Pravna i financijska provedba

projekata financiranih iz programa

Obzor 2020. – analiza upitnika

Zagreb, kolovoz 2020.

2

SADRŽAJ:

1. UVOD ............................................................................................................................... 3

2. TROŠAK OSOBLJA U OBZOR 2020. PROJEKTIMA ............................................. 5

3. UOBIČAJENA PRAKSA IZRAČUNA TROŠKOVA OSOBLJA U DRUGIM

ZEMLJAMA ........................................................................................................................... 7

4. NAJČEŠĆE POGREŠKE U FINANCIJSKOJ PROVEDBI PROJEKATA ............ 8

5. ANALIZA ODGOVORA UPITNIKA O PRAVNIM I FINANCIJSKIM

ASPEKTIMA PROVEDBE OBZOR 2020. PROJEKATA ............................................. 10

Opće informacije o provoditeljima projekta ..................................................................... 10

Organizacija institucije u kontekstu provedbe Obzor 2020. projekata .......................... 14

Troškovi osoblja ................................................................................................................... 19

Izračun cijene sata ............................................................................................................... 23

Revizija.................................................................................................................................. 24

Ostalo .................................................................................................................................... 27

6. ZAKLJUČAK................................................................................................................ 32

7. PRILOZI ........................................................................................................................ 36

Prilog 1. Upitnik o pravnim i financijskim aspektima provedbe Obzor 2020. projekata ...... 36

Popis slika .............................................................................................................................. 40

Popis grafikona ..................................................................................................................... 40

3

1. UVOD

Obzor 2020. osmi je po redu okvirni program Europske unije za istraživanje i inovacije za

razdoblje od 2014. do 2020. godine kojim se nastoji potaknuti gospodarski rast i stvoriti

radna mjesta povezivanjem istraživanja i inovacija, promicanjem izvrsnosti u znanosti i

industrijskom vodstvu te odgovaranjem na društvene izazove. Ukupan proračun Obzora

2020. iznosi 74,8 milijardi eura1 za cijelo programsko razdoblje kojim Europska komisija

(dalje u tekstu: EK) upravlja izravno, što znači da ona priprema i objavljuje natječaje te

korisnicima izravno dodjeljuje bespovratna sredstva sklapanjem ugovora o dodjeli

bespovratnih sredstava. Budući da se radi o najvećem programu za financiranje istraživanja i

inovacija te da je program centraliziran, uspostavljena je struktura nacionalne potpore kako

bi se korisnicima Obzor 2020. programa olakšala prijava i omogućila personalizirana

podrška sudjelovanju u programu. Strukturu nacionalne potpore čine nacionalne osobe za

kontakt za Obzor 2020. (dalje u tekstu: NCP) čime se hrvatskim korisnicima omogućuje

lakše snalaženje i pronalazak svih relevantnih informacija o mogućnostima sudjelovanja u

programu Obzor 2020. Osnovne usluge koje u skladu sa smjernicama EK2 pružaju NCP-jevi

jesu davanje savjeta o administrativnim i pravnim postupcima, osposobljavanje i pomoć pri

pisanju projektnog prijedloga, distribucija dokumentacije (obrasci, upute, priručnici i sl.) i

pružanje pomoći pri traženju partnera.

Jedna od dodatnih specifičnih aktivnosti NCP-jeva za pravna i financijska pitanja jest

stručno savjetovanje potencijalnih i postojećih sudionika u Obzor 2020. projektima o

pravnim i financijskim pravilima programa, poput pružanja informacija o vrstama troškova i

iznosu financijske potpore iz programa, davanja savjeta pri izradi projektnog proračuna,

izračuna troškova osoblja, implementacije ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava,

konzorcijskog ugovora, revizije projekata i slično. Zbog boljeg razumijevanja potreba

korisnika te pružanja kvalitetnije usluge, NCP-jevi za pravna i financijska pitanja pri

Agenciji za mobilnost i programe EU (dalje u tekstu: AMPEU) kao dodatnu inicijativu

osmislili su Upitnik o pravnim i financijskim aspektima provedbe Obzor 2020. projekata

(dalje u tekstu: Upitnik), odnosno online istraživanje o najvažnijim aspektima pravne i

financijske provedbe Obzor 2020. projekata.

Upitnik je namijenjen znanstvenom i administrativnom osoblja znanstvenih institucija, a cilj

ovog istraživanja jest prikupiti što više informacija o najvećim izazovima s kojima su se

korisnici susreli tijekom provedbe Obzor 2020. projekata. Odgovori ispitanika/ca su od

izrazite važnosti za NCP-jeve jer im omogućuju bolje razumijevanje njihovih potreba, a

samim time i kvalitetniju uslugu u svim fazama projektnog ciklusa. Također, prikupljeni

odgovori trebali su poslužiti kao podloga za pripremu radionice o pravnim, administrativnim

1 Usvojeni proračun za provedbu Obzora 2020. smanjen je u odnosu na početni prijedlog i iznosio je 77 milijardi eura. Taj

se proračun ponovno smanjuje za 2,2 milijarde eura nakon uspostavljanja Europskog fonda za strateška ulaganja (European

Fund for Strategic Investments – EFSI) u lipnju 2015. godine i konačno iznosi 74,8 milijardi eura.

2 Minimum standards and Guiding principles for setting up systems of National Contact Points (NCP systems) under

Horizon 2020: https://ec.europa.eu/research/participants/data/support/ncp/h2020-standards-principles_en.pdf

4

i financijskim aspektima provedbe Obzor 2020. projekata koja se trebala održati 31. ožujka

2020., ali je zbog epidemiološke situacije vezane uz pandemiju COVID-19 odgođena za

jesen iste godine.

Istraživanje je provedeno od 6. ožujka 2020. do 21. svibnja 2020. godine te je u njemu

sudjelovalo 110 osoba. Upitnik se sastoji od ukupno 26 pitanja, od kojih je 24 zatvorenog

tipa s višestrukim izborom, te dva otvorena pitanja koja sudionicima istraživanja omogućuju

dostavljanje komentara u slobodnoj formi. Upitnik je podijeljen u nekoliko tematskih

cjelina:

− Opće informacije o provoditeljima projekata

− Organizacija institucije u kontekstu provedbe Obzor 2020. projekata

− Troškovi osoblja

− Izračun cijene sata

− Revizija

− Ostalo

Obavijest s poveznicom na upitnik objavljena je na mrežnim stranicama AMPEU-a te

mrežnoj stranici Ministarstva znanosti i obrazovanja (dalje u tekstu: MZO). Obavijest o

upitniku također je proslijeđena putem elektroničke pošte pravnim i fizičkim osobama iz

Obzor 2020. baze kontakata3 AMPEU-a te listi kontakata MZO-a.

3 https://registracija.obzor2020.hr/register

5

2. TROŠAK OSOBLJA U OBZOR 2020. PROJEKTIMA

Dana 21. travnja 2017. godine EK je usvojila veće izmjene Predloška ugovora o dodjeli

bespovratnih sredstava s objašnjenjima i primjerima4 (Horizon 2020 Annotated Model

Grant Agreement, Version 4, dalje u tekstu: AMGA) kako bi ga uskladila s izmjenama

Obzor 2020. Predloška ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava od 27. veljače 2017.

godine (Horizon 2020 Model Grant Agreement, Version 4, dalje u tekstu: MGA) te pružila

dodatna pojašnjenja vezana uz primljene upite i komentare o provedbi Obzor 2020.

projekata. Zaprimljeni upiti i komentari najviše su se odnosili na trošak osoblja što je

objašnjeno niže u tekstu. To je ujedno bila i prva veća izmjena od početka provedbe Obzor

2020. programa jer su pravila za izračun troška osoblja bila prilično stroga i nisu

dozvoljavala korištenje uobičajenih računovodstvenih praksi koje su države već uspostavile.

Spomenutim izmjenama došlo je do značajnije promjene definicije osnovne (basic

remuneration) i dodatne naknade (additional remuneration). Nova definicija osnovne

naknade proširena je te uključuje naknade za uobičajen rad zaposlenika, ali i za rad na

projektima, do iznosa uobičajene naknade za rad na nacionalnim projektima. Uvode se dvije

mogućnosti osnovne naknade. Naknada plaće osoblju temeljena na sudjelovanju u

projektima (project based remuneration) koja zavisi od njihova sudjelovanja u specifičnom

projektu te je u tom slučaju za neprofitne pravne subjekte predviđena i mogućnost isplate

dodatnih naknada. S druge strane, non-project based remenuration definira se kao naknada

plaće osoblju koja se ne temelji na sudjelovanju u projektima i ta je naknada jednaka

nezavisno od njihova sudjelovanja ili nesudjelovanja u specifičnom projektu. Nadalje,

osnovna naknada mora ispunjavati uvjete za prihvatljivost troškova te mora biti isplaćena u

skladu s nacionalnim zakonodavstvom, kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu ili

jednakovrijednim aktom o imenovanju.5 Osnovna naknada ne smije uključivati isplate

dividendi osoblju i/ili proizvoljne bonuse (bonuse koji nisu u skladu s korisnikovom

uobičajenom praksom isplate naknada i/ili bonuse koji nisu temeljeni na objektivnim

kriterijima).

Za dodatne naknade također je izmijenjena definicija u smislu da se dodatnom naknadom

smatra samo onaj dio naknade za rad na Obzor 2020. projektu koji premašuje naknadu koju

bi zaposlenik primio za vrijeme rada na projektima financiranim iz nacionalnih shema.

Pojašnjeno je da se i dalje isplaćuju samo za dodatan rad ili različitu ekspertizu od

uobičajene, ali da se rad na Obzor 2020. projektu u pravilu smatra upravo takvim radom.

Dodatne naknade i dalje moraju zadovoljavati sljedeće uvjete kako bi bile prihvatljiv trošak:

(i) primjenjive su isključivo za neprofitne pravne subjekte, (ii) isplata dodatnih naknada dio

je uobičajene prakse korisnika, (iii) isplaćuju se konzistentno kad se očekuje ista vrsta rada

ili ekspertize na temelju objektivnih kriterija koje korisnik općenito primjenjuje bez obzira

na izvor financiranja te (iv) isplata dodatne naknade ne zavisi od raspoloživosti sredstava.

