Praćenje pomaka i deformacija na branama

doc.dr.sc. Ilija Grgić, dipl. ing.

RADIONICA BR. 3-2018 2. ožujka 2018.početak : 18 sati

Sadržaj:

Općenito o branama

Djelujuće sile koje utiču na stabilnost građevine

Regulativa

Švicarski model

O pomacima i deformacijama

Metode praćenja pomaka i deformacija

Geodetska osnova

Simulacija računanja

Analiza i interpretacija mogućih slučajeva

Zaključak

Građevina kojom se pregrađuje dolina ili korito rijeke radi zadržavanja ili zahvaćanja vode, zadržavanja nanosa, odlaganja jalovine i drugo

5000 g. p.n.e Nil, Eufrat, Tigris – zadržavanje vode za potrebe navodnjavanja (kanali, kopani bazeni s nasipima,…)

Egipat, Perzija, Jemen, Indija, Kina,… - nasute ili zidane brane

Saad el Kafara – Egipat, 2700 g.p.n.e., najstarija znana brana, zidana, h=15 m, svrha: kontrola i zaštita od poplava

brana Marib - Sjeverni Jemen, VIII. st. p.n.e., zidana od lave, vapna i pijeskaza navodnjavanje, ponovo izgrađena 1986.

brana Gukow – Kina, najstarija nasuta, h=30 m, izgrađena 240 g. p.n.e.

Najveći broj starih brana koje postoje i danas (cca. 60 brana) izgrađene u periodu 500-1300 g.n.e.

Općenito o branama – povijest izgradnje

S vremenom se oblik brana mijenja

Općenito o branama – povijest izgradnje

brane u Italiji:

Corongiu (1863-1886) (a)

Bunnari (1874-1879) (b)

Lago Lungo (1877-1901)(c)

brana Alicante – Španjolska, gravitacijska zidana, h= 41-46 m, š=20 m, izgrađena 1580.-1594. g., na naredbu kralja Filipa II., radove vodio Juan Bautista Antonelli, 1941. dorađena

Općenito o branama

Podjela prema svrsi:

• Akumulacijske (jednonamjenske, višenamjenske)

• Retencijske (privremeno zadržavanje vode)

• Zahvat vode (vodoopskrba, navodnjavanje, …)

• Kanaliziranje rijeka (brane u nizu-veće dubine/plovnost)

• Zadržavanje nanosa – pragovi

• Jalovišta (nema u RH)

• Nasipi (obrana od poplava)

Općenito o branama

Podjela prema materijalu:

A/Nevezani materijal – NASUTE BRANE:

• brane od prirodnih materijala, zemljane

• od kamenog nabačaja

B/Vezani materijal – BETONSKE BRANE

Podjela prema veličini:

VELIKE BRANE:

H ≥ 15 m

MALE BRANE:

sve ostale

Općenito o branama

Betonske:

Gravitacijske

masivna

olakšane:

višelučne

rasčlanjene

pokretne riječne

prednapregnute

Lučne Inguri, Gruzijanajviša lučna brana 272 m,izgrađena 1984.

Manicouagan, Kanada, najviša višelučna brana, visine 214 m, 1968.

Međunarodna komisija za velike brane - ICOLD Osnovana 1928. godine

Primarni cilj – napredak u planiranju, gradnji i održavanju brana

0d 1960. godine – sigurnost, monitoring, sigurnosne analize postojećih građevina, starenje građevina i učinak na okoliš, itd.

Arhitektura ICOLD-a: (cca 100 država)

Generalna skupština, predstavnici nacionalnih društava

Središnji ured, Paris

Tehnički komitet

Kongresi (svake tri godine, ove godine 28. Kongres)

Tehnički simpoziji

Predavanja

Radionice

Časopis (Bulletin (60-70 eura, za članove besplatan))

Hrvatsko društvo za velike brane

ICOLD (1987): Dam safety – Guidelines. Bulletin 59.

Statistički pokazatelji

ICOLD-ov registar - ima više od 40.000 velikih brana, od čega se u Hrvatskoj nalazi 29.

50% brana izgrađeno je u Kini.

75% čine brane do 30 m visine.

92% čine brane do 60 m visine.

Do 1950. 5300 brana, ostale (86%) su izgrađene u periodu od 1950. do danas.

Brana Mjesto Država Havarija Broj mrtvih

Sadd-el-KafaraWadi Garawi bei

KairoEgipat ca. 2600 p. Kr.

Fushan-Damm Nanking Kina 516. 10000 i višeMarib Jemen 572. (ca.)

San Ildefonso Potosí Bolivija 15. 3. 1626. 2000 - 4000Talsperre von

Puentes(Estrecho de

Rientes?)Španjolska 30. 4. 1802. 600 - 608

Dale DykeBradfield bei

SheffieldVelika Britanija 12. 3. 1864. 230 - 270

Irukaike Japan 1868. 1000 - 1200South-Fork-

TalsperreJohnstown USA 31. 5. 1889. 2209

Tigra-Talsperre Indija 1917. 1000 i višeGleno-Talsperre Italija 1. 12. 1923. 354 - 600

Saint Francis Los Angeles USA 13. 3. 1928. do 600San Alphonso Bolivija 1929. 1.000

Möhnetalsperre Möhne Njemačka 17. 5 1943. 1200 - 1600

Povijest velikih havarija

Brana Mjesto Država Havarija Broj mrtvih

Subansiri Kina, Indija 23. 8. 1950. 532Malpasset Fréjus Francuska 2. 12. 1959. 361 bis 429

L’Oros Fortaleza Brazil 25. 3. 1960. cca. 1000Tiefosi Kina 18. 5. 1960. 1092

Panshet und Khadakwasla

Pune Indija 12. 7. 1961. 1000 - 2000

Hyokiri oder Hyogiri Južna Koreja 1961. 139 oder 250

Kuala Lumpur Malezija 1961. 600Vajont (Vaiont) Longarone Italija 9. 10. 1963. cca. 2000

Macherla Indija 29. 9. 1964. 1000Hengjiang Jieyang Kina 15. 9. 1970. 779

Banqiao-Staudamm Kina 8. 8. 1975.

