Predavanja Sb i Mmf

Organizacije Svjetske banke (WB) i Organizacije Svjetske banke (WB) i Međunarodnog monetarnog fonda Međunarodnog monetarnog fonda (IMF) se nazivaju i institucijama (IMF) se nazivaju i institucijama Bretton Woods-a gdje su i formirani Bretton Woods-a gdje su i formirani na na Monetarnoj i finansijskoj Monetarnoj i finansijskoj konferenciji Ujedinjenih narodakonferenciji Ujedinjenih naroda, koja , koja je održana u periodu od je održana u periodu od 1. jula do 1. jula do 22. jula 1944. godine 22. jula 1944. godine

Banka je formalno osnovana Banka je formalno osnovana 27. decembra 1945. 27. decembra 1945. godine godine nakon međunarodne ratifikacije sporazuma iz Bretton nakon međunarodne ratifikacije sporazuma iz Bretton Woodsa. Woodsa.

Djelovanje je otpočela Djelovanje je otpočela 25. juna 1946. 25. juna 1946. godine, godine, 9. maja 1947. 9. maja 1947. godine je odobren prvi zajam godine je odobren prvi zajam

250 miliona US$ Francuskoj za poratnu obnovu, 250 miliona US$ Francuskoj za poratnu obnovu, U realnom iznosu to je najveći zajam ikad izdan od U realnom iznosu to je najveći zajam ikad izdan od

banke. banke.

Članice skupine WBČlanice skupine WBMeđunarodna banka za obnovu i razvoj Međunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD)(IBRD) - -Svjetska banka (27.12. 1945.godine)Svjetska banka (27.12. 1945.godine)Međunarodna finansijska korporacija Međunarodna finansijska korporacija (IFC) (IFC)

(20.07.1956. godine )(20.07.1956. godine )Međunarodna agencija za razvojMeđunarodna agencija za razvoj ((IDAIDA) )

(24.09.1960.godine)(24.09.1960.godine)Međunarodni centar za rješavanje investicijskih Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporovasporova (ICSID) (14. 10.1966.godine) (ICSID) (14. 10.1966.godine)Agencija za garanciju multilateralnih investicijaAgencija za garanciju multilateralnih investicija (MIGA) (12.04.1988. godine)(MIGA) (12.04.1988. godine)

Međunarodna banka za obnovu i razvoj Međunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD)(IBRD)Osnovana Osnovana 27. januara 1945. godine 27. januara 1945. godine za finansiranje za finansiranje

ratom porušene Evrope i Japana nakon Drugog ratom porušene Evrope i Japana nakon Drugog svjetskog rata, svjetskog rata, Aktivnosti je usmjerila na poticanje privrednog rasta u Aktivnosti je usmjerila na poticanje privrednog rasta u zemljama u razvoju u Africi, Aziji i Latinskoj Americi. zemljama u razvoju u Africi, Aziji i Latinskoj Americi. Banka je fokusirana uglavnom na velike infrastrukturne Banka je fokusirana uglavnom na velike infrastrukturne projekte, izgradnju autocesta, zračnih luka, i elektraneprojekte, izgradnju autocesta, zračnih luka, i elektraneNakon što su Japan i Evropske zemlje dostigle određen Nakon što su Japan i Evropske zemlje dostigle određen stepen prihoda po stanovniku, IBRD je potpuno stepen prihoda po stanovniku, IBRD je potpuno fokusirana na zemlje u razvoju. fokusirana na zemlje u razvoju. Od ranih 1990-ih IBRD također osigurava financiranje u Od ranih 1990-ih IBRD također osigurava financiranje u post-socijalističkim državama Istočne Europe i bivšeg post-socijalističkim državama Istočne Europe i bivšeg Sovjetskog Saveza.Sovjetskog Saveza.

IBRD daje kredite za vlade i javna poduzeća, i uvijek su IBRD daje kredite za vlade i javna poduzeća, i uvijek su suverene vlasti, odnosno države garant otplate na suverene vlasti, odnosno države garant otplate na osnovu opštih uslovaosnovu opštih uslova

Međunarodna agencija za razvojMeđunarodna agencija za razvoj (IDA)(IDA)

Osnovana je Osnovana je 24. septembra 1960. godine24. septembra 1960. godineIDA je usmjerena za davanje dugoročnih IDA je usmjerena za davanje dugoročnih kredita za 80 najsiromašnijih zemalja, od kojih kredita za 80 najsiromašnijih zemalja, od kojih su 39 u Africisu 39 u AfriciIDA pruža potporu u kreditima s razdobljima IDA pruža potporu u kreditima s razdobljima otplate od 35 do 40 godina i uz dozvoljeno otplate od 35 do 40 godina i uz dozvoljeno prekoračenje roka od 10 godina. prekoračenje roka od 10 godina. IDA uglavnom finansira IDA uglavnom finansira osnovno obrazovanje, osnovno obrazovanje, osnovne zdravstvene usluge, čistu vodu i osnovne zdravstvene usluge, čistu vodu i sanitarije, mjere zaštite okoliša, poboljšanja sanitarije, mjere zaštite okoliša, poboljšanja poslovne klime, infrastrukture i institucionalnih poslovne klime, infrastrukture i institucionalnih reformi, bezbjednost. reformi, bezbjednost. Ovi projekti stvaraju realne uslove za privrednoi Ovi projekti stvaraju realne uslove za privrednoi rast, stvaranje novih radnih mjesta, veće prihode rast, stvaranje novih radnih mjesta, veće prihode i bolje životne uslove uopšte. i bolje životne uslove uopšte.

Međunarodna finansijska korporacija Međunarodna finansijska korporacija (IFC) (IFC)

Osnovana Osnovana je 20. jula je 20. jula 1956. godine1956. godine, , IFC je najveći multilateralni izvor kredita i IFC je najveći multilateralni izvor kredita i kapitala za financiranje projekata u privatnom kapitala za financiranje projekata u privatnom sektoru u zemljama u razvoju. sektoru u zemljama u razvoju. IFC postiče održivi razvoj privatnog sektora u IFC postiče održivi razvoj privatnog sektora u smislu; finansiranja projekta privatnog sektora i smislu; finansiranja projekta privatnog sektora i poduzeća se nalazi u razvoju, pomoć privatnim poduzeća se nalazi u razvoju, pomoć privatnim preduzećima za razvoj na međunarodnim preduzećima za razvoj na međunarodnim financijskim tržištima, pružajući savjete i financijskim tržištima, pružajući savjete i tehničku pomoć za poslovne subjekte. tehničku pomoć za poslovne subjekte. IFC dodjeljuje zajmove, a također stiče udio u IFC dodjeljuje zajmove, a također stiče udio u akcijama kompanije, akcijama kompanije, mmeđutim eđutim ,,nikada ne može nikada ne može steći većinski udio. Obično se ograničava na steći većinski udio. Obično se ograničava na finansiranje četvrtine troškova projekta.finansiranje četvrtine troškova projekta.