4 https://ec.europa.eu/research/participants/data/ref/h2020/grants_manual/amga/h2020-amga_en.pdf

5 primjenjiv u slučaju imenovanja javnih službenika koji ne potpisuju ugovor o radu već su službeno imenovani za rad na

određenom projektu

6

Ako se dodatne naknade isplaćuju samo za EU projekte, ne smatraju se prihvatljivim

troškom Obzor 2020. projekta. Nadalje, godišnje ograničenje iznosa dodatne naknade od

8.000 EUR ili manje (zavisno od vremena provedenog na radu na Obzor 2020. projektu) i

dalje je primjenjivo.

Upravo su te izmjene bile ključne za pripremu upitnika, jer NCP-jevima nije bilo poznato u

kojoj mjeri korisnici koriste novouvedene mogućnosti izmjenama MGA-a iz 2017. godine.

7

3. UOBIČAJENA PRAKSA IZRAČUNA TROŠKOVA OSOBLJA U DRUGIM

ZEMLJAMA

Iako se navedenim izmjenama definicija osnovne naknade proširila, što je trebalo dovesti do

veće fleksibilnosti, izmjene su rezultirale vrlo kompleksnim izračunom cijene sata i troškova

osoblja. Iz tog se razloga postavilo pitanje koje države uopće koriste predstavljene

mogućnosti i na koji način. Da bi se dobili odgovori na navedena pitanja, u okviru NCP

Academy projekta6 provedeno je kraće istraživanje namijenjeno pravnim i financijskim

NCP-jevima koji imaju najbolji pregled prakse korisnika u svojim zemljama.

Istraživanje su pripremili NCP-jevi iz Češke Republike, The Technology Centre of the

Czech Academy of Sciences (TC CAS). Odgovori su prikupljeni u razdoblju od kolovoza do

listopada 2018. godine, a ciljana skupina bili su NCP-jevi za pravna i financijska pitanja iz

različitih zemalja. Upitnik se sastojao od devet pitanja, a prikupljeno je ukupno 36 odgovora

iz 29 zemalja (EU 28 osim Bugarske, Latvije i Malte) te Švicarske, Turske, Islanda i

Moldavije. Odgovori su temeljeni na osobnom mišljenju NCP-jeva te ne predstavljaju

nacionalna stajališta niti se temelje na sveobuhvatnim podacima o praksama institucija

korisnika Obzor 2020. programa. Međutim, s obzirom na to da NCP-jevi usko surađuju s

korisnicima Obzor 2020. programa, rezultati se smatraju vrlo pouzdanima i valjanima.

S obzirom na navedenu definiciju troškova osoblja, koja se pokazala prilično kompleksnom

u praksi, u NCP Academy istraživanju postavljeno je pitanje koje države koriste nove

mogućnosti predstavljene u veljači 2017. godine. Istraživanje je pokazalo da samo devet

država izračun troška osoblja temelji na principu project based remuneration, dok ostale

države koriste non project based remuneration (21), a četiri koriste tzv. unit cost, odnosno

prosječni trošak osoblja. Devet država koje koriste project based izračun troška osoblja su:

Cipar, Češka Republika, Estonija, Mađarska, Litva, Poljska, Rumunjska, Slovenija i

Slovačka. Iako tih devet zemalja koristi istu mogućnost, način implementacije te opcije

razlikuje se od zemlje do zemlje. U nekim zemljama opcija je implementirana kroz

navođenje specifične cijene sata u ugovoru o radu, dok se u nekim državama temelji na

isplati bonusa, odnosno dodatnog ugovora koji definira različitu cijenu sata za rad na

projektima. Temeljem iskustava i povratne informacije koju su primili hrvatski NCP-jevi

tijekom provedbe programa, a putem savjetovanja i osobnog kontakta s korisnicima,

hrvatske institucije nisu koristile project based remuneration. Budući da su te informacije

prikupljene putem savjetovanja i razgovora s korisnicima, ovim se nacionalnim Upitnikom

željela potvrditi ili demantirati ta informacija. Rezultati samog Upitnika analizirani su u

poglavlju 5. Analiza odgovora.

6 Projekt koji služi kao platforma za stvaranje i implementaciju sveobuhvatnog programa usavršavanja svih nacionalnih

osoba za kontakt u obliku „NCP akademije“ (prvenstveno kroz treninge, radionice i webinare):

https://www.ncpacademy.eu/

8

4. NAJČEŠĆE POGREŠKE U FINANCIJSKOJ PROVEDBI PROJEKATA

EK može naručiti reviziju Obzor 2020. projekata tijekom implementacije projekta ili u bilo

kojem trenutku do dvije godine nakon konačnog plaćanja. Reviziju može provoditi EK

izravno ili preko vanjskih revizorskih kuća koje su odabrane kao vanjski podugovaratelji. U

listopadu 2019. godine7, EK je pripremila kraću analizu najčešćih pogrešaka koje su

identificirane tijekom ex post revizija8 Obzor 2020. projekata. Sukladno rezultatima te

analize, najčešće pogreške koje korisnici programa Obzor 2020. čine su sljedeće:

• Troškovi osoblja (Personnel costs)

— netočan izračun produktivnih sati

— korištenje neprihvatljivih elemenata plaće ili krivih iznosa plaće za izračun

cijene sata za stvarne i prosječne troškove osoblja (primjerice korištenje

planiranih iznosa umjesto stvarno nastalih troškova osoblja) pri čemu ne

postoji popratna dokumentacija poput isplatnih lista, ugovora o radu i sl.

— netočno vrijeme prikazano u vremenicima

• Troškovi podugovaranja i ostali izravni troškovi (Subcontracting and other

direct costs)

— troškovi bez važećih popratnih dokumenata

— troškovi koji nisu predviđeni sporazumom o dodjeli bespovratnih sredstava

i/ili nisu tijekom implementacije projekta dogovoreni s EU službom

nadležnom za praćenje projekta

• Ostali izravni troškovi (Other direct costs)

— pogreške u izračunu troškova opreme zbog krive procjene troškova opreme

koja je nastala u okviru projekta (primjerice trošak amortizacije, postotak

vremena utrošen na projektnim aktivnostima ako se oprema ne koristi

isključivo za projekt i sl.)

— nedostatak odgovarajućih popratnih dokumenata za ostale robe i usluge

(other goods and services)

— putni troškovi koji se ne odnose na projekt ili nedostaju popratni dokumenti

za troškove putovanja

Od navedenih kategorija troškova korisnici su najviše griješili pri izračunu troškova osoblja

što je prikazano na slici 1:

7 Communication to Horizon 2020 beneficiaries: How to avoid errors when claiming costs in H2020 grants:

https://ec.europa.eu/research/participants/data/ref/h2020/other/comm/190305_avoiding-errors-when-claiming-costs_en.pdf

8 Cilj ex post kontrola jest provjeriti jesu li troškovi iskazani u financijskim izvještajima nastali u skladu s pravilima

programa, jesu li nastali troškovi potkrijepljeni odgovarajućim pouzdanim i relevantnim dokazima. Ex post revizija je

neovisna o prethodnim (ex ante) kontrolama.

9

Slika 1: Pregled rezultata Obzor 2020. ex post revizija

Izvor: Communication to Horizon 2020 beneficiaries: How to avoid errors when claiming costs in H2020 grants, stranica

5.

Više od 70% učinjenih pogrešaka veže se uz trošak osoblja, proračunsku stavku koja obično

čini najveći dio proračuna Obzor 2020. projekata. Najveći dio pogrešaka vezanih uz trošak

osoblja odnosi se na netočan izračun radnih sati utrošenih na projektu (19,9%), netočan

izračun produktivnih sati (15,1%) te korištenje neprihvatljivih elemenata plaće pri izračunu

troškova osoblja (14,4%). Zbog toga je iznimno važno da korisnici dobro razumiju pravila

kako se ne bi izlagali riziku povrata bespovratnih sredstava.

10

5. ANALIZA ODGOVORA UPITNIKA O PRAVNIM I FINANCIJSKIM

ASPEKTIMA PROVEDBE OBZOR 2020. PROJEKATA

Zbog boljeg razumijevanja potreba korisnika te pružanja kvalitetnije usluge, NCP-jevi za

pravna i financijska pitanja pri AMPEU-u osmislili su Upitnik o najvažnijim aspektima

pravne i financijske provedbe Obzor 2020. projekata. U ovome je poglavlju analizirano 110

prikupljenih odgovora, podijeljenih prema tematskim cjelinama. U nastavku se nalaze

obrađeni odgovori ispitanika dani u okviru svake tematske cjeline.

Opće informacije o provoditeljima projekta

Analiza podataka prikupljenih od sudionika ovog istraživanja dala nam je uvid u njihovu

strukturu. Prilikom oblikovanja pitanja odredili smo da nam je važno utvrditi koju vrstu

institucija predstavljaju ispitanici/e, koji tip osoblja angažiranog na Obzor 2020.

projektima predstavljaju, koliko Obzor 2020. projekata je provodila/provodi njihova

institucija i koja je uloga njihove institucije u Obzor 2020. projektima. Prema rezultatima,

prikazanima u grafikonu 1, možemo zaključiti da većina ispitanika/ca predstavlja

fakultete (sastavnice) neintegriranog sveučilišta (34%), znanstvene institute (25%) te

javne i državne ustanove (15%).

Grafikon 1: Vrsta institucije

U općem pregledu strukture ispitanika/ca, zanimalo nas je kojem tipu osoblja pripadaju

sudionici/e istraživanja. Rezultati analize (grafikon 2) pokazuju da je upitnik ispunjavalo

većinom administrativno osoblje (59%) što uključuje osobe zaposlene u

računovodstvenim službama, financijama, odjelima za ljudske potencijale, pravnoj službi i

sl. Ti rezultati su očekivani, čak i poželjni, s obzirom na specifičnu tematiku pokrivenu

Upitnikom, koja je vezana uz praktične, a ne znanstvene aspekte provedbe Obzor 2020.

projekata.

11

Grafikon 2: Tip osoblja angažiran na Obzor 2020. projektima

Što se tiče broja Obzor 2020. projekata koje trenutno provodi ili je provodila njihova

institucija, većina sudionika/ca istraživanja navodi da je provodila manje od 5 projekta

(70%), dok njih 18% navodi da je provodilo između 5 i 10 projekata. Manjina ispitanika

ističe da je provodilo više od 10 projekata (ukupno 12%). Rezultati su prikazani u grafikonu

3. Grafikon 3: Broj projekata koje je provela/provodi institucija

Rezultati ne iznenađuju s obzirom na to da i prema bazi podataka eCORDA,9 većina

hrvatskih korisnika provodi manje od 5 projekata na institucionalnoj razini. U tablici 1

prikazani su korisnici koji sudjeluju u pet i više projekata.