Direktni poplavni val: 26.000 (po nekim izvorima 85.000),

glad i epidemije: 145.000Machhu II Morvi Indija 11. 8. 1979. 2000 - 2500Hirakud-Talsperre Indija 9. 1980. 1000

Povijest velikih havarija

stalne

vlastita težina brane, tlak vode u porama, tlak vode, uzgon, tlo, sve stalne mase (oprema) na brani,

promjenljive

temperaturne promjene, stezanja betona, smrzavanja vode u betonu, opterećenje ledom, valovi, povremena/pokretna opterećenja (kranovi, strojevi i sl)

izvanredne

potres, ratna djelovanja

Djelujuće sile

Zakonska regulativa - Stanje u RHNe postoji ili je zastarjela

Tehnički uvjeti (Sl. list 25/80) :

HRN.U.C5.020 Projektiranje nasutih brana i hidrotehničkih nasipa;

Pravilnik (Sl. list 07/66) :

Pravilnik o tehničkom promatranju visokih brana

Eurokod - kao norma ne može odgovoriti na sve zahtjeve koje nosi složenost projektiranja nasutih brana

Rješenje - izrada podzakonske regulative (Pravilnici, Tehnički propisi, smjernice), koja će služiti osiguravanju uvjeta kako bi se postigla kvaliteta, funkcionalnost i sigurnost u skladu s modernim standardima

Realnost - proces donošenja pravilnika spor

U ovakvoj situaciji rješenje je postavljanje uvjeta na istraživanje , projektiranje i nadzor kroz PROJEKTNE ZADATKE te stručnu i recenzijsku kontrolu provedenih usluga

Stanje u RH – tehničko promatranje

EN 1997-1 4.5 Praćenje ponašanja

Praćenje ponašanja mora seprovoditi radi:

kontrole valjanosti ponašanja predviđenog projektom

jamstva da će se nakon završetka izgradnje konstrukcija nastaviti ponašati prema zahtjevima

Program praćenja ponašanja mora se provoditi u skladu s geotehničkim projektom

EN 1997-1 4.6 Održavanje

Mora se odrediti održavanje radi osiguravanja sigurnosti i uporabljivosti konstrukcije

Odredbe o održavanju trebaju sadržavati podatke o:

kritičnim dijelovima konstrukcije koji zahtijevaju redoviti nadzor

radovima koji su zabranjeni bez revidiranja projekta konstrukcije

učestalosti nadzora

Stanje u RH – tehničko promatranjeEN 1997-1 4.5 Praćenje ponašanja

UKLJUČUJE:

deformacije temeljnoga tla djelovanja

tlakove na plohi temeljenja

tlak porne vode

sile i pomake konstrukcije

Rezultati praćenja ponašanja uvijek se moraju ocijeniti i tumačiti, što se obično mora učiniti na kvantitativan način

Rezultati mjerenja trebaju se povezati s kvalitativnim opažanjima, uključujući arhitektonski izgled

EN 1997-1 2.8 Geotehnički projekt

OPISATI I PROPISATI:

svrhu svake skupine opažanja i mjerenja

dijelove konstrukcije čije će se ponašanje pratiti i mjesta koja će se opažati

učestalost očitavanja

način ocjenjivanja rezultata

raspon vrijednosti unutar kojeg se rezultati očekuju

razdoblje u kojemu treba nastaviti praćenje ponašanja nakon završetka izgradnje

osobe koje su odgovorne za provedbu mjerenja i opažanja, tumačenje dobivenih rezultata i održavanje instrumenata

Zakonske odredbe – geodetski posloviZakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina

Zakon o obavljanju geodetske djelatnosti ,

Poslovi koji utječu na kvalitetu službenih državnih evidencija o prostoru, Članak 5.

Poslovi za potrebe državne izmjere

Poslovi za potrebe osnivanja katastra nekretnina

Poslovi za potrebe održavanja katastra zemljišta i katastra nekretnina

Poslovi za potrebe katastra infrastruktur

Poslovi za potrebe katastra zgrada

Poslovi za tehničke i druge potrebe – obavljaju se kao usluge fizičkim i pravnim osobama, Članak 6.

Prostorno uređenje

Gradnja

Komasacija poljoprivrednog zemljišta

Hidrografska izmjera

Pravni i sudski postupci

Civilno zrakoplovstvo

Rudarstvo, geodetski nadzor, itd.

Zakonske odredbe – geodetski poslovi

Najčešći geodetski radovi za potrebe gradnje su:

Postavljanje i određivanje točaka različitih geodetskih mreža radi potreba projektiranja, građenja, oskultacija, i drugih radova na zemlji, ispod površine zemlje, na moru, jezerima i rijekama,

Geodetsku izmjeru i izradu geodetskih planova za potrebe projektiranja i građenja,

Geodetske radove na praćenju deformacija terena i objekata i izgradnji brana, mostova i tunela i sl.

Geodetske radove za potrebe niskogradnje, visokogradnje, industrogradnje, uređenja zemljišta,vodotoka i slično.

O gradnji

Zakonom o gradnji uređuje se : projektiranje, gradnja građevine, postupak izdavanja odobrenja za građenje i uporabne dozvole, vršenje nadzora, održavanje građevine, te određuju tehnička i druga svojstva kojima moraju udovoljiti građevine

Građevinom se smatra građevinski objekt trajno povezan sa tlom koji se sastoji od građevinskog sklopa i ugrađene opreme, koji u okviru tehnološkog procesa zajedno čine tehnološku cjelinu, kao i samostalna postrojenja trajno povezana sa tlom

Građevina mora biti projektirana i izgrađena na način da se postigne sigurnost građevine u cjelini, kao i u svakom njenom djelu i elementu

Građenjem i korištenjem građevine ne smije se ugroziti sigurnost drugih građevina, stabilnost tla na okolnom zemljištu, prometne površine, komunalne i druge instalacije i dr.

DGU – PravilniciPravilnik o uvjetima i mjerilima za davanje i oduzimanje suglasnosti za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina

Propisuje uvjete i mjerila za izdavanje suglasnosti

Prikaz dijela tablice iz članka 2. Pravilnika, red 1 i 2 ??????

DGU – PravilniciPravilnik o uvjetima i mjerilima za davanje i oduzimanje suglasnosti za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina

Prikaz dijela tablice iz članka 2. Pravilnika, red 8 ??????

DGU – PravilniciPravilnik o uvjetima i mjerilima za davanje i oduzimanje suglasnosti za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina

Prikaz dijela tablice iz članka 2. Pravilnika, red 13??????

1

Zakonska regulativa - Stanje u okružjuSrbija

Pravilnik (Sl. list 07/66) : Pravilnik o tehničkom promatranju visokih brana

Ne postoje standardi propisani od strane zvaničnih institucija kako za geodete tako ni za ostale struke

Postojeći zakoni su okvirni i oni samo obavezuju korisnike brana da se vrši monitoring geodetskim metodama

Opće upute izdao Jaroslav Černi:

1. Termini i oznake za instrumente i merenja pri osmatranju visokih brana. „Jaroslav Černi”, Mat. i konstr.., 24 (3), 94-110, Beograd, 1981

2. Uputstva za tehničko osmatranje brana. „Jaroslav Černi”, Beograd, 1982.

Slovenija

Zakon o graditvi objektov (ZGO-1, Ur. l. RS št. 110/2002 in novelacije)

Pravilnik o mehanski odpornosti in stabilnosti objektov (Ur. l. RS št. 101/2005)

Pravilnik o tehničnem opazovanju visokih pregrad (Ur. l. SFRJ št. 7/66)

Pravilnik o opazovanju seizmičnosti na območju velike pregrade (Ur. l. RS št. 92/1999 in 44/2003)

Švicarski model - Pravilnik o sigurnosti brana (StAV)

