Upload
others
View
2
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Na osnovu čl. 78. stav 2. i 79. stav 2. Zakona o investicionim fondovima („Službeni
glasnik Republike Srpske“ broj: 92/06) Komisija za hartije od vrijednosti Republike
Srpske, na sjednici održanoj _____________ 2009. godine donijela je
P R AV I L N I K o dozvoljenim ulaganjima i ograničenjima ulaganja zatvorenih investicionih
fondova sa javnom ponudom
Član 1.
Ovim pravilnikom propisuju se kriterijumi dozvoljenog ulaganja i kriterijumi ograničenja
ulaganja zatvorenih investicionih fondova sa javnom ponudom (u daljem tekstu: fond).
Član 2.
Dozvoljena ulaganja imovine fonda u prenosive hartije od vrijednosti i instrumente tržišta
novca realizuju se u skladu sa članom 78. Zakona o investicionim fondovima (u daljem
tekstu: Zakon) na berzi i drugom uređenom javnom tržištu u Republici Srpskoj.
Pojmovi
Član 3.
Ovim pravilnikom pojašnjavaju se slijedeći pojmovi:
1. hartije od vrijednosti,
2. instrumenti tržišta novca,
3. finansijski derivati kao likvidna finansijska imovina,
4. prenosive hartije od vrijednosti i instrumenti tržišta novca sa ugrađenim derivatima,
5. tehnike i instrumenti za efikasno upravljanje porfeljom fonda,
6. fondovi koji repliciraju indeks.
I. Hartije od vrijednosti
Član 4.
(1) Hartije od vrijednosti kao finansijski instrumenti iz člana 78. stav 1. tačka a) su
slobodno prenosive hartije od vrijednosti koje ispunjavaju slijedeće kriterijume:
a) potencijalni gubitak koji fond može pretrpjeti u odnosu na držanje tih instrumenata je
ograničen na iznos koji je za njih plaćen;
b) njihovo vrednovanje je moguće:
1) za hartije od vrijednosti koje su uvrštene na uređenom tržištu, primjenom tačnih,
pouzdanih i redovnih tržišnih cijena ili cijena koje su dostupne putem sistema
vrednovanja nezavisnog od emitenta;
2) za neuvrštene hartije od vrijednosti, provođenje vrednovanja na periodičnoj
osnovi, primjenom informacija od strane emitenta hartija od vrijednosti ili od
mjerodavnog investicionog istraživanja.
v) za njih su dostupne informacije u obliku redovnih, tačnih i cjelovitih informacija za
tržište hartija od vrijednosti ili tamo gdje je to relevantno, za portfelj hartija od vrijednosti;
g) slobodno su prenosive;
d) njihova kupovina je u skladu sa investicionim ciljevima ili sa investicionom politikom
fonda,
đ) njihovi rizici adekvatno su obuhvaćeni sistemom upravljanja rizicima fonda.
(2) Smatra se da hartije od vrijednosti kojima se trguje na uređenom tržištu ispunjavaju
uslove iz stava 1. tač. g) ovog člana, osim ako društvu koje upravlja fondom nisu dostupne
informacije koje upućuju na drukčiji zaključak.
(3) Značenje slobodno prenosivih hartija od vrijednosti uključuje i slijedeće:
a) akcije zatvorenih investicionih fondova koje ispunjavaju slijedeće kriterijume:
1) ispunjavaju kriterijume iz stava 1. ovog člana,
2) na njih se primjenjuju mehanizmi korporativnog upravljanja koji se primjenjuju
na društva,
3) kada imovinom u ime zatvorenog investicionog fonda upravlja drugi subjekt,
onda taj subjekt mora biti obuhvaćen nacionalnim zakonodavstvom s ciljem
zaštite investitora;
b) finansijske instrumente koji zadovoljavaju slijedeće kriterijume:
1) ispunjavaju kriterijume iz stava 1. ovog člana,
2) baziraju se ili su povezani sa djelovanjem imovine koja može biti različita od
imovine iz člana 78. Zakona.
(4) Ako finansijski instrument iz stava 3. tačka b) ovog člana sadrži ugrađeni derivat na
način koji se navodi u članu 10. ovog Pravilnika, na taj derivat primjenjivaće se uslov iz
člana 31. i člana 79. stav 1. tačka đ) Zakona.
