazi niže u lancu te da treba poduzeti

odgovarajuće mjere, uključujući po potrebi regulatorne, kako bi potpuna usklađenost sa

sustavima Galileo i EGNOS postala norma za uređaje koji se prodaju u EU-u, i poticati

primjenu uređaja kompatibilnih s navedenim sustavima na globalnom tržištu; poziva

također Komisiju da razmotri mjere za jačanje konkurentnosti industrija koje su niže u

lancu europskog GNSS-a;

18. poziva Komisiju da se pobrine za to da satovi u kritičnoj infrastrukturi koji se temelje na

GNSS-u budu kompatibilni sa sustavima Galileo i EGNOS, što je vrlo važno sa

sigurnosnog gledišta;

19. ističe sposobnost satelita da pružaju neprekidnu povezivost vrlo velikog kapaciteta,

posebno u udaljenim područjima i najudaljenijim regijama, što je od ključne važnosti za

smanjenje digitalnog jaza, razvoj mreža velike brzine i širenje mreža interneta stvari,

čime se omogućuju usluge poput autonomne vožnje, pametnog upravljanja voznim

parkom i teretom te aplikacija za e-upravljanje, e-učenje i e-zdravlje; naglašava

komplementarnost zemaljskih i svemirskih tehnologija u omogućavanju mreža vrlo

velikog kapaciteta; ustraje u tome da Komisija to prepozna i u obzir uzme doprinos

satelita u tom području; naglašava također potrebu da se odgovarajući frekvencijski

pojasevi rezerviraju za funkcioniranje tih satelitskih usluga; poziva da se to pitanje

obuhvati u aktualnom radu na zakonodavstvu o telekomunikacijskim mrežama uz

odgovarajuća ulaganja u istraživanje i razvoj; smatra i da bi se Svemirska strategija za

Europu trebala provesti koordinirano s digitalnim strategijama Komisije, uz potporu

država članica i industrije, kako bi se promicala učinkovita upotreba satelitskih

komunikacija koja se temelji na potrebama u cilju poticanja sveprisutne povezivosti u

cijelom EU-u;

20. ističe važnu ulogu europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) za poticanje

svemirskih tržišta niže u lancu, i to najviše kroz javnu nabavu, među ostalim i u

zemljama koje još nemaju velik svemirski sektor, te napominje da bi se to pitanje

trebalo obuhvatiti tekućim raspravama o budućnosti kohezijske politike; podržava

uvođenje ciljanih mjera za izgradnju kapaciteta kako bi se pomoglo državama

članicama i regijama sa sve većim mogućnostima kad je riječ o istraživanju svemira;

ističe činjenicu da je regionalna dimenzija ključna kako bi građani imali koristi od

svemirske tehnologije te da sudjelovanje lokalnih i regionalnih vlasti može stvoriti

sinergije sa strategijama za pametnu specijalizaciju i planom EU-a za gradove; stoga

podupire veće sudjelovanje regionalnih i lokalnih vlasti u uspješnoj svemirskoj politici

EU-a, među ostalim i u najudaljenijim regijama i prekomorskim zemljama i teritorijima;

naglašava da bi Odbor regija trebao biti punopravan član korisničkog foruma programa

Copernicus kako bi se naglasila važnost regionalnih i lokalnih aktera kao korisnika

podataka Copernicusa;

21. naglašava da korisnici poput MSP-ova te lokalnih i regionalnih vlasti još nisu dovoljno

upoznati s mogućnostima financiranja projekata povezanih s programom Galileo ili

Copernicus, uključujući financiranja koja omogućuje Europska investicijska banka, i da

treba bez odgode poboljšati ciljano širenje informacija o tim mogućnostima;

22. prepoznaje ulogu svemirskih tehnologija i dvaju vodećih svemirskih programa EU-a u

tome da kopneni, pomorski, zračni i svemirski promet postane pametniji, sigurniji i

RR\1130354HR.docx 9/38 PE602.728v03-00

HR

održiviji te integriran u buduće strateške sektore kao što su autonomni i povezani

automobili ili bespilotne letjelice; smatra da Svemirska strategija može doprinijeti

zadovoljavanju novih potreba u području prometa kad je riječ o sigurnoj i stalnoj

povezivosti, snažnijem pozicioniranju, intermodalnosti i interoperabilnosti; potiče

Komisiju da u dijalog sa svemirskim sektorom uključi dionike iz područja prometa kako

bi se zajamčila transparentnost te olakšala primjena europske svemirske tehnologije na

prometnom tržištu u cilju jačanja konkurentnosti prometnih usluga EU-a na europskom

i globalnom tržištu; traži od Komisije i država članica da obrate pozornost na razvoj

svemirskog turizma;

23. poziva Komisiju da podupre primjenu EGNOS-ova postupka za slijetanje za manje, ali i

veće zračne luke; ponavlja da bi EGNOS mogao omogućiti financijske prednosti i veću

preciznost, otpornost i sigurnost pri upotrebi aplikacija ključnih za sigurnost, na primjer

pri slijetanju zrakoplova, te naglašava da je važno proširiti pokrivenost EGNOS-om na

jugoistočnu i istočnu Europu, kao prioritet, te dalje na Afriku i Bliski istok; smatra i da

bi program Galileo mogao imati ključnu ulogu u kontroli zračnog prometa kao temelj za

prijelaz s radarskog sustava nadzora na satelitski nadzor;

24. nadalje, naglašava važnost opremanja zrakoplova tehnologijom za „automatski zavisni

nadzor – emitiranje” (ADS-B odnosno Automatic Dependent Surveillance-Broadcast) u

svemiru i obveze za operatere da zrakoplove opreme ADS-B-om kako bi se zajamčila

točnost i pouzdanost praćenja zrakoplova u stvarnom vremenu te ušteda goriva;

25. naglašava važnost svemirskih programa EU-a za morska i pomorska pitanja, ribolovne

aktivnosti i plavo gospodarstvo općenito, na primjer za: suzbijanje nezakonitog,

neprijavljenog i nereguliranog ribolova; nadzor i ocjenjivanje stanja i zdravlja oceana i

ribljih stokova; podupiranje produktivnosti uzgajivača riba; olakšavanje pomorskog

istraživanja i pružanje usluge traganja i spašavanja kao i omogućivanje satelitskih veza

za medicinsku opremu na plovilima; s tim u vezi ističe da su potrebni svemirski

kapaciteti za nadzor oceana i dobra koordinacija među uslugama programa Galileo,

EGNOS i Copernicus;

Poticanje globalno konkurentnog i inovativnog europskog svemirskog sektora

26. ističe da uspjeh i konkurentnost svemirskog sektora te razvoj inovativnih tehnologija

uvelike ovise o istraživanju i inovacijama; poziva na poboljšanje i produljenje

namjenske proračunske linije za svemir u sklopu Devetog okvirnog programa;

naglašava važnost pune suradnje među EU-om, ESA-om i državama članicama kako bi

se osigurala učinkovitost i izbjeglo udvostručivanje, posebno u područjima u kojima

više aktera osigurava financiranje istraživanja; smatra da bi trebalo poticati i financirati

istraživanje i inovacije kako bi koristili širokom spektru svemirskih tehnologija; potiče

Komisiju da i u okviru programa Obzor 2020. i u sklopu budućih okvirnih programa

produlji korištenje instrumenta za mala i srednja poduzeća za povećanje poslovnih

mogućnosti povezanih sa svemirskim proizvodima i uslugama;

27. poziva Komisiju da u kontekstu javne nabave zajamči pravedno postupanje prema

poduzećima iz EU-u u odnosu na poduzeća iz trećih zemalja, posebno uzimajući u obzir

cijene koje poduzeća naplaćuju ostalim korisnicima diljem svijeta kako bi se zajamčilo

PE602.728v03-00 10/38 RR\1130354HR.docx

HR

poštovanje propisa i da akteri na tržištu primjenjuju poštene prakse, a u cilju osiguranja

jednakih uvjeta; naglašava da se europska svemirska industrija suočava sa sve

nesmiljenijom međunarodnom konkurencijom; pozdravlja prijedlog Komisije da se

ojača korištenje inovativnih mehanizama javne nabave;

28. ističe da je važno ojačati europsku industrijsku osnovu i zajamčiti stratešku autonomiju

EU-a diversifikacijom izvora nabave i najboljim mogućim korištenjem višestrukih

pružatelja usluga u EU-u; stoga smatra da bi na uravnotežen način trebalo poticati

sudjelovanje industrije na svim razinama te poziva Komisiju da podrži europski

svemirski sektor u cijelom vrijednosnom lancu; smatra da svemirski klasteri mogu imati

korisnu ulogu u strategiji za svemirsku industriju;

29. poziva Komisiju da podrži razvoj novih modela svemirskog poslovanja i tehnologija

diljem Europe koje mogu u potpunosti revolucionarizirati sektor i smanjiti troškove

(npr. europske tehnologije koje omogućuju lansiranje manjih satelita u svemir poput

ponovno upotrebljivih balona ili lansirnih sustava);

30. traži od Komisije da pri određivanju trajanja ugovora o javnoj nabavi u području

svemirske infrastrukture i usluga u obzir uzme stanje i potrebe malih i srednjih

poduzeća kako bi se stvorili ravnopravni uvjeti natjecanja između poduzeća u

svemirskom sektoru;

31. naglašava potrebu da se odlučnije ulaže u obrazovanje i osposobljavanje europskih

građana o temi svemira, među ostalim kako bi mogli u potpunosti iskoristiti prilike koje

