PRAVA ODVJETNIKA

7/26/2019 PRAVA ODVJETNIKA

1/22

Mr.sc. Dinka ago: NEKI ASPEKTI PRAVA ODVJETNIKA KAO PUNOMONIKA U ....Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 49, 1/2012., str. 167.-188.

167

Mr sc. Dinka ago, znanstvena novakinjaPravnog fakulteta u Splitu

NEKI ASPEKTI PRAVA ODVJETNIKA KAOPUNOMONIKA U PARNINOM POSTUPKU

UDK: 347.9 (497.5)Izvorni znanstveni radPrimljeno: 1.10.2011.

Namjera ovog rada je pruiti kratak uvid u prava odvjetnika kao punomonika u parninom

postupku i to kao problem prava na nagradu, naknadu trokova te prava na namiru i zalog. Naposljetku emo se osvrnuti na neke praktine probleme i nedoumice koji se pojavljuju u odnosuna dozvoljenost pactum de quote litis u hrvatskom pravu. Smatramo da bi ovaj institut trebalona odgovarajui nain rearmirati kao jedan od naina za utvrivanje odvjetnikih honorara.Honoriranjem rada odvjetnika omoguava se kreditiranje stranaka u voenju postupka od ijegbi voenja inae odustale jer ne bi imale sredstava za podmirivanje trokova zastupanja. Nadalje,smatramo da nije sporna samo visina odvjetnikih tarifa, nego je najvie sporan nain njihovaobraunavanja. Sustav odvjetnikih tarifa mora biti takav da se odvjetnike naknade obraunavajupo poduzetim radnjama, a nikako ne smije ovisiti o broju roita i predanih podnesaka. Samo naovaj nain bi interesi odvjetnika i njegovog klijenta bili identini, a to je to krae trajanje sudskihpostupaka.

Kljune rijei:punomonik, pravo odvjetnika na nagradu, pravo retencije,pactum de quota litis

1. UVOD

Do donoenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parninom postupkuiz 2003. g. (dalje: Novela 2003.)1punomonikom u parninom postupku mogla

je biti svaka potpuno poslovno sposobna (zika) osoba, osim osobe koja sebavila nadripisarstvom.2Odredbe o tome tko moe biti punomonik radikalno suizmijenjene Novelom 2003.3

Tako stranke kao punomonici mogu (u pravilu) zastupati samo odreene

1Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parninom postupku,Narodne novine, br. 117/03.2Nadripisar je osoba koja se neovlateno bavi pruanjem pravne pomoi (310/1. Kaznenog zakona,

Narodne novinebr. 110/97, 27/87, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07,152/08). Nadripisar je i osoba koja neovlateno prui pravnu pomo za unaprijed dogovorenu ili nakontoga primljenu nagradu (310/2. KZ). Kazneno djelo nadripisarstva goni se po slubenoj dunosti (arg. ex8., 310. KZ).Ratio legis ovog kaznenog djelajest sprjeavanje neovlatenog bavljena pruenjem pravnepomoi. Poinitelj moe biti svaka osoba. Djelo se sastoji od neovlatenog pruanja pravne pomoibesplatno (stavak 1.) ili za unaprijed dogovorenu ili nakon pruene pravne pomoi primljenu nagradu(stavak 2.).

3Tako Triva, S., Dika, M., Graansko parnino procesno pravo, Narodne novine, 2004. str. 329.(dalje: Triva Dika, GPPP); izmi, J.,Punomonik u parninom postupku novo ureenje, ZbornikPravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, vol. 25, br. 1, 2004., str. 125.


2/22


168

kategorije potpuno poslovno sposobnih zikih osoba.4Na taj nain su se izbjegledileme mogu li pravne osobe biti punomonicima parninih stranaka. One bi

jedino kao punomonici (313/3. Zakona o obveznim odnosima5), ako bi na to bileposebno ovlatene (arg. ex315. ZOO 05), mogle izdati zikoj osobi koja moebiti punomonikom, punomo za zastupanje u parninom postupku.6

Stranku kao punomonik u parninom postupku moe zastupati samo odvjetnikako zakonom nije drukije odreeno (l. 89. a st. 1. Zakona o parninom postupku7).Pri emu se za odvjetnika pretpostavlja da je potpuno poslovno sposobna zikaosoba (arg. ex48.2., 56.2. Zakona o odvjetnitvu8).

Meutim, postoji i niz izuzetaka od toga pravila, pa tako kao punomonikmoe stranku zastupati:

a) osoba koja je s njome u radnom odnosu ako je potpuno poslovno sposobna(89. a/2.);b) stranku ziku osobu - srodnik po krvi u pravoj liniji, brat, sestra ili brani

drug, ako je potpuno poslovno sposoban i ako se ne bavi nadripisarstvom (89.a/3.);

c) u parnicama iz radnih odnosa radnika (dakle, ziku osobu) kao stranku- osoba koja je u radnom odnosu u sindikatu kojeg je on lan, a poslodavca(ziku ili pravnu osobu) kao stranku - osoba koja je u radnom odnosu u udruziposlodavaca koje je on lan ili u udruzi poslodavaca vie razine u koju je udruena

udruga poslodavaca kojoj je on lan (434. a);d) stranku trgovako drutvo - prokurist;e) odreene pravne osobe kao stranke - dravno odvjetnitvo;f) radi primanja pismena - osoba koja nema svojstvo odvjetnika (146., 147.).Ovom odredbom (89. a/1.) nije uvedeno obvezatno zastupanje od

strane profesionalnih punomonika, odvjetnika (njem. Advokatenzwang,Rechtsanwaltspicht - apsolutna obvezatnost odvjetnikog zastupanja). Strankezike osobe mogu i dalje osobno poduzimati sve radnje pred sudom, a ako nisuparnino sposobne, to e za njih initi njihovi zakonski zastupnici. Stranke pravne

osobe mogu zastupati njihovi organi zastupnici (zastupnici po zakonu). Premdaje citirana odredba ograniila mogunost izbora punomonika, na taj nain jeuvedena tek relativna obvezatnost odvjetnikog zastupanja.

4O tome da samo zika osoba moe biti punomonikom u parninom postupku ve se po prijanjemureenju bila izjasnila i judikatura: VPSH: P 1173/81 PSP 20/314; VTSRH:P 2550/96 Zbirka

4/80.5Zakon o obveznim odnosima,Narodne novine, br. 35/05, 41/08. (dalje: ZOO 05).6Iznimka od pravila da samo zike osobe mogu biti punomonikom je dravno odvjetnitvo koje je

ovlateno na temelju punomoi zastupati odreene kategorije pravnih osoba. Kad dravno odvjetnitvonastupa kao punomonik, radnje za dravno odvjetnitvo poduzima ovlatena zika osoba.

7Zakon o parninom postupku,Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05,02/07, 84/08, 123/08.

8Zakon o odvjetnitvu,Narodne novine, br. 9/94, 117/08, 50/09, 75/09, 18/11. (dalje: ZPP).


3/22


169

Tek u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o parninom postupku iz2008. g. (dalje: Novela 2008.)9imamo odreene elemente, odnosno nagovjetajuvoenja apsolutne obvezatnosti odvjetnikog zastupanja, to je razvidno upravoiz odredbe po kojoj stranka koja nema pravosudni ispit moe u pravilu podnijetireviziju, samo preko odvjetnika kao punomonika (arg. ex 91. a). Meutim,ova dunost angairanja kvaliciranog punomonika odnosi se iskljuivo napodnoenje revizija, a ne i na poduzimanje drugih radnji u revizijskom postupku.Upravo na ovaj nain je unesena jedna bitno nova kvaliteta u ureenje institutazastupanja u postupku pred sudom; odnosno uinjen je korak naprijed premauvoenju obvezatnog zastupanja od strane kvaliciranih punomonika.10

Propisivanjem da stranku kao punomonik moe, a u odreenim sluajevima i

mora zastupati u pravilu samo odvjetnik, htjelo se osigurati viu razinu kvalitete uzastupanju stranaka po izmijenjenoj proceduri, koja propisuje brojna ogranienjaza koritenje procesnih ovlatenja te postavlja znaajne nove zahtjeve u pogleduforme i sadraja parninih radnji. Htjelo se pridonijeti i opoj ekasnosti postupka,ali i kvaliteti njegovih rezultata, pravilnosti i zakonitosti suenja. Htjelo se smanjitii nadripisarstvo u parninom postupku. Prihvaanje toga pravila u znaajnoj jemjeri i rezultat nastojanja odvjetnitva da se u sudskim postupcima pravo nazastupanje prizna samo kvaliciranim profesionalcima.

Problem prava punomonika u parninom postupku moemo sagledati kroznekoliko aspekta. Prvenstveno kroz njegova ovlatenja u zastupanju stranke u

postupku koja su ureena procesnim pravom i neposredno su postupovnopravnorelevantna.11Potom kao prava punomonika prema zastupanoj stranci u vezi sazastupanjem, dakle kao problem prava na nagradu, naknadu trokova te eventualnoi na naknadu tete. Postoje i prava punomonika prema sudu, protivnoj stranci idrugim sudionicima u postupku na naknadu trokova, tete pa eventualno i naisplatu nagrade. Na posljetku punomonik ima pravo i na zatitu od vrijeanjatijekom postupka.12

U ovom radu obradit emo samo neke od navedenih aspekata i to pravoodvjetnika na nagradu i naknadu trokova zastupanja, pactum de quotu litis ipravo odvjetnika na namiru i zalog.

9Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parninom postupku, Narodne novine, br. 84/08.10Stav zakonodavca prema kvaliciranom zastupanju potvruje i odredba po kojoj je sud duan,

ako utvrdi da punomonik koji nije odvjetnik nije sposoban obavljati tu dunost, upozoriti stranku natetne posljedice koje mogu nastati zbog nepravilnog zastupanja (90/3.). Dakle, iz doslovnog tumaenjanavedene odredbe sud nije ovlaten upozoriti stranku koju bi zastupao odvjetnik na tetne posljedicenjegova zastupanja.

11 Op. cit. Dika, M., Graansko parnino pravo, Stranke, njihovi zastupnici i trei u parninompostupku, IV. knjiga, Narodne novine, Zagreb, 2008., str. 262. (dalje: Dika, GPP, IV.)

