Pravilnik o sadrzaju projekata

HKA Rev. 18.12.2008.

PRIJEDLOG PRAVILNIKA O SADRŽAJU PROJEKATA ZA ZGRADE 1

MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PROSTORNOG URE�ENJA

Na temelju �lanaka 195. i 201. Zakona o prostornom ure�enju i gradnji, u daljnjem tekstu „Zakon“ (»Narodne novine«, br. 76/07, ministar zaštite okoliša i prostornog ure�enja donosi

PRAVILNIK O SADRŽAJU PROJEKATA ZA ZGRADE

1. OP�E ODREDBE

Predmet, namjena i cilj pravilnika

�lanak 1.

(1) Ovim pravilnikom odre�uju se vrste, obvezni sadržaj i na�in izrade projekata, koji se koriste u Zakonom propisanim postupcima izdavanja lokacijske dozvole, rješenja o uvjetima gradnje, rješenja o izvedenom stanju, potvrde glavnog projekta, potvrde o izvedenom stanju, gra�evinske dozvole, uporabne dozvole, dozvole za uklanjanje zgrade, te za gra�enje objekata i nadzor nad gra�enjem.

(2) Propisane vrste i sadržaj projekata prema ovom pravilniku ne ograni�avaju i ne isklju�uju izradu drugih ili opširnijih priloga i projekata, koji ne podliježu kontroli ili odobravanju, a prema zahtjevu investitora i / ili dobroj projektantskoj praksi.

(3) Cilj ovog pravilnika je pojednostavljenje procesa izrade i kontrole projekata, te procesa provjere i ovjere projekata od strane nadležnih institucija.

(4) Ovaj pravilnik je namijenjen i obvezuju�i za sve ovlaštene i odgovorne u�esnike u izradi i kontroli projekta, te za sve službene osobe koje sudjeluju u Zakonom propisanim postupcima izdavanja suglasnosti, rješenja, potvrda i dozvola pri izgradnji, rekonstrukciji, legalizaciji i uklanjanju zgrada.

Pregled pojmova

�lanak 2.

Pojedini pojmovi u smislu ovog Pravilnika imaju slijede�e zna�enje:

1. Projekt je skup, tekstualnih, ra�unskih i grafi�kih priloga, kojim pojedina struka u okviru svojih profesionalnih ovlasti definira rješenje zgrade ili dijela zgrade.

2. Projektna dokumentacija je skup projekata, koji jednozna�no, uskla�eno i cjelovito definiraju tehni�ko rješenje zgrade ili dijela zgrade za odre�enu fazu razrade projekata.

3. Vode�i projekt je projekt koji izme�u ostalog služi i kao podloga za izradu svih drugih projekata zgrade. U vode�i projekt uvezuju se dokumenti, koji su zajedni�ki svim projektima pojedinih struka, koji zajedno �ine projekt neke zgrade (lokacijska dozvola, tehni�ki opis cijele gra�evine).

4. Posebni zahvati su zgrade za koje je nadležno Ministarstvo (Zakon, �lanak 105., stavka 2.)

5. Osnovni nacrti su: situacija, tlocrti, presjeci, fasade i drugi nacrti sa ovjerenom sastavnicom.

6. Tehni�ki dio projekta je skup tehni�kih priloga, koji obra�uju odre�eni dio projekta. Tehni�ki prilozi mogu biti tekstualni, ra�unski i grafi�ki.

7. Tehni�ki crtež je crtež nacrtan, kotiran i opisan po pravilima tehni�ke struke i ovom Pravilniku.

8. Tehni�ke / Projektne specifikacije su skup tehni�kih zahtjeva, koji se projektom propisuju i koji moraju biti poštivani pri izradi izvedbenog projekta i ispunjeni tijekom gra�enja.

9. Troškovnik u smislu ovog Pravilnika se sastoji od Tehni�ke / Projektne specifikacije i procjene investicije

HKA Rev. 18.12.2008.


2. PROJEKTI, OP�E ODREDNICE

Podjela projekata na vrste

�lanak 3.

(1) Projekti se dijele obzirom na osnovnu namjenu, obzirom na struke koje ih izra�uju, obzirom na predmet projektiranja i obzirom na nivo razra�enosti.

(2) Obzirom na osnovnu namjenu projekti se dijele one koji utvr�uju postoje�e stanje (snimak postoje�eg stanja), one koji definiraju izgradnju novih i/ili rekonstrukciju postoje�ih zgrada (projekt novogradnje i/ili rekonstrukcije), te one koji utvr�uju na�in uklanjanja zgrada (projekt uklanjanja zgrade).

(3) Obzirom na struke koje ih izra�uju projekti za zgrade dijele se na : - arhitektonske projekte koje projektiraju ovlašteni arhitekti - gra�evinske projekte koje projektiraju ovlašteni inženjeri gra�evinarstva - elektrotehni�ke projekte koje projektiraju ovlašteni inženjeri elektrike - strojarske projekte koje projektiraju ovlašteni inženjeri strojarstva Osim navedenih struka u izradi projekata po potrebi u�estvuju i stru�njaci iz drugih struka (pri izradi tehnoloških i projekata i sli�nih projekata). (4) Projekti za zgrade dijele se, obzirom na predmet projektiranja, na slijede�e vrste projekata: - projekte arhitekture - projekte krajobraznog ure�enja - projekte konstrukcije - projekte hidro instalacija - projekte elektrotehni�kih instalacija - projekte ventilacije - projekte termo instalacija - projekte instalacija plinova - projekte prometnica i niskogradnje - projekte prometnog rješenja - projekte tehnologije - projekte toplinske zaštite i uštede toplinske energije (prema posebnom propisu) - projekte zaštite od buke (prema posebnom propisu) - projekte (elaborat) zaštite od požara (prema posebnom propisu) - projekte (elaborat) zaštite na radu (prema posebnom propisu) - projekt zbrinjavanja otpada

Sadržaj i forma projekta

�lanak 4.

(1) Projekti arhitekture predstavljaju podlogu za izradu svih ostalih vrsta projekata za zgrade.

(2) Kona�ni sadržaj projekta i forma ovise o namjeni, veli�ini i složenosti zgrade te o fazi razrade projekta. Kona�ni sadržaj projekta definiraju u okviru svojih ovlaštenja projektanti i glavni projektant na osnovu pravila struke, Zakona, pravilnika donesenih na osnovu Zakona i posebnih propisa, te na osnovu propisanih uvjeta.

Namjena i sadržaj projekta po fazama

�lanak 5.

(1) Idejni projekt služi za dobivanje lokacijske dozvole ili rješenja o uvjetima gra�enja. Sukladno svojoj namjeni (u smislu ovog pravilnika) idejni projekt, osim što prezentira koncepciju svih tehni�kih, funkcionalnih i oblikovnih rješenja, definira odnos zgrade s prostorom u kojem se zgrada gradi. Idejni projekt mora sadržavati podatke koji se odnose na mjerodavna / propisana urbanisti�ka pravila :

HKA Rev. 18.12.2008.


- namjena zgrade (specifikacija funkcionalnih ili tehnoloških cjelina)

- veli�ina zgrade (izgra�ena površina, ukupna površina, volumen, katnost, iskaz propisanih parametara)

- kapacitet zgrade (broj stambenih jedinica, smještajni kapacitet, tehnološki kapaciteti i sl.)

- položaj zgrade u odnosu na susjedne gra�evine, katastarske me�e i prometnice

- oblikovanje zgrade

- oblikovanje vanjskih prostora oko zgrade (krajobrazno ure�enje parcele)

- na�in priklju�enja zgrade na komunalna infrastrukturu (vodovod i kanalizacija, plin, elektroenergetska mreža, telekomunikacijska infrastruktura, promet i sl.)

- utjecaj zgrade na okolinu, koji proizlazi iz namjene, funkcije ili specifi�nih karakteristika.

�lanak 6.

(1) Glavni projekt služi za dobivanje potvrde glavnog projekta, za dobivanje gra�evinske dozvole ili za gra�enje i nadzor gra�enja zgrada �ija gra�evinska (bruto) površina nije ve�a od 400 m i zgrada za obavljanje isklju�ivo poljoprivrednih djelatnosti �ija gra�evinska (bruto) površina nije ve�a od 600 m, u daljnjem tekstu male zgrade. Glavni projekt mora zadržati sve bitne karakteristike zgrade koje su utvr�ene idejnim projektom i potvr�ene lokacijskom dozvolom ili rješenjem o uvjetima gra�enja. Kako glavni projekt predstavlja razradu i razvoj idejnog projekta, u granicama koje propisuje ovaj pravilnik dozvoljena su odstupanja od idejnog projekta.

(2) Glavni projekt mora sadržavati tehni�ka rješenja, uvjete i pravila, koja u izvedbenom projektu trebaju biti detaljno razra�ena, a u izvedbi poštivana, kako bi bili zadovoljeni bitni zahtjevi za zgradu, propisani Zakonom

(3) Glavni projekt mora sadržavati tehni�ka i druga rješenja, kojima �e biti zadovoljeni zahtjevi i prema drugim zakonima i propisima, ako su propisani za odre�enu vrstu gra�evine:

�lanak 7.

(1) Izvedbeni projekt služi za gra�enje i nadzor gra�enja. Sukladno namjeni, težište izvedbenog projekta je na detaljima za izvo�enje, koji predstavljaju razradu tehni�kih rješenja i propisanih pravila iz glavnog projekta. Kako se radi o finalnoj razradi projekta, dopuštena su manja odstupanja u odnosu na tehni�ka rješenja u glavnom projektu. Ovaj pravilnik propisuje okvir dopuštenih odstupanja.

�lanak 8.

(1) Projekt izvedenog stanja služi za dobivanje uporabne dozvole, ako je tijekom izgradnje došlo do odstupanja u odnosu na izvedbeni projekt.

(2) Projekti izvedenog stanja sadrže sve izmjene u skladu s izvedenim radovima. Sve izmjene, koje mogu utjecati na bitne zahtjeve za gra�evinu, potrebno je posebno elaborirati i dokazati njihovu ispravnost.

�lanak 9.

(1) Snimka izvedenog stanja služi za dobivanje rješenja o izvedenom stanju za male zgrade i potvrde izvedenog stanja za ostale zgrade (legalizacija).

(2) Snimka izvedenog stanja sadrži arhitektonske nacrte izvedenog stanja s dokazima o ispunjavanju bitnih zahtjeva za gra�evinu. Za male zgrade, uz arhitektonske nacrte, prilaže se mišljenje ovlaštenog inženjera o ispunjavanju bitnog zahtjeva mehani�ke otpornosti i stabilnosti u vrijeme gra�enja. Za ostale zgrade, uz arhitektonske nacrte, prilažu se mišljenja ovlaštenih inženjera o ispunjavanju svih bitnih zahtjeva za gra�evinu u vrijeme gra�enja. Mišljenja ovlaštenih inženjera, po njihovoj procjeni, mogu biti potkrijepljena prora�unima, rezultatima ispitivanja i drugim dokazima.

�lanak 10.