će nastati u vezi sa svemirom tijekom prijelaza na digitalno društvo; ističe da su

postignuća svemirske politike važna da bi se nadahnule buduće generacije i ojačao

osjećaj europskog identiteta; stoga naglašava da je potrebno nastaviti i proširiti

koordinirani pristup europskom obrazovanju o svemiru koje može privući mlade da se

odluče na karijeru u znanosti o svemiru i svemirskoj tehnologiji;

32. naglašava da je osnovni i najvažniji alat za razvoj kapaciteta europske svemirske

industrije sudjelovanje u fakultativnim programima ESA-e, u okviru kojih europska

poduzeća i sveučilišta ili istraživački instituti mogu sudjelovati u razvoju

najsuvremenijih tehnologija za svemirske misije i sustave; naglašava da sudjelovanje u

takvim programima otvara put za poslovanje u tom području i pristup visoko tehnološki

i informacijski intenzivnim znanstvenim projektima, što može pozitivno utjecati i na

sektor prometa;

Osnaživanje autonomije Europe pri pristupu svemiru i njegovoj upotrebi u sigurnom

okružju

33. podsjeća na to da su svemirski programi EU-a civilne prirode i ponavlja da se zalaže za

nemilitarizaciju svemira; ipak uviđa stratešku dimenziju svemirskog sektora za Europu i

potrebu za poboljšanjem sinergije između civilnih te sigurnosnih i obrambenih aspekata

te potrebu da se svemirski kapaciteti koriste za zadovoljavanje potreba u području

sigurnosti i zaštite, uzimajući također u obzir geopolitičku situaciju i zajedničku

sigurnosnu i obrambenu politiku; smatra da bi Komisija trebala analizirati sinergije

između europskih svemirskih programa i Akcijskog plana za europsku obranu, koji je

RR\1130354HR.docx 11/38 PE602.728v03-00

HR

predložen u studenom 2016., kako bi osigurala opću dosljednost u tom strateškom

području;

34. poziva Komisiju da objedini potražnju institucijskih potrošača iz Europske unije i

država članica kako bi osigurala neovisan, ekonomičan i pouzdan pristup svemiru

korištenjem europskih lansirnih sustava Ariane, Vega i njihovih budućih inačica; smatra

da je to od iznimne strateške važnosti za funkcije upravljanja nepredviđenim

situacijama i krizama te za otpornu europsku sigurnosnu i obrambenu politiku;

35. podržava cilj Komisije u skladu s kojim se ocjenjuju različiti načini podupiranja

europske lansirne infrastrukture, ako je to potrebno radi ostvarenja ciljeva u području

politike i potreba EU-a, i to u pogledu autonomije, sigurnosti i konkurentnosti; stoga

ističe stratešku važnost europske svemirske luke u Kourouu (Francuska Gijana) i

potrebu da se posebna pozornost posveti ekonomskim i socijalnim koristima za

područje na kojem se nalazi;

36. podsjeća na to da se neovisan pristup svemiru ne može odvojiti od neovisne mogućnosti

Europe da osmišljava, razvija, lansira i iskorištava svemirske sustave te da upravlja

njima;

37. napominje da nije jasno hoće li se program za vozila za lansiranje u Europi nastaviti

nakon isteka razdoblja od tri do četiri godine (Ariane 6 i Vega C), a nejasno je i

financijsko stanje tog programa; izražava zabrinutost zbog toga što ne postoji

srednjoročni i dugoročni program za lansiranje; apelira na Europsku komisiju da

pripremi prijedlog radnog programa za vozila za lansiranje u Europi za sljedećih 20

godina;

38. poziva Komisiju da potiče razvoj alternativnih tehnologija za lansiranje i uključivanje

načela ekološkog dizajna u sve lansirne sustave i svemirske naprave;

39. smatra da bi u satelitskim sustavima sljedeće generacije trebalo dodatno razvijati

sigurnost infrastrukture programa Galileo, uključujući zemaljski segment, dvojnu

namjenu kapaciteta programa Galileo i Copernicus kao i veću preciznost i bolje

šifriranje; podsjeća na to da bi javno regulirana usluga (PRS) u okviru programa

Galileo, koja je ograničena na korisnike koje je ovlastila vlada, u budućnosti mogla

imati važnu ulogu u reagiranju na nove prijetnje, posebno u slučaju krize;

40. skreće pozornost na to da je svemirska infrastruktura osjetljiva na ometanja ili napade

državnih i nedržavnih aktera te na niz drugih prijetnji, uključujući sudare sa svemirskim

otpadom ili drugim satelitima; podsjeća na važnost osiguravanja kritične infrastrukture i

sredstava komunikacije te razvoja otpornih tehnologija; uviđa sve veću važnost svemira

i svemirskih tehnologija s dvojnom namjenom, osobito kad je riječ o komunikacijama te

obavještajnim, nadzornim i izviđačkim aktivnostima, reakciji na katastrofe i kontroli

oružja te naglašava ključnu važnost svemirskih kapaciteta u borbi protiv terorizma;

nadalje, potiče ulaganja kako bi se ubrzao razvoj novih svemirskih kapaciteta i

tehnologija; smatra da je potrebno poboljšati kapacitete kako bi se odgovorilo na nove

prijetnje u svemiru te kojima bi se zauzvrat ojačala sposobnost europskog svemirskog

sektora da reagira na razvoj tržišta, aktera i tehnologija;

PE602.728v03-00 12/38 RR\1130354HR.docx

HR

41. poziva Komisiju da unapređenjem sadašnjih usluga za nadzor i praćenje u svemiru

(SST) ublaži rizik koji predstavlja svemirski otpad, i to s ciljem uspostave programa za

neovisan sustav koji će omogućiti prepoznavanje prijetnji koje svemirski otpad

predstavlja za europsku svemirsku infrastrukturu, podupiranje mjera za izbjegavanje

sudara i, dugoročno gledano, aktivno odstranjivanje otpada; podržava plan za proširenje

područja primjene SST-a Europske unije kako bi se omogućilo davanje vremenske

prognoze na temelju izvora u svemiru te predlaže da se dodatna pozornost posveti

objektima u blizini Zemlje kako bi se spriječilo da se bilo koji od tih objekata sudari sa

Zemljom, što bi moglo imati katastrofalne posljedice; ističe da bi se trebali

nadograđivati i širiti kapaciteti i stručno znanje u tom području, među ostalim i oni koji

su već na raspolaganju ESA-i; ponovno potvrđuje da je potrebno pružiti čim više

otvorenih podataka kako bi se poticali istraživanje i inovacije;

42. podsjeća na sve veću važnost kibersigurnosti za svemirske programe te napominje da je

taj problem posebno ozbiljan s obzirom na to da se velik dio našeg gospodarstva oslanja

se na usluge povezane sa svemirom; poziva Komisiju da ublaži rizike za svemirsku

imovinu EU-a tako da poduzme odgovarajuće mjere, uključujući po potrebi upotrebu

šifriranja, za zaštitu infrastrukture povezane sa svemirom od kiberprijetnji; povrh toga,

traži od Komisije da se pobrine za to da sve relevantne agencije imaju krizne planove za

slučaj mogućih kibernapada;

43. smatra da je planirana inicijativa Govsatcom obećavajuća mjera za osiguravanje

pristupa sigurnim, učinkovitim i ekonomičnim uslugama za europske institucijske

aktere, koja odgovara potrebama korisnika u brojnim područjima, a u isto vrijeme

potiče i rast, konkurentnost i inovativnost u cijelom europskom sektoru satelitskih

telekomunikacija; poziva Komisiju da, ako je procjena utjecaja u dovoljnoj mjeri

pozitivna, na ekonomičan način osmisli planiranu inicijativu Govsatcom, što može

uključivati objedinjavanje i dijeljenje kapaciteta ili kupnju usluga od certificiranih

komercijalnih komunikacijskih satelita, te da se pobrine za to da se inicijativom stvori

znatna dodana vrijednost i izbjegne udvostručavanje postojećih struktura;

44. naglašava važnost sveobuhvatne europske svemirske politike čiji je cilj stvarno

doprinijeti poboljšanju zajedničke sigurnosne, vanjske i obrambene politike tako da

relevantnim institucijama pruža neovisne podatke, poput uvida u stanje u stvarnom

vremenu;

Jačanje uloge Europe kao globalnog čimbenika i promicanje međunarodne suradnje

45. poziva Komisiju da u svim relevantnim aspektima svojih vanjskih odnosa promiče

resurse EU-a u svemiru i svemirski industrijski kapacitet;

46. smatra da je za osiguravanje mirnog i sigurnog okružja u svemiru potrebna suradnja s

međunarodnim partnerima kako bi se promicale norme odgovornog ponašanja i

održivosti, osobito u pogledu istraživanja svemira, te poziva Komisiju da u tom pogledu

blisko surađuje s ESVD-om i državama članicama;

47. ističe da je potrebna međunarodna koordinacija upravljanja svemirskim prometom i

otpadom, koji će se sigurno povećati zbog planiranog postavljanja takozvanih

„megakonstelacija” i zakrčenosti orbita u blizini Zemlje, do čega može doći zbog

stalnog smanjivanja troškova lansiranja satelita;