• Sigurnost konstrukcije• (2. Glava StAV)

Korektna izmjera

• Monitoring• (3. Glava StAV)

Kontrola i održavanje

• Koncept za slučaj nužde• (4. Glava StAV)

Mjere za slučaj nužde

S

I

GURNOS

T

Minimalizacija rizika

Ovladavanje preostalim rizicima

Švicarski sigurnosni model

Geodetska mjerenja su sastavni dio monitoringa

Stauanlagenverordnung (StAV)

Suradnja geodezije, getehnike i graditeljstva

Ciljevi getehnike i graditeljstva

S kojim informacijama se mora raspolagati

S kojom točnosti

U kojem obliku i prikazu

Koja je učestalost

Ciljevi geodezije

Oblik mreže i moguća proširenja

Koji je prikladni instrumentarij, koji se treba upotrijebiti

S kojom preciznosti treba mjeriti

Koje obrade podataka treba provesti

Kako treba dokumentirati rezultate i kako ih interpretirati

Švicarski model – praćenje

Građevinski, geotehnički i geodetski inženjeri

Informacije i točnost

Geodetska mreža

Instrumentarij

Preciznost mjerenja

Prikaz

Obrada i izjednačenje

Dokumentacija/interpretacija

Učestalost

Broj mjerenja

Švicarski model – praćenje

Monitoring – mjerni koncept

Unutarnji mjerni sustav –svrha mjerenja

Deformacije

Slijeganje

Izdizanje

Opterećenja – razina vode, temperatura

Vanjski mjerni sustav

Triangulacija, trilateracija

GNSS

Nivelman

Precizna poligonometrija

Program mjerenja

Automatska mjerenja

Ručna mjerenja

Geodetska mjerenja

Švicarski model – praćenje

Švicarski model - Stauanlagenverordnung (StAV)17.10.2012, Der Schweizerische Bundesrat

2. Kapitel: Sigurnost brana – (Sicherheit der Stauanlagen)

Art. 7 Izgradnja – (Bauausführung)

Nadležna uprava prati izvođenje radova i kontrolira dali su sukladni odobrenim planovima

Art. 11 Pretpostavke za puštanje u pogon – (Voraussetzung für die Inbetriebnahme)

Pravilnik za upravljanje oteretnim i drenažnim uređajima s pomičnim zatvaranjem (zbog upravljanja poplavama)

Pravilnik za alarmiranje vlasti i stanovništva u slučaju nužde

Art. 12 Puštanje u pogon – (Inbetriebnahme)

Praćenje ponašanja i stanja brane pomoću mjerenja, vizualnih kontrola i ispitivanja opterećenja

Nadležno tijelo prati tijek puštanja u pogon

Švicarski model - Stauanlagenverordnung (StAV)

Art. 14 Pretpostavka za pogon – (Voraussetzungen für den Betrieb)

Smije se pustiti u pogon ako rezultat prvog opterećenja upućuje na sigurni rad

Vlasnik mora izraditi pravilnik za praćenje (monitoring) brane u normalnom pogonu kao i za izvanredna dešavanja i ishoditi njegovo odobrenje

Art. 16 Tekuće Kontrole

Upravitelj mora provoditi kontrolna mjerenja sukladno pravilniku za nadzor brane

Za vrijeme punog opterećenja jednom mjesečno provjeriti na licu mjesta protok podataka

Art. 17 Godišnja kontrola

Upravitelj se mora pobrinuti da stručna osoba ocjenjuje i interpretira rezultate mjerenja u kontinuitetu, izrađuje godišnje izvješće

Nadležnom tijelu najkasnije 6 mjeseci nakon izvedenih mjerenja dostaviti godišnje izvješće

Nadležno tijelo može odobriti izuzeće od godišnjeg ritma ukoliko se zadržava isti stupanj sigurnosti brane

Švicarski model - Stauanlagenverordnung (StAV)

Art. 18 Petogodišnja kontrola

Upravitelj se mora pobrinuti da stručna osoba svakih 5 godina provede kontrolu sigurnosti ukoliko je:

Brana viša od 40 m

Za brane do 10 m - ako ima akumulacijski prostor od 1 000 000 m3

Izvješće se dostavlja najkasnije 9 mjeseci nakon provedenih 5-godišnjih ispitivanja

Stručnjaci mogu naložiti izvanredna ispitivanja kao i smanjiti obujam petogodišnjih kontrolnih mjerenja

Art 19 Stručno osoblje

Upravitelj mora dostaviti nadležnom tijelu popis stručnih osoba. Nadležno tijelo može odbiti stručno osoblje ukoliko postoji osnovana sumnja u svezi sa stručnim vještinama

Stručno osoblje mora biti neovisno u svom radu od vlasnika i upravitelja brane, itd.

Švicarski model

Pravilnik o sigurnosti brana (StAV) predviđa 4 razine monitoringa:

1. Razina - Nadzornik brane

2. Razina - Odgovorni inženjer

3. Razina - Vanjski stručnjak

4. Razina - Nadležno tijelo

Redovito provedenim istraživanjima stvaraju se preprostavke za besprijekorno funkcioniranje sustava brane kao i sigurnost za građane

Švicarski model

Njemačka E DIN 19700- Teil 10 -15 : 2004-07 - Stauanlagen

Za nadzor građevine potrebno je izraditi program mjerenja i program kontrola.

To se izvodi sukladno odredbama E DIN 18710-4 što obuhvaća:

snimanje, obradu i analizu, odnosno arhiviranje mjerenih podataka i provođenje kontrola. ...

Za mjerenja navedena u programu mjerenja moraju se izraditi mjerne upute za:

... specifikacije o izvršenju ...

... princip simultanosti ...

... smanjenje sustavnih pogrešaka ...

... smanjenje subjektivnih pogrešaka ..

Kako bi se procijenila strukturna i operativna sigurnost brane, potreban je nadzorni (monitoring) sustav s mjernom opremom prilagođenoj brani

Mjerni uređaji moraju biti prikladni za otkrivanje kratkoročnog i dugoročnog ponašanja komponenti brane

Rukovanje mjernim i upravljačkim sustavom mora se jasno regulirati mjernim i operativnim uputama kao i programima mjerenja

Sve vrijednosti i rezultati mjerenja, odnosno utvrđene spoznaje o ponašanju brane moraju se dokumentirati, odmah provjeriti vjerodostojnost istih te ih je potrebnoocijeniti i interpretirati

Njemačka norma - DIN

Za izradu programa mjerenja potrebne su najmanje kvalitativne procjene osumnjivim pomacima i deformacija u njihovom vremenskom i lokalnom tijeku

Program mjerenja konkretizira potrebne zahtjeve za izvedbu i obradu podataka mjerenja za određeni mjerni objekt na temelju postojećeg deformacijskog modela

Praćenje pomaka i deformacija visokih branaPraćenje - Skup operacija koje imaju za cilj određivanje onih fizičkih veličina čije je poznavanje neophodno da se u željenom trenutku odredi stanje objekta u cjelini i u njegovim pojedinim dijelovima, kao i stanje u stijenskoj masi uz objekt i u prostoru akumulacije, kako s gledišta stabilnosti, tako i s gledišta vodopropustivljosti. Pored toga, prate se i kemijski utjecaji koji se odnose na koroziju materijala ili koji u bilo kom vidu dovode do smanjenja njegovih mehaničkih otpornosti.