Međunarodni centar za rješavanje Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova investicijskih sporova (ICSID(ICSID))

OOsnovansnovan je je 14. oktobra 1966. 14. oktobra 1966. godine, potpisivanjem godine, potpisivanjem Konvencije o rješavanju investicijskih sporova između Konvencije o rješavanju investicijskih sporova između zemalja i državljana drugih država. zemalja i državljana drugih država. ICSID je ICSID je stvoren da olakša rješavanje investicionih stvoren da olakša rješavanje investicionih sporovasporova a samim tim a samim tim da pomogne da se ubrzaju tokovi da pomogne da se ubrzaju tokovi međunarodnih investicija.međunarodnih investicija.KKada strane jednom priostanu na arbitražu po Konvenciji ada strane jednom priostanu na arbitražu po Konvenciji ICSID niko ne može jednostrano povući svoj pristanakICSID niko ne može jednostrano povući svoj pristanak.. Pored toga, od svih članica ICSID, bez obzira da li su Pored toga, od svih članica ICSID, bez obzira da li su strane sukoba, po Konvenciji se zahtjeva da priznaju i strane sukoba, po Konvenciji se zahtjeva da priznaju i primjene arbitražne odluke ICSID.primjene arbitražne odluke ICSID.SukobiSukobi koje je rješavao ICSID koje je rješavao ICSID su obuhvatali različite su obuhvatali različite vrste investicija u poljoprivredi, bankarstvu, vrste investicija u poljoprivredi, bankarstvu, građevinarstvu, oblasti energetike, zdravstvu, građevinarstvu, oblasti energetike, zdravstvu, industrijskim, rudarskim industrijskim, rudarskim ii turističkim sektorima. turističkim sektorima.

Agencija za garanciju multilateralnih Agencija za garanciju multilateralnih investicija investicija (MIGA(MIGA))

MIGA je MIGA je osnovanaosnovana 12. aprila12. aprila 1988. 1988. godine godine

Cilj: da Cilj: da se pojačaju investicije u zemljama u razvoju se pojačaju investicije u zemljama u razvoju

Za ovu namjenu agencija obezbjeđuje garancije koje Za ovu namjenu agencija obezbjeđuje garancije koje štite inostrane investicije u štite inostrane investicije u zemljama u razvoju zemljama u razvoju od od nekonvencionalnih rizika. nekonvencionalnih rizika. To To su uglavnom politički rizici, su uglavnom politički rizici, kao što su nacionalizacija, devizna ograničenja, rakao što su nacionalizacija, devizna ograničenja, ratt,, eksproprijacija i sl. što nema nikakve veze sa normalnim eksproprijacija i sl. što nema nikakve veze sa normalnim komercijalnim rizicimakomercijalnim rizicima

Agencija savjetuje članove kako da naprave povoljnu Agencija savjetuje članove kako da naprave povoljnu investicionu klimu i na koji način da privuku strani kapital, investicionu klimu i na koji način da privuku strani kapital, što pomaže i osmišljavanju investicionih zakona.što pomaže i osmišljavanju investicionih zakona.

Projektni ciklus Projektni ciklus svjetske bankesvjetske banke

Kako proces počinjeKako proces počinje Strategija za smanjenje siromaštva PRS Strategija za smanjenje siromaštva PRS (Poverty Reduction Strategy)(Poverty Reduction Strategy) Primjenjuje se Primjenjuje se zemljama sa niskim nivoom prihoda zemljama sa niskim nivoom prihoda UUključuje široko zasnovane konsultacije i izgradnju konsenzusa o ključuje široko zasnovane konsultacije i izgradnju konsenzusa o

tome kako pokrenuti razvojtome kako pokrenuti razvoj ZZemlja priprema emlja priprema državnu strategiju za smanjenje siromaštva, državnu strategiju za smanjenje siromaštva,

stvaraju okvir u kojem donatori mogu da bolje koordiniraju i stvaraju okvir u kojem donatori mogu da bolje koordiniraju i usklađuju svoje programe, podržavaju i prioritete koji su određeni u usklađuju svoje programe, podržavaju i prioritete koji su određeni u zemljizemlji

Vlada se konsultuje sa velikim brojem lokalnih grupa i kombinuje to Vlada se konsultuje sa velikim brojem lokalnih grupa i kombinuje to sa detaljnom analizom siromaštva u društvu i analizom ekonomske sa detaljnom analizom siromaštva u društvu i analizom ekonomske situacije u zemlji.situacije u zemlji.


Faza identifikacije Faza identifikacije Strategija pomoći Svjetske banke za zemlju Strategija pomoći Svjetske banke za zemlju CPS CPS PPredstavlja formiranje osnovnog plana za njenu pomoć redstavlja formiranje osnovnog plana za njenu pomoć

zemlji. zemlji. BBazira na prioritetima koji su identifikovani u Strategiji za azira na prioritetima koji su identifikovani u Strategiji za

smanjenje siromaštva u zemlji smanjenje siromaštva u zemlji Ciljevi koji su okvirno predstavljeni u strategijiCiljevi koji su okvirno predstavljeni u strategiji vode vode

prioritete za program pozajmljivanja Svjetske banke i prioritete za program pozajmljivanja Svjetske banke i predstavljaju koristan izvor informacija za predstavljaju koristan izvor informacija za zainteresovane učesnike u procesu i preduzeća koja bi zainteresovane učesnike u procesu i preduzeća koja bi željela da identifikuju potencijalne oblasti za buduće željela da identifikuju potencijalne oblasti za buduće pozajmljivanje Svjetske banke.pozajmljivanje Svjetske banke.

U toku faze identifikacije, timovi Svjetske banke U toku faze identifikacije, timovi Svjetske banke sarađuju sa vladom pri identifikaciji projekata koji se sarađuju sa vladom pri identifikaciji projekata koji se mogu finansirati kao dio usaglašenih razvojnih ciljevamogu finansirati kao dio usaglašenih razvojnih ciljeva


Faza pripremanjaFaza pripremanja Ovaj dio procesa vodi zemlja sa kojom Svjetska banka Ovaj dio procesa vodi zemlja sa kojom Svjetska banka

sarađuje sarađuje MMože trajati od nekoliko mjeseci do tri godine,ože trajati od nekoliko mjeseci do tri godine, Svjetska banka igra sporednu ulogu u tom procesu, Svjetska banka igra sporednu ulogu u tom procesu,

nude i analizu i savjete u slučaju da budu zatraženi. nude i analizu i savjete u slučaju da budu zatraženi. U toku tog perioda, tehnička, institucionalna, U toku tog perioda, tehnička, institucionalna,

ekonomska, okolišna i finansijska pitanja sa kojim se ekonomska, okolišna i finansijska pitanja sa kojim se suočava projekat biće prostudirana i riješena - uključujući suočava projekat biće prostudirana i riješena - uključujući i to da li postoje alternativni metodi za postizanje istih i to da li postoje alternativni metodi za postizanje istih ciljeva.ciljeva.