12Razlike u pravima punomonika prema zastupanoj stranci, ali i sudu, protivnoj stranci i drugim

sudionicima u postupku uvjetovane su i njihovim svojstvima, time imaju li ili nemaju status odvjetnika,odnosno jesu li imenovani stranci kojoj je priznato pravo na besplatno zastupanje. Punomonik ima pravona naknadu tete zbog toga to je stranka opozvala punomo protivno sadraju njihova internog dogovora(316. ZOO 05).


4/22


170

2. PRAVA ODVJETNIKA KAO PUNOMONIKA NA NAGRADU INAKNADU TROKOVA ZASTUPANJA

2.1. Prava prema Odvjetnikoj tarif

Svaka aktivnost pravosudnog sustava dovodi do materijalnih izdataka zakoje treba osigurati odgovarajua novana sredstva. Na koji e se nain i ukojem obimu nastali trokovi nadoknaditi pitanje je odluke zakonodavca koja seizraava kroz zakonske odredbe o trokovima parninog postupka.13U pravilu setrokovi sudskog postupka obraunavaju prema vrijednosti predmeta spora. To je

jednostavno kad je rije o novanom zahtjevu, jer ako se zahtijeva naknada teteupravo je taj novani iznos odtete ujedno i vrijednost predmeta spora. Meutim,ako je predmet tubenog zahtjeva neto drugo, tuitelj je slobodan sam odrediti tuvrijednost, pri emu protivna stranka i sud to mogu osporavati, ali samo na prvomroitu, prije nego to se stranke upuste u raspravljanje.1415

U pravilu postoje dva temeljna naina odreivanja visine odvjetnike nagradei to ovisno o tome kako su se odvjetnik i stranka dogovorili, ili prema pojedinimobavljenim radnjama pri emu se svaka radnja honorira s nekoliko bodova ovisnoo njenoj sloenosti, a ti bodovi mnoe s vrijednou boda u kunama na nainpredvien odvjetnikom tarifom, ili ugovaranjem nagrade u srazmjeru s uspjehomu parnici, odnosno u odreenom postotku od onoga to stranci bude dosueno.

Odvjetnici imaju pravo na nagradu za svoj rad te na naknadu trokova usvezi s obavljenim radom sukladno Tari o nagradama i naknadi trokova za radodvjetnika16koju utvruje i donosi Hrvatska odvjetnika komora uz prethodnusuglasnost ministra pravosua (18/1. ZO).171819Kod davanja suglasnosti ministarpravosua duan je voditi rauna o zatiti socijalnih i gospodarskih interesa i

13Vidi l. 151 178.a ZPP-a.14Vidi Triva Dika, GPPP, str. 266.-267.15Opirnije izmi, J., Osloboenje od plaanja trokova postupka i trokovi izvoenja i osiguranja

dokaza,Hrvatska pravna revija, br. 10., god. I., 2001., str. 111.-122.16 Tarifa o nagradama i naknadi trokova za rad odvjetnika Hrvatske odvjetnike komore (NN148/2009).17Zakon o odvjetnitvu, Narodne novine br. NN 9/94, 117/08, 50/09, 75/09, 18/11.18Vidi Pavlovi, M., Trokovi parninog postupka s posebnim osvrtom na nagrade i naknade trokova

za rad odvjetnika u Republici Hrvatskoj,Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god., 38., 2001.,str. 127.-132.

19 U dravama lanicama Europske unije pitanje odvjetnike tarife i odreivanje njezine visinepreputeno je svakoj dravi lanici da ureuje slobodno. Europska komisija objavila je u veljai 2004.godine izvjee o trinom natjeaju u profesionalnim djelatnostima meu koje spada i odvjetnikadjelatnost. Europska komisija smatra da je regulacija profesionalnih djelatnosti nuna jer se njihovimobavljanjem ostvaruju dobra i vrijednosti koja su od iznimne vanosti za drutvo u cjelini, a regulacijomodvjetnitva utjee se na uinkovitost pravosua. Naknade za profesionalne usluge prema izvjeu EU

u veini drava lanica ugovaraju se slobodno, izmeu pruatelja usluga i njihovih stranaka. Meutim,stajalite je Europske komisije da su regulatorne mjere drave nune radi obavljanja uinkovitog nadzoranad pruanjem profesionalnih usluga, a odricanje drave od regulatornih mjera moe predstavljati krenjeodredaba o zatiti sloboda i trinog natjecanja.


5/22


171

jednakosti i poloaju davatelja i primatelja usluga s obzirom na njihovu nejednakostu strunom znanju kojim raspolau. Hrvatska odvjetnika komora duna je u rokuod 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona dostaviti Tarifu ministrupravosua na suglasnost. Kod davanja suglasnosti na Tarifu ministar pravosuaprethodno e zatraiti miljenje Gospodarskosocijalnog vijea. Ako ministarpravosua ne da suglasnost na Tarifu, Hrvatska odvjetnika komora duna

je u daljnjem roku od 2 mjeseca ponovno dostaviti ministru pravosua Tarifuusklaenu sa primjedbama i preporukama ministra pravosua. Ako Hrvatskaodvjetnika komora ne dostavi ministru pravosua u propisanim rokovima,usklaenu Tarifu, ministar pravosua e donijeti privremenu Tarifu.20U skladu snavedenim donesena je Tarifa o nagradama i naknadi trokova za rad odvjetnikaHrvatske odvjetnike komore koja je stupila na snagu dana 11. prosinca 2009.godine.21

Temeljem Tarife moemo razlikovati dvije vrste sporova.a) U prvu vrstu sporova ulaze sporovi kod kojih temeljem Tbr. 7. to. 1.

Tarife odvjetniku pripada naknada za sastavljanje tube, protutube, prijedloga ilizahtjeva, i to ako je vrijednost predmeta spora:

od kuna do kuna bodova

0 2.500,00 25

2.500,01 5.000,00 505.000,01 10.000,00 7510.000,01 100.000,00 100

100.000,01 250.000,00 250

250.000,01 500.000,00 500

Na temelju tariranog se zakljuuje da odvjetnik ima pravo na nagradu usluaju ako je vrijednost predmeta spora oznaena iznosom 2.500,00 kn u iznosu

od 250,00 kn (25 bodova), a u sluaju da je oznaena vrijednost predmeta spora2.500,01 kn, odvjetniku e pripasti nagrada od 50 bodova. Naime, u Tbr. 7. to.1. Tarife navodi se od kuna do kuna pa stoga zakljuujemo da ako graninavrijednost predmeta spora ne prelazi za 0,01 kn, tada odvjetnik ima pravo nanaknadu za graninu vrijednost, ali ne i povieni iznos naknade koji se primjenjujeako vrijednost predmeta spora prelazi za 0,01 kn.22

Tbr. 7/1/2. Tarife tarira tri raspona vrijednosti kada je vrijednost predmeta

20Vidi Obrazloenje Konanog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetnitvu,srpanj, 2008., str. 15., www.sabor.hr/fgs.axd?id=12350

21Tarifa o nagradama i naknadi trokova za rad odvjetnika Hrvatske odvjetnike komore, Narodnenovine, br. 148/2009.

22Upravni odbor HOK je ovlaten davati tumaenja Tarife u skladu s odredbama toke XVIII. Tarife.Tumaenje Upravnog odbora HOK, od 10. veljae 2007. Vidi www.hok-cba.hr


6/22


172

spora vea od 500.000,00 kn na nain da se svaki sljedei raspon vrijednostinadovezuje na prethodni, tj. po naelu da je vee sadrano u manjem, pa se brojbodova koji je obraunat za nii raspon vrijednosti pribraja broju bodova koji seobraunava za vii raspon vrijednosti, slijedom ega:

1) za raspon vrijednosti predmeta spora od 500.000,01 pa do iznosa 5,000.000,00kn odvjetnik pored naknade od 500 bodova ima pravo obraunati naknadu od 1boda na svakih daljnjih zapoetih 1.000,00 kn, to znai da kada je vrijednost sporaiznosi upravo 5,000.000,00 kn odvjetnik ima pravo obraunati 5.000 bodova;

2) za raspon vrijednosti predmeta spora od 5,000.000,01 kn pa do 10.000.000,00kn odvjetnik, pored naknade od 5.000 bodova obraunate za raspon vrijednostispora do 5.000.000,00 kn, ima pravo obraunati naknadu od 1 boda na svakih

daljnjih zapoetih 2.000,00 kn, to znai da kada je vrijednost spora iznosi upravo10.000.000,00 kn odvjetnik ima pravo obraunati 7.500 bodova;3) na iznos 10.000.000,01 kn odvjetnik, pored naknade od 7.5000 bodova

obraunate za raspon vrijednosti spora do 10.000.000,00 kn, ima pravo obraunatinaknadu od 1 boda na svakih daljnjih zapoetih 5.000,00 kn, ali ne vie od 10.000bodova.

Takva primjena Tarife je jedino logina, te se maksimalni broj bodova od 10.000bodova po Tari obraunava kada je vrijednosti predmeta spora 22.500.000,00kn i vie. Naime, ne bi bilo logino da je u sluaju kad je vrijednost predmetaspora npr. 10.500.000,00 kn nagrada nia nego za vrijednost predmeta spora od5.000.000,00 kn.23

b) U drugu skupinu ulaze oni sporovi za koje je predvien paualni iznosnagrade za voenje sudskog postupka po kojem odvjetniku pripada jednokratnanagrada za cijeli prvostupanjski postupak, bez obzira na broj radnji koje jepoduzeo, u visini od 200 bodova24 u sljedeim postupcima (Tbr.7. 2.): a) radismetanja posjeda, b) radi slunosti, c) iz stambenih odnosa (otkazi, iseljenja,utvrenja), d) radi razvoda ili ponitenja braka, o postojanju ili nepostojanjubraka, e) za utvrivanje ili osporavanje oinstva, te o tome s kime e ivjetimaloljetna djeca, e) iz radnih odnosa (ponitenje otkaza, utvrivanje prava

na rad i sl.), osim u procjenjivim predmetima na koje se primjenjuje Tbr.7. to.1, f) za zakonsko uzdravanje ili dokidanje obveze uzdravanja.U sporovima (Tbr.7. 3.): a) iz autorskog prava, industrijskog vlasnitva i srodnih

prava nagrada po Tbr. 7. to. 1., ali ne manje od 50 bodova, b) za utvrivanje rente

23Iz tumaenja Upravnog odbora HOK-a u svezi primjene Tarife o nagradama i naknadi trokova zarad odvjetnika Upravni odbor HOK, posl. br. 6625/2007 od 27. listopada 2007.

