2 preventeen

Elmin Fehrić, učenik tehničke škole, Zavidovići Osjeti prostor ...........................................4

Suljo Ćorsulić, učenik gimnazije, Tuzla Matematika univerzuma .........................6

Tarik Kovač, student građevinarstva, Vareš FAQ ...........................................................9

Salih Dizdarević, rudarski tehničar, Zenica Lijepo i zdravo, a naše ...........................11

Nadina Hodžić, učenica gimnazije, Tuzla Na robotskim krilima ............................14

Nermana Suša, studentica komunikologije, Visoko Svemirski turizam .................................16

Azra Halilović, Preventeen projekt asistentica, Tešanj Merak ili nova ovisnost .........................20

Aleksandar Vidović, student njemačkog jezika i književnosti, Doboj This is how the youth do it ....................23

Jovana Đurić, studentica psihologije, Doboj Lie to me ................................................24

Adin Hujdur, student orijentalistike, Sarajevo Svijet u rečenici .....................................26

Ilma Bašić, učenica gimnazije, Zenica Naučno potkrijepljene činjenice iz svetih knjiga ......................................28

Dalibor Kraišniković, student sigurnosnih i mirovnih studija, Bijeljina Eksperimentišimo, uspjećemo! ............31

Emina Kujundžić, studentica farmacije, Sarajevo Čudovišne studije ..................................33

Timur Mušić, učenik medicinske škole, Sarajevo Bosnian Science Olympiad ...................36

Katarina Tomanić, učenica tehničke škole, Bijeljina Najveći (ne)prijatelji samima sebi ........38

Emina Sarajlić, studentica anglistike, Vareš Kako mahala razmišlja? ........................41

Suljo Ćorsulić, učenik gimnazije, Tuzla Slobodarska utopija na Dunavu ...........43

Dino Živojević, student elektrotehnike, Sarajevo Opet sam sinoć pretjer’o (Albert Einstein) .....................................45

Irma Ahmetspahić, učenica gimnazije, Zenica Jablaničkim jezerom do dalekog neolita ................................47

Lejla Buljina, studentica psihologije, Sarajevo RIPPO ....................................................51

sadržaj

IMPrEsUMUrednički tim: Tarik Kovač, Jasmila Talić - Kujundžić | Redakcija: Irma Ahmetspahić, Ilma Bašić, Suljo Ćorsulić, Salih Dizdarević, Jovana Đurić, Elmin Fehrić, Nadina Hodžić, Adin Hujdur, Dalibor Kraišniković, Emina Kujundžić, Timur Mušić, Emina Sarajlić, Nermana Suša, Katarina Tomanić, Aleksandar Vidović, Dino Živojević | Gošće dopisnice: Azra Halilović, Lejla Buljina Ilustracije: Senada Deliomerović, Kenan Mešanović, Aida Fajković, Edina Čolaković, Zehrina Karić, Šejla Mešić, Vedad Mustafagić, last-copy internet | Naslovnica: Tarik Mešanović | Lektorice: Aldijana Bihorac-Mujičić, Maja Sijerčić Projekt-koordinatorica: Andrea Mijatović | Projekt-asistentica: Azra Halilović | Izdavač: Udruženje za prevenciju ovisnosti NARKO-NE Za izdavača: Amir Hasanović | Dizajn i DTP: Selma MutapčićPREVENTIVNI MAGAZIN ZA MLADE | ISSN 1840-2461 | MAJ | SVIBANJ 2017. | GODINA XI | BROJ 37.

kontaktirajte nas:Udruženje za prevenciju ovisnosti NARKO-NE | Josipa Vancaša 21/2, Sarajevo, Bosna i Hercegovina Tel. | Fax: +387 (0)33 223-285 | E-mail: preventeen@prevencija.ba | www.prevencija.ba | Facebook: Časopis “Preventeen”

3preventeen

JASmILA TALIć-KUJUNDžIć, MA PSIhOLOGIJE, SARAJEVO TARIK KOvAČ, STUDENT GRAđEvINARSTvA, vAREš

Nepreglednost neotkrivenog, dalekog, be-skonačnog, bezvremenskog – pruža se pred nama. Izgleda kao duboki tunel bez kraja, bez dna, bez tačke postojanja, bez potvrde stvarnosti. Ali da li nas to treba zaustaviti u našem pohodu u nepoznato, u našoj žeđi za saznanjem, u našoj žudnji za otkrivanjem, u našem trčanju naprijed? Ne, ne i ne. Pedala-mo naprijed na točkovima želje za napret-kom. Nauka je naša majka. Nauka je naša bašča koju trebamo zalijevati jer nam njeni plodovi daju istinu i težnju života samog ka sebi samom. U laticama mirisnog otkrića mi otkrivamo sebe. Mi otkrivamo mnogo više od otkrivenog, idemo izvan granica i neustrašivi smo u želji da pronađemo šta se to nalazi na kraju tunela koji nema kraja. U ovom broju pisali smo o nauci. Nauka je sama po sebi svjetlo, a ljudi su ti koji baklju i njenu buktinju nose da bi osvijetlili put ili za-palili stazu ispred sebe i onemogućili svojim stopama da hode sigurno, bez mogućnosti zapaljenja, boli, povrede i suza. Pisali smo o te dvije strane: o koristi nauke i njenoj upo-trebi u svrhe humanosti i dobra, ali i o nee-tičkim postupcima u svrhu pohlepne ljud-ske potrebe da sazna šta je to što je na kraju tunela. Gdje je granica, i gdje je tačka u kojoj saznajemo kad treba stati, kad osvijetliti put a kad malo pomjeriti baklju da se ne zapali sve? Pokušajte to sami otkriti kroz naše tek-stove. Pronađite svjetlost u beskonačnim otkrićima kosmosa, u idejama mladih ino-vatora i inovatorica, kreativnim borbama da se onima kojima je potrebna pomoć ona i omogući, otkrićima savršene simetrije pri-rode i svemira, idejama za slobodom i pro-