RR\1130354HR.docx 13/38 PE602.728v03-00

HR

48. traži od Komisije da nadzire postojeće ciljeve privatnog sektora u područjima kao što je

svemirsko rudarstvo te da razmotri kakav bi učinak oni mogli imati na sadašnji pravni

okvir, a osobito na Ugovor o svemiru; smatra da bi trebalo poštovati osnovna načela

Ugovora i da je potrebno izbjeći utrku za resursima u svemiru koji se mogu iscrpiti;

apelira na države članice da rade na koordiniranom europskom pristupu te poziva

Komisiju da preuzme vodeću ulogu u postizanju konsenzusa; priznaje da je svemir

zajedničko nasljeđe čovječanstva;

49. toplo pozdravlja namjeru Komisije da se koristi gospodarskom diplomacijom za

stvaranje novih poslovnih prilika za europsku svemirsku industriju; ističe da bi

Komisija, i po potrebi, nadležna tijela država članica, bilo pojedinačno ili u sklopu

ESA-e, te tijela poput Europske agencije za sigurnost zračnog prometa (EASA) trebala

podržati europske sudionike na tržištima trećih zemalja; preporučuje da se unaprijed

izrade planovi za takvu usklađenu potporu;

Osiguravanje djelotvorne provedbe

50. naglašava činjenicu da bi Parlament trebao imati aktivnu ulogu u razvoju svemirske

politike EU-a i da bi trebao biti uključen u cjelokupnu razmjenu informacija o temama

koje se odnose na svemir između Komisije, Vijeća, ESVD-a i ESA-e;

51. smatra da je demokratska potpora važna za ulaganje u svemir; poziva Komisiju da

donese dobro osmišljenu i opsežnu komunikacijsku strategiju o prednostima svemirske

tehnologije za građane i poduzeća; potiče Komisiju da provedbu te strategije temelji na

sljedeća tri stupa koji se odnose na tri važne ciljne skupine, a to su: (a) podizanje razine

osviještenosti javnosti o nužnosti ulaganja u svemir; (b) informiranje malih i srednjih

poduzeća i poduzetnika o mogućnostima u okviru vodećih svemirskih programa; (c)

uključivanje svemira u obrazovanje kako bi se premostio jaz u pogledu vještina; traži od

Komisije da Parlamentu čim prije predstavi plan za osmišljavanje te komunikacijske

strategije;

52. poziva Komisiju da izradi vremenski raspored provedbe mjera predloženih u strategiji,

da redovito izvještava o njezinoj provedbi, da po potrebi predloži zakonodavstvo i da

osmisli dodatne konkretne i opipljive mjere potrebne za pravodobno postizanje ciljeva

navedenih u strategiji;

53. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji, Vijeću, vladama i

parlamentima država članica te Europskoj svemirskoj agenciji.

PE602.728v03-00 14/38 RR\1130354HR.docx

HR

31.5.2017

MIŠLJENJE ODBORA ZA VANJSKE POSLOVE

upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku

o Svemirskoj strategiji za Europu

(2016/2325(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Geoffrey Van Orden

PRIJEDLOZI

Odbor za vanjske poslove poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku da kao

nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1. uviđa sve veću važnost svemira i svemirskih tehnologija za djelovanja u području

sigurnosti i obrane, osobito kada je riječ o komunikacijama te obavještajnim, nadzornim i

izviđačkim aktivnostima, uključujući kontrolu granica i pomorski nadzor, pružanje

odgovora na katastrofe i kontrolu oružja, kao i u trgovinskim i civilnim aktivnostima, te

naglašava ključnu važnost svemirskih kapaciteta u borbi protiv terorizma; nadalje potiče

ulaganja kako bi se ubrzao razvoj novih svemirskih kapaciteta i tehnologija;

2. skreće pozornost na činjenicu da su globalna sigurnost, infrastruktura i svemirske

tehnologije za komunikacije izložene ometanjima ili napadima od strane državnih i

nedržavnih aktera, kibernapadima i istraživanjima ofenzivnog svemirskog oružja te

svemirskom otpadu ili sudarima satelita; ponovno ističe važnost osiguranja ključne

infrastrukture i komunikacija, kao i razvoja otpornih tehnologija i revizije Ugovora o

svemiru iz 1967. kako bi se u obzir uzeo tehnološki napredak od šezdesetih godina 20.

stoljeća naovamo;

3. upozorava na istraživanja svemirskog oružja koja provode zemlje kao što su Rusija,

Sjeverna Koreja i Iran, te na rizike koje takva istraživanja mogu predstavljati za ključnu

infrastrukturu i komunikacije, kao i postojeće i planirane svemirske sustave;

4. podsjeća da je radi održavanja i jačanja sigurnosti, obrane i stabilnosti Europe važno

spriječiti izvoz osjetljivih svemirskih tehnologija u zemlje koje ugrožavaju regionalnu ili

svjetsku sigurnost i stabilnost; podupire ulaganja u izgradnju i razvoj kapaciteta za

lansiranje, kao su Vega C ili Ariane 6, kako bi europske zemlje imale autonoman i

pouzdan pristup svemiru;

RR\1130354HR.docx 15/38 PE602.728v03-00

HR

5. potiče EU da stekne više autonomije u područjima povezanima sa svemirom; u tom

pogledu smatra da bi suradnja s Rusijom, primjerice u lansiranju satelita Galileo i

Copernicus, mogla ugroziti sigurnost osjetljivih svemirskih sustava;

6. potiče ulaganja u zaštitne mjere za svemirske tehnologije, sredstva i kapacitete kako u

okviru programa koje podupire EU tako i u okviru nadzora i praćenja u svemiru (SST);

7. smatra da bi se prethodno uspostavljeni bilateralni odnosi između europskih zemalja i

prijateljskih velikih svemirskih sila, uključujući Sjedinjene Američke Države, Indiju i

Japan, trebali koristiti po potrebi kako bi se osnažili zajednički sigurnosni i obrambeni

interesi, unaprijedili ključni kapaciteti i učvrstili temeljni instrumenti za otkrivanje,

suzbijanje i reagiranje na nove prijetnje u svemiru radi poboljšanja svemirske politike,

čime bi se unaprijedila sposobnost europskog svemirskog sektora da odgovori na razvoj

tržišta, sudionika i tehnologija, ali i kako bi se promicala usklađenost s ugovorima i

konvencijama koji se odnose na aktivnosti u svemiru;

8. potiče države članice da obnove napore na razini Ujedinjenih naroda radi postizanja

dogovora o predloženom kodeksu ponašanja za aktivnosti u svemiru, u cilju promicanja

međunarodnih načela odgovornih, transparentnih i miroljubivih normi ponašanja, čime se

u konačnici ostvaruju bolja sigurnost i održivost te se sprječava naoružavanje u svemiru;

ističe da bi se to trebalo ostvariti stavljajući naglasak na činjenicu da bi svemirske

aktivnosti trebale uključivati visok stupanj zaštite, dužne pažnje i odgovarajuće

transparentnosti i imati za cilj izgradnju povjerenja među sudionicima, s obzirom na brzi

rast u području svemirskih aktivnosti zabilježen posljednjih godina s više od 70 zemalja

koje posjeduju satelite i devet zemalja koje imaju sposobnost lansiranja u orbitu;

9. prepoznaje da ulaganja u istraživanje i razvoj u vezi sa svemirskim kapacitetima ostvaruju

vrlo visok ekonomski povrat i sinergije u području dvojne namjene u svemirskim

programima te između civilnih i obrambenih aspekata; potiče razvoj sustava s dvojnom

namjenom koji su u skladu s ciljevima svemirske sigurnosti država članica EU-a te ističe

potrebu za promicanjem miroljubivog ponašanja u svemiru; nadalje primjećuje da se neke

države članice već koriste satelitskim sustavima s dvojnom namjenom za potporu civilnih

i vladinih/vojnih operacija i skreće pozornost na rizik od hakerskih napada koji sustavi s

dvojnom namjenom podrazumijevaju; potiče industriju i subjekte da pruže vrlo sigurne

sustave uz jasnu razdvojenost uporabe u javne od uporabe u nejavne svrhe;

10. uviđa da, uz iznimku usluge javne sigurnosti (PRS) u okviru sustava Galileo i programa

Copernicus, odgovornost za razvoj civilnih i vojnih svemirskih kapaciteta ostaje na

nacionalnoj razini; napominje da se ciljevi Europske unije u području sigurnosti i obrane

djelomično postižu administrativnim aranžmanom dogovorenim između međuvladine

Europske svemirske agencije i Europske obrambene agencije.