II. Instrumenti tržišta novca
Član 5.
(1) Instrumenti tržišta novca su finansijski instrumenti iz člana 78. stav 1. tačka v) kojima
se trguje na uređenom tržištu.
(2) Instrumenti tržišta novca kojima se trguje na tržištu novca su oni finansijski
instrumenti koji ispunjavaju jedan od slijedećih kriterijuma:
a) imaju dospjeće od 397 dana ili manje,
b) imaju preostalo dospjeće od 397 dana ili manje,
v) podložni su redovnoj korekciji prinosa u skladu sa uslovima na tržištu novca, a
najmanje svakih 397 dana;
g) njihov profil rizičnosti (uključujući kreditni i kamatni rizik) odgovara rizicima
finansijskih instrumenata koji imaju dospjeće kako je navedeno u tačkama a) i b) ovog
stava, ili su predmet korekcije prinosa kako je navedeno u tački v) ovog stava.
Član 6.
(1) Instrumenti tržišta novca su likvidni u smislu likvidnih finansijskih instrumenata koji
se mogu prodati uz ograničeni trošak u kratkom vremenu.
(2) Instrumenti tržišta novca čija se vrijednost može precizno utvrditi u bilo kojem
trenutku su oni instrumenti za koje su dostupni precizni i pouzdani sistemi
vrednovanja koji ispunjavaju slijedeće kriterijume:
a) omogućavaju da se izračuna vrijednost neto imovine fonda koja je u skladu s
vrijednošću po kojoj bi instrument koji se drži u portfelju mogao biti predmet transakcije
po tržišnim uslovima sklopljene između upućenih dobrovoljnih učesnika,
b) zasnivaju se na tržišnim podacima ili na modelima vrednovanja, uključujući metode
koje se temelje na amortizaciji troškova.
(3) Smatra se da su uslovi iz st. 1. i 2. ovog člana ispunjeni ako se instrumentima tržišta
novca trguje na uređenom tržištu, osim ako društvu koje upravlja fondom nisu
dostupne informacije koje upućuju na drukčiji zaključak.
Član 7.
(1) Instrumenti tržišta novca kojima se ne trguje na uređenom tržištu su finansijski
instrumenti koji zadovoljavaju slijedeće kriterijume:
a) ispunjavaju jedan od kriterijuma navedenih u članu 5. ovog Pravilnika i sve kriterijume
navedene u članu 6. st. 1. i 2. ovog Pravilnika;
b) za njih je dostupna odgovarajuća informacija, uključujući informaciju o procjeni
kreditnog rizika koji proizilazi iz ulaganja u takav instrument, uzimajući u obzir stavove 2,
3. i 4. ovog člana;
v) slobodno su prenosivi.
(2) Za instrumente tržišta novca kojim se ne trguje na uređenom tržištu a koje su emitovali
emitenti čijim se hartijama od vrijednosti trguje na uređenom tržištu ili su ih emitovala
druga lica koja je Komisija odobrila pod uslovom da investitori u takve instrumente
uživaju sigurnost koja je najmanje jednaka sigurnosti instrumenata koje su emitovali ili za
njih garantuju Republika Srpska, Bosna i Hercegovina, jedinica lokalne samouprave u
Republici Srpskoj ili Centralna banka BiH, države članice, jedinice lokalne samouprave ili
centralne banke države članica, Evropska centralna banka, Evropska investiciona banka,
države koje nisu članice Evropske unije, ili izdane od federalne jedinice u slučaju federalne
države koja je država članica, odgovarajuća informacija iz stava 1. tačke b) ovog člana
mora sadržavati:
a) informacije o emisiji ili programu emisije, te o pravnoj i finansijskoj situaciji emitenta
prije emisije instrumenta tržišta novca;
b) ažuriranje informacija iz tačke 1. ovog stava na redovnoj osnovi i onda kada se dogodi
značajan događaj;
v) informacije iz tačke 1. ovog stava potvrđene od kvalifikovane treće strane, nezavisno i
bez uticaja emitenta;
g) dostupne i pouzdane statističke podatke o emisiji ili programu emisije.