(1) Snimka postoje�eg stanja služi kao podloga za projekte rekonstrukcije i projekte uklanjanja.

HKA Rev. 18.12.2008.


(2) Snimka postoje�eg stanja sadrži grafi�ke i tekstualne podatke, kojima se utvr�uju bitnih zahtjevi, koji su uvjet za rekonstrukciju.

�lanak 11.

(1) Projekt uklanjanja zgrade služi za dobivanje dozvola za uklanjanje zgrada. Projekt definira na�in i tehniku uklanjanja zgrade i odgovaraju�e mjere zaštite.

(2) Projekt uklanjanja zgrada sadrži snimku postoje�eg stanja i tehni�ki opis na�ina uklanjanja, na�ina zbrinjavanja materijala i otpada, te iskaz površina i volumena postoje�e zgrade. Po potrebi sadrži stati�ki ili druge prora�une bitne za tehnologiju rušenja, projekt zaštite susjednih zgrada ili vlasništva, koje bi procesom uklanjanja moglo biti na bilo koji na�in ugroženo ili ošte�eno.

Forma projekata

�lanak 12.

(1) Projekt može biti izra�en na papiru i /ili sli�nom mediju, te kao elektroni�ki zapis.

(2) Projekt izra�en na papiru i/ili sli�nom mediju uvezuje se u knjige formata A4. Nakon provjera i utvr�ivanja da projektna dokumentacija zadovoljava sve propisane uvjete, ista se uvezuje na na�in koji spre�ava naknadne izmjene. Projekt izra�en na elektronskom mediju, mora biti tako�er zašti�en od naknadnih izmjena. Na�in postupka bit �e posebno propisan.

(3) Projekt pojedine struke, ovisno o koli�ini priloga, može biti uvezan u jednoj ili u više knjiga.

(4) Projekti razli�itih struka, ako to koli�ina priloga omogu�ava, mogu biti uvezani u jednoj knjizi.

Osnovna struktura projekta

�lanak 13.

Svaki se projekt sastoji iz op�eg i tehni�kog dijela. Op�i dio projekta sadrži podatke o investitoru, zgradi, projektnom uredu koji je izradio projekt, vrsti i fazi projekta i projektantu. Tehni�ki dio projekta sadrži tekstualne, ra�unske i grafi�ke priloge, koji prikazuju tehni�ka rješenja zgrade.

3. OP�I DIO PROJEKTA

�lanak 14.

Op�i dio projekta predstavljaju op�i prilozi i dokumenti, koji daju cjelovitu informaciju o investitoru i zgradi, sudionicima u izradi projektne dokumentacije, uvjetima i rješenjima na temelju kojih se projekt izra�uje. Op�i dio projekta predstavljaju i sadržaji i popisi, koji dokumentaciju �ine preglednom.

Sadržaj op�eg dijela projekta

�lanak 15.

(1) Sadržaj op�eg dijela projekta dijeli se na priloge koji su obvezni u svim projektima, priloge koji su obvezni samo u nekim vrstama projekata ili samo u nekim fazama projekta,

(2) Prilozi obavezni u svim projektima su :

- naslovna stranica

- sadržaj pojedinog projekta

(3) Prilozi obavezni samo u odre�enim / nekim projektima su:

- popis sastavnih dijelova projektne dokumentacije (kad dokumentacija sadrži više vrsta projekata)

- lokacijska dozvola samo u vode�em projekt / mapi

- uvjeti na temelju kojih je pojedini projekt izra�en

- izjava projektanta o uskla�enosti projekta

HKA Rev. 18.12.2008.


- mišljenje projektanta o uskla�enosti projekta

- preslika izvoda iz katastarskog plana

- ugovor o poslovnoj suradnji

(4) U op�em dijelu projektne dokumentacije projektanti mogu, pored propisanih obaveznih priloga, priložiti i druge priloge, koji doprinose preglednosti i lakšem snalaženju u projektnoj dokumentaciji.

(5) Prilozi se ulažu u projekt redoslijedom kojim su obra�uju u ovom pravilniku.

Naslovna stranica (naslovnica)

�lanak 16.

(1) Naslovna stranica mora sadržavati:

- naziv i adresu projektnog ureda u kojem je projekt izra�en (podaci za komuniciranje)

- naziv i adresu investitora

- naziv zgrade (po potrebi sa naznakom zahvata - rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja)

- mjesto izgradnje (adresa ili broj k.�. ako adresa ne postoji)

- vrstu projekta (projekt arhitekture, konstrukcije i sl.), po potrebi sa naznakom rednog broja knjige, ukoliko projekt sadrži više knjiga.

- fazu projekta (idejni projekt, glavni projekt, izvedbeni projekt, projekt izvedenih stanja, snimak postoje�eg stanja, projekt uklanjanja zgrade)

- zajedni�ku oznaku projekta, obvezna je u slu�aju kada se projektna dokumentacija odnosi na više zgrada istog kompleksa / složene gra�evine (oznaku odre�uje glavni projektant i ista je za sve projekte u sklopu jedne projektne dokumentacije).

- broj projekta pojedine struke (tehni�ki dnevnik)

- ime autora projekta, ako je bitna zaštita autorskog prava.

- ime, potpis i pe�at glavnog projektanta (potpis u originalu)

- ime potpis i pe�at projektanta (potpis u originalu)

- ime potpis i pe�at odgovorne osobe u projektnom uredu u kojem je izra�en projekt (u originalu)

- mjesto i datum izrade projekta

(2) Ako se u jednu knjigu uvezuje više ili sve vrste projekata, svaka vrsta projekta mora imati svoju naslovnu stranicu prema stavku 1. Zajedni�ka naslovna stranica mora sadržavati:

- naziv i adresa projektnog ureda – nositelja projekta

- naziv i adresa investitora

- naziv zgrade (po potrebi sa naznakom zahvata - rekonstrukcija, dogradnja, nadogradnja)

- mjesto izgradnje (adresa ili broj k.�. ako adresa ne postoji)

- fazu projekta (idejni projekt, glavni projekt, izvedbeni projekt, projekt izvedenih stanja, snimak postoje�eg stanja, projekt uklanjanja zgrade)

- zajedni�ku oznaku projekta, obvezna je u slu�aju kada se projektna dokumentacija odnosi na više zgrada istog kompleksa / složene gra�evine (oznaku odre�uje glavni projektant i ista je za sve projekte u sklopu jedne projektne dokumentacije).

- popis vrsta projekata uvezanih u knjigu s nazivom projektnog ureda koji je projekt izradio i imenom projektanta.

- ime, potpis i pe�at glavnog projektanta (potpis u originalu)

- ime potpis i pe�at odgovorne osobe u projektnom uredu - nositelju projekta (u originalu)

- mjesto i datum izrade projekta

HKA Rev. 18.12.2008.


Sadržaj projektne dokumentacije �lanak 17.

Sadržaj projektne dokumentacije mora imati podatke o investitoru i zgradi, zajedni�ku oznaku projekta (ako postoji) te popis svih projekata i elaborata koji �ine (idejnu, glavnu, izvedbenu i sl.) projektnu dokumentaciju s navedenim projektnim uredom koji je projekt izradio i broj projekta. Sadržaj projektne dokumentacije ulaže se iza naslovne stranice,

Sadržaj projekta

�lanak 18.

Sadržaj projekta je popis svih dijelova i priloga projekta pojedine vrste / struke. Sadržaj projekta ulaže se u svaki dio (knjigu) projekta iza sadržaja projektne dokumentacije. (tabele u prilogu)

Prilozi obavezni samo u pojedinim projektima

�lanak 19.

(1) Izjava projektanta da je idejni projekt uskla�en s dokumentom prostornog ure�enja prilaže se u idejni projekt za lokacijsku dozvolu..

(2) Mišljenje o uskla�enosti glavnog projekta s idejnim projektom ili izvedbenog projekta s glavnim projektom, kad glavni projekt ne izra�uje projektant idejnog projekta, odnosno kad izvedbeni projekt ne izra�uje projektant glavnog projekta

(3) Ugovor o poslovnoj suradnji, kad ovlašteni projektant nije uposlenik projektnog ureda, koji je projekt izradio,

(4) Kopija teksta kona�ne lokacijske dozvole prilaže se samo u vode�em projektu.

4. TEHNI�KI DIO PROJEKTA

Sadržaj tehni�kog dijela projekta

�lanak 20.

(1) Tehni�ki dio projekta sastoji se od tekstualnih dijelova, prora�una i iskaza te nacrta.

(2) Tekstualni dijelovi su tehni�ki opis i tehni�ke specifikacije.

Tehni�ki opis sadrži podatke relevantne za tehni�ko rješenje pojedine faze projektiranja. To se odnosi na: opis lokacije i postoje�eg stanja, programske postavke i obrazloženje projektnog rješenja

Tehni�ke specifikacije propisuju:

- materijale, gra�evinske proizvode i elemente te sklopove i opremu

- na�in obrade, tehnologiju izvedbe i ugradnje

- uvjete za kontrolu i dokazivanje kvalitete.

- vijek uporabe zgrade i uvjete za njezino održavanje, u skladu s uputama koje �e dati Ministarstvo.

(3) Prora�uni i iskazi, ovisno o vrsti projekta, sadrže odgovaraju�e podatke, kojima se dokazuje zadovoljavanje propisanih uvjeta.

(4) Nacrti se izra�uju po pravilima tehni�kog crtanja i ovisno o fazi projekta prikazuju odgovaraju�u razinu grafi�kih podataka.

Tekstualni dijelovi

�lanak 21.

(1) Popis tekstualnih i ra�unskih priloga za svaku fazu i vrstu projekta iskazan je u tablici

(2) Svaka stranica tekstualnog priloga ili prora�una mora sadržavati: oznaku investitora (može skra�eno), naziv i mjesto zgrade, naziv projektanta (skra�eni), fazu projekta, naziv priloga i broj stranice. Stranice svakog

HKA Rev. 18.12.2008.


priloga se numeriraju posebno (stranice od 1 do n). Osim navedenoga, svaka stranica može sadržavati i broj projekta ili drugu oznaku za jednostavno prepoznavanje.

(3) Ovi tekstualni dijelovi grupiraju se u logi�ke cjeline, koje imaju zajedni�ku naslovnu stranicu. Naslovna stranica tekstualnog dijela ima iste podatke kao sastavnica u nacrtu. Naslovnu stranicu svake grupe tekstualnih priloga žigom ovjerava i potpisuje projektant. Potpis i žig ne moraju biti u originalu.

Nacrti

�lanak 22.

(1) Svaki nacrt mora sadržavati sastavnicu sa sljede�im podacima:

- Oznaka / naziv (logotip) pravne osobe ili projektanta, koji je nacrt izradio. Uz tu oznaku mogu se nalaziti i oznake drugih pravnih osoba ili projektanata, koji su na bitan na�in sudjelovali ili utjecali na izradu ili sadržaj nacrta.

- Ime i prezime glavnog projektanta

- Ime i prezime ovlaštenog projektanta, potpis i žig. Potpis i žig ne moraju biti u originalu.