PE602.728v03-00 16/38 RR\1130354HR.docx

HR

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja 30.5.2017

Rezultat konačnog glasovanja +:

–:

0:

54

6

3

Zastupnici nazočni na konačnom

glasovanju

Michèle Alliot-Marie, Nikos Androulakis, Petras Auštrevičius, Mario

Borghezio, Victor Boştinaru, Klaus Buchner, James Carver, Fabio

Massimo Castaldo, Javier Couso Permuy, Andi Cristea, Arnaud

Danjean, Georgios Epitideios, Knut Fleckenstein, Anna Elżbieta

Fotyga, Eugen Freund, Michael Gahler, Iveta Grigule, Sandra Kalniete,

Manolis Kefalogiannis, Janusz Korwin-Mikke, Eduard Kukan, Ilhan

Kyuchyuk, Ryszard Antoni Legutko, Sabine Lösing, Ulrike Lunacek,

Andrejs Mamikins, Ramona Nicole Mănescu, David McAllister, Tamás

Meszerics, Francisco José Millán Mon, Javier Nart, Pier Antonio

Panzeri, Demetris Papadakis, Alojz Peterle, Tonino Picula, Kati Piri,

Julia Pitera, Cristian Dan Preda, Jozo Radoš, Jordi Solé, Jaromír

Štětina, Dubravka Šuica, Charles Tannock, Miguel Urbán Crespo, Ivo

Vajgl, Geoffrey Van Orden, Anders Primdahl Vistisen, Boris Zala

Zamjenici nazočni na konačnom

glasovanju

Laima Liucija Andrikienė, Angel Dzhambazki, Neena Gill, Ana

Gomes, Marek Jurek, Antonio López-Istúriz White, David Martin,

Norica Nicolai, Soraya Post, Marietje Schaake, Jean-Luc Schaffhauser,

Igor Šoltes, Bodil Valero, Marie-Christine Vergiat

Zamjenici nazočni na konačnom

glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Vladimir Urutchev

RR\1130354HR.docx 17/38 PE602.728v03-00

HR

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU ČIJE SE MIŠLJENJE TRAŽI

54 +

ALDE Petras Auštrevičius, Iveta Grigule, Ilhan Kyuchyuk, Javier Nart, Norica Nicolai, Jozo

Radoš, Marietje Schaake, Ivo Vajgl

ECR Angel Dzhambazki, Anna Elżbieta Fotyga, Marek Jurek, Ryszard Antoni Legutko,

Charles Tannock, Geoffrey Van Orden, Anders Primdahl Vistisen

EFDD Fabio Massimo Castaldo

PPE Michèle Alliot-Marie, Laima Liucija Andrikienė, Arnaud Danjean, Michael Gahler,

Sandra Kalniete, Manolis Kefalogiannis, Eduard Kukan, Antonio López-Istúriz White,

David McAllister, Francisco José Millán Mon, Ramona Nicole Mănescu, Alojz Peterle,

Julia Pitera, Cristian Dan Preda, Vladimir Urutchev, Jaromír Štětina, Dubravka Šuica

S&D Nikos Androulakis, Victor Boştinaru, Andi Cristea, Knut Fleckenstein, Eugen Freund,

Neena Gill, Ana Gomes, Andrejs Mamikins, David Martin, Pier Antonio Panzeri,

Demetris Papadakis, Tonino Picula, Kati Piri, Soraya Post, Boris Zala

VERTS/ALE Klaus Buchner, Ulrike Lunacek, Tamás Meszerics, Jordi Solé, Bodil Valero, Igor Šoltes

6 -

ENF Jean-Luc Schaffhauser

GUE/NGL Javier Couso Permuy, Sabine Lösing, Miguel Urbán Crespo, Marie-Christine Vergiat

NI Georgios Epitideios

3 0

EFDD James Carver

ENF Mario Borghezio

NI Janusz Korwin-Mikke

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

PE602.728v03-00 18/38 RR\1130354HR.docx

HR

9.6.2017

MIŠLJENJE ODBORA ZA UNUTARNJE TRŽIŠTE I ZAŠTITU POTROŠAČA

upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku

o Svemirskoj strategiji za Europu

(2016/2325(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Evelyne Gebhardt

PRIJEDLOZI

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača poziva Odbor za industriju, istraživanje i

energetiku da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće

prijedloge:

A. budući da Komisija u svojoj komunikaciji pod naslovom „Svemirska strategija za Europu”

podsjeća da je europska svemirska industrija sve više dio globalnog vrijednosnog lanca i

razvija inovativne proizvode i usluge, posebice u području proizvoda koji se odnose na

internet stvari, koji su veoma važni i za poduzeća izvan svemirskog sektora i koji se mogu

prilagoditi za potrošače;

B. budući da svemir nije trošak za europske građane već ulaganje i da se ambicioznom

svemirskom strategijom EU-a može osigurati samostalnost Europe i njezino

pozicioniranje u strateškom području svemira uz istovremeno poticanje rasta,

konkurentnosti i otvaranja radnih mjesta u sektorima proizvodnje, operacija i silaznih

usluga povezanima sa svemirom;

1. poziva Komisiju da potiče konkurentnost i inovacije u svemirskom sektoru s pomoću

rješenja koja ne ovise samo o strukturnim i investicijskim fondovima nego i o privatnom

sektoru u područjima u kojima je važno njegovo sudjelovanje; naglašava da bi se

ambiciozna istraživanja u području svemira trebala poticati velikodušnim pristupom

okrenutim budućnosti koji uzima u obzir činjenicu da je osiguravanje infrastrukture i

usluga u dugoročnom razdoblju od ključne važnosti za stvaranje pozitivnog ulagačkog

okruženja u silaznom sektoru te u okviru kojeg postoje financijska i nefinancijska rješenja

za podupiranje istraživačkih aktivnosti u područjima industrijske i primijenjene znanosti i

temeljnih istraživanja svemira, što ima izravan utjecaj na primijenjenu tehnologiju i

osigurava raspoloživost visokokvalificiranih radnika u tom sektoru, a to je najvažniji

čimbenik inovacija;

RR\1130354HR.docx 19/38 PE602.728v03-00

HR

2. traži od Komisije da ispita funkcioniranje tržišta koje je povezano sa svemirom, kako u

sektoru sustava za lansiranje i svemirske imovine, tako i u sektoru usluga koje se njima

koriste; poziva Komisiju da osigura prilagođenost okvira konkurentnom pristupu u skladu

s kojim se europske dobavljače potiče da se probiju na druga tržišta;

3. ističe da se korištenjem rezultata javnih istraživanja u sektoru svemirskih tehnologija od

strane šire društvene zajednice mogu postići konkurentna međusektorska rješenja za razne

ključne političke prioritete EU-a i da se time mogu prikupiti i uskladiti politička rješenja

koja se nude, posebno u područjima kao što su klimatske promjene, održivo upravljanje

resursima, migracije i granične kontrole, povezivanja ljudi u udaljenim regijama Unije te

neophodne neprekinute povezanosti u budućim 5G mrežama;

4. poziva Komisiju da osigura odgovarajuća sredstva za programe EGNOS, Galileo i

Copernicus i da utvrdi održive mjere i ciljeve za njihovo korištenje na tržištu te da

podupre razvoj aplikacija koje iskorištavaju potencijal podataka o svemiru i silaznih

usluga kako bi se promicalo stvaranje integriranog i ujedinjenog jedinstvenog tržišta u

tom sektoru, posebno s obzirom na to da potencijal rješenja koja se odnose na svemir još

nije u potpunosti iskorišten i da se svemirski sektor mora bolje povezati s drugim

politikama i gospodarskim područjima na razini EU-a i država članica; u tom smislu

naglašava da korištenje svemirske tehnologije ima potencijal za poticanje rasta i otvaranje

novih radnih mjesta;

5. traži od Komisije da potiče razvoj alternativnih tehnologija za lansiranje i da se zalaže za

to da se u svim sustavima za lansiranje i svemirskoj imovini u obzir uzimaju načela

ekološkog dizajna;

6. napominje da se svi svemirski sustavi temelje na informacijskim tehnologijama koje su

sve više izložene neovlaštenim pristupima računalnim programima, što može ozbiljno

ugroziti pouzdanost podataka, uključujući satelitske slike, informacije o zemljopisnom

položaju i satelitske komunikacije;

7. stoga poziva Komisiju da surađuje s visokom predstavnicom Unije za vanjske poslove i

sigurnosnu politiku i državama članicama koje su potpisnice Ugovora o svemiru iz 1967. i

pripadajuće Konvencije o međunarodnoj odgovornosti kako bi se promicala međunarodna

načela odgovornog ponašanja u svemiru na temelju prihvaćanja ideje da je svemir

zajednička baština čovječanstva te da se u okviru Ujedinjenih naroda i drugih relevantnih

multilateralnih foruma zalaže za univerzalno prihvaćanje Ugovora o svemiru i Ugovora o

mjesecu;

8. ističe da je potrebno hitno popuniti regulatornu prazninu u članku 2. Konvencije o

međunarodnoj odgovornosti i osigurati da se države koje dopuštaju i financiraju računalne

napade na svemirske sustave ili potiču na njih budu izravno odgovorne; naglašava da

države koje ne ispunjavaju tu obvezu treba smatrati izravno odgovornima u smislu članka

6. Ugovora o svemiru;

9. poziva sve države članice da osiguraju da se, kad je riječ o svoj svemirskoj imovini i

objektima na tlu, široko primjenjuje snažno šifriranje te da poduzmu sve mjere kako bi

zajamčile sigurnost komunikacija i otpornost infrastrukture;

10. napominje da je gospodarsko iskorištavanje satelita i sustava za daljinsko istraživanje

PE602.728v03-00 20/38 RR\1130354HR.docx

HR

postalo svakodnevica i da društvo od njega ima veliku korist;

11. naglašava da se mora učiniti sve što je potrebno kako bi se stavljanjem sustava za

daljinsko istraživanje na tržište osigurala korist za potrošače i poduzeća, posebno mala i

srednja poduzeća, u EU-u; također naglašava da je s obzirom na potrebu da se osigura

pravilno i funkcionalno unutarnje tržište i promiču sigurnost, zaštita i gospodarski razvoj

svemirskih aktivnosti potrebno uvesti ujednačena pravila kako zbog razlika u pravilima ne

bi došlo do narušavanja tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu ili neujednačenih

sigurnosnih prijetnji; zahtijeva uvođenje pravnog okvira s jednakim pravilima koja

omogućuju da podaci dobiveni s pomoću sustava za daljinsko istraživanje budu dostupni

na unutarnjem tržištu kako bi se mogli ponovno koristiti u postupcima u kojima se stvara

dodana vrijednost i pravilima koja štite te podatke od neovlaštenog pristupa.