(3) Za instrumente tržišta novca koje je emitovala institucija koja podliježe nadzoru
nadležnog nadzornog organa države članice ili podliježe nadzoru za koji Komisija smatra
da je odgovarajući u odnosu na Zakon, odgovarajuća informacija iz stava 1. tačka b) ovog
člana sadržavaće slijedeće:
a) informacije o emisiji ili programu emisije ili pravnoj i finansijskoj situaciji emitenta
prije emisije instrumenta tržišta novca;
b) ažuriranje informacija iz tačke a) ovog stava na redovnoj osnovi i onda kada se desi
značajan događaj;
v) dostupni i pouzdani statistički podaci o emisiji ili programu emisije, ili drugi podaci
koji omogućavaju procjenu kreditnog rizika koji proizilazi iz ulaganja u takav instrument.
(4) Za instrumente tržišta novca kojim se ne trguje na uređenom tržištu, a koje su
emitovali emitenti čijim se hartijama od vrijednosti trguje na uređenom tržištu ili su ih
emitovala druga lica koja je Komisija odobrila pod uslovom da investitori u takve
instrumente uživaju sigurnost koja je najmanje jednaka sigurnosti instrumenata koje su
emitovali ili za njih garantuju Republika Srpska, Bosna i Hercegovina, jedinica lokalne
samouprave u Republici Srpskoj ili Centralna banka BiH, države članice, jedinice lokalne
samouprave ili centralne banke država članica, Evropska centralna banka, Evropska
investiciona banka, države koje nisu članice Evropske unije, federalne jedinice u slučaju
federativnih država, ili javna međunarodna organizacija čija je članica jedna ili više država
članica, za instrumente izdane od lokalne ili regionalne samouprave države članice ili
javne međunarodne organizacije za koje ne garantuje država članica, izuzev onih na koje
se odnosi stav 2. ovog člana i onih instrumenata koje je izdala Evropska centralna banka ili
centralna banka države članice, odgovarajuća informacija iz stava 1. tačka b) ovog člana
sastojaće se od informacija o emisiji ili programu emisije ili informacija o pravnoj i
finansijskoj situaciji emitenta prije emisije instrumenta tržišta novca.
Član 8.
Institucije koje podliježu nadzoru nadležnog nadzornog organa države članice ili podliježu
nadzoru za koji Komisija smatra da je odgovarajući u odnosu na Zakon, smatraju se
emitentom koji posluje u skladu sa načelima opreznosti i pojačane pažnje ako ispunjava
jedan od slijedećih kriterijuma:
a) lociran je u Evropskoj ekonomskoj zoni;
b) lociran je u zemljama OECD-a koje pripadaju grupi G -10;
v) ima investicioni rejting;
g) na osnovu dubinske analize emitenta može se dokazati da su pravila pojačane pažnje i
opreznosti koja se primjenjuju na emitenta barem jednako striktna kao i ona propisana
Zakonom.
III. Finansijski derivati kao likvidna finansijska imovina
Član 9.
(1) Finansijski derivati su likvidna finansijska imovina ako zadovoljavaju slijedeće
kriterijume:
a) osnovnu varijablu finansijskog derivata čini jedan ili više od slijedećeg:
1) imovina koja je navedena u članu 78. stav 1. tačka od a do g) Zakona,
uključujući finansijske instrumente koji imaju jednu ili nekoliko karakteristika te
imovine,
2) kamatne stope,
3) devizni kursevi ili valute,
4) finansijski indeksi;
b) u slučaju finansijskih derivata kojima se trguje na drugim organizovanim tržištima
(OTC), oni moraju ispunjavati uslove iz člana 78. stav 1. tačka d) podtačka 2. i 3. Zakona.
(2) Finansijski derivati iz člana 78. stav 1. tačka d) Zakona uključuju instrumente koji
moraju zadovoljavati slijedeće kriterijume:
a) omogućavaju transfer kreditnog rizika povezanog sa imovinom iz stava 1. tačka a) ovog
člana, nezavisno od drugih rizika povezanih s tom imovinom,
b) ne rezultiraju isporukom ili transferom neke druge imovine, uključujući gotovinu, osim
one navedene u članu 78. stav 1. Zakona,
v) u skladu su s kriterijumima za OTC derivate koji su definisani u članu 78. stav 1. tačka
d) podtačka 2. i 3. Zakona i st. 3. i 4. ovog člana.
g) rizici koji su obuhvaćeni sistemom upravljanja rizicima fonda, kao i mehanizmima
interne kontrole u slučajevima gdje postoji rizik koji proizilazi iz mimoilaženja u
dostupnim informacijama između fonda i druge ugovorne strane kod ugovaranja kreditnog
derivata koji je rezultat druge ugovorne strane nejavnim informacijama o emitentu imovine
na kojoj se zasniva kreditni derivat.