9 Platformom eCORDA (External COmmon Research DAta Warehouse) služi se Europska komisija u izvještavanju o

provedbi okvirnog programa za istraživanje i inovacije.

12

Tablica 1: Hrvatski korisnici s 5 i više od 5 sudjelovanja u Obzor 2020. projektima

R.B. Institucija

Broj

sudjelovanja

1. HRVATSKA KONTROLA ZRAČNE PLOVIDBE d.o.o. 32

2. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU, FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA 30

3. INSTITUT RUĐER BOŠKOVIĆ 29

4. AGENCIJA ZA MOBILNOST I PROGRAME EUROPSKE UNIJE 21

5. ENERGETSKI INSTITUT HRVOJE POŽAR 18

6. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU, FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

(UNIZAG FSB) 16

7. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU, PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKULTET 12

8. REGIONALNA ENERGETSKA AGENCIJA SJEVEROZAPADNE HRVATSKE

(REGEA) 12

9. SVEUČILIŠTE U SPLITU 11

10. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU, MEDICINSKI FAKULTET 8

11. KONČAR - INŽENJERING ZA ENERGETIKU I TRANSPORT d.d. (KONČAR KET) 8

12. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU, GRAĐEVINSKI FAKULTET (UNIZAG GF) 8

13. MI-PLAST d.o.o. ZA PROIZVODNJU, TRGOVINU I PRUŽANJE USLUGA 7

14. HRVATSKA AKADEMSKA I ISTRAŽIVAČKA MREŽA CARNET 7

15. MEĐUNARODNI CENTAR ZA ODRŽIVI RAZVOJ ENERGETIKE VODA I OKOLIŠA

(SDEWES Centre) 7

16. HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA (HGK) 7

17. GENOS d.o.o. ZA VJEŠTAČENJE I ANALIZU 6

18. BIO-MI DRUSTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA PROIZVODNJU,

ISTRAŽIVANJE I RAZVOJ 6

19. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET 6

20. SVEUČILIŠTE U RIJECI 6

21. HRVATSKI GEOLOŠKI INSTITUT (HGI) 6

22. MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE 6

23. TERA TEHNOPOLIS d.o.o. ZA PROMICANJE NOVIH TEHNOLOGIJA INOVACIJA I

PODUZETNIŠTVA (TERA TEHNOPOLIS) 6

24. HRVATSKA AGENCIJA ZA MALO GOSPODARSTVO, INOVACIJE I INVESTICIJE

(HAMAG-BICRO) 6

25. HRVATSKO GEOLOŠKO DRUŠTVO (HGU) 6

26. GRAD ZAGREB 5

27. INSTITUT DRUŠTVENIH ZNANOSTI IVO PILAR 5

28. SVEUČILIŠTE U RIJECI, MEDICINSKI FAKULTET (MEDRI) 5

29. GRAD RIJEKA (GRADSKO VIJEĆE) 5

30. TEHNOLOŠKI PARK VARAŽDIN d.o.o.ZA INKUBACIJU INOVATIVNIH

TEHNOLOGIJSKIH PODUZEĆA 5

31. STEP RI ZNANSTVENO – TEHNOLOGIJSKI PARK SVEUČILIŠTA U RIJECI, (STEP

RI) 5

UKUPNO 317

Izvor: eCORDA

Do srpnja 2020. godine, 229 hrvatskih institucija sudjelovalo je 640 puta u 464 potpisana

ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava. Iz Tablice 1 vidljivo je da 31 hrvatska institucija

sudjeluje 317 puta u projektima, odnosno broje gotovo 50% sudjelovanja (49,53%).

13

Vezano uz ulogu10 koju institucija ispitanika/ca ima u projektima koje provodi, većina

ispitanika ističe da je institucija bila u ulozi partnera (42%), dok je u ulozi voditelja

radnog paketa bilo 21% institucija, odnosno voditelja radnog zadatka (16%), a samo

12% u ulozi koordinatora. Rezultati odgovora na ovo pitanje prikazani su u grafikonu 4.

Grafikon 4: Uloga institucije u Obzor 2020. projektima

Ovo je u velikoj mjeri u skladu s podacima eCORDA-e11 od srpnja 2020. godine iz kojih je

vidljivo da su hrvatske institucije rijetko sudjelovale u ulozi koordinatora u Obzor 2020.

projektima (od 464 potpisana ugovora o dodjeli bespovratnih sredstva, hrvatske institucije

sudjelovale su u 49 kao koordinatori – 10,56%). Sličan je trend zabilježen i u FP7 programu,

tijekom čijeg je trajanja 41 hrvatska institucija sudjelovala u ulozi koordinatora u 320

projekata (12,81%).12

10 Na ovome pitanju, ispitanici/ce su mogli/e odabrati više ponuđenih opcija.

11 Platformom eCORDA (External COmmon Research DAta Warehouse) služi se Europska komisija u izvještavanju o

provedbi okvirnog programa za istraživanje i inovacije.

12 Ključarić A. (2019) Sudjelovanje Republike Hrvatske u okvirnom programu Europske unije „Obzor 2020.“, stranica 40.

14

Organizacija institucije u kontekstu provedbe Obzor 2020. projekata

U ovoj tematskoj cjelini Upitnika ispitanicima smo postavili četiri pitanja u kojima je cilj

bio dobiti informacije o organizaciji poslovanja same institucije u kontekstu provedbe Obzor

2020. projekata. U tu svrhu formulirali smo pitanje „Postoji li u instituciji projektni ured ili

neka druga organizacijska jedinica koja vam nudi administrativnu potporu u pripremi i

provedbi projekata?“. Odgovori koje smo dobili pokazuju da 59% institucija ispitanika/ca

ima projektni ured ili neki drugi oblik administrativne potpore unutar institucije u pripremi

i provedbi projekata, 37% izjavilo je da je nema, 1% ne zna, dok je 3% izabralo opciju

Drugo.13 Rezultati odgovora na ovo pitanje prikazani su u grafikonu 5.

Grafikon 5: Postojanje projektnog ureda ili neke druge organizacijske jedinice za administrativnu potporu

Na pitanje „Postoje li interna pravila na razini institucije za provedbu Obzor 2020.

projekata?“ većina ispitanika/ca dala je odgovor da ne postoje interna pravila na razini

institucije (62%), otprilike trećina njih odgovorila je da postoje pravila, 5% njih ne zna

postoje li pravila na razini institucije, dok je 4% odabralo opciju Drugo.14 Rezultati su

prikazani u grafikonu 6.

13 Kod ove opcije ostavili smo prostor ispitanicima/ama da obrazlože svoj odgovor pa su tako neki naveli da je ta potpora

povjerena vanjskim suradnicima, a neki da imaju samo potporu računovodstva u izradi financijskih izvještaja.

14 Dodatna obrazloženja odabira ove opcije: “Pravila su kombinacija nacionalnih smjernica i uputa za provedbu

znanstveno-istraživačkih projekata”, “Postoje odluke općenito”, “Postoje za sve vidove projekata”, “Da, preko odluka o

načinu raspodjele sredstava, općih odluka koje se odnose na sve projekte te ostalih pravilnika koji definiraju 'uobičajenu

praksu' institucije”.

15

Grafikon 6: Postojanje internih pravila na razini institucije za provedbu Obzor 2020. projekata

U nastavku smo postavili pitanje ispitanicima/ama postoji li u njihovoj instituciji projektno

računovodstvo kojim se omogućava izravno usklađivanje prijavljenih iznosa prema EK i

iznosa zabilježenih u računovodstvenim sustavima po određenom projektu. Većina njih,

71%, je na ovo pitanje odgovorila potvrdno, 17% ih je odgovorilo da ne postoji, 10% ih

ne zna, a 2% je odabralo opciju Drugo15 (grafikon 7).

Grafikon 7: Vođenje projektnog računovodstva

Upravo je vođenje projektnog računovodstva istaknuto u članku 18.1.2. MGA-a16 koji

naglašava da korisnik mora omogućiti izravno usklađivanje prijavljenih iznosa s iznosima

15 Obrazloženje odabrane opcije od strane ispitanika/ca: “Vjerojatno da”, “Da, na zasebnim Excel tabelama koje se

generiraju iz računovodstvenog programa i prilagođavaju izvještajnim obrascima projekta.”

16 Obzor 2020. – Opći predložak sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava – više korisnika:

https://ec.europa.eu/research/participants/data/ref/h2020/mga/gga/h2020-mga-gga-multi_hr.pdf, stranica 46.

16

iskazanima u njihovoj računovodstvenoj evidenciji i iznosima prikazanima u popratnoj

dokumentaciji“ 17.

Nadalje, na pitanje Ima li vaša institucija Pravilnik o potrošnji vlastitih prihoda ili neki

drugi akt kojim se uređuje potrošnja vlastitih prihoda dobili smo sljedeće odgovore: skoro

dvije trećine njih izjavilo je da institucija ima pravilnik ili akt o potrošnji vlastitih

prihoda, četvrtina njih da institucija tako nešto nema, dok je ostatak odabrao opciju Ne

znam (grafikon 8).

Grafikon 8: Pravilnik o potrošnji vlastitih prihoda

Naposljetku, u ovoj tematskoj cjelini postavili smo pitanje Ima li institucija Pravilnik o

nagrađivanju djelatnika ili neki drugi akt kojim se uređuje nagrađivanje djelatnika i dodaci

na plaću. Skoro polovica ispitanika/ca odgovorilo je na ovo pitanje potvrdno, 35 % njih

izjavilo je da nema, 16 % ne zna, dok su ostali odabrali opciju Drugo (grafikon 9).

Obrazloženja ispitanika koji su odabrali opciju Drugo: “U okviru Pravilnika o radu

definirana je mogućnost uvećanja plaće iz vlastitih prihoda sukladno odluci čelnika

institucije (mislimo da bi trebali imati poseban Pravilnik o nagrađivanju zaposlenika)”, “U

okviru važećeg Pravilnika o plaćama i naknadama”, “Postoji za dodatke na placu, za

nagrađivanje ne postoji.”, “U fazi donošenja je”.