RR\1130354HR.docx 21/38 PE602.728v03-00

HR

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja 8.6.2017

Rezultat konačnog glasovanja +:

–:

0:

29

2

1

Zastupnici nazočni na konačnom

glasovanju

Dita Charanzová, Carlos Coelho, Anna Maria Corazza Bildt, Daniel

Dalton, Nicola Danti, Evelyne Gebhardt, Sergio Gutiérrez Prieto,

Robert Jarosław Iwaszkiewicz, Liisa Jaakonsaari, Antonio López-

Istúriz White, Morten Løkkegaard, Jiří Pospíšil, Virginie Rozière,

Christel Schaldemose, Olga Sehnalová, Igor Šoltes, Ivan Štefanec,

Catherine Stihler, Róża Gräfin von Thun und Hohenstein, Mylène

Troszczynski, Anneleen Van Bossuyt

Zamjenici nazočni na konačnom

glasovanju

Lucy Anderson, Pascal Arimont, Lidia Joanna Geringer de Oedenberg,

Kaja Kallas, Julia Reda, Marc Tarabella, Lambert van Nistelrooij,

Sabine Verheyen

Zamjenici nazočni na konačnom

glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Georges Bach, Peter Jahr, Markus Pieper

PE602.728v03-00 22/38 RR\1130354HR.docx

HR

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

29 +

ALDE

ECR

ENF

PPE

S&D

VERTS/ALE

Dita Charanzová, Kaja Kallas, Morten Løkkegaard

Daniel Dalton, Anneleen Van Bossuyt

Mylène Troszczynski

Pascal Arimont, Georges Bach, Carlos Coelho, Anna Maria Corazza Bildt, Peter Jahr,

Antonio López-Istúriz White, Jiří Pospíšil, Ivan Štefanec, Róża Gräfin von Thun und

Hohenstein, Lambert van Nistelrooij

Lucy Anderson, Nicola Danti, Evelyne Gebhardt, Lidia Joanna Geringer de Oedenberg,

Sergio Gutiérrez Prieto, Liisa Jaakonsaari, Virginie Rozière, Christel Schaldemose,

Olga Sehnalová, Catherine Stihler, Marc Tarabella

Julia Reda, Igor Šoltes

2 -

PPE Markus Pieper, Sabine Verheyen

1 0

EFDD Robert Jarosław Iwaszkiewicz

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

RR\1130354HR.docx 23/38 PE602.728v03-00

HR

2.6.2017

MIŠLJENJE ODBORA ZA PROMET I TURIZAM

upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku

o Svemirskoj strategiji za Europu

(2016/2325(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Gesine Meissner

PRIJEDLOZI

Odbor za promet i turizam poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku da kao

nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1. prepoznaje ulogu koju svemirske tehnologije imaju u stvaranju pametnijeg, sigurnijeg,

održivijeg i integriranijeg kopnenog, pomorskog, zračnog i svemirskog prometa;

pozdravlja komunikaciju Komisije i smatra da ona može doprinijeti zadovoljavanju novih

potreba u području prometa poput stalne povezivosti, snažnijeg pozicioniranja,

intermodalnosti i interoperabilnosti;

2. podsjeća na to da su svemir i pristup svemiru područja uvjetovana prometnim strukturama

(sateliti, vozila za lansiranje, rakete); stoga priznaje da su tehnologija i pružanje

svemirskih usluga (satelitski podaci, geolokacija) od strateškog interesa za mnoge sektore

poput prometa, telekomunikacija, poljoprivrede i obrane;

3. naglašava da sektor prometa nudi velik potencijal za nove i inovativne poslovne prilike u

sektorima koji su niže u proizvodnom lancu, među ostalim u pogledu sigurnosti, ekološke

učinkovitosti, prijenosa podataka, navigacijskih usluga i usluga traganja i spašavanje te

nadzora i upravljanja prometom; naglašava da se poduzeća oslanjaju na pristup podacima

i suradnju među sveučilištima, znanstvenicima, javnim i privatnim sektorom;

4. podsjeća koliko su osposobljavanje i razvoj stručnih vještina važni za istinski neovisan i

samostalan svemirski sektor EU-a; poziva Komisiju da preko programa Obzor 2020. i

budućih programa za istraživanje i razvoj podržava djelovanja kojima se potiče

obrazovanje, osposobljavanje i širenje rezultata u područjima povezanima sa svemirom;

5. naglašava da je osnovni i najvažniji alat za razvoj kapaciteta europskog svemirskog

sektora sudjelovanje u fakultativnim programima Europske svemirske agencije (ESA), u

okviru kojih europska poduzeća i sveučilišta, tj. istraživački instituti sudjeluju u razvoju

PE602.728v03-00 24/38 RR\1130354HR.docx

HR

najsuvremenije tehnologije za svemirske misije i sustave; upravo im sudjelovanje u

takvim programima otvara put za poslovanje u tom području, a tako i pristup visoko

tehnološki i informacijski intenzivnim znanstvenim projektima, što može pozitivno

utjecati i na prometni sektor;

6. prepoznaje potencijal europskih svemirskih programa GALILEO i Europski

geostacionarni navigacijski sustav (EGNOS) te potrebu da se promiče upotreba podataka

koje oni generiraju i da se stvore tržišne prilike pregledavanjem i mogućom preinakom

postojećeg zakonodavstva te sustavnim provjeravanjem usklađenosti svemirskih

programa;

7. poziva Komisiju da podrži razvoj novih modela svemirskog poslovanja i tehnologija

diljem Europe, koje u potpunosti revolucionariziraju sektor i kojima se smanjuju troškovi,

(primjerice, europskih tehnologija koje omogućavaju lansiranje manjih satelita u svemir

poput ponovno upotrebljivih balona ili lansirnih sustava);

8. napominje da sektor prometa EU-a, osobito u pogledu upravljanja prometom, sustava

praćenja i satelitskog promatranja, ovisi o svemirskoj tehnologiji i njezinoj sposobnosti

preciznog utvrđivanja položaja u svakom trenutku; naglašava prednosti točnijeg i

preciznijeg satelitskog praćenja i određivanja položaja upotrebom tehnologija kao što su

Zajedničko poduzeće za istraživanje o upravljanju zračnim prometom jedinstvenog

europskog neba (SESAR) u sektoru zrakoplovstva i globalni navigacijski satelitski sustavi

(GNSS) u pomorskom sektoru;

9. ističe važnost usluga javne sigurnosti u okviru sustava GALILEO kako bi se pružila

potpora državnim tijelima država članica EU-a u području javne sigurnosti i usluga u

hitnim slučajevima;

10. ponovno ističe uspjeh programa kao što su ePoziv i digitalni tahograf nakon što je

primjena usluge određivanja položaja na temelju GNSS-a postala zakonski obvezna i

vjeruje da će Svemirska strategija za Europu dovesti do veće sigurnosti na cesti;

napominje da su satelitski podaci potencijalno važni za autonomnu vožnju;

11. podržava inicijativu državne satelitske komunikacije (Govsatcom) koju je predložila

Komisija kako bi se osigurale pouzdane, sigurne i isplative komunikacijske usluge za

institucije i infrastrukturu EU-a i država članica; naglašava njezinu važnost za promet,

posebno za arktički pomorski prijevoz, za upravljanje zračnim prometom te za nadzor nad

letjelicama bez posade i upravljanje njima;

12. smatra da bi Strategija trebala dovesti do neovisnog i sigurnog pristupa svemirskim

uslugama i podacima, kao i tehnološke neovisnosti o trećim zemljama; međutim,

prepoznaje da su međunarodna partnerstva čimbenik uspjeha za europsku industriju i da

suradnja s drugim svjetskim strateškim partnerima može pomoći u tome da se izbjegnu

udvostručavanja ili preklapanja istraživanja i razvoja te tako doprinijeti učinkovitijim

ulaganjima; stoga poziva Komisiju i države članice da provode programe međunarodne

suradnje, uključujući s drugim agencijama i tijelima u trećim zemljama, radi promicanja

europske svemirske tehnologije proizvedene na europskom tržištu i njezinu konkurentnost

na svjetskom tržištu kroz razvoj i provedbu istinske strategije za gospodarsku diplomaciju

u tom sektoru;

RR\1130354HR.docx 25/38 PE602.728v03-00

HR

13. poziva Komisiju da provede Svemirsku strategiju kako bi se sektoru prometa omogućilo

da ima neposredne koristi od poboljšanog pomorskog nadzora, multimodalnosti, iskustva

putničkog prijevoza, dostave paketa, navigacije civilnih bespilotnih letjelica i radi

poboljšanja sigurnosti, uz posvećivanje dužne pažnje privatnosti i zaštiti podataka; smatra

da programi GALILEO i EGNOS mogu u velikoj mjeri doprinijeti ispravnoj provedbi

zakonodavstva EU-a u području prometa; uvjeren je da se satelitski navigacijski sustavi

trebaju u još većoj mjeri integrirati u druge digitalne usluge kao što su inteligentni

prometni sustavi, Europski sustav za upravljanje željezničkim prometom (ERTMS),

riječni informacijski servisi i sustav SafeSeaNet, kao i konvencionalne navigacijske

sustave;