(3) Pravična vrijednost (fer vrijednost) iz člana 78. stav 1. tačka d) podtačka 3. Zakona je
iznos za koji se imovina može prodati, odnosno iznos za koji se obaveza može podmiriti u
transakciji zaključenoj pod tržišnim uslovima između upućenih dobrovoljnih učesnika.
(4) Pouzdano i provjerljivo vrednovanje iz člana 78. stav 1. tačka d) podtačka 3. Zakona
odnosi se na fer vrijednost iz stava 3. ovog člana koje se ne zasniva samo na tržišnoj cijeni,
nego zadovoljava i slijedeće kriterijume:
a) osnov za vrednovanje je pouzdana, ažurirana tržišna vrijednost instrumenta ili, ako ta
vrijednost nije dostupna, model za određivanje cijene u kojem se koristi odgovarajuća i
priznata metodologija;
b) potvrdu vrednovanja provodi:
1) treća strana nezavisna od druge ugovorne strane u trgovini OTC derivatom, uz
odgovarajuću učestalost i na način koji omogućava društvu za upravljanje da
provjeri taj postupak,
2) jedinica unutar društva za upravljanje koja je nezavisna od odjela koji je zadužen
za upravljanje imovinom i koja je adekvatno opremljena u tu svrhu.
(5) Imovina fonda iz člana 78. stav 1. tačka d) Zakona smatra se likvidnom finansijskom
imovinom, a ne uključuje derivat na robu.
IV. Finansijski indeksi
Član 10.
(1) Finansijski indeksi iz člana 78. stav 1. tačka d) Zakona moraju zadovoljavati slijedeće
kriterijume:
a) dovoljno su diversifikovani tako da zadovoljavaju slijedeće kriterijume:
1) indeks je sastavljen na način da kretanje cijena ili trgovinske aktivnosti jedne
komponente prekomjerno ne utiče na djelovanje čitavog indeksa,
2) kada se indeks sastoji od imovine iz člana 78. stav 1. tač. od a) do g) Zakona
mora biti diversifikovan na način iz člana 79. stav 1. tačka a) podtačka 2.
Zakona,
b) predstavljaju odgovarajuće mjerilo (eng. benchmark) za tržište na koje se odnose tako
da budu zadovoljeni slijedeći kriterijumi:
1) indeks mjeri djelovanje reprezantativne grupe osnovnih varijabli na
relevantan i odgovarajući način,
2) indeks se na osnovu javno dostupnih informacija redovno revidira i
rebalansira kako bi se osiguralo da kontinuirano održava tržište na koje se
odnosi,
3) osnovne varijable su dovoljno likvidne, što omogućava korisnicima da
repliciraju indeks ukoliko je to potrebno;
v) objavljuju se na odgovarajući način tako da zadovoljavaju slijedeće kriterijume:
1) njihov postupak objavljivanja bazira se na opreznim procedurama za
prikupljanje cijena te računanje i objavljivanje vrijednosti indeksa,
uključujući procedure za određivanje cijena komponenti kada tržišne cijene
nisu dostupne,
2) bitne informacije o pitanjima kao što su način izračunavanja indeksa,
metodologija za rebalans, izmjene indeksa ili bilo koje operativne poteškoće u
pružanju tačnih informacija, pružaju se na široko dostupan i ažuran način.
(2) Finansijski derivati čija je osnovna imovina iz člana 78. stav 1. tač. a) do g) Zakona ne
ispunjava kriterijume iz stava 1. ovog člana, a u skladu su sa kriterijumima iz člana 9. stav
1. ovog Pravilnika, tretiraju se kao finansijski derivati koji se odnose na kombinaciju
imovine iz člana 9. stav 1. tačka a) podtačke 1) do 3) ovog Pravilnika.
V. Prenosive hartije od vrijednosti i instrumenti tržišta novca sa ugrađenim derivatima
Član 11.