- Prema procjeni i odluci projektanta, imena suradnika i njihovu funkciju u izradi nacrta.

- Naziv / podatke o investitoru

- Naziv zgrade i lokaciju / adresu zgrade (bližu oznaku položaja)

- Faza projekta

- Naziv / sadržaj nacrta

- Broj projekta, zajedni�ku oznaku projekta

- Mjerilo ili mjerila (ukoliko je nacrt izra�en u više mjerila)

- Datum izrade projekta (d,m,g ili samo m,g)

- (OPCIJA) Broj i datum revizije, u slu�aju opcije da se projekt uvezuje jemstvenikom neposredno prije izdavanja dozvole i ovjere projekta.

(2) Veli�ina i položaj sastavnice moraju biti takvi, da je sastavnica vidljiva nakon slaganja nacrta na A4 format. Preporu�ljivo je da sastavnice svih struka iste projektne dokumentacije budu jednoobrazne.

(3) Prema odluci projektanta, nacrti mogu imati i druge oznake, koje doprinose lakšem snalaženju i razumijevanju nacrta. (Naglašen / izdvojen naziv nacrta i mjerilo, shemu povezivanja nacrta i sl.)

(4) Nacrti koji su izra�eni na podlozi koju je izradio drugi projektant (geodetska podloga za rad arhitekta, arhitektonska podloga za rad drugih struka i sl.) moraju na primjerenom mjestu imati odgovaraju�u oznaku s podacima o projektantu podloge, iz koje je vidljivo tko je i kada podlogu izradio.

5. PROJEKTI ARHITEKTURE

Arhitektonski snimak postoje�eg stanja

�lanak 23.

(1) Obvezni tehni�ki dijelovi u arhitektonskom snimku postoje�eg stanja obuhva�aju: opis lokacije, opis zgrade ili njezinog dijela te iskaz površina i volumena.

- opis lokacije obuhva�a: adresu lokacije, katastarske oznake �estica i površinu parcele, opis granice parcele, opis konfiguracije terena, tla i vegetacija, druga prirodna obilježja, lokaciju i gabarite zgrade / zgrada na parceli, okolnu izgradnju, pješa�ke i kolne pristupe, promet u mirovanju, stanje javne infrastrukture.

- opis objekta obuhva�a: namjenu objekta, osnovne pokazatelje o kapacitetima, funkcionalnu organizaciju i oblikovanje, tlocrtne gabarite i katnost, generalnu dispoziciju sadržaja, opis nosive konstrukcije, opis podova, zidova, stropova, otvora, krovova, kratki opis instalacija i povezivanja na komunalnu infrastrukturu.

HKA Rev. 18.12.2008.


- iskaz površina i volumena obuhva�a: površinu parcele, izgra�enu površinu parcele te iskaz bruto površina i bruto volumena zgrade po važe�oj normi HRN ISO 9836. Pokazatelji o zgradi trebaju biti iskazani u skladu namjeravanim zahvatom.

- Pored obaveznih dijelova, arhitektonski snimak može imati i druge priloge, kao što su karakteristi�ni detalji, foto dokumentacija i sl.

(2) Nacrti u sklopu arhitektonske snimke su: geodetska podloga i osnovni nacrti u mjerilu primjerenom veli�ini zgrade ili zahvata (mjerila 1:100 i 1:50). Nacrti moraju biti kotirani. Na situaciji moraju biti kotirani gabariti zgrade, udaljenost zgrade od svih me�a ili drugih gra�evina i glavne visinske kote (glavne kote terena, pristupa / ulaza i poda prizemlja). Na tlocrtima moraju biti kotirani konstruktivni elementi (nosivi zidovi, otvori u nosivim zidovima, stupovi, konstruktivni rasponi) i veli�ine svih prostorija. Presjeci moraju sadržavati glavne visinske podatke (visinske kote terena i svih etaža, me�ukatnih konstrukcija, vijenaca, sljemena, nadozida i sl,) Prema prirodi namjeravanog zahvata, zahva�eni dio zgrade treba detaljno kotirati.

Nacrti zgrada, koji su zašti�eni kao kulturni spomenici, izra�uju se u skladu sa pravilima konzervatorske struke ovisno o stupnju zaštite.

Idejni arhitektonski projekt

�lanak 24.

(1) Obvezni tehni�ki dijelovi u idejnom projektu arhitekture su: tehni�ki opis, prora�uni i iskazi te nacrti.

(2) Tehni�ki opis sadrži:

- opis postoje�eg stanja podrazumijeva opis lokacije te opis gra�evina na lokaciji, ako takove postoje i ako su predvi�ene za uklanjanje ili rekonstrukciju. Za opis lokacije i opis postoje�ih zgrada, �ija je rekonstrukcija predmet idejnog projekta vrijede odrednice iz �lanka 23. stavka 1. ovog Pravilnika.

- programske postavke prikazuju namjeravani zahvat na nivou konceptualnih postavki ili na nivou projektnog programa.

- obrazloženje lokacije podrazumijeva obrazloženje položaja zgrade na parceli, rješenje prometa (kolni i pješa�ki prilazi i parkirališta), rješenje pristupa�nosti, rješenje ure�enja vanjskih prostora.

- obrazloženje funkcionalnog rješenja, podrazumijeva opis namjene, osnovne dispozicije sadržaja, kapaciteta, opis tehnološkog rješenja (po potrebi).

- obrazloženje oblikovanja

- obrazloženje konstrukcije

- opis materijala i obrada na nivou koncepta i oblikovanja

- obrazloženje koncepcije prirodnog osvjetljenja i provjetravanja

- obrazloženje koncepcije zaštite od sunca, toplinske zaštite i zaštite od buke i vibracija

- obrazloženje koncepcije zaštite od požara

- obrazloženje koncepcije zaštite na radu, ako zgrada sadržava radne prostore po važe�em pravilniku

- opis opreme, ako je oprema predstavlja bitan element funkcije zgrade

- popis predvi�enih instalacija s osnovnim karakteristikama

- iskaz posebnih zakona, pravilnika i normi, samo za zgrade sa specifi�nom funkcijom koju tretiraju posebni zakoni i pravilnici (objekti odgoja i obrazovanja, zdravstveni objekti, turisti�ki, ugostiteljski i druge zgrade �iji su elementi odre�eni odgovaraju�om regulativom).

(3) Prora�uni u idejnom projektu izra�uju se po potrebi, ovisno o specifi�nostima zahvata.

(4) Iskazi sadrže:

- iskaz površina i volumena obuhva�a: površinu parcele, izgra�enu površinu parcele, iskaz neto i bruto površina i bruto volumena zgrade po važe�oj normi HRN ISO 9836. Neto površine iskazuju se po potrebi, ako su bitne za funkciju ili zadovoljavanje nekog propisa.

- iskaz urbanisti�kih pokazatelja, podrazumijeva prikaz odnosa provedbenih odredbi odgovaraju�eg urbanisti�kog plana i postignutih veli�ina u projektu (namjena zone, veli�ina parcele, izgra�enost i

HKA Rev. 18.12.2008.


iskorištenost parcele, udaljenosti od prometnica, udaljenost od me�a parcele, visina i katnost zgrade, broj parkirališnih mjesta, iskaz vanjskih površina).

(5) Nacrti u sklopu idejnog projekta prikazuju karakteristike zgrade koje su bitne za provjeru uskla�enosti s prostorno planskom dokumentacijom, koje su bitne za sagledavanje namjene i funkcije, te koje prikazuju osnovna na�ela konstrukcije i oblikovanja.

(6) Mjerilo za izradu nacrta mora osigurati preglednost i �itljivost podataka bitnih u idejnom projektu. Osnovno mjerilo za nacrte idejnog projekta je mjerilo 1:200. Male zgrade mogu se prikazivati u mjerilu 1:100 i 1:50, a izuzetno velike zgrade, male gusto�e tlocrta, u mjerilu 1:500. Nacrti se u idejnom projektu kotiraju samo u elementima koji se odnose na urbanisti�ke zahtjeve i uvjete (glavni tlocrtni gabariti, udaljenosti od me�a i visine).

(7) Nacrti su:

- situacija se radi na posebnoj geodetskoj podlozi, a prikazuje položaj zgrade na parceli i gabarite zgrade. Na istoj ili drugoj situaciji, prikazuju se i pješa�ke i kolne površine, parkirališta, elementi ure�enja terena i zelene površine. Na nivou situacije kotama se definiraju gabaritne dimenzije zgrade, položaj zgrade na parceli, te kriti�ne udaljenosti zgrade od prometnice i granica parcele. Osim horizontalnih kota, situacija mora sadržavati i visinske podatke. Visinski podaci su: katnost / etažnost i karakteristi�ne visinske kote ure�enog terena. Visinske kote na situaciji su apsolutne, odnosno u sustavu geodetske podloge. Relativna kota +/- 0.00 mora biti definirana apsolutnom kotom.

- tlocrti svih razli�itih etaža sa ucrtanom osnovnom opremom i naznakama namjene prostora. Kod zgrada s naglašenom ili zahtjevnom tehnologijom, potrebno je ucrtati gabarite i položaj bitne opreme ili postrojenja.

- karakteristi�ni presjek ili presjeci koji omogu�avaju potpuno visinsko sagledavanje zgrade. U presjeku se definiraju visinske kote podova svih etaža i visine svih ostalih elemenata bitnih za sagledavanje visinskih karakteristika zgrade u prostoru

- fasade s prikazom odnosa prema ure�enom terenu i neposrednom okolišu. U slu�aju rekonstrukcija ili interpolacija, obavezno se prikazuju fasade nezahva�enog dijela zgrade i/ili susjednih zgrada.

(8) Pored navedenih, obveznih priloga, projektant može priložiti i druge priloge, koji doprinose lakšem razumijevanju projekta i preciznijem prikazu projektnih rješenja. To mogu biti detaljniji prikazi funkcionalnih jedinica (stanova, hotelskih soba, u�ionica i sl.), klju�ni detalji konstrukcije i obrade, trodimenzionalni prikazi i sl.)

Glavni arhitektonski projekt

�lanak 25.

(1) Obvezni tehni�ki dijelovi u glavnom projektu arhitekture su: tehni�ki opis s prikazima posebnih tehni�kih rješenja, prora�uni i iskazi, tehni�ke specifikacije i nacrti.


- kratki opis lokacije zgrade i položajnog rješenja, koji predstavlja sažetak odgovaraju�ih opisa iz idejnog projekta i navodi eventualne izmjene u odnosu na idejni projekti.

- opis postoje�eg stanja (u slu�aju kada se radi o rekonstrukciji).

- obrazloženje funkcionalnog rješenja, podrazumijeva doradu istog obrazloženja iz idejnog projekta.