14. poziva Komisiju da podrži svemirski sektor EU-a tako što će predvidjeti potpuno

uvođenje sustava GALILEO i pozdravlja namjeru Komisije da poduzme konkretne mjere,

uključujući i regulatorne, kako bi osigurale prihvaćenost GALILEO-a na tržištu potičući

razvoj potpuno kompatibilnih i interoperabilnih europskih proizvoda, poput čipsetova i

prijemnika, te ustraje u tome da bi te mjere trebale obuhvaćati sve vrste prometa (zračni,

cestovni, željeznički, pomorski prijevoz i unutarnje plovne putove);

15. smatra da su regulatorne odredbe za osiguravanje kompatibilnosti prijemnika određenih

prometnih infrastruktura sa sustavom GALILEO, osobito u budućim strateškim sektorima

kao što su autonomni i povezani automobili ili bespilotne letjelice, potrebne da se u

sektoru prometa potakne primjena europskih rješenja iz svemirskog sektora;

16. smatra da bi se u narednoj generaciji satelita sustava GALILEO trebalo dodatno

unaprijediti sigurnost njegove infrastrukture;

17. naglašava da su preciznost i cjelovitost koje pruža EGNOS od temeljne važnosti za

zračnu, pomorsku, željezničku i cestovnu navigaciju; ponavlja da bi EGNOS trebalo

proširiti na jugoistočnu i istočnu Europu, kao prioritet za ostvarivanje pune pokrivenosti u

EU-u, kao i na Afriku i Bliski istok;

18. ponavlja da bi EGNOS mogao omogućiti financijsku korist i veću preciznost, otpornost i

sigurnost za upotrebu aplikacija ključnih za sigurnost kao što su sustavi za slijetanje

zrakoplova te za praćenje letova i smanjenja broja otkazanih letova i buke; stoga poziva

Komisiju da osigura da se EGNOS primijeni u svim europskim zračnim lukama;

19. naglašava važnost programa Copernicus za sigurnost prometa i putnika, posebno u

području usmjeravanja pomorskog prometa, razvoja urbanih prometnih mreža i praćenja

onečišćenja zraka; dijeli stav Komisije o potrebi da se daljnje olakša i promiče upotreba

podataka u okviru programa Copernicus i poziva Komisiju da nastavi nadograđivati

njegovu infrastrukturu;

20. smatra da bi trebalo dalje razvijati mogućnost dvojne namjene programa GALILEO i

Copernicus, kao i njihovu preciznost i sposobnost šifriranja;

21. podsjeća da je od temeljne važnosti ubrzati transformaciju sustava nadzora zračnog

prometa iz aktualnog radarskog sustava u satelitski sustav jer se nadzor u realnom

vremenu može jamčiti za samo 30 % našeg planeta te smatra da bi tehnologija GNSS

mogla imati ključnu ulogu u tom prijelazu;

PE602.728v03-00 26/38 RR\1130354HR.docx

HR

22. nadalje, naglašava važnost zrakoplova opremljenih sustavom „automatski zavisni nadzor

– emitiranje” (ADS-B odnosno Automatic Dependent Surveillance-Broadcast) u svemiru i

davanja ovlasti da se operatori opreme ADS-B-om kako bi se zajamčila točnost i

pouzdanost praćenja zrakoplova u realnom vremenu te ušteda goriva;

23. naglašava važnost zaštite europske svemirske infrastrukture te stoga podržava uspostavu

potpuno operativnog programa potpore za usluge nadzora i praćenja u svemiru na temelju;

ističe veliku važnost provođenja odgovarajućih anketa i izbjegavanja za smanjenje

općenitog onečišćenja svemira, a posebno onečišćenja otpadom; naglašava važnost pilot-

projekta o čišćem svemiru pomoću deorbitiranja i korištenja inovativnih materijala za

svemirsku opremu kako bi se ograničio rast svemirskog otpada i utvrdila održiva

dugoročna zamjenska rješenja za svemirske materijale preko inovacija; ponavlja da je ovaj

pilot-projekt usmjeren na testiranje studije izvedivosti i učinkovitosti budućih zajedničkih

tehnoloških inicijativa koje se odnose na svemirski sektor, a u cilju privlačenja ulaganja;

24. utvrđuje nedostatak vidljivosti u pogledu nastavka europskog programa sustava za

lansiranje nakon isteka razdoblja od tri do četiri godine (Ariane 6 i Vega C) i financijskog

stanja tog programa; izražava zabrinutost zbog nepostojanja srednjoročnog i dugoročnog

programiranja; poziva Europsku komisiju da pripremi prijedlog radnog programa za

vozila za lansiranje u Europi za sljedećih 20 godina;

25. naglašava da se europski svemirski sektor suočava s nepoštenom međunarodnom

konkurencijom koja postaje sve nesmiljenija, pri čemu su institucionalna tržišta trećih

zemalja zatvorena za europske aktere, što njih dovodi u nepovoljan položaj;

26. smatra da EU u tim uvjetima nerecipročnog otvaranja institucionalnih tržišta u sektoru

satelitskih lansiranja, koji je od velike strateške važnosti, mora, zajedno s njegovim

partnerima, davati prednosti europskim vozilima za lansiranje na institucionalna tržišta za

lansiranje satelita u okviru europskih programa;

27. podržava prijedlog Komisije da se objedini potražnja na strani europskih institucionalnih

korisnika radi osiguranja neovisnog, isplativog i pouzdanog pristupa svemiru; čvrsto

predlaže da Komisija postane glavni institucionalni korisnik europskog lansirnog sektora i

da istraži načine za podupiranje europske lansirne infrastrukture kako bi se zajamčilo da

se svemirski sektor EU-a može nositi s konkurencijom drugih globalnih aktera;

28. poziva Komisiju da uzme u obzir sinergije između programa GALILEO i Copernicus i,

prema potrebi, drugih svemirskih aktivnosti, kako bi se oni proveli na troškovno učinkovit

način (npr. uporaba postojećeg kapaciteta Europske agencije za globalne navigacijske

satelitske sustave) te s ciljem maksimalnog povećanja koristi za europsko gospodarstvo;

traži od Komisije da potakne ulaganja u svemirske aktivnosti u prometnom sektoru preko

pametnog financiranja (npr. Europski fondovi za strateška ulaganja) i da te aktivnosti

budu financirane na odgovarajući način u sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru;

poziva Komisiju da u sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2014. –

2020. osigura sredstva za nadogradnju infrastrukture programa GALILEO, EGNOS i

Copernicus te za potporu radu na silaznim i uzlaznim aplikacijama koje se temelje na

GNSS-u kao i aktivnostima promatranja Zemlje u okviru proračuna za Deveti okvirni

program (uključujući zajedničke tehnološke inicijative u području svemira) i europske

programe GNSS-a;

RR\1130354HR.docx 27/38 PE602.728v03-00

HR

29. poziva Komisiju da potiče i podupire veće sudjelovanje malih i srednjih te novoosnovanih

poduzeća u aktivnostima povezanima sa svemirom i istraživanjem svemira; potiče

Komisiju da u dijalog sa svemirskim sektorom uključi dionike iz područja prometa kako

bi se olakšala primjena svemirske tehnologije na prometnom tržištu te kako bi se

zajamčila transparentnost; poziva Komisiju da europskim dionicima u prometnom sektoru

stavi na raspolaganje podatke znanstvenog svemirskog istraživanja koji se odnose na

promet kako bi se poticala šira upotreba novih inovativnih tehnologija, a samim time i

ojačala konkurentnost prometnih usluga na europskim i svjetskim tržištima;

30. traži od Komisije i država članica da obrate pozornost na sve brži razvoj svemirskog

turizma.

PE602.728v03-00 28/38 RR\1130354HR.docx

HR

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja 30.5.2017

Rezultat konačnog glasovanja +:

–:

0:

40

1

1

Zastupnici nazočni na konačnom

glasovanju

Daniela Aiuto, Lucy Anderson, Inés Ayala Sender, Georges Bach,

Izaskun Bilbao Barandica, Deirdre Clune, Michael Cramer, Andor Deli,

Ismail Ertug, Jacqueline Foster, Bruno Gollnisch, Tania González

Peñas, Dieter-Lebrecht Koch, Merja Kyllönen, Miltiadis Kyrkos,

Bogusław Liberadzki, Marian-Jean Marinescu, Georg Mayer, Gesine

Meissner, Jens Nilsson, Markus Pieper, Salvatore Domenico Pogliese,

Christine Revault D’Allonnes Bonnefoy, Dominique Riquet,

Massimiliano Salini, David-Maria Sassoli, Claudia Schmidt, Jill

Seymour, Claudia Țapardel, Keith Taylor, Pavel Telička, Wim van de

Camp, Janusz Zemke, Kosma Złotowski

Zamjenici nazočni na konačnom

glasovanju

Jakop Dalunde, Kateřina Konečná, Peter Kouroumbashev, Patricija

Šulin, Evžen Tošenovský

Zamjenici nazočni na konačnom

glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Barbara Kudrycka, Maria Noichl, Flavio Zanonato