241. Sukladno Tbr. 50 Tarife o nagradama i naknadi trokova za rad odvjetnika od 16. prosinca 1995.godine (NN 60/93, 87/93, 16/94 i 11/96) vrijednost boda iznosi 8,00 kn.

2. Sukladno Tbr. 42. to. 1 Tarife o nagradama i naknadi trokova za rad odvjetnika od 16. prosinca1995. godine odvjetniku pripada, za sve sporedne radnje obavljene u svim postupcima za koje mu ne

pripada posebna nagrada i koje nisu posebno obraunate, paualna nagrada u iznosu od 25% od ukupnogiznosa nagrada odreene i obraunate prema Tari. Primjenom navedenih tarifnih stavaka Upravni odborHOK a je utvrdio da vrijednost od 8,00 kn treba uveati za 25 % tako da vrijednost boda iznosi 10,00kn.


7/22


173

kao vrijednost spora uzima se iznos petogodinje rente.

Za tube na izdavanje platnog naloga na osnovi rauna ili izvoda iz poslovnihknjiga odvjetniku pripada 50% nagrade iz to. 1. Tbr. 7, ali ne vie od 100 bodova(Tbr.7. 4.).

Za tubu na izdavanje mjeninih, ekovnih i platnih naloga na osnovi drugihvrijednosnih papira, javnih i privatnih isprava, izuzev onih koji su navedeni u to.4. Tbr.7, odvjetniku pripada puna nagrada iz to. 1. Tbr. 7. (Tbr.7. 5.).

Tube i obrazloeni podnesci pred domaom arbitraom po Tbr. 7. to. 1.Tube i obrazloeni podnesci pred meunarodnom arbitraom i arbitraom smeunarodnim elementom po Tbr. 7. to. 1. s povienjem od 100% (Tbr.7. 6.).Zastupanje pred medijacijom po Tbr. 7. to. 1. (Tbr.7. 7.).

Financijski gledano, navedeni sporovi ne iznose niti 5% od ukupnog brojasudskih sporova. Najvei dio sporova (preko 95%) pripadaju imovinskopravnimsporovima, za koje ne samo to tarife nisu sniene, nego su znaajno poviene.25

Pravo odvjetnika na nagradu i naknadu trokova ne ovisi o uspjehu u parniciniti o tome je li stranka uspjela od protivnika naplatiti dosuene joj trokove u vezis odvjetnikim zastupanjem.26Dok jepactum de quota litisbio doputen, pravoodvjetnika na nagradu ovisilo je o uspjehu u parnici ako je takav sporazum biouglavljen, i ako neto drugo nije bilo ugovoreno.27

Potrebno je naglasiti da okolnost da je parnine radnje za stranku poduzimao

odvjetnik nema nikakvog utjecaja na ocjenu je li troak koji je time bio izazvanbio potreban. Nepotrebna parnina radnja ostaje nepotrebna bez obzira na to toju je poduzeo odvjetnik odnosno neovisno o tome to se troak odnosi na njegoveusluge.28Naime, kad joj je njezin protivnik u obvezi nadoknaditi parnine trokove,stranka na njega nastoji prevaliti i trokove odvjetnikih usluga, ali joj sudskapraksa priznaje samo one koje smatra potrebnima.29Tako je sueno da se trokovizastupanja odvjetnika kojemu je sjedite izvan podruja suda pred kojim se vodilaparnica priznaju samo do visine trokova koje bi stranka imala da ju je zastupaoodvjetnik kojem je sjedite u mjestu parninog suda.30Stajalite je sudske prakseda budui da se parnini trokovi dosuuju stranci, a ne njezinu punomoniku, za

visinu naknade trokova stranci nije odluno je li njezin punomonik od nje ve25Tako je za imovinsko pravne sporove maksimalna pojedinana nagrada odvjetnika poviena sa

dotadanjih 100.000,00 kn na 175.000,00 kn, koja se obraunava za svako roite i svaki podnesak(maksimalno 4 podneska). Iz toga proizlazi da odvjetnik u Hrvatskoj za polusatnu raspravu moeobraunati 175.000,00 kuna.

26 Vie Vii, A., Nagrada i naknada trokova hrvatskih odvjetnika, Zbornik radova Pravnogfakulteta u Splitu, god., 38., 2001., str. 133.-135.

27Vidi Dika, M., GPP, IV., str. 262.28Tako Triva Dika, GPPP, str. 465.: Vidi iz sudske prakse: OS u Puli, G 1052/84 od 4.12.1984.

PSP 27/127.29 Vidi Grbin, I., Vrijednost predmeta spora te trokovi parninog postupka, Godinjak 14,

Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse, Organizator, Zagreb, 2007., str. 462.-463.30U tom smislu presueno: VS, G 3003/78 od 27.11.1978. PSP 14/363; VPSH, P 494/80 od

15.4.1980. PSP 18/220; S u Vukovaru, G 1169/02 od 9.9.2002. IO 1/03-177.


8/22


174

primio nagradu za pojedine usluge.31

2.2. Neka europska rjeenjaU pogledu pravila koja se tiu honorara u europskim dravama se ne moe

govoriti o standardima u pravom smislu te rijei. Naini na koji se honorariisplauju znaajno variraju od drave do drave, a zasnivaju se na zakonskimodredbama, obiajnom pravu i tradiciji. Naini plaanja nagrade odvjetniku, posvojoj prirodi, vode veoj eksibilnosti svih strana i veem utjecaju pregovora nautvrivanje koliko e odvjetniku biti plaeno za njegove usluge.

Osnovni, sveobuhvatni sustav honorara moe se podijeliti u dvije glavnegrupe: honorari koji se naplauju po satu i oni koji se naplauju paualno.32Jednavrsta plaanja honorara dominira europskim pravnim sustavom, a to je plaanjena sat. Danska, Finska, Irska, panjolska,33 Portugal, Norveka, Nizozemska iLuksemburg koriste sustav plaanja na sat.

S druge strane imamo paualne honorare za odreenu vrstu poslova, takoerpoznati i pod nazivom honorarni razredi, Oni obavezuju odvjetnike da naplateodreenu cijenu za svoje usluge u odreenim oblastima, to za posljedicu imaodsustvo pregovaranja u vezi sa cijenom usluga.34U zemljama Europe koje koristehonorarne razrede smatra se da oni tite integritet pravnog sustava.

Prema ovom tarifnom sustavu, odvjetnici u Srbiji pridruuju se manjini

odvjetnika u Europi, zajedno sa svojim kolegama u Italiji i Njemakoj, koji koristesustav ksnih honorara.3531U tom smislu presueno: VS, Rev 664/88 od 13.10.1988. PSP 46/141.32Jedini izuzetak od ove dvije kategorije je pojam koji se pojavio u Velikoj Britaniji, a koji se naziva

uvjetni honorar. On je naiao na ope odbijanje u ostatku Europe, bar za sada. Ovakav honorar dostapodsjea na honorare uvjetovane ishodom zastupanja u SAD-u. Jedina druga razlika izmeu europskogi amerikog sustava honorara je u tome tko plaa nakon izricanja presude. Dok je ameriki sustav ostaoprivren podjeli trokova na obje strane, europske zemlje skoro uniformno (sa izuzetkom Luksemburga)imaju sustav gubitnik plaa, koji objema stranama u sporu omoguava da im honorari budu isplaeniod strane onog koji izgubi spor.

33Vidi El pacto de quota litis en la deontologa de los abogados, http://vlex.com/vid/pacto-quota-litis-deontologia-abogados-68066086#ixzz1FuerzsQe U panjolskoj, kao i u mnogim drugim europskimdravama,pactum de quote litis je tradicionalno objekt profesionalne cenzure i zakonodavne zabrane.Kada govorimo o nainu obrauna nagrade odvjetniku moemo razlikovati nekoliko varijanti: a) postotaknaknade: prema ovoj metodi, naknada odgovara postotku koji se obraunava prema ishodu sudskogpostupka; b) ksni iznos: to je standard koji se primjenjuje u sluajevima u kojima se uspostavlja specinavisina naknade; c)Contrato de Cuota Litis: pakt potpisan izmeu klijenta i odvjetnika u kojem obje stranemeusobno dogovaraju iznos koji je u pravilu vei od onoga utvrenog u osnovnoj tari. U ovom sluaju jeodvjetnik suglasan da dijeli rizik sa strankom, odnosno ako je sluaj izgubljen, odvjetnik nee dobiti nita;d)Contrato de Servicios Profesionales o convenio de honorarios: ugovor izmeu klijenta i odvjetnikaza koje kupac se obvezuje platiti za odvjetniki posao bez obzira na ishod - pactumde redimenda litepreputanje spornog zahtjeva u sluaju uspjeha odvjetniku; e) minimalna naknada: postavlja minimalnugranicu naknade odvjetniku.

34Na primjer, u zavisnosti od vrste usluge koju stranka trai, odvjetnici u Njemakoj i Italiji imajuminimalne honorarne razrede. U Njemakoj, oni su regulirani zakonskim odredbama, dok je talijanskisustav razvijen od strane Savjeta odvjetnike komore.