- pregled rješenja bitnih zahtjeva za zgradu predstavlja kratki osvrt na elemente projekta, kojima se osigurava ispunjenje bitnih zahtjeva za zgradu. To je na�in na koji je osigurava: mehani�ka otpornost i stabilnost zgrade, zaštita od požara, održavanje higijene, zdravlja i zaštite okoliša (izbjegavanje opasnih zra�enja, plinova i tvari, mjere koje pružaju sigurnost u korištenju, na�in zaštite od buke, na�in uštede energije i toplinska zaštita)

- opis materijala i obrada, kojim se detaljno definiraju svi materijali i obrade u odnosu na mjesto primjene ili ugradnje.

- opis ugra�ene opreme, kojim se detaljno definiraju tehni�ke karakteristike i uvjeti s naglaskom na na�in zadovoljavanja bitnih zahtjeva za zgradu. To se odnosi na dizala, eskalatore, procesnu opremu i sl.

HKA Rev. 18.12.2008.


- popis predvi�enih instalacija

- iskaz posebnih zakona, pravilnika i normi, samo za zgrade sa specifi�nom funkcijom koju tretiraju posebni zakoni i pravilnici (objekti odgoja i obrazovanja, zdravstveni objekti, turisti�ki, ugostiteljski i druge zgrade �iji su elementi odre�eni odgovaraju�om regulativom).

- prikaz mjera zaštite od požara, izra�uje se u slu�aju kada nije propisana izrada posebnog elaborata zaštite od požara. Prikaz obuhva�a kratki opis namjene objekta u odnosu na požarni rizik i opis mjera za zaštitu od požara.

- prikaz rješenja za osiguranje pristupa�nosti, u skladu sa �lankom 56. "Pravilnika o osiguranju pristupa�nosti gra�evina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti " (NN br. 151/05). Isti pravilnik odre�uje za koje zgrade je neophodno provesti propisane mjere.

- iskaz površina i volumena obuhva�a: površinu parcele, izgra�enu površinu parcele, iskaz neto površina, te iskaz bruto površina i bruto volumena zgrade po važe�oj normi HRN ISO 9836. Pokazatelji o zgradi moraju biti iskazani u skladu s funkcijom zgrade (prema funkcionalnim grupama), u skladu sa prostornom logikom zgrade, logikom vlasni�kih odnosa ili sl. Iskazi volumena i površina mogu odstupati u odnosu na idejni projekt +/- 5%, ali ne smiju prelaziti dopuštene urbanisti�ke parametre.

(3) Tehni�ke specifikacije

Tehni�kim specifikacijama se na detaljan na�in opisuju sve zahtijevane karakteristike materijala, obrada, na�ina ugradnje, izvedbe te kontrole i dokazivanja kvalitete, kojima se osigurava:

- zadovoljavanje bitnih zahtjeva za gra�evinu,

- projektirana razina kvalitete

- mogu�nost nadzora kvalitete za vrijeme i nakon završetka gradnje.

(4) Tehni�ke specifikacije izra�uju se prema vrstama ili grupama radova i sadrže:

- Opis materijala, gra�evinskih elemenata, sklopova i opreme i sadrži propisane tehni�ke karakteristike, zahtijevane dimenzije ili druge mjerna svojstva te propise ili norme kojima moraju odgovarati. Ukoliko se ne definira norma ili propis, potrebno je na drugi na�in detaljno odrediti kvalitetu.

- Opis na�ina obrade, tehnologije izvedbe i ugradnje sadrži tehni�ke zahtjeve, kojima finalni proizvod mora odgovarati. Projektant može umjesto opisa tehni�kih zahtjeva navesti odgovaraju�u važe�u normu.

- Uvjeti za kontrolu i dokazivanje kvalitete mogu se propisati opisno ili pozivanjem na odgovaraju�u važe�u normu.

(5) Tehni�ke specifikacije su osnova i obvezni sastavni dio troškovnika i izvedbenog projekta.

(6) Nacrti u sklopu glavnog projekta prikazuju funkcionalna i tehni�ka rješenja zgrade, a moraju sadržavati sve elemente koji su bitni za provjeru uskla�enosti s lokacijskom dozvolom i koji su bitni za provjeru ispunjavanja bitnih zahtjeva za gra�evinu.

(7) Mjerilo za izradu nacrta mora osigurati preglednost i �itljivost podataka bitnih u glavnom projektu. Osnovno mjerilo za nacrte glavnog projekta je mjerilo 1:100. Manje zgrade mogu se raditi u mjerilu 1:50, a velike zgrade male gusto�e tlocrta u mjerilu 1:200.

(8) Obvezni nacrti glavnog projekta:

- situacija se radi na posebnoj geodetskoj podlozi, prikazuje iste elemente kao situacija u idejnom projektu. Na situaciji moraju biti kotirani gabariti zgrade, udaljenost zgrade od svih me�a ili drugih gra�evina i glavne visinske kote (glavne kote terena, pristupa / ulaza i poda prizemlja. Posebno se moraju kotirati elementi bitni za zadovoljavanje bitnih zahtjeva za gra�evinu, posebnih propisa i uvjeta te za iskol�enje zgrade. Mjerilo situacije je 1: 200, izuzetno 1: 250 ili 1:500. U slu�aju rekonstrukcija, u situaciji moraju biti prikazani postoje�i i novi dijelovi zgrade.

- tlocrt temelja mora prikazati sustav temeljenja s bitnim dimenzijama (tlocrtno i visinski). Ukoliko se radi o interpolaciji, tlocrt temelja mora sadržavati detalje spoja s postoje�im konstrukcijama i eventualna osiguranja. U slu�aju rekonstrukcija, u tlocrtima moraju biti prikazani postoje�i i eventualni novi dijelovi temelja.

- tlocrti svih razli�itih etaža sa ucrtanom fiksnom opremom (uklju�ena potkrovlja i krovne konstrukcije).

HKA Rev. 18.12.2008.


U tlocrtima moraju biti jasno vidljivi i kotirani konstruktivni elementi (nosivi zidovi, otvori u nosivim zidovima, stupovi, konstruktivni rasponi), veli�ine i površine svih prostorija. Svi elementi, koji su propisani nekim propisom, moraju na nacrtima biti kotirani ili opisani na neki drugi na�in (dimenzije propisanih otvora, stubišta, evakuacijskih hodnika, udaljenosti otvora od požarnih pregrada i sl.). Na tlocrtima moraju biti imenovane sve prostorije s ozna�enom površinom i elementima koji su propisani drugim propisom (vrsta poda, visina i sl.) U slu�aju rekonstrukcija, u tlocrtima moraju biti prikazani postoje�i i novi dijelovi tlocrta.

- tlocrt krova sa ucrtanim krovnim plohama i/ ili slivnim površinama te položajem svih elemenata koji se na krovu nalaze (dimnjaci, ventilacije, instalacijaka oprema).

- presjeci u svim ravninama koje omogu�avaju potpuno visinsko sagledavanje zgrade. Posebno mora biti nazna�ena konstrukcija i sastav horizontalnih gra�evinskih elemenata, radi dokaza o ispunjavanju bitnih zahtjeva za gra�evinu. Presjeci se kotiraju s glavnim visinskim kotama vezanim na relativnu kotu ±0,00 i relativnim kotama svih gra�evinskih elemenata (parapeti, ograde, nadvoji i sl.). U presjecima se obvezno opisuju sastavi presje�enih konstrukcija, a posebno onih koji su bitni za zadovoljavanje bitnih svojstava gra�evine. U slu�aju rekonstrukcija, presjek mora prikazivati postoje�e i nove konstrukcije.

- fasade, koje moraju prikazivati poglede svih vanjskih dijelova zgrade sa naznakom razli�itih obrada. Fasade trebaju biti prikazane u odnosu prema ure�enom terenu i neposrednom okolišu. U slu�aju rekonstrukcija ili interpolacija, obavezno se prikazuju fasade nezahva�enog dijela zgrade i/ili susjednih zgrada.

- ure�enje terena (ukoliko nije predmet posebne dokumentacije) radi se na geodetskoj podlozi, a prikazuje visinske karakteristike terena, namjenu i obradu površina, ograde, ogradne i druge zidove te druge elemente projektirane u cilju ure�enja terena. Osnovno mjerilo nacrta, ovisno o površini zahvata je 1:100 i 1:200.

(9) Pored navedenih, obaveznih priloga, projektant može priložiti i druge priloge koji doprinose lakšem razumijevanju projekta i preciznijem odre�enju projektnih rješenja

(10) Rješenja iz glavnog projekta mogu u razumnim okvirima odstupati od rješenja u idejnom projektu. To se odnosni na odstupanje u tlocrtnom rješenju u pogledu veli�ina i namjene prostorija, na na�in rješenja pojedinih detalja, u pogledu primjene pojedinih materijala i obrada te u pogledu gabarita objekta. Odstupanje gabarita je dozvoljeno do 5% po horizontali i vertikali, uz uvjet da se ni u jednom segmentu ne prekora�e urbanisti�ke odredbe / granice.

Izvedbeni arhitektonski projekt

�lanak 26.

(1) Obvezni tehni�ki dijelovi u izvedbenom projektu arhitekture su: nacrti, tehni�ke specifikacije i iskazi koli�ina.

(2) Nacrti i tehni�ke specifikacije moraju biti izra�ene na na�in i u opsegu, koji osigurava izvedbu zgrade do njezine pune funkcionalnosti, uz zadovoljavanje svih bitnih zahtjeva za gra�evinu, predvi�enih ili propisanih glavnim projektom.

(3) Nacrti izvedbenog projekta se sastoje od tlocrta, presjeka, detalja i shema.

- Tlocrti temelja s preciznom geometrijom (horizontalnom i vertikalnom), definiranim probojima na trasama instalacija te pozicijom i drugim podacima bitnim za gra�evinsku izvedbu instalacionih šahtova.

- Tlocrti svih etaža sadrže sve elemente i sklopove, koji moraju biti sveobuhvatno i precizno kotirani. To se odnosi na nosive i pregradne zidove, otvore i prolaze te prostorije. Osim geometrijskih podataka, tlocrti moraju sadržavati i sve informacije potrebne za izvo�enje. To se odnosi na ozna�avanje pozicija pojedinih obrada, oznake shema zanatskih radova, oznake koje upu�uju na razra�ene detalje i podatke o gra�evinskim elementima vezanim na instalacije. Svi tlocrtni elementi mogu se prikazati na jednom nacrtu, a mogu se prikazati i na više nacrta, prema vrsti radova ili tehnologiji izvo�enja.

- Presjeci trebaju osigurati sve potrebne visinske podatke i karakteristike, potrebne za preciznu izvedbu. Presjeci mogu biti cjeloviti ili parcijalni, tako da su obuhva�ene sve razli�ite situacije. Presjeci moraju sadržavati i oznake koje upu�uju na razra�ene detalje. U presjecima se kotiraju svi bitni visinski odnosi.

- Fasade se prikazuju sa svim dimenzijama, detaljima i oznakama potrebnim za izvo�enje. Složene fasade moraju se crtati u razvijenom ili rektificiranom obliku.

HKA Rev. 18.12.2008.


- Detalji se crtaju u primjerenom mjerilu, a prikazuju se svi relevantni podaci za izradu i ugradnju elemenata. Prikazom detalja mora se osigurati precizna izvedba i postizanje bitnih zahtjeva za gra�evinu.