17 MGA, članak 18.1.2: Korisnici moraju voditi evidenciju i čuvati dokumentaciju kojima se dokazuju prijavljeni troškovi,

posebno sljedeće: (a) u slučaju stvarnih troškova: odgovarajuću evidenciju i drugu popratnu dokumentaciju kao dokaz

prijavljenih troškova, kao što su ugovori, podugovori, računi i računovodstvena evidencija. Osim toga, uobičajenom

praksom troškovnog računovodstva korisnika i postupcima unutarnje kontrole mora se omogućiti izravno usklađivanje

prijavljenih iznosa s iznosima iskazanima u njihovoj računovodstvenoj evidenciji i iznosima prikazanima u popratnoj

dokumentaciji“

17

Grafikon 9: Pravilnik o nagrađivanju djelatnika

Iako iz zaprimljenih odgovora ne možemo zaključiti jesu li pravilnici o nagrađivanju u

skladu s Obzor 2020. pravilima, Upitnikom smo ipak dobili informaciju da određeni

pravilnici postoje kod, otprilike, polovice ispitanika/ca. Stoga je iznimno važno da se na

budućim događajima prezentiraju Obzor 2020. pravila u smislu nagrađivanja djelatnika kako

bi korisnici Obzora 2020. razmotrili mogućnost prilagodbe postojećih pravilnika o

nagrađivanju Obzor 2020. pravilima i time utjecali na višu apsorpciju financijskih sredstava

iz Obzora 2020., ali i budućeg programa Obzor Europa. Trošak osoblja u programu Obzor

Europa temeljit će se na istom principu kao i dosad (project based i non-project based

remuneration), dok će se pojam dodatnih naknada (additional remuneration) ukinuti.

Republici Hrvatskoj su se sudjelovanjem u Obzor 2020. programu otvorile brojne

mogućnosti za financiranje istraživačkog i inovacijskog potencijala, međutim, ulaskom u

Europsku uniju promijenio se i način plaćanja financijskog doprinosa programu. Umjesto

članarine za sudjelovanje u programu, kao što je bio slučaj za sudjelovanje u FP7 programu,

Republika Hrvatska sada doprinosi općem proračunu Europske unije na isti način kao i

ostale države članice. Naime, sredstva za financiranje projekata iz okvirnog programa

dolaze iz ukupnog proračuna EU-a u kojem se nacionalni doprinosi temelje na ekonomskoj

snazi i političkom pregovaranju. S druge strane, sredstva iz Obzora 2020. uglavnom se

dobivaju kroz sufinancirane istraživačke projekte, a odabir projekata temelji se na sustavu

evaluacije, čiji je cilj identificiranje projektnih prijedloga najviše znanstvene kvalitete,

odnosno izvrsnosti. Raspodjela sredstava stoga se temelji na prosudbi neovisnih stručnjaka,

odnosno evaluatora i u potpunosti je izvan bilo kakvog političkog utjecaja.18

Slika 2. pokazuje prosječne iznose troškova osoblja u Obzor 2020. i FP7 projektima i

prosječne troškove rada prema Eurostatu za kategoriju "profesionalne, znanstvene i tehničke

aktivnosti" (professional, scientific and technical activities). Vidljivo je da je prosječeni

trošak osoblja hrvatskih korisnika na samom začelju, uz Poljsku, Mađarsku i Bugarsku.

18 Ključarić A. (2019), Sudjelovanje Republike Hrvatske u okvirnom programu Europske unije Obzor 2020.

18

Slika 2: Prosječni troškovi osoblja za Obzor 2020. i FP7 projekte i prosječni troškovi rada Eurostata za kategoriju

"profesionalne, znanstvene i tehničke aktivnosti"

Izvor: Horizon Europe rules for participation and dissemination: Personnel costs Commission’s non-paper, stranica 5.

Zbog toga je iznimno važno uvesti vrednovanje rada djelatnika koji sudjeluju u projektima

te uvesti sustav nagrađivanja koji će rezultirati ne samo većim zadovoljstvom djelatnika koji

rade na projektima, nego će utjecati i na višu cijenu sata i više troškove osoblja koji

predstavljaju više od 2/3 ukupnih izravnih troškova u Obzor 2020. projektima.19 Osim toga,

višim cijenama sata povuklo bi se više financijskih sredstva i s postojećim brojem

19 Horizon Europe rules for participation and dissemination: Personnel costs Commission’s non-paper, stranica 4.

19

sudjelovanja te time osigurala bolja ukupna apsorpcija sredstava iz Obzora 2020., odnosno

budućih okvirnih programa.

Troškovi osoblja

Cilj ove tematske cjeline bio je istražiti koju opciju troškova osoblja koriste institucije u

provedbi Obzor 2020. projekata, koji su razlozi za odabir određene opcije i na temelju koje

pravne podloge su one odabrane. Iz grafikona 10, vidljivo je da više od polovine institucija

koristi non-project based remuneration (55%), njih 20% koristi project-based

remuneration, 5% koristi obje opcije na razini institucije, 16% ispitanika/ca izjavilo je da

ne zna koju opciju njihova institucija koristi, dok je njih 3% odabralo opciju Drugo.20

Grafikon 10: Opcija troškova osoblja u provedbi projekata Obzor 2020.?

Iako postoje određeni pravilnici za nagrađivanje djelatnika, iz navedenog se može zaključiti

da institucije ipak nisu sigurne jesu li propisani pravilnici u skladu s Obzor 2020. pravilima,

te stoga prijavljuju trošak osoblja kao non-project based remuneration. To znači da trošak

osoblja u Obzor 2020. projektima temelje na jednakoj naknadi plaće nezavisno od

sudjelovanja ili nesudjelovanja u specifičnom projektu te ukoliko i postoji nagrađivanje

temeljem sudjelovanja na projektima, može se zaključiti da većina institucija takvo

nagrađivanje ne prijavljuje kao trošak osoblja. Konačno, svako nagrađivanje djelatnika kod

opcije non-project based remuneration mora se temeljiti na uobičajenoj računovodstvenoj

proceduri i objektivnim kriterijima.

Nadalje, zanimalo nas je kod institucija koje koriste project-based remuneration (28

ispitanika/ca je potvrdilo korištenje te opcije) na temelju koje pravne podloge koriste tu

mogućnost. U grafikonu 11, prikazani su rezultati te je iz njih vidljivo da većina pravnu

podlogu nalaze u nacionalnom zakonodavstvu (38%), kolektivnom ugovoru (19%),

20 Dodatna obrazloženja odabrane opcije: “Troškove osoblja računali smo prema postotku radnog vremena sudjelovanja na

projektu, no sredstva nisu isplaćivana kao dodatak na plaću, već se koriste namjenski za unaprjeđenje uvjeta rada,

putovanja i slično.”, “Project based ovisno o angažmanu zaposlenika + indirektno prema odluci čelnika, a temeljeno na

odluci o raspodjeli sredstava koja se odnosi na raspodjelu vlastitih sredstava koja uključuju i EU sredstva”.

20

internim pravilima institucije (24%), dio ispitanika/ca izjavilo je da ne zna na temelju

koje je pravne podloge izabrana ova mogućnost, dok je 7% njih odabralo opciju Drugo.21

Grafikon 11: Pravna podloga za korištenje project-based remuneration

Također, predstavnike institucija koji koriste project-based remuneration pitali smo jesu li

voljni podijeliti svoja iskustva u korištenju te opcije. Rezultati su pokazali da bi dvije

trećine ispitanika/ca podijelilo svoja iskustva vezana uz korištenje ove mogućnosti s

nacionalnim osobama za kontakt ili ostalim administrativnim osobljem, dok bi njih 21%

svoja iskustva zadržalo za sebe (grafikon 12). NCP-jevi za pravna i financijska pitanja će u

budućim događajima nastojati angažirati institucije koje koriste project-based remuneration

da podijele svoja iskustva22.

21 Dodatna obrazloženja odabrane opcije: “Plaća ESR-a je definirana pravilima poziva, i ugovorena Grant Agreementom”,

“Smjernice o provedbi H2020”, “Ovisno o intenzitetu rada pojedinog razdoblja potpisuje se aneks ugovora o radu”.

22 Zbog anonimnosti upitnika, NCP-jevi ovise isključivo o javljanju njihovih korisnika na e-mail adrese navedene u okviru

postavljenog pitanja.

21

Grafikon 12: Jeste li voljni podijeliti svoja iskustva vezano za korištenje project-based remuneration?

Ispitanike/ce koji su izjavili da njihove institucije ne koriste project-based remuneration

upitali smo iz kojeg razloga ne koriste ovu mogućnost.23 Većina njih smatra da project-

based remuneration nije primjenjiv (39%), 20% da ga ne primjenjuju jer nisu jasna

pravila, 17% smatra da ga nije moguće implementirati, 7% da ga je komplicirano

primjenjivati pa ga zato nisu odabrali, a njih 6% je odabralo opciju Drugo24 (grafikon 13).

Budući da su pojedine države implementirale project-based remuneration model, NCP-jevi

za pravna i financijska pitanja iz RH nastojat će na nekom od budućih događaja osigurati

sudjelovanje NCP kolega koji bi mogli predstaviti praktične aspekte provedbe takvog

modela.

23 82 ispitanika/ca odgovorilo je da njihove institucije ne koriste ovu opciju.

24 Dodatna obrazloženja odabrane opcije: „Ne znam za tu opciju“, „I do not know. Probably not allowed for the MC ITN

project we are conducting or our salaries are shown as a share of the project. Such questions are known to our project

office employees. I produce antibodies. “

22

Grafikon 13: Razlog nekorištenja opcije project based remuneration

Na kraju ove cjeline, zanimalo nas je koriste li institucije u provedbi Obzor 2020. projekata

opciju dodatnih naknada (additional remuneration). Većina ispitanika/ca na ovo pitanje

odgovorilo je da ne koriste ovu opciju (67%), neki od njih nisu upoznati s ovom opcijom

(18%), dio njih ne zna koristi li se ova opcija (10%) dok su ostali odabrali opciju Drugo.25

Samo je jedan ispitanik/ca odgovorio potvrdno na ovo pitanje (grafikon 14).

Grafikon 14: Dodatne naknade (additional remuneration)

Zanimljivo je da dodatne naknade mogu isplaćivati isključivo neprofitni pravni subjekti,

odnosno one institucije koje koriste project based remuneration, što iznosi 20% ispitanika.