U svrhu sigurnosti - ima za svrhu kontrolu da li je ponašanje brane “normalno”. Mjerenjima treba utvrditi da pri naizmjeničnim ciklusima opterećenja i rasterećenja, kao i pod dejstvom temperaturnih promjena ili drugih utjecaja, na dolazi do takvih deformacija ili pomaka, koja bi mogla biti znak poremećaja u samoj konstrukciji, njenim temeljima ili padinama akumulacije.

U cilju održavanja objekata - je također razlog koji upućuje na sustavno praćenje i kontrolu visokih brana

U cilju studija i istraživanja - u novije vrijeme, koriste se izgrađene brane da bi se na njima sustavnim opažanjima studirali problemi i tražili putevi za nova, bolja i ekonomičnija rješenja.

A priori zahtijevana preciznost određivanja apsolutnih pomjeranja iznosi za sve tipove brana iz dosadašnje prakse: mms Hyx 0,1,, =

Praćenje pomaka i deformacija

Uzroci pomaka i deformacija

Geološke i hidrološke značajke te fizikalno-mehanička svojstva terena

Opterećenje, stalno i pokretno (vozila, temperatura, vjetar, itd.)

Promjene mehaničkih svojstava materijala od kojeg je sagrađen objekt

Geodetska mjerenja obuhvaćaju sva mjerenja koja imaju za svrhu određivanje promjene oblika objekta ili tla pod utjecajem vanjskih ili unutarnjih sila.

Geodetski radovi usmjereni su u dva pravca:

Određivanje pomaka i deformacija objekata i bližeg tla, tzv. mikrolokacija

Određivanje pomaka tla u makrolokacijama

Praćenja pomaka i deformacija

Pomak – prostorna promjena mjesta pojedine točke na objektu ili tlu

- horizontalni

- vertikalni

Može rezultirati deformacijom ali ne mora

Deformacija je promjena oblika obujma tijela, odnosno iskrivljenje ili napuknuće koje uglavnom nastaje uslijed nejednakih pomaka točaka.

Elastična - vrati li se nakon rasterećenja u prvobitni položaj

Plastična - ako je deformacija ostala

Elastoplastična - ako je ostao dio deformacije

Praćenje pomaka i deformacijaOvom temom se geodeti u kontinuitetu bave već više od 70 godina

Na početku su istraživanja bila usmjerena na diskretne točke

Zatim na određivanje zakonitosti i dinamike pomaka - uključivane fizikalne karakteristike objekta

Geodetske metode koje se primjenjuju u svrhu praćenja pomaka i deformacija promatranog objekta služe dokazivanju funkcionalnosti i stabilnosti objekta

Mikromreže za praćenje pomaka i deformacija ne smiju iskazati vlastito gibanje

Točke mreže moraju biti višestruko preciznije određene od karakterističnih točaka na objektu (odnos 1:3)

Praćenje pomaka i deformacijaPraćenje pomaka i deformacija – ispočetka u hidrotehničkim objektima (brane)

Upravitelji tih objekata zakonski su obvezni osigurati praćenje pomaka i deformacija

Prvi radovi kod nas u 50-im XX. stoljeća u vrijeme izgradnje brana

U svijetu prva mjerenja u SSSR između 1917. i 1924.

Nije bilo unificiranih pravilnika

Razvoj u tri vremenska razdoblja

Do 60-ih prevladavala precizna mjerenja, nepouzdane ocjene točnosti

60-ih do 70-ih suvremeni instrumenti i računala dovode do povećanja preciznosti mjerenja, primjena strogih metoda izjednačenja i dobivaju se pouzdanije ocjene točnosti

Razdoblje do današnjih dana karakteriziraju revolucionarne promjene, razvijaju se postupci otkrivanja nestabilnih točaka kroz deformacijsku analizu

Izmjera mreže i karakterističnih točaka na objektu u gradnji i okolnim objektima obavlja se periodično

Mjerenja se obavljaju u više epoha u svrhu određivanja slijeganja, pomaka ili deformacija

Točke mreže ne smiju pokazati vlastito gibanje

U vremenu i prostoru mora se postići da se s točaka mreže iskažu promjene na objektima

Apsolutna stabilnost ne može se postići

Zahtjev preciznosti manji od 1 mm

Praćenje pomaka i deformacija

Praćenje pomaka i deformacija – projekt mreže

Kao rezultat dosadašnjih geodetskih radova na istraživanju deformacija objekata nastale su brojne metode, modeli kao i softveri za analizu i interpretaciju deformacija

Na temu održano nekoliko internacionalnih FIG simpozija

Geometrijske promjene na objektima mogu biti u svezi s pomakom cijelog objekta, ili nekog njegovog dijela

Problem deformacijske analize treba promatrati kao dinamički sustav

Geodetsku problematiku se treba shvatiti kao integriranje cjelokupnog kompleksa problema deformacijske analize što je posebice važno pri interpretiranju rezultata geodetskih mjerenja i obrade podataka

Znanstveni, privredni i društveni interes leži u ranom prepoznavanju eventualne promjene geometrijskog oblika promatranog objekta

Praćenje pomaka i deformacija

Za vrijeme redovitih nadzora objekata ispituju se granična stanja

U pravilu postoje propisi koji reguliraju opseg radova i vremensku dinamiku

S automatiziranim kontrolnim mjerenjima različitih senzora i obradom podataka u realnom vremenu stvara se jedinstveni sustav koji se naziva monitoring.

Praćenje pomaka i deformacija - automatizacija

Karakteristike obrade mjerenja

Metoda mjerenja - u korelaciji s očekivanim pomakom i veličinom promatranog područja, odnosno objekta

Metoda najmanjih kvadrata - za procjenu parametara pomaka, odnosno deformacija

Trend deformacije – utvrđuje se analizom rezultata opažanja iz različitih vremenskih epoha

Deformacijski model - koji polazi od trenda deformacije objekta

Sumiranjem komponenata relativnog pomaka između pojedinih promatranih elemenata moguće je definirati i odrediti postojeće diskontinuitete

U praksi deformacijska mjerenja obuhvaćaju samo diskretne točke

Kontrola kvalitete instrumentarija i mjerenja

Kalibracija instrumentarija - jedna od temeljnih pretpostavki za obavljanje visoko preciznih geodetskih zadaća

Odgovarajuća priprema instrumentarija te primjena odgovarajućih instrumentalnih korekcija za vrijeme obavljanja mjerenja je imperativ, ali se na žalost vrlo često izostavlja u svakodnevnoj praksi.