35 Meutim, predviena su znaajna odstupanja od sustava ksnih honorara. Honorari variraju uzavisnosti od vrijednosti transakcije i pregovaranje je dozvoljeno sve dok se konani honorar kree u


9/22


175

Meutim u Srbiji su predviena i znaajna odstupanja od sustava ksnihhonorara:

a) honorari variraju u zavisnosti od vrijednosti transakcije i pregovaranje jedozvoljeno sve dok se konani honorar kree u rasponu od 50% do 300% stopeodreene tarifnim sustavom.36b) u sluaju stalne savjetodavne pomoi, odvjetnikmoe ugovoriti, u pisanoj formi mjesenu paualnu nagradu, u iznosu koji jeprimjeren vrsti i obimu njegovih obaveza.37

2.2.1. Njemaka

Za zastupanje od strane odvjetnika pred sudovima, njemako pravo predviaksne minimalne cijene. Minimalne cijene su u formalnom smislu regulirane

Zakonom o odvjetnikim nagradama (Rechtsanwaltsvergutungsgesetz). Ovimzakonom nastojalo se osigurati funkcionalno pruanje pravne zatite, te adekvatno,potrebno i razmjerno reguliranje minimalnih cijena. Ovo prije svega lei u tzv.poprenom subvencioniranju (Quersubventionierung). Ono sa aspekta graanaproizvodi eljeni efekt, a to je omoguiti pravnu zatitu kod niske vrijednosti sporapo povoljnim cijenama.38U Njemakoj se ne naplauje posebno svaka radnja kojuodvjetnik poduzme u predmetu. Dakle, ako unutar sudskog postupka bude vieroita i usmenih rasprava na kojima se sasluavaju stranke, ispituju svjedoci iizvode vjetaenja, odvjetnik ima pravo na jednu naknadu bez obzira je li biloodrano jedno ili deset roita. Tako odvjetnik u SR Njemakoj dobije u pravilu

maksimalno 3 paualne naknade za svaki graanski postupak, a to su:1. za pripremu predmeta i podnoenje tube - 1 paualna naknada (poslovnatarifa);

2. kod izlaska na raspravu, bez obzira koliko roita se odri - 1 paualnanaknada (raspravna tarifa);

3. provoenje dokaznog postupka - 1 paualna naknada (dokazna tarifa).S obzirom na to da odvjetnik zaradi isti honorar bez obzira koliki se broj

roita odri, odvjetnici su kooperativni u voenju sudskog postupka, i nemajuinteresa opstruirati ga, jer imaju isti interes kao i stranka, a to je bre okonanje

rasponu od 50% do 300% stope odreene tarifnim sustavom. U sluaju stalne savjetodavne pomoiodvjetnik moe ugovoriti, u pisanoj formi mjesenu paualnu nagradu, u iznosu koji je primjeren vrstii obimu njegovih obaveza. Iznosi tih mjesenih nagrada mogu biti podvrgnuti kontroli Disciplinskekomisije Odvjetnike komore Srbije u sluaju pojedinanih tubi.

36 Iznosi tih mjesenih nagrada mogu biti podvrgnuti kontroli Disciplinske komisije Advokatskekomore Srbije u sluaju pojedinanih tubi. S obzirom na njihovu dosadanju praksu, Disciplinskakomisija odluuje o zakonitosti pojedinih paualnih honorara ignorirajui kriterije raspona od 50% do300% ve uzimajui u obzir neke druge kriterije relevantne za dati predmet, kao to je namjera da sepoini prevara.

37 Vidi vie u Amerika agencija za meunarodni razvoj, Nacionalni centar za dravne sudove,Projekat vladavina prava u Srbiji, str. 91.-92.

38 Opirnije Greger, R., Glezssner, I., Heinemann, J., Neue wege zum recht, festgabe fr MaxVollkommer zum 75.geburtstag, 2006., Verlag, Kln, str. 421.-426.


10/22


176

postupka.39

Odvjetnik svoj rad obraunava u pravilu prema Saveznoj uredbi o naknadiza odvjetnike usluge (Bundesgebhrenordnung fr Rechtsanwlte BRAGO).40Navedenom Uredbom se utvruju razliite vrste pristojbi - vrste pristojbe iokvirne pristojbe.41

Kako bi osigurao svoje pravo na nadoknadu, odvjetnik moe zatraiti od svogaklijenta primjereni predujam ( 17. BRAGO). Visina predujma ravna se premapredvienoj visini odvjetnikih pristojbi, pri emu nije vano jesu li pristojbe venastale ili e tek uslijediti. Odvjetnik moe zatraiti predujam u svakom stadijupostupka, ak i uvjetovati preuzimanje klijenta dobivanjem predujma.42

2.2.2. AustrijaU Republici Austriji drava daje suglasnost na Tarifu, ali je ne odreuje.

Njemaka i Austrijadvije su drave koje su sluile kao inspiracija predlagateljimauvoenja obvezatnog odvjetnikog zastupanja u Republici Hrvatskoj. U obje jezemlje naknada odvjetnikih trokova koju dosuuje sud stranci koja uspije upostupku regulirana zakonom,43za razliku od sadanjeg hrvatskog ureenja kojesudove upuuje na primjenu tarife koju donosi Hrvatska odvjetnika komora uzprethodnu suglasnost ministra pravosua.

U pogledu ugovaranja cijene u Austriji stranka moe s odvjetnikom slobodnougovoriti cijenu usluge, pri emu profesionalna organizacija (komora) daje tekneobvezatne smjernice (Autonome Honorar-Richtlinien fr Rechtsanwlte - dalje:AHR).44

Honorar koji odvjetnik zaraunava mora prethodno biti priopen stranci, tepravedan i razuman. Stranka koja ugovori s odvjetnikom veu naknadu od onepropisane zakonom tada prihvaa da joj ak i u sluaju potpunog uspjeha u sporu

39Za usporedbu odvjetnikih tarifa u Hrvatskoj i SR Njemakoj posluit e nam primjer iz kojeg jerazvidan nain obrauna i visina odvjetnikih tarifa u obje zemlje za odreenu vrijednost spora. Tako

je u predmetu kod kojeg je vrijednost spora: 600.000,00 EUR, u SR Njemakoj iznos tarife: 3.296,00EUR, dok je u Republici Hrvatskoj iznos tarife: 6.000,00 EUR. U SR Njemaka je broj obraunatihtarifa u pravilu 3, dok je u RH broj tarifa u prosjeku 15. Tako dolazimo do ukupnog honorara odvjetnikau navedenom predmetu koji u SR Njemakoj iznosi 9.888,00 EUR (3 x 3.296), a u RH 90.000,00 EUR(15 x 6.000).

40Bundesrechtsanwaltsgebhrenordnungod 26. srpnja 1957., BGBI, 1957. I, 907.41 vrste pristojbe su one pristojbe koje odvjetnik dobiva prije svega u civilnim sporovima, a

obraunavaju se prema vrijednosti predmeta odvjetnikog rada. Kod vrstih pristojbi odvjetnika obvezujepristojbena tarifa i od nje ne moe odstupati. Postoje dvije vrste okvirnih pristojbi, pristojba s okvirnimiznosom i tarifna okvirna pristojba. Za razliku od vrstih pristojbi, kod okvirnih zakon ne utvruje visinupristojbe, ve samo postavlja donju i gornju granicu.

42Vidi Krah, R., Pfeilschifter, K., Pezo, R., Trokovi civilnoga postupka u Njemakoj,Zbornikradova Pravnog fakulteta u Spltu, god. 38., 2001., str. 137.-142.

43U Njemakoj: dBRAGO; u Austriji:Rechtsanwaltstarifgesetz (RATG). Vidi 16/1. RAO, 2/1.RATG, 2. AHR.

44Vidi vie o utjecaju austrijskog na hrvatski parnini postupak u Jelinek, Einsse des sterreihischenZivilprozerechts auf andere Rechtsordnungen, u: Habscheid (ur.),Das deutsche Zivilprozerechts undseine Ausstrahlung auf andere Rechtsordnungen, Bielefeld, 1991., str. 72.-74.


11/22


177

jedan dio iznosa danog za zastupanje ostane nenadoknaen.

3. PRAVO ODVJETNIKA NA NAMIRU I ZALOG

Zastupajui neku stranku odvjetnik se moe nai u situaciji da nije sasvimsiguran da e mu ona platiti dunu nagradu i naknaditi mu trokove koje jeimao zastupajui je. Temeljem l. 11/1. ZO, odvjetnik je duan nakon prestankazastupanja predati stranci, na njen zahtjev, sve njene spise i isprave. Ovdje segovori samo o spisima i ispravama stranke, a ne o drugim stvarima, osobito ne onovcu. Dakle, odredba je jasna, svako zadravanje spisa i isprava stranke nakonprestanka zastupanja, protivno volji same stranke, bilo bi nedoputeno.

Meutim, temeljem l. 18/1. ZO proizlazi dunost stranke da odvjetnikuplati nagradu za njegov rad, te naknadu trokova u svezi s obavljenim radomsukladno tari koju utvruje i donosi HOK uz suglasnost ministra pravosua.4546Za trokove i dospjelu nagradu odvjetnik se moe namiriti iz gotovine koju jenjegova stranka poloila kod njega ili koju je za nju primio ili naplatio ako izmeuodvjetnika i stranke nije drugaije ugovoreno, ali je u tom sluaju duan bezodgode obaviti obraun sa strankom (20/1. ZO). Ovu odredbu treba dovesti u vezus odredbom o obvezi odvjetnika da plati kamate.47Na novanim sredstvima kojeprimi u ime stranke odvjetnik ima pravo zaloga radi osiguranja naplate nagrade inaknade trokova (20/2. ZO). Ove odredbe odnose se iskljuivo na gotovinu, a ne

primjerice na vrijednosne papire stranke.48

Meutim, postavlja se pitanje radi li se ovdje uope o pravu retencije budui da

se zahtijeva postavljanje tzv. materijalnog koneksiteta izmeu trabine retinentai zahtjeva za izruenje stvari. Osim toga, uinak retencije u graanskom pravu,samo je osiguranje retinentove trabine, a nipoto nije i pravo namiriti se izvrijednosti zadrane stvari.

Ovdje odvjetnik ima pravo namiriti se iz gotovine koju ima u detenciji. Dakle,oito je da je rije o nekom pravu koje je jae od prava retencije, a to bi bilo zalonopravo. Preciznije rije je o jednom od sluajeva zakonskog zalonog prava. Ovdjeodvjetnik ima ovlatenja zalonog vjerovnika, a u okviru njih i pravo retencije. Sobzirom na to da u retenciji ima gotovinu stranke, ovlaten je uskratiti izruenjete gotovine stranci, kao to bi to bio ovlaten i da ima samo pravo retencije radiosiguranja svoje trabine. Meutim, ovo ovlatenje je samo dio njegovih ukupnihovlatenja koja ima kao zaloni vjerovnik, ne radi se ovdje o samostalnom pravuretencije, koje kao neku vrstu samopomoi mogu imati subjekti kad nemaju neko

jae, stvarno pravo, nego ba o jednom takvom jaem pravu, zalonom pravu,

45Opirnije o pravu retencije kod Lorenc, Pravo zadranja, Beograd, 1966.; Stipkovi, Z., Pravoretencije i neki slini instituti,Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 1972., br. 3., str. 285.-298.

46O pravu punomonika na naknadu trokova i nagradu po odvjetnikoj tari,vidi Triva Dika, GPPP,

str. 333.47Vidi Dika, M., GPP, IV.,str. 263.48Rije je o jednom od sluajeva izriitog doputanja prava retencije u naem pozitivnom pravu.