RR\1130354HR.docx 29/38 PE602.728v03-00

HR

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU ČIJE SE MIŠLJENJE TRAŽI

40 +

ALDE Izaskun Bilbao Barandica, Gesine Meissner, Dominique Riquet, Pavel Telička

ECR Jacqueline Foster, Evžen Tošenovský, Kosma Złotowski

EFDD Daniela Aiuto

ENF Georg Mayer

GUE/NGL Tania González Peñas, Kateřina Konečná, Merja Kyllönen

PPE Georges Bach, Deirdre Clune, Andor Deli, Dieter-Lebrecht Koch, Barbara Kudrycka,

Marian-Jean Marinescu, Markus Pieper, Salvatore Domenico Pogliese, Massimiliano

Salini, Claudia Schmidt, Wim van de Camp, Patricija Šulin

S&D Lucy Anderson, Inés Ayala Sender, Ismail Ertug, Peter Kouroumbashev, Miltiadis

Kyrkos, Bogusław Liberadzki, Jens Nilsson, Maria Noichl, Christine Revault

D’Allonnes Bonnefoy, David-Maria Sassoli, Flavio Zanonato, Janusz Zemke, Claudia

Țapardel

Verts/ALE Michael Cramer, Jakop Dalunde, Keith Taylor

1 -

EFDD Jill Seymour

1 0

NI Bruno Gollnisch

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

PE602.728v03-00 30/38 RR\1130354HR.docx

HR

27.4.2017

MIŠLJENJE ODBORA ZA RIBARSTVO

upućeno Odboru za industriju, istraživanje i energetiku

o Svemirskoj strategiji za Europu

(2016/2325(INI))

Izvjestitelj za mišljenje: Ricardo Serrão Santos

PRIJEDLOZI

Odbor za ribarstvo poziva Odbor za industriju, istraživanje i energetiku da kao nadležni odbor

u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A. budući da je 1998. Manifestom Baveno stvoren program Globalnog praćenja okoliša i

sigurnosti radi utvrđivanja uloge Europe u globalnom praćenju u području okoliša i

sigurnosti; budući da se od 2012. ta inicijativa zove Copernicus;

B. budući da su na temelju političkih odluka koje su 2007. donijeli Parlament i Vijeće

dodijeljena proračunska sredstva za europske programe satelitske navigacije Europski

geostacionarni navigacijski sustav (EGNOS) i Galileo te je omogućeno sklapanje

sporazuma o strukturi upravljanja programima;

C. budući da će Galileo biti dio satelitskog sustava za traganje i spašavanje u sklopu

programa COSPAS-SARSAT, svemirskog programa za traganje za plovilima u hitnim

slučajevima i spašavanje uz pomoć satelitskog praćenja;

D. budući da je ribolov visokorizična aktivnost u kojoj se nesreće uvijek mogu dogoditi te da

spašavanje života ribara obično ovisi o što brže pruženoj medicinskoj pomoći;

E. budući da je za bolju analizu stokova i morskog okoliša potreban veći broj brzo dostupnih

podataka;

1. pozdravlja donošenje Svemirske strategije za Europu, koja je od iznimne važnosti za

morska i pomorska pitanja i ribolovne aktivnosti te ima veliki potencijal za razvoj ljudske

aktivnosti na moru i očuvanje morskog okoliša;

2. prepoznaje važnost koju Svemirska strategija za Europu ima za koordinirano djelovanje

administrativnih tijela i drugih dionika;

RR\1130354HR.docx 31/38 PE602.728v03-00

HR

3. skreće pozornost na to da se odnos između zraka i mora uopće ne spominje, što pokazuje

nepostojanje riječi „ocean” i „morski”;

4. uviđa da svemirska tehnologija, podaci i svemirske usluge „već doprinose brojnim javnim

politikama i gospodarskim sektorima”, uključujući kontrolu ribolovnih aktivnosti,

predviđanje i praćenje pomorskih ruta te otkrivanje i praćenje izljeva nafte i drugih

onečišćujućih tvari, operacije traganja i spašavanja na moru, nezakonit ribolov i piratstvo;

5. uviđa da će boljim usmjeravanjem svojih djelovanja, posebno u borbi protiv nezakonitog,

neprijavljenog i nereguliranog ribolova, javna tijela moći brže djelovati i znatno uštedjeti

ako se budu koristila trajnijim i bržim svemirskim kapacitetima za praćenje oceana;

6. ističe važnost korištenja najnovijim tehnologijama i poticanja razvoja novih sustava za

učinkovitije praćenje i borbu protiv nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova;

7. ističe važnost sustava Galileo i EGNOS za pomorsku sigurnost i plovidbu zbog njihove

uloge u jačanju i poboljšanju drugih međunarodnih sustava i omogućavanju tehnološke

neovisnosti Europe;

8. podsjeća Komisiju na to da je i za poboljšanje sigurnosti važna bolja koordinacija između

sustava Galileo i EGNOS te s tim povezanih usluga inicijative Copernicus;

9. uviđa da je potrebno razviti sigurne sustave satelitske komunikacije kako bi se zadovoljile

sadašnje i buduće potrebe europske pomorske zajednice, uključujući pomorski nadzor koji

se temelji na daljinski upravljanim zrakoplovnim sustavima, koji uvelike ovise o

satelitskoj komunikaciji;

10. pozdravlja inicijativu Europske komisije u pogledu državne satelitske komunikacije

(GOVSATCOM);

11. ističe da je inicijativa Copernicus važna kako bi se u potpunosti razumjeli klima i vrijeme,

prirodni biološki procesi oceana i agresivne antropogene intervencije, što su sve ključna

pitanja za ribarstvo;

12. pozdravlja nedavno predstavljanje „Izvješća o stanju oceana” Pomorske službe

Copernicus, koje je rezultat truda 80 europskih znanstvenika iz više od 25 institucija i

predstavlja korak naprijed u razvoju redovitog godišnjeg izvještavanja o stanju i zdravlju

svjetskih oceana i europskih mora;

13. naglašava potrebu da podaci snimanja, među ostalim grafički prikaz površinske

temperature mora za ribarstvo i podaci o morskom okolišu, budu lako dostupni različitim

sektorima, raznim vladinim agencijama, međunarodnim organizacijama, lokalnim

planerima i privatnim korisnicima; naglašava da bi Sustav Copernicusa za praćenje

morskog okoliša, a koji pruža Mercator Ocean, Sustav Copernicusa za praćenje atmosfere

i Služba Copernicusa za klimatske promjene, koju pruža Europski centar za srednjoročne

vremenske prognoze, trebali raspolagati specifičnim alatima za europske ribare i biti

dostupni na svim relevantnim europskim jezicima;

14. ističe da je potrebno znatno poboljšati alate za obrazovanje i osposobljavanje koji

omogućuju da se potpuno iskoriste prednosti koje stvaraju alati povezani sa svemirskim

PE602.728v03-00 32/38 RR\1130354HR.docx

HR

tehnologijama;

15. smatra da će se razvojem svemirskih tehnologija u budućnosti omogućiti učinkovitija

analiza i procjena ribljih stokova;

16. smatra da Svemirska strategija za Europu treba biti ambicioznija u vezi s klimatskim

promjenama i njihovim učincima na morski okoliš;

17. uviđa važnost mreža Copernicus Relay i Copernicus Academy za poticanje uključenosti

dionika, naglašavanje dimenzije regionalnih korisnika te povećanje napora za promicanje

korištenja podataka i usluga inicijative Copernicus;

18. prima na znanje da će brže i preciznije pružanje podataka dovesti do povećanja

produktivnosti uzgajivača riba zahvaljujući praćenju štetnog cvjetanja algi;

19. uviđa da je važno osigurati da se u budućim znanstvenim aktivnostima svemirski

tehnološki kapaciteti bolje povežu s drugim područjima politika koja se bave globalnim i

društvenim izazovima;

20. slaže se da potencijal sustava Galileo, EGNOS i Copernicus nije još u potpunosti istražen i

uviđa mogućnosti suradnje između javnog i privatnog sektora u pogledu svemirske

strategije;

21. naglašava da su za svemirsku tehnologiju i njezine sastavne dijelove in situ potrebna

iznimno velika proračunska sredstva te da je u okviru proračuna EU-a tom sektoru nužno i

dalje dodjeljivati potrebne resurse;

22. ističe da svemirska industrija EU-a zapošljava više od 200 000 stručnjaka, stvara dodanu

vrijednost od najmanje 46 milijardi EUR te doprinosi socioekonomskim inovacijama i

istraživanjima u području ribarstva i plavog gospodarstva;

23. potiče centralizirano prikupljanje satelitskih podataka i u tom kontekstu uspostavu

namjenskog centraliziranog sustava prikupljanja kako bi se potaknula razmjena podataka i

stvorila ekonomija razmjera; smatra da je dobra praksa da Europska agencija za pomorsku

sigurnost prikuplja podatke u korist raznih agencija Unije, uključujući Europsku agenciju

za kontrolu ribarstva;

24. napominje da Komisija predlaže „poticanje upotrebe svemirskih rješenja”, posebno

pružanjem tehničke potpore pri korištenju inovativne i prekogranične nabave za svemirska

rješenja;

25. ističe da je važno stalno poboljšavati kapacitete za traganje i spašavanje te stoga potiče

daljnju integraciju satelita Galileo u te vrste sustava;

26. smatra da bi konsolidacija postojećih i budućih kapaciteta u istinski europski svemirski

sustav za pomorski nadzor, koji će biti od koristi brojnim institucijskim korisnicima i čije

bi se usluge mogle komercijalno iskoristiti za izvoz, mogla biti prikladan primjer

inovativnih ambicija Komisije u svemirskom sektoru;