Ukoliko je to moguće svi sustavni utjecaji na mjerenja se trebaju eliminirati ili signifikantno reducirati

Grube pogreške se često otkrivaju već pomoću prekobrojnih mjerenja

Terestrička mjerenja (pravci i duljine) daju dobru osnovu za kontrolu opažanih točaka jer se do rezultata može doći zasebnim ili kombiniranim izjednačenjem

Pozorno dizajniranje plana geodetskih mjerenja osigurava dovoljno kvalitetnih mjernih podataka te zahvaljujući njemu najčešće izostaje potreba za reopserviranjem točaka

U cilju kontrole stanja brane zbog pravovremenog uočavanja promjena na brani i pravovremene provedbe eventualno potrebne sanacije provodi se:

TEHNIČKO PROMATRANJE (MONITORING, OSKULTACIJE) brane:

Vizualna kontrola (uočavanje svih vidljivih promjena, na pr. pukotina, oštećenja i sl)

Praćenje procjeđivanja i pritiska vode

Mjerenje horizontalnih i vertikalnih pomaka te mogućih deformacija (npr. slijeganja brane) i sl.

Kontrola brane

Praćenje pomaka i deformacija

Dva su razloga zašto se mjere pomaci i deformacije

Praktični – da se utvrdi ponašanje objekta, otkriju eventualni nedostatci, te da se može pravovremeno intervenirati

Znanstveni – značenje mjerenja pomaka je u tome što bi analize rezultata trebale dokazati ili oboriti usvojene teorijske pretpostavke

Metode mjerenja

Geotehničke – utvrđuju se relativni pomaci dijelova konstrukcije

Geodetske – utvrđuju se i relativni i apsolutni pomaci dijelova i cijelog objekta

Geotehničke metode praćenja pomaka i deformacija

Mehaničke i optičke metode

klinometar, inklinometar

deformetar

koordinatni visak

vertikalni kolimator

slitometar

temeljne žice i trake

deformirajuća cijev i dr.

Električne i elektroakustične metode

termometar

ekstenzometri

tenziometarske kapsule

manometri i higrometri

mjerne trake

Mehaničke i optičke metode mjerenja pomaka i deformacija obuhvaćaju mjerenja s direktnim očitanjem vrijednosti pomaka, deformacija i uzgona na pristupačnim mjestima.

Mjere se lokalne deformacije u smjeru u kojem su uređaji postavljeni

Geodetske metode praćenja pomaka i deformacija

Geodetska mjerenja -obuhvaćaju sva mjerenja u svrhu određivanja promjene oblika objekata ili tla pod utjecajem vanjskih ili unutarnjih sila.

Geodetske metode

geometrijski nivelman

trigonometrijski nivelman

fotogrametrijske metode

triangulacija i trilateracija

aliniranje

precizna poligonometrija

GNSS.

Automatizirani sustav za praćenje i analizu deformacijaGeodetski senzori, posebno se ističu tri vrste uređaja:

1) Totalne stanice

(min. 0.5”, 1 mm +1ppm/km)

2) GNSS

RTK - 5 mm + 2mm/km, frekvencija 1 Hz ,

Statika - naknadna obrada 1 mm

3) Terestrički laserski skeneri

preciznost modeliranja površine 2-25mm, ovisno o instrumentu

Višestrukim skeniranjem - povećanje točnosti 2-3 puta

Laserski skener - mjeri, ondosno prati deformaciju čitave površine

Laserski skeneri pogodni su za praćenje deformacija na kapitalnim građevinskim objektima poput brana, mostova i sl.

Između mjernih stupova postavlja se vertikalna ravnina kroz vizurnu liniju

Mjeri se najkraća udaljenost alinirajućih točaka na kruni brane do vertikalne ravnine

Neke geodetske metode praćenja pomaka i deformacija

Metode praćenja pomaka i deformacija

Prednosti fizikalnih metoda nad geodetskim

Deformacije unutar deformabilnog tijela i relativna gibanja različitih slojeva tla ili deformacije stijena mogu se odrediti samo fizikalnim metodama

Ne zahtijevaju dogledanje između točaka

Mogu odrediti i neke druge parametre, kao što su opterećenje i pritisak podzemnih voda.

Visoka je točnost mjerenja.

Osnovni pokazatelji za interpretaciju rezultata

karakter

smjer

veličina pomaka ili deformacije

Tradicionalni pristup

Modeliranje objekta

Izbor položaja točaka

Reprezentira ponašanje objekta

Prostorna analiza

Model podudarnosti

Utvrđuje se identičnost koordinata u 2 epohe

Modeliranje procesa

Vremenski aspekt procesa

Bez analize uzroka

Vremenska analiza

Kinematički model

Opisuje kretanje točaka bez analize veze s uzrokom

Deformacijska analiza

Suvremeni pristup deformacijskoj analizi

• Istraživanje ponašanja geometrije objekta u prostoru i vremenu

• Istraživanje utjecajnih faktora koji izazivaju deformacije

Lanac procesa formiraju:

utjecajne sile kao ulazni signal,

ponašanje objekta kao proces transfera ili prenošenja utjecaja

odgovor objekta kao izlazni signal.

Da bi se predvidjela reakcija sustava (izlazni signal), neophodno je poznavati način prenošenja sile kroz objekt

Moguće ukoliko se poznaje geometrija konstrukcije objekta, parametri materijala i način ponašanja materijala od kojeg je objekt sagrađen

Ukoliko su poznati elementi može se modelirati dinamički proces i prognozirati reakcija sustava

Mjerenjem reakcije strukture uspoređuje se prognozirana i stvarno mjerena reakcija

Deformacijska analiza – moderni pristup

Deformacijska analiza - dinamičko modeliranje konstrukcije

Mjerenje

Modeliranje

Objekt:• Geometrija• Parametri materijala• Ponašanje materijala

Reakcije sustava:• Kretanje kao kruto tijelo• Distorzija

Ulaz u sustav:• Unutarnje sile• Vanjske sile

Određivanje determinističkih ulaznih veličina

Određivanje:• Istegnutosti• Pomaka• dr. indikatori

• Odluka o dozvoljenim graničnim vrijednostima• Prognoza izdržljivosti

• Usuglašavanje parametara• Prilagođavanje modela Odstupanje očekivane

(po izračunu) od mjerene reakcije sustava

Interpretacija• Verifikacija rezultata• Ocjena modela

Metode evaluacije• Adaptivne• Zasnovane na vjerojatnosti

Planiranje praćenja – program mjerenja

Što treba izmjeriti?

Specifikacija sa zahtjevima tvrtke izvoditelja radova i zahtjevima pojedinih inženjerskih struka (građevina, geotehnika, geologija, itd.)

Plan veličina koje treba pratiti u sklopu programa mjerenja

Gdje i što mjeriti?

Plan točaka objekta koje se prate kao dio programa mjerenja

Kako i kako točno treba mjeriti?

mjeriteljsko rješenje zadatka, urađeno od strane građevinskih, geodetskih i geotehničkih inženjera

Program mjerenja

Planiranje praćenja – program mjerenja

Kada treba mjeriti?