storom u kojem nema granica za one koji sami sebe ne ograniče. Pronađite svjetlost u borbi za samu planetu Zemlju, koja nas hra-ni i koju smo dužni čuvati. Baš sad odlučite da ćete pustiti da vas zarobi nauka, da vas zarobi njena nepreglednost i dubina i da vas fasciniraju nove mogućnosti otkrića ali i nje-na prošlost. U prošlosti su tragovi mirisnih plodova iz naše bašče koju moramo redov-no zalijevati. U prošlosti su urezane stope predaka naših, duhova naših, srca naših. Kroz naše tekstove otkrijte i šta misli “maha-la”, te koji su naši stavovi u suglasju ili ne-suglasju s naučnim otkrićima i napretkom, ali preispitajte i stalno potenciranje rivalstva nauke i religije. Preispitajte i štetnosti i ko-risti nekih naučnih otkrića. Preispitajte i to gdje je granica između ljudskosti i potrebe za saznanjem. Kroz naše tekstove otkrijte i gdje postoje veze nauke i umjetnosti, nauke i prirode, nauke i filma, nauke i religije, nau-ke i mladih, nauke i dobra, nauke i zla. Mi ne obećavamo da ćemo dati odgovore na po-stavljena pitanja. Naš cilj je da vas dotakne tračak svjetlosti, a da kroz sve ono što ste preispitivali izađete izvan kutije, promišljate o stvarnosti oko sebe iznova i iznova, i izno-va pronalazite nove tunele čije dubine treba istraživati. Mladi ste, život je dubok i dalek i toliko toga treba saznati, otkriti, istražiti, po-mirisati, doživjeti. Toliko toga treba naučiti. Toliko toga treba pročitati. Toliko lica prvi put vidjeti. Toliko riječi prvi put doživjeti i reći. I to se neće dogoditi samo. Krenite. Uči-te. Neće uvijek biti lahko ni jednostavno. Ali, do zvijezda se i dolazi preko trnja. Zagazite u trnje našeg “Preventeena” i budite spre-mni na svjetlucavo zvjezdano nebo. Pod tim nebom neće vam se ukazati kraj ni početak nepreglednog tunela, ali ćete dobiti malo jači zamah krilima u vašem letu ka nauci.â

4 preventeen

ELmIN FEhRIć, UČENIK TEhNIČKE

šKOLE, ZAvIDOvIćI

U Bosni i Herce-govini je približ-no pet hiljada slabovidnih i

slijepih osoba, a u svijetu ih je če-

trdeset miliona. Ove osobe se susreću s brojnim

problemima, a jedan od najvećih je kreta-nje i snalaženje u prostoru. Međutim, mla-di bh. inovatori kreirali su uređaj koji rješa-va ovaj problem.

nalaze senzori, te UWP mobilne aplikacije, koja se pokreće i koristi uz pomoć glasa.Čija socijalna inteligencija je došla do izražaja, pa je nastao Feel the space?Dan prije Hackathon takmičenja, kolega Emin Šehić i ja smo bili na kafi i nastojali smo smisliti ideju s kojom bismo se pred-stavili na tom takmičenju. Razgovarali smo i izbacivali ideje i onda smo skontali kako je u svijetu četrdeset miliona slijepih osoba i odlučili smo prezentovati svoju ideju na Hackathonu. Međutim, nakon takmičenja ideja nije bila potpuna, pa sam za diplom-ski rad uzeo tu temu kako bih je doradio i onda je krenula lavina. Ljudi su prepoznali ideju i sve je krenulo uzbrdo. Dakle, brain-

Fondacija Mozaik, Timur Ćerimagić

osjeti prostor

Jedan od njih je Timur Ćerimagić, student četvrte godine Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu, koji pored fakulteta samoinici-jativno istražuje elektroniku i u kućnoj ra-dionici kreira uređaje. Za sebe kaže da ga pokreće inat.Kako nam je naš sagovornik Timur Ćerima-gić rekao, uređaj Feel the space, kako su ga nazvali, koristi ultrazvučne senzore da loci-ra predmete u prostoru, a zatim uz pomoć tehnologije 3D zvuka, obavještava slijepu osobu gdje se ti predmeti nalaze, pružajući joj stvaran osjećaj prostora koji je okružu-je. Sistem se sastoji od pojasa na kojem se

projekat koji bi mogao pomoći milionima slijepih i slabovidnih osoba

UWP (Universal Windows Platform) apli-kacije su aplikacije prilagođene više vrsta uređaja, kao što su npr. pametni telefoni, tableti, desktop računari itd. Najbolje se to može shvatiti kroz operativni sistem Win-dows 10 koji ima prodavnicu aplikacija koje se mogu koristiti na svim Windows 10 uređajima.hackathon je događaj organizovan od stra-ne razvojnih programera, dizajnera i drugih stručnjaka primarno uključenih u razvoj softwarea. Tokom Hackathona, učesnici intenzivno sarađuju na razvoju software projekata.Co-working je način rada koji podrazumi-jeva dijeljenje radnog prostora sa ljudima koji nisu zaposlenici iste kompanije, ali mogu ili ne moraju na neki način biti po-vezani. Najčešće su to freelance radnici koji žele “pobjeći” od kućnih distraktora i okružiti se radnom atmosferom i na taj način povećati produktivnost.

5preventeen

storming dva momka sa Elektrotehničkog fakulteta je rezultirao projektom.Koje velike face iz svijeta inovacija su vi-djele uređaj?Početak je bio Hackathon gdje su u žiriju bili inžinjeri iz Microsofta i kompanije Aut-hority Partners, nakon toga bila je kon-ferencija koju je organizovalo Svjetsko udruženje inžinjera. Na toj konferenciji prisustovali su ljudi iz različitih branši, kao što su marketing, poduzetništvo, progra-miranje, koji su prepoznali ideju i dali nam pozitivnu povratnu informaciju.Je li neko primjenjivao vaš uređaj?Prototip je testirao Mujče Mehić, slijepi mo-mak koji je istrčao sarajevski polumaraton. On nam je nekako bio motivacija, te smo ga pozvali da testira uređaj i dao nam je pozitivan feedback. U narednom periodu, kada izađe novi prototip, imamo u planu da ga testiraju i drugi.Kada možemo očekivati novi prototip?Trenutno radimo na njemu. On će biti mnogo bolji, jer smo isključili stvari koje

su bile višak. U julu bi sve trebalo biti spre-mno za testiranje na tržištu.mlade inovatore sigurno zanima kako naći investitora za inovaciju. Kakva su vaša iskustva i da li se može očekivati podrška od države?Od države teško, ima nekoliko grantova koji su mizerni. Međutim, Fondacija Moza-ik ima svoj inkubator i od aprila do maja je konkurs i nakon toga imate godinu dana da razvijate svoju inovaciju, tako da je to idealna prilika. Pored toga, u Sarajevu po-stoji Networks (co-working poslovni cen-tar), ali bitno je izaći s dobrom idejom, ima ljudi koji će to prepoznati.Postoji li neka inovacija da svako pijenje kafe bude efikasno kao vaše?Bitno je okupiti produktivno društvo. Ako je društvo produktivno generalno, ako se bave korisnim stvarima sve kafe moraju biti inovativne, a bitno ih je koristiti za pro-duktivne stvari, a ne samo za gluposti. S obzirom da je ova ideja nastala na dvosat-noj kafi, a prepoznali su je svjetski stručnja-ci, smatram da naši ljudi imaju potencijal za moćne stvari i ako zanemare svoju intro-vertnu stranu mogu puno postići. âUređaj Feel The Space

