RR\1178398HR.docx PE636.090v02-00

HR Ujedinjena u raznolikosti HR

Europski parlament2014-2019

Dokument s plenarne sjednice

A8-0144/2019

4.3.2019

IZVJEŠĆEo Preporuci Vijeća o imenovanju člana Izvršnog odbora Europske središnje banke(05940/2019 – C8-0050/2019 – 2019/0801(NLE))

Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku

Izvjestitelj: Roberto Gualtieri

PE636.090v02-00 2/30 RR\1178398HR.docx

HR

PR_NLE_MembersECB

SADRŽAJ

Stranica

PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA ........................................................3

PRILOG 1.: ŽIVOTOPIS PHILIPA R. LANEA........................................................................5

PRILOG 2.: ODGOVORI PHILIPA R. LANEA NA UPITNIK ...............................................8

POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU..............................................................................30

RR\1178398HR.docx 3/30 PE636.090v02-00

HR

PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA

o preporuci Vijeća u vezi s imenovanjem člana izvršnog odbora Europske središnje banke(05940/2019 – C8-0050/2019 – 2019/0801(NLE))

(Savjetovanje)

Europski parlament,

– uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 11. veljače 2019. (05940/2019)1,

– uzimajući u obzir članak 283. stavak 2. drugi podstavak Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojim se Europsko vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0050/2019),

– uzimajući u obzir Protokol (br. 4) o Statutu Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, a posebno njegov članak 11.2.,

– uzimajući u obzir članak 122. Poslovnika,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0144/2019),

A. budući da se Europsko vijeće pismom od 14. veljače 2019. savjetovalo s Europskim parlamentom u vezi s imenovanjem g. Philipa R. Lanea na funkciju člana Izvršnog odbora Europske središnje banke na mandat od osam godina, počevši od 1. lipnja 2019.;

B. budući da je Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku ocijenio kvalifikacije predloženog kandidata, posebno u smislu uvjeta navedenih u članku 283. stavku 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i nužne potpune neovisnosti ESB-a, u skladu s člankom 130. Ugovora; budući da je, u okviru tog ocjenjivanja, Odbor zaprimio životopis kandidata kao i njegove odgovore na pismeni upitnik koji mu je upućen;C. budući da je u tom Odboru 26. veljače 2019. održano saslušanje kandidata, tijekom kojega je on dao uvodnu izjavu i potom odgovorio na pitanja članova Odbora;

D. budući da Parlament žali zbog toga što, unatoč brojnim zahtjevima koje je uputio Vijeću da ponovno razmotri nedostatak rodne ravnoteže u Izvršnom odboru ESB-a, Europsko vijeće nije te zahtjeve shvatilo ozbiljno i traži da se taj zahtjev poštuje pri sljedećem imenovanju; budući da su žene i dalje nedovoljno zastupljene na izvršnim položajima u području bankarstva i financijskih usluga; budući da bi sve institucije i tijela EU-a i država članica trebali provoditi konkretne mjere za osiguranje rodne ravnoteže;

1. daje pozitivno mišljenje o Preporuci Vijeća da se Philipa R. Lanea imenuje članom Izvršnog odbora Europske središnje banke;

1. daje pozitivno mišljenje o preporuci Vijeća da se Philip R. Lane imenuje članom izvršnog odbora Europske središnje banke;

Još nije objavljena

PE636.090v02-00 4/30 RR\1178398HR.docx

HR

2. nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Europskom vijeću, Vijeću i vladama država članica.

RR\1178398HR.docx 5/30 PE636.090v02-00

HR

PRILOG 1.: ŽIVOTOPIS PHILIPA R. LANEA

ŽIVOTOPIS: PHILIP RICHARD LANE, siječanj 2019.

Osobni podaci

Datum rođenja: 27. kolovoza 1969.Državljanstvo: irsko

Obrazovanje

Doktorat iz ekonomije, Sveučilište Harvard, 1995. Magisterij iz ekonomije, Sveučilište Harvard, 1993.Bakalaureat (Mod.) iz ekonomije, diploma uz najviše počasti i zlatnu medalju, Trinity College Dublin, 1991.

Funkcije i dužnostiGuverner Irske središnje banke, 2015.–

Profesor političke ekonomije (Whately Chair), Trinity CollegeDublin, 2012.–2015.

Profesor međunarodne makroekonomije, Trinity CollegeDublin, 2004.–2012.

Izvanredni profesor ekonomije, Trinity College Dublin,2000.–2004.

Predavač ekonomije, Trinity College Dublin, 1997.–2000.

Docent ekonomije i međunarodnih poslova,Sveučilište Columbia, 1995.–1997.

Pregled profesionalnih aktivnosti

Predsjednik Savjetodavnog tehničkog odbora (ATC) Europskog odbora za sistemske rizike(ESRB), 2017.–

Predsjednik Radne skupine ESRB-a na visokoj razini za sigurnu imovinu, 2016.–2018.

Predsjednik skupine za proučavanje ekonomske statistike Središnjeg ureda za statistiku,2016.

Predsjednik Savjetodavnog znanstvenog odbora (ASC) Europskog odbora za sistemske rizike(ESRB), 2015.

Supredsjednik zajedničke radne skupine ATC-a, ASC-a i FSC-a ESRB-a za makrobonitetna

PE636.090v02-00 6/30 RR\1178398HR.docx

HR

pitanja istrukturne promjene u slučaju niskih kamatnih stopa, 2015.

Direktor Međunarodnog programa za makroekonomiju i financije, Centar za istraživanja na području gospodarske politike (CEPR), 2015.; Znanstveni savjetnik u CEPR-u, 2002.–; Znanstveni suradnik u CEPR-u, 1997.–2001.

Predsjednik Irske udruge za ekonomiju, 2012.–2014.

Član Irske kraljevske akademije, 2007.–

Član Odbora za međunarodnu gospodarsku politiku i reformu (CIEPR),2012.–2015.

Član skupine Bellagio, 2010.–2015.

Član Vijeća ESRI-ja, 2010.–2016.

Osnivač bloga The Irish Economy, 2008.–

Član Akademskog savjetodavnog tijela pri slovačkom vijeću za proračun, 2013.–2015.

Član Državnog zavoda za statistiku, 2009.–2013.

Član Vijeća u sjeni za ESB, Handelsblatt, 2005.–2007.

Međunarodni znanstveni suradnik, Institut za svjetsko gospodarstvo u Kielu, 2005.–

Član Vanjskog odbora za reviziju (Finska središnja banka 2004., Europska središnjaBanka 2010./2011., Irska središnja banka 2011./2012., Izraelska središnja banka 2012.)

Akademski savjetnik (primarne aktivnosti): Europska središnja banka (2006.–2007., 2014.–2016.); Banka za međunarodne namire (2015.); Portugalska središnja banka (2015.); Međunarodni monetarni fond (2014.); Svjetska banka (2006.–2007., 2011., 2014.–2015.); Monetarno tijelo Singapura (2013.); Europska komisija (2012.–2013.); Vijeće federalnih rezervi SAD-a (2013.); Ministarstvo financija Novog Zelanda (2010.–2011.); Azijska razvojna banka (2009.–2011.);Zajednički odbor za financije i javne službe Irskog parlamenta (2010.); OECD (2009.–2010.); SIEPS (2009.–2010.); NESC (2009.); ESRI-Japan (2007.–2009.);Švedska narodna banka Sveriges Riksbank (2005.–2006.); Nacionalno vijeće za konkurentnost u području cijena i plaća (2004.); Ured Vlade Republike Irske (2002.).

Povremeni pravni savjetnik; povremeni govornik na stručnim konferencijama.

Odabrana priznanja, nagrade i stipendije

Irska kraljevska akademija: zlatna medalja za društvene znanosti, 2015.

Nagrada Bhagwati (zajedno s Gian Marijom Milesi-Ferrettijem), 2010.

RR\1178398HR.docx 7/30 PE636.090v02-00

HR

Stipendija ESB-a Lamfalussy, 2004.–2005.

Nagrada Germán Bernácer za monetarnu ekonomiju, 2001.

Nagrada Barrington, 1997.–1998.Stipendija za skupinu Harvarda i MIT-a za osposobljavanje u području istraživanja pod pokroviteljstvom NSF-a za pozitivnupolitičku ekonomiju, 1994.–1995.

Stipendija Zaklade John F. Kennedy, 1994.

Harvardska stipendija za poslijediplomski studij, 1991.–1995.

Zlatna medalja, nagrade Whately i Bastable za ekonomiju, TrinityCollege Dublin, 1991. Diploma s vrhunskim rezultatima i jedan od najboljih studenata na studiju ekonomije.

Stipendija Zaklade, Trinity College Dublin, 1989. Jedan od najboljih studenata na ispitima za stipendiju.

Nagrada Entrance Exhibition, Trinity College Dublin, 1987.

Subvencije za znanstveni rad: Irish Research Council, Institute for New Economic Thinking, Fondation Banque de France, NORFACE, Royal Irish Academy (Irska kraljevska akademija)

Znanstveni profil

Glavna područja istraživanja: međunarodna makroekonomija; europska monetarna ekonomija; financijska globalizacija; cikličko ponašanje fiskalne politike, irsko gospodarstvo.

Radovi objavljeni u: Journal of the Statistical and Social Inquiry Society of Ireland, Journal of International Economics, Pacific Economic Review, Fiscal Studies, Scandinavian Journal of Economics, International Journal of Central Banking, National Institute Economic Review, World Economics, Economic and Social Review, Open Economies Review, Journal of International Money and Finance, New Zealand Economic Papers, European Economic Review, Moneda y Credito, World Economy, Journal of Economic Perspectives, International Finance, IMF Economic Review, Nordic Economic Policy Review, American Economic Review, Journal of Money, Credit and Banking, Journal of the Japanese and International Economies, Review of Economics and Statistics, Economic Policy, The Economic Journal, Journal of Public Economics, NEER Macroeconomics Annual, Oxford Economic Papers, Canadian Journal of Economics, Journal of Development Economics.

PE636.090v02-00 8/30 RR\1178398HR.docx

HR

PRILOG 2.: ODGOVORI PHILIPA R. LANEA NA UPITNIK

A. Životno i radno iskustvo

1. Istaknite glavne aspekte Vaših stručnih vještina u monetarnim, financijskim i poslovnim pitanjima te glavne aspekte Vašeg europskog i međunarodnog iskustva.

Guverner sam Irske središnje banke od kraja 2015. Pored funkcije u Upravnom vijeću Europske središnje banke (ESB), vodim organizaciju s oko 2000 zaposlenika koja obavlja funkcije središnje nacionalne banke i djeluje kao nacionalno nadležno tijelo za nadzor kreditnih institucija, osiguravajućih i investicijskih društava, a istovremeno je regulator vrijednosnih papira i tržišta te nacionalno tijelo za financijsko upravljanje. Irska središnja banka također je nacionalno makrobonitetno tijelo, nacionalno sanacijsko tijelo i upravlja nacionalnim sustavom osiguranja depozita. Zahvaljujući tom opsežnom mandatu izravno sam uključen u čitav niz regulatornih pitanja, uz moje dužnosti u području središnjeg bankarstva.Od 1995. do 2015. bio sam akademski ekonomist, stavljajući u svojim istraživanjima naglasak na financijsku globalizaciju i europsku monetarnu integraciju. Zahvaljujući empirijskoj prirodi i usmjerenosti mog istraživanja na politiku od sredine 1990-ih ostvarene su brojne suradnje i interakcije s institucijama koje donose politike, uključujući ESB, Europsku komisiju, Međunarodni monetarni fond, OECD i Banku za međunarodne namire (BIS). Godine 2001. imao sam čast primiti prvu njemačku nagradu Bernacer za „izvanredan doprinos europskoj monetarnoj ekonomiji”. Tijekom svoje karijere dao sam velik doprinos u području makrofinancijskih implikacija monetarne unije. Čini ga niz članaka nastalih između 1996. i 1998. o makroekonomskim izazovima s kojima se suočavala Irska u okviru monetarne unije, brojni članci o utjecaju monetarne unije na rast u prekograničnim financijskim tokovima i vanjske neravnoteže te dva glavna analitička članka (2006., 2012.) o europodručju u vodećem političkom časopisu Američkog gospodarskog udruženja „Journal of Economic Perspectives”. U članku iz 2006. navedeni su rizici za stabilnost europodručja koji nastaju u razdoblju financijskih poteškoća i vrste intervencija koje takav scenarij zahtijeva.

