PREDAVANJA iV

Cestovna signalizacija

Prometne (prometne) nezgode

STUDIJ CESTOVNOG PROMETA

KOLEGIJ

Cestovnoprometna sigurnost s ekspertizama prometnih nesreća

Predavanja IV 1

Literatura:

1. ZOBS – Zakon o bezbjednosti prometa n aputevima u BiH, Ministarstvo prometa i komunikacija BiH

2. Zakon o cestama u Federaciji Bosne i Hercegovine

3. Stoimko Zlatkoviski, Cestovne prometnice I, Univerzitet „Sv.Kliment Ohridski“ Bitola

4. Tehnika i sigurnost cestovnog i gradskog prometa, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb

5. Radoslav Dragac, Uviđaj i vestačenje prometnih nezgoda na putevima, Beograd 2007.

6. Pravilnik o obliku i sadrţaju obrasca evropskog izvještaja o prometnoj nezgodi

7. Prometna sigurnost u cestovnim tunelima

8. BIHAMK

Sadržaj kolegija

1.ZOBS u BiH

2.Sigurnost cestovnog prometa u BiH

3.Osnovni čimbenici prometne sigurnosti

4.Kontrola i upravljanje prometom

5.Cestovna signalizacija

6.Prometne (prometne) nezgode

7.Vozila u promet

8.Mjere za smanjenje prometnih nezgoda

9.Mjerila kvalitete prometa i prometnica

10.Prometne nezgode

11.Ekspertize prometnih nezgoda

12.Prometna kultura

5. Cestovna signalizacija

Predavanja IV 4

PRAVILNIK

O prometnim znakovima i signalizaciji na cestama, načinu obilježavanja radova i prepreka na cesti i znakovima koje učesnicima u prometu daje ovlaštena osoba

Ovim Pravilnikom se propisuju vrsta, značenje, oblik, boja, dimenzije i postavljanje prometne signalizacije na cestama, znaci koje učesnicima u prometu na cestama daju ovlaštene osobe rukama, položajem tijela i posebnim uređajima za emitiranje zvučnih i svjetlosnih signala.

prometnu signalizaciju cesta, u smislu ovog Pravilnika, čini:

1. Vertikalna prometna signalizacija:

znakovi opasnostiznakovi izričitih naredbiznakovi obavijestiznakovi obavijesti za vo|enje prometadopunske table promjenjivi prometni znakovi

Predavanja IV 5

2. Horizontalna prometna signalizacija na kolovozu i drugim površinama

3. Svjetlosna prometna signalizacija i svjetlosne oznake

4. prometna oprema ceste

oprema za označavanje ivice kolovoza

oprema za označavanje vrha prometnih ostrva

oprema, znakovi i oznake za označavanje radova, prepreka i oštećenja kolovoza,

svjetlosni znakovi za označavanje radova, prepreka i oštećenja kolovoza

oprema za vođenje i usmjerivanje prometa u području radova na cesti, prepreka i oštećenja kolovoza

branici i polubranici

prometna ogledala

zaštitne odbojne ograde

ograde protiv zaslijepljivanja

ublaživači udara

Predavanja IV 6

prometnu signalizaciju i prometnu opremu na putevima sačinjavaju:

1.prometni znakovi, koji su:

- znakovi opasnosti

- znakovi izričite odredbe

- znakovi obavještenja

- dodatne table, koje preciznije određuju značenje znaka

- oznake na kolovozu i drugim prometnim površinama

- drugi znaci za označavanje radova, drugih prepreka i oštećenja kolovoza

- svjetlosni prometni znakovi i svjetlosne oznake

- znakovi sa promjenjljivim sadržajem

-trioptan (trostrana piramida) na kojoj mogu biti prikazani znakovi za opasnost, znakovi izričite odredbe i znakovi za obavještavanje

2. Turistička i druga obavještajna signalizacija, koje čine:

- znakovi za obavještavanje o kulturnim, istorijskim i prirodnim znamenitostima ispomenicima- znakovi za obavještavanje o smjeru u kojem se nalaze kulturne, istorijske iprirodne znamenitosti i spomenici, te važniji objekti i postrojenja unutar područjaznamenitosti ili naselja

Predavanja IV 7

- znakovi za izraz dobrodošlice na ulazu u državu, region, pokrajinu, opštinu ilinaselja

- znakovi za pružanje prometnih, turističkih i drugih informacija na prometnim površinama izvan kolovoza puta (odmorišta, parkirališta) i na drugim površinama uz put, koje su određene za obavljanje pratećih aktivnosti pored puta.