Faza procjenjivanjaFaza procjenjivanja Za ovaj dio procesa odgovorna je Svjetska banka.Za ovaj dio procesa odgovorna je Svjetska banka. Osoblje Svjetske banke pregleda posao urađen u toku Osoblje Svjetske banke pregleda posao urađen u toku

identifikacije i pripreme, često provode i tri do četiri identifikacije i pripreme, često provode i tri do četiri nedelje u zemlji. nedelje u zemlji.

Osoblje priprema Osoblje priprema iilili dokumente procjene projekta (Project Appraisal dokumente procjene projekta (Project Appraisal

Documents) za investicijske projekte, Documents) za investicijske projekte, ili programske dokumente za strukturalne/budžetske ili programske dokumente za strukturalne/budžetske

kredite,kredite, TTim za finansijsko upravljanje ocjenjuje finansijske im za finansijsko upravljanje ocjenjuje finansijske

aspekte projekta.aspekte projekta.


Faza pregovaranja i odobravanjaFaza pregovaranja i odobravanja

Svjetska banka i zemlja koja želi da pozajmi sredstva pregovaraju oSvjetska banka i zemlja koja želi da pozajmi sredstva pregovaraju o konačnom obliku tog projekta.konačnom obliku tog projekta.

Obje strane postižu sporazum o uslovima i rokovima zajma.Obje strane postižu sporazum o uslovima i rokovima zajma. Nakon toga se Nakon toga se Dokument procjene projekta Dokument procjene projekta (PAD) ili (PAD) ili programski programski

dokument, dokument, zajedno sa memorandumom predsjedniku i pravnim zajedno sa memorandumom predsjedniku i pravnim dokumentima, dostavljaju dokumentima, dostavljaju Odboru izvršnih direktora Svjetske banke Odboru izvršnih direktora Svjetske banke radi odobravanjaradi odobravanja. .

Istovremeno se traži i ratifikacija Istovremeno se traži i ratifikacija od od stane vlade zajmoprimca, stane vlade zajmoprimca, Nakon odobravanja obje strane učesnice, sporazum o zajmu Nakon odobravanja obje strane učesnice, sporazum o zajmu

zvanično potpisuju njihovi predstavnici. zvanično potpisuju njihovi predstavnici. Nakon što do toga dođe, zajam ili kredit Nakon što do toga dođe, zajam ili kredit se proglašavaju efektivnim, se proglašavaju efektivnim,

odnosno spremnim za isplaćivanje, nakon ispunjavanja relevantnih odnosno spremnim za isplaćivanje, nakon ispunjavanja relevantnih uslova, a sporazum se daje na uvid javnosti.uslova, a sporazum se daje na uvid javnosti.


Faza implementacije i supervizijeFaza implementacije i supervizije

Implementacija projekta predstavlja odgovornost zemlje Implementacija projekta predstavlja odgovornost zemlje zajmoprimca, dok je Svjetska banka odgovorna za superviziju. zajmoprimca, dok je Svjetska banka odgovorna za superviziju.

Nakon što se zajam odobri, vlada zajmoprimac, sa tehničkom Nakon što se zajam odobri, vlada zajmoprimac, sa tehničkom podrškom Svjetske banke, priprema specifikacije i sprovodi podrškom Svjetske banke, priprema specifikacije i sprovodi evaluaciju ponuda za nabavku roba i usluga za projekat. evaluaciju ponuda za nabavku roba i usluga za projekat.

Svjetska banka pregleda te aktivnosti radi osiguravanja da se njene Svjetska banka pregleda te aktivnosti radi osiguravanja da se njene smjernice za nabavke prate. smjernice za nabavke prate.

Ako se prate, finansiranje će biti isplaćeno.Ako se prate, finansiranje će biti isplaćeno.


Izvještaj o završetku implementacijeIzvještaj o završetku implementacije

Na kraju perioda isplate zajma (koji može Na kraju perioda isplate zajma (koji može trajati od 1 do 10 godina), izvještaj o trajati od 1 do 10 godina), izvještaj o završetku implementacije, u kojem se završetku implementacije, u kojem se identifikuju postignuća, problemi i naučene identifikuju postignuća, problemi i naučene lekcije, dostavlja se Odboru izvršnih lekcije, dostavlja se Odboru izvršnih direktora Svjetske banke kao informacijadirektora Svjetske banke kao informacija


Faza evaluacijeFaza evaluacije

Nakon završetka projekta, Odjel za evaluaciju Nakon završetka projekta, Odjel za evaluaciju operacija Svjetske banke sprovodi reviziju sa operacija Svjetske banke sprovodi reviziju sa ciljem mjerenja ishoda u odnosu na originalne ciljem mjerenja ishoda u odnosu na originalne ciljeve. ciljeve.

Revizija uključuje pregled izvještaja o završetku Revizija uključuje pregled izvještaja o završetku projekta i pripremanje zasebnog izvještaja. projekta i pripremanje zasebnog izvještaja.

Oba izvještaja se nakon toga dostavljaju Oba izvještaja se nakon toga dostavljaju izvršnim direktorima i zajmoprimcu.izvršnim direktorima i zajmoprimcu.

Oni se ne daju na uvid javnosti.Oni se ne daju na uvid javnosti.

istorija i razvoj Međunarodnog istorija i razvoj Međunarodnog monetarnog fondamonetarnog fonda

MMF je osnovan na svjetskoj MMF je osnovan na svjetskoj konferenciji o monetarnim i finansijskim konferenciji o monetarnim i finansijskim problemima održanoj u Bretton Woodsu problemima održanoj u Bretton Woodsu 1944. godine. Osnovu za njegovo 1944. godine. Osnovu za njegovo funkcioniranje činili su planovi sačinjeni funkcioniranje činili su planovi sačinjeni u Velikoj Britaniji i SAD-u. u Velikoj Britaniji i SAD-u.

