Zupanrje. Primjenom ove Odluke prestaje vaZitiOdluka Klasa: 021-04/08-01124; Urbroj: 2l33ll1-03-08-01 od 28. 11. 2008. godine.

Klasa: 021 -04/09-0 1 / 45Urbroj: 2133i15-03-9-1Saborsko, 11. 09. 2009. g.

PREDSJEDNIKOPCINSKOG !'IJECA

Ivan Matovina

PLANGOSPODARENJA OTPADOM

OPCINE SABORSKO

l Uvod i polazne osnove

Nacionalnom strategijom za5tite okoli5a iNacionalnim planom djelovanja za okoli5 (NN46/02), utvrdeno je da je neodgovaraju6egospodarenje otpadom najveii problem za5titeokoliSa u Republici urvatskoj.

Prema Odluci Vije6a Evropske rurije, broj:200416481EC, od 13. 09. 2004. godine, najvaZnijezadaie Republike Hrvatske u sektoru gospodarenjaotpada su:

a) kratkoroino:- u roku od I do 2 godine usvojiti i primjenjivati

plan gospodarenja otpadom;b) srednjoroEno:

- u roku od 3 do 5 godina osigurati integracijuzahljeva gospodarenja otpadom u druge sektoregospodarstva uz primjenjivanje politikeodrZivog razvoja;

- nastaviti rad na preno5enju pravnog poretkaEU-a, s naglaskom na gospodarenje otpadom,kakvoCu zraka i voda;

- povecanje ulaganja u infrastrukhrru, s osobitimnaglaskom na skupljanje i obradu otpaclnihvoda, vodoopskrbu i gospodarenje otpadom.

l.l, Svrha i opseg Plana gospodarenjaotpadom

Svrha dono5enja Plana, u skladu snadelima EU-a, je iznalaZer4e okvira u kome ie semoii smanjiti kolidina otpada, te istowemeno sotpadom koji nuZno nastaje odrZivo gospodariti.

Clankom 4. Zakona o otpadu INN 178/04)utvrden je skup aktivnosti, odluka i mjera kojedefiniraju ekolo5ki prihvatljivo i odrZivogospodarenj e otpadom.

elankom I l. navedenog Zakona utwden jesadrZaj Plana gospodarenja otpadom jedinicelokalae samouprave, te je propisano da Plan sadrZislijedeia poglavlja:- mjere odvojenog prikupljar{a komunalnog

otpada,

BROJ 34/2009. GLASNIK KARLOVAEKEZUPANIJE 40

mjere za upravljanje i nadzorkomunalrri otpad,popis otpadom onediSfenogneuredenih odlagali5ta,

odlagali5ta za

okoli5a i

- redoslijed aktivnosti sanacije neuredenihodlagali5ta i otpadom oneCi5denog okoli5a,

- izvore i visinu potrebnih sredstava za provedbusanacije.

1,2. Zakonski okvir

Pregled propisa koji urecluju gospodaxenjeotpadom u Republici Flrvatskoj:- Srategija gospodararja otpadom Republike

llrvatske, NN 130/05, .- Zakonootpadu,NN 178/04,111/06,- Zakon o potwtlivanju Baselske konvenclie o

nadzoru prekogranidnog prometa opasnogotpada i njegovu odlaganjq NN-Meclunarodnilrgovoi3/94,

- Uredba o kategorijam4 wstarna i klasifikacijiotpada s katalogom otpada i listom opasnogotpada, NN 50/05,

- Uredba o nadzoru prekogranidnog prometaohadom, NN 69106, l7l07,

- Uredba o uvjetima za postupanje s opasnimotpadom, NN 32198,

- Uredba o jedinidnim naknadama, korektivnimkoeficijentima i pobliZim kriterijima imjerilima za utwclivanje naknada naopterecivanje okoliSa otpadom, NN 71104

- Pravilnik o gospodarenjern otpadom, NN23/07,

- Pravilnik o vrstama otpad4 NN 27196,- Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom,

NN 123197, 112101,- Pravilnik o ambalaZi i ambalaZnom otpadu, NN

97/05, lt5/0s,- Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama,

NN 40/06,- Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima, NN

r24/06,- Pravilnik o gospodarenju oQadnim baterijama i

akumulatorima, NN I 33/06,- Pravilnik o gospodareqju otpadnim vozilima

NN 136/06.- Pravilnik o gospodarenju medicinskim

otpadom,- Pravilnik o obliku, sadrZaju i nadinu vodenja

odevidnika obveznika pla6anja naknade naoptere6ivanje okoli5a otpadom, NN 120/04,

- Pravilnik o odevidniku pravnih i fizidkih osobakoje se bave djelaho5Cu posredovaqia uorganiziranju uporabe i/ili zbrinjavanja otpada ipravnih i fizidkih osoba koje se bavedjelatno5du izvoza neopasnog otpad4 NN5l/06

- Pravilnik o mjerilim4 postupku i nadinuodredivanja ianosa nalcrade vlasnicima

nekretnina i jedinicama lokalne samouprave,NN 59i06

- Pravilnik o nabinu i rokovima obradunavania iplaianja naknada na optereiivanja okoiiSaotpadom, NN 95/04,

- Odluka o uvjetima omadavanja ambalaZe, NN155t0s,24t06,28t06,

PostojijoS niz propisa koji na neki nadin tj.indirektno udedu ili reguliraju nadin gospodarenjaotpadom kao Sto su npr. Zakon o komunalnomgospodarstvu, NN 261003, Zakon o kemikalijama,NN 150/05 itd.

1,3. Obveze iz postoje6e i nadolazede zakonskeregulative

Prema obvezama i odgovomostima ugospodarenju otpadom koje proizlaze iz Zakona ooQadu drZava je odgovoma za gospodarenjeopasnim otpadom i za spaljivanje otpada, Zupanije igrad, Zagreb odgovomi su za gospodarenje svimwstama otpada, osim za opasni otpad i spaljivanje,a gradovi i opiine odgovomi su za gospodarenjekomunalnim otpadom.

Tro5kovi gospodarenja otpadomobradunavaju se prema kiteriju kolidine i svojstvuotpada, uz primjenu nadela ,,onediSiivat pla6a*'. Zakomunalni otpad iz kuianstava mogu se primijenitii drugi obradunski kriteriji u skladu s propisomkojim se ureduje komunalno gospodarstvo.

Tro5kovi gospodarenja otpadom trebajuobuhvatiti:1. ho5kove odvojenog skupljanja otpada,2. troikove prijevo za otpada,3. tro5kove drugih mjera gospodarenja otpadom

koje nisu pokrivene prihodom ostvarenimprometom otpada,

4. procijenjene tro5kove uklanjanja otpada koji jenepoanata osoba odbacila u okoli5,

5. troSkove porabe i/ili zbrinjavanja otpada kojiobuhva6aju ho5kove projektiranja i gradnjegraclevina za porabu i/ili zbrinjavanje o@ada,troSkove rada gradevina za porabu Tilizbrinjavanje otpada te procjenu hoSkovazatvaraiia tih gratlevina, rlihovo naknadnoodrZavanje i gradnje novih gradevina koje 6e sekoristiti nakon prestanka rada postoje6ih.