Slijed mjerenja ovisno o opterećenju i vremenu

Plan opažanja kao dio programa mjerenja

Kako mjerenja treba pripremiti, obraditi, interpretirati i dokumentirati?

Program mjerenja

Planiranje praćenja – program mjerenja

Mikrometar

Tahimetar

Termometar

Štoperica i mjerna posuda

Nivelir

Pluviometar

Tlačna vaga

Njihalo/inklinometar

Mjerni uređaji – princip rada

Ekstenziometar – princip rada

Je li pitanje sustavnih pogrešaka u podacima mjerenja promatranja još relevantno?

Cilj dobrog mjerenja je što je moguće bliže približiti se nepoznatoj, istinskoj vrijednosti mjerene veličine. Razvijene su geodetske mjerne metode i tehnologije, tako da su rezultati mjerenja uglavnom slobodni od sustavnih pogrešaka. Isto tako i u geotehničkim mjerenjima u monitoringu mogu se eliminirati sustavne pogreške.

Jesu li poznate metode ispravno korištene?

U DIN 19700 – Teil 10-15 : 2004-07 se između ostalog nalaže:

• Redovito kalibriranje i podešavanje mjernih instrumenata

• Izbjegavanje sustavnih pogrešaka

• Uzimanje u obzir trendova ponašanja mjernih instrumenata

Metode i pogreške mjerenja

Metode i pogreške mjerenja

Sustavne pogreške – npr. geometrijski nivelman

Princip geometrijskog nivelmana počiva na mjerenju visinske razlike pomoću horizontalne vizure nivelira i vertikalno postavljene letve

Uzroci sustavnih pogrešaka

Nitni križ

Temperaturno uvjetovana promjena ciljne osi

Nagib vizurne osi

Refrakcija

Pogreška mikrometra - optički

Obrade slike kod elektroničkih uređaja

Eliminiranje sustavnih pogrešaka

Nivelir temperirati

Pogrešku nagiba vizurne osi odrediti neposredno prije mjerenja

Jednake udaljenosti do letve

Izbjegavanje vizura blizu terena

“Tamo i natrag” niveliranje izvoditi u različitim danima/različitim dobima dana

Geodetski osnova u svrhu praćenja pomaka i deformacijaKriterij preciznosti pozicioniranja točaka geodetske mreže, izražen standardnim odstupanjem, odnosno elipsom (elipsoidom) pogrešaka, najčešće se javlja kao mjera uspješnosti projektiranja i kvalitete izvedbe mreže.

Preciznost ovisi samo o razdiobi slučajnih odstupanja i ne odnosi se na "istinitu" vrijednost.

U mjerenjima mogu biti prisutni sustavni utjecaji i grube pogreške, pa je osim mjera preciznosti potrebno uvesti i dodatne informacije o kvaliteti mreže.

Uz preciznost, drugi važan kriterij kvalitete pozicioniranja geodetske mreže je njezina pouzdanost.

Pouzdanost se dijeli na unutarnju i vanjsku koje mogu biti lokalne i globalne.

Unutarnja pouzdanost odnosi se na mogućnost otkrivanja i lociranja grubo pogrešnih opažanja.

Vanjska pouzdanost odnosi se na analizu utjecaja neotkrivenih grubih pogrešaka na procijenjene parametre (koordinate točaka mreže) i njihove funkcije.

Kod određivanja pomaka i deformacija objekata mreže se izjednačavaju kao slobodne mreže.

Izjednačenje mjerenja pojedinih serija daje najvjerojatnije vrijednosti mjerenja i nepoznatih veličina kao i njihovu ocjenu točnosti.

Otkrivanje pogrešaka, testiranje podudarnosti

Prije bilo kakve interpretacije rezultata mjerenja, unatoč pozornom i savjesnom izvođenjumjerenja, mora se u rezultatima mjerenja provjeriti:

• prisustvo grubih pogrešaka (Baarda metoda data snooping, Popeova metoda data screening i Danska metoda

• homogenost mjerenja - Iz izjednačenja dviju epoha dobiju se empirijske varijance -utvrditi imaju li obje serije mjerenja homogenu točnost (F- test).

nulta i alternativna hipoteza H0 i HA hipoteza:

Testiranje globalne podudarnosti

Stabilnim tačkama smatraju se one točke koje nisu promijenile svoj položaj u vremenskom intervalu između dvije epohe. Podudarnost mreže može se ispitati pomoću statističkihtestova.

Pritom se postavljaju nulta i alternativna hipoteza

gdje su i vektori koordinata prethodne i naredne epohe1x̂ 2x̂

Testiranje stabilnosti referentnih točaka

Ako se ustanovi da u mreži ima nestabilnih tačaka, testira se hipoteza o podudarnosti referentnih, odnosno osnovnih točaka mreže. U tom slučaju mreža se dijeli na skup osnovnih točaka S i skup točaka na objektu O. Pritom se postavljaju nulta H0 i alternativna HA hipoteza:

• gdje su i vektori koordinata osnovnih točaka koji se odnosi na prethodnu i narednu epohu.

Vektor razlika koordinata podijele se na dva podvektora:

1ˆsx 2ˆsx

U svrhu lokaliziranja nestabilnih osnovnih točaka, vektor razlika koordinata osnovnihtočaka dijeli se na dva podvektora:

gdje su u vektor uvrštene razlike koordinata onih točaka koje se uvjetno smatraju stabilnim, a u vektor razlike koordinata one točke koja se uvjetno smatra nestabilnom točkom.

Fd̂

Bd̂

Određivanje nestabilnih točaka – grafički prikaz

Deformacijska analiza koristeći elipse pogrešaka može se interpretirati grafički.

Vektor pomaka i pripadajuća relativna elipsa pogrešaka prikažu se na istoj skici.

Vektor pomaka d kreće od ishodišne točke T1 (referentna epoha mjerenja) ka točki T2(kontrolno mjerenje), pri čemu točka T2 predstavlja geometrijski centar elipse pogrešaka.

Ukoliko je točka T1 izvan površine koju pokriva elipsa pogrešaka nula hipoteza se odbacuje, odnosno pomak točke T1 se prihvaća s određenom vjerojatnosti.

Totalne stanice - Pravci ili duljine ???

Mjerenja pravaca i duljina se zbog neizbježnih pogrešaka odražavaju u mreži njenim “ispružanjem” ili “stezanjem”

Dužine jačaju mrežu u smjeru vizure

Pravci jačaju mrežu okomito na vizuru

Grube ili sustavne pogreške pomjeraju koordinate u smjeru pružanja mreže ili okomito na nju

Ista vrsta mjerenja najbolje se kontrolira u paralelnom a različita u okomitom položaju

U slobodnoj mreži kontrolivost ovisi isključivo o uzajamnom odnosu mjerenja - o 'geometriji'

Što je više mjerenja sa stajališta, to je bolja kontrolivost opažanja (posljedično točnost pozicioniranja)

Za mjerenja s visokim zahtjevom preciznosti mjerenja duljina:

Atmosferska korekcija treba biti određena s točnošću 1 ppm

Temperatura zraka na 1°C

Tlak zraka na 3 mb

Vlažnost zraka na 20%

Totalne stanice - Pravci ili duljine ???