- Sheme prikazuju na grafi�ki jednostavan na�in geometrijske i funkcionalne podatke gra�evinskih elemenata, zanatskih radova i sklopova, redoslijed montaže i položaj elemenata.

(3) Tehni�ke specifikacije

Tehni�ke specifikacije u izvedbenom projektu predstavljaju dora�ene tehni�ke specifikacije iz glavnog projekta, dopunjene iskazima koli�ina.

Izmjene i dopune u tehni�kim specifikacijama moraju predstavljati ista ili bolja tehni�ka rješenja u odnosu na glavni projekt u pogledu bitnih zahtjeva za gra�evinu.

(4) Iskazi koli�ina

Iskazi mogu biti sastavni dio tehni�kih specifikacija ili detaljnih nacrta.

(5) Osim obveznih priloga, projektant može izraditi i druge priloge koji doprinose lakšem razumijevanju projekta i preciznijoj izvedbi.

(6) Rješenja iz izvedbenog projekta mogu odstupati od rješenja iz glavnog projekta. Odstupanje je mogu�e u pogledu tlocrtnog rješenja, na�ina rješenja pojedinih detalja, u pogledu primjene pojedinih materijala i obrada, uz uvjet da se ne narušavaju osnovnu funkciju i bitna svojstva zgrade iz glavnog projekta.

Projekt izvedenog stanja

�lanak 27.

(1) Projekt izvedenog stanja izra�uje se u slu�aju izmjena u arhitektonskim rješenjima, radi dokazivanja zadovoljavanja bitnih zahtjeva za zgradu.

(2) Projekt izvedenog stanja je izvedbeni projekt dopunjen i uskla�en prema stvarno izvedenim radovima.

(2) Projekt izvedenog stanja ovjerava izvoditelj radova i projektant.

(3) Projekt izvedenog stanja identi�an je po generalnom sadržaju i formi izvedbenom projektu iz �lanka 26.

6. GRA�EVINSKI PROJEKTI KONSTRUKCIJE

Snimka postoje�e konstrukcije

�lanak 28.

(1) Snimka postoje�eg stanja konstrukcije izra�uje se na arhitektonskoj podlozi postoje�eg stanja. Dora�uje i dopunjuje se podacima bitnim za konstrukciju te sadrži nosive elemente konstrukcije, konstruktivni sistem zgrade, podatke o materijalima od kojih je konstrukcija izvedena i podatke o nenosivim elementima.

(2) Osim nacrta, snimka postoje�eg stanja konstrukcije sadrži tehni�ki opis i analizu, te po potrebi ra�unsku provjeru mehani�ke otpornosti i stabilnosti. Na temelju karakteristika konstrukcije, utvr�uju se postoje�a grani�na stanja nosivosti, grani�na stanja upotrebljivosti te procjena trajnosti konstrukcije. Analiza sadrži provjeru postoje�eg stanja konstrukcije u odnosu na kriterije minimalnih svojstava i namjeravani zahvat.

(3) U slu�aju, kada se snimka postoje�e konstrukcije izra�uje za potrebe rekonstrukcije, snimka postoje�e konstrukcije treba sadržavati i uvjete za vršenje zahvata rekonstrukcije s uputama o mogu�em na�inu rješavanja nove konstrukcije.

Idejni projekt konstrukcije

�lanak 29.

(1) Idejni projekt konstrukcije je obvezan u slu�ajevima, kada konstrukcija predstavlja bitnu karakteristiku zgrade i za velike ili složene zgrade, kod kojih se postavlja poseban zahtjev na konstruktivno rješenje. Idejni projekt sadrži tekstualni dio, prora�une i nacrte.

HKA Rev. 18.12.2008.


(2) Idejni projekt sadrži pojednostavljeni prora�unski dokaz i uvjete, temeljem kojih se uz odabir odre�enih materijala (gra�evnih proizvoda), geometrijskih oblika i odabir konstrukcije, kroz daljnju razradu projekta mogu ostvariti bitni zahtjevi za gra�evinu u pogledu mehani�ke otpornosti i stabilnosti.

(3) Tekstualni dio idejnog projekta sadrži opis konstrukcije i materijala, te uvjete za daljnju razradu projekta.

(4) Nacrti u idejnom projektu mogu prikazivati sheme konstrukcije i karakteristi�nu geometriju gra�evinskih elemenata.

(4) Za male zgrade, u fazi idejnog projekta, u tehni�kom opisu u sklopu arhitektonskog projekta i u posebnom prilogu u sklopu arhitektonskog projekta, potrebno je dati osnovne karakteristike rješenja konstrukcije. To podrazumijeva opis koncepcije konstrukcije, opis predvi�enog konstruktivnog sustava, karakteristi�nih elemenata i na�ela dimenzioniranja.

Glavni projekt konstrukcije

�lanak 30.

(1) U glavnom projektu konstrukcije zgrada daju se dokazi za nosivost, uporabljivost i trajnost konstrukcije i postavljaju se uvjeti za izvedbu, kako bi se osigurale pretpostavke projekta za krajnju namjenu zgrade.

(2) Obvezni tehni�ki dijelovi u glavnom projektu jesu: tehni�ki opis s prikazima tehni�kih rješenja, ra�unske analize (prora�uni), uklju�uju�i prora�un otpornosti konstrukcije na djelovanja realnog požara, specifikacija materijala, specifikacije za osiguranje i kontrolu kvalitete, te nacrti (planovi pozicija).

(3) Tehni�ki opis sadrži opis konstrukcije, opis materijala i izvedbe. U tehni�kom opisu definiraju se bitni zahtjevi koje gra�evina mora zadovoljiti. Sadrži na�ine zaštite drvenih i metalnih dijelova.

(4) Ra�unske analize, stati�ke i dinami�ke (ako je potrebno) konstrukcije uklju�uju: definiranje i odabir geometrije, definiranje i odabir materijala, definiranje i odabir djelovanja, definiranje i odabir modela, definiranje i odabir metoda prora�una, prora�un reznih sila, dimenzioniranje za grani�na stanje nosivosti, kontrolu pomaka i relativnih deformacija za grani�no stanje nosivosti i grani�no stanje uporabljivosti, kontrolu stabilnosti i definiranje razreda nadzora pri izvo�enju. U okviru ovog dijela navode se norme prema kojima se pojedine karakteristike odabiru (eurokodovi i sl,).

(5) Prora�unski dio dijeli se na stati�ki prora�un, potresnu analizu, prora�un otpornosti konstrukcije na djelovanje realnog požara, prora�un temeljne konstrukcije.

(6) Stati�ki prora�un sadrži prora�un konstrukcije, analizu nosivosti i duktilnosti stupova/zidova, kontrolu deformabilnosti elemenata, posebno plo�a, kontrolu plo�a na proboj, kontrolu progiba stropnih plo�a i greda, dimenzioniranje podrumskih zidova na pritisak tla i dimenzioniranja elemenata konstrukcije u odnosu na prora�unske veli�ine, prora�un priklju�aka �eli�nih i drvenih elemenata.

(7) Za drvene konstrukcije dimenzioniranje i oblikovanje spojeva sa prora�unom spajala sa skicama detalja u mjerilu 1:10 do 1:50.

(8) Potresni prora�un uklju�uje definiranje potresnog djelovanja, dinami�ke karakteristike sustava (vlastite osnovne frekvencije konstrukcije), horizontalne pomake, analize elemenata konstrukcije na razne kombinacije djelovanja, dimenzioniranje za razne kombinacije djelovanja.

(9) Prora�un otpornosti konstrukcije na djelovanje realnog požara uklju�uje definiranje realnog požarnog optere�enja u objektu ili požarnom sektoru, prora�un visokih temperatura u zatvorenom prostoru i nosivoj konstrukciji, te prora�un otpornosti nosive konstrukcije za zahtijevanu otpornost konstrukcije na djelovanje realnog požara.

(10) Prora�un temeljne konstrukcije uklju�uje prora�un na vertikalna i horizontalna djelovanja, odre�ivanje naprezanja, slijeganja, prora�un na potresno djelovanje, armature temeljne konstrukcije.

(11) Nacrti u sklopu glavnog projekta prikazuju pozicije elemenata konstrukcije. Osnovno mjerilo za nacrte glavnog projekta je mjerilo 1:100. Manje zgrade mogu se raditi u mjerilu 1:50, a velike zgrade male gusto�e tlocrta u mjerilu 1:200. Nacrti se u glavnom projektu kotiraju i opisuju po pravilima struke.

(12) Nacrti sadrže detalje, ako je potrebno u ve�im mjerilima.

(13) Uz nacrte mogu se priložiti i drugi prilozi, ako je potrebno, koji doprinose preciznijem odre�enju projektnih rješenja.

HKA Rev. 18.12.2008.


(14) Tehni�ke specifikacije u cilju osiguranja i kontrole kvalitete definiraju razrede izloženosti za dijelove (elemente) odnosno konstrukciju u cjelini. Na temelju definiranih razreda izloženosti definiraju se minimalni zaštitni spojevi betona, definiraju se tehni�ka svojstva materijala u odnosu na zahtjev nosivosti, uporabljivosti i trajnosti konstrukcije. Definiraju se materijali konstrukcije i norme specifikacija gra�evnih proizvoda. Definira se plan kvalitete nadzora, ako je potreban, koji se odnosi na dio ili cijelu konstrukciju (za betonske konstrukcije). Potrebno je definirati je li potrebno probno optere�enje pojedinih dijelova konstrukcije i na koje dijelove se odnosi.

(15) Rješenja iz glavnog projekta mogu dijelom odstupati od rješenja danih u idejnom projektu. Odstupanja se mogu odnositi na pojedine materijale i/ili na konstrukcijske elemente i/ili nenosive elemente.

Izvedbeni projekt konstrukcije

�lanak 31.