Gradnja objekata namijenjenih obradi,skladiStenju i zbriqjavanju otpada od interesa je zaRH. Iaaclivad dokumenata prostomog uredenjaduZan je planirati lokacije za gradnju tih objekata.Lokacije se mogu odrediti i u zonama gospodarskenamjene, odnosno gospodarskim zonama u skladu sPlanom, ako je to sukladno s odredbamadokumenata prostomog uredenja. Ako jedinicelokalne samouprave svojim prostomim planovimane odrede lokacije predmetnih gradevina u roku

odrealenom posebnim propisom, odluku o timlokacijama donosi Vlada RH. DrZava ie duZnaosigurati sanaciju okoliSa na zatedenim lokacijamakoje su visoko opteretile opasnim otpadomnepoznate osobe ili osoba koja je prestajalapostojati ako nema pralrrog slijednika utvrdenogovim planom.

Novim Pravilnikom o gospodareqiuotpadom postignuta su znadajna uskladivanja spropisima EU-a, posebno s Uredbom o europskomregisfu ispu5tanja i prijenosa onedi56ivala (PRTR)koja zahtjeva da zemlje dlanice EU-a do2009.godine uspostave odgovaraju6e registre. Uskladu s Arhu5kom konvencijom, javnosti bi se nataj nadin osigurao pristup podacima o emisijama uzrak, tlo i vodu, te medu ostalima, i prometu otpadaizvan poslovnog kruga. U Pravilnik su ugradenielementi koji osiguravaju da, nadelno, sustavKatastra otpada bude podloga iz koje 6e se filtriratipodaci za PRTR. Dio obveza, vezano uz dvijeoperacije zbrinjavanja otpada, D2 i D3, jo5 jepotrebno rijeliti.

Novi Zakonom o zaltiti okoli5a INN1 l0/07) uredene su slijede6e stavke:- nadela za5tite okoli5a i odrZivog razvitka,- za(tita sastavnica okoliSa i za5tita okoliSa,- dokumenti odrZivog razvitka i zaltite okoliSa- instrumenti provedbe za5tite okoliSa,- pra6enje stanja u okoli5q- informacijskisustav,- odgovornost za stetu,- financiranje i instrumenti op6e politike za3tite

okoliSa,- nadzor nad primjenom Zakona,- prekr5aji i prekr5ajne ka.zre.

Zakon prcpisuje ukljudivanje najsirejavnosti u rje5avanje pitanja za5tite okoli5a Cirne seosnaZuje poloZaj javnosti u pristupu informacijamao okoli5u, sudjelovanje javnosti u postupcimadono5enja planova, programa i konkretnih odlukapovezanih s okoli5em.

1.4. EU okviri

Okvir za europsku politiku gospodare4iao@adom sadrZan je u rezolucdi EU Vijeca oShategiji gospodarenja otpadom (97 / C7 6 /01) kojase ternelji na tada vaZefoj okvimoj direktivi ootpadu (75/422/EEC) i drugim europskimpropisima na podrudju gospodarenja otpadom.

Postoje tri kljudna europska nadela:- prevencija nastajanja otpad4- reciklaZa i ponovna uporaba,- pobolj5anje konadnog zbrinjavanja i nadzora,

U dokumentu Kohezijska politikaEuropske unije kao podr5ka razvoju i zaposlenosti,

Strate5ke smjemice zajednice 2007 - 2013, zemljedlanice zajednidki nastoje maksirnalno povedatiekonomsku dobit i smanjiti tro5kove na nadin darijeSe zagadivanje okoli5a na samom izvoru. Usektoru gospodarenja otpadorn to madi da seprvenstvo daje prevenciji, reciklaZi i biolo3kojrazgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju vi5uzaposlenost u odnosu na spaljivanje i odlaganjeotpada.

1.5, Pojmovi kori5teni u Planu gospodrrenjaotpadom

U ovom Planu gospodarenja otpadom uuporabi su pojmovi iz Zakona o otpadu i Strategijegospodarenja otpadom Republike Flrvatske saslijededim znadenjem:- Ambalaini otpad je anltllalaia preostala nakon

Sto se proizvod raspakira, a obuhvaia sveproizvode u obliku kutija, posuda, omota idruge oblike koji sluZe drZaqju drugogproizvoda u svrhu njegove za5tite, rukovanja,promidZbe i prodaje,

- Bioloiki razgradljiv otpad je otpad koji semoLe razgraditi aerobnim ili anaerobnimputem, kao 5to su hrana, otpad iz vrtova, papir ikarton,

- Centar za gospodarenje otpadom je sustavgradevina i uredaja za obradu porabu i/ilizbrinjavanje otpada,

- Cjelovito gospodarenje otpadom - inazpotjede iz SAD-a, a odnosi se nakomplementamu (dopunsku promjenu)razliditih postupaka gospodarenja otpadom radisigumog i djelotvomog upravf anja tokomkrutog komunalnog olpada, uz najmanje Stebrihutjecaja na ljudsko zdravlje i okoliS. Sustavcjelovitog gospodarenja otpadom sadrZi nekeili sve od navedenih komponenti: smanjenjekolidine opada na izvoru (ukljuduj u6ivi5ekratnu uporabu proizvoda), reciklfuanjematerijala, spaljivanje otpada uz koriStenjeotpadne energije i odlagagie opada.

- Cistija proizvodnja (CP) je kontinu'ranaprimjena sveobuhvahre preventivne sfategijeza5tite okoliSa na proiztodne procese, proizvodi usluge, za pove6anje efrkasnosti i srnanjenjerizika za ljude i okoli5. U proizvodnom procesuCP ukljuduje elikasnije kori5tenje sirovina ienergije, spredavanje nastanka otrovnih iopasnih materijala te smanjenje svih emisija iotpada na mjestu nastar*a. Strategija CPfokrrsira se i na sveukupno smanjenje udecajatijekom cijelog Zivotnog ciklusa proizvoda iusluga, od dizanja do upotrebe i konadnogodlaganja.

- Glomazni otpad je otpad velikih dimenzija(namje5taj, bijela tehnika i sl.),

- Gospodarenje otpadom je skup aktivnosti,odluka i mjera za: sprjeiavanje nastanka