3. prometna oprema na putevima koju čine:

- oprema za označavanje blizine ivice kolovoza odnosno ivice prometne ili trake za spora vozila odnosno zaustavljanje- oprema za regulisanje i kanalisanje prometa na području radova na putu, drugih prepreka i oštećenja kolovoza- sigurnostne ograde- zaštitne ograde- montažne fizičke prepreke za usporavanje prometa na putu – ležeći policajci- ublaživači sudara- ograde za pješake- rampe i polurampe- oprema za naglašavanje toka autoputa ili brzog puta na području rascjepa- prometna ogledala- oprema protiv zasljepljivanja

Predavanja IV 8

Natpisi na prometnoj signalizaciji se u pravilu pišu malim slovima. Naziv pojedinog prometnog cilja mora biti napisano u jednom redu. Kada je naziv prometnog cilja dug, može biti napisan i u dva reda, i to tako da je u drugom redu manjim slovima napisan samo podređeni dio prometnog cilja.

Nazivi odredišta i druge informacije na prometnoj signalizaciji ispisuju se na ________ jeziku ćiriličnim (latiničnim) pismom.

prometni znakovi mogu biti izrađeni tako da je njihov sadržaj stalan ili promjenjljiv.

Površina prometnih znakova mora biti izrađena od svjetlosno odsjevnih materiala najmanje tipa I, izuzev na autoputevima i brzim putevima, kada mora biti izrađena od svjetlosno odsjevnih materiala najmanje tipa II.

prometni znakovi mogu biti izrađeni i kao znakovi sa vlastitim izvorom svjetlosti(osvijetljeni iznutra) ili vanjskim izvorom svjetlosti (osvijetljeni izvana sa posebnim svjetiljkama).

Kada su prometni znakovi osvijetljeni izvana, površina prometnih znakova može na autoputevima i brzim putevima biti izrađena od svijetlosno odsjevnihmateriala tipa I.

Predavanja IV 9

Površnia turističke ili druge signalizacije za obavještavanje može biti izrađena od svijetlosno odsjevnih materiala najviše tipa I, a sadržaj ne smije biti promjenjljiv.

Svijetlosni prometni znakovi i znakovi sa promjenjljivim sadržajem mogu biti izrađeni i od optičkih vlakana ili svijetlosnih tijela matričnog oblika (LED) na podlozi crne boje, i to tako da kod ispada izvora svjetlosti, prometni znak ili dio prometnog znaka ne igubi značenje.

prometni znakovi koji se postavljaju na isti nosač moraju da budu jednoobrazni, bez obzira na to da li su obični, reflektujući ili osvjetljeni sopstvenim izvorom svjetlosti.

prometni znakovi se postavljaju s desne strane puta pored kolovoza, u smjeru kretanja vozila.

Ako s desne strane puta pored kolovoza, u smjeru kretanja vozila nije moguće postaviti prometni znak, isti se postavlja iznad kolovoza ili s lijeve strane puta i ima isto značenje kao i kad je postavljen s desne strane puta.

prometni znakovi se postavljaju tako da ne ometaju kretanje vozila i pješaka. Natpisi na znakovima obavještenja ispisuju se, po pravilu, malim slovima.

Predavanja IV 10

O vrstama cestovne signalizacije, cestovnim znacima i načinu označavanja cesta dodatne informacije preuzeti iz:

PRAVILNIK

O prometnim znakovima i signalizaciji na cestama, načinu obilježavanja radova i prepreka na cesti i znakovima koje učesnicima

u prometu daje ovlaštena osoba

Pravilnik možete preuzeti online s web stranica:

www.bihamk.ba

www.jpcfbih.ba

www.jpacfbih.ba

6. Prometne (prometne) nezgode

Predavanja IV 11

prometna nezgoda je događaj na cesti uzrokovan kršenjem prometnih propisa, u kojem je sudjelovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojem je najmanje jedna osoba ozlijeđena ili poginula, ili u roku od 30 dana preminula od posljedica te nesreće, ili je izazvana materijalna šteta.

Dakle, događaj koji se može dogoditi svakome od nas bilo gdje i bilo kada. Nažalost, o toj mogućnosti rijetko razmišljamo i većina vozača uopće nije pripremljena i ne zna koje su im dužnosti i obveze te kakav je postupak ako do prometne nesreće dođe. U osnovi, to ovisi da li u toj nesreći ima ozlijeđenih ili poginulih osoba, ili je pričinjena samo materijalna šteta.