2. Imate li poslovne ili financijske udjele ili druge obveze koje bi mogle biti u sukobu s Vašim budućim dužnostima i postoje li osobni ili drugi relevantni čimbenici koje Parlament treba uzeti u obzir prilikom razmatranja Vašeg imenovanja?

Ne.

3. Koji bi bili Vaši glavni ciljevi tijekom mandata u Europskoj središnjoj banci?

Čvrsto sam uvjeren da monetarna unija može pružiti snažnu platformu za stabilnost i blagostanje u Europi. Izvršavanjem svog mandata ESB ima središnju ulogu za omogućavanje uspjeha monetarne unije. Kao član Izvršnog odbora, primarni cilj će mi biti osigurati da ESB ostvari svoj mandat kako je definiran u Ugovorima EU-a. Osim toga, ključno je da članovi Izvršnog odbora izgrade opće povjerenje u ESB kao instituciju koja služi europskom javnom interesu. Na internoj razini članovi Izvršnog odbora trebali bi održavati organizacijsku kulturu kojom se potiče izvrsnost i osigurava poticajno radno okruženje za osoblje.

RR\1178398HR.docx 9/30 PE636.090v02-00

HR

B. Monetarna politika ESB-a

4. Na koji bi način ESB trebao provoditi vlastitu monetarnu politiku u trenutnim makroekonomskim uvjetima? Što mislite o rezultatima ESB-a u odnosu na njegov glavni cilj da održava stabilnost cijena?

U trenutnim makroekonomskim uvjetima ESB bi trebao provoditi svoju monetarnu politiku u skladu sa svojim primarnim mandatom da održava stabilnost cijena u europodručju, kako je utvrđeno Ugovorom. Na operativnoj razini on je definiran kao održavanje „stopa inflacije ispod, ali blizu 2 % u srednjoročnoj perspektivi”. Ispunjavajući taj mandat ESB može omogućiti građanima Europe da donose gospodarske i financijske planove u stabilnom monetarnom okruženju, a istodobno osigurati da se poduzeća i ulagači mogu usredotočiti na rješavanje glavnih poslovnih izazova bez preusmjeravanja sredstava radi rješavanja monetarne nestabilnosti. Koristeći se standardnim instrumentima monetarne politike ESB je općenito gledano uspješno ostvarivao svoj mandat u pogledu stabilnosti cijena do financijske krize. Od tada je za taj cilj bilo nužno donošenje nekonvencionalnih mjera. Prema mojoj ocjeni, sadašnja strategija u kojoj se kombiniraju: (a) negativna kamatna stopa na depozite od minus 40 baznih bodova, (b) program kupnje vrijednosnih papira (APP), (c) smjernice za budućnost za kamatne stope i ponovna ulaganja i (d) operacije poput ciljanih operacija dugoročnog refinanciranja (TLTRO) pokazala se učinkovitom u osiguravanju akomodacijske monetarne politike koja je potrebna za poticanje gospodarskog oporavka, stabilizaciju očekivanja u pogledu inflacije, eliminiranje rizika od deflacije i vraćanje inflacije, s vremenom, na odgovarajuću putanju prema cilju ESB-a. Odluke o reklalibriranju mjera iz prosinca 2015., ožujka 2016., prosinca 2016., listopada 2017. i prosinca 2018. temeljile su se na tumačenjima novih ekonomskih i financijskih podataka (u odnosu na europodručje i šire svjetsko gospodarstvo), zajedno s procjenama djelotvornosti i ograničenja raznih mogućih instrumenata monetarne politike. Kombinacija kvantitativne analize i upotreba gospodarskih modela potrebnih za procjenu različitih političkih opcija omogućila je Upravnom vijeću da donese odluke strogo i na temelju podataka te na način koji sudionici na tržištu također dobro razumiju. ESB bi trebao nastaviti provoditi monetarnu politiku na isti način.

5. Kako biste odgovorili na kritike zbog niskih kamatnih stopa i njihovih učinaka? Kako gledate na odnos između nenamjernih učinaka politike ESB-a u vezi s kamatnim stopama i konvergencije prema predviđenoj srednjoročnoj stopi inflacije?

ESB nastoji srednjoročno održati stabilnost cijena. A srednjoročna stabilnost cijena važan je temelj za dobre gospodarske rezultate jer smanjuje nesigurnost kojoj su izložena poduzeća i kućanstva. Sadašnji paket političkih mjera proporcionalan je odgovor na uvjete nakon krize kad su se počeli javljati deflacijski pritisci i kad su kamatne stope već dosegle niske razine zbog opsega krize. Očito je bitno pratiti moguće popratne učinke akomodativnih monetarnih uvjeta u odnosu na rizike za financijsku stabilnost. Štoviše, takvi se rizici mogu ograničiti dostupnim instrumentima makrobonitetne politike.

Kad je riječ o učinku na raspodjelu dohotka i bogatstva, izrazito je bitan pozitivan doprinos

PE636.090v02-00 10/30 RR\1178398HR.docx

HR

monetarne akomodacije smanjenju nezaposlenosti (i višim plaćama). Osim toga, baš kao što akomodativna monetarna politika potiče rast cijena imovine, u razdobljima smanjenja ponude na tržištu novca dolazi do poravnanja, tako da je važno prepoznati razliku između privremenih i stalnih distribucijskih promjena.

6. Što mislite o heterogenosti monetarnih uvjeta i pristupa kreditima diljem europodručja i njezinom utjecaju na jedinstvenu monetarnu politiku ESB-a?

Kamatne stope na zajmove stanovništvu i nefinancijskim društvima znatno su se smanjile od 2014. Znatno se smanjila heterogenost kamatnih stopa među državama. Uvjeti pozajmljivanja sve su povoljniji: istraživanje o pristupu financiranju za poduzeća (SAFE) pokazuje da se za MSP-ove i dalje poboljšava dostupnost vanjskih izvora financiranja, uključujući veću spremnost banaka za kreditiranje1. Ti su pak akomodativniji uvjeti financiranja pridonijeli oporavku rasta kredita od 2014., koji je nedavno nastavljen. Porast kredita nefinancijskim društvima (NFCs) (4 posto nekoliko godina uzastopno u prosincu 2018.) i stanovništvu (3,3 posto nekoliko godina uzastopno u prosincu 2018.) odražava primjenu mjera monetarne politike.2 Potražnja poduzeća i stanovništva za kreditima nastavila je rasti i u četvrtom tromjesečju 2018. i kontinuirano podupire oporavak rasta zajmova.3 To je povećanje uglavnom posljedica općenito niske razine kamatnih stopa, zaliha i radnog kapitala, spajanja i preuzimanja poduzeća, povoljnih okolnosti na tržištu stambenih nekretnina i povjerenja potrošača. Ukupno gledano, posljednjih je godina skroman rast u financiranju duga, solidan gospodarski rast i oporavak imovine, kojima doprinosi i monetarna politika, olakšao nužno smanjenje zaduženosti korporativnog sektora na razini europodručja. Proces smanjenja zaduženosti nefinancijskih društava ipak je zaustavljen 2018., što se odražava u blagom povećanju financijske poluge takvih društava, a velika količina duga i dalje opterećuje taj sektor.4Općenito je važno prepoznati da se zajedničkom monetarnom politikom ne jamče jednaki uvjeti kreditiranja u cijelom europodručju. Naprotiv, kreditni uvjeti ovise i o lokalnim premijama rizika, lokalnoj razini pritiska konkurencije u domaćem financijskom sustavu te o institucionalnim čimbenicima, kao što je sposobnost pravnog sustava za rješavanje problematičnih kredita.

7. Tijekom prošlog desetljeća povećale su se razlike u gospodarskim rezultatima između središnjeg i vanjskog dijela EMU-a. Kada govorimo o budućnosti, nekoliko država članica EU-a priprema se za pristupanje europodručju. Kako očekujete da se mogu izbjeći daljnja odstupanja između država članica europodručja u nadolazećem desetljeću s obzirom na to da nekoliko država kandidatkinja ima slabija gospodarstva? Kako izgleda poželjan ekonomski scenarij proširenja europodručja?

Nema konkretnog ekonomskog scenarija za proširenje europodručja. Od svih država članica EU-a bez izuzeća očekuje se da prije ili kasnije uvedu euro. Kad će se to dogoditi ovisi će o dva čimbenika: prvo, o nacionalnim strategijama za uvođenje eura i drugo, o spremnosti za uvođenje eura koja se procjenjuje na temelju konvergencijskih kriterija utvrđenih u

1 Vidi „Istraživanje o pristupu financiranju za poduzeća europodručja za razdoblje travanj - rujan 2018.”, ESB, studeni 2018.2 Vidi „Monetarna kretanja u europodručju: prosinac 2018.”, ESB, siječanj 2019. 3 Vidi „Anketa o bankovnom kreditiranju u europodručju: četvrto tromjesečje 2018.”, ESB, siječanj 2019.4 Vidi „Pregled financijske stabilnosti, studeni 2018.”, ESB, studeni 2018.

RR\1178398HR.docx 11/30 PE636.090v02-00

HR

Ugovorima EU-a. ESB i Europska komisija redovito ocjenjuju napredak svake države članice izvan europodručja u ispunjavanju kriterija utvrđenih u Ugovorima i potrebnih za uvođenje eura, što se predstavlja u izvješćima o konvergenciji. Jedan kriterij odnosi se na sudjelovanje države članice u tečajnom mehanizmu (ERM), ERM II, bez devalvacije u odnosu na euro najmanje dvije godine. Do sada je utvrđen konsenzus da se za svaku državu članicu koja podnosi zahtjev za pristupanje o tom sudjelovanju odlučuje na temelju tri čimbenika: prvo, uzimaju se u obzir pouke izvučene iz krize europodručja, drugo, posvećuje se pozornost činjenici da uvođenje eura sada znači i pristupanje bankarskoj uniji i treće, provode se sve mjere politike koje se odnose na pojedinu zemlju i koje omogućuju neometano sudjelovanje u ERM-u II, a kasnije i u europodručju. Osim toga, važno je prepoznati da je puno toga naučeno na temelju ciklusa rasta i pada tijekom prvog desetljeća eura. Konkretno, bitno je da nacionalne fiskalne i makrobonitetne politike sadrže razlike u financijskim ciklusima među zemljama.

8. Kako gledate na vremenski slijed/tempiranje normalizacije monetarne politike ESB-a imajući u vidu i međunarodni kontekst? Kakav učinak na tržišta očekujete da će proizvesti strategija ponovnog ulaganja u okviru APP-a? Kako će to utjecati na skup monetarnih instrumenata ako se opći uvjeti pogoršaju?