otpada, smanj ivanje kolidine otpada i/ilinjegovog Stetnog utjecaja na okoli5, skupljanje,prijevoz, poraba i zbrinjavanje ukliuduju6i inadzor nad takvim operacijama i brigu oodlagali3tima koja su zaftoren a,Gratlevine za zbrinjavanje otpada su:regiona.lni i Zupanijski centn za gospodarenjeopadom, odlagalista opasnog, neopasnog iinternog otpada, te gradevine namijenjene zaspaljivanje otpada - spalionice otpada,Interni otpad je onaj koji ne podlijeZeanadajnim fizikalnim, kemijskim i/ili bioloikimpromjenama. Intemi se otpad ne otapa, nijezapaljiv, ne reagta fizidki ili kemijski, nerazgraduje se biolo5kim putem, niti stvara tvariopasne za okoliS i zdravlje ljudi u kontaktu sbilo kojim spojem. Intemi otpad imabearadajan stupanja ispu5tanja zagadujudihi/ili eko toksidnih tvari, te ne ugroZava zrakvode i podzemne vode,Integralui koncept gospodarenja otpadomsadrZi osnovna nadela izbjegavanja nastankaotpada, wednovanja otpada diji se nastanaknije mogao izblefi, te odlaganja otpada koji sene moZe drugadije koristiti,Izdvajanje je podjela otpada u grupe slidnihmaterijala kao papir, staklo, plastika, metali, idr. Takotler to je i sortiranje unutar iste grupeotpada, a obavlja se rudno i strojno,Kakvo6a okoli5a je stanje okoliSa inalenofzikalnim, kemijskom, estetskim i drugimpokazateljima,Katastar emisija u okoliS je skup podataka oizvorima, wsti, kolidini, nadinu i mjestuunoSerla, ispu5tanja ili odlaganja Stehih tvari uokoliS,Komunalni otpad je otpad iz kuianstava, teotpad iz proizvodnje i/ili usluZne djelatnostiako je po svojsfvima i sastau.r slidan otpadu izkuianstava,Monitoring (pra6enje stanja okoliSa) jesustawo mjerenje emisija, imisija, praienjeprirodnih i drugih pojava, pra6enje kakvoieokoliSa i promjena stanja u okoli5u,Neopasni otpad je otpad koji je po sastavu isvojstvima propisom iz Elanka 2. Zakona ootpadu odreclen kao neopasar!Obrada otpada je postupak u kojem semehanidkom, fizikalnom, tehnidkom,kemijskom ili biolo5kom procesu, ukljudujuii irazwstavanje, mijenjaju svojstva olpada usvrhu smanjivanja volumena i/ili opasnihsvojstava, olakSava rukovanje otpadom tepobolj Sava iskoristivost,Obratlival otpada je pravna ili fizidka osobadija je uloga da pribavi propisane dozvole zaobavljanje djelatnosti, obraduje opad koristedinajbolje dostupne tehnologije, prijavljuje wstei kolidine otpada koje su reciklirali, zbrinulinadleinom tijelu, gospodari pojedinirn vrstama

otpada na propisan nadin te napladujezbrinjavanj e prema kolidini otpada,

- Odlagali5te madi mjesto za odlaganje otpadana ili u tlo. Odlagali5ta mogu biti:- lokacije intemih odlagali5ta (odlaganje

otpada na mjestu nastajary'a),- lokacije trajnih odlagali5ta koja sluZe za

trajno pohranjivanje otpada (viSe od godine),OdlagaliStima se ne smafaju:

- postrojenja gdje se otpad istovaruje i pripremaza prijevoz do nekog drugog mjesta porabe,obrade ili zbrinjavanja, skladiStenja otpadaprije iskoriStavanja ili obrade, krace od 3godine,

- skladi5tenje otpada prije odlaganja kaie odgodinu dana.

OdlagaliSta opada primaju najveiukolitiinu proizvedenog otpada. Grupirana su premakategorija, odnosno pravnom statusu, velidini,vrstama odloZenog otpada, stanju aktivnosti,utjecaju na okoliS i opremljenosti.

Aktivna odlagali5ta razvrstavaju se u petkategorija:

- Legalna odlagaliSta otpada su graclevine zatrajno odlaganje otpada, predviileneodgovarajuiim prostomo planskimdokumentima i sagradene u skladu s vaZedimpropisima, a rade uz odobrenje nadleZnog tijelalokalne uprave i samouprave na temeljuprovedene procijene utjecaja na okoliS,odnosno, ishoclenjem pohebnih dozvola -

lokacijske, gratlevinske i uporabne dozvole.- Odlagali5ta otpada u postupku legalizacije

su gradlevine za trajno odlaganje otpada,predvidene odgovaraju6im prostomo planskimdokrrmentima za kola je zapodeto, ali jod nijedow5en postupak procijene utjecaja na okoliS,odnosno, ishotlenje potrebnih dozvola-lokacijske, gradevinske i uporabne.

- SluZbena odlagali5ta otpada su, uglavnom,veii neuredeni prostori za trajno odlaganjeotpada, predvideni odgovarajuiim prostomoplanskim dokumentima za koja nije provedenpostupak procijene utjecaja na okoli5 nitiraspolafu ijednom od potrebnih dozvola, a radena temelju rje5enja ili odluke nadleforog tijeta,te su u sustavu sluZbeno organiziranog dovozaotpada ovlaStenih komunalnih subjekata.

' Dogovorna odlagali5ta otpada su, uglavnom,neuredeni manji prostori za odlaganje otpadakoji nisu predvideni odgovarajudim prostornoplanskim dokumentima i zakola nije provedenposhrpak procijene utjecaja na okoli5. Ona neraspolaZu ni jednom potrebnoin dozvolom, alidjeluju uz znanje ili u dogovoru s tijelomnadleZne lokalne samouprave. Uglavnom nisuu sustavu sluZbeno organiziranog dovozaotpada ovla5tenih subjekata.

,,Divlja" odlagalista otpada - smetli5ta, sumanji neuredeni prostori koji nisu predvideniza odlagarrje otpada, a formirali su ih najde5iegadani bez prethodnog zranja tijela lokalnesamouprave. Ne raspolaZu nikakvimdokumentima za njihovo djelovanje, nitiposjeduju rje3enje ili formalnu odluku tijelalokalne samouprave, a otpad uglavnomindiv idualno dovoze gradani.

OkoliS je prirodno olcuZenje: aak, tlo, vod4klima, biljni i Zivotinjski sviiet u ukupnostiuzajamnog djelovanja i kultuma baitina kaodio olcuZenja kojeg je stvorio dovjek,Onedi5davanje okoliSa je promjena stanjaokoli5a koja je posljedica Stetnog djelovanja iliizostanka potrebnog djelovanja, ispuitanj4uno5enja ili odlaganja Stetnih tvari, ispu5tanjaenergrje i utjecaja drugih zahvata i pojavanepovoljnih po okoli5,

Oneii5divai je svaka pravna ili fizidka osobaErje djelovanje posredno ili neposrednouaokuje onediSdavanje okoli5a,

Opasni otpad je otpad koji je po sastavu isvojstvima listom otpada, Katalogom odredenkao opasni tj. otpad koji mora imati jedno odsvojstava: eksplozivnost, reaktivnost,zapaljivost, nadraZljivost Stetnost, toksiEnost,kancerogenost, korozivnost, infektivnost,tetratogenost, mutagenost, tvari i pripravci kojiispuitaju toksidne i vrlo toksidne plinove ukontaktu s vodom, zakom ili kiselinom, tvari ipripravci koji nakon odlaganja mogu na bilokoji nadin ispuStati tvari, s nekom od gorenavedenih karakteristika.