27. podržava razvoj pouzdanih satelitskih veza velikih brzina za medicinsku opremu, za

plovila i timove za traganje i spašavanje, kojom se može komunicirati s bolnicama tako da

RR\1130354HR.docx 33/38 PE602.728v03-00

HR

im se šalju podaci i od njih primaju takvi podaci kako bi se mogle što brže donositi odluke

o najprikladnijem djelovanju;

28. podsjeća na to da najudaljenije regije te prekomorske zemlje i područja Europi daju

iznimnu dimenziju i geografske mogućnosti jer omogućuju razvijanje operativnih stanica,

opreme za praćenje i sustava za prikupljanje podataka na lokaciji u cijelom svijetu; žali

zbog toga što se u Strategiji ne spominju najudaljenije regije te prekomorske zemlje i

područja;

29. ističe da bi prioriteti za javno korištenje svemira, uključujući promatranje, trebali biti

povezani sa zakonodavnim potrebama europskih inicijativa kao što je Okvirna direktiva o

morskoj strategiji;

30. prima na znanje potencijal svemirskih infrastruktura i povezanih usluga da učinkovito

doprinesu ciljevima međunarodnog upravljanja oceanima, npr. za provedbu sporazuma

COP21 i smanjenje učinka klimatskih promjena na oceane, obale i ekosustave te za borbu

protiv otpada u morima i promicanje prostornog planiranja morskog područja na svjetskoj

razini;

31. podsjeća na to da je važno osiguravati „ispunjavanje potreba različitih agencija EU-a”,

poput Europske agencije za pomorsku sigurnost i Europske agencije za kontrolu ribarstva,

te ističe da te institucije također trebaju doprinijeti ostvarenju ciljeva Svemirske strategije

za Europu; insistira na suradnji i razmjeni satelitskih informacija među agencijama Unije,

posebno između Europske agencije za pomorsku sigurnost, Europske agencije za kontrolu

ribarstva te Europske granične i obalne straže;

32. poziva Europsku agenciju za kontrolu ribarstva da u potpunosti iskoristi svoje nove ovlasti

tako što će pružati usluge nadzora i komunikacije u okviru kojih se primjenjuje

najmodernija tehnologija, posebno svemirska infrastruktura, kako bi se uočila plovila koja

prevoze imigrante i spriječile nesreće na moru;

33. ističe potencijal satelitski navođenih aplikacija za poboljšanje nadzora ribarstva i očuvanje

morskog okoliša;

34. podsjeća na to da je u svemirskom istraživanju jedna od velikih prednosti za privatni

sektor razvoj patenata i zaštićenih podataka, što je potrebno istaknuti u okviru Svemirske

strategije za Europu;

35. podsjeća na to da su tehnološki i industrijski razvoj od velike vrijednosti za Svemirsku

strategiju za Europu te smatra da u toj Strategiji nisu u potpunosti istraženi;

36. ističe da budući Deveti okvirni program za razbolje nakon 2021. treba među svoje ciljeve

uvrstiti integraciju svemirske strategije EU-a, ribarstvo i plavi rast te uključenost

specijaliziranih znanstvenih institucija u tim područjima;

37. upozorava na činjenicu da nove tehnologije koje se brzo razvijaju i koje ovise o

poboljšanoj inteligenciji, kognitivnoj informatici i neuralnim sustavima, nisu spomenute u

Svemirskoj strategiji za Europu;

38. smatra da je Svemirska strategija za Europu usmjerena samo na blisku budućnost i da nije

PE602.728v03-00 34/38 RR\1130354HR.docx

HR

ambiciozna u pogledu mogućih novih, vizionarskih i stimulirajućih projekata, koji bi

među ostalim bili od koristi za pametno upravljanje ribarstvom;

39. smatra da Europa mora postati svjetski predvodnik u području „plave” svemirske

tehnologije daljnjim razvijanjem, pokretanjem i poboljšanjem:

– inicijative Copernicus, koja je važna u pogledu spašavanja života na moru i poplava

– sustava Galileo, europskog sustava za satelitsku navigaciju diljem svijeta

– EGNOS-a, europskog diferencijalnog globalnog sustava za pozicioniranje, koji već

pruža navigacijske usluge korisnicima na moru u pogledu sigurnosti ljudskih života

– „plavih” bespilotnih letjelica kojima se upravlja s pomoću satelitskih podataka i koje

se mogu koristiti za operacije spašavanja na moru, obali i unutarnjim plovnim

putovima Unije, kao što su učinili dobitnici nagrade Satnav 2015.

RR\1130354HR.docx 35/38 PE602.728v03-00

HR

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja 25.4.2017

Rezultat konačnog glasovanja +:

–:

0:

16

1

3

Zastupnici nazočni na konačnom

glasovanju

Marco Affronte, Clara Eugenia Aguilera García, Renata Briano, Alain

Cadec, Richard Corbett, Linnéa Engström, Sylvie Goddyn, Carlos

Iturgaiz, António Marinho e Pinto, Gabriel Mato, Norica Nicolai, Ulrike

Rodust, Remo Sernagiotto, Ricardo Serrão Santos, Isabelle Thomas,

Ruža Tomašić, Peter van Dalen

Zamjenici nazočni na konačnom

glasovanju

Jens Gieseke, Verónica Lope Fontagné

Zamjenici nazočni na konačnom

glasovanju prema čl. 200. st. 2.

John Stuart Agnew

PE602.728v03-00 36/38 RR\1130354HR.docx

HR

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

16 +

ALDE Group António Marinho e Pinto

ENF Group Sylvie Goddyn

PPE Group Alain Cadec, Jens Gieseke, Carlos Iturgaiz, Werner Kuhn, Verónica Lope Fontagné, Gabriel Mato, Jarosław

Wałęsa

S&D Group Clara Eugenia Aguilera García, Renata Briano, Richard Corbett, Ulrike Rodust, Ricardo Serrão Santos

Verts/ALE Group Marco Affronte, Linnéa Engström

1 -

EFDD Group John Stuart Agnew

3 0

ECR Group Remo Sernagiotto, Ruža Tomašić, Peter van Dalen

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani

RR\1130354HR.docx 37/38 PE602.728v03-00

HR

INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja 21.6.2017

Rezultat konačnog glasovanja +:

–:

0:

54

1

0

Zastupnici nazočni na konačnom

glasovanju

Pilar Ayuso, Bendt Bendtsen, Xabier Benito Ziluaga, José Blanco

López, David Borrelli, Cristian-Silviu Buşoi, Jerzy Buzek, Angelo

Ciocca, Edward Czesak, Jakop Dalunde, Christian Ehler, Fredrick

Federley, Francesc Gambús, Adam Gierek, Theresa Griffin, Françoise

Grossetête, András Gyürk, Rebecca Harms, Hans-Olaf Henkel, Eva

Kaili, Kaja Kallas, Krišjānis Kariņš, Seán Kelly, Jaromír Kohlíček,

Peter Kouroumbashev, Zdzisław Krasnodębski, Constanze Krehl,

Miapetra Kumpula-Natri, Werner Langen, Janusz Lewandowski,

Paloma López Bermejo, Olle Ludvigsson, Florent Marcellesi, Edouard

Martin, Angelika Mlinar, Csaba Molnár, Dan Nica, Angelika Niebler,

Aldo Patriciello, Morten Helveg Petersen, Miroslav Poche, Michel

Reimon, Herbert Reul, Paul Rübig, Anne Sander, Algirdas Saudargas,

Davor Škrlec, Dario Tamburrano, Patrizia Toia, Evžen Tošenovský,

Vladimir Urutchev, Kathleen Van Brempt, Henna Virkkunen, Lieve

Wierinck, Flavio Zanonato, Carlos Zorrinho

PE602.728v03-00 38/38 RR\1130354HR.docx

HR

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

54 +

ALDE Group Fredrick Federley, Kaja Kallas, Angelika Mlinar, Morten Helveg Petersen, Lieve

Wierinck

ECR Edward Czesak, Hans-Olaf Henkel, Zdzisław Krasnodębski, Evžen Tošenovský

EFDD Group David Borrelli, Dario Tamburrano

ENF Group Angelo Ciocca

GUE/NGL

Group

Jaromír Kohlíček

PPE Group Pilar Ayuso, Bendt Bendtsen, Jerzy Buzek, Cristian-Silviu Buşoi, Christian Ehler,

Francesc Gambús, Françoise Grossetête, András Gyürk, Krišjānis Kariņš, Seán Kelly,

Werner Langen, Janusz Lewandowski, Angelika Niebler, Aldo Patriciello, Herbert

Reul, Paul Rübig, Anne Sander, Algirdas Saudargas, Vladimir Urutchev, Henna

Virkkunen

S&D Group José Blanco López, Adam Gierek, Theresa Griffin, Eva Kaili, Peter Kouroumbashev,

Constanze Krehl, Miapetra Kumpula-Natri, Olle Ludvigsson, Edouard Martin, Csaba

Molnár, Dan Nica, Miroslav Poche, Patrizia Toia, Kathleen Van Brempt, Flavio

Zanonato, Carlos Zorrinho

Verts/ALE

Group

Jakop Dalunde, Rebecca Harms, Florent Marcellesi, Michel Reimon, Davor Škrlec

1 -

GUE/NGL

Group

Paloma López Bermejo

1 0

GUE/NGL

Group

Xabier Benito Ziluaga

Korišteni znakovi:

+ : za

- : protiv

0 : suzdržani