(1) Prenosive hartije od vrijednosti sa ugrađenim derivatima su finansijski instrumenti koji
zadovoljavaju kriterijume iz člana 4. stav 1. ovog Pravilnika i sadrže komponentu koja
zadovoljava slijedeće kriterijume:
a) na osnovu te komponente, neki ili svi novčani tokovi koji proizilaze iz prenosive hartije
od vrijednosti kao osnovnog ugovora, mogu da budu modifikovani prema specificiranoj
kamatnoj stopi, cijeni finansijskog instrumenta, valutnom tečaju, cjenovnom indeksu ili
indeksu stopa, kreditnom rejtingu ili kreditnom indeksu, ili nekoj drugoj varijabli, i zbog
toga da variraju na način koji je sličan kad je riječ o samostalnom derivatu;
b) ekonomske karakteristike i rizici te komponente nisu blisko povezani s ekonomskim
karakteristikama i rizicima hartije od vrijednosti kao osnovnog ugovora;
v) ima značajan učinak na profil rizičnosti i određivanje cijene prenosive hartije od
vrijednosti.
(2) Instrumenti tržišta novca koji ispunjavaju jedan od kriterijuma iz člana 5. stav 2. ovog
Pravilnika i sve kriterijume iz člana 6. st. 1. i 2. ovog Pravilnika i koji sadrže komponentu
koja ispunjava kriterijume iz stava 1. ovog člana, smatraju se instrumentima novca sa
ugrađenim derivatima.
(3) Neće se smatrati da prenosiva hartija od vrijednosti ili instrument tržišta novca ima
ugrađeni derivat ako sadrži komponentu koja je ugovorno prenosiva, nezavisno o
prenosivoj hartiji od vrijednosti ili instrumentu tržišta novca. Takva komponenta smatraće
se posebnim finansijskim instrumentom.
VI. Tehnike i instrumenti koji se koriste u svrhu djelotvornog upravljanja portfeljem fonda
Član 12.
Sistem upravljanja rizicima iz člana 31. stav 1. Zakona u svrhu efikasnog upravljanja
portfeljom fonda mora da sadrži tehnike i instrumente koji se odnose na prenosive hartije
od vrijednosti i instrumente tržišta novca koji zadovoljavaju slijedeće kriterijume:
a) ekonomski su prihvatljivi jer se realizuju na troškovno efikasan način;
b) njima se koristi radi ostvarivanja jednog ili više slijedećih specifičnih ciljeva:
1) smanjenje rizika,
2) smanjenje troškova,
3) generisanje dodatnog kapitala i prihoda za fond na nivo rizika koji je u skladu sa
rizičnim profilom fonda, kao i pravilima za diversifikaciju rizika koja su definisana u
članu 79. stav 1. Zakona.
v) njihovi rizici su na odgovarajući način obuhvaćeni sistemom upravljanja rizicima fonda.
VII. Fondovi koji repliciraju indeks
Član 13.
(1) Fond koji nastoji replicirati neki akcijski indeks ili indeks dužničkih hartija od
vrijednosti iz člana 79. stav 1. tačka 2. Zakona smatra se replikacijom indeksa sastavljenog
od skupa osnovne imovine, uključujući i korišćenje derivata ili drugih tehnika i
instrumenata iz člana 12. ovog Pravilnika.
(2) Akcijski indeks ili indeks dužničkih hartija od vrijednosti koji fond replicira mora da
ispunjava slijedeće uslove:
a) mora da bude dovoljno diversifikovan u skladu sa članom 79. stav 1. tačka 2. Zakona,
b) indeks predstavlja odgovarajuće mjerilo (eng. benchmark), uz uslov da sastavljač
indeksa koristi priznatu metodologiju koja ne isključuje značajne emitente na tržištu na
koje se taj indeks odnosi,
v) indeks se objavljuje na odgovarajući način koji zadovoljava slijedeće kriterijume:
1) dostupan je javnosti,
2) sastavljač indeksa je nezavisan od fonda koji replicira indeks što ne isključuje
mogućnost da sastavljač indeksa i fond čine dio iste privredne grupacije, pod
uslovom da su postavljeni efikasni mehanizmi sprečavanja sukoba interesa.