Oporaba otpada zradi bilo koju od navedenihoperacija: kori5tenje kao gorivo ili na druginadin za proizvodnju energije,recikliranje/obnavljanje metala i metalnihspojeva,

Otpad je svaka tvar ili predmet koju jeposjednik odbacio ili namjerava odbaciti ili jeobvezan odbaciti. Otpad je prema Strategijigospodarenja osadom RH raz-r,rstan u 15grupa,

Podzemno odlagali5te je duboko zalegnula,izolirana, hidrodinamski cjelovita geolo5kazamka sedimenata koja je raskrivena dubokombuSotinom kroz koju se otpad ulateutiskivanjem. Podzemno odlagalilte moZe biti ipostrojenje za tajno skladi5tenje otpada udubokim geolo5kim slojevim4 kao 5to surudnici soli i kalija,

Ponovna uporaba (prema dlanku 3 (5)Direktive o ambalaZi i ambalaZnom otpadu br.92l62lE,C) znabi bilo koji postupak koji seambalaLa ponovno puni ili koristi za istu svrhuza koju je originalno zamiSljena, ili bezpomo6nih sredstava kojima se omogu6ujeponovno punjenje, takva 6e ambalaia postatiambalaZni otpad tak kad se viSe ne bude moglaponovno uporabiti,

Posebno skupljanje frakcije otpada suposebno prikupljene homogene frakcije otpadaiz kuianstava ili slidnog opada, a prikupljajuga javna poduzeia, neprofifire organizacije iliprivatne tvrtke iz podrudja organiziranogprikupljanja otpada prema dlanku 2b. UredbeEU o statistici otpada br. 2150/2002.,

Posjednik otpada je proizvodad otpada ilipravna ili fizidka osoba koja ga posjeduje,

Pretovarna stanica je graclevina zaprivremeno skladiStenje, pripremu i pretovarotpada namijenjenog hansportu prema cenfuza gospodarenj e otpadom,

Proizvodni otpad je otpad kojiproizvodnom procesu u industriji,drugim procesima, a po sastavu i svojstvima serazlikuje od komunalnog otpada. Proizvodnimotpadom se ne smatraj u ostaci iz proizvodnogprocesa koji se koriste u proizvodnom procesuistog proizvodada,

Proizvotlai otpada jest svaka osoba dijomaktiwo5iu nastaje otpad(izvomi proizvoilad)i/ili koja prethodnom obradom, mije5anjem ilidrugim postupkom, mijenja sastav ili svojstvootpada,

ReciklaZno dvoriSte jest gratlevinanamijenjena razvrstavanju i privremenomskladiSter{u posebnih wsta olpada,

Recikliranje jest ponovna uporaba otpada uproizvodnom procesu osim uporabe otpada uenergetske swhe, recikliranje drugihneorganskih materijala, regeneracija kiselina iluZina, poraba sastojaka koji se koriste zasuzbijanje zagadenja, poraba sastojaka izkatalizatora, ponovna prerada iskoriStene nafteili drugi nadin ponovne uporabe nafte, obradazemljiSta korisna za poljoprivredu ili ekoloikapobolj5anja, uporaba otpadnog materijaladobivenog iz bilo kojeg od gore navedenihpostupaka razrnjena otpada radi podwgavanjabilo kojem od gore pobroj'anih postupaka,skladi5tenje otpada predvidenog za bilo koji odgore navedenih poshrpaka,

SkupljaE otpada je prawa ili fizidka osobakoja sakuplja, sortira ili prevozi otpad,

Skupljanje otpada jest prikupljanje,razvrstavanje i/ili mijeSanje otpada u svrhupt\evo7a,

Skladi5tenje otpada je priwemeni smjestajotpada u gradevini za skladiStenje otpada donjegove porabe ili zbrinjavanja,

Steta u okolisu je o5tecenje ili gubitakprirodne fimkcije sastavnih dijelova okoli5a,prouzrodena gubitkom pojedinih sustavadijelova i/ili unutamjim poremedajem odnosa iprirodnog tijeka nastalo zbog ljudskogdjelovanja,

Stetna tvar je tvar dija su svojstva opasna zaljudsko zdravlje i okoli5, s dokamim akutdm ikronidnim toksidnim udincima, wlonadraZujuia, kancerogena, mutagena,nagizajuia, zapaljiva i eksplozivna tvar, ilitvar koja u odredenoj kolidini 7i1i koncentracijiima takva svojstva,

Termi6ka obrada je obrada otpada uporabomtoplinske energije, spaljivanje i su spaljivanje,

Tokovi otpada su ukupni tokovi otpada izku6anstva, tvrtki, institucija ilili proizvodnihpostrojenja koji se reciklira, termidki obratlujerllli zbinjava,

Upravno tijelo jest upravno tijelo jedinicelokalne samouprave grad4 opCine i inpanije,nadleZno za poslove za5tite okoli5a,

Zahvat u okoli5u je svako hajno iliprivremeno djelovanje dovjeka koji moZenaruSiti ekolo5ku stabilnost ili bioloSkuraznolikost okoliSa ili na drusi nadin moZenepovoljno ut'ecati na okoliS,

Zbrinjavanje otpada je svaki postupak obradeili odlaganja otpada u skladu s propisima i to:- odlaganje u ili na tlo,- obrada zemlji5ta, tj. obrada na tlu,- duboko inj ektiranje,- pow5inski bazeni,- posebno pripremlj eno odlagaliSte,- ispu5tanje u vodene sredine,- biololka obrada koja nije specificirana nigdje

drugdje u ovom popisu, a koja daje konaEnespojeve i smjese koji se odlaZu na jedan odnavedenih natina,

- spaljivanje na kopnu,- trajno skladi5tenj e,- stapanje ili mije5anje prije podvrgavanja bilo

kojem od navedenih postupak4

na$aJe uobrtu i

- prepakiranje prije bilo kojeg od gorenavedenih postupaka,

- skladi5tenje prije ili tijekom bilo kojeg odgore navedenih postupaka.

- Zeleni (reciklaZni) otoci su skupineramovrsnih posuda u kojima se odvojenoskupljaju reciklirajuii marerijali (papir, staklo,plastika, metali).

1.6. Kratice kori5tene u Planu gospodarenjaotpadom

AZO Agencija za5tite okoli5aBAT Najbolja raspoloZiva tehnologijaBEP Najbolja okoliSna praksagCO Centar za gospodarenje opadomCP Cistija proizvodnjaDSZ DrZavni zavod za statistikuENO Energana na otpade- otpad Elektridna i elektronidka opremaES Ekvivalent stano\.nikaEU Europska unijaGIS Geografski informacijski sustavGO Gradsko odlagali5teGrO Gradevinski otpadIPPC Integralno sprjedavanje i nadzor

onediSienjaJLS Jedinica lokalne samoupraveKEO Katastar emisija u okoliSKO Komunalni otoadKZ Karlovaika hupanijaMBO Poshojenje za mehanidko-biolo5ku

obradu

Za podrudje opdine izradena je prostomo planskadokurnentacija.

Broj stanovnika prema popisu iz 2001.godine bioje 876.

Pow5ina na kojoj se proteZe opCina iznosiI32krrfl.

Saborsko je brdsko mjesto, smje5teno uzakrivljenoj dugoj i uskoj kotlini. Vjerojanro je to inajduZe mjesto u Flrvatskoj. Od rlna sa stranePla5kog, pa do kraja Kuselja zaseoka najbliZegPlitvicama, ima 8,7 km. Ako uradunamo zaselakSertid Poljanu koji se smahao odvojenom cjelinomSaborskog, ondaje ono dugo 12 km.

