Stane Bernik 1930 - 2019Godine 1964. godine završio je Filozofski fakultet u Ljubljani, Odsjek historija umjetnosti. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, Odsjek za grafički dizajn, izabran je 1974. godine u zvanje redovnog profesora na predmetu vizuelne komunikacije. Ovaj predmet predavao je do 1992. godine. Kao profesor radio je i na Akademiji za likovno umetnost v Ljubljani od 1984. godine. Utemeljitelj je tamošnjeg Oddelka za oblikovanje i vodi Katedru za razvoj i teoriju oblikovanja. Na njegovu inicijativu, u vrijeme dok je obavljao dužnost dekana, Akademija mijenja ime i postaje Akademija za likovno umetnost in oblikovanje. Status profesora emeritusa na Univerzitetu u Ljubljani stiče 2007. godine. Iste godine izabran je za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Posebno se bavi istraživanjima i kritikom arhitekture, urbanizma, oblikovanja i savremene likovne umjetnosti. U arhitekturi i dizajnu stalno je i trajno prisutan kao promotor, organizator i voditelj stručnih skupova, te kao organizator međunarodnih izložbi i bijenala. Autor je antologijske izložbe Novejša slovenska arhitektura, postavljene u Modernoj galeriji u Ljubljani 1968. godine, s kojom je značajnije započeo promociju prije svega savremene slovenačke arhitekture i dizajna. Veći dio svojih stručnih studija posvetio je grafičkom oblikovanju, posebno oblikovanju plakata i znaka. Godine 1989. objavio je studiju Plakat & znak u izdanju Art Directors Cluba iz Ljubljane. Suradnik je na Enciklopediji Slovenije i jedan od utemeljitelja Arhitekturnega muzeja u Ljubljani 1972. godine. Bio je glavni i odgovorni urednik revije za likovnu kulturu Sinteza Ljubljana od njenog osnivanja 1974. pa sve do 1995. godine, te glavni i odgovorni urednik Zbornika za umetnostno zgodovino Ljubljana od 1995. do 2001. Urednik je i priređivač mnogih monografija, između ostalih arhitekata Milana Miheliča, Marka Mušiča, Vojteka Ravnikarja, Miloša Bonče, kao i doajena bosanskohercegovačke arhitekture akademika Zlatka Ugljena. U ovoj oblasti objavio je i djelo Slovenska arhitektura 20. stoljeća, selekcija, 2004. godine. Ostvario je i cjelovite promocije dizajna Oskara Kogoja, Saše Machtig, Ivana Picelja, Bernarda Bernardija, Tomaža Kržišnika, Matjaža Vipotnika i Čedomira Kostovića. Kao kritičar bio je cijenjen u cijeloj Jugoslaviji. Bio je član brojnih nacionalnih i internacionalnih žirija, predsjednik stručnih nacionalnih organizacija: Slovenačkog društva likovnih kritičara, Slovenačkog društva kritičara arhitekture, Slovenačkog društva historičara umjetnosti, Slovenačkog konzervatorskog društva, Art Directors Cluba Ljubljana, kao i član uglednih međunarodnih asocijacija kao što je Međunarodni komitet za historiju umjetnosti CIHA (Comite international d’histoire de l’art), Međunarodna organizacija likovnih kritičara AICA (Association international des critiques d’art), te WSE i IFJ.

(iz arhive ALU)

Izlozba radova nastavnika i saradnika ALU Sarajevo 1990.g./Umjetnicka galerija BiH, Sarajevo 11-13.januar 1990.g./ plakat, Mladen Kolobaric, Stane Bernik, Cedomir Kostovic

***“Meni i mojoj postolimpijskoj generaciji iz školske 1985-1989 godine prof. Bernik je bio preteča Wikipedije i YouTubea. Bernikova predavanja su nas educirala o aktuelnim trendovima kroz informaciju, zlatne primjere iz arhitekture i dizajna, istorijske fakte, vizualne predloške, putem njegovih živopisnih slajdova iz cijelog svijeta. Prof. Bernik nam je prvi otvorio prostor ulice (urbane galerije), ko ju smo ubrzo akceptirali kao naš osnovni medij za djelovanje. On nas je prvi naučio da je dizajn komunikacija, i da su naš osnovni zadatak i obave za da imamo jaku opću kulturu i da prihvatimo svoju obavezu i odgovornost prema javnosti kao socijalnu i umjetničku vodilju.Bernikova predavanja u rana jutra bila su, ustvari, buđenje svijesti i prvo proljeće našeg kreativnog rada.” – sjeća se Bojan Hadžihalilović, docent na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu i kreativni direktor agencije Fabrika. ***

(Izvod iz teksta Amre Zulfikarpašić “Svi smo mi Bernikovi učenici” objavljenog u Zborniku radova o Stanetu Berniku, Ljubljana, 2010.)

Photo: Jane Straus, 1994