VIII. Ulaganje imovine fonda
1. Ulaganje imovine fonda u neuvrštene hartije od vrijednosti
Član 14.
(1) Ulaganje imovine fonda u neuvrštene hartije od vrijednosti dozvoljeno je isključivo
ako je predviđeno prospektom i statutom fonda.
(2) Neuvrštene hartije od vrijednosti koje je fond stekao ulaganjem imovine u roku od 12
(dvanaest) mjeseci obavezno moraju biti uvrštene na neku od kotacija uređenog tržišta.
(3) Uslov uvrštenja iz stava 2. ovog člana ne odnosi se na trezorske i blagajničke zapise
čiji je emitent Centralna banka BiH, država članica Evropske unije, OECD-a i nečlanica
Evropske unije i njihove centralne banke.
(4) Ako neuvrštena hartija od vrijednosti ne ispuni uslov iz stava 2. ovog člana, ulaganje
imovine fonda u neuvrštene hartije od vrijednosti ne smije biti veće od 2% neto vrijednosti
imovine fonda.
(5) U slučaju prekoračenja ograničenja iz stava 4. ovog člana, društvo za upravljanje
obavezno je da uskladi strukturu ulaganja imovine fonda u roku od tri mjeseca od nastanka
prekoračenja.
2. Ulaganje imovine fonda u novoemitovane hartije od vrijednosti
Član 15.
(1) Ulaganje imovine fonda u novoemitovane hartije od vrijednosti emitenta van država
članica Evropske unije ili OECD-a dozvoljeno je ako su isti u periodu od godinu dana od
datuma/dana emisije uvršteni na službenu kotaciju berze ili drugo uređeno javno tržište ili
ako je bar jedan agent/pokrovitelj tih emisija ili većinski vlasnik agenta/pokrovitelja
emisije investiciona institucija s rejtingom najmanje A prema agenciji Standard &Poor”s
ili A2 prema agenciji Moody”s. U protivnom, hartije od vrijednosti smatraju se
neuvrštenim.
(2) Društvo za upravljanje u ime fonda, u skladu sa statutom i prospektom fonda, može u
inicijalnim i sekundarnim javnim ponudama upisivati hartije od vrijednosti koje će odmah
nakon ponude kotirati ili za koje je prospektom emisije predviđeno uvrštenje na službenu
kotaciju berze ili drugo uređeno javno tržište koje redovno posluje.
3. Ulaganje imovine fonda u dužničke hartije od vrijednosti
Član 16.
(1) Fondovi sa javnom ponudom kojim upravlja isto društvo za upravljanje ne smiju biti
vlasnici ukupno više od 10% dužničkih hartija od vrijednosti uvrštenih na uređeno javno
tržište emitovanih od strane jednog emitenta, uvažavajući pri tom da društvo za upravljanje
koje upravlja sa više fondova može uložiti najviše 20% ukupne neto vrijednosti imovine
fondova kojim upravlja u sve emisije jednog emitenta.
(2) Ograničenja iz stava 1. ovog člana ne odnose se na dužničke hartije od vrijednosti čiji
je emitent Republika Srpska, država članica Evropske unije, OECD-a i nečlanice Evropske
unije te njihovih centralnih banaka.
(3) Društvo za upravljanje koje upravlja sa više fondova može uložiti najviše 20% ukupne
neto vrijednosti imovine fondova u sve emisije jednog emitenta vodeći računa o odredbi
člana 47. stav 1. tačka m) Zakona.
(4) Udjeli i akcije investicionih fondova sa javnom ponudom koji su osnovani na osnovu
dozvole nadzornog organa Republike Srpske, države članice Evropske unije ili države van
područja Evropske unije, a kojima upravlja isto društvo za upravljanje, smatraju se
emisijom jednog emitenta u koje se može uložiti najviše 20% ukupne neto vrijednosti
imovine fonda.
4. Ulaganje imovine fonda u akcije koje su u slobodnoj prodaji
Član 17.
(1) Akcije u slobodnoj prodaji (eng. free float) su sve one akcije koje se nalaze u
slobodnoj prodaji na uređenom javnom tržištu i dostupne su svim učesnicima na tržištu
kapitala koji su spremni, po tržišnoj vrijednosti na određeni datum da postanu imaoci
određene akcije.