2.2. KarlovaikaZupanija

Karlovadka Zupanija nalazi se u sredilnjojFlrvatskoj i zauzrna pow$inu od, 3.622 lon2 te seubraja u red vedih Zupanija od 20 koliko ih ima uRepublici Flrvatskoj. Zahvaljuju6i svom tranzitnom,promemom i geostratelkom poloZaju jedna je odnajvaforijih tupanija. Na podrudju KarlovadkeZupamje nalaze se sjeciSta i dvori3ta najvaZnijihprometnica koje povezuju Europu s Jadranskomobalom. Karlovadka iupanija granibi s dvijesusjedne drlave: Republikom Slovenijom iRepublikom Bosnom i Hercegovinom, a u doticajuje sa detiri tupanij e: Zagrebalkom, Sisadko-moslavadkom, Primorsko-goranskom i Lidko-senjskom Zupanijom.

U Karlovadkoj Zupaniji prema popisu iz2001. godine LiviI4l.787 litel1a.

Zupan4a obuhva6a gradova: Duga Resa(12.I 14 stanovnika), Karlovac (59.359 stanovnika),Ogulin (15.054 stanovnika), Ozalj (7.932stanovnika) i Sluni (6.096 stanovnika), te 16opCina: Barilovi6 (3.199), Bosiljevo (1.486),Cetingrad (2.746), Dragani| (2.950), GeneralskiStol (3.199), Josipdol (3.987), Kamanje (543),Kmjak (2.164), Lasi4ja 81.938), Netrefid (3.333),Pla5ki 2.292), Rakovica (2.623), Ribnik (583),Saborsko (876), Tounj (1.252) i Zatanla 1:. t Of ;

Administrativno, politidko, gospodarsko,kultumo i Sportsko sredi$te Zupanije je GradKarlovac. Podrudje Karlovadke iupanije je slabijenaseljeno od prosjeka RH, a prirodni priraststanovni5tva je negativan. Na prostoru KarlovaCkeZupanije dotidu se razliditosti prirodnih osobitostialpskog, panonskog i ka5kog ozemlja. Ljepotekarlovadkih rijeka Kupe, Korane, Mrefrrice i DobreSumovitost gorja Velike i MaIe Kapele, zelenilokordunskog krSa, franzitni poloZaj i bogatapovijesna ba5tina trajne su wijednosti na kojimapodiva gospodarsko priwedivanje i kvalitetaZivljenja njena stanovni5tva. Podrudje karlovadkeZupanije od starih je povijesnih wemena najvaZnijetranzitno podrudje llrvatske. Od svog osnutka 1579.

NPOPETPGOPOOPSS

RI)sklSUOTEQUNEPAZOIS

Neopasni proizvodni otpadPolietilen-tereftalatPlan gospodarenja otpadomPoduzeia za otkup, obradu i prometsekundarnim sirovinamaReciklaZno dvori5tePrivremeno skladi5teStudija utjecaja na okoli5Toksidki ekvivalentAgenc1a za za5tihr okoli5a UNZbrinjav anje otpada istodne Slavonije

2. Opis opdine Saborsko i Karlovaike Zupanije

2.1. Opdina Saborsko

Op6ina Saborsko smje3tena je ujugoistodnom dijelu Karlovadke Zupanije upodkapelskom podrudju.

Podrudje opiine saborsko podijeljeno je u4 (detiri) naselja:

- Saborsko,- Lidka Jesenica,- Begovac,- Blata.

th prostora opiine Saborsko nalazi seunutar granica Nacionalnog parka Plitvidka jezera.

godine, grad Karlovac postaje strateSkim,gospodarskim i prometni sredi5tem stanovnicimakraji5ke i civilne Flrvatske. Uz povijesne cesteKarolinu (Karlovac-Bakar gradena od 1726. do1733), Josephinu (Karlovac-Senj gradenu od, 1775.do 1779) i Louisianu (Karlovac-Rijeka gradenu od1805. do 1813) .

2.2.1. Klimatskeprilike

Podneblje, kao prirodni dimbenik koji je nanekom podrudju relativno stabilan kroz niz godina,djeluje na morfologiju reljefa, vodene tokove,genezu i plodnost tla, na rasproshanjenost ifizionomiju biljnog pokrov a te na Zivot ljudi iZivotinja. Klima Sireg podrudja lokaliteta jekontinentalna, ublaZena maritimnim udecajem, Stose odituje velikim oscilacijama godi5njihtemperatua i rasporedom veieg dijela godi5qiihoborina u hladnijem dijelu godine s odsrupanjemprema vi5oj nadmorskoj visim.

2.2.2- Reljef

Podrudje Zupanije rasprostire se napodrudju vrlo heterogenog reljefa od peripenonskihniztna na sjeveru preko vrtadama proSaranog platoasredi5njeg dijela te do planinskih whunaca na jugu.Izmjenu reljefa prati t izmjena geolo5ke gracle gdjesu zastupane stijene paleozojske, mezozojske ikenozojske starost. Ravnidarska podrudja nasjevemom dijelu Zupanije karakterizirajukrupnozme kvartame slabo propusne taloZine kojepostepeno prelaze u bazensko podrudje klasidnihnaslaga iz tercijara. Sredi5nji dijelovi Zupanije leZena paleozojskirn i mezozojskim klastitimametamorfrrih i magmatskih stijena. JuZna podrudjaZupanije nalaze se na karbonitnim stijenama sveoma razvijenim krSkim pojavama.

2.2.3. Hidrogeologija

U hidro-geolo5kom smislu podrudjeZupanije se moZe podijeliti na dvije osnovne hidro-geolo5ke jedinice: jedinica mezozojskihkarbonafirih naslaga i jedinica mlatlih kenozojskihnaslaga. Osnovni pedat Sirem podrudju dajejedinicakarbonskih naslaga koju u osnovi dine vapnenci idolomiti mezozojske starosti. Prema dubinietozione baze, odnosno dubini do koje je doprlakarastifikacija, unutar ove jedinice izdvajaju sedviie zone: zona visokog kr5a (podrudja okoOgulina, Josipdola, Plaikog, Saborskog i zonaplitkog ili fluvio krba (istodno od Ogulina do pravcakoji ide od Ozlja preko Karlovca, do Duga Rese iSlunja9. U zoni vi5eg kr5a doSlo je do razvojakr5kih fenomena kao Sto su kr5ka polja, rijekeponomice, Skarpe, vrtada, ponikve i drugo, a svapovrSinska voda gubi se gotovo neposredno upodzemlju stvarajuii tokove voda duboko ispod

powSine. Zona plitkog lrla karakterizirana iemanjom debljinom karbonahrih naslaga.

2.2,4, Fauna

Predstavnici faune ovog prostora pripadajuskupinama srednjoeuropske faune, ali i skupinamakarakteristidnim za jufoio-nizinski europski pojas, adijelom i za juZnegorski europski pojas.

3. Mjere odvojenog prikupljanja otpada

Sukladno odluci predstavnidkog tijelajedinice lokalne samouprave zbrinjavanjekomunalnog otpada s cjelokupnog podrudja op6ineSaborsko obavlja se putem Vlastitog komunalnogpogona.