(1) U izvedbenom projektu prikazuje se kako treba izvesti gra�evinu da se ispune uvjeti dani u glavnom projektu. (2) Tehni�ki dijelovi u izvedbenom projektu jesu: nacrti, tehni�ke specifikacije materijala (gra�evnih proizvoda) i iskazi koli�ina. (3) Za �eli�ne konstrukcije daje se tehnologija zavarivanja. (4) Za drvene konstrukcije daje se detaljan opis transporta (transportni plan), detaljan opis montaže (montažni plan), sa prora�unom naprezanja tijekom transporta i montaže, na�ina pridržanja, te detaljan opis provedbe zaštite metalnih i drvenih dijelova. (5 Specificiraju se svi dodatni zahtjevi za gra�evinske radove, za specifi�ne projektne zahtjeve, utvr�uju se zahtjevi izvedbe, utvr�uju se zahtjevi za specijalne geotehni�ke radove, zahtjevi koji se odnose na zdravlje i sigurnost, te zahtjevi za kvalifikaciju osoba koje sudjeluju u gradnji. (8) Definira se potrebna dokumentacija, koju mora prikupiti ili izraditi izvo�a�, koja je potrebna da se dokaže uporabljivost gra�evnih proizvoda i uporabljivost zgrade u cjelini. (9) Posebno se obra�uju faze izvedbe: definiraju se svi zahtjevi i ograni�enja za skele i oplate, armature, �elike i ostale elemente konstrukcije, radnje pri betoniranju, izvedba s predgotovljenim elementima, na�ini montaže �eli�ne konstrukcije, izvedba spregnutih konstrukcija, te se definiraju dopuštena geometrijska odstupanja. (10) Nacrti montaže te tehni�ke specifikacije moraju biti izra�ene na na�in i u opsegu, koji osigurava izvedbu zgrade u skladu sa pretpostavkama glavnog projekta konstrukcije, uz zadovoljavanje svih bitnih zahtjeva za gra�evinu, predvi�enih ili propisanih glavnim projektom konstrukcije. (11) Nacrti izvedbenog projekta konstrukcije se sastoje od tlocrta, presjeka, prikaza svih priklju�aka kod �eli�nih i drvenih konstrukcija i skica detalja. Za betonske konstrukcije izra�uju se planovi oplate, kojima se definira geometrija svakog konstruktivnog elementa. Za betonske konstrukcije obvezni se planovi armiranja. Detalji se crtaju u primjerenom mjerilu. (12) Izvedbeni projekt sadrži iskaze za osnovne materijale kao i dodatne materijale (�eli�ne i drvene konstrukcije), posebno za armaturu, uz definiranje normi ili specifikacija za pojedini proizvod. Iskazi mogu biti sastavni dio nacrta ili zasebni dijelovi projekta. (13) Za �eli�nu konstrukciju izra�uju se dispozicijski ili položajni nacrti. (14) Rješenja iz izvedbenog projekta mogu odstupati od elemenata danih u glavnom projektu. Odstupanja su mogu�e u rješavanju pojedinih detalja, primjene odre�enih materijala, uz uvjet da se ne narušavaju bitni zahtjevi za gra�evinu koji su predvi�eni rješenjima u glavnom projektu. (15) Promjene mora odobriti projektant glavnog projekta konstrukcije i revident, ukoliko je provedena kontrola projekta (revizija).

Projekt izvedenog stanja konstrukcije

�lanak 32.

(1) Projekt izvedenog stanja konstrukcije izra�uje se u slu�aju, kada je tijekom gra�enja došlo do odstupanja u konstruktivnom rješenju, materijalima ili tehnologiji gra�enja, u odnosu na glavni i izvedbeni projekt.

(2) Projekt izvedenog stanja konstrukcije je izvedbeni projekt izra�en prema stvarno izvedenim radovima, po potrebi dopunjen ra�unskim dokazima ispravnosti.


HKA Rev. 18.12.2008.


(4) Projekt izvedenog stanja identi�an je po generalnom sadržaju i formi izvedbenom projektu iz �lanka 31, a mora sadržavati i eventualne prora�unske provjere i prora�une, kojima se dokazuje mehani�ka otpornost i stabilnost.

7. PROJEKTI INSTALACIJA

�lanak 33.

Instalacije u smislu ovog pravilnika predstavljaju:

(1) Hidrotehni�ke instalacije u zgradama predstavljaju:

- vodoopskrbu sanitarnom ili tehni�kom vodom

- odvodnju fekalnih i drugih otpadnih voda, što uklju�uje i tretman i obradu istih prije ispuštanja u javnu mrežu ili drugi recipijent

- odvodnju oborinskih voda s tretmanom zauljenih ili na drugi na�in one�iš�enih voda

- spremnike pitke, tehni�ke ili otpadne vode

(2) Elektrotehni�ke instalacije u zgradama predstavljaju:

- Elektroinstalacije jake struje (energetika, rasvjeta, priklju�ci / napajanje)

- Elektroinstalacije slabe struje (DTK dovod, telefonija, informatika, RTV instalacija, ozvu�enje, detekcija plina, daljinsko o�itavanje brojila, i ostale slabostrujne instalacije)

- Elektromotorni pogoni, automatika i upravljanje ure�ajima i opremom

- Elektroinstalacija zaštite od munje (gromobran) i uzemljenja

- Elektroinstalacija dojave požara

- Elektroinstalacije tehni�ke zaštite (video nadzor, kontrola pristupa, protuprovala)

- Elektroinstalacije tehni�kih i tehnoloških procesa u zgradarstvu

Zastupljenost navedenih elektro tehni�kih instalacija ovisi o vrsti i veli�ini zgrade, odnosno o važe�im propisima kojima se za pojedine vrste zgrada neke od instalacija propisuju.

(3) Strojarske instalacije u zgradama predstavljaju:

- grijanje, hla�enje, ventilacija i klimatizaciju sa svim prate�im postrojenjima (kotlovnice, toplinske stanice, skladišta goriva, dimovodne instalacije, toplinske pumpe, kogeneracijska i trigeneracijska postrojenja, banke leda, rekuperacije topline i sl.)

- unutarnje instalacije prirodnog i/ili ukapljenog naftnog plina (UNP),

- instalacije i skladišta ostalih tehni�kih plinova potrebnih za ispunjavanje namjene gra�evine (bolnice, umjetna klizališta, bazenska tehnika)

- postrojenja i ure�aje za vertikalni i horizontalni transport ljudi i opreme (liftovi, pokretna stubišta, transportne trake, kazališna oprema i sl.);

- protupožarnu zaštitu (stabilne instalacije) uklju�ivo ure�aje za osiguranje tlaka,

- projekt ugradnje strojarske ili procesne opreme.

Snimka postoje�eg stanja instalacija

�lanak 34.

(1) Snimka postoje�eg stanja instalacija izra�uje se na arhitektonskoj podlozi postoje�eg stanja. Dora�uje se i dopunjava podacima bitnim za pojedinu vrstu instalacije. Bitni podaci predstavljaju: mjesto, na�in i kapacitet priklju�ka, glavni razvod, na�in mjerenja, položaj glavnih razvodnih to�aka, materijal i stanje razvoda instalacije te stanje ugra�ene instalacijske opreme.

(2) Osim nacrta, snimka postoje�eg stanja instalacija sadrži i tehni�ki opis s bitnim karakteristikama instalacija, analizu postoje�eg stanja u pogledu namjeravanog zahvata, te uvjete za predvi�ene zahvate..

HKA Rev. 18.12.2008.


Idejni projekt instalacija

�lanak 35.

(1) U idejnom projektu instalacije se prikazuju u opsegu iz kojeg je vidljiva koncepcija i opseg rješenja pojedine instalacije, potreban kapacitet te na�in priklju�ivanja na javnu infrastrukturu.

(2) Idejni projekt instalacija sastoji se od:

- tekstualnog dijela,

- prora�una ili procjena i numeri�kih iskaza

- nacrta.

�lanak 36.

(1) Tekstualni dio sadrži tehni�ki opis, u kojemu se treba opisati naro�ito: podatke o komunalnoj opremljenosti u pogledu svake vrste instalacije, vrste i karakteristike instalacije obzirom na namjenu i funkciju zgrade, koncepciju rješenja i na�ela prora�una kapaciteta. U sklopu tehni�kog opisa potrebno je dati popis posebnih propisa ili uvjeta, koji se pri daljnjem projektiranju trebaju poštivati (propisi o otpadnim vodama, sanitarnoj ispravnosti voda, ukapljeni plin, uvjeti lokalnog distributera i sl.). Posebno treba obraditi i procijeniti eventualni utjecaj pojedine instalacije iz zgrade na okoliš (buka, zaga�enje, zahtjevi u pogledu potrebnog prostora i sl.)

(2) Prora�uni, procjene i iskazi sadržavaju: elemente na temelju kojih je izvršen prora�un potrebnih kapaciteta, statisti�ke ili iskustvene podatke na temelju kojih je prora�un ili procjena izvršena, iskaz potrebnih kapaciteta, karakteristike priklju�aka i na�in priklju�enja.

(3) Nacrti instalacija u idejnom projektu moraju obvezno prikazivati na�in priklju�ivanja na javnu infrastrukturu, te eventualno glavni razvod, ukoliko je isti bitan za provjeru uskla�enosti s urbanisti�kim uvjetima. Obvezni nacrt su:

- Situacija zgrade s ucrtanim položajem javne instalacije, mjestom i trasom priklju�ka (vo�enje instalacije od priklju�ka do zgrade / mjesta priklju�ka u zgadi (trasa vodovoda, NN kabela, DTK NN priklju�ka, vanjska leže�a kanalizacija, položaj rezervoara UNP i trasa dovoda i sl.)

- Detalj priklju�nog mjesta prema uvjetima lokalnog distributera

- Detalji priklju�ne instalacije: dimenzija priklju�ka, na�in vo�enja, osiguranje i sl.

Glavni projekt instalacija

�lanak 37.

(1) Glavni projekt instalacija sadrži prikaz tehni�kih rješenja i projektne uvjete, kojima se dokazuje da instalacije, kao sastavni dio zgrade, zadovoljavaju u pogledu bitnih zahtjeva za gra�evinu.

(2) Tekstualni dio glavnog projekta instalacija sadrži tehni�ki opis instalacije i tehni�ke specifikacije za elemente instalacija

(3) Tehni�ki opis sadrži podatke o uvjetima i projektnom zadatku, opis koncepcije i tehni�kog rješenja, opis funkcionalnog rješenja pojedine instalacije i glavne karakteristike rješenja.

(4) Ra�unski dio sadrži detaljne prora�une, kojima se dokazuje puna funkcionalnost instalacije u pogledu zadovoljavanja bitnih zahtjeva za gra�evinu. Iskazi predstavljaju rekapitulacije prora�una, kada je to potrebno radi korištenja podataka u drugim vrstama projekata. Kada se prora�uni izra�uju ra�unalom, treba navesti vrstu i karakteristike softvera. Za ra�unalne prora�une treba priložiti iskaz ulaznih podataka (temperature, zahtijevani nivo rasvjete i sl.). Za ra�unalne prora�une ne treba prilagati ispis ve� samo rekapitulaciju rezultata, na temelju kojih je izvršeno dimenzioniranje.

(5) Nacrti - sheme instalacija izra�uju se na arhitektonskim podlogama (tlocrtima, presjecima i pro�eljima) i moraju prikazivati:

- Glavna mjesto priklju�ka i �vorišta u zgradi, s bitnim tehni�kim i prostornim karakteristikama.

- Glavni razvod od priklju�nog mjesta do mjesta distribucije prema lokanim mrežama. Lokalni razvodi se u nacrtima samo ozna�avaju i opisuju njihove karakteristike. Karakteristike lokalnog

HKA Rev. 18.12.2008.


razvoda i rješenja definiraju se tehni�kim karakteristikama, koje zadovoljavaju u pogledu raznih propisa, a služe kao uvjet za izradu izvedbenog projekta instalacije.