Kad je riječ o budućim potezima u monetarnoj politici, naše su smjernice za budućnost i o politici kamatnih stopa i o ponovnom ulaganju vrlo jasne. Naša politika ovisi o podacima i ovisit će o kretanju inflacije. U tom smislu stupanj akomodacije odredit će se prema onome što je potrebno da se osigura trajna konvergencija inflacije prema razinama ispod, ali blizu 2 posto u srednjoročnom razdoblju. U našoj ocjeni djelotvornosti i učinka instrumenata politike uzeta su u obzir tumačenja i domaćih i međunarodnih ekonomskih i financijskih podataka.Ponovno ulaganje velike količine imovine ojačat će kontinuirano pružanje znatne potpore u okviru monetarne politike putem naših smjernica za budućnost o kamatnim stopama. Nastavit ćemo provoditi politiku ponovnog ulaganja dokle god to bude potrebno da se inflacija može i dalje održivo kretati prema našem cilju. Među instrumentima monetarne politike imamo na raspolaganju dovoljno mogućnosti da reagiramo odgovarajućim monetarnim poticajima ako to bude potrebno.

9. Kako ćete zajamčiti transparentnost u pogledu provedbe programa kupnje vrijednosnih papira? Slažete li se da bi ABSPP i CBPP3 mogli biti transparentniji?

Pri osmišljavanju instrumenata monetarne politike ili strategije za njihovu provedbu uvijek moramo voditi računa o ravnoteži učinkovitosti i transparentnosti. ESB je već vrlo transparentan u slučajevima programa kupnje vrijednosnih papira osiguranih imovinom (ABSPP) i trećeg programa kupnje pokrivenih obveznica (CBPP3) te objavljuje znatnu količinu informacija, uključujući mjesečne portfelje Eurosustava, neto kupnje i podjelu na kupnje na primarnom i na sekundarnom tržištu. Potrebno je odvagnuti otkrivanje detaljnih podataka o vrijednosnim papirima koje se drži u okviru različitih programa u odnosu na negativne posljedice koje dovode u pitanje učinkovitost programa. Za neke programe APP to se može očekivati. Zato je za CSPP i PSPP stupanj transparentnosti trenutačno vrlo visok, uzimajući u obzir i to da su vrijednosni papiri kupljeni u okviru tih programa dostupni u svrhu posudbe vrijednosnica. Kod ostalih programa dodatno objavljivanje informacija moglo bi navesti sudionike na tržištu na zaključke o

PE636.090v02-00 12/30 RR\1178398HR.docx

HR

portfelju Eurosustava i potaknuti ih da svoje ponašanje prilagode na temelju tih informacija. Nadalje treba uzeti u obzir da bi objavljivanje dodatnih podataka moglo narušiti tržišno natjecanje i ugroziti integritet tržišta.

10. Koji uvjeti trebaju biti ispunjeni za upravljanje povećanjem kamatne stope bez negativnih učinaka na države i tržišta? Što je od toga u nadležnosti ESB-a i kako vidite odgovornost država članica i sudionika na tržištu?

I dalje očekujemo da će kamatne stope ESB-a ostati na sadašnjoj razini barem tijekom ljeta 2019., a u svakom slučaju sve dok je to potrebno da se osigurao kontinuirana konvergencija inflacije prema razinama koje su ispod, ali blizu 2 posto u srednjoročnom razdoblju. Točno je da su ulazne informacije i dalje su slabije od očekivanih zbog blaže vanjske potražnje i čimbenika koji se odnose na određene zemlje i sektore. Ali smjer naše monetarne politike i dalje je prikladan iz dva razloga. Kao prvo, vrlo akomodativni uvjeti financiranja, povoljna dinamika na tržištu rada i rast plaća i dalje podupiru aktualnu gospodarsku ekspanziju, a time i naše povjerenje u nastavak konvergencije inflacije prema našem cilju. Kao drugo, naša monetarna politika i dalje je izrazito akomodativna zahvaljujući našim smjernicama o kamatnim stopama i ponovnim ulaganjima.U pogledu uvjeta koje je potrebno ispuniti naš je pristup dvojak. Koristimo komponentu temeljenu na datumu („do kraja ljeta”), a imamo i element koji ovisi o stanju, „toliko dugo koliko je potrebno da se osigura kontinuirana konvergencija inflacije”. Kad je riječ o ulozi sudionika na tržištu, element naših smjernicama za kamate u budućnosti temeljen na stanju nalaže tržištima da prate gospodarstvo i u skladu s time prilagođavaju svoja očekivanja u pogledu kamatne politike. Ovom prilagodbom očekivanja u smislu kamatnih stopa tržišne kamatne stope usklađuju se s načinom na koji tržište tumači našu reakciju. Komponentom koja se temelji na stanju također se osigurava da se slabiji izgledi odražavaju u poticajnijim kamatnim stopama u terminskom poslu, a time i lakšim uvjetima financiranja. Našu smjernicu za terminske stope dodatno učvršćuju ponovna ulaganja velike količine stečene imovine, pri čemu smo povezali planirani horizont ponovnim ulaganjima s vremenskim okvirom podizanja stope. Time se jača učinak naših smjernica za stope na financijske uvjete jer se očekivanja tržišta u smislu horizonta ponovnog ulaganja razvijaju u skladu s očekivanim datumom porasta stope.Države članice imaju jasne odgovornosti, među ostalim, u pogledu nacionalnih fiskalnih politika, čijim se razboritim upravljanjem može osigurati važan stabilizirajući faktor u slučaju pada gospodarske aktivnosti, kao i njihova obveza za preuzimanje eura i dovršetak ekonomske i monetarne unije, kojima se osigurava povjerenje u valutu i povećava otpornost europodručja kao cjeline na šokove.

11. Kako ESB može, prema Vašem mišljenju, doprinijeti gospodarskom rastu i potpunoj zaposlenosti, a da se pritom u cijelosti pridržava svog primarnog cilja održavanja stabilnosti cijena? Koje su, prema Vašem mišljenju, dodatne mjere monetarne politike koje bi doprinijele pozitivnim učincima monetarne politike na realno gospodarstvo? Kakvu ulogu imaju strukturne reforme u državama članicama u monetarnoj politici i obrnuto?

Primarni cilj Eurosustava i jedinstvene monetarne politike jest održavanje stabilnosti cijena, kako je utvrđeno u članku 127. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Monetarna politika može utjecati na stvarnu aktivnost u kraćem razdoblju. Dok loša provedba monetarne politike može nanijeti štetu dugoročnim rezultatima time što uzrokuje prekomjernu

RR\1178398HR.docx 13/30 PE636.090v02-00

HR

volatilnost, dugoročni životni standardi u konačnici ovise o nemonetarnim čimbenicima poput produktivnosti.

S obzirom na to, naš je mandat srednjoročno ostvariti stabilnost cijena, a trajanje srednjoročnog razdoblja ovisi o šokovima koji tijekom vremena mogu pogoditi gospodarstvo. Kada je ukupna potražnja pogođena šokom tako da negativni šok uzrokuje i kontinuirani gospodarski pad i inflatorno podbacivanje, horizont je kraći i naša nas strategija usmjerava prema odlučnijem odgovoru monetarne politike. Ponovna uspostava stabilnosti cijena u tom slučaju također pomaže da se ukloni proizvodni manjak. Ako je ponuda pogođena šokom, na primjer šok kod cijena energenata zbog kojeg inflacija nadjačava cilj i dolazi do pada proizvodnje, javlja se kompromis između inflacije i rasta. U tom slučaju srednjoročni horizont relevantan za politiku postaje duži i naša strategija zahtijeva strpljenje. Iz toga slijedi da pri prilagođavanju odgovora naše monetarne politike promjenjivom stanju gospodarstva u obzir trebamo uzeti i gospodarski rast i nezaposlenost, iako je naš primarni cilj izražen samo kao stabilnost cijena. Politike kojima se potiču inovacije i ulaganja, jača gospodarska otpornost i potencijal gospodarstva za rast važne su pri određivanju dugoročnog potencijala rasta gospodarstva europodručja i dugoročne stope povrata. Zbog toga postoji jasna veza između potencijala rasta gospodarstva i odgovarajuće srednjoročne razine kamatnih stopa. Analogno tomu, uspješno ostvarenje stabilnosti cijena tijekom srednjoročnog razdoblja smanjuje nesigurnost i omogućuje poduzećima i stanovništvu dugoročna ulaganja koja su potrebna za maksimalno iskorištavanje potencijala rasta, uz odgovarajući politički okvir usmjeren na rast.

12. Koje je Vaše stajalište o rizicima povezanima s programom kupnje vrijednosnih papira korporativnog sektora? Vidite li moguće učinke narušavanja tržišnog natjecanja unutar jedinstvenog tržišta? Na koji način mislite da je moguće minimizirati eventualne učinke narušavanja koje može imati program kupnje vrijednosnih papira korporativnog sektora?

Program kupnje vrijednosnih papira korporativnog sektora (CSPP) pojačao je prijenos mjera monetarne politike Eurosustava u realno gospodarstvo tako što je pridonio ublažavanju uvjeta financiranja za poduzeća u europodručju, uključujući smanjenje razlika u dobiti korporativnih obveznica, poboljšane uvjete opskrbe na primarnom tržištu korporativnih obveznica i, zahvaljujući mehanizmu zamjene, povećanje bankovnih zajmova nefinancijskim društvima koja nemaju pristup financiranju temeljenom na obveznicama, uključujući MSP-ove. U cilju održavanja stabilnosti cijena ESB ima mandat djelovati u skladu s načelom otvorenog tržišnog gospodarstva sa slobodnim tržišnim natjecanjem, dajući prednost učinkovitoj raspodjeli resursa. U skladu s time ESB ima za cilj tržišno neutralno provođenje APP-a, pa se stoga se kupnje u okviru CSPP-a provode u skladu s referentnom vrijednošću kojom se proporcionalno odražava tržišna vrijednost prihvatljivih obveznica. Slobodan tok na tržištu korporativnih obveznica i dalje je relativno širok, što umanjuje zabrinutost zbog negativnog učinka tog programa na funkcioniranje tržišta. Nastavak učinkovitog funkcioniranja tržišta također se odražava u dosljednim kretanjima marži na tradicionalno povezanim tržištima zbog kanala rebalanciranja portfelja. Kontinuiranim pomnim praćenjem dinamike tržišta trebalo bi se osigurati smanjenje mogućih štetnih učinaka na minimum.

13. Smatrate li da bi njime trebalo obuhvatiti ciljevi Pariškog sporazuma i ciljeve

PE636.090v02-00 14/30 RR\1178398HR.docx

HR

održivog razvoja te koji bi uvjeti trebali biti ispunjeni da bi se osigurala usklađenost s mandatom ESB-a i njegovim okvirom za upravljanje rizicima? Što bi ESB trebao učiniti kako bi svoje udjele u imovini uskladio s UN-ovim ciljevima održivog razvoja i Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama?

Bitno je da sve institucije, kako javne tako i privatne, u potpunosti prepoznaju izazov koji predstavljaju klimatske promjene i djeluju u okviru svojih nadležnosti i mandata kako bi ga rješavali kroz potporu politikama. Ne dovodeći u pitanje svoj mandat u vezi sa stabilnošću cijena, u obzir se mogu uzeti i drugi ciljevi Unije, uključujući zaštitu okoliša. Monetarna politika ESB-a temelji se u prvom redu na njegovom mandatu u vezi sa stabilnošću cijena. Provedba APP-a vođena je načelom tržišne neutralnosti i njome se ne pravi pozitivna ili negativna diskrimininacija na temelju ekoloških ili drugih kriterija. Kriteriji prihvatljivosti za APP namjerno su široko definirani kako bi se osigurao velik raspon vrijednosnih papira za kupnju u cilju maksimalne učinkovitosti programa i izbjegavanja narušavanje određenih segmenata tržišta. Unatoč tome što u monetarnoj politici nema definiran eksplicitan okolišni cilj, ESB posjeduje znatnu količinu zelenih obveznica, kako u okviru svojeg javnog sektora tako i u okviru programa kupnje vrijednosnih papira korporativnog sektora. Štoviše, izvan portfelja monetarne politike ima prostora za integriranje zaštite okoliša. Pozitivno je bilo prošlogodišnje pristupanje ESB-a Mreži za ozelenjavanje financijskog sustava. Mislim da je osobito važno da središnje banke i nadzorna tijela razviju zajedničke nadzorne i makrobonitetne prakse za suočavanje s klimatskim i ekološkim rizicima. U tom je pogledu stvaranje zajedničke taksonomije održive imovine od velike važnosti. Stoga je dobrodošla nedavno pokrenuta inicijativa Europske komisije, kao i prijedlozi za poticanje objavljivanja informacija o održivosti, što bi trebalo doprinijeti boljem procjenjivanju troška rizika za okoliš.