(2) Društvo za upravljanje može ulagati imovinu fonda u akcije koje u slobodnoj prodaji
imaju manje od 10% emisije ako je tržišna kapitalizacija akcije u slobodnoj prodaji veća od
25 miliona konvertibilnih maraka.
(3) Za sve slučajeve kad akcije stečene ulaganjem imovine fonda ne ispunjavaju
kriterijum iz stava 2. ovog člana, društvo za upravljanje dužno je da bez odlaganja o tome
obavijesti Komisiju i uskladi ulaganja u primjerenom roku.
5. Ulaganje imovine fonda u terminske i opcijske ugovore
Član 18.
(1) Ulaganje u terminske i opcijske ugovore i druge oblike finansijske imovine dozvoljeno
je ako je prospektom i statutom fonda predviđeno zaključivanje takvih transakcija sa
svrhom zaštite, postizanja investicionih ciljeva ili sa svrhom povećanja prinosa,
smanjivanjem troškova fonda.
(2) Fond se ne smije izložiti riziku ulaganjem imovine fonda u terminske ugovore i druge
finansijske derivate, kao i ulaganjima koja su u suprotnosti sa prospektom i statutom fonda
i propisanim ograničenjima ulaganja.
(3) Društvo za upravljanje može u ime fonda sklapati terminske i opcijske ugovore na
tržištima na kojima je moguće pouzdano utvrditi njihovu vrijednost na svakodnevnoj
osnovi te se na zahtjev fonda isti mogu prodati, likvidirati ili zaključiti prebijanje po fer
vrijednosti.
(4) Prije početka korišćenja finansijskih derivata, društvo za upravljanje mora izraditi
interne procedure za sklapanje terminskih ugovora i finansijskih derivata svih vrsta
derivata te propisati načine mjerenja i upravljanja rizicima investicionog fonda.
(5) Društvo za upravljanje dužno je da na zahtjev Komisije, za svaki pojedini fond kojim
upravlja, izvještava o tipovima terminskih ugovora i finansijskih derivata u portfelju fonda,
pozicijama imovine pod zaštitom, povezanim rizicima, kvantitativnim limitima i
implementiranoj metodologiji mjerenja rizika.
6. Ulaganje imovine fonda u REPO ugovore
Član 19.
(1) Društvo za upravljanje u ime fonda može zaključivati ugovore o prodaji i ponovnoj
kupovini hartija od vrijednosti kao i ugovore o kupovini i ponovnoj prodaji hartija od
vrijednosti (u daljem tekstu: repo ugovori). Dospijeće repo ugovora ne smije biti duže od
dvanaest (12) mjeseci.
(2) U repo ugovorima iz stava 1. ovog člana kao kolateral se koriste akcije, korporativne
hartije od vrijednosti i hartije od vrijednosti koje emituje Republika Srpska, Centralna
banka Bih ili neka od država članica Evropske unije, OECD-a i/ili centralnih banaka tih
država, a kojima se trguje na uređenim javnim tržištima.
(3) Repo ugovori o prodaji i ponovnoj kupovini ne smiju prelaziti 20% neto vrijednosti
imovine fonda. Udio ulaganja u repo ugovore u neto imovini fonda određuje se na osnovu
ugovorene novčane vrijednosti hartija od vrijednosti prilikom njihove ponovne kupovine.
7. Ulaganje imovine fonda u certifikate o depozitu
Član 20.
(1) Dozvoljenim ulaganjem imovine fonda smatra se i ulaganje u certifikate o depozitu
stranih emitenata- banaka sa sjedištem u Evropskoj uniji ili državama OECD-a.
(2) Ulaganje u certifikate o depozitu emitovane od strane jedne banke ili ulaganje u
depozite kod iste banke ne smije prelaziti 20% neto vrijednosti imovine fonda.
II. Ograničenje ulaganja
Član 21.
(1) Društvu za upravljanje zabranjene su transakcije kupovine i prodaje imovine fonda
van uređenog javnog tržišta s licima koja nemaju status institucionalnog investitora.
(2) Društvu za upravljanje zabranjene su sve transakcije između fondova kojima upravlja.
(3) Društvu za upravljanje zabranjeno je učestvovanje u kupovini hartija od vrijednosti za
račun fonda sa javnom ponudom u inicijalnim i sekundarnim javnim ponudama ako su
emitent, pokrovitelj ili agent emisije povezana lica društva za upravljanje u smislu člana 2.