MEĐUNARODNI MONETARNI MEĐUNARODNI MONETARNI FOND - MMFFOND - MMF

Međunarodni monetarni fond (MMF) je poceo sa Međunarodni monetarni fond (MMF) je poceo sa radom 1946. godine s ciljem promoviranja radom 1946. godine s ciljem promoviranja međunarodne monetarne suradnje, sigurne međunarodne monetarne suradnje, sigurne razmjene i pouzdanih dogovora o razmjeni, te razmjene i pouzdanih dogovora o razmjeni, te kako bi poticao ekonomski rast i povećanje kako bi poticao ekonomski rast i povećanje zaposlenosti, i osigurao privremenu financijsku zaposlenosti, i osigurao privremenu financijsku pomoć zemljama kojima je potrebno olakšati pomoć zemljama kojima je potrebno olakšati izravnanje platnih bilansi. MMF ima 184 zemlje izravnanje platnih bilansi. MMF ima 184 zemlje članice članice

SJEDIŠTE MMF –a u SJEDIŠTE MMF –a u washingtonuwashingtonu

ULOGA I ZNACAJ MMF-aULOGA I ZNACAJ MMF-a Polazište u postavljanju svrhe i zadataka Fonda jeste ravnomjeran razvoj Polazište u postavljanju svrhe i zadataka Fonda jeste ravnomjeran razvoj

međunarodne trgovine i njezina doprinosa ekonomskom razvoju, doprinos međunarodne trgovine i njezina doprinosa ekonomskom razvoju, doprinos stabilnosti valutnih kurseva sa strateškim ciljem ostvarenja svjetske stabilnosti valutnih kurseva sa strateškim ciljem ostvarenja svjetske konvertibilnosti i smanjenja neuravnoteženosti međunarodne platne bilance konvertibilnosti i smanjenja neuravnoteženosti međunarodne platne bilance država. Međunarodnom suradnjom i instrumentima pomoću Fonda država. Međunarodnom suradnjom i instrumentima pomoću Fonda zemljama članicama s ograničenim rezervama omogućava se finansiranje zemljama članicama s ograničenim rezervama omogućava se finansiranje kratkoročnih deficita. Odluke se u Fondu donose u više organa. Odbor kratkoročnih deficita. Odluke se u Fondu donose u više organa. Odbor guvernera sastoji se od guvernera i njegovih zamjenika koje imenuje svaka guvernera sastoji se od guvernera i njegovih zamjenika koje imenuje svaka država članica. U pravilu su to guverneri nacionalnih banaka ili ministri država članica. U pravilu su to guverneri nacionalnih banaka ili ministri financija. Odbor guvernera ima sve ovlasti, osim onih koje je prenio na financija. Odbor guvernera ima sve ovlasti, osim onih koje je prenio na Izvršni odbor. Izvršni odbor. U svojoj bogatoj praksi, uz angažman visokokvalificiranog osoblja, Fond je U svojoj bogatoj praksi, uz angažman visokokvalificiranog osoblja, Fond je razvio više od 45 različitih programa davanja pomoći, a naročito praćenje i razvio više od 45 različitih programa davanja pomoći, a naročito praćenje i ocjenjivanje njihove primjene i provođenja politike stabilizacije ocjenjivanje njihove primjene i provođenja politike stabilizacije

PROGRAM DAVANJA PROGRAM DAVANJA POMOĆI:POMOĆI:

a) a) rezervna tranšarezervna tranša , višak nacionalne valute koju Fond drži u , višak nacionalne valute koju Fond drži u svojim općim sredstvima . "kupovanje valuta" iz rezerve tranše, svojim općim sredstvima . "kupovanje valuta" iz rezerve tranše, službe za uravnoteženje platne bilance, a Fond nema pravo službe za uravnoteženje platne bilance, a Fond nema pravo ispitivati jesu li ta sredstva potrebna državi ili nisu. Za uporabu tih ispitivati jesu li ta sredstva potrebna državi ili nisu. Za uporabu tih sredstava ne plaćaju se naknade (kamate), a provizija koju sredstava ne plaćaju se naknade (kamate), a provizija koju naplaćuje Fond za te transakcije manja je od uobičajene provizije naplaćuje Fond za te transakcije manja je od uobičajene provizije koja se naplaćuje za kupnju specijalnih prava vučenja ili valute koja se naplaćuje za kupnju specijalnih prava vučenja ili valute

druge države članicedruge države članice

kreditna tranša i stand-by sporazumikreditna tranša i stand-by sporazumi, redovan način , redovan način davanja zajmova Fonda. Zajam je dostupan u četiri davanja zajmova Fonda. Zajam je dostupan u četiri tranše, a svaka iznosi 25% od vrijednosti nacionalne tranše, a svaka iznosi 25% od vrijednosti nacionalne kvote države. Kreditna tranša se može dobiti izravnokvote države. Kreditna tranša se može dobiti izravno

ili preko stand-by sporazuma koji odobrava Fond.ili preko stand-by sporazuma koji odobrava Fond. Sporazum osigurava državi članici povlačenje sredstava Sporazum osigurava državi članici povlačenje sredstava

u određenom iznosu u određenim rokovima i pod u određenom iznosu u određenim rokovima i pod uvjetom da poštuje mjerila iuvjetom da poštuje mjerila i

uvjete sporazuma sklopljenog između države uvjete sporazuma sklopljenog između države članice i Fonda; članice i Fonda;

sredstva za financiranje kompenzacija , kao poseban načinzaduživanja uveden je 1963. kako bi se osigurala dodatna sredstva državama članicama namijenjena prije svegaproizvođačima primarnih proizvoda. Uslov odobravanja tih sredstava je da su proizvođači ostvarili deficit u platnoj bilancikao rezultat naglog i smanjenog prihoda od izvoza, a da je smanjenje izvoza i njime uzrokovan deficit bio izvan mogućnostiutjecaja države. Radi kompenzacije smanjenih prihoda od izvoza moguće je vući najviše do 100% kvote;

sredstva za financiranje tamponskog udjela , uvedena su 1969.kao novi oblik olakšica u otplati zajmova. Koriste se kao dopunasporazumima o zajmovima kojima se predviđaju olakšice radiublažavanja učinaka velikih promjena izvoznih cijena, odnosnonaglih promjena prihoda od izvoza. Države članice mogu ta sredstva kupiti u visini od 50% nacionalne kvote