Radi li se o nesreći s ozlijeđenim ili poginulim osobama vozač ne smije (osim iznimno) napuštati to mjesto. Dužan je propisno obilježiti i označiti mjesto nesreće i poduzeti sve da se otklone moguće nove opasnosti. Vozila, ako je to moguće i ako ne ugrožavaju sigurnost, ne treba micati i potrebno je što bolje sačuvati postojeće tragove. Ako je mrak, mjesto treba osvijetliti i učiniti što vidljivijim te o nesreći obavijestiti najbližu policijsku postaju i čekati dolazak ovlaštenih osoba koje će obaviti očevid.

Predavanja IV 12

Ukoliko je riječ o nesreći samo s materijalnom štetom, vozila treba odmah ukloniti s kolovoza, policiju (u pravilu) ne treba obavještavati već treba popuniti i potpisati Europsko izvješće o nesreći. S tako popunjenim Europskim izvješćem ide se u osiguravajuće društvo onoga tko je kriv za nesreću. Tamo se šteta prijavi, a nakon njihovog postupka procjene štete oštećeni biva obeštećen.

Prema nastalim posljedicama prometne nesreće možemo podijeliti na:

1.1. prometne nezgode sa teže ozlijeđenim ili poginulim osobama

2.2. prometne nezgode sa lakše ozlijeđenim osobama

3.3. prometne nezgode u kojima je nastala manja materijalna šteta

4.4. prometne nezgode sa imovinsko-materijalnom štetom velikih razmjera

Manja materijalna šteta u prometnoj nesreći je šteta nastala na objektima ili vozilima na kojima nisu oštećeni vitalni dijelovi za upravljanje i zaustavljanje, a vozila se mogu samostalno kretati na cesti.

Predavanja IV 13

U prometnom nesretnom događaju mogu sudjelovati:

1.aktivni sudionik u prometu - vozač ili pješak u pokretu2.pasivni sudionik u prometu - putnik u vozilu ili pješak u mirovanju.

Lake tjelesne ozljede su površinska oštećenja tijela, većinom se liječe ambulantno i ne ostavljaju trajnih posljedica ni funkcionalno ni estetski. Tu uglavnom pripadaju površinske rane i nagnječenja mekih tkiva, uganuća zglobova i slično.

Teške tjelesne ozljede su znatnija tjelesna oštećenja koja većinom zahtijevaju bolničko liječenje, a ostavljaju trajne štetne posljedice, bilo estetski ili u smanjenju radne sposobnosti. Tu pripadaju prijelomi kostiju, otvorena iščašenja zglobova, ozljede mozga i ostalih organa važnih za život, zatim teže opekline, unutarnja i vanjska krvarenja koja ugrožavaju život bolesnika.Posebnu skupinu teških tjelesnih ozljeda čine tzv. politraume. To su višestruke ozljede tijela od kojih je jedna osobito teška i izravno ugrožava život bolesnika.

Radi sudskomedicinskog vještačenja ozljede se mogu podijeliti na:•1. Lake•2. Teške•3. Smrtonosne

Predavanja IV 14

Smrtonosne ozljede su one koje uzrokuju neposrednu smrt na mjestu prometne nesreće, ili, prema preporuci Svjetske zdrastvene organizacije (dana. Nakon toga vremena smatra se da je smrt nastala zbog neke druge dodatne bolesti.

U sudsko medicinskom vještačenju smrt u prometnoj nesreći se dijeli na:

1. Smrt na mjestu prometne nesreće je ona koja nastaje trenutačno tijekom prometne nesreće ili neposredno nakon toga, ali svakako dok je ozljeđenik na mjestu gdje se prometna nesreća dogodila

2. Smrt u transportu je ona koja nastaje tijekom prevoženja ozlijeđene osobe od mjesta promene nesreće do zdrastvene ustanove u kojoj je trebalo obaviti definitivno liječenje

3. Smrt u bolnici je ona koja nastaje za vrijeme liječenja ozlijeđene osobe u bolnici, ali najdulje do trideset dana, kako se i u nas računa prema WHO

Predavanja IV 15

Statistika prometnih nesreća u BiH

U skladu sa prikupljenim statističkim podacima od nadležnih institucija (FMUP, MUP RS, MUP Brčko Distrikta, kantonalnih MUP-a), na bosanskohercegovačkim cestama u protekloj 2011. godini dogodilo se ukupno 37.928 prometnih nezgoda od kojih je zabilježeno 7.088 prometnih nezgoda sa poginulim i povrijeđenim licima, te 30.840 prometnih nezgoda sa materijalnom štetom. U prometnim nezgodama u Bosni i Hercegovini život je izgubilo 356 lica, dok je 10.039 lica zadobilo teže ili lakše tjelesne povrede. U narednoj tabeli dat je detaljan prikaz ukupnog broja prometnih nezgoda u Bosni i Hercegovini za period 2008.- 2011.godina.