Timur Ćerimagić

6 preventeen6 preventeen

matematika univerzumadjelimično veličinu koju ona otkriva. Priro-da u kojoj živimo je toliko savršena da se njeni mehanizmi svaki dan iznova otkrivaju, a uvijek izgleda kao da nismo još ništa ot-krili. Pitagorina teorema, zakon, postojao je prije nego što je Pitagora rođen, on je taj zakon samo primijetio. Ista stvar je sa svim drugim zakonima koje danas aktivno ko-ristimo u inžinjerstvu i razvoju. Šta će biti kad otkrijemo još ovakvih fenomena - kojih sigurno ima mnogo. Do čega će nas to do-vesti? Fibonaccijevi brojevi su, kao i većina prirodnih zakona, najzanimljiviji kad se predstave grafički. Pi broj je fenomen sam po sebi, samim tim što je iracionalan, on čak ima grupu fanova u cijelom svijetu, pa se, naprimjer, 14. mart (3.14.) svake godine obilježava kao dan broja pi, a 14. mart 2015. godine je bio baš poseban zbog poklapanja prvih nekoliko decimala sa tim datumom (3,1415...). Isto tako, svaki dan u 3 sata i 14 minuta se označava pi vrijeme. Njegova sa-vršenost se ogleda u savršenosti punog kru-ga, iz kojeg je nastao. Gdje god vidite krug ili sferu, vidite moć tog broja. Danas se matematika još smatra apstrak-tnom naukom. A nije, jer zapravo svi ma-tematički zakoni su nastali iz prirode. To je otprilike ovako: neko je razmišljao o zvijez-dama, planetama, rijekama, Bogu, ili bilo

Selma Skopljaković

SULJO ćORSULIć, UČENIK

GIMNAZIJE, TuZLA

Prirodni feno-meni prisutni su u svakom

dijelu našeg po-nekad statičnog

svijeta. Ono što se naizgled čini kao puka

slučajnost, često je jedan savršeno isplani-rani niz. Fibonaccijev niz, broj pi, zlatni rez, samo su neki od fascinantnih fenomena koji čine da priroda i moderna učenja uvi-jek idu zajedno. Matematičke konstante, osim što rješavaju probleme u fizici i mate-matici, vrlo su često primijećene u biološ-kim i hemijskim pojavama, a korištene su i u umjetnosti i geometriji.Fibonaccijev niz, koji se povezuje i sa bro-jem fi (1,618...), predstavlja tačan odnos mjera kod biljaka i životinja. Ako uzmemo zajednicu pčela, u kojoj je uvijek manje mužjaka nego ženki, kada bismo podijeli-li broj ženki sa brojem mužjaka u košnici, dobili bismo broj fi. Tako možemo u cije-lom univerzumu primijetiti fascinantne primjere matematičkih fenomena, koji se u najmanjem detalju podudaraju sa nekim nizom ili brojnom vrijednošću. Naš univer-zum kao ultimativno remek-djelo, kao i sve njegove najsitnije komponente, fascinira i moje sagovornice umjetnicu Zehrinu Karić (27) i matematičarku i programerku Selmu Skopljaković (29), koje su u svojim rado-vima uspjele harmonizovati matematiku i umjetnost sa prirodnim zakonima.Prirodni zakoni u matematiciSelma: Svi oni koji su ikad dublje ušli u ma-tematičke zakone i logiku dokučili su barem

moćni brojevi koji spajaju nauku i umjetnost

7preventeen

matematika univerzumačemu u prirodi i došao je do određenih zaključaka koje je predstavio formulama i zakonima. Svi matematički zakoni se mo-raju dokazati. Za svaki teorem mora po-stojati dokaz, a u prirodi to već milionima godina funkcioniše po svim tim zakonima. Jednom kad se neki zakon otkrije, on se koristi u nauci i inžinjerstvu, pa danas ima-mo film, električnu struju, brzi transport, kompjutere itd. Zato, napredak nastaje posmatrajući prirodu, život, ljepotu i Boži-je zakone. Zato je priroda tako značajna i vrijeme provedeno u njoj.

guće? Kod umjetnika je sve “može biti, ali i ne mora”, a u matematici je sve konkretno, jasno i onda se pojavi pi! Međutim, rekli su mi da se matematika, baš poput slikarstva, rodila iz čovjekovih duhovnih potreba, te-žnje za spoznajom i ljepotom. Kako onda ja ne vidim tu duhovnost i ljepotu? Prošlo je neko vrijeme dok nisam saznala za povezanost matematike sa prirodnom i stvarnim svijetom. Tada se probudilo moje interesovanje za fenomene broja pi, Fibonaccijevog niza i zlatnog reza. Pa ma-tematika je svuda: u cvijetu, puževoj školj-ci, ljudskom tijelu, pa čak i u galaksijama...

Zehrina Karić

Zehrinina slika

Prirodni zakoni u umjetnostiZehrina: Prije svega želim napomenuti da sam umjetnica i da sam se vrlo rano opre-dijelila za umjetnost. Matematika me, mo-ram priznati, nikada nije zanimala i uživala sam samo na časovima kada smo radili geometriju. U daljem školovanju saznala sam za broj pi, koji me je fascinirao! Ali, to nije slučajno, taj broj me je fascinirao zbog toga što sam ga povezala sa sobom. Moj rođendan je 14. marta i pomislila sam: To je moj broj! Otkriće da postoji beskonačni broj je bilo vrlo zanimljivo. Kako je to mo-

8 preventeen8 preventeen

Osim što postoj i u prirodi, samim tim javlja se i u umjetnosti. Umjetnost je povezana sa prirodom i umjetnici svjesno ili nesvje-sno koriste ove fenomene. Teorija zlatnog reza počela je još u antičkom periodu kada je kipar Fidije primijenio zlatni rez u grad-nji Partenona. U periodu renesanse,kada su umjetnici bili i matematičari, naučnici i astrolozi, koji su tragali za savršenstvom, teorija zlatnog reza doživljava svoj procvat. Genije umjetnosti, Leonardo da Vinci, po-kušao je uspostaviti vezu između čovjeka i prirode, pokazati povezanost između ljudskih proporcija i geometrije, pa je tako i nastao crtež Vitruvijev čovjek. Uz crtež je napisan i prateći tekst o idealnim propor-cijama ljudskog tijela. Zlatni rez možemo pronaći i u slavnoj slici Mona Lisa, te Po-sljednja večera. Osim slikarstva, zlatni rez možemo pronaći i u arhitekturi: u pirami-dama (Egipat), te u gradnji Kineskog zida,

u zapadnom pročelju crkve Notre Dame u Parizu, te kod modernih građevina arhitek-te LeCorbusiera.