Zakona, a emisija hartija od vrijednosti je manja od 100 miliona konvertibilnih maraka.
(4) Ograničenja iz stava 2. ovog člana ne odnose se na dužničke hartije od vrijednosti čiji
emitent je Republika Srpska, Centralna banka BiH, država članica Evropske unije, OECD-
a i država koja nije članica Evropske unije, kao i njihove centralne banke.
(5) Društvu za upravljanje dozvoljeno je ulaganje imovine fonda u hartije od vrijednosti iz
stava 3. ovog člana po isteku roka od dvanaest (12) mjeseci od dana emisije.
(6) Izuzetno od stava 3. ovog člana društvo za upravljanje može ostvarivati za račun fonda
pravo prvenstva pri upisu hartija od vrijednosti novih emisija u slučaju iz člana 208.
Zakona o privrednim društvima.
IX. Izvještavanje i objavljivanje informacija
Član 22.
(1) Transakcije iz člana 21. stav 3. ovog pravilnika moraju se prijaviti odmah po
zaključenju i to:
a) ako je vrijednost transakcije jednaka ili veća od 2% neto vrijednosti imovine fonda, za
sve fondove čija je neto imovina manja ili jednaka100 miliona KM.
b) ako je vrijednost transakcije jednaka ili veća od 1% neto vrijednosti imovine fonda, za
sve fondove čija je neto imovina veća od 100 miliona KM.
(2) Društvo za upravljanje dužno je da prijavi Komisiji sve uplate jednog institucionalnog
investitora u akcijski ili mješoviti fond u iznosu većem od prosječnog dnevnog prometa na
berzi u Republici Srpskoj u prethodnih sedam dana trgovanja.
(3) Društvo za upravljanje dužno je da odmah po zaključenju prijavi Komisiji, te učini
dostupnim javnosti na svojim web stranicama podatke o svim transakcijama kupovine i
prodaje hartija od vrijednosti izvan uređenog javnog tržišta koje je izvršilo s povezanim
licem u smislu člana 2. Zakona.
Član 23.
(1) Društvo za upravljanje obavezno je da javnosti učini dostupnim osnovne podatke o
strukturi portfelja fonda (u daljem tekstu: lična karta fonda), tromjesečno.
(2) Društvo za upravljanje obavezno je da objavi ličnu kartu fonda na web stranici društva
najkasnije desetog dana po proteku izvještajnog tromjesečja.
(3) Lična karta fonda mora minimalno sadržavati slijedeće podatke:
a) naziv fonda,
b) vrsta fonda,
v) datum osnivanja fonda,
g) valuta,
d) investicioni cilj fonda,
đ) naknada za upravljanje, naknada banci depozitaru,
e) minimalni iznos ulaganja,
ž) neto vrijednost imovine fonda,
z) neto vrijednost imovine fonda po akciji,
i) ostvareni prinos u posljednjih godinu dana,
j) prosječni godišnji prinos,
k) grafički prikaz kretanja cijene akcija fonda od osnivanja.
(4) Lična karta fonda mora minimalno sadržavati i slijedeće podatke o strukturi portfelja:
a) deset pozicija ulaganja s naznakom procentnog udjela pozicije u neto vrijednosti
imovine fonda,
b) izloženost imovine fonda po vrsti hartija od vrijednosti,
v) izloženost imovine fonda prema neuvrštenim akcijama,
g) izloženost imovine fonda po državama, skupinama država ili regijama,
d) izloženost imovine fonda valutama,
đ) izloženost imovine fonda privrednim granama.
Član 24.
(1) Društvo za upravljanje obavezno je da statutom i prospektom fondova kojim upravlja
predvidi ulagačke ciljeve i strategiju ulaganja te uskladi ulaganje imovine fonda s
odredbama ovog Pravilnika.
(2) O rokovima za usklađivanje ulaganja imovine fonda i usklađivanje ulagačkih ciljeva i
strategije ulaganja Komisija će donijeti posebnu odluku.
Član 25.
Ovaj pravilnika stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku
Republike Srpske“.
Broj: Predsjednik
Komisije za hartije od vrijednosti RS
mr. Miodrag Jandrić