Predavanja IV 16

Tokom protekle 2011.godini registrovano je 983 nezgoda manje u odnosu na 2010. godinu, što izraženo u procentima prikazuje smanjenje ukupnog broja prometnih nezgoda za 2,53 %. Takođe, broj prometnih nezgoda sa poginulim/povrijeđenim licima je smanjen i to za 39 prometne nezgode ili 0,547%. Kada su u pitanju prometne nezgode sa materijalnom štetom iz gore navedene tabele zakljućujemo da je u protekloj godini registrovano 945 nezgoda manje u odnosu na 2010.godinu ili procentualno to iznosi 2,97 %.

Prema navedenim podacima možemo zaključiti da se na području Bosne i Hercegovine dnevno tokom 2011.godine događalo u prosjeku nešto manje od 104 prometne nezgode, od toga oko 19 prometnih nezgoda sa poginulim/povrijeđenim licima.

Najveći broj prometnih nezgoda na području Federacije BiH se u 2011. godini dogodio na području:

Kantona Sarajevo - 34,67 % Tuzlanski kanton - 18,17 %Zeničko-dobojski kanton - 14,22 % Srednjobosanski kanton - 10,41 %

Predavanja IV 17

Predavanja IV 18

Predavanja IV 19

Predavanja IV 20

Predavanja IV 21

Predavanja IV 22

Uzroci prometnih nezgodaOsnovni uzroci prometnih nezgoda su:• 1. Čovjek• 2. Cesta• 3. Vozilo

Radnje čovjeka u prometu kod kojih se najčešće dešavaju prometne nezgode su:

Brzina - prekoracenje dopuštene brzine, prevelika brzina na pješackom prijelazu, prevelika brzina s obzirom na uvjete na cesti(stanje ceste, vremenski uvjeti...), ometanje prometa kretanjem malom brzinom.

Preticanje i obilaženje - preticanje ili obilaženje drugog vozila u situaciji kada uvjeti na cesti to ne dopuštaju, naglo skretanje ispred preticajnog vozila, ometanje preticanja povecanjem brzine, nepravilno obilaženje nepokretnog vozila ili objekta.

Mimoilaženje - neodržavanje dovoljnog razmaka od drugog vozila, zaslijepljenost drugog vozaca dugim svijetlima, nepropisna mimoilaženja.

Predavanja IV 23

Kretanje, skretanje i vožnja unazad- naglo kretanje sa mjesta, nepravilno skretanje, skretanje bez davanja znaka skretanja, nepravilno prestrojavanje, nepravilno polukružno okretanje, polukružno okretanje na zabranjenom mjestu, nepravilna vožnja unatrag.

Prvenstvo prolaza - oduzimanje prvenstva prolaska vozilima sa desne strane na raskrižjima iste važnosti, oduzimanje prvenstva prolaska vozilima sa pravom prolaska (hitna pomoc, policija, vatrogasci), nepoštivanje svjetlosnih uredaja, prometnih znakova za ustupanje prvenstva prolaza.

Strana i pravac kretanja - vožnja nepropisnom stranom puta, vožnja zabranjenim smjerom

Zaustavljanje i parkiranje - na zabranjenom ili nepreglednom mjestu, zaustavljanje i parkiranje vozila nocu bez upaljenih svjetlosnih signala i propisnog oznacavanja vozila. Zaustavljanje i parkiranje vozila bez prethodnih mjera ukocenja vozila.

Psihofizicko stanje vozaca - utjecaj alkohola ili ostalih nedozvoljenih supstanci koji utjecu na psihofizicko stanje vozaca, umor, bolest.

Ostale greške vozaca - razmak izmedu vozila, naglo kocenje, nepropisna vuca vozila, upravljanje vozilom bez potrebne vozacke dozvole.

Predavanja IV 24

Pješaci - nepoštivanje svjetlosnih uredaja i znakova zabrane, prelaženje ceste na nedozvoljenom mjestu, nepropisno kretanje po kolniku zadržavanje na kolniku.

Greške putnika - uskakanje i iskakanje putnika u vozilo, vožnja na spojnim dijelovima vozila, nepravilni položaj putnika na prikljucnom vozilu.

Vozilo kao uzrok prometne nesreće

Tehnicko stanje vozila - tehnicki neispravno vozilo (neispravnost uredaja za kocenje ili upravljanje, neispravnost pneumatika, svjetlosnih uredaja i ostalih uredaja na vozilu potrebnih za ispravno upravljanje vozilom).