Mene zanima apstraktno slikarstvo oslo-bođeno svih “pravila”, akcenat stavljam na boju kojoj pridajem najveću pažnju. Zbog motiva koje slikam u posljednjih nekoliko godina (galaksije, nebule, svemir), u nekim djelima ima primjene ovih matematičkih fenomena. Naravno, tokom studija na Aka-demiji likovnih umjetnosti u Sarajevu imali smo studentske vježbe sa primjenom ovih fenomena. Danas se organizuju brojne ra-dionice, zatim izložbe radova koji direktno povezuju matematiku i slikarstvo. Među-tim, nastali radovi su dosta mehanički, ali ih smatram pozitivnim kao poveznicu iz-među ova dva, na prvi pogled, različita svi-jeta. Osim toga, kada spojimo umjetnost i nauku nastaje čudo!â

Album Zehrininih djela

9preventeen

TARIK KOvAČ, STUDENT GRAđEvINARSTvA, vAREš

GMOGenetski modificirani organizmi predstav-ljaju organizme čiji je genetski materijal izmijenjen tehnikama genetičkog inže-njerstva u svrhu postizanja “poboljšanih” svojstava.Pojednostavljeno, genetska modifikacija nekog organizma predstavlja “usađivanje” potrebnih stranih gena (organizma dono-ra) u gen tog organizma. U tu svrhu se mogu koristiti neke vrste “be-zopasnih” bakterija (obično za biljke) ili virusa (obično za životinje) koji će biti “no-sioci” tog gena i koji će se pobrinuti da taj gen dospije tamo gdje je planirano. Ova, još uvijek kontroverzna, metoda po-mogla je pojedinim biljkama u borbi protiv smrzavanja, štetnih insekata ili hemikalija, a naročito je korištena u proizvodnji hrane (paradajz, kukuruz, soja itd.).

RobotZanimljiva činjenica o ovoj riječi jeste da je jedna od rijetkih riječi slavenskog porijekla uvriježenih u nauci. Riječ “robota” češkog je porijekla i koristi se i u drugim slaven-skim jezicima (najčešće kao “rabota”), a znači “fizički rad”.

Naravno, roboti su automatizirani uređaji predviđeni za obavljanje teških i zamornih poslova kao što je sklapanje dijelova u au-tomobilskoj industriji.

EksperimentRiječ latinskog porijekla (experimentum) predstavlja vještačko izazivanje neke po-jave u svrhu posmatranja, istraživanja, po-tvrđivanja hipoteze i zaključivanja. Kvalitet eksperimenta zavisi od uslova u kojima se eksperiment izvodi, a ti uslovi provođenja eksperimenta mogu biti laboratorijski ili prirodni. U oba slučaja, rezultat eksperi-menta treba ili potvrditi ili opovrgnuti po-stavljenu hipotezu.

10 preventeen

hipotezaHipoteza je naučna pretpostavka koja predstavlja prvi korak pri logičkom objaš-njenju neke pojave u nauci. Hipoteza po-stavlja odnos između neke nezavisne pro-mjenjive i odgovarajuće zavisne promjenji-ve veličine. Obično nastaje kao rezultat po-smatranja ili razumnog pretpostavljanja. Važno je znati da hipoteze nisu “zakoni” jer su samo pretpostavke.TeorijaTeorija je najčešće proizvod eksperimen-talno ili istraživački dokazane hipoteze i ona predstavlja dokazani zakon prirode.Teorija strunaIli kako se još naziva “teorija svega”, ideja je koja govori o tome da su sve osnovne čestice (elektroni, protoni, fotoni itd.) samo različite manifestacije jednodimenzionalne strune kao osnovnog gradivnog elementa svega. Prema ovoj teoriji, te strune su dimenzija 10-35 metara (vrlo je teško zamisliti ovoliko

malu dimenziju). Teorija struna također pret-postavlja da svemir nije sačinjen od samo tri prostorne dimenzije plus vrijeme već čak od 11 dimenzija. Ova teorija je još uvijek u teo-rijskom razmatranju i tek se počinje razvijati.Kvantna mehanikaKvantna mehanika je grana fizike koja proučava “sitne” čestice i njihove zakone ponašanja, što se prvenstveno odnosi na fotone, elektrone i slično. Na ovom nivou skoro nikada ne vrijede zakoni kretanja i ponašanja koji važe za “veća” tijela. U kla-sičnoj mehanici, objekat se nalazi u odre-đenoj lokaciji u određeno vrijeme, dok je u kvantnoj mehanici pozicija (ili čak više istovremenih pozicija) tog objekta stvar vjerovatnoće. Osnove ove teorije razvijene su početkom XX stoljeća, a njen začetnik bio je Max Planck, njemački fizičar, savre-menik i prijatelj Alberta Einsteina, koji se bavio zakonima termodinamike, i koji je uveo pojam “kvant” kao “paket” količine energije.â

11preventeen

SALIh DIZDAREvIć, RuDARSKI

TEhNIČAR, ZENICA

Mladi u Zenici sve više odlu-čuju da ne žele biti pasivni po-

smatrači već ak-tivni nosioci pro-

mjena. Jedna od njih je i Aida Fajković.