Iz grafikona 14, evidentno je da institucije nisu koristile navedeno, iako 20% ispitanika ima

25 Dodatna obrazloženja odabrane opcije: “Upoznata sam, ali to je samo za dodatni posao ili ekspertizu, a do sada još

nemamo takav slučaj. Rado bih iskoristila ovu opciju jer imamo financijska sredstva, ali nemamo zakonsku podlogu u RH

dovoljno jasnu, stoga Računovodstvo ne dozvoljava nikakvu isplatu bez čvrstih argumenata.”, “Da, djelomično.”

23

pravo na to. Pozitivno je što je i EK prepoznala složenost ove kategorije te će se pojam

dodatnih naknada u potpunosti ukinuti u programu Obzor Europa.

Izračun cijene sata

U ovoj tematskoj cjelini upitnika postavili smo pitanje sudionicima/ama na koji način

računaju cijenu sata rada (hourly rate). Većina ispitanika/ca (55%) odgovorilo je da cijenu

sata rada računaju kao stvarni trošak osoblja za cijelu financijsku godinu (jedna satnica

za svaku osobu za cijelu financijsku godinu - actual personnel costs), 16% je izjavilo da je

računaju kao stvarni trošak osoblja za pojedini mjesec (jedna satnica za svaku osobu za

svaki mjesec, npr. 12 satnica po osobi za svaku financijsku godinu - actual personnel

costs), 21% izjavilo je da je računaju kao prosječni trošak osoblja koji se računa u skladu

s uobičajenom računovodstvenom praksom korisnika (unit personnel costs), dok ih je

8% odabralo opciju Drugo26 (grafikon 15).

Grafikon 15: Način izračuna cijene sata (hourly rate)

Iako je koncept izračuna cijene sata na mjesečnoj razini naknadno uveden kao dodatna

mogućnost uz već postojeće (stvarni troškovi za cijelu financijsku godinu i prosječni trošak

osoblja), samo 16% ispitanika je koristi. Također prema NCP Academy upitniku samo 17%

država koristi koncept izračuna cijene sata na mjesečnoj razini što pokazuje da takav

koncept nije toliko učestao među korisnicima koliko se očekivalo prilikom uvođenja te

mogućnosti.

Zatim smo ispitanike/ce pitali koju vrstu izračuna produktivnih sati (productive hours)

koriste pri izračunu cijene sata. Većina ispitanika/ca (59%) odgovorila da produktivne sate

računa kao 1.720 sati za osobe koje rade puno radno vrijeme (ili razmjeran broj sati za

26 Dodatna obrazloženja odabrane opcije: „Living+mobility+family allowance za ESR (MSCA ITN ETN)“, „U principu,

vidimo koliko novaca treba za obaviti posao, te postotno koliko smijemo "u crveno", i onda to podijelimo po članovima

tima“, „Nisam još imao prilike upustiti se u to“.

24

osobe koje ne rade puno radno vrijeme), 15% koristi individualni izračun produktivnih

sati, tj. ukupni broj sati koje je osoba radila u danoj godini za korisnika bespovratnih

sredstava, dok ih 26% koristi uobičajeni broj godišnjih sati koje korisnik obično

primjenjuje za svoje zaposlenike u skladu s uobičajenom računovodstvenom praksom

(grafikon 16).

Opcija fiksnih 1.720 sati uvedena je u Obzor 2020. programu kao mjera pojednostavljenja, u

nadi da će korisnici prepoznati prednosti te mogućnosti, i time smanjiti broj pogrešaka u

izračunu produktivnih sati jer je revizija projekata pokazala da se više od 15% pogrešaka

unutar kategorije troška osoblja odnosi na krivi izračun produktivnih sati. Međutim, kako

fiksni broj sati ne odražava realno stanje, ili prilično odstupa od realnog stanja, institucije se

često odlučuju za druge opcije, poput prosječnog broja godišnjih sati ili individualnog

izračuna, iako se time izlažu potencijalnom riziku krivog izračuna produktivnih sati.

Grafikon 16: Vrsta izračuna produktivnih sati (productive hours)

Revizija

U ovom dijelu upitnika zanimala su nas iskustva ispitanika s revizijom: jesu li je imali, iz

kojeg okvirnog programa za istraživanje i inovacije, jesu li iskoristili sva projektna sredstva

koja su imali na raspolaganju te koja im je kategorija troškova zadavala najviše problema.

Na pitanje jesu li imali reviziju iz okvirnih programa za istraživanje i inovacije, gotovo

trećina ispitanika/ca izjavilo je da su je imali, većina je nije imalo (64%), dok ih 8% ne zna

odgovor na ovo pitanje (grafikon 17).

25

Grafikon 17: Revizija projekata iz okvirnih programa za istraživanje i inovacije

U nastavku, 70% ispitanika/ca odgovorilo je da su imali reviziju projekata iz Sedmog

okvirnog programa za istraživanje i inovacije dok ih je 30% imalo reviziju Obzor 2020.

projekata (grafikon 18).

Grafikon 18: Iz kojeg okvirnog programa za istraživanje je revizija obuhvatila financirane projekte?

Na pitanje jesu li iskoristili sva financijska sredstva predviđena ugovorom, većina

ispitanika/ca odgovorilo je potvrdno (55%), 8% njih je tražilo i dodatna sredstva koja su

im odobrena, 3% njih je tražilo dodatna sredstva koja im nisu odobrena, 10% njih

vratio je neiskorišteni dio sredstava, dok je četvrtina njih na ovome pitanju odabralo opciju

Drugo27 (grafikon 19). Ova nam informacija ukazuje na to da hrvatski korisnici vrlo dobro

planiraju projektni proračun te kvalitetno upravljaju projektnim sredstvima.

27 Dodatna obrazloženja odabrane opcije: većina ispitanika/ca koja je odabrala ovu opciju izjavilo je da su projekti još u

tijeku.

26

Grafikon 19: Iskorištenost financijskih sredstava predviđenih ugovorom

Naposljetku, pitali smo ispitanike/ce koja kategorija troškova im je zadavala najviše

problema: 37% ih je izjavilo da nisu imali problema s niti jednom kategorijom troškova,

30% ih je izjavilo da su im izravni troškovi osoblja bili najizazovniji, dok ih je 11%

odabralo opciju Drugo.28 Prikaz rezultata nalazi se u grafikonu 20.

Grafikon 20: Kategorija troška s najviše problema

Kao što su pokazali i rezultati EU revizija, trošak osoblja je zadavao najveći problem i

hrvatskim korisnicima.

28 Dodatna obrazloženja odabrane opcije: i na ovom pitanju su najčešća pojašnjenja odabrane opcije bile da su projekti još

uvijek u tijeku.

27

Ostalo

U ovoj tematskoj cjelini postavili smo sudionicima istraživanja razna pitanja vezana za

financijsku i pravnu implementaciju projekata, a koja nisu pokrila prethodne cjeline. Na

pitanje koju vrstu potpore trećih strana koriste u provedbi projekta, 27% ih je izjavilo da je

koriste za nabavu roba, radova ili usluga, 21% za podugovaranje, dok ih je 21%

izjavilo da ne koriste ništa od navedenog. Prikaz rezultata na navedeno pitanje nalazi se u

grafikonu 21.

Grafikon 21: Treće strane

Pozitivno je to što su hrvatski korisnici počeli češće koristiti povezane treće strane, koje su

se pokazale kao izvrsna mogućnost za sastavnice u okviru istog sveučilišta, a u situacijama

kada više hrvatskih institucija želi sudjelovati u istome projektu.

Zatim smo postavili pitanje sudionicima/ama jesu li koristili opciju lump sum.29 Skoro 70%

ispitanih izjavilo je da nije koristilo ovu opciju ili da nisu s njom upoznati, dok ih je 15%

izjavilo da je koristilo ovu opciju (grafikon 22). Jedna od mjera pojednostavljenja u okviru

Obzor 2020. je češća upotreba jednokratnih iznosa (lump sum) koja se u razdoblju od 2018.

godine do 2020. godine provodila kroz pilot natječaje, a u programu Obzor Europa će se

temeljem iskustava iz pilot projekata implementirati i češće upotrebljavati. Razlog prelaska

na lump sum oblik financiranja jest što se time uklanjaju obveze izvještavanja o troškovima,

potreba za ispunjavanjem vremenika i za naknadnim revizijama nastalih troškova,

uklanjajući veliki dio administrativnog opterećenja za korisnike. Financiranje na temelju

nadoknade stvarno nastalih troškova zahtijeva opsežno financijsko izvješćivanje i podložno

je pogreškama, što se ovim modelom uvelike olakšava. Također, fokus se usmjerava s

financijskog upravljanja i provjere troškova na znanstveno-tehnički sadržaj projekata.

29 Prema definiciji iz Annotated Model Grant Agreement-a „lump sum“ je fiksni iznos sredstava koji pokriva jedan ili više

troškovnih kategorija.

28

Nadoknada stvarno nastalih troškova i dalje će biti glavni oblik financiranja projekata iz

okvirnih programa, no uz češće korištenje modela lump sum-a.

Grafikon 22: Lump sum (jednokratni iznosi)

Na pitanje jesu li se služili dokumentom Smjernice za financijsku provedbu projekata iz

programa Obzor 2020. u Republici Hrvatskoj više od dvije trećine ispitanika/ca ih je

odgovorilo potvrdno (grafikon 23). Smjernice su pripremili NCP-jevi za pravna i

financijska pitanja, a u izradi dokumenta sudjelovali su članovi neformalne radne skupine

pri AMPEU-u. Članovi su bili predstavnici znanstvenih institucija s iskustvom u provedbi

Obzor 2020. projekata. Smjernice nisu pravno obvezujući dokument, nego služi isključivo u

informativne svrhe te za olakšavanje razumijevanja Obzor 2020. pravila u kontekstu

nacionalnog zakonodavstva.

Grafikon 23: Jeste li se služili dokumentom Smjernice za financijsku provedbu projekata iz programa

Obzor 2020. u Republici Hrvatskoj?

29

Zatim smo ispitanike/ce pitali jesu li iskoristili mjere potpore Ministarstva znanosti i

obrazovanja za povećanje prijava na program Obzor 2020. te ih je većina odgovorila da

nisu koristili navedene mjere (44%), a dio njih nije s njima upoznat (17%). Trećina

ispitanika izjavila je da su koristili pojedine mjere Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Detaljni prikaz rezultata korištenih mjera nalazi se u grafikonu 24.