12/22


178

koje ovdje uz druga rjeenja sadri i pravo na retenciju.49

Odvjetnik moe na tri naina doi do detencije gotovine svoje stranke. Moeje ona sama kod njega poloiti, ili za nju netko trei, ili je on sam moe od treihza nju naplatiti.50Neovisno o kojoj je situaciji rije, zalono pravo na primljenojgotovini odvjetnik stjee trenutkom tradicije, i prema tom trenutku se odreuje injegov red prvenstva. Svakako njegovo najvanije ovlatenje je pravo namirenjaiz te gotovine. Ako spora nema ovo zalono pravo se realizira kao i inae kad jeobjekt zalaganja novac. Spor moe postojati oko visine dune nagrade i trokovaodvjetnika, odnosno iznosa novca stranke koji odvjetnik dri. Meutim, ako suodvjetnik i stranka u pogledu tog novca neto posebno ugovorili, odnosno ako

je on odvjetniku predan u odreenu svrhu, odvjetnik ga ne smije zadrati niti se

iz njega smije namiriti. Moe se dogoditi da prilikom obrauna sa strankom, nakoji je izriitim propisom obvezan bez odgaanja, doe do spora, u kom sluajue doi do izraaja njegovo ue ovlatenje: pravo retencije odgovarajueg iznosado rjeenja spora.

Ovdje se moe postaviti pitanje bi li odvjetnik smio zadrati neku drugu stvarsvoje stranke da bi na taj nain osigurao namirenje svoje nagrade i trokovazastupanja. U pravilu ne. Ovu situaciju ne regulira nijedan specijalni propis takoda se primjenjuju pravna pravila OGZ-a prema kojima odvjetnik smije zadratitu stvar samo radi osiguranja zahtjeva povezanog sa samom stvari ili za naknaduizdataka koje je za nju imao.51Radi osiguranja bilo kojeg drugog svog zahtjeva

odvjetnik ne smije zadrati stvar svoje stranke, makar mu ona dugovala nagraduza zastupanje.

4. DEFINIRANJE POJMA PACTUM DE qUOTA LITIS

Pactum de quota litis (lat: ugovor o dijelu parnice) je sporazum stranke injezina punomonika kojim se nagrada za zastupanje ugovara u razmjeru premauspjehu u parnici, u dijelu postignute koristi u postupku.52

Pactum de quota litisje sporazum stranke i odvjetnika po kojem e odvjetnikza zastupanje primiti nagradu u obliku udjela (postotka) u dosuenom ili (upovodu osude protivnika prisilno ili dobrovoljno) ostvarenom iznosu, odnosnoopenitije u razmjeru prema uspjehu u parnici ili drugom sudskom postupku(Ergolgshonorar).53

49Op. cit.Stipkovi, Z., O pravu retencije odvjetnika, Odvjetnik, br. 7-8, 1977., str. 259.50Ibid.51 Prema pravnom pravilu 4 71. st. 1. OGZ-a, tko je duan izdati neku stvar moe je zbog

osiguranja svojih dospjelih trabina zbog izdatka uinjenog za stvar ili zbog tete, koja mu je tom stvariprouzrokovana, zadrati s tim uinkom, da se moe presuditi na izdavanje stvari samo na taj nain, to bise izvrilo davanje iz ruke u ruku. Pretpostavke iz ovog pravnog pravila su da odvjetnik ima u detencijispis ili ispravu stranke, do kojih je doao na doputen nain, te dospjelu trabinu prema stranci.

52Op. cit.Pravni leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, str. 1040.53Usporedi Triva, S., Belajec, V., Dika, M., Graansko parnino procesno pravo, 6. izdanje, 1986.,

str. 265.; za austrijsko pravo Fasching, W.H., Lehrbuch des sterreichischen Zivilprozerechts, Lehr und


13/22


179

Ovdje se posebno istie potreba da se izbjegne svaka ekonomska ovisnostodvjetnika o stranci, a posebno izravnaovisnost o ishodu spora. U tom smislu se ukomparativnom pravu u zemljamabliskima javnopravnome modelu odvjetnitvazabranjuje ugovaranje honorara kojibi ovisio o uspjehu u parnici, i to u raznimvidovima: kao pactum de quota litis (nagrada u dijelu dobitka); pactum de

palmario54 (ugovaranje premije u sluaju uspjeha); te pactum de redimendalite (preputanje spornog zahtjeva u sluaju uspjeha odvjetniku).55U Hrvatskojsu u ovome podruju trendovi do sada ili prema jaanju privatnopravnih, a ne

javnopravnih elemenata.56Prema prevladavajuem miljenju uvjetovane naknade se smatraju

nepoeljnima jer je to u suprotnosti s dobrim izvrenjem pravde stoga to potiu

sumnjivo parnienje i zloupotrebu. Ova mogunost ipak postoji u ZO gdje l.19. propisuje mogunost ugovaranja nagrade prema uspjehu u pruanju pravnepomoi u imovinsko - pravnim stvarima. Ipak se ovdje ne radi o njegovompostojanju u istom obliku, a taj bi bio slobodna pogodba odvjetnika i stranke to

je karakteristika privatnopravnog organiziranja odvjetnitva.57

4.1.Pactum de uota litisdo izmjena ZOO 05

Odvjetnici imaju pravo na nagradu za svoj rad te na naknadu trokova u svezis obavljenim radom sukladno Tari o nagradama i naknadama trokova za radodvjetnika koju utvruje i donosi Hrvatska odvjetnika komora (dalje: HOK) uzprethodnu suglasnost ministra pravosua (18/1. ZO).58Pravo odvjetnika na nagradui naknadu trokova ne ovisi o uspjehu u parnici niti o tome je li stranka uspjelaod protivnika naplatiti dosuene joj trokove u vezi s odvjetnikim zastupanjem.59Dok jepactum de quota litisbio doputen, pravo odvjetnika na nagradu ovisilo

je o uspjehu u parnici ako je takav sporazum bio uglavljen, i ako neto drugo nijebilo ugovoreno.60

Handbuch fr Studium und Praxis, Zweite, berarbeitete und ergnzte Auage, Wien 1990. ManzscheVerlags und Universittsbuchhandlung, str. 230.: za njemako pravo Rosenberg Schwab Gottwald,

Zivilprozessrecht, 16. izdanje, 2004., str. 172.54 Lat. pactum nagodba, sporazum i palmarius koji se odnosi na palmu kao simbol uspjeha.

Sporazum izmeu klijenta i odvjetnika prema kojem e odvjetnik dobiti honorar samo ako uspjeno dovrispor. Op. cit. Romac, A.,Rjenik rimskog prava, Informator, 1989., str. 250.

55Vidi Walter, G., Generalbericht u: Walter (ur.), Professional Ethics and Procedural Fairness,Stuttgart, 1991, op. cit., str. 29; Wolffers, op. cit., str. 165.

56Vidi Uzelac., A., Obvezatno odvjetniko zastupanje, prilog diskusiji o reformi hrvatskog parninogprava: teorijski i i komparativni aspekti, Pravo u gospodarstvu, br. 2, 1998., str. 24.

Vidi Walter, G., Generalbericht u: Walter (ur.), Professional Ethics and Procedural Fairness,Stuttgart, 1991, op. cit., str. 29; Wolffers, op. cit., str. 165.

Vidi Uzelac, A., op. cit. (bIlj. 56.), str. 24.57VidiIbid., str. 21.

58Vidi Pavlovi, M., op. cit. (bilj. 18.), str. 127.-132.59Vie Vii, A., op. cit.(bilj. 26.), str. 133.-135.60Vidi Dika, M., GPP, IV., str. 262.


14/22


180

Zakon o odvjetnitvu iz 1994. godine po prvi puta u l. 19. dopustiopactum dequota litis, obrazlaui to legaliziranjem stvarnog stanja i brim ostvarenjemprava stranaka.61

Dok jepactum de quota litisbio doputen, pravo odvjetnika na nagradu ovisiloje o uspjehu u parnici ako je takav sporazum bio uglavljen, i ako neto drugo nijebilo ugovoreno.62

Temeljem Zakona o obveznim odnosima iz 1978. godine (dalje ZOO 78) kojegje RH 1991. g. preuzela u svoje zakonodavstvo bio je nitav ugovor kojim biodvjetnik ili koji drugi nalogoprimac kupio sporno pravo ije mu je ostvarenjepovjereno ili ugovorio za sebe udio u podjeli iznosa dosuenog njegovomnalogodavcu.63Dakle, ZOO 78 je zauzimao negativan stav prema mogunosti

ugovaranja honorara prema uspjehu u sudskom postupku.Meutim, 1994. g. donesen je Zakon o odvjetnitvu koji je u svom l. 19.zauzeo suprotan stav.64Tako je u l. 19. ZO 94 bilo propisano da u imovinsko-pravnim predmetima odvjetnici mogu sa strankom ugovoriti nagradu za rad usrazmjeru s uspjehom u postupku, odnosno u pravnim radnjama koje e za strankupoduzeti sukladno odvjetnikoj tari te da se gornja granica postotka nagradekoja se moe ugovoriti utvruje u odvjetnikoj tari.65Upravo je na ovaj nain uhrvatsko zakonodavstvo bio uveden pactum de quota litis, a Tarifom o nagradii naknadi trkova za rad odvjetnika bila je utvrena gornja granica ugovorenogpostotka postavljena na maksimalno 30 %. Da bi bio valjan, ugovor je morao biti

zakljuen u pisanom obliku.66Svaka je stranka pri tome trebala jasno ugovoriti ukljuuje li dogovoreni

postotak ili ne ukljuuje i parnini troak koji se dosuuje sudskom odlukom.Naime, dogaa se da nastane nesporazum: stranka misli da joj, kad plati dogovorenipostotak, pripada parnini troak, a odvjetnik obrnuto. Srednje je rjeenje da separnini troak doda ostvarenom u parnici i da se od toga plati postotak. Meutim,sve to veoma je jednostavno ako se u parnici uspije, sloeno uspije li se djelominote vrlo sloeno ako se parnicu u cijelosti izgubi.67

U hrvatskom pravu prije donoenja ZO 94. pactum de quota litis nije bio

doputen (461/2. ZOO 91). Temeljem l. 461/1. ZOO 91 sporno pravo je moglobiti predmetom ugovora o prodaji. Meutim, temeljem 461/2. ako bi odvjetnik

61Kos, M.,Uvodne napomene uz Zakon o odvjetnitvu, u:Zakon o odvjetnitvu, Zagreb: Organizator,1994., str. 28.

