Ublažavanje klimatskih promjena i Pariški sporazum Radionica: Klimatske promjene i potrajno gospodarenje šumama Daruvar 15. prosinca 2016

PARIŠKI SPORAZUM

2

- na 21. konferenciji stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), održanoj u Parizu u prosincu 2015. godine, usvojen je Pariški sporazum

Glavne značajke:

• zadržavanje povećanja globalne prosječne temp. znatno ispod 2°C u odnosu na predindustrijsko doba

• petogodišnji ciklusi revizija INCD-ova, s ciljem povećanja ambicije

• prilagodba klimatskim promjenama

• izvješćivanje o emisijama, mjerama smanjenja i podupiranju država u razvoju

• financiranje država u razvoju, izgradnja kapaciteta, transfer tehnologija

- Republika Hrvatska potpisala je zajedno s ostalim državama Pariški sporazum 22. travnja 2016. godine u New Yorku

- Europska unija je 5. listopada 2016. ratificirala Pariški sporazum čime je Pariški sporazum stupio na snagu 4. studenoga 2016. godine

- do danas je 117 od ukupno 197 država stranaka UNFCCC-a ratificiralo Pariški sporazum

- Europska unija se posebno zalaže za što skoriju ratifikaciju Pariškog sporazuma od strane svojih država članica

Republika Hrvatska provodi postupak ratifikacije s ciljem njegovog završetka početkom 2017. godine

PARIŠKI SPORAZUM

- odnosi se na period od 2021. godine

- EU i njezine države članice dostavile su 6. ožujka 2015. godine svoje planirane nacionalno određene doprinose, INDC

- INDC uključuje obvezu smanjenja nacionalnih emisija stakleničkih plinova za najmanje 40% do 2030. godine u usporedbi s razinom emisije u 1990. godini

- Taj je cilj prihvaćen Zaključcima Europskog vijeća od 23. listopada 2014. godine o okviru klimatske i energetske politike do 2030. godine (a uključuje i cilj postizanja udjela potrošnje energije iz obnovljivih izvora od najmanje 27% te okvirni cilj od najmanje 27% povećanja energetske učinkovitosti na razini Europske unije do 2030. godine)

PARIŠKI SPORAZUM

5

TEMELJNE ODREDNICE NOVOG KLIMATSKO ENERGETSKOG OKVIRA DO 2030.

PRIJENOS OBVEZA NA DRŽAVE ČLANICE EU

ne-ETS ETS

Raspodjela po državama

Pregovori u

tijeku

0 do -

40%

Hrvatska

20% OIE

10% OIE transportu

Ograničenje

na razini EU,

nema kvota

po državama

- obveza smanjenja emisija za najmanje 40% na nivou EU države članice provode zajednički: - putem sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova EU ETS i - putem godišnje kvote za sektore izvan ETS-a (ne-ETS).

• ETS sustav se u RH primjenjuje od 2010 godine

• uključena su 53 postrojenja i Croatia Airlines

• za sektore izvan EU ETS-a (dio industrijskih procesa, uporaba otapala i drugih proizvoda, poljoprivreda, šumarstvo, gospodarenje otpadom, kućanstva i usluge, promet itd.) određuje se godišnja nacionalna kvota koja se ne smije prekoračiti

• za RH do 2020. godine dozvoljeno je povećanje za 11% u odnosu na razine iz 2005. godine

• Novi zakonodavni prijedlozi EU:

• za RH do 2030. godine, godišnja kvota će se odrediti 2017., prijedlog je obveza za RH smanjiti za 7% do 2030. u odnosu na razine iz 2005. godine

• pravila i obveze za LULUCF sektor

ETS/SEKTORI IZVAN ETS-a U RH

• Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14)

• regulira izvršenje obveza Hrvatske u odnosu na zadržavanje emisija u okviru godišnje nacionalne kvote za sektore izvan ETS-a

• propisana je nadležnost nad sektorskim emisijama nadležnim tijelima državne uprave

• MZOE kontrolira izvršenje navedene obveze

• MZOE predlaže, u slučaju potrebe, dodatne mjere

• RH je u okviru EU obuhvaćena mjerama smanjenja emisija stakleničkih plinova u različitim sektorima

• Mjere su utvrđene Planom zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2013. do 2017. godine

Obveze iz Pariškog sporazuma: Način provedbe obveza smanjenja emisija u RH

Temeljem Zakona o zaštiti zraka Hrvatska se obvezala izraditi Strategiju niskougljičnog razvoja za razdoblje do 2030. s pogledom na 2050. godinu s akcijskim planom kao dio obveze EU i UNFCCC