Grafikon 24: Mjere potpore Ministarstva znanosti i obrazovanja za povećanje prijava na program Obzor 2020.

Posljednja dva pitanja u upitniku bila su otvorenog tipa. U analizi odgovora na

pretposljednje pitanje, poslužili smo se metodom kodiranja kako bismo strukturirali

odgovore sudionika/ca u pojedine kategorije te izmjerili njihovu frekvenciju. U prvome od

njih, zamolili smo sudionike/ce da navedu prijedloge za buduće radionice za pravna i

financijska pitanja vezana uz provedbu projekata financiranih iz Obzora 2020. Kategorije i

njihova pojašnjenja, zajedno s frekvencijom odgovora nalaze se u tablici 2 i grafikonu 25.

30

Tablica 2: Prikaz procesa kodiranja otvorenog pitanja (kategorija, pojašnjenje te frekvencija odgovora)

Kategorija Pojašnjenje kategorije N

komentara %

Financijska i

pravna pitanja

Trošak osoblja, treće strane u O2020 projektima, nabava roba i usluga,

indirektni troškovi, prenamjene sredstava, općenito o financijskim i pravnim

aspektima provedbe projekata, lump sum, revizija O2020 projekata, nabavka

opreme (amortizacija troška), project based remuneration, additional

remuneration, vremenici

12 52%

Obzor Europa Nova pravila u odnosu na O2020, bolja informiranost 3 13%

Prijateljske

primjedbe Pohvale nacionalnim kontakt osobama za rad 2 9%

Drugo N/a, nema daljnjih prijedloga, kako stimulirati znanstvenike da prijavljuju

projekte, kako se baviti financijama 1 sat godišnje 6 26%

UKUPNO 23 100%

Grafikon 1 - Prijedlozi za buduće radionice za pravna i financijska pitanja

U posljednjem pitanju ostavili smo prostora sudionicima/ama za dodatne komentare koje

donosimo u izvornome obliku (tablica 3).

31

Tablica 3: Dodatni komentari ispitanika/ca

26. Dodatni komentari koji nisu pokriveni prethodnim pitanjima

• Puno hvala našim NCP-jevima, pogotovo gospođi Ani Ključarić, koja nam je odgovorila na brojna pitanja, I to

uz detaljna obrazloženja potkrijepljena dodatnom literaturom. S obzirom da nam je ovo prvi projekt programa

Obzor 2020, njezino iskustvo I savjeti su nam bili od izuzetno velike pomoći.

• Kriteriji za prijave na mjere potpore Ministarstva znanosti i obrazovanja za povećanje prijava na program

Obzor 2020 su često takve da se nemoguće prijaviti npr. nekoliko mjeseci prije treba biti poznat datum mjesto i

dnevni red sastanka koje se organizira za novu prijavu projekta, a to se najčešće ne zna toliko unaprijed.

• Radila sam i na Erasmus projektima i FP6 i Health program. Svi revizorski nalazi uredni i prihvaćeni i od

nacionalnih i EU revizora. Hvala.

• Kada bude organizirana radionica, molim Vas da me obavijestite jer bih rado sudjelovala u njoj.

• Ukinite zabranu zapošljavanja u znanosti, uvedite nadzor nad radom institucija a ne izdavanje suglasnosti za

svaku sitnicu, dozvolite razvojne pravilnike o ustroju radnih mjesta a ne da sa svakim zapošljavanjem (nakon

suglasnosti za svako pojedino radno mjesto) moramo pisati novi pravilnik o ustroju radnih mjesta te ga iznova

slati na suglasnost u MZO, uvesti bolju usklađenost hrvatske i EU pravne stečevine, uredskog i financijskog

poslovanja …

• Iako sudjelujemo u više projekata H2020 a kojima osiguravamo povezanost hrvatskog s europskim istraživačkim

prostorom (gradeći i povezujući komponente nacionalne e-infrastrukture) Srce nije bilo u mogućnosti koristiti

mjere potpore jer iste nisu predvidjele davanje potpore ustanovi tipa Srce (Srce nije u upisniku znanstvenih

ustanova). U nadi da će ovaj komentar doprinijeti da se to pod hitno ispraviti te Srce, u kontekstu mjera potpore,

tretirati bitnim dionikom sustava znanosti. Šira slika: tretirati e-infrastrukturu dijelom istraživačke

infrastrukture.

32

6. ZAKLJUČAK

Obzor 2020. najveći je program za istraživanje i inovacije ikada u EU, s proračunom od 74,8

milijardi eura i u potpunosti je posvećen financiranju istraživačkih i inovacijskih aktivnosti u

svim područjima politike. Nacionalne osobe za kontakt za Obzor 2020. imaju važnu ulogu

zbog pružanja pomoći hrvatskim korisnicima u lakšem snalaženju i pronalasku svih

relevantnih informacija za što kvalitetnije i uspješnije sudjelovanje u Obzor 2020.

projektima.

NCP-jevi za pravna i financijska pitanja pomažu hrvatskim korisnicima sa svim pitanjima

vezanim uz pravno-financijsku provedbu projekata, od pripreme proračuna do izvještavanja

i revizije. Zbog boljeg razumijevanja potreba korisnika te pružanja kvalitetnije usluge, NCP-

jevi za pravna i financijska pitanja osmislili su Upitnik o pravnim i financijskim aspektima

provedbe Obzor 2020. projekata kojim su željeli prikupiti što više informacija o najvećim

izazovima s kojima su se korisnici susreli tijekom provedbe Obzor 2020. projekata. Te su

informacije od izrazite važnosti jer NCP-jevima omogućuju bolje razumijevanje njihovih

potreba, a samim time i kvalitetniju uslugu u svim fazama projektnog ciklusa. U istraživanju

je sudjelovalo 110 osoba u razdoblju od 6. ožujka 2020. do 21. svibnja 2020. godine.

Upitnik se sastoji od 24 zatvorena pitanja s višestrukim izborom pitanja te dva otvorena

pitanja kojima je sudionicima istraživanja omogućeno dostavljanje komentara u slobodnoj

formi. Upitnik je podijeljen u šest tematskih cjelina: Opće informacije o provoditeljima

projekta, Organizacija institucije u kontekstu provedbe projekata, Troškovi osoblja, Izračun

cijene sata, Revizija i Ostalo.

Trošak osoblja pokazao se najsloženijom kategorijom kako hrvatskim, tako i drugim

korisnicima Obzor 2020. programa, jer se prema istraživanju EK o nalazima ex post revizija

pokazalo da se čak 70% učinjenih pogrešaka veže uz trošak osoblja, proračunsku stavku

koja obično čini najveći dio proračuna Obzor 2020. projekata. Trošak osoblja je izmjenama

ugovora o dodijeli bespovratnih sredstava iz 2017. godine dobio određene preinake od kojih

su najznačajnije vezane uz razlikovanje naknada plaće osoblju temeljenu na sudjelovanju u

projektima (project based remuneration) i naknada plaće osoblju koja se ne temelji na

sudjelovanju u projektima (non-project based remenuration). Složena pravila dovela su do

pitanja koliko se u praksi koriste navedene mogućnosti, u kojim državama i na koji način,

što je analizirano u okviru NCP Academy projekta. Zaključeno je da samo devet država

temelji izračun troška osoblja na principu project based remuneration. Temeljem iskustava i

povratne informacije, koju su primili hrvatski NCP-jevi tijekom provedbe programa, a

putem savjetovanja i osobnog kontakta s korisnicima, hrvatske institucije nisu koristile

project based remuneration. Budući da su te informacije prikupljene putem savjetovanja i

razgovora s korisnicima, ovim se nacionalnim Upitnikom željela potvrditi ili demantirati ta

informacija.

Rezultati upitnika pokazali su da većina ispitanika/ca predstavlja administrativno osoblje

(59%), što je i poželjno za ovakvu vrstu upitnika koja pokriva specifičnu tematiku vezanu uz

praktične, a ne znanstvene aspekte provedbe Obzor 2020. projekata. Većina ispitanika/ca su

33

zaposlenici fakulteta/sastavnica neintegriranog sveučilišta (34%) i znanstvenih instituta

(25%), a institucije u kojima rade većinom su provodile ili provode manje od 5 projekata s

najčešćom ulogom partnera na projektu. To je velikoj mjeri u skladu s podatcima eCORDA

koji također pokazuju da većina hrvatskih korisnika provodi manje od pet projekata,

odnosno 31 hrvatska institucija pokriva gotovo 50% svih hrvatskih sudjelovanja u Obzoru

2020.

Rezultati također pokazuju da većina institucija ispitanika/ca ima projektni ured ili neki

drugi oblik administrativne potpore unutar institucije u pripremi i provedbi projekata, no u

većini njih ne postoje interna pravila na razini institucije za provedbu Obzor 2020.

projekata. Iako ne postoje interna pravila, institucije su usvojile kulturu vođenja projektnog

računovodstva jer je čak 71% ispitanika/ca na ovo pitanje odgovorila potvrdno.

Nadalje, Pravilnik o potrošnji vlastitih prihoda ili neki drugi akt kojim se uređuje potrošnja

vlastitih prihoda ima gotovo dvije trećine institucija, a skoro polovina institucija

ispitanika/ca ima i Pravilnik o nagrađivanju djelatnika ili neki drugi akt kojim se uređuje

nagrađivanje djelatnika i dodaci na plaću. Iako iz zaprimljenih odgovora ne možemo

zaključiti jesu li pravilnici o nagrađivanju u skladu s Obzor 2020. pravilima, upitnikom smo

ipak dobili informaciju da određeni pravilnici postoje kod otprilike polovice ispitanika/ca.

Budući da će se trošak osoblja u programu Obzor Europa temeljiti na istome principu kao i

dosad (project-based i non project-based remuneration), iznimno je važno da se na budućim

događajima prezentiraju Obzor 2020. pravila u smislu nagrađivanja djelatnika kako bi se

postojeći pravilnici o nagrađivanju eventualno prilagodili Obzor 2020. pravilima i time

povuklo što više financijskih sredstava iz Obzora 2020., ali i budućeg programa Obzor

Europa. Kategorija dodatnih naknada u programu Obzor Europa će se ukinuti što je dobro za

hrvatske korisnike koji je nisu niti usvojili.