Predstavljamo vam osobu iz Zenice koja našu svakodnevnicu čini boljom i zani-mljivijom. U državi i regiji koja se nalazi na dnu evropskih i svjetskih nivoa, kada su u pitanju ekonomija i uvjeti poslovanja, ova osoba je uspjela isplivati na površinu i po-kazati svoj kvalitet. Možda vas njena priča ili odgovor potakne da pokušate napraviti nešto slično ili više. U nastavku teksta mo-žete pročitati kako ova Zeničanka provodi svoje vrijeme, te kako odbija biti pasivna u našem društvu. Ne radi u svojoj struci ali je i pored toga zadovoljna onim što radi. Sve što zamislimo možemo i ostvariti.možete li nam se, za početak, predstaviti?Moje ime je Aida Fajković. Svojevremeno sam bila uspješna atletičarka iz Zenice, no sudbina me je odvela nekim skroz drugim putem. Nakon završene medicinske škole, zbog moje velike ljubavi prema biologiji, upisala sam Prirodno-matematički fakultet i u meni vrlo dragom Sarajevu ostala punih pet godina. Mogu slobodno reći da sam tih pet godina života bila u neku ruku “najra-hatnija”, proširiš svoje vidike, upoznaš ra-zličite ljude. Čovjek se osamostali, shvati šta želi u životu i od života, postane “svoj čovjek”, sazrije. Tih pet godina, kao rukom odnesene, tako brzo prođoše. Sa stečenim zvanjem magistrice biologije, smjer mikro-

lijepo i zdravo, a našebiologija i s priznanjem Srebrena značka koje sam dobila kao jedna od najboljih studenata/studentica PMF-a, vraćam se u svoju voljenu Zenicu s namjerom da nau-čeno primijenim u nekoj od zdravstvenih ustanova moga grada. Međutim, čovjek tek kada završi fakultet shvati šta je život, i uhvati se ukoštac s njim u pravom smislu te riječi. Kao i većina iz moje generacije, trenutno ne radim u struci. Nakon završenog pripravnič-kog staža u Kantonalnoj bolnici u Zenici i nakon silnih aplikacija i pokušaja da se za-poslim, nisam odustala! I dalje pokušavam i nastavit ću se boriti!Kada i kako ste došli na tu ideju o spravlja-nju sapuna?U međuvremenu, pošto po svojoj prirodi ni-sam neko ko je pasivan i ko će sjediti skršte-nih ruku, odlučila sam raditi nešto korisno, nešto što me maksimalno ispunjava. Nešto što je vrlo blisko meni i mojoj struci. U želji da popunim svoje slobodno vrijeme, a ujedno

Aida Fajković

kvalitetna njega kože

12 preventeen

i da nešto zaradim, odlučila sam, prije ot-prilike četiri mjeseca, pokrenuti svoj vlastiti biznis i početi proizvoditi prirodnu kozmeti-ku. Imam jako osjetljivu kožu i teško sam u marketima nalazila kozmetiku koja odgo-vara mom tipu kože. U posljednje vrijeme, kako život sve više upravlja nama, a ne mi životom, sve manje mislimo na sebe i svoje zdravlje. A prvi organ koji se susreće sa svim negativnim, vanjskim utjecajima je upravo naša koža, naš najveći organ. Preko njega spoznajemo svijet oko nas. Upravo zato naša koža treba posebnu njegu, a šta je bo-lje od prirodnog?! Sve je počelo od home-made sapuna i jednostavnog procesa sapo-nifikacije. Sapune sam u početku pravila za sebe i potrebe svoje porodice. Potom sam ih odlučila pokloniti svojim prijateljicama i meni dragim osobama. “S koljena na ko-ljeno”, što bi naš narod rekao, pozitivni ko-mentari i preporuke su se prenosile s osobe na osobu. Ja sam istovremeno osluškivala i usvajala prijedloge tih istih ljudi. Moram priznati da sam od početka imala punu po-dršku i vjetar u leđa ljudi koji me okružuju i mislim da je to i najbitnije. Koji je princip pravljenja sapuna i mehlema?Mislim da je najvažniji aspekt u samom procesu proizvodnje, a i u konačnom kva-

litetu, izgledu i namjeni kozmetičkog pro-izvoda porijeklo sirovina. Iako je situacija po tom pitanju u našoj državi obeshrabru-juća, i ljudi poput mene teško dolaze do kvalitetnih sirovina, ipak nam to nije pre-preka. Za ono što se iskreno želi, uvijek se nađe način da se do toga i dođe. Jer, ipak na kraju kvalitetna i provjerena sirovina u konačnici garantira i dobar proizvod.Jako mi je bitno da u ovom hobiju dolazi do izražaja moja kreativnost. Ovdje možete unijeti sebe i pustiti mašti na volju. Od de-koracije, dizajna, kombinacije sastojaka, sve je na vama. Kažem da je hobi jer na ovo ne gledam kao na posao. To nije nešto što ja moram i što mi zadaje stres, baš suprotno!Sve sapune i mehleme radimo s puno ljuba-vi i pripremamo ih po tradicionalnoj recep-turi. Sve proizvode radimo ručno i u malim serijama i naša misija je prije svega prepo-znatljivost po kvalitetu. Trenutno imamo sedam vrsta sapuna i tri vrste mehlema i svi imaju svoju konkretnu namjenu. Rađeni su od hladno presanih ulja, eteričnih ulja, raznih ljekovitih trava, aktivnih komponen-ti biljaka te od organskog pčelinjeg meda i voska. Za određenu kombinaciju sastojaka se odlučujemo sukladno njihovom dejstvu i svrsi koju želimo da ima određeni proizvod. Pričam u množini jer moja desna ruka i moja najveća podrška u svemu ovome jeste moja mama Edina. Otuda i naziv Domaći organski sapuni A&E Zenica. Koja je važnost vaših proizvoda za zdravlje?Prednosti naše prirodne kozmetike su na-nošenje na kožu proizvoda proizvedenih iz osnovnih prirodnih sastojaka koji ne sadrže parabene, umjetne boje, mirise i konzervan-se, te što su naši proizvodi uvijek svježe pro-izvedeni. Procesi proizvodnje su brzi i jedno-stavni kako bi sastav krajnjeg proizvoda bio što bliži sastavu izvornog biljnog materijala.Prirodna kozmetika se ne testira na životi-njama, a ambalaža također mora biti eko-loški prihvatljiva, čega se mi i pridržavamo. Preparati koje proizvodi Aida Fajković