Totalne stanice - Pravci ili duljine ???

Totalne stanice - Pravci ili duljine ???

U položajnoj mreži u kojoj su mjerenja izvedena tahimetrom u puno većoj mjeri duljine se kontroliraju mjerenim pravcima, nego obrnuto

Razlog! Na kraćim udaljenostima, u mikromrežama mjerenja pravaca su puno točnija nego mjerenja duljina

Odnost preciznosti pravaca i duljina ???

Pod pretpostavkom da su strane mjerene istom preciznošću: sa=sb=sc, i duljine strana jednake: a=b=c, tada je standardno odstupanje izračunanih kutova kao funkcija mjerenih duljina:

odnosno

Ako se želi da izračunati kutovi u trilateracijskoj mreži budu iste preciznosti kao i mjereni kutovi u trigonometrijskoj mreži, tada relativno standardno odstupanje mjerenih strana u trilateracijskoj mreži treba biti 1.4 puta manje u odnosu na standardno odstupanje kutnih mjerenja u trigonometrijskoj mreži.

Primjer: u trigonometrijskoj mreži kutovi su izmjereni sa standardnim odstupanjem s=3”. Da se dobije ista preciznost izračunanih kutova u trilateracijskoj mreži, dužine u toj mreži treba mjeriti s relativnim standardnim odstupanjem:

1cm/1km cca 3mm/1km342815

12206265

1≈

′′=

sss

Primjeri – brana HE Grabovica

Vremenski plan opažanja – načelno

Nulto mjerenje izvršiti neposredno po završenim građevinskim radovima na brani pri praznoj akumulaciji.

Kontrolna mjerenja treba vršiti pri različitim kotama vode (vodostaja) u akumulaciji pri punjenju akumulacije, obično je to 1/4, 1/2, 3/4 i puna akumulacija.

Isto je to potrebno izvršiti pri spuštanju nivoa akumulacije, kao i ponovo pri punoj akumulaciji.

Na osnovu rezultata praćenja u probnom pogonu, određuje se dinamika osmatranja u toku redovne eksploatacije objekta.

Primjeri – brana HE Grabovica – remont turbine

Projektom HE Grabovica za agregat br. 2 predviđeno je u toku remonta, izvesti geodetsko praćenje (nivelman) podmetača turbinskog poklopca za svaku od 24 njegove točke/marke (osloniče točke) predviđene za osmatranje u vertikalnoj ravni u razmaku od jednog mjeseca kako bi se osiguralo pouzdano funkcioniranje hidroelektrane.

Projekat treba sadržavati:

Određivanje točnog položaja točaka/marki podmetača turbinskog poklopca agregata br. 2

Analizu stabilnosti podmetača turbinskog poklopca agregata br. 2 u odnosu na prvu epohu (seriju) mjerenja

Analizu horizontalnosti podmetača turbinskog poklopca agregata br. 2

Za mjernje koristiti precizni laserski nivelir NA 3003 No 02-0002 tvrtke Leica, koji je vlasništvo HE Grabovica

Primjeri – brana HE Grabovica – remont turbinePrethodno ispitivanje Nivelira

Niveliranje s kraja s jednom letvom

Popravke čitanja odsječka na letvi

B A

i i

B A

i

( )2 212

2A Bdh d dri

d

− −= ρ″

KRAN

STROJARA

Podmetačturbinskogpoklopca

Rep

er

R7

2.20

2.60

7.20

9

19

23

24

12 3

45

6

7

8

10

11

12

1314

1516

17

18

20

21

22

R7

ST2 ST1

Smjer vode

R=7,83

iv D ″=

ρ″

Primjeri – brana HE Grabovica – remont turbineANALIZA HORIZONTALNOSTI PODMETAČA TURBINSKOG POKLOPCA AGREGATA BR. 2

-0,3

-0,2

-0,1

0

0,1

0,2

0,3

Br.tačke

1 5 10 15 2420

95%

0,4

-0,4

99%

dH(mm)

Razlike dH visina točaka podmetača iz dvije epohe i intervali povjerenja tih razlika

0

-0,2

-0,1

-0,3

0,1

0,2

0,3

1 5 10 15 20 24

-0,4

0,4

vH(mm)

Br.tačke

Odstupanje vH visina točaka podmetača turbinskog poklopca od srednje horizontalne ravnine u epohi 2

Horizontalnosti podmetača turbinskog poklopca može se testirati na više načina, karakteristične su tri:

• razlike pojedinih visina repera od srednje vrijednosti visina

• razlike pojedinih visina od visine jednog (bilo kojeg) repera

• razlike visina susjednih repera

NE KRŠKO – 66. kontrolno mjerenje

Plan mjerenja

definiraju se točnost i tolerancije

formati podataka

jedinice

koordinatni sustav (optimalni-konvencionalni)

identificiraju se cjeline koje karakteriziraju i definiraju objekt

u okviru cjelina definiraju se karakteristične točke

model za izračun pomaka ili deformacija

simulacija izračuna

praćenje mora dati dovoljno informacija koje opisuju vrstu pomaka ili deformacije

NE KRŠKO – 66. kontrolno mjerenje

Simulacija mreže - početna geometrijska konfiguracija mreže definira s obzirom na sva ograničenja proizašla iz namjene mreže, terenskih i niza drugih uvjeta, a sukladno stručnim kriterijima i empirijskom iskustvu.

Većina kriterija kvalitete koje projektirana mreža treba ispuniti dobiva se iz varijanc kovarijanc matrice nepoznanica:

A- konfiguracijska matrica koju čine planirana mjerenja u modelu,

P- matrica težina planiranih mjerenja,

- matrica kofaktora nepoznanica.

Prije izvođenja terenskih mjerenja izvšava se simulacija računanja kako bi se potvrdila prikladnost plana mjerenja, izabrane metode i mjernog instrumentarija.

Ukoliko kriteriji nisu zadovoljeni tada se u modelu mogu vršiti određene promjene u matrici težina P ili konfiguracijskoj matrici A.