Komuralrri otpad skuplja se u kontejnerezapremine 5 m3 koji su rasporedeni na podrudjuop6ine Saborsko, a odvoze se na priwemenolokalno sabiraliSte.

Za gloma"ni otpad moZe se organiziratiodvoz na zahtjev pojedine pravne ili fizidke osobeshodno pohebama.

U opiini Saborsko provode se svepotrebne aktivnosti kako bi se razina zbrinjavanlaotpada dovela na nivo koji udovoljava propisima iZakonu o otpadu.

3.1. Program odvojenog skupljanja otpndaIija se vriiedna svojstva mogu iskoristiti

U bliskoj buduinost planira se uz pomoiFonda za za5titu okoli5a i energentsku udinkovitostomoguditi odvojeno skrryljanje otpada. Najprije bise to udinilo za skupljanje papta" zatim plastike istakla.

Predvida se postavljanje posebnihkontejnera za p^pft rn za to povoljnim lokacijama uopiini Saborsko dime bi se udio iskoristivog papirau komunalnom otpadu smanjio.

U cilju osiguravanja preostale opreme zaskupljanje papira, stakla i plastike, te za uredenjemini reciklainog dvoriSta takoder ie se uputitizahtjev Fondu za zaitittt okoli5a i energetskuudinkovitost kako bi se ishodilo sufmanciranjeputem progama poboljSanja poshrpanja otpadom.

Takoder 6e se u cilju osiguravanja trajnihuvjeta za zbrinjavanje otpada u zahtjew zatrlaiitiosiguravanje odgovarajuCeg broja zvona za papn istaklo, sprannika za otpadno mazivo ulje,sprermika za otpadno jestivo ulje, sprernnika zaakumulatore, filtre i drugi nauljeni otpad, tespremista za priwemeno duvanje opasnog otpada.

Razlog tome je dinjenica da otpad odobnove ili ruSenja dohajalih gratlevina, odnosnogradenja novih, sadrZi sve tvari i materiiale koii serabe u graditeljskim inZenjerskim konstrukcijama.Vrste gradevinskog otpada tne razni mije5aniiskopi, dijelovi armiranog i ne armiranog betona,stare cigle, crjepovi, ostale vrste pokova, vapno,kamenje, Sljunak, pijesak, kamene plode, Zbuka,gips, keramika, ostali laki graclevinski materijali.

Procjenjuje se sastav gradevinskog opadau RH slijedeii:- Drvo i ostale gorive tvari (od oko 5% do oko

25%\.- leljezo i ostali metali (do oko 5%),- Mineralni agregat ili betonski lom (do oko

65%),- Otpadni materijal od rekonstrukcija i obnove

prometnica (do oko 15%).

Pretpostavljeni udio komponentikomunalnog opada na podrudju Karlovadkefupanije odreden isk-ustveno i korelacijski s ostalimfupanijama prik azan jeu slijede6oj tabeli.

Sastav otpada upuiuje na moguCnostivedih akti\,Trosti u promicanju reciklaZe,pruenstveno papirnatog otpada, oFada plastidne istaklene ambalaLe.

Smanjenje kolidine otpada, kao i'opasnihsvojswa otpad4 moZe se postidi:- Spreiavanjem nastajanja pojedinih wsta i

kolidina otpada,- Spredavanjem ugradivanja Stetnih sastojaka u

proizvode za tr]Li5,te,- Spredavanjem mijeSanja razrih wsta materljala

pri proizvodnji novih roba za trZilte Stoonemogu6ava da se otpadni materijal koristi zaponovnu uporabu.

Prioritet svakog cjelovitog sustavagospodarenja otpadom toeba biti spredavanjenastanka otpada. Su5tina izbjegavanja nastankaotpada sadrZana je u izeci: ,,Najbolji je o@ad onajkoji uop6e ne nastane". Pod tim se podrazumijevadinjenica, da otpad koji se izbjegre ne oitedujedovjekovo zdravlje i okoliS i ne troSe se sredstva zanjegoru obradu t/ili odlaganje. Kori5tenjempogodnih nadina proizvodnje i obrade, uvodenjemna trZi5te ,,povoljnih" wsta proizvod4 te ekoloSkimsvjesnim pona5anjem krajnjih potrolada mogu sesmanjiti kolidine i Stetnost otpada koji bi rrebaloobraditi i/ili odloZiti.

Prvi korak u realizaciji konceptaizbjegavanja nastanka otpada je izrada strategije sprogramom miera za izbjegavarle nastanka otpadate nadina njezina provotlenja.

Osnovne mjere za izbjegavanje nastajanjaotpada mogu se svesti na:- Izbjegavanje otpada u proizvodnji i to:

razvojem tehnologija koje ne stvaraju otpad,otpad vra6ati u vlastitu proizvodnju, otpadupu6ivati na recikliranje i koristiti u drugimproizvodnjama, proizvoditi robu koja nakonupotrebe ima manje otpada, proizvode natrZi5te davati u najnuinijoj ambalaZi, odnosnoambalaZi koja ne sluZi samo za jednokratnuupohebu,

- PonaSanje potro5a6a: da ne kupuju proizvodekoji se ne mogu reciklirati, da izbjegavajukupovati robu u jednokratnoj ambalaii, dasmanje kori5tenje plastidnih we6ica i sliEneambalaZe,

- Edukacija: koristiti medije i obrazovneinstitucije zL edukaciju proizvodada ipotro5ada, stimulacija i kalnjavanje.

3.3. Analiza gospodarenja komunalnimotpadom

Usporedbom popis obvemika popisanplaianja komunalne naknade na podrudju opiineSaborsko sa popisom korisnika usluga odvozakomunalnog otpada doSlo se do sLijedecih podataka:

obveznici pladanja komunalne naknode - 477korisnici usluga odvoza otpadaobuhvsdenost odvozom otpada

-327- 68,5'vo

3.2. Mjere izbjegavanjanastajanja otpada

r smanJenJe

Izbjegavanje i smanjenje nastajanja ohadau praksi se vrlo te5ko postiie, ali fieba tome teZiti.Predvicla se, da ie dio mjera za izbjegavanje ismanj enj e nastaj anj a opada biti reguliranzakonskim propisima.

Komponenta komunalnogotpada

Maseni udiou o/o

guma 0,7papir i karton 16.2staklo 3,0plastika 10,0metali 2.7drvo 0.7tekstil 8.2posebni otpad 0,5kuhiniski i bio otoad 19,6intemi otpad 1 , 0koZa i kosti 3 , 1prosiiani ostatak 33.s

Nljeresustavotpada

za ukljuEivanje svih domadinstava uorganiziranog odvoza komunalnog

S ciljem unaprjedenja postupanja skomunalnim otpadom i izbjegavanjem stvaranjadivljih odlagali3ta otpada pohebno je provesti mjereza ukljudivanje svih domaCinstava u sustavorganiziranog odvoza komunalnog otpada.

Mjere podrazumijevaju slijede6e korake:1. Provocfenje analize popisa doma6:instava koja

nisu ukljudena u organizirani odvoz otpada.2. Eliminiranje praznih objekata s popisa

obveznika.3. Obilazak svih domaiinstava od strane

djelatnika opiine s ciljem provjere stvamogstanja.