14. Nedavno ste održali predavanje na temu „Klimatske promjene i irski financijski sustav” u kojem ste naveli da „središnje banke imaju vodeću ulogu kad je riječ o osiguravanju strateškog prioriteta klimatskih promjena za financijski sustav u cjelini”. Što biste učinili da ESB općenito ostvari tu vodeću ulogu i kako biste nastojali ublažiti klimatske rizike koje ste opisali u svom predavanju, konkretno u bilanci ESB-a?

Središnje banke i regulatorna tijela općenito imaju vodeću ulogu u otkrivanju financijskih rizika. To uključuje utvrđivanje i onih rizika koji nastaju zbog klimatskih promjena i pružanje jasnog okvira kojim se podržava preusmjeravanje financijskih tokova i smanjenje takvih rizika. Jasan politički okvir nužan je preduvjet za financiranje ozelenjavanja našeg gospodarstva i za proširenje primjene ekoloških, socijalnih i upravljačkih (ESG) kriterija u privatnim i javnim institucijama. Središnje banke mogu ponuditi pomnu analizu i istraživanje tih dimenzija klimatskih promjena. Ta uloga ide ruku pod ruku s mandatom središnjih banaka s obzirom na to da klimatske promjene mogu utjecati na provođenje monetarne politike time što utječu na učestalost i raspršenost ekonomskih šokova te potencijalno utječu na srednjoročna očekivanja kretanja inflacije: (1.) učestaliji klimatski šokovi mogu u većoj mjeri otežati analizu srednjoročnih inflatornih pritisaka, (2.) šokovi s velikim fluktuacijama na burzi mogu uzrokovati češće kretanja kamatnih stopa prema nižoj granici u budućnosti i (3) nesigurnosti u vezi s tempom i opsegom prijelaza na gospodarstvo s niskom razinom emisija ugljika mogu utjecati na srednjoročna inflatorna očekivanja. Monetarna politika ESB-a temelji se u prvom

RR\1178398HR.docx 15/30 PE636.090v02-00

HR

redu na njegovom mandatu u vezi sa stabilnošću cijena. Međutim, kad je riječ o portfeljima koji se ne odnose na monetarnu politiku, trebalo bi razmotriti uključivanje ekoloških, socijalnih i upravljačkih standarda.

15. Kako procjenjujete trenutno povećanje udjela programa kupnje vrijednosnih papira korporativnog sektora na primarnom tržištu i istovremeno trenutno smanjenje udjela programa kupnje vrijednosnih papira javnog sektora na sekundarnom tržištu?

Okončanje APP-a ne znači da više nećemo postupati akomodativno; naše smjernice za budućnos o ključnim kamatnim stopama ESB-a, uz ponovna ulaganja velike količine stečene imovine, i dalje osiguravaju potreban stupanj monetarne akomodacije da bi se ostvarila trajna konvergencija inflacija prema našem cilju. Na sastanku održanom u lipnju 2018. pokrenuli smo rotaciju naših instrumenata politike iz programa kupnje vrijednosnih papira prema konvencionalnijim instrumentima monetarne politike – kamatnim stopama kao dijelu politike i smjernicama o njihovom vjerojatnom budućem kretanju. Tom rotacijom naglašeno je da su ključne kamatne stope ESB-a i povezane smjernice o njihovom vjerojatnom budućem kretanju glavni alat za prilagodbu smjera monetarne politike u budućnosti.

To je potkrijepljeno i našim smjernicama za budućnost u pogledu ponovnog ulaganja, u kojima smo povezali horizont ponovnog ulaganja s vremenskim okvirom podizanja stope u okviru politike. Tim se „lancem smjernica” jača učinak naših smjernica za stope na financijske uvjete jer će se očekivanja tržišta u smislu horizonta ponovnog ulaganja razvijati u skladu s očekivanim datumom porasta stope. Slobodan tok na tržištu korporativnih obveznica i dalje je relativno širok, što umanjuje zabrinutost zbog negativnog učinka tog programa na funkcioniranje tržišta.

16. Koje je Vaše stajalište o provedbi hitne likvidnosne pomoći? Što bi se moglo poboljšati u postupku donošenja odluka o hitnoj likvidnosnoj pomoći?

Trenutačno odgovornost za pružanje hitne likvidnosne pomoći, uključujući s tim povezane troškove i rizike koji proizlaze iz njezina pružanja, leži na nacionalnoj razini, odnoso u rukama dotičnih nacionalnih središnjih banaka u skladu s odgovarajućim nacionalnim zakonodavstvom. Uloga ESB-a, na temelju članka 14. stavka 4. Statuta ESSB-a, tako je ograničena kako bi se osiguralo da pružanje hitne likvidnosne pomoći ne utječe na zadaće i ciljeve ESSB-a. Ubuduće bi se donošenje odluka o dodjeli hitne likvidnosne pomoći trebalo razvijati u skladu sa stopom napretka u ostvarenju potpune bankovne unije.

17. Trebamo li se brinuti zbog trenutnih razina neravnoteža u sustavu Target?

Iz brojnih tehničkih analiza jasno se vidi da trenutačna razina neravnoteža u sustavu Target prvenstveno odražava mehaniku programa kupnje vrijednosnih papira. Decentralizirana provedba monetarne politike znači da operacije APP-a i ponovna ulaganja provode sve nacionalne središnje banke. Još češće te kupnje provode druge strane smještene izvan države nacionalne središnje banke. Kad god se prekogranično namiruju plaćanja središnjih banaka za kupljene vrijednosne papire, to može utjecati na ravnotežu sustava TARGET2. Budući da je neto kupnja vrijednosnih papira završila prošle godine, manja je vjerojatnost da će ravnoteža u sustavu TARGET2 nastaviti znantno rasti, iako bi mogla ostati povišena još neko vrijeme jer ćemo nastaviti ponovno ulagati otplaćene iznose koji dospijevaju. Ravnoteže unutar

PE636.090v02-00 16/30 RR\1178398HR.docx

HR

sustava tipično su obilježje bilo koje decentralizirane monetarne unije. Općenito, ono ne upućuje se na povećanje stresa na financijskom tržištu, porast fragmentacije ili neodrživa kretanja platne bilance.

18. Koji su rizici za monetarnu stabilnost povezani s razvojem virtualnih valuta poput bitcoina? Koju bi ulogu po Vama trebao imati ESB u pogledu virtualnih valuta?

Slažem se s prevladavajućim konsenzus da je uloga privatnih virtualnih valuta vrlo ograničena. Kriptoimovina općenito trenutačno ne predstavljaju značajan rizik za financijski sustav ili monetarnu stabilnost EU-a. Bez obzira na to, kontinuirano praćenje kriptoimovine nužno je kako bi se procijenili rizici koje ona moža predstavljati za financijsku stabilnost, kao i eventualni negativni učinci na uporabu eura, provođenje monetarne politike te sigurnost i učinkovitost tržišnih infrastruktura i plaćanja. Tehnološke inovacije mogu povećati učinkovitost financijskih tržišta. Pod uvjetom da se održe jednaki uvjeti, i poduzeća u području financijske tehnologije i banke mogu ostvariti koristi od prilika koje donose tehnološke inovacije. U tom kontekstu moramo biti oprezni i kada je riječ o potrebi za usklađivanjem kako bi se izbjegla fragmentacija zbog donošenja različitih regulatornih okvira u području financijskih tehnologija. Kada govorimo o ulozi koju bi ESB trebao imati, kriptoimovina bi mogla utjecati na brojne aspekte rada ESB-a, stoga je pomno praćenje razvoja opravdano kako bi se išlo ukorak s relevantnim razvojem događaja i kako bi se analizirali mogući utjecaji na monetarnu politiku te rizici koje mogu nastati za nesmetano funkcioniranje tržišnih infrastruktura i plaćanja, kao i za stabilnost financijskog sustava.

19. Kako procjenjujete interakcije između platnih sustava i monetarne politike? Koja bi trebala biti uloga ESB-a, kao središnje banke izdavanja, u nadzoru nad središnjim drugim ugovornim stranama? Koje bi pravne odredbe trebala sadržavati izmjena članka 22. Statuta ESSB-a i ESB-a?

Središnje poravnanje ima važne prednosti za poboljšanje stabilnosti financijskih tržišta. Istovremeno, središnja uloga središnjih drugih ugovornih strana znači da je regulatorni nadzor neophodan, uključujući važnu ulogu središnjih banaka. Predložena revizija Uredbe o infrastrukturi europskog tržišta (EMIR) i Statuta potpuno je sukladna s ciljem jačanja uloge središnjih banaka EU-a i pružanja odgovarajućih alata za praćenje i rješavanje rizika pri ispunjavanju njihovih mandata u pogledu monetarne politike. Nužno je i da središnje banke imaju minimalne zaštitne mjere u pogledu središnjih drugih ugovornih strana kojima će možda ponuditi likvidnost u određenim situacijama.

Ako zakonodavci EU-a usvoje predloženu izmjenu članka 22. Statuta ESSB-a i ESB-a, ona bi ESB-u omogućila da ispuni svoju ulogu u rješavanju rizika koje središnje druge ugovorne strane mogu predstavljati za njegove zadaće u području monetarne politike. Izmjenom bi se zadržala neovisnost ESB-a i široko diskrecijsko pravo da određuje područje primjene svoje monetarne politike. Kao i kod drugih zadaća koje ESB obavlja, one koje se odnose na središnje druge ugovorne strane podlijegale bi potpunom sudskom preispitivanju, a ESB bi bio obvezan djelovati razmjerno i u okviru svojih nadležnosti utvrđenih u Ugovorima.

20. Koji su rizici za financijsku stabilnost povezani s Brexitom?

RR\1178398HR.docx 17/30 PE636.090v02-00

HR

Mnogo je toga učinjeno kako bi se riješili fatalni rizici povezani s Brexitom „bez dogovora”. To obuhvaća pritisak regulatora da se zajamči poduzimanje nužnih pravnih koraka od strane poduzeća kako bi osiguralo da klijenti iz EU-a mogu dobivati usluge i nakon Brexita. Također obuhvaća razne korake koje je poduzela Europska komisija s obzirom na važnost privremenog priznavanja tržišne infrastrukture sa sjedištem u Ujedinjenoj Kraljevini u slučajevima kada nije moguće kratkoročno prijeći na alternativnu infrastrukturu u EU-u.U skladu s tim smatram da su glavni rizici povezani s makrofinancijskim učinkom Brexita u smislu njegovih posljedica za poslovni ciklus Ujedinjene Kraljevine, tečaja funte i eura, cijena imovine u Ujedinjenoj Kraljevini i popratnog učinka na one regije EU-a koje su najviše izložene gospodarstvu Ujedinjene Kraljevine. Iako ti učinci mogu biti znatni na lokalnoj razini, makrofinancijski utjecaj Brexita na razini EU27 vjerojatno će biti ograničen s obzirom na ograničenu veličinu Ujedinjene Kraljevine u odnosu na EU27.