62Vidi Dika, M., GPP, IV., str. 262.63Zakon o obveznim odnosima, Slubeni list br. 29/78, 39/85, 57/89, Narodne novine br. 53/91,

73/91, 3/94, 7/96 i 112/99.64Zakon o odvjetnitvu, Narodne novine br. 9/94. (dalje: ZO 94).65U imovinskopravnim stvarima odvjetnici mogu sa strankom ugovoriti nagradu za rad i u razmjeru

s uspjehom u postupku, odnosno u pravnim radnjama koje e za stranku poduzeti, sukladno odvjetnikojtari (19/1.). Ugovor iz stavka 1. ovoga lanka valjan je samo ako je zakljuen u pisanom obliku (19/2.).

66Tako Triva Dika, GPPP, 2004., str. 253.67Vidi Kaer, H., Preuvelia li se vrijednost spora, u sluaju gubitka parnice trokovi mogu biti

golemi,Lider press, lipanj 2008.


15/22


181

ili koji drugi nalogoprimac kupio sporno pravo ije mu je ostvarenje povjereno,ili ugovorio za sebe udio u podjeli iznosa dosuenog njegovu nalogodavcu,takav ugovor bi bio nitav. Smisao zabrane takvih ugovora vidio se u potrebiotklanjanja mogunosti da odvjetnik ili drugi nalogoprimac, prezentirajui joj dasu njezini izgledi za uspjeh u parnici slabi, navedu stranku da im pristane prodatipo nioj cijeni sporno pravo, odnosno na to da pristane na vei udio u eventualnodosuenom iznosu,68odnosno u otklanjanju, preveniranju onoga to bi se moglonazvati potencijalnim sukobom interesa, ali i u potrebi zatite slabije strane uodnosu stranke.69Posljedica nitavosti sastojala se u tome da nesavjesna strananije imala pravo traiti da joj se vrati ono to je dala drugoj strani, odnosno u tometo je sud mogao po slubenoj dunosti odluiti da druga strana ono to je primilapo osnovi takvog uglavka preda odgovarajuoj opini (104/2.).70

Prema ZO 94 u imovinskopravnim stvarima odvjetnici su mogli sa strankomugovoriti nagradu za rad i u razmjeru s uspjehom u postupku, odnosno u pravnimradnjama koje e za stranku poduzeti, sukladno odvjetnikoj tari (19/1.ZO). Gornja granica postotka nagrade koja se mogla ugovoriti utvrivala se uodvjetnikoj tari (19/2. ZO). Pactum de quota litisbio je valjan samo ako je biozakljuen u pisanom oblike (19/3. ZO).

Pravna znanost dvojako tumai odnos izmeu odredbe l. 461/2. ZOO 91 iodredaba l. 19. ZO 94. Prema nekim autorima, te odredbe meusobno nisu bileu kontradikciji, one su se odnosile na razliita pitanja, tako da je za ugovor o

nekom omjeru u podjeli svote koja e biti dosuena nalogodavatelju reeno da jenitetan, kao i ugovor o kupnji spornog prava od nalogodavatelja, zbog ega ga sene smije mijeati s ugovorom o nagradi za rad odvjetnika u razmjeru s uspjehomu postupku, odnosno u pravnim radnjama koje e odvjetnik za stranku poduzetipo odvjetnikoj tari.71

Prema drugim autorima, odredbama l. 19. ZO 94 u hrvatsko pravo je uvedenpactum de quota litis, to bi znailo da je njima derogirana odredba l. 461/1.ZOO 91 o zabrani takvog ugovora.72

4.2.Pactum de uota litisnakon izmjena ZOO 05

Stupanjem na snagu ZOO 05 73odredbe opactum de quoti litissu vraene nastanje u kojem su bile prije donoenja ZO 94. I ZOO 91 i ZOO 05 sadre odredbukoja proglaava nitetnim ugovor kojim bi odvjetnik ili koji drugi nalogoprimackupio sporno pravo ije mu je ostvarenje povjereno, ili ugovorio za sebe udio

68 Usporedi Blagojevi, B., Krulj, V., Komentar Zakona o obligacionim odnosima, I., 1980., str. 953.(dalje: Blagojevi Krulj, Komentar)

69Op. cit. Dika, M., Je lipactum de quota litisjo doputen u hrvatskom pravu,Pravo u gospodarstvu,4/07, str. 352.

70Tako kod Blagojevi Krulj, Komentar, str. 953.

71Usporedi Gorenc, V.,Zakon o obveznim odnosima s komentarom, 1998., str. 603.72Tako Triva Dika, GPPP, str. 253., 333.73Zakon o obveznim odnosima, Narodne novine br. 35/05 i 41/08 (dalje: ZOO 05).


16/22


182

u podjeli dosuenog njegovu nalogodavcu (383. ZOO 05). Pravna znanost je oodnosu l. 383/2. ZOO 05 i odredbe l. 19/1. ZO 94 iznijela stav da tu kolizijapostoji samoprima facie. Kolizija je, ipak, samo prividna jer se ovdje ne radi oudjelu u dosuenom, nego u usklaenosti nagrade za rad s uspjehom u postupku,odnosno pravnim radnjama koje poduzima odvjetnik, i to sukladno odvjetnikojtari.74

Tako odredba l. 383/2. ZOO 05 openito apsolutno zabranjuje sve ugovore natemelju kojih bi odvjetnik mogao stei pravo na udio u onome to e biti dosuenonjegovoj stranci, neovisno o osnovi toga prava, a odredba l. 19/1. ZO 94 utvrujesamo jednu osnovu po kojoj odvjetnik moe participirati u onome to e njegovojstranci biti dosueno, zbog ega se naknadna apsolutna zabrana odnosi i na tu

prethodnu iznimnu osnovu.75

Na temelju ugovora o udjelu u onome to e bitidosueno nalogodavcu odvjetniku ne pripada izravno pravo na isplatu tog udjelaod druge strane, ve samo obveznopravni zahtjev prema nalogodavcu na isplatuiznosa koji e odgovarati tom udjelu. Upravo e ugovoreni udio biti kriterij zautvrivanje dunog apsolutnog iznosa, neovisno o osnovi po kojoj e se steipravo na isplatu udjela.

Odvjetnik kojemu je stranka povjerila ili kome se obratila zato da bi mupovjerila ostvarivanje njezinog spornog prava ne smije, a u skladu s odredbamal. 383/2. ZOO 05, kupiti to pravo od stranke i zatim ga utuiti u svoje ime i zasvoj raun. Takav ugovor bi bio nitetan.

Odnos izmeu odredbe l. 383/2. ZOO 05 i odredaba l. 19. ZO 94 je odnosizmeu odredbe koja apsolutno zabranjuje sve vrste ugovora kojima bi odvjetnik,neovisno o pravnoj osnovi od koje bi se polazilo, ugovarao za sebe udio u onometo e se dosuditi njegovoj stranci, i odredbe koja doputa takav ugovor kad je upitanju ugovor o odvjetnikom zastupanju.

Budui da je navedenom odredbom ZOO 05 izrijekom zabranjen pactumde quota litis, stupanjem na snagu ZOO 05 kao kasnijeg zakona derogirana jeodredba l. 19. st. 1. ZO 94 koja je doputala taj ugovor kao odredba ranijegzakona (lex posterior derogat priori). Pritom se ZO 94 nikako ne bi mogaosmatrati specijalnim zakonom u odnosu na ZOO 05 jer propisi oba zakona ureujuizrijekom isto pitanje, pitanje dopustivosti ugovaranja udjela u onome to e sedobiti u postupku.76

Odredba l. 383/2. ZOO 05 je usmjerena na zatitu imatelja prava, odnosnostvari o kojima postoji spor, od moguih nesavjesnih nalogoprimaca, aposebice odvjetnika. Stoga ova odredba ima prisilno obiljeje i strane ne moguiskljuiti njezinu primjenu.77 Imatelji stvari, odnosno prava o kojima postoji

74Usporedi Gorenc, V., esi, Z., Kaer, H., Mominovi, H., Pavi, D., Perkui, A., Peuti, A.,Slakoper, Z., Vidovi, A., Vukmir, B., Komentar Zakona o obveznim odnosima, 2005., str. 596. (dalje:Gorenc, V. i dr., Komentar).

75Vidi Dika, M., op. cit. (bilj. 69.), str. 355.76Ibid., str. 351.77S obzirom na to da su u ovoj odredbi odvjetnici samo primjer nalogoprimca, moe se zakljuiti da se


17/22


183

spor, tite se nitetnou ugovora koje mogu sklopiti s odvjetnicima ili drugimnalogoprimcima.

Temeljem navedene odredbe nitave su dvije skupine ugovora: ugovori koji susklopljeni nakon to je odvjetnik ili drugi nalogoprimatelj bio upoznat s injeninimi pravnim stanjem glede spornog prava koje kupuje i ugovori kojima se imateljspornog prava nalogoprimatelju obvezao, zauzvrat njegovim obvezama, isplatitidio iznosa koji bi tom imatelju spornog prava kao nalogodavatelju bio dosuen.78

Nitetan je kupoprodajni ugovor izmeu kupca koji je odvjetnik ili druginalogoprimac i prodavatelja kojim kupac kupuje sporno pravo ije mu jeostvarivanje povjereno. Iz navedene odredbe proizlazi da je za nitetnostovih ugovora nuno prethodno povjeravanje ostvarivanja prava odvjetniku ili

drugom nalogoprimcu, to bi trebalo protumaiti ire. Za profesionalnu procjenuvjerojatnosti uspjeha u nekom sporu nije nuno prethodno povjeravanje ostvarenjaspornog prava, nego je dostatno potpuno iznoenje tono injeninog stanja idokaza, na primjer u svrhu traenja pravnog savjeta, i ve u tom trenutku odvjetnikili drugi profesionalni nalogoprimac dolazi u poloaj u kojem moe zlorabiti svojestruno znanje, a za to nikako nije potrebno prethodno povjeravanje ostvarivanjaspornog prava. Zbog toga bi za nitetnost bilo dovoljno da je odvjetnik ili druginalogoprimac prije sklapanja ugovora bio upoznat sa injeninim i pravnimstanjem glede spornog prava koje kupuje.