Najznačajnija i najpotpunija mjera koja se poduzima radi procjene sigurnosti vozila je tehnički pregled motornog vozila. U cjelokupnom sistemu sigurnosti prometa, u interesu društva je da se ova mjera provodi stručno i efikasno. Kvalitetno provedeni tehnički pregledi motornih vozila umnogome mogu doprinijeti: smanjenju broja prometnih nezgoda, uštedi goriva, smanjenjuzagađenja okoline, i sl.

Teret na vozilu- opterecenost vozila iznad dopuštene nosivosti, nepravilno smješten ili nedovoljno učvršcen teret.

Predavanja IV 25

Put kao uzrok prometne nesrece

Oprema ceste - nedostatak ili nepravilno postavljanje prometnih znakova i oznaka. Nepropisno postavljeni sigurnosni elementi ceste ( bankina, ograda, živica, smjerokazi...)

Stanje puta - loše stanje puta uzrokovano lošom kvalitetom izrade, vremenskim uvjetima ili neodržavanjem, odroni kamenja

Predavanja IV 26

Čovjek kao činitelj sigurnosti prometa

Uzrok prometnih nezgoda možemo podjeliti na:

a) objektivne - neispravno vozilo- stanje i oprema prometnice- životinje- okolina

b) subjektivne - alkohol- umor- bolest-nedovoljno znanje , iskustvo i vještina

Vodimo računa da su najčešći uzroci prometnih nezgoda:

- nepropisna i neprimjerena brzina- oduzimanje prednosti prolaska- vožnja na nedovoljnoj udaljenosti- nepropisna vožnja unatrag- nepropisno uključivanje u promet- nepropisno mimoilaženje- nepropisno obilaženje- greške pješaka

Predavanja IV 27

Za sigurno odvijanje prometa važni su: čovjek , vozilo , cesta i klimatski uvjeti. Čovjek je najvažniji čimbenik sigurnosti prometa, jer se javlja izravno ( kao vozač , putnik ili pješak ) i neizravno ( pri odrenivanju sposobnosti vozača , u sustavu obrazovanja vozača , u nadzoru prometa , u konstrukciji i održavanju vozila , u gradnji i održavanju prometnica ). Što sve utječe na ponašanje vozača prikazano je na slici.

Predavanja IV 28

Razlikujemo tri osnovne vrste sposobnosti:

- senzorne ( uspješnost registriranja zbivanja u okolini )- psihomotorne ( uspješnost u mišićnom reagiranju )- mentalne ( vezane za misaone procese )

Senzorne sposobnosti vezane su za rad naših osjetilnih organa , a očituju se osjetljivosti senzornih organa na podražaje iz okoline.

Osjet vida

Za vozača su bitne slijedeće sposobnosti organa vida:

a)Zahvaćanje okoline u vidnom poljub)Oštrina vidac)Sposobnost razlikovanja bojad)Prilagodba na svjetlost i tamue)Stereoskopsko zamjećivanje

Osjet sluhaOsjet ravnotežePercepcija ili opažanje

Na percepciju utječu slijedeći čimbenici:a) vanjskib) fiziološkic) psihološki

Predavanja IV 29

Mentalne sposobnosti

Nakon primljene i obranene informacije, važno je donijeti ispravnu odluku na osnovu koje se upravlja vozilom. Donošenje odluke vezano je uz misaone procese, odnosno mentalne sposobnosti.

1. Mišljenje

Osnovne značajke procesa mišljenja jesu :

a) Posrednostb) Općenitostc) Predvinanje

2. Inteligencija

Psihomotorne sposobnosti

a) Brzina b) Spretnost izvonenja pokretac) Okulomotorne sposobnosti

Predavanja IV 30

Stanja organizma

1.Umor

a)Tjelesnib)Mentalni

- objektivni- subjektivni

Čimbenici koji utječu na povećanje umora:

a) intenzitet i trajanje vožnjeb) nepovoljno stanje vozača c) radna sredina vozača

2. Alkohol

Pijan čovjek nije svjestan smanjenja svojih vozačkih sposobnosti, nego je upravo obrnuto uvjeren je da je u punoj kondiciji i da sve može. Odnosno, događa se slijedeće:- popušta opreznost i smanjuje se kritičnost- vozač je hrabar, nastoji voziti brzo , sklon je nepoštivanju prednosti i nepropisnom pretjecanju- ne poštuje prometne propise i prometne znakove

Predavanja IV 31

Potrebno je znati:

- crna kava ne smanjuje alkoholiziranost

- resorpcija alkohola je brža ako se pije natašte

- brzina uzimanja alkohola utječe na resorpciju

- alkohol izlazi iz tijela izdisanjem i u urinu te se tako određuje i njegova koncentracija u krvi.