21. Kako vidite ulogu ESB-a u kontekstu mogućeg usporavanja rasta u nadolazećim tromjesečjima?

Ulazne informacije i dalje su slabije od očekivanih zbog blaže vanjske potražnje i čimbenika koji se odnose na određene zemlje i sektore. U najnovijoj procjeni Upravnog vijeća ESB-a navodi se da je znatan poticaj monetarne politike i dalje ključan za podupiranje daljnjeg povećanja domaćih cjenovnih pritisaka i ukupnog razvoja inflacije u srednjoročnom razdoblju. To će se osigurati našim smjernicama za budućnost o ključnim kamatnim stopama ESB-a, uz ponovna ulaganja velike količine stečene imovine. Upravno vijeće također je izjavilo da je spremno, prema potrebi, prilagoditi sve svoje instrumente kako bi osiguralo da se inflacija i dalje na održiv način kreće prema cilju koji je za inflaciju postavilo Upravno vijeće. Potpuni odgovor na gospodarski pad trebao bi uključivati i odgovarajuću reakciju u pogledu fiskalnih politika i drugih poticajnih politika.

22. Smatrate li da ESB u slučaju novog značajnog gospodarskog pada više neće imati čime na njega odgovoriti? Može li ESB osmisliti nove nekonvencionalne instrumente monetarne politike?

Kao što se uvijek jasno naglašava u našim komunikacijama o politikama, Upravno vijeće može odgovoriti na značajan gospodarski pad paketom mjera koji se oslanja na različite elemente političkih alata. Isto kao što trenutačna strategija koristi komplementarnosti različitih postojećih elemenata u okviru paketa političkih mjera, tako se i dizajn primjerenog odgovora na značajan pad može osloniti na niz dostupnih mogućnosti.

23. Kako bi se mogao poboljšati okvir gospodarskog upravljanja, a posebno njegova provedba? Što bi bilo potrebno za produbljenje EMU-a? Smatrate li da bi takozvani „trokut uspješnosti” koji se sastoji od ulaganja, strukturnih reformi i javnih financija trebao uključivati i korake za ponovno rješavanje problema neravnoteža uzrokovanih različitim sustavima oporezivanja u državama članicama?

Posljednjih se godina okvir upravljanja EMU-om razvijao u više dimenzija. S jedne je strane došlo do znatnog povećanja dijeljenja suverenosti zahvaljujući uspostavi i razvoju jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM), Jedinstvenog sanacijskog odbora (SRB) i Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM). Metoda uravnoteživanja zajednice i međuvladini pristupi u upravljanju zajedničkim institucijama trebali bi se razvijati zajedno sa smanjenjem financijskih asimetrija među državama članicama i ponovnom izgradnjom

PE636.090v02-00 18/30 RR\1178398HR.docx

HR

međusobnog povjerenja.

Kad je riječ o produbljivanju EMU-a, dovršetak bankarske unije može znatno poboljšati otpornost monetarne unije, uz daljnje poboljšanje preko unije tržišta kapitala. Također je jasno da bi, pod uvjetom da se postigne potreban politički konsenzus kako bi se osigurala njihova legitimnost, mehanizmi za dijeljenje fiskalnog rizika mogli pomoći u jačanju otpornosti, posebno kada je riječ o velikim šokovima. Postoje brojne mogućnosti za osmišljavanje takvih sustava za podjelu fiskalnih rizika u smislu implikacija za nacionalne sustave oporezivanja i socijalnog osiguranja.Kada je riječ o politici oporezivanja i njezinoj važnosti za EMU, uvijek postoje kompromisi u decentralizaciji porezne politike. To vrijedi na regionalnoj razini u federalnim sustavima i na nacionalnoj razini, kako unutar Europske unije tako i na globalnoj razini. Iako te napetosti postoje i kada je riječ o oporezivanju radnika, robe i usluga, najveća se rasprava odnosi na oporezivanje globalnih trgovačkih društava, posebno s obzirom na dvostruku važnost nematerijalnih (i mobilnih) vrsta kapitala i digitalizacije, koji su doveli do povećanja tržišnog udjela najvećih među trgovačkim društvima. Taj fenomen obuhvaća različite valutne zone, a njegovo rješavanje pada na političke vođe, a ne na službenike središnje banke.

24. Koje je Vaše stajalište u vezi s aktualnom raspravom o dugotrajno visokim razinama javnog i privatnog duga u europodručju?

Važno je na integriran način sagledati sektorske bilance stanja. Na primjer, kombinacija visokozadužene države i snažnog neto vanjskog vjerovnika (na primjer Japan) jasno se razlikuje u pogledu profila rizičnosti u odnosu na situaciju „dvostrukog duga” u kojem su i država i nacija neto dužnici. Također je važno prepoznati povratne veze između razine duga i rasta. U jednom smjeru, prekomjerna brzina javnog ili privatnog razduživanja može biti preskupa zbog negativnog učinka na makroekonomske rezultate. Međutim, u jednakoj mjeri, premije rizika koje ovise o vremenu i državi i koje se mogu vezati za visoki dug znače da je važno, posebno u benignim fazama, održivo smanjiti prekomjernu razinu duga. Kada se to sve spoji, potrebna je nijansirana analiza međusobne dinamike razina duga i proizvodnje kako bi se osiguralo da je ostvarena optimalna brzina razduživanja.

25. Koja su vaša stajališta o kritikama prema kojima okvir ESB-a za kolateral nije dovoljno postupan te se previše oslanja na vanjske agencije za kreditni rejting? Smatrate li da bi EU trebao uspostaviti vlastitu javnu agenciju za kreditni rejting za određenu imovinu?

Eurosustav ima zakonsku obvezu osigurati da su njegove operacije osigurane odgovarajućim kolateralom. Zbog toga je važno imati pouzdane mehanizme za kontrolu rizika kako bi se ublažili financijski rizici povezani s njegovim operacijama. U tom pogledu treba napomenuti da se Eurosustav ne oslanja isključivo na agencije za kreditni rejting pri procjeni kolaterala koji prihvaća u svojim kreditnim operacijama, već se oslanja na četiri različita izvora: vanjske institucije za kreditnu procjenu, interne sustave nacionalnih središnjih banaka za kreditnu procjenu, interne sustave drugih ugovornih strana temeljene na kreditnim rejtinzima (IRB), i alate trećih strana za kreditni rejting.Neovisno o identitetu agencije za kreditni rejting, cikličnost je neizbježna značajka procjene kreditnog rizika: u nepovoljnom makroekonomskom okruženju dolazi do pogoršanja situacije u pogledu kreditiranja. Rizik od idiosinkrastičnih procjena od strane pojedinačnih agencija za

RR\1178398HR.docx 19/30 PE636.090v02-00

HR

kreditni rejting ublažen je zbog raznolikosti agencija za kreditni rejting koje se koriste, te bi to trebalo redovito pratiti. Općenito, pravila ESB-a o prihvatljivosti kolaterala dovoljno su općenita da omoguće široki raspon imovine, uz odgovarajuće razlike u korektivnim faktorima.

26. Smatrate li da bi se grčke obveznice trebale i mogle uključiti u fazu ponovnog ulaganja u okviru PSPP-a i CSPP-a?

Državne obveznice Grčke trenutačno nisu prihvatljive za kupnju jer Grčka ne ispunjava minimalne kreditne zahtjeve i više nije u programu prilagodbe. Postanu li grčke državne obveznice prihvatljive dok Eurosustav ponovno ulaže, moglo bi se predvidjeti odmjereno povećanje udjela grčkih državnih obveznica.

27. Kako ocjenjujete najnovije promjene deviznog tečaja USD/EUR?

Tečaj eura deprecirao je u odnosu na američki dolar u odnosu na prvo tromjesečje 2018., što u određenoj mjeri odražava bolje makroekonomsko okruženje u SAD-u i ciklus postroženja politike Sustava federalnih rezervi. Međutim, tijekom istog razdoblja tečaj eura ostao je uglavnom stabilan u odnosu na valute drugih glavnih trgovinskih partnera. To znači da je deprecijacija eura u nominalnom efektivnom smislu bila mnogo umjerenija. To je u skladu s tvrdnjom da kretanja tečaja eura od ožujka 2018. uglavnom odražavaju čimbenike povezane s SAD-om.

28. Kako biste ocijenili postignuća skupine G20? Što mislite o aktualnoj razini koordinacije između glavnih središnjih banaka?

G20 je važan forum za multilateralni dijalog i suradnju u traženju rješenja: činjenica da je u svjetskom gospodarstvu sve veći udio zemalja čija su gospodarstva u usponu znači da je iznimno važno da postoji snažan institucijski okvir za okupljanje vlada velikih naprednih i rastućih gospodarstava. Smjernice koje je dao G20 u vezi s radom Odbora za financijsku stabilnost pokazale su se važnima u osiguravanju zajedničkog pristupa financijskom uređenju na svjetskoj razini. Kao što se moglo vidjeti tijekom razdoblja 2009. – 2010., skupina G20 također može biti važan forum za oblikovanje zajedničkih odgovora u slučaju ozbiljnog globalnog šoka.Glavne središnje banke održavaju snažne multilateralne i bilateralne odnose putem okvira kao što su BIS, G20, G7, MMF i OECD. Sve veća integracija svjetskog gospodarstva i financijskog sustava znači da sve središnje banke moraju uzeti u obzir učinke prelijevanja i povratnog utjecaja između domaćih i međunarodnih mjera politike, a da pritom i dalje budu usmjerene na ostvarivanje pojedinačnih mandata. Istraživanja upućuju na to da bi takav miješani pristup donošenju neovisnih političkih odluka, ali u kontekstu snažnih multilateralnih odnosa, trebao biti općenito učinkovit.

29. Treba li ESB poduzeti konkretne korake za poticanje eura kao međunarodne valute?

Međunarodnu ulogu eura podupire provedba dobrih gospodarskih politika u europodručju te produbljena i potpunija ekonomska i monetarna unija, uključujući dovršetak bankovne unije i napredak unije tržišta kapitala. U tom smislu, dovršenje strukture ekonomske i monetarne unije povećanjem otpornosti europodručja pridonijet će većoj privlačnosti korištenja eura.

PE636.090v02-00 20/30 RR\1178398HR.docx

HR

Inicijative Eurosustava za tržišnu infrastrukturu i plaćanja, kojima se pridonosi povećanju učinkovitosti i integraciji financijskog tržišta u europodručju, također mogu doprinijeti u tom pogledu. Povećanje ponude niskorizične imovine denominirane u eurima također je ključno da bi se globalni ulagači pouzdali u euro kao sigurnu valutu.

30. Koliko smatrate da je realistično da će JPY ili CHR dovesti u pitanje položaj eura kao druge po redu najvažnije međunarodne valute?

Dugoročno je moguće predvidjeti višepolarni međunarodni financijski sustav u kojem nijedna valuta nema hegemonistički status. Budući da i u trgovini robom i u trgovini imovinom postoje snažni gravitacijski faktori, moguće je da će jedna ili više azijskih valuta imati važniju prekograničnu ulogu i na regionalnoj i na globalnoj razini. To ovisi o daljnjem napretku u razvoju domaćih financijskih sustava u tim zemljama, potpunoj liberalizaciji financijskih računa i režimima monetarne politike koji su orijentirani na domaću ekonomiju.

31. Koji su glavni rizici / glavne mogućnosti pred eurom?

Institucionalnim reformama u razdoblju nakon krize poboljšana je otpornost europodručja. S druge strane, napredak u bankovnoj uniji, unija tržišta kapitala i jačanje podjele rizika (zajedno s jačanjem nacionalnih politika) dodatno bi poboljšali njegovu koherentnost. U skladu s tim, a posebice izvan kriznih okolnosti, prilika koju imaju tvorci politika jest ostvariti institucijski napredak na nacionalnoj razini i na razini europodručja. Za razliku od toga, glavni čimbenik rizika jest provedba alternativnih političkih opcija koje vode do nestabilnosti i dovode u pitanje kolektivni angažman za otporno europodručje.