Republici Hrvatskoj su se sudjelovanjem u Obzor 2020. programu otvorile brojne

mogućnosti za financiranje istraživačkog i inovacijskog potencijala, međutim ulaskom u

Europsku uniju promijenio se i način plaćanja financijskog doprinosa programu. Republika

Hrvatska sada doprinosi općem proračunu Europske unije na isti način kao i ostale države

članice, a sredstva za financiranje projekata iz okvirnog programa dolaze iz ukupnog

proračuna EU-a u kojem se nacionalni doprinosi temelje na ekonomskoj snazi i političkom

pregovaranju. S druge strane, sredstva iz Obzora 2020. uglavnom se dobivaju kroz

sufinancirane istraživačke projekte temeljene na sustavu evaluacije uzimajući u obzir kriterij

izvrsnosti. Prema dokumentu EK-a iz rujna 2018. godine, Horizon Europe rules for

participation and dissemination: Personnel costs Commission’s non-paper, podaci ukazuju

da je prosječeni trošak osoblja hrvatskih korisnika, uz Poljsku, Mađarsku i Bugarsku, jedan

od najnižih što ne pridonosi uspješnijoj apsorpciji financijskih sredstava iz Obzora 2020.

Zbog toga je iznimno važno uvesti vrednovanje rada djelatnika koji sudjeluju u projektima

te uvesti sustav nagrađivanja koji će rezultirati ne samo većim zadovoljstvom djelatnika koji

rade na projektima, nego će utjecati na višu cijenu sata čime će se osigurati bolja ukupna

apsorpcija sredstava iz Obzora 2020., odnosno budućih okvirnih programa.

34

Nadalje, pitali smo ispitanike/ce o produktivnim satima i izračunu cijene sata. Većina

institucija koristi 1.720 produktivnih godišnje sati što je vrlo pozitivno jer se čak 15,1%

pogrešaka unutar kategorije troška osoblja odnosi na krivi izračun produktivnih sati, a EK

zagovara ovaj princip produktivnih sati. Više od 60% institucija nije imalo reviziju projekata

iz okvirnih programa, a oni koji su je imali odnosila se na FP7 projekte. Što se tiče potpore

trećih strana koju koriste u provedbi projekata, 27% ih je izjavilo da ju koriste za nabavu

roba, radova ili usluga, 21% za podugovaranje, dok ih je 21% izjavilo da ne koriste ništa od

navedenog. Pozitivno je to što su hrvatski korisnici počeli češće koristiti povezane treće

strane, koje su se pokazale kao izvrsna mogućnost za sastavnice u okviru istog sveučilišta, a

u situacijama kada više hrvatskih institucija želi sudjelovati u istome projektu. Većina

ispitanika/ca je odgovorila potvrdno na pitanje jesu li iskoristili sva financijska sredstva

predviđena ugovorom, što ukazuje na to da hrvatski korisnici vrlo dobro planiraju projektni

proračun te kvalitetno upravljaju projektnim sredstvima.

Jedna od mjera pojednostavljenja u okviru Obzora 2020. je češća upotreba jednokratnih

iznosa (lump sum) koja se u periodu od 2018. godine do 2020. godine provodila kroz pilot

natječaje, a u programu Obzor Europa će se temeljem iskustava iz pilot projekata

implementirati i češće upotrebljavati. Time će se fokus usmjeriti s financijskog upravljanja i

provjere troškova na znanstveno-tehnički sadržaj projekata. Za hrvatske korisnike ovaj način

financiranja predstavlja novitet jer skoro 70% ispitanih izjavilo je da nije koristilo ovu

opciju ili da nisu s njom upoznati.

NCP-jevi za pravna i financijska pitanja 2015. godine pripremili su dokument Smjernice za

financijsku provedbu projekata iz programa Obzor 2020. u Republici Hrvatskoj kojeg

koristi više od dvije trećine institucija ispitanika/ca. S obzirom na to, NCP-jevi pripremaju

ažuriranu verziju dokumenta koja će biti završena do kraja godine. Iako program Obzor

2020. završava, projekti će se implementirati i nekoliko godina iza formalnog završetka

programa zato je važno da su informacije u dokumentu ažurirane sukladno uvedenim

izmjenama ugovora. Smjernice nisu pravno obvezujući akt nego služe isključivo u

informativne svrhe te za olakšavanje razumijevanja Obzor 2020. pravila u kontekstu

nacionalnog zakonodavstva. Ministarstvo znanosti i obrazovanja uvelo je mjere za

povećanje prijava na program Obzor 2020., no većina ispitanika/ca odgovorila je da ih nisu

koristili ili da nisu upoznati s navedenim mjerama. Trećina ih je ipak iskoristila i to za

potporu prijavama projekata u sklopu Programa za odlaske na međunarodne sastanke,

konferencije i radionice te edukacijske i savjetodavne usluge za upravljanje i praćenje

provedbe projekata i poticanje prijava projekata te u sklopu Programa za znanstvenike čije

su prijave prošle prag, ali nisu financirane zbog nedostatnih sredstava.

Posljednja dva pitanja u upitniku bila su otvorenog tipa. Zamolili smo ispitanike/ce da nam

daju prijedloge za buduće radionice za pravna i financijska pitanja. Rezultati pokazuju da

najviše žele radionice namijenjene troškovima osoblja, trećim stranama, reviziji projekata i

ostalim temama vezanim uz pravno-financijsku provedbu projekata, dok je manji dio

iskazao želju za novim okvirnim programom Obzor Europa.

35

NCP-jevi će redovito objavljivati informacije o Obzoru 2020. na www.obzor2020.hr, te o

novom okvirnom programu Obzor Europa na novoj mrežnoj stranici koja je trenutačno u

izradi. Ovisno o epidemiološkoj situaciji, organizirat će se i radionice s temama koje su

sudionici naveli u otvorenim pitanjima.

NCP-jevi za pravna i financijska pitanja ovim se putem žele zahvaliti svima koji su na bilo

koji način doprinijeli ovoj analizi!

36

7. PRILOZI

Prilog 1. Upitnik o pravnim i financijskim aspektima provedbe Obzor 2020. projekata

Pravna i financijska provedba projekata financiranih iz programa Obzor 2020.

(upitnik za korisnike bespovratnih sredstava)

I. OPĆE INFORMACIJE

1. Koju vrstu institucije predstavljate:

a) Integrirano sveučilište

b) Neintegrirano sveučilište – rektorat

c) Fakultet (sastavnica) neintegriranog sveučilišta

d) Znanstveni institut

e) Malo ili srednje poduzeće (Small and medium-sized enterprises – SME)*

*definicija malog i srednjeg poduzeća u kontekstu programa Obzor 2020.: poduzeća koja zapošljavaju manje

od 250 zaposlenika te čiji godišnji prihodi ne prelaze 50 milijuna eura, i/ili ukupna godišnja bilanca (aktiva)

ne prelazi 43 milijuna eura

f) Velika tvrtka

g) Javna/državna ustanova

h) Organizacija civilnog društva

i) Drugo (navesti)____________

2. Koji tip osoblja angažiranog na Obzor 2020. projektima predstavljate:

a) Znanstvenik

b) Administrativno osoblje (uključujući računovodstvo, financije, ljudske resurse, pravnu službu i sl.)

c) Drugo (navesti) ___________

3. Koliko Obzor 2020. projekata trenutno provodi vaša institucija?

a) < 5

b) 5-10

c) 11-15

d) > 15

4. Koja je uloga vaše institucije u Obzor 2020. projektima:

a) Koordinator (coordinator)

b) Partner (beneficiary)

c) Voditelj radnog paketa (work package leader)

d) Voditelj radnog zadatka (task leader)

e) Povezana treća strana (linked third party)

f) Treća strana (third party)

g) Podugovaratelj (subcontractor)

h) Drugo (navesti) __________

II. ORGANIZACIJA INSTITUCIJE U PROVEDBI OBZOR 2020. PROJEKATA

5. Postoji li u instituciji projektni ured ili neka druga organizacijska jedinica koja vam nudi administrativnu

potporu u pripremi i provedbi projekata?

a) Da

b) Ne

c) Ne znam

d) Drugo (navesti) ___________

6. Postoje li interna pravila na razini institucije za provedbu Obzor 2020. projekata?

a) Da

b) Ne

c) Ne znam

d) Drugo (navesti) ___________

7. Vodi li vaša institucija projektno računovodstvo kojim se omogućava izravno usklađivanje prijavljenih iznosa

prema Europskoj komisiji i iznosa zabilježenih u računovodstvenim sustavima po određenom projektu?

a) Da

37

b) Ne

c) Ne znam

d) Drugo (navesti)___________

8. Ima li vaša institucija Pravilnik o potrošnji vlastitih prihoda ili neki drugi akt kojim se uređuje potrošnja

vlastitih prihoda?

a) Da

b) Ne

c) Ne znam

d) Drugo (navesti)______

9. Ima li vaša institucija Pravilnik o nagrađivanju djelatnika ili neki drugi akt kojim se uređuje nagrađivanje

djelatnika i dodaci na plaću?

a) Da

b) Ne

c) Ne znam

d) Drugo (navesti)______

III. TROŠKOVI OSOBLJA

10. Koju opciju troškova osoblja obično koristite u provedbi projekata Obzor 2020.:

a) non-project based remuneration*

*Opcija prema kojoj korisnici bespovratnih sredstava naknadu plaće zaposlenicima NE TEMELJE na

sudjelovanju u projektima – jednaka naknada plaće nezavisno od sudjelovanja ili nesudjelovanja u

specifičnom projektu

e) project based remuneration*

*Opcija prema kojoj korisnici bespovratnih sredstava naknadu plaće zaposlenicima TEMELJE na

sudjelovanju u projektima – različita naknada zavisno od sudjelovanja ili nesudjelovanja u specifičnom

projektu

f) Obje opcije (na razini institucije)

g) Ne znam

h) Drugo (navesti)_________________

11. Ako u provedbi projekata Obzor 2020. koristite opciju project based remuneration, koja je pravna podloga za

korištenje te mogućnosti?

a) Nacionalno zakonodavstvo

b) Kolektivni ugovor

c) Interna pravila institucije

d) Ne znam

e) Nije primjenjivo

f) Drugo (navesti)