13preventeen

Eterična ulja, med, vosak, kao i odgova-rajući postupci pri izradi i pakovanju, kao konzervansi djeluju na prirodne antibakte-rijske komponente proizvoda. Na taj način sprječava se kontaminacija preparata i osi-gurava se dug rok trajanja proizvoda. Koža je odgovorna za cijeli organizam, te je vrlo bitno inicirati njen prirodan način funkcio-niranja, a ne dodatno je opteretiti. Koža se tretira kao organ i naši prirodni kozmetič-ki preparati imaju zadatak aktivirati njene funkcije u težnji da koža postane zdrav or-gan sposoban za preovladavanje određene nepravilnosti. Naša prirodna kozmetika ne stvara ovisnost kože i ne dovodi do pojave smanjenja namijenjenog učinka.Koliko su ljudi, najviše mladi, zainteresira-ni za domaće i organske proizvode?Kako su mladi najviše i aktivni na društvenim mrežama, evidentno je da nas ta populacija ljudi najviše i prati. Moram priznati da sam oduševljena zainteresiranošću mladih djevo-jaka. Redovno mi se javljaju i pitaju za savjete koji naš proizvod bi mogle kupiti za određeni problem koji imaju na koži. Mi smo uvijek tu da ih posavjetujemo i preporučimo im naj-bolji proizvod iz našeg asortimana. Prirodna kozmetika je tematika koja je izuzetno ak-tuelna na internetu u posljednje vrijeme. Ljudi koji su svjesni sebe i benefita koje pruža prirodna, ručno pripremljena koz-metika, sve joj više pribjegavaju. Jednom kada probaju, opet se vraćaju i to nam daje najviše elana da nastavimo dalje. hoćete li proširiti plasman vaših proizvo-da izvan Bih?Moram priznati da smo mi još na počet-ku i da se za nas tek treba čuti. Trenutno smo fokusirani na tržište Zeničko-doboj-skog kantona, ali naravno da imamo puno veće ambicije u tom pogledu. Ključ svakog uspjeha je trud i upornost, stoga se trudim da puno radim na sebi, da se dodatno edu-ciram, pratim aktuelne trendove u svijetu po pitanju prirodne kozmetike, te čitam po raznim svjetski poznatim forumima ko-

mentare ljudi koji su imali priliku probati prirodnu kozmetiku. Ipak je svakodnevno istraživanje majka svake dobre kozmetike! Danas, nakon nepunih pet mjeseci od po-četne ideje, imamo svoje originalne metode izrade prirodnih domaćih sapuna i mehle-ma i ne planiramo se zaustaviti na tome.Imamo u planu, ako Bog da, u skorije vri-jeme proširiti asortiman naših proizvoda.Popularnost prirodne kozmetike je u po-rastu posljednjih nekoliko godina i to me mnogo veseli. U narodu se podiže svijest o sastojcima u kozmetičkim proizvodima. Ljudi žele saznati detalje o pojedinim štet-nim sastojcima i trude se vratiti prirodi što je više moguće. Stoga, nekada u budućno-sti, želja mi je da registriram svoju firmu te da zaposlim određeni broj mladih poletnih ljudi koji se pronalaze u ovome i dijele istu strast prema ovome kao i ja.Koliko koštaju vaši proizvodi?Naši proizvodi su namijenjeni svima, stoga nam je želja da spol, dob ili društveni status ne budu prepreka kupovini naših prirodnih proizvoda. S obzirom na to da smo svi svje-sni ekonomske situacije u našoj državi, želja nam je bila da naši proizvodi ne ostanu ne-dostižni za “običan narod”. Potrudile smo se da cijene budu zaista simbolične i dostupne za svačiji džep.â

Preparati koje proizvodi Aida Fajković

14 preventeen

NADINA hODžIć, UČENIcA

GIMNAZIJE, TuZLA

Kažu da u elek-trotehnici, tačni-je robotici i elek-

tričnom inžinjer-stvu, leži buduć-

nost. Kada se osvrne-mo oko sebe, možda na

prvi pogled i ne primijetimo činjenicu da je ova oblast sve razvijenija i zastupljenija u našoj državi, kao i podatak da je bosansko-hercegovačka omladina itekako sposobna i jaka konkurencija na nacionalnoj i inter-nacionalnoj takmičarskoj sceni. Robotika je po stručnoj definiciji nauka o robotima, njihovom dizajnu, izradi i pri-mjeni. Na neki način je to vrsta umjetnosti, jer to predstavlja čovjekovo djelo kojem se svi dive jednako kao što se dive naslikanim portretima i svi se zapitaju kako je ovo mo-guće napraviti. Samo razmišljanje o funkci-onisanju robota jednostavno oduzima dah,

opisuje Dalibor Đumić, student inžinjerin-ga elektrotehnike i elektronike na Interna-cionalnom Burch univerzitetu. Za Dalibora najinteresantnija stvar u robotici jeste open source hardware, odnosno neograničenost u izradi projekata. On tvrdi da se ograniče-nje nekad može pojaviti zbog nedostupno-sti materijala, međutim to se ne dešava tako često, te da je potrebna samo mašta, kreativnost i predanost u radu da bi jedan inžinjer napravio sve što poželi. Izrada jednog robota se sastoji od prona-laženja dijelova i alata, procesa izrade i testiranja finalnog proizvoda. Ako isključi-mo vrijeme za istraživanje i nabavku, može se reći da je za običnog robotića dovoljan i jedan dan da se izradi, dok za robote većih dimenzija izrada može trajati i do mjesec dana, govori Dalibor.Uz Dalibora, Almedina Kadrić, Elvir Hodžić i Ahmed Hodžić, učenica i učenici četvrtog razreda Elektrotehničke srednje škole u Tuzli, podijelili su s nama svoja iskustva i pričali o poteškoćama na koje nailaze pri izradi projekata.Praktična nastava u našoj školi se izvodi na zavidnom nivou. Imamo perspektivne profesore koji nam objasne svaki zadatak, zadaju nam realne probleme. Baš kao da odrađujemo praksu u nekoj firmi. Također, tu su i stručne ekskurzije, gdje smo obilazili hidroelektrane i termoelektrane u kojim su ugrađeni sistemi povezani s našom stru-kom, te smo imali priliku iz prve ruke da vidimo kako oni obavljaju svoju funkciju. Također, naši učenici i učenice sudjeluju na mnogobrojnim takmičenjima, gdje uvijek

na robotskim krilimasrednjoškolci/ke i studenti/ice iz bih na putu da postanu velika konkurencija svjetskoj robotici

Dalibor Đumić

15preventeen

osvojimo neko od prva tri mjesta, govore Ahmed i Almedina.Nažalost, kada se radi o projektima, tu se ovi elektrotehničari snalaze na svoju ruku. Samofinansirajući sistem koči dalji napre-dak ove naučne oblasti i limitira mogućno-sti učenika i učenica. Kad je riječ o ovome, srednjoškolci i srednjoškolke se najčešće okreću sponzorima ili pokušaju sami iz svog budžeta finansirati projekat za takmi-čenje. Cijena ovisi o mašini ili robotu koji se izrađuje, a pošto se najčešće radi o dijelo-vima koji nisu dostupni u Bosni i Hercego-vini, uz cijenu proizvoda se plaća shipping i carina, te finalna cijena, koju treba platiti za materijal, rijetko bude manja od 500 KM.