32. Treba li ESB brinuti rizik potencijalnog „valutnog rata” s SAD-om? Treba li ESB razmotriti eksplicitniju komunikacijsku politiku o politici deviznog tečaja eura?

Europodručje i Sjedinjene Američke Države velika su valutna područja koja mogu provoditi monetarne strategije usmjerene na domaće gospodarstvo s obzirom na dominantne uloge eura i dolara u funkcioniranju tih gospodarstava i financijskih sustava. Prema tome, iako devizni tečaj može biti važan transmisijski mehanizam monetarne politike, ni ESB ni Sustav federalnih rezervi ne moraju biti usmjereni na razinu deviznog tečaja kako bi postigli stabilnost cijena. U isto vrijeme, velike i iznenadne promjene tečaja mogu biti štetne, tako da glavne središnje banke zadržavaju mogućnost intervencije na valutnim tržištima na netipičnoj osnovi.

33. Treba li ESB prema Vašem mišljenju kupiti više obveznica EIB-a kako bi pridonio financiranju europskih ulaganja u skladu s primarnim i sekundarnim ciljevima ESB-a?

Nadnacionalne obveznice (uključujući obveznice EIB-a) važan su dio tržišta obveznica denominiranih u eurima, a Eurosustav je značajan imatelj takvih obveznica u okviru PSPP-a. Nadnacionalne obveznice u isto su vrijeme premalene da bi bile primarni cilj tržišnih operacija Eurosustava i na taj način omogućile ostvarenje cilja monetarne politike programa.Potrebno je podsjetiti da je Eurosustavu zabranjeno kupovati obveznice koje je EIB izdao na primarnom tržištu na temelju članka 123. Ugovora. Stoga se te obveznice mogu kupiti samo na sekundarnom tržištu i ovisno o primjenjivim kriterijima prihvatljivosti, uključujući

RR\1178398HR.docx 21/30 PE636.090v02-00

HR

ograničenja u pogledu izdanja i izdavatelja.

34. Smatrate li da bi države članice kao nove sudionice trebale ispuniti dodatne zahtjeve prije nego što postanu nove članice europodručja, kao što je pristupanje bankovnoj uniji putem SSM-a, učinkovito nadziranje rizika pranja novca, razmjerno stabilna tržišta nekretnina i učinkovito kontroliranje korupcije?

Od ključne je važnosti da svaka država koja namjerava uvesti euro poduzima pravilne korake, prati modalitete i rokove, uključujući sudjelovanje u mehanizmu ERM II bez poteškoća u razdoblju od najmanje dvije godine. Isto tako, nakon uspostave bankovne unije, svaka zemlja koja usvaja euro istovremeno će ući u bankovnu uniju. Stoga bi države članice koje žele pristupiti europodručju trebale biti spremne i na sudjelovanje u jedinstvenom nadzornom mehanizmu i jedinstvenom sanacijskom mehanizmu. U skladu s tim, od država članica zahtijeva se da uspostave blisku suradnju s ESB-om te je, kao dio tog procesa, potrebno da ESB u sklopu nadzora banaka provede sveobuhvatnu evaluaciju banaka dotične države.

35. Sustav federalnih rezervi i Središnja banka Kanade nedavno su najavili reviziju svojih okvira monetarne politike. Dvadeset godina nakon uvođenja eura, mislite li da je došlo vrijeme za sličnu reviziju u ESB-u?

Kako pokazuju ti primjeri, dobra je ideja da se redovito provode periodične revizije okvira monetarne politike. Siguran sam da će Upravno vijeće pravovremeno razmotriti to pitanje.

36. Kakva će, po Vama, biti uloga gotovinskih transakcija u usporedbi s digitalnim transakcijama u budućnosti?

Jasno je da postoje znatne prednosti digitalnih transakcija. Istovremeno je potrebno riješiti neka pitanja (uključujući pronalaženje ravnoteže između anonimnosti i sljedivosti u digitalnim transakcijama) prije no što u potpunosti otklonimo sumnje u pogledu prijelaza prema digitalnim transakcijama. Središnje banke mogu se prilagoditi različitim stupnjevima digitalizacije, a globalna središnja bankarska zajednica ta kretanja pomno proučava.

37. Što mislite o ograničenjima određenih velikih apoena?

Sudjelovao sam u reviziji koju je u svibnju 2016. provelo Upravno vijeće i podržao odluku o denominalizacijskoj strukturi serije novčanica Europa. U to je vrijeme Upravno vijeće odlučilo prestati proizvoditi novčanicu od 500 EUR s obzirom na to da je ona potencijalno mogla olakšati nezakonite aktivnosti. Međutim, novčanica od 500 EUR ostat će zakonsko sredstvo plaćanja i uvijek će se moći zamijeniti u nacionalnim središnjim bankama te zadržati vrijednost.

C. Financijska stabilnost i nadzor

38. Kako možemo riješiti probleme visoke razine neprihodujućih kredita koji su nam ostali nakon krize, kao i rizike u protoku neprihodujućih kredita? Kako ocjenjujete problem neprihodujućih kredita u bilancama srednjih i malih kreditnih institucija? Koje bi mjere ESB/SSM trebao poduzeti kako bi se

PE636.090v02-00 22/30 RR\1178398HR.docx

HR

osiguralo da sve banke europodručja, a ne samo najveće, imaju odgovarajuću pričuvu za loše kredite?

Potreba da se problem neprihodujućih kredita odlučno riješi je očita. Neriješeni neprihodujući krediti povećavaju nestabilnost bankarskog sustava u slučaju budućeg gospodarskog pada, tako da je važno riješiti to pitanje tijekom razdoblja pozitivnih gospodarskih rezultata. Nadzorne inicijative ESB-a u okviru nadzora banaka počele su donositi rezultate. Razine neprihodujućih kredita značajnih institucija pale su s približno 7,5 % na početku 2015. na 4,2 % u prvom tromjesečju 2018.5 U smjernicama koje je izdao ESB u okviru nadzora banaka u ožujku 2017. navodi se da bi banke trebale provoditi strategije za rješavanje postojećih neprihodujućih kredita. Smjernice se odnose na sve značajne institucije u europodručju i dopunjene su u ožujku 2018. Zakonodavstvo EU-a za rješavanje problema neprihodujućih kredita u okviru 1. stupa predstavlja daljnji potreban element za uspostavu zakonom propisanog zaštitnog mehanizma i za jačanje načina na koje se banke EU-a nose s neprihodujućim kreditima.Iako instrumenti koji su dostupni većim bankama (uključujući prodaju portfelja neprihodujućih kredita nebankarskim ulagačima) nisu jednako dostupni manjim bankama, ukupna količina neprihodujućih kredita predstavlja ono što je najvažnije za financijsku stabilnost, tako da bi nacionalna nadzorna tijela manjih banaka trebala poduzeti korake kako bi se taj problem riješio.

39. Kako biste ocijenili visoku razinu imovine 2. i 3. stupnja u bilancama mnogih banaka? Uzima li se ta imovina na odgovarajući način u obzir u postojećem nadzornom okviru?

SSM procjenjuje pouzdanost praksi vrednovanja koje provode banke s ciljem promicanja svijesti o inherentnim rizicima i primjeni pristupa razboritog vrednovanja i upravljanja rizikom uz primjenu kombinacije nadzornih alata. SSM primjenjuje cjelokupan skup svojih nadzornih instrumenata kako bi osigurao robusnost praksi vrednovanja koje provode banke, a značajni resursi namijenjeni su tom pitanju još od uspostave SSM-a, počevši od preispitivanja kvalitete imovine u okviru sveobuhvatne procjene iz 2014. Pristup SSM-a vrednovanju rizika složene imovine temelji se na kombinaciji pojačanog praćenja, „dubinske analize” i izravnih inspekcijskih pregleda. Tim se inspekcijskim pregledima ocjenjuje solidnost i djelotvornost okvira vrednovanja i kontrola nad modelima za određivanje cijena koji se upotrebljavaju za proizvodnju fer vrijednosti. Zadaće imaju poseban naglasak na točnom određivanju pozicija u hijerarhiji fer vrijednosti (tj. točno razvrstavanje) i uključuju testiranje određenih transakcija. Naposljetku, treba napomenuti i da se relativna važnost imovine i obveza fer vrijednosti (1., 2. i 3. zajedno) posljednjih godina znatno smanjila za banke u okviru SSM-a.

40. Koja su Vaša stajališta u vezi sa zakonskim uređenjem subjekata iz bankarstva u sjeni? Treba li se SSM-u dodijeliti mandat za nadziranje bankarstva u sjeni? Jeste li identificirali regulatorne i nadzorne nedostatke koje bismo trebali riješiti u kratkoročnom kontekstu? Koja bi trebala biti uloga SSM-a u pogledu financijske tehnologije (Fintech)?

Ostvaren je znatan napredak u jačanju regulatornog i nadzornog okvira EU-a za nebankarske institucije. Konkretno, regulatorni okviri za sekuritizaciju, novčane fondove i investicijske

5 Vidjeti “Supervisory Banking Statistics: Third Quarter 2018,” ESB, nadzor banaka, siječanj 2019.

RR\1178398HR.docx 23/30 PE636.090v02-00

HR

fondove temelj su za ograničavanje rizika u nebankarskom financijskom sektoru. Istodobno, udio nebankarskog financijskog posredovanja raste i u Europi i u svijetu, što može utjecati na financijsku stabilnost i financiranje realnog gospodarstva. Na primjer, sektor investicijskih fondova u europodručju posljednjih se deset godina brzo proširio, a ukupna se imovina povećala s 4,5 bilijuna EUR krajem 2008. na 12,2 bilijuna EUR krajem 20018.6 Obveznički fondovi EU-a povećali su promjenu likvidnosti, uz preuzimanje dodatnih kreditnih i kamatnih rizika. Kako bismo riješili nove i emergentne rizike nebankarskog financijskog posredovanja, moramo pomno pratiti taj sektor i razvijati makrobonitetne alate za investicijske fondove i nebankovno financiranje općenito. Kada je riječ o takvim investicijskim društvima koja su velika, složena, međusobno povezana i koja obavljaju djelatnosti slične onima banaka, te mogu prouzročiti sistemske rizike, trebali bismo osigurati da njihova regulacija i nadzor budu usklađeni s onima sistemskih bankovnih institucija. Primjerice, bilo bi razumno da SSM nadzire velika brokerska društva s obzirom na usku povezanost između tih aktivnosti i bankarskog sustava.Konkurencija koju predstavljaju FinTech društva i nebankovni financijski posrednici može dovesti u pitanje sposobnost banaka za zaradu, ali i ponuditi prilike za diversifikaciju prihoda i smanjenje troškova. Treba biti jasno da bi nadzorna tijela (uključujući SSM) trebala biti neutralna u odnosu prema tradicionalnim poduzećima i FinTech poduzećima, uz ista regulatorna očekivanja za obje skupine.

41. Koje je Vaše stajalište u vezi s mogućim koracima prema dovršetku bankovne unije s europskim sustavom osiguranja depozita i fiskalnim zaštitnim mehanizmom, uključujući potrebnu provedbu postojećeg zakonodavstva bankovne unije i tekući rad na podjeli i smanjenju rizika?