NE KRŠKO – 66. kontrolno mjerenje

Točke Oznaka točke Broj

Dane točke položajne mreže

Stabilne točke – mjerni stupovi 01, 052

Nove točke

Mjerni stupovi 02, 04, 03N 3

Kontrolne točke na pregradi brane H1 -H7 7

Ukupni broj točaka položajne mikromreže NE Krško 12

Statistika točaka mikromreže Krško

NE KRŠKO – 66. kontrolno mjerenje - simulacija

Pravilnik

Standardno odstupanjeISO 17123-3:2001 5”

Standardno odstupanjeISO 17123-4- «[mm]; b[ppm] 5 mm ; 5 ppm

Točka σY m σX m

2015H1 0.0037 0.00322015H2 0.0046 0.00372015H3 0.0037 0.00332015H4 0.0047 0.00392015H5 0.0037 0.00352015H6 0.0049 0.00412015H7 0.0038 0.0036

NE KRŠKO – 66. kontrolno mjerenje - simulacija

Instrument SOKKIA NET05 AXStandardno odstupanje ISO 17123-3:2001 0.5”Standardno odstupanje ISO 17123-4- «[mm]; b [ppm] 0.8 mm ; 1 ppm

NE KRŠKO – 66. kontrolno mjerenje - simulacija

LEICA

Standardno odstupanje ISO 17123-3:2001 0.5”

Standardno odstupanje ISO 17123-4- «[mm]; b [ppm] 0.6 mm, 1ppm

NE KRŠKO – 66. kontrolno mjerenje -mrežaPrisilno izjednačenje Slobodno izjednačenje

NE KRŠKO – 66. kontrolno mjerenje

Slobodno izjednačenje

Nije ostvarena deklarirana točnost iz tehničkih specifikacija za mjernu stanicu Sokia iz simulacije

Degradacija točnosti je u okviru postavljenih zahtjeva točnosti.

NE KRŠKO – 66. kontrolno mjerenje

Prisilno izjednačenje – O1 i O5

Nije ostvarena deklarirana točnost iz tehničkih specifikacija za mjernu stanicu Sokia iz simulacije

Degradacija točnosti je u okviru postavljenih zahtjeva točnosti.

NE KRŠKO – traženje kongruentnih točaka

Promjene koordinata između epohaDefinitivne koordinateIzmjera: listopad 2015

Definitivne koordinateIzmjera: svibanj 2016

Promjena koordinata između zadnje dvije izmjere

Točka y x y x dy dx[m] [m] [m] [m] [m] [m]

H1 1098.5392 1315.0586 1098.5374 1315.0575 -0.0018 -0.0011H2 1116.5379 1314.5960 1116.5372 1314.5957 -0.0007 -0.0003H3 1134.5277 1314.1304 1134.5265 1314.1296 -0.0012 -0.0008H4 1152.4927 1313.6416 1152.4934 1313.6401 0.0007 -0.0015H5 1170.5500 1313.1411 1170.5486 1313.1403 -0.0014 -0.0008H6 1188.5128 1312.7182 1188.5126 1312.7169 -0.0002 -0.0013H7 1205.1254 1312.2890 1205.1261 1312.288 0.0007 -0.0010

Promjene koordinata točaka između zadnjih

izmjera

Horizontalni pomak točaka između zadnjih izmjera

Testiranje značajnostii pomaka, Realna opasnost

točka dy[m]

dx[m]

d[m]

dy

[m]dx

[m]Tprio Tpost

H1 -0.0018 -0.0011 0.0022 0.0011 0.0007 2.5407 3.3275H2 -0.0007 -0.0003 0.0008 0.0014 0.0009 0.2675 0.3504H3 -0.0012 -0.0008 0.0014 0.0011 0.0007 1.1951 1.5652H4 0.0007 -0.0015 0.0016 0.0013 0.0009 1.0829 1.4182H5 -0.0014 -0.0008 0.0016 0.0011 0.0008 1.5079 1.9748H6 -0.0002 -0.0013 0.0013 0.0013 0.0011 0.8159 1.0686H7 0.0007 -0.001 0.0012 0.0011 0.0009 0.5519 0.7228

Testiranje značajnosti pomaka kontrolnih točaka

Promjene koordinata

Testiranje značajnosti pomaka točaka mrežePromjene koordinata

točaka između zadnjih izmjera

Horizontalni pomak točaka između zadnjih izmjera

Testiranje značajnostii pomaka, Realna opasnost

točka

dy

[m]

dx

[m]

d

[m]

dy

[m]

dx

[m]Tprio Tpost

02 -0.0003 0.0010 0.0010 0.0009 0.0004 1.9818 2.595503N 0.0005 -0.0001 0.0005 0.0010 0.0009 0.1024 0.134104 -0.0034 0.0022 0.0041 0.0007 0.0005 13.5498 17.7461

Promjena koordinata točaka između prve i zadnje izmere

Horizontalni pomak točaka između izmera

točka dy[m]

dx[m] d dy

[m]dx[m]

H1 0.0002 0.0014 0.0014 0.0011 0.0007H2 -0.0038 0.0009 0.0039 0.0014 0.0009H3 -0.0013 -0.0005 0.0014 0.0011 0.0007H4 -0.0023 0.0002 0.0023 0.0013 0.0009H5 -0.0021 -0.0004 0.0021 0.0011 0.0008H6 -0.0015 -0.0011 0.0019 0.0013 0.0011H7 0.0025 -0.0019 0.0031 0.0011 0.0009

Ocjena točnosti položajnih pomaka u mreži 2003/2016 kumulativni pomak

Pomaci točaka između pojedinih epoha

H1 H2 H3 H4 H5 H6 H7

Brane - nekadašnjom regulativom su svrstavane u grupu građevina izvan kategorije, te su uglavnom bile pod pažnjom visokostručnih ljudi, koji su donosili odluke.

Posljednih godina – prihvaćaju se europske normi i standardi, jasnije definirana uloga različitih struka u procesu gradnje i održavanja funckionalnosti i sigurnosti brana

Postojeća zakonska regulativa – zastarjela, ne osigurava moderne smjernice za kategoriziranje, projektiranje, građenje i održavanje brana kao građevina.

Potrebno je pokrenuti inicijative za izradu novih pravilnika i tehničkih propisa koji uređuju postupanja različitih inženjerskih struka.

Privremeno rješenje - postavljanje uvjeta na istraživanje i projektiranje kroz projektne zadatke te stručnu i recenzijsku kontrolu provedenih usluga.

Monitoring - dobivaju se neophodni podaci za razumijevanje ponašanja visokih brana, čime se olakšava provedba novih projekata visokih brana.

Zaključak - regulativa

Definirati geodetski datum mreže

Usvojeni datum zadržati u svim izmjerama

Osigurati ponovljivost mjerenja u svim epohama

Osigurati jednobraznost obrade podataka mjerenja

Testiranje kongruentnosti točaka mreže i kontrolnih točaka

Nastojati izvoditi mjerenja u što kraćem vremenskom roku

Vremenski uvjeti, razina vode u akumulaciji, temperatura vode i betona su od velikog utjecaja na promjene koordinata opažanih točaka

Koristiti kad god je moguće različite senzore za vrijeme geodetskih mjerenja (prizma, GNSS antena)

Uspješna realizacija i vođenje od idejnog začetka do kraja složenih i kompleksnih projekata podrazumijeva interdisciplinarni pristup

Uspjeh projekta ocjenjuje se parametrima koji nedvojbeno ukazuju da li su ostvarene osnovne postavke projekta

Zaključak - praćenje pomaka i deformacija

Hvala na pozornosti

ilija66.grgic@gmail.com

ilija.grgic@dgu.hr