koja će uskoro biti održana: Svi projekti su bazirani na programiranju hardwarea i softwarea. Trenutno radim na CNC ploteru i pravim još 3D kolektor. Ta mašina treba da bude automatizovana, da radi sama i bude veoma precizna. CNC ploter je mašina koja očitava G-kod sa računara i vrlo pre-cizno, detaljno u deseti dio milimetra, crta. Radi na principu pomjeranja CNC motora, te su sinhronizovana dva ili tri motora, zavi-sno od količine osa. Prilikom sinhronizacije tih motora, moguće je da se urade veoma kompleksni zadaci, koje čovjek ne bi mogao uraditi sam.Dalibor je sa svojim mnogobrojnim projek-tima postigao veliki uspjeh. Njegov prvi pro-jekat u životu je bio pametni alarmni sistem, koji se kontroliše putem web stranice. Taj si-stem je, osim nadgledanja nadzornih kame-ra u kući, omogućio korisnicima/korisnica-ma i kontrolisanje rasvjete, te provjeravanje temperature i vlažnosti u kući. Ovaj talen-tirani Bišćanin je izumio i invalidska kolica koja se kontrolišu treptajem oka. Upravlja-nje ovim savremenim invalidskim kolicima bazirano je na komunikaciji između moz-ga i kompjutera. Uređaj skenira moždane aktivnosti, a osim toga ima mogućnost da

Dalibor Đumić sa kolegom sa fakulteta

EMECS-thon je međuuniverzitetsko ta-kmičenje studenata/studentica ili ekipa studenata/studentica na kojemu ekipe imaju 48 sati da razviju Embedded sistem projekat, tj. projekat čiji će sistem uprav-ljati određenim uređajem i tako povećati njegovu produktivnost i performanse.

Kako kažu, za tuzlanske srednjoškolce/srednjoškolke najteži dio projektiranja predstavlja izrađivanje programa. Oni tvrde da nakon nabavke materijala i razrađivanja ideje, najviše truda i vremena ulože u pisa-nje programa, odnosno u formiranje siste-ma na osnovu kojeg će mašina obavljati zadatu funkciju. S druge strane, najveće teh-ničke poteškoće s kojima se susreće Dalibor javljaju se kod napajanja robota. Pošto se kod svakog robota teži ka mobilnosti, on se mora napajati sam, te baterija mora dugo trajati. Također, probleme može zadati i ne-mogućnost nabavljanja materijala u Bosni i Hercegovini, ali kako se robotika razvija u našoj domovini, tako i ova situacija polahko prestaje zadavati glavobolje inžinjerima.Bilo kako bilo, motivacija i trud ne izostaju, pa tako nam Elvir opisuje svoj projekat, koji je izradio za Bosansku naučnu olimpijadu,

16 preventeen

NERmANA SUšA, STuDENTICA KOMuNIKOLOGIJE, VISOKO

Skupina zalju-bljenika i zalju-bljenica u besko-načnost svemira dio je Astronom-skog društva ORION. Predsjednica ovog udru-ženja je Adela Subašić-Kopić. Govorila je o svemiru i njegovim pojavama. Zaljubljeni u svašta i ništa. Svašta smo dosad mogli pročitati o svemiru i načinu kako je nastalo mjesto našeg življenja. S druge strane, ni-šta je ono što znamo o onome što u sve-miru stvarno ima. Šta li se sve dešava gore, gdje je nama nedokučivo? Nekada nam se čini da odgovori ne postoje.Kako razumjeti univerzum i samo postoja-nje planeta?Heh. Kada me neko pita takvo, ili slično pi-tanje, obično pitam koliko imaš vremena da počnem pričati od doba prvih civilizaci-ja do Newtona, preko Galileia do Einsteina.Pokušavajući razumjeti astronomiju, shvatila sam da treba mnogo vremena, posmatranja i čekanja da bi se nešto vi-djelo i desilo. Je li to naporan posao pored sve ljubavi prema tome?Ako se bavite ozbiljno, naravno da jeste, ali, vjerujte mi, na sve muke smrzavanja, na-mještanja opreme, zaboravite kada vidite rezultat onoga što ste proučavali. Neopisiv je osjećaj makar samo stajati pod vedrim i zvjezdanim nebom. Istraživanja o cjeloku-pnom sistemu odlaska na Mjesec su veoma složena. Slušajući ljude koji komentarišu naučnike i sve timove koji su radili na prvom odlasku na mjesec, rađaju se velike sumnje.

skenira i impulse očiju, odnosno sa mišića trepavica, čiji trzaj šalje električni impuls koji mozak kasnije prepoznaje. Još jedan Daliborov projekat, koji je privu-kao dosta pažnje jeste Eye-Man, nagrađen na EMECS-thonu: Radi se o robot-vodiču za slijepe osobe, čija je svrha da zamijeni stan-dardne pse vodiče. Robot-vodič je imao na sebi ugrađene senzore koji skeniraju oko-linu i pravovremeno obavještavaju slijepu osobu-korisnika/korisnicu putem mobilne aplikacije o preprekama koje se nalaze na putu. Prednost ovakvog vodiča jeste da ga je lako održavati i pouzdan je u radu. Pošto sam osoba sa invaliditetom, upoznao sam mnogo osoba sa različitim invaliditetima, te sam u tom pravcu razmišljao šta da na-pravim, pa sam tako došao na ideju da na-pravim nešto korisno za slijepe osobe. Još jedna vodilja jeste da volim praviti korisne stvari koje će služiti drugim ljudima.Ideja nikada ne manjka, a motivacija se najviše crpi sa interneta, gdje naši inžinjeri pronalaze aktuelne probleme i pokušavaju pronaći rješenje za njih. Automatici i robo-tici se još ne posvećuje dovoljno pažnje, te će te nauke možda postati atraktivne u našoj domovini tek za nekoliko godina. Na svu sreću, ovi inovatori su već dosta uložili u razvoj ove oblasti u Bosni i Hercegovi-ni, te ako ona izreka da na mladima svijet ostaje sadrži i malo istine u sebi, onda sa sigurnošću možemo reći da ovo polje nau-ke čeka vrlo svijetla budućnost.â

Daliborova web stranica

svemirski turizam

Elvir Hodžić

17preventeen

cu, koja bi nam koristila kao neka baza za dalje putovanje, nauka još nije osmislila načine prevoza materijala. Proći će još mnogo desetljeća, ali smatram da će se i to postići.