Sporazum o zajedničkom zaštitnom mehanizmu za SRF važan je korak u smjeru stvaranja cjelovitije bankovne unije. U isto vrijeme, potencijalne koristi od potpune bankovne unije moguće je ostvariti samo uz pomoć još veće zajedničke predanosti u pogledu financijske stabilnosti i jedinstvenog sustava osiguranja depozita. Tako visok stupanj podjele rizika ide ruku pod ruku sa smanjenjem asimetričnih rizika u zemljama. Osim mjera za daljnje jačanje stabilnosti bankarskog sektora, osjetljivost nacionalnih bankovnih sustava prema državi i dalje je prepreka potpunoj bankovnoj uniji. Jedan od elemenata u slabljenju te negativne povratne veze odnosi se na smanjenje domaće pristranosti u portfeljima državnih obveznica koje drže banke. To se može postići na različite načine, uključujući inovacijama kao što je olakšavanje izdavanja vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama (SBBS).

42. Koji su, po Vama, rizici za financijsku stabilnost povezani s kreditima s financijskom polugom?

Središnja banka i financijski regulatori pomno proučavaju širenje tržišta kredita s financijskom polugom tijekom posljednjih godina. Iako postoji zabrinutost u pogledu te kreditne kategorije, također je važno imati na umu ograničenu relativnu veličinu tog tržišta i raspodjelu rizika među različitim vrstama krajnjih ulagača.

43. Koji bi po Vama bili izazovi za ESB kad bi se Europski stabilizacijski mehanizam (ESM) pretvorio u Europski monetarni fond (EMF)?

6Izvor: Statistički podaci o bilancama investicijskih fondova, Spremište statističkih podataka ESB-a.

PE636.090v02-00 24/30 RR\1178398HR.docx

HR

Dogovor o jačanju ESM-a i osiguravanju financijskih instrumenata koji su mu potrebni za obavljanje zadaća predstavlja pozitivan razvoj događaja. U smislu daljnjeg postupanja, ističu se dva prioriteta. Prvo, važno je da se u dogovoru poštuju uloge koje su različitim institucijama dodijeljene ugovorima EU-a i sekundarnim zakonodavstvom, uključujući Uredbu o SSM-u. Drugo, otvaranje Ugovora o ESM-u dobra je prilika za jačanje upravljačkog okvira ESM-a. Na primjer, jasna struktura neovisnosti osoblja u MMF-u predstavlja dobar predložak za ESM. Ti su čimbenici detaljnije objašnjeni u nedavnom mišljenju ESB-a o tom pitanju.7

44. Kako ocjenjujete uključenost ESB-a u kontekstu programa financijske pomoći? Što mislite o budućem razvoju potencijalne uključenosti ESB-a u programe financijske pomoći i nadzor nakon provedbe programa?

ESB je sudjelovao u programima prilagodbe na zahtjev država članica, kao dopuna stručnom znanju Komisije. Jasan fokus uključenosti ESB-a trebao bi biti na financijskoj stabilnosti i pitanjima financijskog sektora, kao i na makroekonomskoj dimenziji proračunske politike. U smislu mandata, primjereno je da ESB ne bude uključen u mikroekonomska pitanja, kao što su stavke proračunskih linija, oblikovanje sustava socijalne zaštite, programi privatizacije i strukturne reforme tržišta rada i proizvoda.

45. Koje je Vaše stajalište o potrebi da se monetarna politika i nadzor banaka strogo razdvoje i koje su po Vašem mišljenju reforme kojima bi se unaprijedila i ojačala ta podjela?

Podupirem načelo razdvajanja, koje dobro funkcionira u praksi u smislu funkcioniranja SSM-a. Istodobno je jasno da službenici u području nadzora i središnjeg bankarstva zahvaljujući članstvu u istoj organizaciji ostvaruju pozitivne sinergije. Sjedne strane, izloženost makroekonomskoj stručnosti osoblja ESB-a u području središnjeg bankarstva trebala bi pomoći nadzornicima u procjeni kreditnih rizika; s druge strane, analiza agregiranih bankovnih podataka pomaže službenicima u području monetarne politike da bolje razumiju kanal financijskog prijenosa.

46. Kako bi SSM i SRB mogli poboljšati međusobnu suradnju?

U skladu s Memorandumom o razumijevanju, suradnja između ESB-a i SRB-a i dalje se unapređuje, a razmjena informacija nastavlja se na redovitoj i ad hoc osnovi. To se odnosi i na svakodnevne aktivnosti i na upravljanje kriznim situacijama (npr. odluke o tome da institucija propada ili je vjerojatno da će propasti). Prema mojim saznanjima, postoji aktivna suradnja između odbora i bliska suradnja na tehničkoj razini. Kako i SSM i SRB budu sazrijevali, siguran sam da će suradnja biti još snažnija.

47. Koje je Vaše mišljenje o aktualnom institucijskom ustroju Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB) pod okriljem ESB-a u pogledu njegovih konkretnih postignuća u makrobonitetnom nadzoru?

Makrobonitetna i monetarna politika međusobno se nadopunjuju. Uz makrobonitetne politike

7 Vidjeti Mišljenje ESB-a (CON/2018/20).

RR\1178398HR.docx 25/30 PE636.090v02-00

HR

kojima se ublažavaju rizici za financijsku stabilnost na nacionalnoj razini i na razini cijelog europodručja, monetarnoj se politici omogućuje potpuna predanost ostvarivanju svojeg posebnog cilja, a to je održavanje stabilnosti cijena. Postupci donošenja odluka i tijela ESRB-a (Opći odbor) i ESB-a (Upravno vijeće) jasno su odvojeni u okviru prava EU-a. Ne vidim značajan sukob interesa između funkcija ESRB-a u području analize financijske stabilnosti i ESB-a u području monetarne politike. Nadalje, s obzirom na stručnost osoblja ESB-a, bilo bi neučinkovito i skupo kočiti suradnju između tajništva ESRB-a i ESB-a.

48. Koja su Vaša stajališta u pogledu strukturne reforme bankarskog sektora kada je riječ o institucijama koje su „prevelike ili prepovezane da bi propale”, štedionica, pitanja profitabilnosti bankovnog sektora u EU-u i smjernica za budućnost kada je riječ o njegovoj strukturi kako bi se ispunile potrebe realnog gospodarstva i dugoročnog financiranja?

Banke europodručja suočavaju se s raznolikim izazovima, kako u pogledu cikličkih tako i u pogledu strukturnih karakteristika tržišta u kojima posluju. Iako su neki od cikličkih izazova za profitabilnost banaka smanjeni, niz strukturnih izazova i dalje je prisutan te i dalje smanjuje izglede za profitabilnost. Ne postoji jedinstvena strukturna promjena koju bi sve banke europodručja trebale provesti kako bi se osiguralo da bankarski sustav zadovoljava potrebe realnog gospodarstva. Optimalna strategija ovisit će o brojnim čimbenicima, uključujući mogućnosti uštede na troškovima, kao što su optimizacija distribucijskih kanala, rezanje troškova i poboljšanje informatičkih sustava, kao i mjere usmjerene na širenje prihodovnih tokova koji se temelje na naknadama. Mnoge poslovne modele banaka hitno je potrebno mijenjati kako bi se stvorili održivi načini stvaranja dobiti u okruženju nakon krize. Višak kapaciteta i rascjepkanost po nacionalnim linijama u određenoj mjeri ometaju profitabilnost nekih bankarskih sektora u europodručju. Prekogranično pružanje usluga, uz preuzimanja i spajanja unutar europodručja i smanjenja u okviru bankovne unije koja se razvija, potrebni su za konsolidaciju bankarskog sektora.

49. Kako bi se u bankovnoj uniji mogao učinkovitije rješavati problem pranja novca i financiranja terorizma? Koju bi ulogu u tome trebali imati ESB/SSM?

Uključenost u pranje novca ili financiranje terorizma može predstavljati znatan rizik za banku, u konačnici čak i za njezinu održivost. Iz tog razloga ESB, u okviru svojih nadzornih funkcija, vrlo ozbiljno shvaća bonitetne implikacije rizika pojave pranja novca. Međutim, ESB nije nadležan za provedbu zakonodavstva o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma. To je zadaća nacionalnih tijela za sprečavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma (SPNFT). Ti bi se problemi mogli učinkovitije rješavati zahvaljujući pravovremenom i pouzdanom informiranju o rizicima i kršenjima zahtjevâ za SPNFT od strane nadziranih subjekata.

50. U nedavnom slučaju u vezi s malteškom bankom Pilatus Bank, ESB se našao pred pravnim preprekama u pogledu povlačenja licence tom zajmodavcu nakon što je njegov predsjednik uhićen u ožujku u Sjedinjenim Američkim Državama zbog navodnog pranja novca i bankovnih prijevara. To su kašnjenje navodno prouzročila nejasna pravila i prekomjerne diskrecijske ovlasti nacionalnih nadzornika. Kako ocjenjujete sposobnost ESB-a da spriječi pranja novca i u budućnosti učinkovito postupa u sličnim situacijama na temelju njegovih

PE636.090v02-00 26/30 RR\1178398HR.docx

HR

postojećih bonitetnih ovlasti?

ESB u potpunosti ovisi o informacijama nacionalnih tijela za SPNFT (izravno ili neizravno preko nacionalnih tijela za bonitetni nadzor). Svrha je sporazuma između ESB-a i nacionalnih nadzornih tijela za SPNFT olakšati i poboljšati razmjenu informacija povezanih s SPNFT-om među uključenim tijelima. Sporazumom se detaljno opisuje postupak podnošenja zahtjeva i pružanja informacija (na zahtjev i na vlastitu inicijativu) te se predviđaju kontaktne točke čiju dostupnost potpisnici moraju osigurati u svakom trenutku.

51. Što mislite kako će se, nakon nedavnih skandala u EU-u, voditi računa o rizicima povezanima s pranjem novce kada ESB ocjenjuje financijsku stabilnost banaka? Slažete li se s time da je potrebno centralizirati nadzor u vezi sa sprečavanjem pranja novca u Uniji u jednoj agenciji i, u međuvremenu, dozvoliti nadležnim tijelima da koriste podatke o oporezivanju u svrhu borbe protiv pranja novca?

Potreban je paneuropski pristup borbi protiv pranja novca. Budući da je pranje novca često prekogranična pojava, trenutačni okvir može biti učinkovit samo onoliko koliko je učinkovita najslabija nacionalna provedba u državama članicama. Najnovija revizija Direktive o borbi protiv pranja novca možda neće biti dovoljna za osiguravanje nesmetane i sveobuhvatne suradnje među relevantnim nadzornim tijelima. Potrebno je razmotriti mogućnost većeg usklađivanja primjenjivih pravila. Međutim, izrada potrebnih procjena i predlaganje načina na koji bi se okvir EU-a za SPNFT mogao dalje razvijati prvenstveno su u nadležnosti Europske komisije.

52. U usporedbi s europodručjem, SAD ima integriraniji financijski sektor, što je ključno za smanjenje utjecaja negativnih šokova (otpornost). Međutim, globalna financijska kriza ukazala je na otpornu, ali pritom i krhku prirodu financijskih mreža: iste značajke zbog kojih je sustav otporniji pod određenim uvjetima mogu biti znatni izvori sistemskog rizika i nestabilnosti u drugim uvjetima. Je li dublja financijska integracija uvijek u skladu s ciljem financijske stabilnosti? Što bi trebali biti ciljevi unije tržišta kapitala?

U okviru „financijske trileme” ističe se temeljni zahtjev za uspješno usklađivanje financijske integracije i financijske stabilnosti. Posebno se zahtijeva zajednički regulatorni i nadzorni okvir, zajedno sa središnjim bankama koje su sposobne biti potpora financijskoj stabilnosti tijekom kriza. Tragedija prvog desetljeća monetarne unije bilo je brzo širenje prekograničnog kreditiranja koje nije pratila integracija financijskog nadzora. Sada, nakon krize, imamo SSM i europska nadzorna tijela (EBA, ESMA, EIOPA), koji pomažu u razvoju zajedničkog pristupa nadzoru u okviru zajedničkog pravnog okvira utvrđenog u Uredbi o kapitalnim zahtjevima / Direktivi o kapitalnim zahtjevima (CRR/CRD). Integracija financijskog sustava također je popraćena uvođenjem Jedinstvenog sanacijskog odbora, Jedinstvenog fonda za sanaciju i ESM-a. Nadalje, aktivna primjena makrobonitetnih politika također može pomoći u ograničavanju potencijalnih rizika za financijsku stabilnost koji proizlaze iz financijske integracije.

