2
Pravosudje u republici Pošto je ustav pravni akt najveće pravne snage, potrebno je da postoje određeni kako ne bi organi vlasti donosili propise kojima se krše odredbe ustava. To je princip ustavnosti i da bi se država mogla smatrati pravnom državom. Kontrola s jer se njima razrađuju i neposredno primenjuju ustavne odredbe. Tokom istorije kontrola ustavnosti nije bila podjednako prihvaćena. jeni proti samostalnost i nezavisnost zakonodavne vlasti. ! najvećem broju država, ova kon ! gotovo svim državama koje pripadaju kontinentalnom pravnom podru"ju, zaštita posebnom organu # to je ustavni sud. $vaj institut datira iz %&'(. godine. Prvi ustavu i njegov tvorac je )ans Kelzem. !stavni sud je poseban državni organ i od ostalih organa se razlikuje po svojoj da kontroliše akte izvršne i zakonodavne vlasti. !koliko utvrdi da je zakon neu Pored toga, odlu"uje o povredi građanskog prava, zabrani rada politi"ke stranke organizacije... *udska vlast na teritoriji +epublike *rbije je jedinstvena, pripada sudovima op *udovi opšte nadležnosti su $snovni # osnivaju se za teritoriju jedne ili više opština i sude u prvom -iši # obuhvataju podru"je jednog ili više osnovnih sudova. *ude u prvom i stepenu sude u žalbenom postupku, a u prvom stepenu sude radne sporove, za godina i više i kad je osuđeni maloletno lice. /pelacioni # ima ih 0 1u 2eogradu, ovom *adu, išu i Kragujevcu3, sude po viših sudova -rhovni 1kasacioni3 sud # najviša sudska instanca # nalazi se u 2eogradu. *udovi posebne nadležnosti su Privredni # rešavaju sporove između privrednih subjekata Privredni apelacioni Prekršajni -iši prekršajni !pravni sud Ustavni sud u Republici Srbiji !stavni sud u +epublici *rbiji predstavlja poseban državni organ, samostalan i uloga je zaštita ustavnosti i zakonitosti ljudskih i manjinskih prava i sloboda period od & godina sudija bira narodna skupština, drugih vrhovni kasacion republike. *a svake od ove 5 liste najmanje jedan kandidat mora da bude sa teri *udija ustavnog suda mora da ima najmanje 0( godina života i najmanje % godina $dluke koje donese ovaj sud su kona"ne, što zna"i da na njih ne može da se izja odmah i opšte obavezujuće # važe za sve. adležnosti ustavnog suda %. Kontrola ustavnosti i zakonitosti saglasnost međunarodnih ugovora sa usta ustavom i prihvaćenim pravilima međunarodnog prava, saglasnost akata koje d pokrajina sa zakonom i ustavom. '. +ešava sukob nadležnosti između svih ostalih sudova. 5. $dlu"uje o zabrani rada politi"kih stranaka, sindikata i grupa građana. 0. $dlu"uje o ustavnoj žalbi. Ustavna žalba je pravno sredstvo koje se može podneti ukoliko nisu predviđena iskorišćena sva druga sredstva za zaštitu prava i sloboda, a njihova povred državnog organa. Postupak pred ustavnim sudom može da pokrene svaki državni organ, najmanje ' n pravno i 6izi"ko lice i sam ustavni sud.

Pravosuđe u Republici

  • Upload
    branko

  • View
    221

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

pravosudje u republici

Citation preview

Pravosudje u republiciPoto je ustav pravni akt najvee pravne snage, potrebno je da postoje odreeni mehanizmi zatite i kontrole, kako ne bi organi vlasti donosili propise kojima se kre odredbe ustava. To je neophodno da bi bio ostvaren princip ustavnosti i da bi se drava mogla smatrati pravnom dravom. Kontrola se najvie odnosi na zakone, jer se njima razrauju i neposredno primenjuju ustavne odredbe.

Tokom istorije kontrola ustavnosti nije bila podjednako prihvaena. Njeni protivnici su smatrali da naruava samostalnost i nezavisnost zakonodavne vlasti. U najveem broju drava, ova kontrola je danas neophodna.U gotovo svim dravama koje pripadaju kontinentalnom pravnom podruju, zatita je poverena jednom posebnom organu to je ustavni sud. Ovaj institut datira iz 1920. godine. Prvi put se javlja u austrijskom ustavu i njegov tvorac je Hans Kelzem.

Ustavni sud je poseban dravni organ i od ostalih organa se razlikuje po svojoj nadlenosti. On ima mogunost da kontrolie akte izvrne i zakonodavne vlasti. Ukoliko utvrdi da je zakon neustavan, stavlja ga van snage. Pored toga, odluuje o povredi graanskog prava, zabrani rada politike stranke, grupe graana, sindikalne organizacije...

Sudska vlast na teritoriji Republike Srbije je jedinstvena, pripada sudovima opte i posebne nadlenosti.

Sudovi opte nadlenosti su :

Osnovni osnivaju se za teritoriju jedne ili vie optina i sude u prvom stepenu. Vii obuhvataju podruje jednog ili vie osnovnih sudova. Sude u prvom i drugom stepenu. U drugom stepenu sude u albenom postupku, a u prvom stepenu sude radne sporove, zatvorske kazne od 15 godina i vie i kad je osueni maloletno lice. Apelacioni ima ih 4 (u Beogradu, Novom Sadu, Niu i Kragujevcu), sude po albama na presude viih sudova

Vrhovni (kasacioni) sud najvia sudska instanca nalazi se u Beogradu.

Sudovi posebne nadlenosti su :

Privredni reavaju sporove izmeu privrednih subjekata

Privredni apelacioni

Prekrajni

Vii prekrajni

Upravni sud

Ustavni sud u Republici Srbiji

Ustavni sud u Republici Srbiji predstavlja poseban dravni organ, samostalan i nezavisan. Njegova osnovna uloga je zatita ustavnosti i zakonitosti ljudskih i manjinskih prava i sloboda. ini ga 15 sudija koji se biraju na period od 9 godina : 5 sudija bira narodna skuptina, drugih 5 vrhovni kasacioni sud, a preostalih 5 predsednik republike. Sa svake od ove 3 liste najmanje jedan kandidat mora da bude sa teritorija autonomnih pokrajina. Sudija ustavnog suda mora da ima najmanje 40 godina ivota i najmanje 15 godina iskustva u struci.

Odluke koje donese ovaj sud su konane, to znai da na njih ne moe da se izjavi alba, izvrne deluju odmah i opte obavezujue vae za sve.

Nadlenosti ustavnog suda :

1. Kontrola ustavnosti i zakonitosti : saglasnost meunarodnih ugovora sa ustavom, saglasnost zakona sa ustavom i prihvaenim pravilima meunarodnog prava, saglasnost akata koje donese autonomna pokrajina sa zakonom i ustavom.

2. Reava sukob nadlenosti izmeu svih ostalih sudova.

3. Odluuje o zabrani rada politikih stranaka, sindikata i grupa graana.

4. Odluuje o ustavnoj albi.

Ustavna alba je pravno sredstvo koje se moe podneti ukoliko nisu predviena ili ukoliko su iskoriena sva druga sredstva za zatitu prava i sloboda, a njihova povreda je nastala usled radnje dravnog organa.

Postupak pred ustavnim sudom moe da pokrene svaki dravni organ, najmanje 25 narodnih poslanika, svako pravno i fiziko lice i sam ustavni sud.