Djelovanje Međunarodnog Djelovanje Međunarodnog monetarnog fondamonetarnog fonda

Ukratko, "slogan" MMF-a glasi: "zategnite pojas". Tri su Ukratko, "slogan" MMF-a glasi: "zategnite pojas". Tri su glavna područja aktivnosti: promatranje, finansijska i tehnička glavna područja aktivnosti: promatranje, finansijska i tehnička pomoć. Nadzor se sastoji od procjene propisa o novčanoj pomoć. Nadzor se sastoji od procjene propisa o novčanoj razmjeni zemalja članica s obzirom na uvjerenje kako jaka i razmjeni zemalja članica s obzirom na uvjerenje kako jaka i dosledna ekonomska politika vodi stabilnom deviznom kursu, dosledna ekonomska politika vodi stabilnom deviznom kursu, te pogoduje rastu i razvoju svjetske ekonomije. Financijska te pogoduje rastu i razvoju svjetske ekonomije. Financijska pomoć uključuje kredite i zajmove članicama MMF-a s pomoć uključuje kredite i zajmove članicama MMF-a s platnim bilansom koja podupire politiku reforme. (Podatak od platnim bilansom koja podupire politiku reforme. (Podatak od 31. januara 2001. pokazuje kako MMF devedeset i jednoj 31. januara 2001. pokazuje kako MMF devedeset i jednoj zemlji daje oko 65,3 milijarde dolara kredita). Što se tiče zemlji daje oko 65,3 milijarde dolara kredita). Što se tiče tehničke pomoći, MMF pruža stručnu i drugu pomoć svojim tehničke pomoći, MMF pruža stručnu i drugu pomoć svojim članicama pri kreiranju i provođenju finansijske i monetarne članicama pri kreiranju i provođenju finansijske i monetarne politike, osnivanju institucija, dogovorima s MMF-om, te politike, osnivanju institucija, dogovorima s MMF-om, te statističke podatke.statističke podatke.

Razvoj Fonda možemo pratiti kroz Razvoj Fonda možemo pratiti kroz dva perioda:dva perioda:

Prvi periodPrvi period:: Omogućiti ekspanziju uravnoteženog rasta Omogućiti ekspanziju uravnoteženog rasta međunarodne trgovine i time doprinijeti povećanju i međunarodne trgovine i time doprinijeti povećanju i održavanju visoke razine zaposlenosti i visoke razine održavanju visoke razine zaposlenosti i visoke razine realnog dohodka. realnog dohodka. Učvrstiti stabilnost deviznih kurseva; Učvrstiti stabilnost deviznih kurseva; Uspostaviti multilateralni sistem plaćanja tekućih Uspostaviti multilateralni sistem plaćanja tekućih transakcija; transakcija; Na osnovu mogućnosti korišenja sredstava Fonda za Na osnovu mogućnosti korišenja sredstava Fonda za korekcije platnobilansnih neravnoteža, uspostaviti korekcije platnobilansnih neravnoteža, uspostaviti povjerenje među zemljama članicama u pogledu povjerenje među zemljama članicama u pogledu dugoročne međunarodne monetarne stabilnostidugoročne međunarodne monetarne stabilnosti

detaljnijedetaljnije

Početna ili pristupna obaveza svake članice Fonda Početna ili pristupna obaveza svake članice Fonda sastojala se uglavnom iz ustanovljavanja pariteta sastojala se uglavnom iz ustanovljavanja pariteta svoje valute i iz uplate odgovarajućeg iznosa svoje valute i iz uplate odgovarajućeg iznosa financijskih sredstava. Paritet se određivao u financijskih sredstava. Paritet se određivao u odnosu na zlato ili u odnosu na dolar, pa se stoga odnosu na zlato ili u odnosu na dolar, pa se stoga ovaj sistem naziva Sistem zlatnodeviznog standarda. ovaj sistem naziva Sistem zlatnodeviznog standarda. Eventualna promjena pariteta mogla se dogoditi Eventualna promjena pariteta mogla se dogoditi samo ako se zemlja nađe u tzv. fundamentalnoj samo ako se zemlja nađe u tzv. fundamentalnoj neravnoteži i uz suglasnost Fonda. Određivanje neravnoteži i uz suglasnost Fonda. Određivanje iznosa financijskih sredstava za uplatu kvote zemlje iznosa financijskih sredstava za uplatu kvote zemlje članice vršilo se proporcionalno parametrima koji članice vršilo se proporcionalno parametrima koji reflektiraju snagu nacionalne ekonomije. Kvota se reflektiraju snagu nacionalne ekonomije. Kvota se uplaćivala 25% u zlatu i 75% u domaćoj valuti.uplaćivala 25% u zlatu i 75% u domaćoj valuti.

Uskoro se javlja problem likvidnosti Fonda koji je nastao iz Uskoro se javlja problem likvidnosti Fonda koji je nastao iz jednostavnog razloga tj. zbog prihvaćanja zlatno deviznog jednostavnog razloga tj. zbog prihvaćanja zlatno deviznog standarda kao osnovne poluge međunarodnih monetarnih standarda kao osnovne poluge međunarodnih monetarnih relacija. Naime, američki dolar, zbog najsnažnije pozicije i relacija. Naime, američki dolar, zbog najsnažnije pozicije i najčvršćeg položaja u svjetskoj trgovini, postupno preuzima najčvršćeg položaja u svjetskoj trgovini, postupno preuzima vodeću ulogu u brettonwoodskom monetarnom sistemu, te vodeću ulogu u brettonwoodskom monetarnom sistemu, te postaje glavnom rezervnom valutom zemalja članica. 60-ih postaje glavnom rezervnom valutom zemalja članica. 60-ih godina 20. stoljeća, unatoč svom posebnom položaju dolar je godina 20. stoljeća, unatoč svom posebnom položaju dolar je sve više slabio. Opadanjem vrijednosti dolara, narušava se i sve više slabio. Opadanjem vrijednosti dolara, narušava se i mehanizam međunarodnih monetarnih odnosa, te problem mehanizam međunarodnih monetarnih odnosa, te problem likvidnosti dolazi do punog izražaja.likvidnosti dolazi do punog izražaja.Zbog toga 28. jula 1969. godine ustanovljena je šema kreiranja Zbog toga 28. jula 1969. godine ustanovljena je šema kreiranja novih rezervnih sredstava Specijalna prava vučenja (SPV). Ta novih rezervnih sredstava Specijalna prava vučenja (SPV). Ta nova sredstva zapravo se kreiraju samo knjigovodstveno među nova sredstva zapravo se kreiraju samo knjigovodstveno među zemljama članicama.zemljama članicama.