12. Ako u provedbi projekata Obzor 2020. koristite opciju project based remuneration, jeste li voljni podijeliti svoja

iskustva s:

a) Nacionalnim kontakt osobama (e-mail adrese: ana.kljucaric@mobilnost.hr;

Martina.KozulKolaric@mobilnost.hr)

b) Ostalim administrativnim osobljem na organiziranim događajima od strane Agencije za mobilnost i programe

EU

c) Oboje

d) Nisam zainteresiran/a podijeliti iskustva

e) Nije primjenjivo

13. Ako u provedbi projekata Obzor 2020. NE koristite opciju project based remuneration, koji je razlog za to?

a) Nije moguće implementirati

b) Nisu jasna pravila

c) Komplicirano je

d) Nije primjenjivo

e) Drugo (navesti)

14. Jeste li u provedbi Obzor 2020. projekata koristili opciju dodatnih naknada (additional remuneration*)?

38

*Dodatnu naknadu mogu prijaviti korisnici koji su neprofitni pravni subjekti, a isplaćuju se zaposlenicima za dodatni

posao ili ekspertizu različitu od uobičajenog posla. Dodatne naknade mogu iznositi maksimalno 8.000,00 eura bruto II

godišnje za osobe koje rade puno radno vrijeme na Obzor 2020. projektu, odnosno smanjuju se proporcionalno satima

rada na projektu.

a) Da

b) Ne

c) Ne znam

d) Nisam upoznat/a s tom opcijom

e) Drugo (navesti)________

IV. IZRAČUN CIJENE SATA (HOURLY RATE)

15. Na koji način računate cijenu sata (hourly rate):

a) Stvarni trošak osoblja za cijelu financijsku godinu: jedna satnica za svaku osobu za cijelu financijsku

godinu (actual personnel costs)

b) Stvarni trošak osoblja za pojedini mjesec: jedna satnica za svaku osobu za svaki mjesec, npr. 12. satnica po

osobi za svaku financijsku godinu (actual personnel costs)

c) prosječni trošak osoblja (unit personnel costs) koji se računa u skladu s uobičajenom računovodstvenom

praksom korisnika

d) drugo (navesti)_____

16. Pri izračunu cijene sata, koju vrstu izračuna produktivnih sati (productive hours) koristite?

a) 1.720 sati za osobe koje rade puno radno vrijeme (ili razmjeran broj sati za osobe koje ne rade puno radno

vrijeme)

b) Individualni izračun produktivnih sati, tj. ukupni broj sati koje je osoba radila u danoj

godini za korisnika bespovratnih sredstava

c) „uobičajeni broj godišnjih sati” koje korisnik obično primjenjuje za svoje zaposlenike u skladu s uobičajenom

računovodstvenom praksom

V. REVIZIJA

17. Jeste li imali reviziju projekata financiranih iz okvirnih programa za istraživanje?

a) Da

b) Ne

c) Ne znam

18. Ako je odgovor na prethodno pitanje da, iz kojeg okvirnog programa za istraživanje je revizija obuhvatila

financirane projekte?

a) Sedmi okvirni program (FP7)

b) Program Obzor 2020.

c) Nije primjenjivo

19. Jeste li iskoristili sva financijska sredstva predviđena ugovorom?

a) Da, iskoristili smo sva sredstva

b) Da, tražili smo i dodatna sredstva koja smo primili

c) Da, tražili smo i dodatna sredstva koja nismo primili

d) Ne, vratili smo neiskorišteni dio sredstava

e) Drugo (navesti)

20. Koja kategorija troška Vam je zadavala najviše problema?

a) Izravni troškovi osoblja (Personnel costs)

b) Izravni troškovi podugovaranja (Subcontracting)

c) Ostali izravni troškovi, npr. trošak putovanja, kupovine opreme i sl. (Other direct costs)

d) Izravni troškovi pružanja financijske potpore trećim stranama (Financial support to third parties)

e) Neizravni troškovi (Indirect costs)

VI. OSTALO

21. Koju vrstu potpore trećih strana koristite u provedbi projekta:

a) Nabava robe, radova ili usluga (članak 10. Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava)*

*odnosi se na situacije u kojima korisnici od trećih strana nabavljaju robu, radove ili usluge koje čine

popratne aktivnosti projekta

b) Podugovaranje (članak 13. Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava)*

39

*treća strana odrađuje zadatke koji su prema ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava dio glavnih

projektnih aktivnosti

c) Povezane treće strane (članak 14. Predloška ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava)*

*Povezane treće strane mogu biti ili povezani subjekti ili treće strane s određenom pravnom vezom s

korisnikom

d) doprinos trećih osoba u naravi uz plaćanje (članak 11. Predloška ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava)

e) besplatni doprinos trećih strana u naravi (članak 12. Predloška ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava)

f) sve navedeno

g) ništa od navedenog

h) ne znam

22. Jeste li koristili opciju lump sum (jednokratni iznosi) u provedbi Obzor 2020. projekata?

(Prema definiciji iz Annotated Model Grant Agreementa „lump sum“ je fiksni iznos sredstava koji pokriva jedan ili više

troškovnih kategorija)

a) Da

b) Ne

c) Nisam upoznat/a s navedenom opcijom

d) Drugo (_______)

23. Jeste li se služili dokumentom Smjernice za financijsku provedbu projekata iz programa Obzor 2020. u Republici

Hrvatskoj (http://www.obzor2020.hr/userfiles/Smjernice_O2020_projekti_final.pdf)?

e) Da, molimo vas navedite projekt________

f) Ne

24. Jeste li iskoristili mjere potpore Ministarstva znanosti i obrazovanja za povećanje prijava na program Obzor

2020.?

http://www.obzor2020.hr/obzor2020-novosti-pregled/dopune-mjera-potpore-za-povecanje-prijava-na-program-obzor-

2020-i-promociju-inicijativa-vezanih-uz-svemir-i-svemirske-tehnologije

a) Potpora prijavama projekata u sklopu Programa za odlaske na međunarodne sastanke, konferencije i

radionice te edukacijske i savjetodavne usluge za upravljanje i praćenje provedbe projekata

b) Poticanje prijava projekata u sklopu Programa za znanstvenike čije su prijave prošle prag, ali nisu financirane

zbog nedostatnih sredstava

c) Potpora za projekte u sklopu Programa za koje je potrebno nacionalno sufinanciranje (partnerstva)

d) Potpora za provedbu Co-fund projekata

e) Potpora inicijativama vezanima uz svemir i svemirske tehnologije

f) Nismo koristili mjere potpore Ministarstva znanosti i obrazovanja za povećanje prijava na program Obzor

2020.

g) Nisam upoznat/a s mjerama potpore Ministarstva znanosti i obrazovanja za povećanje prijava na program

Obzor 2020.

25. Molimo vas, navedite prijedloge za buduće radionice za pravna i financijska pitanja vezana uz provedbu

projekata financiranih iz Obzora 2020.

_

26. Želite li ostaviti dodatne komentare koji nisu pokriveni prethodnim pitanjima?

Hvala na Vašim odgovorima!

Nacionalne osobe za kontakt za pravna i financijska pitanja u Obzoru 2020.

40

Popis tablica

Tablica 1: Hrvatski korisnici s 5 i više od 5 sudjelovanja u Obzor 2020. projektima ........................ 12

Tablica 2: Prikaz procesa kodiranja otvorenog pitanja (kategorija, pojašnjenje te frekvencija

odgovora) ............................................................................................................................................ 30

Tablica 3: Dodatni komentari ispitanika/ca ........................................................................................ 31

Popis slika

Slika 1: Pregled rezultata Obzor 2020. ex post revizija ........................................................................ 9

Slika 2: Prosječni troškovi osoblja za Obzor 2020. i FP7 projekte i prosječni troškovi rada Eurostata

za kategoriju "profesionalne, znanstvene i tehničke aktivnosti" ......................................................... 18

Popis grafikona

Grafikon 1: Vrsta institucije ................................................................................................................ 10

Grafikon 2: Tip osoblja angažiran na Obzor 2020. projektima ........................................................... 11

Grafikon 3: Broj projekata koje je provela/provodi institucija ........................................................... 11

Grafikon 4: Uloga institucije u Obzor 2020. projektima .................................................................... 13

Grafikon 5: Postojanje projektnog ureda ili neke druge organizacijske jedinice za administrativnu

potporu ................................................................................................................................................ 14

Grafikon 6: Postojanje internih pravila na razini institucije za provedbu Obzor 2020. projekata ...... 15

Grafikon 7: Vođenje projektnog računovodstva ................................................................................. 15

Grafikon 8: Pravilnik o potrošnji vlastitih prihoda ............................................................................. 16

Grafikon 9: Pravilnik o nagrađivanju djelatnika ................................................................................. 17

Grafikon 10: Opcija troškova osoblja u provedbi projekata Obzor 2020.?......................................... 19

Grafikon 11: Pravna podloga za korištenje project-based remuneration ............................................ 20

Grafikon 12: Jeste li voljni podijeliti svoja iskustva vezano za korištenje project-based remuneration?

............................................................................................................................................................. 21

Grafikon 13: Razlog nekorištenja opcije project based remuneration ................................................ 22

Grafikon 14: Dodatne naknade (additional remuneration) ................................................................. 22

Grafikon 15: Način izračuna cijene sata (hourly rate) ........................................................................ 23

Grafikon 16: Vrsta izračuna produktivnih sati (productive hours) ..................................................... 24

Grafikon 17: Revizija projekata iz okvirnih programa za istraživanje i inovacije .............................. 25

Grafikon 18: Iz kojeg okvirnog programa za istraživanje je revizija obuhvatila financirane projekte?

............................................................................................................................................................. 25

Grafikon 19: Iskorištenost financijskih sredstava predviđenih ugovorom .......................................... 26

Grafikon 20: Kategorija troška s najviše problema ............................................................................. 26

Grafikon 21: Treće strane ................................................................................................................... 27

Grafikon 22: Lump sum (jednokratni iznosi) ...................................................................................... 28

Grafikon 23: Jeste li se služili dokumentom Smjernice za financijsku provedbu projekata iz

programa Obzor 2020. u Republici Hrvatskoj? .................................................................................. 28

Grafikon 24: Mjere potpore Ministarstva znanosti i obrazovanja za povećanje prijava na program

Obzor 2020. ......................................................................................................................................... 29