Nitetni su ugovori kojima bi odvjetnik ili drugi nalogoprimac ugovorio za

sebe udio u podjeli iznosa dosuenog njegovu nalogodavcu.79Prema tome, zanitetnost nije vano o kojem se tipu ugovora radi, nego je vana okolnost dase radi o ugovoru ili ugovorima kojima se imatelj spornog prava nalogoprimcuobvezao, zauzvrat njegovim obvezama, isplatiti dio iznosa koji bi tom imateljuspornog prava kao nalogodavcu bio dosuen.

Nitetni su svi ugovori koji sadre takvu obvezu imatelja spornog prava kaonalogodavca. Glede samog izraza udio u podjeli treba rei kako on nije ispravan

jer znai da se iznos dosuen nalogodavcu u svakom sluaju dijeli, a nalogodavcacbi bio samo jedan od vie sudionika u podjeli. Umjesto toga smisao je u tome da sezabranjuje ugovaranje udjela nalogodavca u svoti dosuenoj nalogodavcu.

Naizgled st. 2. kolidira s odredbom l. 19. st. 1. ZO 94, prema kojem uimovinsko-pravnim stvarima odvjetnici mogu sa strankom ugovoriti nagradu zarad i u razmjeru s uspjehom u postupku, odnosno u pravnim radnjama koje e zastranku poduzeti sukladno odvjetnikoj tari. Meutim, ovdje nije rije o udjeluu dosuenom, nego o usklaenosti nagrade za rad s uspjehom u postupku, odnosno

odredba odnosi poglavito na nalogoprimce koji su profesionalci, odnosno osobe koje obavljaju djelatnostobrtimice radi stjecanja dobitka. Ipak, budui da odredba ne ograniava ili suava pojam nalogoprimca natakve osobe, treba je primijeniti na sve nalogoprimce. Tako Gorenc, V. i dr., Komentar,, str. 596.

78Op. cit.Kaer, H., Radolovi, A., Slakoper, Z.,Zakon o obveznim odnosima s komentarom, Poslovnizbornik, Zagreb, 2006., str. 386.

79Ugovori o kojima je ovdje rije nisu nazvani nekim imenom, jer se moe raditi o vie moguihtipova imenovanih i neimenovanih ugovora.


18/22


184

pravnim radnjama koje poduzima odvjetnik, i to sukladno odvjetnikoj tari.80

4.3.Pactum de uote litisu europskom pravuZabranaugovaranja honorara de quota litis sadrana je i u pravilima Kodeksa

odvjetnike etike zaodvjetnike Europske zajednice od 28. listopada 1988. godine(CounseildesBarreaux de l Union europenne,dalje: CCBE).81To je obavezantekst za sve drave - lanice: svi odvjetnici, lanovi odvjetnikih komora ovihdrava (bilo da su punopravni lanovi, lanovi-suradnici ili lanovi promatraiEuropskog savjeta odvjetnikih komora i udruenja odvjetnika) moraju postupatiu skladu sa CCBE u svojim meunarodnim aktivnostima pri Europskoj uniji,Europskom ekonomskom podruju i vicarskoj konfederaciji kao i u dravama

suradnicima i promatraima. Ovaj dokument predstavlja osnovu i temelj Europskeodvjetnike djelatnosti i doprinosi stvaranju lika odvjetnika i Europske odvjetnikekomore.82

Tako je u l. 3.3. CCBE-a propisano da odvjetnik nema pravo sklapatipactumde quota litis. Pod pactum de quota litis podrazumijeva se sporazum izmeuodvjetnika i njegove stranke napravljen prije okonanja predmeta, po kojem bi sestranka obvezala da isplati odvjetniku jedan dio nagrade bez obzira je li to u vidunovca ili neke druge dobiti koju stranka ostvari po okonanju postupka.Pactumde quota litisne ukljuuje sporazum po kojem bi odvjetniki trokovi bili proporcionalnivrijednosti predmeta spora kojeg odvjetnik vodi, ako je to u skladu sa zvanino odobrenomtarifom ili odobreno od nadlene odvjetnike komore.83

Ovi propisi prikazuju zajedniki stav svih drava lanica o nereguliranomsporazumu o naknadi za odvjetnike trokove koji je u suprotnosti sa pravilnimfunkcioniranjem pravnog sustava jer potie upitne parnice i podloan je zlouporabi.Ipak namjena ovih propisa nije sprjeavanje odravanja ili uvoenja angamana zakoji su odvjetnici plaeni u skladu sa ishodom istih, ili u sluaju da je zastupanjebilo uspjeno, a pod uvjetom da su ovi angamani u skladu sa zakonom i podkontrolom s ciljem zatite stranke i ispravnog funkcioniranja pravnog sustava.

U njemakom pravu u ovome pogledu postavljeni su strogi standardi. Odvjetnik

ne smije od svoje stranke primati darove ili drugu nenaplatnu pravnu korist; nesmije ekonomski participirati u poslovima svoga mandanta; ne smije primati

80Tako Gorenc, V. i dr., Komentar, str. 596.81 Vidi l. 3.3. Pravila odvjetnike etike za odvjetnike Europske zajednice od 28. listopada 1988.

Izmijenjen je i dopunjen 3 puta; zadnja izmjena je izvrena na plenarnoj sjednici u Oportu 19. svibnja2006. godine.

82 U drutvu zasnovanom na potivanju zakona, odvjetnik ima posebnu ulogu. Dunosti odvjetnikane poinju niti zavravaju sa odanim izvrenjem onoga to mu je naloeno da uradi u skladu sa zakonom.Odvjetnik mora sluiti interesima pravde kao i onima ija su mu prava i slobode povjereni da ih on ili onadokazuje i brani, te dunost odvjetnika nije samo da zastupa svoju stranku nego da joj bude i savjetnik.Potovanje odvjetnike djelatnosti je temeljni uvjet za vladavinu prava i demokraciju u drutvu.

83Vidi Mullerat, R.,Lawyers: between maintaining trust, keeping gates and blowing whistles, referatodran naInternational Symposium on Gatekeeper Regulation of Practising Attorneys, Tokyo, 2003., str.7. www.cidra.org/ethicalrules09#26


19/22


185

proviziju u vezi svoga mandata; ne smije ugovarati honorar ovisno o uspjehu usporu, a posebno ugovarati primitak dijela svote dosuene svome klijentu (pactumde quota litis).84U potonjem sluaju moe ak i kazneno odgovarati.85

U Austriji se u odnosu na dogovor oko honorara izmeu odvjetnika i njihovihmandanta primjenjuje naelo slobodnog dogovoranja honorara.86 87 Sukladnotome Zakon o tarifama odvjetnika (Rechtsanwaltstarifgesetz- RATG) u 2. st. 1.navodi: Tarifama se ne dira u pravo na slobodno ugovaranje. Dakle austrijskomodvjetniku je prema ovakvom pravnom ureenju otvorena mogunost, ugovoritis mandantom honorar u sluaju uspjeha (Erfolgshonorar), ali u obliku paualnoghonorara. 8889Zabrana pactum de quota litis je ureena s jedne strane u 879.st. 2. Z. 2. sterreich Allgemeines Brgerliches Gesetzbuch(ABGB)90, s druge

strane u 16. st. 1. Zakona o odvjetnicima - Rechtsanwaltsordnung (RAO).91

Temeljem 16. st. 1. RAO: odvjetnik moe slobodno ugovarati svoj honorar sastrankom, meutim nije ovlaten potpuno ili djelomice otkupiti pravni spor kojimu je povjeren. Zabrana quota litisima prema judikaturi najviih sudova svojeopravdanje u javnom interesu ouvanja pravne zatite, odnosno potivanja prava(Rechtspege).92

U veini zakona o odvjetnitvu i etikih kodeksa europskih drava pactumde quota litis je zabranjen93, izuzev u Finskoj94, Grkoj95 i ekoj. Kao razlogtome najee se navodi odvjetnikova neovisnost i autonomija, koje bi bilekompromitirane kada bi odvjetnik imao osobne interese u ishodu parninog

postupka.Od sijenja 2006., eki Zakon o odvjetnitvu96 generalno je dopustio84Vie Musielak, H. J., Grundkurs ZPO, 10. Auage, Verlag C. H. Beck, str. 9 17.85Vidi 352. Kaznenog zakonika - dStGB86Vidi Davani, K., Class Action Lawsuits against the Tobacco Industry in Austria and Beyond,

Recht & gesellschaft, 2009., str. 11.87Vidi Kutis, M., Das pactum de quota litis insterreich,Anwalts revue de l avocat, Anwaltspraxis/

pratique du barreau, br. 10/2008., str. 457.-460.88Vidi Knbl, U., Prozessnanzierung: Quo vadis quota litis?, ecolex 2005., str. 436.89Tako Kutis, M., op. cit. (bilj. 87.)., str. 457.90Allgemeines Brgerliches Gesetzbuch (ABGB), Stand BGBl. Nr. 118/2002.91Albert, J., Team Leader, Study on the Transparency of Costs of Civil Judicial Proceedings in the

European Union, Country report Austria, 2007., str. 33. 42., http://www.ris.bka.gv.at/92Vidi Melicharek, P.,Das pactum de quota litis und die Tugend des Mahaltens, RdW 2009/3 50,

394, str. 394. 395.93Za Francusku vidi Chappuis, B., Droit de la concurrence et droit des avocats: la n des tabous,

Extrait de loeuvre Mlanges en lhonneur de Pierre Tercier, Schulthess Mdias Juridiques SA, Genve Zurich Ble 2008, str. 577.

94 Vidi Storskrubb, E., University of Oxford study funding, costs proportionality in civil justicesystems Finland report, www.csls.ox.ac.uk/documents/FINLANDAC2.doc

95Vidi Claessens, S. J. F. J., Free Movement of Lawyers in the European Union, Maastricht, 2008.,str. 118. 120.