Drugi periodDrugi period

Drugi period započinje i traje do danas kada MMF početkom 70-ih godina Drugi period započinje i traje do danas kada MMF početkom 70-ih godina 20. stoljeća zapada u najveću krizu dotada. Odliv kratkoročnog dolarskog 20. stoljeća zapada u najveću krizu dotada. Odliv kratkoročnog dolarskog kapitala u inozemstvo, dalje održavanje visoke stope inflacijeu SAD-u kapitala u inozemstvo, dalje održavanje visoke stope inflacijeu SAD-u izazvalo je brojne spekulacije na štetu američkog dolara. Predsjednik SAD-a izazvalo je brojne spekulacije na štetu američkog dolara. Predsjednik SAD-a je 15. augusta 1971. godine objavio ukidanje konvertibilnosti dolara u zlato i je 15. augusta 1971. godine objavio ukidanje konvertibilnosti dolara u zlato i uvođenje dodatnog poreza na sav uvoz u SAD. Tim činom je prestao uvođenje dodatnog poreza na sav uvoz u SAD. Tim činom je prestao funkcionirati međunarodni monetarni sistem na principima ustanovljenim u funkcionirati međunarodni monetarni sistem na principima ustanovljenim u Bretton-Woodsu. Krajem 1971. godine postignut je sporazum, gdje su SAD Bretton-Woodsu. Krajem 1971. godine postignut je sporazum, gdje su SAD povećale cijenu zlata za 8,57%, SR Njemačka i Japan su smanjile cijenu povećale cijenu zlata za 8,57%, SR Njemačka i Japan su smanjile cijenu marke za 5% i jena za 8,5% u odnosu na zlato, dok su Velika Brianija i marke za 5% i jena za 8,5% u odnosu na zlato, dok su Velika Brianija i Francuska zadržale cijene zlata istim. Nakon toga dolazilo je do još nekoliko Francuska zadržale cijene zlata istim. Nakon toga dolazilo je do još nekoliko korekcija cijena, sve do sastanka na Jamajci 1976. godine, gdje se MMF korekcija cijena, sve do sastanka na Jamajci 1976. godine, gdje se MMF preobrazio u sistem valutnih područja, kao što su sistem europskog valutnog preobrazio u sistem valutnih područja, kao što su sistem europskog valutnog fluktuiranja ili europske zmije, zatim dolarsko područje, područje francuskog fluktuiranja ili europske zmije, zatim dolarsko područje, područje francuskog franka, područje britanske funte i područje SPV-afranka, područje britanske funte i područje SPV-a

Međunarodni monetarni fond - Međunarodni monetarni fond - MMF- DANASMMF- DANAS

Kao i u prošlosti MMF i dalje predstavlja međudržavnu i Kao i u prošlosti MMF i dalje predstavlja međudržavnu i monetarnu financijsku instituciju ali danas s gotovo monetarnu financijsku instituciju ali danas s gotovo univerzalnim članstvom. Njegova se aktivnosti i politika univerzalnim članstvom. Njegova se aktivnosti i politika provodi temeljem Sporazuma (Articles of Agrement) a provodi temeljem Sporazuma (Articles of Agrement) a izvršava se putem organiziranog vodstva u formi Odbora izvršava se putem organiziranog vodstva u formi Odbora guvernera (A Board of Governors), zatim izvršnog guvernera (A Board of Governors), zatim izvršnog odbora (An Executive Board) i Upravljačkog direktora (A odbora (An Executive Board) i Upravljačkog direktora (A Managing Director) s timom od oko 2000 zaposlenika.Managing Director) s timom od oko 2000 zaposlenika.

ULOGA SVJETSKE BANKE UULOGA SVJETSKE BANKE U BOSNI I HERCEGOVINI BOSNI I HERCEGOVINI

Grupa Svjetske banke je igrala značajnu ulogu u Grupa Svjetske banke je igrala značajnu ulogu u priči o razvoju sa ukupnim obvezivanjem priči o razvoju sa ukupnim obvezivanjem

PPreko 1.2 milijarde US$ u kreditima i reko 1.2 milijarde US$ u kreditima i grantovima IDA (beskamatni zajmovi i grantovi) grantovima IDA (beskamatni zajmovi i grantovi)

OOd 1996. godine i gotovo 250 miliona US$ d 1996. godine i gotovo 250 miliona US$ originalnog obvezivanja iz Međunarodne originalnog obvezivanja iz Međunarodne finansijske korporacije IFC finansijske korporacije IFC

OOko 310 miliona US$ u garancijama od MIGA-e.ko 310 miliona US$ u garancijama od MIGA-e.


To je predstavljalo jedan od To je predstavljalo jedan od najvećih programa podrške po najvećih programa podrške po glaviglavi stanovnika koju je dobila stanovnika koju je dobila

ijedna zemlja u ijedna zemlja u postkonfliktnom periodu.postkonfliktnom periodu.


Značajna pomoć u rekonstrukciji zemljeZnačajna pomoć u rekonstrukciji zemlje Strategije pomoći zemljiStrategije pomoći zemlji ( (CAS) koju je Upravni odbor podržao u CAS) koju je Upravni odbor podržao u

augustu 2004. godine, Svjetska banka i drugi donatori su iskazali augustu 2004. godine, Svjetska banka i drugi donatori su iskazali optimizam i mišljenje da je BiH bila na rubu brze i značajne optimizam i mišljenje da je BiH bila na rubu brze i značajne tranzicije od rekonstrukcije dotranzicije od rekonstrukcije do potpunosti posvećenog razvojnog potpunosti posvećenog razvojnog partnerstvapartnerstva

SStrategija CAS je bila koncentrisana na kredite za razvojne politike trategija CAS je bila koncentrisana na kredite za razvojne politike (Development Policy Lending, DPL), u vidu podrške za reformu (Development Policy Lending, DPL), u vidu podrške za reformu javnog sektora i razvoj privatnog sektora. javnog sektora i razvoj privatnog sektora.

Kompleksno institucionalno i političko okruženje omogućava Kompleksno institucionalno i političko okruženje omogućava namjerne i koncentrisane političke opstrukcije mnogih reformi i česte namjerne i koncentrisane političke opstrukcije mnogih reformi i česte političke pat pozicije, a one, sa svoje strane, dodatno otežavaju brži političke pat pozicije, a one, sa svoje strane, dodatno otežavaju brži napredak ekonomskih reformi. napredak ekonomskih reformi.

To je usporilo razvoj institucionalne infrastrukture koja bi u To je usporilo razvoj institucionalne infrastrukture koja bi u potpunosti podržavala tržišnu privredu i integraciju u EU na nivou potpunosti podržavala tržišnu privredu i integraciju u EU na nivou cijele zemlje.cijele zemlje.


U julu 2005. godine IFC je pokrenuo novi program, U julu 2005. godine IFC je pokrenuo novi program, Partnerstvo za privatna preduzeća u južnoj Evropi (PEP-Partnerstvo za privatna preduzeća u južnoj Evropi (PEP-SE)SE)

Novi program podržava razvoj privatnog sektora na Novi program podržava razvoj privatnog sektora na Balkanu, uključuju i BiH, kroz savjetodavne usluge za Balkanu, uključuju i BiH, kroz savjetodavne usluge za medijaciju u poslovnim odnosima, razvoj regionalnog medijaciju u poslovnim odnosima, razvoj regionalnog lanca snadbijevanja za recikliranje, uvođenje lanca snadbijevanja za recikliranje, uvođenje međunarodnih i EU proizvodnih standarda, te međunarodnih i EU proizvodnih standarda, te korporativno upravljanje, kao i partnerstva javnog i korporativno upravljanje, kao i partnerstva javnog i privatnog sektora za investiranje u infrastrukturu. privatnog sektora za investiranje u infrastrukturu.