4. Izrada pravednijeg nadina plaianja za odvozkomunalnog otpada.

5. Zamijeniti kontejnere kantama za svakodoma6instvo.

6. Usugla5avanje nadina rje5avaqja problema nazajednidkim radnim sastancima predstavnikaOp6ine i mje5tana.

Sukladno navedenom op6ina Saborskoputem svog Vlastitog komunalnog pogonaispnnjavat 6e sve zakonom propisane obveze zagospodarenje komunalnim otpadom.

S obzirom da Vlastiti komunalni pogon uovom trenutku ne raspolaZe svom poffebnoopremom i nije u moguinosti podiii nivo usluga napodrudju odvojenog skupljanja sekwrdamihsirovina, a to s ciljem smanjenja kolidine otpadakoji zavrSava na odlagali5tu komunalnog otpada,nuino je poduzeti dodatne aktivnosti i angabnankako bi se pobolj5ali rezrltati na odvojenomprikupljanju sekundamih sirovina i posebnih wstaotpada. To je pohebno udiniti u swadqii s Fondomza zaltitu okoliSa i energetsku udinkovitost dime bise postiglo brZe rje5avanje problema, a postigla bise puno bolja za5tita okoli5a.

U 2008. godini na podrudju opdineSaborsko skupljene su slijedede kolidine otpada:

a) Mije5ani komunalni otpad 144,12 tb) Glomazni otpad 12,9 t

Uz procjenu da je udio papira i kartona ukomunalnom otpadu oko 30% Sto bi u ovom sludajubilo oko 36 t potrebno je osigurati spremnike zaodvojeno sk-upljanje papira, te pojadati edukaciju sciljem podizanja ekoloSke svijesti stanovnikaopiine Saborsko.

Broj spremnika i lokacije za njihovopostavljanje uwrdile bi se nakon obilaska terena i udogovoru izmedu predstavnika Opiine i mjeStana.

Slijedeii korak koji bi trebalo piovesti jesmanjivanje kolidine otpada koji se s groblja odvozina odlagali5te otpada.

S ciljem iskori5tavanja wijednih svojstavaotpada na svakom groblju potrebno je ureditiprostor za odlaganje biorazgradivog otpada, kako bise na taj nadin proizveo visoko wijedni kompost, aistovremeno smanjila kolidina otpada.

Nakon analize reasltata odvojenogskupljanja papira i biorazgradivog otpada potrebnoje razmotriti nuinost za uredenjem reciklahrogdvoriSta, sa osobitim naglaskom na odvojenoprikupljaqje gradevinskog otpada.

Bez navedene analize u ovom trenutkute5ko je procijeniti koliko bi uredenje istog imaloutjecaja na smanjenje kolidine olpada.

Neovisno o tome, kod definiranja namjeneprostora u poslovnim zonama potrebno jepredvidjeti mogudnost izgadnje reciklaingdvoriSta, pri demu na umu valja imati da se uistome zaprima opasni ne opasni otpad, pa jesukladno tome u prostorno planskoj dokumentacijiistu parcelu pofebno predvidjeti kao skladi5teopasnog i ne opasnog otpada.

4. Mjere nt upravljanje i nadzor nadodlagaliStima komunalnog otpada

Budu6i da op6ina Saborsko na svojernpodrudju nema sluZbenog odlagali5ta komunalnogotpada, odnosno da nema ni zakonske osnove, ali uhenuhroj situaciji nema drugog {elenja otpad seodlaZe na lokaciji odretlenoj u Prostomom planuopfine za tu namjenu. Pohebnoj stoga udiniti svepotrebne predradnje kako bi se stvorili preduvjeti zadobivanje dozvole za odlagaqje komunalnog otpadana navedenoj lokaciji.

Nakon ustrojavanja regionalnog iliZupanijskog odlagali5ta otpada, otpad s podrudjaopdine Saborsko mort 6e se odvoziti na tu deponiju.

Sukladno zakonskim odredbama Vlastitikomwralni pogon op'6ine Saborsko dutan je upredvidenim rokovima dostavljati sve podatke opostupanju s komunalnim otpadom, ukljudujuii ipodatke o mjestu odlaganja otpada, kako je topredvideno obrascem ,,Prijavni list za skupljadakomunalnog otpada".

5. Popis otpadom oneliSdenog okoliSa ineuredetrih odlagali3ta otpada

Sva odlagaliSta na podrudju op6ineSaborsko divlja su odlagali5ta i potrebno ih jezatvoriti i sanirati, te restrilrtivnim mjeramasprijediti daljnje nelegalno odlagaqje otpada

Zalagaryem Opdine j uz fmancijskupotporu Fonda za zaititu okoli5a i enereetskuudinkovitost tijekom 2006. izraden je plan sinacijedivljih odlagaliSra opada na podrudju opiineSaborsko, kojima su uklonjena, odnosno saniranaodlagaliSta:

- Divlje odlagali5te Kuselj,- DivljeodlagaliSteFr.urtana-Potok,- Divlje odlagali5te Nugal,- Divlje odlagali5te Uvala,- Divlje odlagaliSte Borik,- Divlje odlagaliste Lidka Jesenica,- Divlje odlagali5te Blata.

6. Mjere gospodarenja otpadom premanajboljoj dostupnoj tehnologiji koja nezahtjev t previsoke troikove

Jedinice lokalne samouprave prema ovomPlanu gospodarenja otpadom hebaju poduzetislijedece mjete:- Sanjrati i zatvoriti odlagaliSta koja su

predviilena za zatvaranje u naredne 4 godine,- Sanirati i zaworiti preostala odlagali5ta po

uspostavi regionalnog centra za gospodarenjeotpadom,

- Poticati uspostavu Zupanijskog centra zagospodarenje komunalnim otpadom,

- Izraditi kompostane za obradu zelenog otpada sjavnih povr5ina i okuinica,

- Realizirati planirane zelene otoke, reciklahra imini reciklahra dvoriSta.

Osnovne mjere za unapredivanje sustavagospodarenj a gradevinskirn otpadom su:- educirati i informirati sve sudionike u procesu

gospodarenja gratle v inskim otpadom,- spredavati nekontrolirano odlaganje

gratlevinskog otpada na odlagali5tima idrugdje,

- potpuno kontrolirati tokove gradevinskogoQada od mjesta nastanka,

- uvoditi sustave porabe svih wsta gradevinskogotpada do 80% ukupnih kolidina,

- osigurati da se maksimalne kolidinegradevinskog otpada porabe Tili recikliraju.

Mjere gospodarenja poljoprivrednim iSumarsko-drvnim otpadom svode se na:

- poticanje izbjegavanja nastanka. lilismanjivanja kolidine poljopriwednog iSumanko - drvnog otpada racionalizacijomproizvodnje,

- unapredivanje sustava skupljanja iiskori3tavanja poljoprivrednog i bumarsko-drvnog otpada u objektima za obradu tih vrstaotpada i poticanje gadnje grailevina ipostrojenja za materijalno i energetskoiskori5tavanje poljopriwednog i Sumarsko-drvnog otpada,

- iskori5tavanje gnjojevke iz stodarstva napolj opriwednim powsinama.