Važno je imati na umu i moguće koristi od financijske integracije. Uz jačanje opsega potrebnog za poticanje tržišnog natjecanja i ostvarivanje troškovne učinkovitosti u onim segmentima tržišta koji imaju visoke fiksne troškove, geografska diversifikacija važan je element u zaštiti ulagača i potrošača od izloženosti rizicima specifičnima za pojedine zemlje.

RR\1178398HR.docx 27/30 PE636.090v02-00

HR

U skladu s tim, daljnji napredak bankovne unije i unije tržišta kapitala može poboljšati stabilnost svih država članica.

D. Rad ESB-a te demokratska odgovornost i transparentnost

53. Kako ćete Vi osobno pristupiti socijalnom dijalogu u ESB-u?Socijalni dijalog temeljna je sastavnica europskog socijalnog modela Kako na razini ESB-a tako i na razini ESSB-a važno je da postoji izravna veza između vodstva i predstavnika zaposlenika. U ESB-u je prema mojim saznanjima u posljednje vrijeme ostvaren napredak u radnom opterećenju, radnom vremenu i fleksibilnosti. Osobno smatram da su suradnja i komunikacija s predstavnicima osoblja, kako bi se osiguralo da su stajališta u potpunosti primljena na znanje i shvaćena, važan element za izgradnju održivog i ispunjavajućeg radnog okruženja.

54. Europski parlament ima važnu ulogu u kontroli ESB-a. Do kakvih ste zaključaka došli na temelju usporedbe s drugim jurisdikcijama? (npr. američki Kongres/Fed – EP/ESB – parlament UK-a/središnja banka UK-a)

Protustavka neovisnosti jest obveza polaganja računa. Ako se središnjim bankama povjeri visoki stupanj neovisnosti, ključno je dokazati da je ta neovisnost na odgovarajući način iskorištena.

Europski parlament – kao predstavnička institucija građana EU-a – ima temeljnu ulogu u kontroliranju ESB-a. To se postiže redovitim pojavljivanjem predsjednika ESB-a u odboru ECON, kao i drugim raspravama na plenarnom zasjedanju, predstavljanjem godišnjeg izvješća u ECON-u, pisanim odgovorima na pitanja zastupnika u Europskom parlamentu koji se objavljuju te drugim mehanizmima. U interesu je ESB-a da na upite zastupnika u Europskom parlamentu odgovori u potpunosti i pravovremeno, s obzirom na to da ta pitanja obično odražavaju zabrinutosti javnosti u državama članicama. Osim toga, poboljšanjem općeg razumijevanja politika ESB-a također se poboljšava učinkovitost tih politika, koje se obično oslanjaju na kućanstva, poduzeća i sudionike na tržištu koji odgovaraju na te političke mjere. ESB je učio od drugih jurisdikcija (i od šireg razvoja razmišljanja o odgovornosti neovisnih institucija) i odgovorio promjenom načina na koji komunicira. Primjerice, objavljivanje zapisnika s rasprava u Upravnom vijeću omogućuje članovima Europskog parlamenta, sudionicima na tržištu i građanima da bolje razumiju naša razmišljanja. Visok opseg publikacija koje izdaje ESB također je važan element u osiguravanju što je moguće veće transparentnosti procesa izrade politika, što se dodatno jača korištenjem novih društvenih medija. Važno je napomenuti i da praksu ESB-a o održavanju konferencije za tisak nakon svakog režima monetarne politike sada primjenjuju i drugi. Isto je tako važno napomenuti i da je pri preuzimanju novih odgovornosti, primjerice nadzora, uspostavljen revidirani okvir odgovornosti. ESB djeluje u jedinstvenom institucionalnom okruženju i odgovorio je na nove zahtjeve za većom kontrolom, transparentnošću i odgovornošću. U širem smislu, siguran sam da će se komunikacijska strategija ESB-a nastaviti razvijati u i narednim godinama

55. Koje bi mjere i buduće reforme po Vašem mišljenju poboljšale demokratsku

PE636.090v02-00 28/30 RR\1178398HR.docx

HR

odgovornost ESB-a prema Europskom parlamentu?

Trebalo bi se u prvom redu usredotočiti na to da se osigura da trenutačni model međuodnosa ESB-a i Europskog parlamenta (kako je gore opisano) funkcionira što je bolje moguće. Na primjer, ESB bi uvijek trebao biti otvoren za povratne informacije zastupnika u Europskom parlamentu o kvaliteti i pravodobnosti odgovaranja na njihova pitanja. ESB bi također trebao biti otvoren za nove vrste suradnje s obzirom na razvoj i inovacije u komunikacijskim medijima.Tijekom mojeg mandata guvernera Irske središnje banke, odgovornost i transparentnost bili su središnji dio strategije te središnje banke, što je odražavalo našu viziju povjerenja javnosti i poštovanja kolega. Štoviše, Irska središnja banka osvojila je nagradu za transparentnost pri dodjeli nagrada za središnje banke na račun naših visokih standarda transparentnosti i odgovornosti. Tome je doprinio naš rad na rješavanju zahtjeva za slobodu informiranja, objava zapisnika komisije banke (odbora) i transkripata ključnih razgovora s medijima te transparentnost o stvarima kao što su naši putni troškovi, organizacijske politike i ljestvica plaća. Uvijek bismo trebali biti otvoreni za učenje, razvoj i inovacije.

56. Što bi ESB mogao konkretno učiniti kako bi u budućnosti imali kandidatkinje za vodeća mjesta u ESB-u i kako bi se općenito poboljšala rodna raznolikost u ESB-u? Kako Vi osobno namjeravate poboljšati rodnu uravnoteženost unutar ESB-a?

Rodna raznolikost (posebno na višim razinama) nije samo pitanje za ESB, već i za Eurosustav, za središnje bankarstvo u globalu te i za područje makroekonomije i financija. U Irskoj središnjoj banci četiri pozicije na najvišoj razini drže dva muškaraca i dvije žene (mjesto guvernera, dva zamjenika guvernera, glavnog direktora za financijsko postupanje). Općenito, 40 % naše više uprave čine žene, kao i 46 % položaja načelnika odjela. Svakodnevno vidim vrijednost rodne raznolikosti za izradu politika i organizacijski razvoj.

Važno načelo izgradnje održivog i progresivnog radnog okružja jest promicanje zdrave ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Od toga koristi imaju i muškarci i žene te se na taj način olakšava usklađivanje obiteljskog života i onoga što ti viši položaji iziskuju.

Drugo važno načelo jest pobrinuti se za to da su kriteriji za promicanje fokusirani na potencijal kandidata, a ne na dužinu životopisa. Taj pristup olakšava prilagođavanje raznolikijim karijerama.

Treće je načelo da se prilikom imenovanja na različitim razinama u organizaciji zauzima pristup portfelja tako da je kolektivni profil svakog sloja adekvatno uravnotežen.

57. Kako se po Vašem mišljenju može poboljšati odgovornost ESB-a prema Revizorskom sudu u smislu operativne učinkovitosti?

Ugovorom se utvrđuje mandat Europskog revizorskog suda da ispita operativnu učinkovitost upravljanja ESB-a. Tijekom proteklih godina, ESB je surađivao s Europskim revizorskim sudom te cijeni njegov rad i njegov doprinos daljnjem jačanju operativne učinkovitosti upravljanja ESB-a.Otvoren sam za daljnju suradnju i sudjelovanje u modalitetima mogućih međuinstitucionalnih aranžmana za razmjenu informacija s Europskim revizorskim sudom, u okviru ograničenja postavljenih Ugovorom. U interesu je ESB-a da se pobrine za to da Europski revizorski sud

RR\1178398HR.docx 29/30 PE636.090v02-00

HR

može učinkovito obavljati svoje zadaće.

58. Što mislite o tome da je Vijeće u prošlosti jednom zanemarilo mišljenje Europskog parlamenta u vezi s imenovanjem jednog člana odbora?

Određivanje strukture procesa imenovanja članova Izvršnog odbora treba prepustiti zakonodavnim tijelima EU-a.

59. Hoćete li prihvatiti imenovanje u Izvršnom odboru ESB-a ako EP glasuje protiv toga?

Počašćen sam time što me je moja vlada kandidirala i što me je Vijeće za ekonomske i financijske poslove preporučilo Europskom vijeću. Iskreno se nadam da će Europski parlament također dati pozitivno mišljenje o preporuci Vijeća.

60. Kako komentirate članstvo predsjednika ESB-a Marija Draghija u skupini G30? Slažete li se sa zahtjevom Ombudsmana EU-a o tome da bi predsjednik ESB-a trebao odustati od članstva u skupini G30 kako bi se očuvao integritet europskih institucija u cjelini?

Ključno je da se članovi Izvršnog odbora ESB-a pridržavaju stroge transparentnosti i dobrog upravljanja. U odgovoru ESB-a na odluku Europskog ombudsmana navodi se da se članovima njegovih tijela nadležnih za odlučivanje mora dopustiti članstvo u forumima koji uključuju sudionike kao što su predstavnici nadziranih subjekata i da sudjeluju na sastancima ako se takva okupljanja smatraju relevantnima i korisnima subjektima središnje banke u ispunjavanju njihovih mandata, te pod uvjetom da je njihovo članstvo u takvom forumu u skladu s načelima dobrog upravljanja. Slažem se s tim stajalištem. Osim toga, pozdravljam nedavne poteze skupine G30 u cilju poboljšanja transparentnosti objavljivanjem dnevnog reda svojih sastanaka i drugim mjerama.

PE636.090v02-00 30/30 RR\1178398HR.docx

HR

POSTUPAK U NADLEŽNOM ODBORU

Naslov Imenovanje člana Izvršnog odbora Europske središnje banke

Referentni dokumenti 05940/2019 – C8-0050/2019 – 2019/0801(NLE)

Datum savjetovanja / zahtjeva za odobrenje

14.2.2019

Nadležni odbor Datum objave na plenarnoj sjednici

ECON

Izvjestitelji Datum imenovanja

Roberto Gualtieri11.2.2019

Razmatranje u odboru 26.2.2019

Datum usvajanja 26.2.2019

Rezultat konačnog glasovanja +:–:0:

3386

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Pervenche Berès, Esther de Lange, Markus Ferber, Jonás Fernández, Giuseppe Ferrandino, Sven Giegold, Roberto Gualtieri, Brian Hayes, Gunnar Hökmark, Cătălin Sorin Ivan, Petr Ježek, Othmar Karas, Wolf Klinz, Werner Langen, Bernd Lucke, Olle Ludvigsson, Ivana Maletić, Gabriel Mato, Alex Mayer, Bernard Monot, Luděk Niedermayer, Stanisław Ożóg, Ralph Packet, Dariusz Rosati, Pirkko Ruohonen-Lerner, Anne Sander, Molly Scott Cato, Pedro Silva Pereira, Peter Simon, Theodor Dumitru Stolojan, Paul Tang, Ramon Tremosa i Balcells, Ernest Urtasun, Marco Valli, Babette Winter, Sotirios Zarianopoulos

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Eric Andrieu, Nessa Childers, Bas Eickhout, Sophia in ‘t Veld, Jeppe Kofod, Aleksejs Loskutovs, Thomas Mann, Andreas Schwab, Lieve Wierinck

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Ole Christensen, Danilo Oscar Lancini

Datum podnošenja 1.3.2019