Pored odobravanja garancija bankarskom sektoru, MIGA Pored odobravanja garancija bankarskom sektoru, MIGA je izdala garancije i za je izdala garancije i za neke privatne kompanije neke privatne kompanije

Lista projekata koje Svjetska banka Lista projekata koje Svjetska banka finansira u BiH finansira u BiH

RedRed

br.br.Ime projektaIme projekta

Originalno Originalno

odobreni iznos odobreni iznos

mil. USAmil. USA

Kredit /grant Kredit /grant

1.1. Projekat za poljoprivredu i ruralni Projekat za poljoprivredu i ruralni

razvojrazvoj2121 kredit IDAkredit IDA

2.2. Projekat pripremljenosti za slučaj Projekat pripremljenosti za slučaj

ptičje gripeptičje gripe55 kredit IDAkredit IDA

3.3. Projekat razvoja zajednicaProjekat razvoja zajednica 2020 kredit IDAkredit IDA

4.4. ECSEE APL 3ECSEE APL 3 3636 kredit IDAkredit IDA

5.5. Projekat restruktuiranja obrazovanjaProjekat restruktuiranja obrazovanja 1010 kredit IDAkredit IDA

6.6. Projekat razvoja i očuvanja šumaProjekat razvoja i očuvanja šuma 7,17,1 kredit IDAkredit IDA

7.7. Projekat za šumske i planinske Projekat za šumske i planinske

zaštićene oblastizaštićene oblasti3,43,4 grant GEFgrant GEF

8.8. Projekat jačanja zdravstvenog Projekat jačanja zdravstvenog

sektorasektora1717 kredit IDAkredit IDA

9.9. Projekat registracije zemljištaProjekat registracije zemljišta 1515 kredit IDAkredit IDA

10.10. Projekat upravljanja slivovima Projekat upravljanja slivovima

Neretve i TrebišnjiceNeretve i Trebišnjice66 grant GEFgrant GEF

11.11. Projekat putne infrastrukture i Projekat putne infrastrukture i

bezbjednostibezbjednosti2525 kredit IDAkredit IDA

12.12. Drugi projekat podrške zapošljavanjuDrugi projekat podrške zapošljavanju 1212 kredit IDAkredit IDA

kredit IDAkredit IDA13.13. Projekat komercijalne poljoprivrede Projekat komercijalne poljoprivrede

manjeg obimamanjeg obima1212

14.14. Projekat upravljanja čvrstim otpadomProjekat upravljanja čvrstim otpadom 2626 kredit IDAkredit IDA

15.15. Projekat urbane infrastrukture i Projekat urbane infrastrukture i

uslugausluga2525 kredit IDAkredit IDA

16.16. Projekat zaštite kvaliteta vodaProjekat zaštite kvaliteta voda 8,98,9 grant GEFgrant GEF

Pod- suma za aktivne projekte Pod- suma za aktivne projekte 231,1231,1

18,318,3krkredit IDA edit IDA

grant GEFgrant GEF

UKUPNO AKTIVNI PROJEKTIUKUPNO AKTIVNI PROJEKTI 249,4249,4

Lista projekata koje Svjetska bankaLista projekata koje Svjetska banka finansira u BiH finansira u BiH

Red. Br.Red. Br. Ime projektaIme projektaOriginalno Originalno

odobreni iznos odobreni iznos

mil. USDmil. USD

Kredit Kredit

/grant /grant

17.17. Projekat za osnovno zdravstvo Projekat za osnovno zdravstvo 1010 kredit IDAkredit IDA

18.18. Projekat unapređenja poslovnog okruženja Projekat unapređenja poslovnog okruženja

(BAC)(BAC)4444 kredit IDAkredit IDA

19.19. Strukturalni kredit za ekonomsko upravljanjeStrukturalni kredit za ekonomsko upravljanje 3434 kredit IDAkredit IDA

20.20. Projekat razvoja obrazovanjaProjekat razvoja obrazovanja 10,610,6 kredit IDAkredit IDA

21.21. Projekat rekonstrukcije elektroenergetskog Projekat rekonstrukcije elektroenergetskog

sektora IIIsektora III3535 kredit IDAkredit IDA

22.22. Projekat hitne demobilizacije i reintegracijeProjekat hitne demobilizacije i reintegracije 7,57,5 kredit IDAkredit IDA

23.23. Projekat hitne rekonstrukcije gradskog grijanjaProjekat hitne rekonstrukcije gradskog grijanja 2020 kredit IDAkredit IDA

24.24. Projekat hitne rekonstrukcije obrazovanjaProjekat hitne rekonstrukcije obrazovanja 55

55kredit IDAkredit IDA

grant IDAgrant IDA

25.25. Projekat hitne rekonstrukcije elektroenerg. Projekat hitne rekonstrukcije elektroenerg.

sektorasektora35,635,6 kredit IDAkredit IDA

26.26. Projekat hitne rekonstrukcije farmiProjekat hitne rekonstrukcije farmi 2020 kredit IDAkredit IDA

27.27. Projekat hitne rekonstrukcije gasnog sistemaProjekat hitne rekonstrukcije gasnog sistema 1010 kredit IDAkredit IDA

28.28. Projekat hitne obnove stambenog fondaProjekat hitne obnove stambenog fonda 1515 kredit IDAkredit IDA

29.29. Projekat hitnog ponovnog pokretanja industrijeProjekat hitnog ponovnog pokretanja industrije 1010 kredit IDAkredit IDA

30.30. Projekat hitnog uklanjanja minaProjekat hitnog uklanjanja mina 7,57,5 kredit IDAkredit IDA

31.31. Hitni pilot kreditHitni pilot kredit 55 kredit IDAkredit IDA

32.32. Projekat javnih radova i zapošljavanjaProjekat javnih radova i zapošljavanja 1010 kredit IDAkredit IDA

33.33. Projekat za hitni oporavakProjekat za hitni oporavak 3030


grant IDAgrant IDA


34.34. Projekat hitne rekonstrukcije transportaProjekat hitne rekonstrukcije transporta 3535 kredit IDAkredit IDA

35.35. Kredit za privarizaciju preduzeća i banakaKredit za privarizaciju preduzeća i banaka 5050 kredit IDAkredit IDA

36.36. Program za izvozna preduzećaProgram za izvozna preduzeća 1212 kredit IDAkredit IDA

37.37. Projekat za osnovne bolničke uslugeProjekat za osnovne bolničke usluge 1515 kredit IDAkredit IDA

38.38. Projekat za šumarstvoProjekat za šumarstvo 77 kredit IDAkredit IDA

39.39. Projekat lokalnog razvojaProjekat lokalnog razvoja 1515 kredit IDAkredit IDA

40.40. Projekat lokalnih inicijativa – mikrofinansiranjeProjekat lokalnih inicijativa – mikrofinansiranje 77 kredit IDAkredit IDA