96Zakon o advokacii, . 85/1996. Sb, izmjene i dopune: . 210/1999. Sb., zkona . 120/2001 Sb.,zkona . 6/2002 Sb., zkona . 228/2002 Sb., nlezu stavniho soudu vyhlenho pod . 349/2002 Sb.,zkona . 192/2003 Sb., zkona . 237/2004 Sb., zkona . 284/2004 Sb., zkona . 555/2004 Sb., zkona


20/22


186

ugovaranje postotaka u dosuenom iznosu, s tim da udio odvjetnika ne smije bitivii od 25 % u odnosu na vrijednost predmeta spora. Uvoenje pactum de quotelitisne smije osloboditi odvjetnika od ostalih dunosti u postupku, prvenstvenolojalnosti i potenja u odnosima sa njegovim klijentom.9798

5. ZAKLJUNA RAZMATRANJA

Odvjetnik ne bi smio ekonomski ovisiti o stranci, a pogotovo ne o ishodu sporau kojem zastupa tu stranku. Upravo je najozbiljniji argument u prilog obvezatnogodvjetnikog zastupanja argument izveden iz potrebe da se osigura neovisnost isamostalnost odvjetnika u svim odnosima, pa tako i u odnosima prema vlastitojstranci.

U izlaganju Ramona Mullerata, biveg predsjednika Vijea odvjetnikihudruga Europske unije99neovisnost odvjetnika je denirana kao apsolutan pojam.Ne postoji ograniena ili nesavrena neovisnost. Neovisnost odvjetnika mora bitiistovremeno zika, moralna i materijalna.100Po navedenom autoru, neovisnost

je ishodite odvjetnikovih obiljeja i obveza. Odvjetnici mogu uistinu ispunjavatisvoje obveze uz apsolutnu neovisnost osloboeni bilo kakvog pritiska, naroitodrave ili drugih vanjskih utjecaja, a pogotovo svojih vlastitih interesa.101PrematvrdnjamaRamona Mullerataneovisnost je sama bit odvjetnika i iz nje proizlazesljedea obiljeja i obveze: samokontrola, slobodan pristup stranci, sloboda

udruivanja i vjerovanja, slobodan pristup odgovarajuim pohranjenim spisima,pravo na prihvaanje ili odbijanje dobivenih uputa, zabrana uvjetovanih naknada,strunost u dokazivanju, zabrana podreenosti, izbjegavanje sukoba interesa.

Miljenja smo da bi pactum de quotu litis trebalo na odgovarajui nainrearmirati kao jedan od naina za utvrivanje odvjetnikih honorara. Naime,takvim nainom honoriranja rada odvjetnika omoguava se kreditiranje stranakau voenju postupka od ijeg bi voenja inae odustale jer ne bi imale sredstavaza podmirivanje trokova zastupanja. Pridonosi zajednitvu zastupnika i stranke upreuzimanju rizika neuspjeha u postupku. U tom sluaju bi se odvjetnika nagradatrebala odreivati prema tono utvrenim kriterijima kao to su specijalizacija

odvjetnika, hitnost postupka, kvaliteta rada, njegovo iskustvo, vrsta postupka,

. 205/2005 Sb., a zkona . 79/2006 Sb., Sdleni Ministerstva spravedlnosti, kterm se oznamuji profesnioznaeni podle 2. odst. 1. psm. b) zkona o advokacii . 253/2004 Sb.

97Vidi tros, D., Pactum de quota litis The Czech Approach, Roman Inspiration: What CiceroTeaches Us, www.fbe.org/IMG/doc/Rapport_David_STROSS-1-en.doc

98U centralnoj i istonoj Europi kao i u zemljama biveg SSSR-a ovakvi ugovori nisu izrijekomzabranjeni. Tako primjerice, u Estoniji stranke imaju veoma iroku ugovornu slobodu u odreivanjutrokova postupka. Vidi Study on the Transparency of Costs of Civil Judicial Proceedings in the EuropeanUnion, Albert, J., Team Leader Country report Estonia, 2007., str. 40. 46. https://www.riigiteataja.ee/ert/act.jsp?id=12832083

99Vidi Mullerat, R., Neovisnost: bit odvjetnika, Odvjetnik,76 (2003.), 1/2 ; str. 9.-17.100Mullerat, R., op. cit. (bilj. 99.), str. 12.101Ibid., str. 11.


21/22


187

nadlenost suda, vrijednost predmeta spora i slino.

Upravo se ugovaranjem udjela u onome to e stranka ostvariti odvjetnicipotiu na vei angaman u postupcima, ali i na reduciranje poduzimanjapostupovnih radnji jer visina njihova honorara nee ovisiti o njihovu broju ve okrajnjem rezultatu. S druge strane, ne moemo zanemariti ni mogue zlouporabe itetne posljedice po stranke, ali smatramo da bi se one mogle svesti na minimumpropisivanjem gornje granice doputenog ugovaranja udjela.

Smatramo da nije sporna samo visina odvjetnikih tarifa, nego je najvie sporannain njihova obraunavanja. Obraunavanje naknade za svako roite i za svakipodnesak predstavlja tipian primjer sukoba interesa odvjetnika i njegove stranke,

jer je interes stranke da postupak traje to krae uz to niu cijenu, a odvjetnik

prema sadanjem nainu obrauna tarifa ima interes da sudski postupak traje todulje i time njegova zarada bude vea.Nemamo argumente da ustvrdimo da je jedan od najvanijih uzroka

dugotrajnosti sudskih postupaka u Hrvatskoj nain obrauna odvjetnikih tarifa.Meutim, sigurni smo da mu doprinosi, te da bi uvoenje njemakog nainaobrauna odvjetnikih tarifa znaajno doprinijelo smanjenju trajanja sudskihpostupaka, jer odvjetnik u Njemakoj dobije u pravilu maksimalno 3 paualnenaknade za svaki parnini postupak, po jednu za: pripremu predmeta i podnoenjetube, za izlazak na raspravu bez obzira na broj roita i provoenje i dokaznogpostupka (vidi supra ad.2.2.1.).

Dakle, odvjetnik zaradi isti honorar bez obzira koliki se broj roita odri. Iztoga proizlazi i pretpostavka da su odvjetnici kooperativniji u voenju sudskogpostupka, i nemaju interesa opstruirati ga, jer imaju isti interes kao i stranka,a to je bre okonanje postupka. Meutim, njemaki model naina obraunaodvjetnikih tarifa treba prilagoditi ivotnom standardu, odnosno prihodima icijenama u Hrvatskoj. Ne moe biti prihvatljivo da odvjetnici u Hrvatskoj zaraujuznatno vie nego njihove kolege u Njemakoj, a hrvatski slubenici i namjeteniciprimaju znatno manje plae od njemakih graana.

Smatramo da postojei model odvjetnikih tarifa odvjetnicima osigurava

neprimjerene prihode, a graanima istovremeno ugroava temeljna ljudska pravana pravnu zatitu u razumnom roku i po razumnoj cijeni.Vidjeli smo da su i u Njemakoj i u Austriji naknade odvjetnikih trokova

koje dosuuje sud stranci koja uspije u postupku regulirana zakonom,102za razlikuod sadanjeg hrvatskog zakonodavstva koje sudove upuuje na primjenu tarifekoju donosi HOK uz prethodnu suglasnost ministra pravosua. Tako u Hrvatskojodvjetnici obraunavaju naknade za svaki izlazak na roite i napisani podnesak,pa su zainteresirani da postupak traje to je mogue due, kako bi to vie zaradili.

102 U Njemakoj: BRAGO; u Austriji: Rechtsanwaltstarifgesetz (RATG). U pogledu ugovaranja

cijene (interni odnos izmeu odvjetnika i stranke) odnos je u ove dvije zemlje razliit: dok je u Njemakojzakonska tarifa obvezatna, dotle u Austriji stranka moe s odvjetnikom slobodno ugovoriti cijenu usluge,pri emu profesionalna organizacija (komora) daje tek neobvezatne smjernice (Autonome Honorar-

Richtlinien fr Rechtsanwlte - dalje: AHR) vidi 16/1. RAO, 2/1. RATG, 2. AHR.


22/22


188

Sustav odvjetnikih tarifa mora biti takav da se odvjetnike naknade obraunavajupo poduzetim radnjama, a nikako ne smije ovisiti o broju roita i predanihpodnesaka. Na taj nain bi interesi odvjetnika i njegovog klijenta bili identini, ato je to krae trajanje sudskih postupaka.

Sadanji nain obrauna odvjetnikih naknada moe u praksi dovesti doapsurda da iznos nagrade koju treba isplatiti odvjetniku premauje vrijednostpredmeta spora. Zbog svega navedenog smatramo da bi trebalo donijeti Zakono odvjetnikim tarifama koji bi regulirao njihovu visinu i nain obraunavanja.Ovo smatramo neophodnim i iz razloga jer je cjelovitija regulacija odvjetnikeprofesije nuna i radi obavljanja uinkovitog nadzora nad pruanjem ove vrsteprofesionalnih usluga103jer se njenim obavljanjem ostvaruju dobra i vrijednosti

koje su od iznimne vanosti za drutvo u cjelini. Miljenja smo da bi takav nadzordoprinio zatiti samih klijenata te da nikako ne bi ugroavao samostalnost ineovisnost djelovanja odvjetnika.

SOME ASPECTS OF LAWYER RIGHTS AS PROxY IN LEGALPROCEEDINGS

The aim of this paper is to offer a brief insight into lawyer rights as proxies in legal proceedingsand their rights to payment, compensation of costs and right to settlement and pledge. To nish off,some practical problems and indecisive areas which arise in relation to permission of practum de

quote litis in Croatian law will be referred to. We believe that this institute should in an appropriateway be reafrmed as one of the ways to decide upon the lawyers fee. The lawyers fees aremade possible by crediting the parties in legal proceedings who otherwise would refrain fromlegal proceedings because they would not have the means to pay for legal representation costs.Furthermore, we believe that not only is the level of lawyers costs questionable, but the way theycalculate that fee is even more questionable. The system of lawyer fees should be such that thelawyer fees should be calculated according to the tasks carried out and should in no way depend onthe number of court hearings and petitions led. Only in this way would the lawyers and clientsinterests be identical and that is that legal proceedings be as short as possible in duration.

Key words:power of attorney, lawyers right to payment, power of retention, practum de quote litis

103

Europska komisija je u veljai 2004. g. objavila izvjee o trinom natjeaju u profesionalnimdjelatnostima meu koje je ubrojila i odvjetniku djelatnost. Europska komisija smatra da je regulacijaprofesionalnih djelatnosti nuna jer se na taj nain utjee i na uinkovitost pravosua. Vidi ObrazloenjeZakona o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetnitvu, srpanj 2008., www.sabor.hr/fgs.axd?id=12350

Documents

PRAVA ODVJETNIKA