Strategija uključuje:

scenarije 2030. i 2050. godine

modeliranje po sektorima - energetika, industrija, promet, poljoprivreda, šumarstvo, otpad,

procjena učinka scenarija na okoliš, društvo i gospodarstvo te mjera i instrumenata

5-godišnji akcijski plan

9

NISKOUGLJIČNA STRATEGIJA RH

NISKOUGLJIČNA STRATEGIJA RH

Temeljni dokument ublažavanja klimatskih promjena

Krovna gospodarska, razvojna i okolišna strategija

Strategija otvara prilike da se potakne:

− investicijski ciklus,

− rast industrijske proizvodnje,

− razvoj novih djelatnosti,

− konkurentnost gospodarstva,

− stvaranje novih radnih mjesta održive perspektive

10

SINERGIJA POLITIKA KLIME, ZDRAVLJA I ZAŠTITE ZRAKA

Niskougljičnim scenarijima ostvaruju se uštede u gorivu i smanjuju emisije stakleničkih plinova i onečišćenje zraka te utjecaja na zdravlje uz nove investicije Uštede u gorivu

U 2030. 0,77-0,92% projiciranog BDP-a iz 2030. godine

Smanjenje eksternih troškova zdravstvene zaštite zbog smanjenja onečišćenja zraka (indirektni učinci zbog smanjenja emisije SO2, NOx, PM) U 2030. 0,34 – 0,45 % projiciranog BDP-a iz 2030. godine

Ukupne investicije u proizvodne kapacitete u elektroenergetski sustav iznose 1,1% do 1,4% BDP-a, kumulativno do 2050. god., prosječne godišnje investicije do 2050. godine iznose 392 mil. EUR za NU1 scenarij

11

-15.000

-10.000

-5.000

0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

30.000

35.000

1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014

Em

isij

e/o

dli

vi

(Gg

CO

2eq

)

NIR 2016

1. Energetika 2. Industrijski procesi 3. Poljoprivreda 4. LULUCF 5. Otpad Total (uključen LULUCF)

-28,45%

EMISIJE I ODLIVI STAKLENIČKIH PLINOVA

Značaj LULUCF-a - EU28

LULUCF nije uključen u ESD do 2020.

godine, poseban status do 2030, ali

povezan s ESR

2010

Emisije 1990.-2020., Države članice Priloga 1 Kyotskog protokola

• Hrvatska (crveno)

LULUCF - velika varijabilnost

LULUCF Akcijski plan - Popis mjera za smanjenje emisija ŠUMARSTVO

Oznaka mjere u

LULUCF AP Oznaka i naziv mjere u Odluci 529/2013/EU

A (a) Mjere povezane s gospodarenjem poljoprivrednim zemljištem, poput:

A1 — poticanja poljoprivredno-šumarskih praksi i mogućnosti za

promjenu pokrova/korištenja zemljišta.

F (f) Obnova degradiranih zemljišta.

G (g) Mjere povezane s djelatnostima šumarstva, poput:

G1 — pošumljavanja i ponovnog pošumljavanja,

G2 — očuvanja ugljika u postojećim šumama,

G3 — unaprjeđivanja proizvodnje u postojećim šumama,

G4 — povećanja zalihe drvnih proizvoda,

G5 — unaprjeđivanja gospodarenja šumama, uključujući optimizaciju sastava

vrsti, njegu i proredu, te očuvanje tla.

H (h) Sprečavanje krčenja šuma.

I (i) Jačanje zaštite od prirodnih nepogoda poput požara, nametnika i oluja.

J (j) Mjere za zamjenu energetskih sirovina i materijala s visokom emisijom stakleničkih plinova s drvnim proizvodima

21

– Šumarstvo će nastaviti s tradicijom održivog gospodarenja šumom.

– Na postojedim površinama prirast će se povećati, šumsko neobraslo zemljište iskoristiti za nove šume, površinama niskouzgojnih oblika upravljati de se na način da se poveća razina ugljika, ostaci drvne biomase iz šuma i drvne proizvodnje iskoristiti na ekološki i ekonomski održiv način,

– Šumom će se gospodariti tako da se održe sve njezine opće korisne vrijednosti, zaštiti biološka raznolikost te podigne otpornost šuma na klimatske promjene.

– Zalihe ugljika u šumskoj biomasi (drvna biomasa, tlo, listincu i mrtvom drvu) će povećavati kako bi sektor korištenja zemljišta i šumarstvo bio trajni odliv za stakleničke pinove.

– Poticati de se korištenje drvnih proizvoda u tradicionalnim i novim proizvodima.