- Položaj i karakteristike vodova i opreme ve�ih gabaritnih dimenzija

- Položaj i tehni�ke karakteristike elemenata instalacija, koji su bitni za provjeru bitnih zahtjeva za zgradu ili zadovoljavaju druge propise

- Funkcionalne sheme, ako se njima dokazuje zadovoljavanje bitnih zahtjeva ili drugih propisa

Izvedbeni projekt instalacija

�lanak 38.

(1) Izvedbeni projekt instalacija sadrži detaljan prikaz tehni�kih rješenja, kojima se razra�uju sheme i projektni uvjeti iz glavnog projekta.

(2) Tekstualni dio izvedbenog projekta instalacija sadrži samo dopune ili izmjene u odnosu na glavni projekt.

(3) Ra�unski dio sadrži detaljne prora�une za dopune ili izmjene, kojima se provjerava ili dokazuje puna funkcionalnost instalacije u pogledu zadovoljavanja funkcionalnih zahtjeva, bitnih zahtjeva za gra�evinu i uskla�enost s glavnim projektom.

(4) Nacrti instalacija izra�uju se na arhitektonskim podlogama izvedbenog projekta (tlocrtima, presjecima i pro�eljima) i moraju prikazivati:

- Uskla�enje glavnih mjesta priklju�ka i �vorišta u zgradi s kona�nim arhitektonskim rješenjem i rješenjem drugih instalacija.

- Glavni razvod od priklju�nog mjesta do mjesta distribucije u lokane mreže s podacima o dimenzijama razvoda i to�nom položajem u prostoru.

- Lokalni razvodi s detaljima, to�nim položajem i karakteristikama.

- Položaj i karakteristike ugra�ene opreme (uti�nice, rasvjetna tijela, sanitarna oprema, radijatori, ventilacijske rešetke i sl.)

Projekt izvedenog stanja instalacija

�lanak 39.

(1) Projekt izvedenog stanja instalacija izra�uje se u slu�ajevima, kada je tijekom izgradnje došlo do odstupanja u pogledu tehni�kih rješenja, materijala ili opreme u odnosu na glavni i izvedbeni projekt


(3) Projekt izvedenog stanja identi�an je po generalnom sadržaju i formi izvedbenom projektu iz �lanka 38, a mora sadržavati i eventualne prora�unske provjere i prora�une, kojima se dokazuje zadovoljavanje bitnih zahtjeva iz glavnog projekta.

8. PROJEKTI KRAJOBRAZNOG URE�ENJA

�lanak 40.

(1) Projekt krajobraznog ure�enja, u smislu ovog pravilnika, obvezni su dio projektne dokumentacije, kada je to propisano odgovaraju�om prostorno planskom dokumentacijom i kada je to propisano drugim propisima ili uvjetima (zaštita spomenika ili zaštita ambijenta).

(2) Ako projekti krajobraznog ure�enja nisu posebno propisani kao obvezni prema stavku 1. ovog �lanka, isti se mogu izra�ivati i na temelju zahtjeva investitora.

HKA Rev. 18.12.2008.


Snimka postoje�eg stanja krajobraznog ure�enja

�lanak 41.

(1) Snimka postoje�eg stanja krajobraza izra�uje se na geodetskoj podlozi, kada je potrebna radi rekonstrukcije ili ure�enja postoje�eg krajobraznog ure�enja.

(2) Snimka postoje�eg stanja krajobraznog ure�enja sadrži grafi�ke prikaze inventarizacije i valorizacije svih zate�enih krajobraznih elemenata, te tehni�ki opis s karakteristikama i stanjem biljnih vrsta i drugih elemenata krajobraznog ure�enja.

Idejni projekt krajobraznog ure�enja

�lanak 42.

(1) U idejnom projektu, krajobrazno ure�enje se prikazuju u opsegu iz kojeg je vidljiva koncepcija prostorno oblikovne organizacije i raspored glavnih elemenata krajobraznog ure�enja. To se odnosi na pješa�ke površine, terase, ograde, zelenilo po vrstama i dr. (2) Idejni projekt krajobraznog ure�enja sastoji se od tehni�kog opisa i nacrta.

�lanak 43.


- opis postoje�eg stanja ure�enja parcele,

- podatke o uvjetima za krajobrazno ure�enje

- programske postavke za ure�enje parcele prikazane na nivou konceptualnih postavki ili na nivou projektnog programa a koje se temelji na prostornoj analizi (kada se radi o povijesnoj zgradi tada i analizi povijesnih izvora), te pokazuje opredjeljenje konceptualnog rješenja

- obrazloženje krajobraznog ure�enja, a podrazumijeva obrazloženje oblikovnog i funkcionalnog rješenja, konceptualni opis vegetacijskih elemenata i materijala te njihova dispozicija, opis opreme, podatke o tlu, naznaku glavnih materijala elemenata krajobraznog ure�enja, te podatke potrebne za projektiranje instalacija na parceli.

(3) Nacrti u sklopu idejnog projekta prikazuju karakteristike svih izgra�enih i zelenih površina parcele koje su bitne za sagledavanje namjene i funkcije vanjskog prostora, te koje prikazuju osnovna na�ela njihovog oblikovanja. Nacrti su:

- situacija, koja se izra�uje radi na geodetskoj podlozi a prikazuje gabarite svih elemenata na parceli (pješa�ke i boravišne površine, elementi modeliranja terena i zelene površine), strane svijeta i pravac djelovanja glavnih vjetrova. Na nivou situacije kotama se definiraju gabaritne dimenzije i položaj svih izgra�enih i zelenih površina na parceli, kao i visinski podatci.

- tlocrtno rješenje krajobraznog ure�enja s naznakama namjene prostora i rasporedom glavnih elemenata krajobraznog ure�enja (komunikacije, terase, ograde, zelenilo po vrstama, arhitektonski i skulpturni objekti i dr.) sa osnovnim kotama.

- karakteristi�ni presjek (presjeci) ili presjeci sa oznakom postoje�eg i projektiranog terena.

Glavni projekt krajobraznog ure�enja

�lanak 44.

(1) Glavni projekt krajobraznog ure�enja sadrži tekstualne dijelove i nacrte.

(2) Tekstualni dio glavnog projekta krajobraznog ure�enja sadrži obrazloženje krajobrazne osnove tj. prikaz i obrazloženje stru�no-tehni�ke razrade usvojenih rješenja u idejnom projektu, kao i tehni�ke specifikacije za sve elemente krajobraznog ure�enja (biljne vrste, materijali, urbana oprema i ostalo)

(3) Tehni�ki opis sadrži podatke o uvjetima i projektnom zadatku, te opis tehni�kog rješenja. Tehni�ke specifikacije sadrže detaljan opis svih elemenata, uvjete koje elementi moraju zadovoljiti, uvjete izvedbe i na�in održavanja. Tehni�ke specifikacije sadrže detaljan opis materijala, gra�evinskih i biljnih elemenata, opreme a

HKA Rev. 18.12.2008.


sadrži i propisane tehni�ke i biotehni�ke karakteristike, zahtijevane dimenzije te propise ili norme kojima moraju odgovarati.

(4) Nacrti u sklopu glavnog projekta prikazuju oblikovna, funkcionalna i tehni�ka rješenja ure�enja okoliša zgrade, a moraju sadržavati sve elemente koji su bitni za provjeru uskla�enosti s lokacijskom dozvolom. Nacrti krajobraznog ure�enja sadrže:

- situaciju, dora�enu u odnosu na idejni projekt

- tlocrtnu dispoziciju raznih vrsta površina i obrada, elemenata krajobraznog ure�enja te biljnih vrsta s naznakom broja sadnica, te dispoziciju urbane i ostale opreme

- ure�ajni plan je crtež rješenja komunikacija i objekata krajobrazne arhitekture. Na njemu moraju biti ozna�ene sve prometnice, staze, prilazi, terase, arhitektonski i skulpturni objekti, pergole, vodoskoci, igrališta, paviljoni i dr.

- plan zelenila je crtež koji u horizontalnoj projekciji prikazuje i ozna�ava mjesta ukrasnog drve�a, grmlja i cvije�a te tlocrtnu dispoziciju biljnih vrsta. Pri tome treba posebno ozna�iti postoje�e drve�e i grmlje.

- karakteristi�ni presjeci kroz teren prikazuju izgled projektiranog ure�enja na karakteristi�nim mjestima terena i trebaju sadržavati: presjeke zemljišta, presjeke elemenata krajobraznog ure�enja kao i izglede projektiranog zelenila i izglede svega što je vidljivo iza linije presjeka i �ime se upotpunjuje prikaz izgleda projektiranog ure�enja.

(5) Mjerilo za izradu nacrta mora osigurati preglednost i �itljivost podataka bitnih u glavnom projektu. Osnovno mjerilo za nacrte glavnog projekta je mjerilo 1:100, odnosno 1:200 za ve�e zahvate.

(6) Pored navedenih, obaveznih priloga, projektant može priložiti i druge priloge koji doprinose lakšem razumijevanju projekta i preciznijem odre�enju projektnih rješenja.

Izvedbeni projekt krajobraznog ure�enja

�lanak 45.

(1) Izvedbeni projekt krajobraznog ure�enja predstavlja detaljnu razradu glavnog projekta

(2) Tekstualni dio izvedbenog projekta krajobraznog ure�enja sadrži dopunjene tehni�ke specifikacije sadnje i održavanja i iskaz koli�ina.

(3) Izvedbeni nacrti krajobraznog ure�enja sadrže tlocrtno rješenje ure�enja prostora s naznakom vrsta i obrada površina, oznakama gra�evinskih detalja gra�evinskog dijela krajobraznog ure�enja, gra�evinske detalje te dispoziciju, broj i vrstu biljnih vrsta.

(1) Izvedbeni projekt krajobraznog ure�enja predstavlja detaljnu razradu glavnog projekta a obvezni tehni�ki dijelovi su: nacrti, tehni�ke specifikacije i iskaz koli�ina radova

(2) Tekstualni dio izvedbenog projekta krajobraznog ure�enja sadrži dopunjene tehni�ke specifikacije te detaljni projektantski iskaz koli�ina radova.

(3) Nacrti i tehni�ke specifikacije moraju biti izra�ene na na�in i u opsegu, koji osigurava izvedbu krajobraznog ure�enja okoliša zgrade do njene pune funkcionalnosti.

(4) Nacrti izvedbenog projekta se sastoje od tlocrta, presjeka, detalja.

- ure�ajni plan je crtež rješenja komunikacija i objekata krajobrazne arhitekture koji moraju biti sveobuhvatno i precizno kotirani

- plan sadnje biljnog materijala prikazuje i ozna�ava mjesta ukrasnog drve�a, grmlja i cvije�a te tlocrtnu dispoziciju biljnih vrsta s naznakom broja sadnica a moraju sadržavati i sve informacije potrebne za izvo�enje.

- crteži glavnih kompozicijskim cjelina razra�uju u ve�oj mjeri najvažnije dijelove kompozicije, a treba sadržavati sve što je predvi�eno na tom dijelu terena, tj. elemenata krajobraznog ure�enja, zelenilo, arhitektonske objekte i dr.

- plan nivelacije je crtež nivelacionih rješenja u kome su date visinske kote karakteristi�nih to�aka, prijeloma niveleta i uzdužnih i popre�nih profila.