41.41. Drugi projekat lokalnih inicijativaDrugi projekat lokalnih inicijativa 2020 kredit IDAkredit IDA

42.42. Projekat vodosnabdijevanja i kanalizacije u Projekat vodosnabdijevanja i kanalizacije u

MostaruMostaru1212 kredit IDAkredit IDA

43.43. Pilot projekat obnove kulturnog nasljeđaPilot projekat obnove kulturnog nasljeđa 44 kredit IDAkredit IDA

44.44. Pilot projekat hitnog prezapošljavanjaPilot projekat hitnog prezapošljavanja 1515 kredit IDAkredit IDA

45.45. Projekat kreditiranja privatnog sektoraProjekat kreditiranja privatnog sektora 1010 kredit IDAkredit IDA

46.46. Projekat tehničke podrške za privatizacijuProjekat tehničke podrške za privatizaciju 19,819,8 kredit IDAkredit IDA

47.47. Strukturalni kredit za javne finansijeStrukturalni kredit za javne finansije 6363 kredit IDAkredit IDA

48.48. Projekat za pomoć u rekonstrukcijiProjekat za pomoć u rekonstrukciji 1717 kredit IDAkredit IDA

49.49. Projekat upravljanja putevimaProjekat upravljanja putevima 3030 kredit IDAkredit IDA

50.50. Drugi projekat obnove elektroenergetskog Drugi projekat obnove elektroenergetskog

sektorasektora2525 kredit IDAkredit IDA


51.51. Drugi projekat hitne rekonstrukcije obrazovanjaDrugi projekat hitne rekonstrukcije obrazovanja 1111 kredit IDAkredit IDA

52.52. Drugi projekat hitne rekonstrukcije transportaDrugi projekat hitne rekonstrukcije transporta 3939 kredit IDAkredit IDA

53.53. Strukturalni kredit za javne finansije IIStrukturalni kredit za javne finansije II 7272 kredit IDAkredit IDA

54.54. Projekat tehničke podrške u socijalnom osiguranjuProjekat tehničke podrške u socijalnom osiguranju 77 kredit IDAkredit IDA

55.55. Projekat tehničke podrške u socijalnom sektoruProjekat tehničke podrške u socijalnom sektoru 3,53,5 kredit IDAkredit IDA

56.56. Strukturalni kredit za socijalni sektorStrukturalni kredit za socijalni sektor 2020 kredit IDAkredit IDA

57.57. Strukturalni kredit za socijalni sektor IIStrukturalni kredit za socijalni sektor II 5151 kredit IDAkredit IDA

58.58. Omogućavanje trgovine i transporta u regionu SEEOmogućavanje trgovine i transporta u regionu SEE 1111 kredit IDAkredit IDA

59.59. Kredit za podršku tranzicijiKredit za podršku tranziciji 9090 kredit IDAkredit IDA

60.60. Projekat rehabilitacije žrtava rataProjekat rehabilitacije žrtava rata 55


grant IDAgrant IDA

61.61. Hitni projekat za vodosnabdijevanje, kanalizaciju i Hitni projekat za vodosnabdijevanje, kanalizaciju i

upravljanje čvrstim otpadomupravljanje čvrstim otpadom2020 kredit IDAkredit IDA

Pod- suma za zatvorene projekte Pod- suma za zatvorene projekte 9995,595,5

2525kredit IDA kredit IDA

grant IDAgrant IDA

UKUPNO ZATVORENI PROJEKTIUKUPNO ZATVORENI PROJEKTI 1.050,51.050,5

UKUPNO (aktivni i zatvoreni projekti)UKUPNO (aktivni i zatvoreni projekti)1.226,61.226,6

2525

18,318,3

1.269,91.269,9

Kredit IDAKredit IDA

Grant IDAGrant IDA

Grant GEFGrant GEF

Strategija partnerstva za zemlju Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011.za period od FG 2008. do FG 2011.

((Country Partnership Strategy, CPS) Country Partnership Strategy, CPS)

Strategija CPS za BiH okvirno predstavlja Strategija CPS za BiH okvirno predstavlja partnerstvo sa BiH sa ciljem podrške prioritetima partnerstvo sa BiH sa ciljem podrške prioritetima zemlje, uključujući integraciju sa Evropskom zemlje, uključujući integraciju sa Evropskom Unijom.Unijom.

Zasniva se na dva stuba:Zasniva se na dva stuba: I – unapređenje okruženja za rast privatnog I – unapređenje okruženja za rast privatnog

sektora i isklađivanje sa Evropomsektora i isklađivanje sa Evropom II – unapređenje kvaliteta javne potrošnje, te II – unapređenje kvaliteta javne potrošnje, te

unapređenje javnih usluga za ugrožene unapređenje javnih usluga za ugrožene kategorije stanovništvakategorije stanovništva

Strategija partnerstva za zemlju Strategija partnerstva za zemlju za period od FG 2008. do FG 2011.za period od FG 2008. do FG 2011.

((Country Partnership Strategy, CPS) Country Partnership Strategy, CPS)

Svjetska banka će podržati investicije u Svjetska banka će podržati investicije u infrastrukturu, opštinski razvoj, sektore transporta i infrastrukturu, opštinski razvoj, sektore transporta i energetike, poslovno okruženje, reformu javnog energetike, poslovno okruženje, reformu javnog sektora i reformu socijalnih sektora.sektora i reformu socijalnih sektora.

BiH će u ovom periodu proći kroz tranziciju od BiH će u ovom periodu proći kroz tranziciju od pozajmljivanja po povoljnim uslovima IDA-e do u pozajmljivanja po povoljnim uslovima IDA-e do u većoj mjeri tržišnih, ali i dalje relativno pristupačnih većoj mjeri tržišnih, ali i dalje relativno pristupačnih uslova pozajmljivanja u okviru IBRD-a.uslova pozajmljivanja u okviru IBRD-a.

Okvir pozajmljivanja za osnovni program oko 200 Okvir pozajmljivanja za osnovni program oko 200 miliona US $miliona US $