– Gospodarenje poljoprivrednim površinama i gospodarenje pašnjacima provodi se na načine koji osiguravaju nisku emisiju ugljikova dioksida

LULUCF - Vizija

- svojom obalom dugom 6278 kilometara, s 1185 otoka Hrvatska, bogatom riznicom bio-okolišnih resursa te važnim gospodarskim granama proizvodnjom energije, poljoprivredom i turizmom, osjetljiva je na klimatske promjene

- Ministarstvo je započelo s priprema za izradu Strategije prilagodbe, financira se sa sredstvima EU

- izrađuje se tijekom 2016. godine i njezino usvajanje se planira do kraja 2017. godine

- donijeti će saznanja o utjecajima na ranjive sektore te moguće mjere prilagodbe

- utvrdit će se izvori financiranja te tko i u kojim rokovima treba provesti mjere prilagodbe

-financijska sredstva za lokalne akcijske planove, istraživanja i javno osvješćivanje – strukturni fondovi EU, OPKK

-mjere, dražbovna prava

Obveze iz Pariškog sporazuma: Prilagodba klimatskim promjenama

Utjecaj na šumarstvo

Izvor: http://flatplanet.wikispaces.com/Definition+and+Effects+of+Climate+Change

• Komponenta II. - Izrada nacrta Strategije

prilagodbe klimatskim promjenama u

Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. g. s

pogledom na 2070. i nacrta Akcijskog plana

Očekivani rezultati provedbe 2/3

Definiranje

ranjivih

sektora

Procjena

buduće klime

klimatskim

modeliranjem

procjena

ranjivosti po

sektorima

Pregled utjecaja i Procjena i

pregled mjera

prilagodbe po

sektorima

Analiza

troškovne

učinkovitosti

mjera

prilagodbe

Poveznice na strateške dokumente

• Strategija niskougljičnog razvoja za razdoblje do 2030. s pogledom na 2050. godinu

• Radionica za sektore poljoprivredu i šumarstvo

• http://www.mzoip.hr/hr/klima/strategije-planovi-i-programi.html

• Strategija prilagodbe klimatskim promjenama

• http://prilagodba-klimi.hr.

• http://prilagodba-klimi.hr/preuzimanje/

21

- RH na godišnjoj osnovi izrađuje i dostavlja u Tajništvo UNFCCC, vrlo detaljan Inventar emisija stakleničkih plinova, koji prolazi reviziju, na dvogodišnjoj izrađuje i dostavlja izvješće o mjerama smanjenja emisija, ostvarenim smanjenjima emisija i projekcijama emisija

- RH sudjeluje u multilateralnim procjenama, daje prezentaciju o podacima iz Inventara emsija i dvogodišnjeg izvješća, odgovara na pitanja svih stranaka UNFCCC

- RH na četverogodišnjoj osnovi dostavlja u Tajništvo UNFCCC izvješće o emisijama, mjerama smanjenja, projekcijama, mjerama prilagodbe klimatskim promjenama, financijskoj pomoći za nerazvijene države

OBVEZE IZVJEŠĆIVANJA RH

izvješće o svim antropogenim emisijama iz izvora i

uklanjanja pomoću ponora stakleničkih plinova koje se priprema godišnje u opsegu i formatu zadanim Konvencijom i pratećim međunarodnim ugovorima, odlukama i smjernicama

Republika Hrvatska izvješćuje za 6 sektora:

- Energetika; - Industrijski procesi; - Uporaba otapala; - Korištenje zemljišta, promjene u korištenju zemljišta i šumarstvo (LULUCF); - Poljoprivreda; - Gospodarenje otpadom.

INVENTAR STAKLENIČKIH PLINOVA (NIR)

Institut za energetiku i zaštitu okoliša

Obveze izvještavanja RH prema UNFCCC i KP

Potrebni podaci za inventar stakleničkih plinova (NIR)

• Površine šuma po uzgojnim oblicima

• Pošumljene površine

• Iskrčene šumske površine

• Drvna zaliha

• Prirast

• Posječena drvna zaliha

• Opožarene površine

• Podaci za svaku godinu počevši od 1990, grupirano u dvije grupe (crnogorica i bjelogorica) te po vlasništvu

Uočeni nedostaci tijekom revizije ERT-a 2012. godine:

• Nije moguće prostorno locirati sve promjene u korištenju zemljišta od 1990.

• Problem sljedivosti površina u matrici zemljišta

• Nepotpuni podaci (odšumljavanje u privatnim šumama)

• Nedostaju podaci o drvnoj zalihi i prirastu u makijama i šikarama

• Nedostaju podaci o mrtvom drvetu

• …

• ERT je dao obvezujuće preporuke za poboljšanje inventara stakleničkih plinova

HVALA NA PAŽNJI

http://www.mzoip.hr

Više informacija na mrežnoj stranici Ministarstva