- plan infrastrukture je crtež rasporeda objekata vodovoda, kanalizacije, odvodnje i opskrbe elekti�nom energijom.

HKA Rev. 18.12.2008.


- karakteristi�ni presjeci kroz teren prikazuju izgled projektiranog ure�enja na karakteristi�nim mjestima terena i trebaju sadržavati: presjeke zemljišta, presjeke objekata krajobrazne arhitekture kao i izglede projektiranog zelenila i izglede svega što je vidljivo iza linije presjeka i �ime se upotpunjuje prikaz izgleda projektiranog ure�enja.

- crteži pojedinih dijelova, detalji i sheme služe za razradu i pravilno izvo�enje pojedinih dijelova projekta a izra�uju se za cvjetne površine, stubišta, pergole, vodoskoke, ograde, dekorativne i potporne zidove, staze i dje�ja igrališta.

(5) Tehni�ke specifikacije predstavljaju dora�ene tehni�ke specifikacije iz glavnog projekta. Izmjene i dopune u tehni�kim specifikacijama moraju predstavljati ista ili bolja rješenja u odnosu na glavni projekt.

(6) Iskaz koli�ina i troškovnik radova

(7) Osim obveznih priloga, projektant može izraditi i druge priloge koji doprinose lakšem razumijevanju projekta i preciznijoj izvedbi.

(8) Rješenja iz izvedbenog projekta mogu odstupati od rješenja iz glavnog projekta. Odstupanje je mogu�e u pogledu tlocrtnog rješenja, na�ina rješenja pojedinih detalja, u pogledu primjene pojedinih materijala i obrada, uz uvjet da se ne narušavaju osnovnu funkciju i bitna svojstva rješenja iz glavnog projekta.

9. PROJEKTI PROMETNICA

�lanak 46.

(1) Projekt prometnica, u smislu ovog pravilnika, obvezni su dio projektne dokumentacije, kada je to propisano odgovaraju�om prostorno planskom dokumentacijom i kada prometnice �ine zna�ajan funkcionalni dio zgrade.

(2) Projekti prometnica u sklopu projekata zgrade odnose se samo na prometne površine na parceli koja pripada zgradi i prometnice koje služe za povezivanje na javnu prometnicu.

Idejni projekt prometnica

�lanak 47.

(1) Idejni projekt prometnica u sklopu zgrade sadrži nacrte i tehni�ki opis.

(2) Tehni�ki opis sadrži opis predloženog prometnog rješenja, prijedlog tehni�kih karakteristika prometnica i iskaz kapaciteta parkirališta. Tehni�ki opis prometnica predstavlja poglavlje u arhitektonskom tehni�kom opisu.

(3) Nacrti se izra�uju na arhitektonskoj situaciji, na geodetskoj podlozi. Nacrti sadrže geometriju prometnica (horizontalnu i vertikalnu) i moraju zadovoljavati tehni�ke zahtjeve za interne prometnice (širine kolnika, radijusi, dimenzije parkirališta i sl.)

(4) Idejni projekt prometnica sastavni je dio arhitektonskog rješenja. Nacrti prometnica može biti prikazan na arhitektonskoj situaciji zgrade ili na kao poseban nacrt (kod složenijih rješenja).

Glavni i izvedbeni projekt prometnica

�lanak 48.

(1) Glavni i izvedbeni projekt prometnica internog karaktera (opskrbi kolnici, prilazi i parkirališta) za male zgrade, mogu se izraditi u sklopu arhitektonskog projekta.

(2) Glavni i izvedbeni projekt prometnica, koje predstavljaju složenije zahvate, zahtijevaju prora�une kolnika, horizontalnu i vertikalnu signalizaciju i priklju�ak na javnu prometnicu, izra�uje se kao poseban projekt. U tom slu�aju, sadržaj ovih projekata mora biti u skladu s Pravilnikom o sadržaju projekata za javne ceste.

HKA Rev. 18.12.2008.


10. SADRŽAJ DOKUMENTACIJE UZ ZAHTJEVA ZA IZDAVANJE RJEŠENJA I DOZVOLA

�lanak 49.

(1) Zahtjevu za izdavanje rješenja o uvjetima gradnje, lokacijske dozvole, potvrde glavnog projekta i gra�evinske dozvole prilaže se odgovaraju�a projektna dokumentacija iz ovog Pravilnika.

(2) Osim projektne dokumentacije, prema Zakonu, potrebno je priložiti i drugu dokumentaciju, ovisno o fazi administrativnog postupka. To su:

- ovjerena posebna geodetska podloga (s originalnom ovjerom od nadležnog katastarskog ureda)

- katastarska kopija (po potrebi)

- posjedovni listovi

- dokaz o pravu vlasništva ili pravnom interesu (izvadak iz zemljišne knjige, ugovor o kupoprodaji, koncesijski ugovor, ugovor o ortakluku)

- popis susjeda (eventualno s dokazom vlasništva susjednih parcela)

- drugi dokumenti koji moraju biti u originalu

(3) Dokumentacija iz stavka 2. ovog �lanka prilaže se uz zahtjev i projektnu dokumentaciju u jednom primjerku.

�lanak 50.

(1) Osim projektne dokumentacije prema ovom Pravilniku i Zakonu o prostornom ure�enju i gradnji, za isho�enje suglasnosti, potvrda i dozvola, projektna dokumentacija mora sadržavati i razne elaborate, iskaze, projekte i sli�ne priloge prema drugim zakonima i pravilnicima. To se odnosi na:

- elaborat zaštite na radu, kad je zgrada ili dio zgrade definiran kao radni prostor prema odgovaraju�em pravilniku

- projekt / elaborat zaštite od požara

- projekt / elaborat toplinske zaštite i uštede energije

- projekt / elaborat zaštite od buke

- projekt / elaborat zaštite od ioniziraju�ih zra�enja i sl.

(2) Navedeni i drugi sli�ni prilozi, projekti i elaborati izra�uju se prema odgovaraju�im propisima, koji te dijelove projekta zahtijevaju i propisuju njihov sadržaj i mogu biti uvezani sa projektom ili kao poseban prilog.

11. NA�IN I ZNA�ENJE OVJERE PROJEKTA OD STRANE ODGOVORNIH OSOBA

�lanak 51.

(1) Ovjera projekta od strane odgovornih osoba u postupku izdavanja suglasnosti, uvjeta, rješenja i dozvola (u daljnjem tekstu: dopuštanje) predstavlja potvrdu sukladnosti s propisanim uvjetima i ispravnosti tehni�kog rješenja u odnosu na važe�e zakone, propise, tehni�ke propise i norme.

(2) Ovjera projekta završni je �in pregleda i kontrole projekta od strane odgovorne osobe.

(3) Odgovorna osoba dužna je ovjeriti svaki dio projekta, koji je bitan za fazu projekta ili vrstu dopuštenja koje se izdaje i koji predstavlja uvjet za daljnju razradu projekta.

Ovjere u sklopu izdavanja rješenja o uvjetima gra�enja i lokacijske dozvole

�lanak 52.

(1) Nadležne službe i institucije koje izdaju uvjete i suglasnosti u fazi izdavanja rješenja o uvjetima gra�enja ili lokacijske dozvole dužne su ovjeriti na odgovaraju�i na�in dijelove projekta specifi�ne za pojedinu vrstu uvjeta ili suglasnosti (infrastrukturni priklju�ci, zaštita od požara i sl.). Obavezna je ovjera bitnih dijelova tekstualnih priloga (iskazi koli�ina, kapaciteta i tehni�kog rješenja priklju�enja) i nacrta na kojima je definiran položaj

HKA Rev. 18.12.2008.


priklju�ka.)

(2) Nakon kontrole i provjere projekta u smislu �lanka 108. odnosno 215. Zakona, odgovorna osoba ovjerava:

- Situaciju na posebnoj geodetskoj podlozi, iz koje vidljiv položaj zgrade u prostoru i na parceli

- Karakteristi�ne tlocrte, koji su bitni za definiranje funkcije i kapaciteta.

- Presjek na kojemu su vidljivi propisani visinski elementi (katnost, visine vijenca i sl.)

- Iskaz površina i urbanisti�kih parametara.

(3) Odgovorna osoba / ured dužan je u tekstualnom tekstu rješenja o uvjetima gra�enja ili lokacijske dozvole navesti podatke o projektu i posebno specificirati sve ovjerene priloge.

(4) Opcija: Projekt se nakon kontrole i ovjere uvezuje na na�in koji onemogu�ava naknadnu zamjenu dijelova projekta.

Ovjere u sklopu izdavanja potvrde glavnog projekta odnosno gra�evinske dozvole

�lanak 53.

(1) Nadležne službe i institucije koje izdaju suglasnosti u fazi potvrde glavnog projekta ili gra�evinske dozvole dužne su ovjeriti na odgovaraju�i na�in dijelove projekta specifi�ne za pojedinu vrstu suglasnosti (infrastrukturni priklju�ci, zaštita od požara, zaštita na radu i sl.). Obavezna je ovjera bitnih dijelova tekstualnih priloga (djelovi tehni�kih specifikacija i tehni�kih rješenja, kojima se postižu bitne karakteristike) i nacrta na kojima su prikazana tehni�ka rješenja koja sadrže bitne zahtjeve za gra�evinu.

(2) Nakon kontrole i provjere projekta u smislu �lanka 225. odnosno 232. Zakona, odgovorna osoba ovjerava:

- Situaciju na posebnoj geodetskoj podlozi, iz koje vidljiv položaj zgrade u prostoru i na parceli

- Nacrte na kojima je vidljiv na�in zadovoljavanja bitnih zahtjeva za gra�evinu

- Tekstualne dijelove i specifikacije iz kojih je vidljiv na�in postizanja / zadovoljavanja bitnih zahtjeva za gra�evinu.

(3) Odgovorna osoba / ured dužan je u tekstualnom tekstu potvrde glavnog projekta ili gra�evinske dozvole navesti podatke o projektu i posebno specificirati sve ovjerene priloge.

(4) Opcija: Projekt se nakon kontrole i ovjere uvezuje na na�in koji onemogu�ava naknadnu zamjenu dijelova projekta.

* Poglavlje 11. - predloženo je na�elno. Doradu treba razraditi u suradnji s Ministarstvom.

12. PRILOZI PRAVILNIKU

�lanak 5x.

Ovaj Pravilnik sadrži prilog "A" u kojem je popisan sadržaj op�eg i tehni�kog dijela projektne dokumentacije koja se prilaže zahtjevima za izdavanje lokacijske dozvole, za izmjenu i dopunu rješenja o uvjetima gra�enja, za potvrdu glavnog projekta, za izmjenu i dopunu potvrde glavnog projekta, za gra�evinsku dozvolu, za izmjenu i dopunu gra�evinske dozvole, za rješenje o izvedenom stanju, za potvrdu izvedenog stanja te koja služi za gra�enje i uklanjanje zgrada.

Documents

Pravilnik o sadrzaju projekata