Osnovna mjera s ciljem pravilnoggospodarenja otpadom Zivotinjskog podrijetla jerealizacija skupljaliSta i organizacija rada. Ostalemjere koje treba poduzimati mogu se saZeti napredvidanje lokacije sabimog mjesta odnosnopostavljanja rashladnog kontejnera od straneOp6inskog vijeCa JLS.

1. Izvori i visina potrebnih sredstava zaprovedbu projekta odvojenog prikupljanjaotpada opdine Saborsko, odnosnopostavljanje .Zelenog otoka"

S obzirom da se odekuje sufinanciranjesanacije divljih odlagalilta od strane Fonda zaza5titu okoli5a i energetsku udinkovitost, planiraneizrose su osigurali navedeni Fond i Op6inskiproradwr u postotku koji je utwtlen Pravilnikom oradu Fonda.

Zeleni otok je frksno, powemenonadzirano mjesto za izdvojeno odlaganje odredenihwsta otpadnih tvari, koje nastaju u dornadinsWima.Ovo tako zvano mini reciklaZno dvoriSte napovr5ini od 200 do 250 m2 opremljeno je s tri rolo-kontejnera srednjeg kapaciteta i opremom zaodlaganje ftontejnerima./posudama) papira ikartona, ambalaZnog stakla, plastidne i metalneambalale te ishoSenih baterija. Rolo kontejnerisluZe za skupljaqie glomazrog otpada preteznometalnog sastava i ne metalnog sastava igratlevinskog otpada od manjih zahvatd udomaiinstvima. Ogracleni prostor jeasfaltiran/betoniran, opslcbljen separalorom ulja imasti te stupom za rasvjetu reflektorskog tipa.Odvoz otpada u najbliZe recikla2no dvori5te iliobjekt za pred obradu. ili obradu skupljenogmaterijala, obavlja se odgovarajuiim vozilima.

Kontejner z.a skupljanje otpadaZivotinjskog poahijetla je rashladni rolo kontejnerposebne izvedbe kojeg se po toEno utwdenomrasporedu i uz uvaiavanje wemenskih uvjetazamjenjuje prazrim i dezinficiranim rashladnimkontejnerom. Skupljeni otpad Zivotinjskogpodrijetla odvozi se na obradu obradivadu vozilom.

LOKACIJA SANIRANAPOvRSTNA

m2

KOLICINAOTPADA

mJOdlagaliSte Kuselj 300 230OdlasaliSte Funtana-Potok 1.000 1.100Odlagaliste Nigal 2.000 r.250OdlagaliSte Uvala 400 220OdlagaliSte Borik 2.000 1.000OdlagaliSte Lidka Jesenica 1.500 1.200Odlagalista Blata 200 250

Todan iznos tro5ka nabave ooreme iuredaja zelenog otoka bit Ce utvrden po provotlenjupostupka javnog nadmetanja prema tro5kovnikuprojektnog zadatka kojeg mora prihvatiti i potwditisluZbena osoba Fonda nakon izvr5enog uvida stanjana terenu.

Klasa: 022-0 1/09-0 l/38Ur.broj : 2133115-03-09- ISaborsko, ll. 09. 2009. g.

NAEELNICAOPEINEDurtlica Spehar

Na temelju Elanka 8. stavak 1. Zakona okomunalnom gospodarstvu (NN br. 36195,70/95,128/99,57/00,129/00 i 59/01) dlanka 35. Zakona olokalnoj i podrudnoj (regionalnoj) samoupravi (NNbr. 33101 i 60/01) dlanka 18. Statuta OpdineSaborsko (Glasnik Karlovadke iupmije 28/09)Opiinsko vijece Opdine Saborsko na 03. redovitojsjednici odrZanoj dana 11. 09. 2009. godinedonijelo je

ODLUKUo osnivanju Vlastitog komunalnog pogona

Opdine Saborsko

I. OPCEODREDBE

ehnak l .Ovom Odlukom osniva se Vlastiti

komunalni pogon Opiine Saborsko (u daljnjemtekstu Pogon) i ureduju se:

1. poslovi Pogona,2. nadin rada iupravljaqia,3. hnanciranje i sredsfva za rad,4. prestanak rada.

II POSLOVIPOGONA

elanak 2.Poslovi Pogona su:

- odrZavanje javnih pow5ina, (ulica, trgova,igralista, autobusnih stajalista i sl.)

- odrZavanje nerazvrstanih cesta,- odrZavanje zelenih povr5ina (parkova, nasada,

biljnih lokaliteta od interesa, na podrudjuOpiine Saborsko, a za koje je Op6ina preuzelaobvezu odrZavanj a),

- odrZavanje i gospodarenje deponijima intemogotpada,

- odrZavaqje i upravljanje grobljima na podrudjuOpiine Saborsko,

- odrZavanje i upravljanje trZnicama,parkiraliStima, sajmi5tima,

odrZavanje javnih spomenika, spomen obiljeZjai povijesnih lokalitet4odrZava4le jawrih sanitarnih objekat4odrZavanje i uredenje kaortala za powiinskuodvodnju,odrZavanje gradevinskih objekata u vlasniltvuOp6ine Saborsko,odrZavanje vodoopskrbneOp6ine Saborsko,izvocleqie priklfudaka naOpdine Saborsko,distribucij a vode idrugi poslovi.

mreZe na podrudju

vodoopskrbni sustav

1. NAEINRADA II,JPRAVIJANJE

Cunata.Unutamji ustroj i nadin rada, te upravljanje

Pogonom utwduje se i urecluje Pravilrrikom oposlovanju, kojeg predlaie upravitelj Pogona, ausvaja Op6insko vijece.

Chnak4.Radom Pogona upravlja upravitelj Pogona.

dlanak 5.Upravitelj Pogona:

- rzafuje godi5nji program rada iz podrudjaostvarivanja poslova iz dlanka 2. ove Odluke,

- organiz;tra uvjete za rad i izrrr5enje poslova izgodiSnjeg Programa rada,

- iaaeiuje i predlaZe, a Op6insko vijeCe donosiP r a v i l n i k o p o s l o v a n j u i u n u h a i n j e mushojstvu,

- predlaZe osobi ovlaStenoj za provodenje javnenabave pofebe i tehnidke karakeristike radiiaade tehnidke dokumentacije za javnu nabavuroba, radova i usluga od pravnih i fizidkiho5oba,

- odgovara za rad i izvr5e4ie poslova Pogona, teza materijalno, financijsko i zakonitoposlovanje.

dlanak 6.Upravitelja Pogona imenuje naEelnik-ca na

temelju javnog natjeEaja provedenog u skladu szakonom koji regulfua prijem sluZbenika inamje5tenika u drZavnu sluZbu po uvjetima kojeutwdi Opiinsko vijde.

Izrirnno duhrost upravitelja Pogona moZeobavljati i duZnosnik Opcine Saborsko na temeljuOdluke o imenovanju upravitelja Pogona od straneOpdinskog vijeda.

Dulnosnik koji je imenovan za poslove iradne zadatke upravitelja Pogona, obavlja te