***Primarna uloga ovog udruženja je popula-rizacija astronomije, kao i nauke općenito kroz razne kurseve, radionice, predavanja i, svakako, ono najuzbudljivije, astronom-ska posmatranja nebeskih objekata. Osim toga, bave se astrofotografijom - snima-njem nebeskih tijela/objekata, prate važne svemirske događaje poput pomračenja, tranzita, izučavaju i promjenjive zvijezde, te snimaju nebo iznad Bosne i Hercegovi-ne uz pomoć kamera (bh. meteorska mre-ža u saradnji sa Federalnim hidrometeoro-loškim zavodom).Koliko se često izlazi na teren, gdje se za-pravo posmatraju pojave izvan Zemlje? Kako se objašnjavaju?Zavisi od vremenskih uvjeta, jer da bi, reci-mo, posmatrali objekte dubokog svemira potrebno vam je čisto (vedro) nebo, a ako pogledamo kroz godinu dana možda jed-no mjesec ili dva dana su izrazito vedra, to je i najveći problem astronoma, jer ste uvi-jek u bitci sa vremenom. Jesu li moguća napredovanja u astrono-miji?Naravno da jesu, međutim za neko ozbilj-nije bavljenje astronomijom bolje je to uraditi u inostranstvu, nemamo mi jake in-

Kolika je vjerovatnoća i koliko je realno da se otišlo na mjesec nekih pedeset godina ranije?Ako je realna internet veza uz pomoć koje ste mi poslali ovaj mail ili GPS koji koriste, a hvata signale sa satelita koji su izvan ze-mljine orbite, realan je i odlazak na Mjesec. Uskoro nas sljeduje i svemirski turizam koji, naravno, neće biti za ljude plitkog džepa, ali nije zabranjeno nadati se da će to jednog dana biti malo skuplje nego avi-onska karta za neku udaljenu egzotičnu destinaciju.Ako je nauka danas toliko napredovala u odnosu na raniji period, zašto se danas ne ide na mjesec? Vrlo je jednostavan odgovor na to pitanje. Mjesec nije više interesantan za proučava-nje, a za, recimo, pravljenje baze na Mjese-

svemirski turizam

Izvor: Astronomsko društvo ORION

18 preventeen

strumente, ali na nekom nižem nivou to se može postići i ovdje, kao i u regiji.Koliko je zahvalno baviti se ovom nau-kom? Je li prihvaćena u društvu?Gledajući kratkoročno, baviti se naukom ni-kad nije bilo zahvalno, ali ako pitate mene lično, nikada je ne bih mijenjala za bilo koje drugo zanimanje. Fizika i astronomija su za mene isto nauke svih nauka, uz pomoć njih razumijete prirodu i svijet gledate drugim očima. U društvu je prihvaćena kao nešto interesantno.A gdje su mladi? Jesu li mladi uključeni u svijet astronomije u našoj zemlji i general-no na našim prostorima? Zainteresovani jesu i to me mnogo raduje, ali uključeni toliko nisu, jer u današnjem vaktu malo će ko raditi volonterski, uglav-nom se ljudi bore za opstanak, malo je vre-mena da bi se posvetilo onome što iskreno volite (i sama sam mnogo toga žrtvovala da bih širila ljubav prema astronomiji i uži-

vala u njoj). Inače sam po struci fizičar, pa mi je i mnogo lakše.Koliko se mladi interesuju za takva deša-vanja? Kakve prilike imaju?Naša posmatranja su uvijek posjećena i to je najbolja prilika i, naravno, učlanjenje u naše Društvo.

***Mladi su danas članovi i članice različitih udruženja, društava, vijeća i kojekakvih organizacija. I volontiraju. I rade. Najviše se bore za pravdu, istinu i bolji život. Bolji svijet. Mnogo njih traži “mirnu luku” u kojoj će napredovati, ostati u svojoj zemlji i biti zaštićeni od napada, manipulacija i svaka-kvih oblika podmićivanja.Koliko je astronomija kao nauka slobodna od manipulacija?Mnogo je slobodna, međutim jasno je da svugdje ima manipulacija, a mnogo ovisi o tome o kakvoj manipulaciji pričate. Gle-dajući kroz investicije glavnih svjetskih sila

19preventeen

može se donekle zaključiti da je moderna astronomija danas jednim dijelom postala i stvar prestiža.Koliko slobode ima u astronomiji kao na-uci, postoje li cenzurisanja nekih otkrića i naučnih saznanja? Bilo je toga mnogo u prošlosti, poznato je da su glave padale za izjave da Zemlja nije u središtu sunčevog sistema i tako dalje, međutim danas imate razne stavove sa kojima se ne moraju složiti svi naučnici, jednostavno imate nekoliko teorija koje se razmatraju, a vrijeme i, naravno, ekspe-rimentalne potvrde će pokazati koje će se potvrditi.

***Moramo reći kako danas u Bosni i Herce-govini ključnu ulogu u vezi sa astronomi-jom imaju amateri/amaterke. Profesiona-laca/profesionalki recimo skoro da i nema. Na pitanje zašto je to tako, dali su nam vrlo jednostavan odgovor. U BiH nemamo fa-kultete, ni škole koje bi mogle podučavati stručnjake/stručnjakinje za ovu oblast.Iako škola nema, ipak postoje oni koji su vannastavno izučavali ovu vrstu nauke. Koliko su astronomska znanja praktično primjenjiva?Evo za čitatelje i čitateljice, mnogi ne znaju, ali astronomija je nauka koja je možda i naj-više doprinijela razvoju raznih tehnologija koje su nam olakšale život i koje koristimo u svakodnevnom životu. Evo nekoliko primje-ra: prva mjerenja vremena su nastala tako što su ljudi gledali u nebo i pratili kretanje nebeskih objekata (godina dana), da bi se bolje orijentisali spajali su zvijezde u sazvi-ježđa (danas poznajemo ukupno 88 sazvi-ježđa). Interesantan primjer je egipatska ci-vilizacija koja je svoju godinu dana odredila pomoću zvijezde Sirijus. Za kraće vremenske intervale (trajanje dana) koristio se štap koji kad je zaboden u zemlju pokazuje različitu dužinu sjenke to-

kom dana. Osim toga, ono što je najintere-santnije je svakako šarenilo svemira, užitak kada vidite na okularu teleskopa ono što ne vidite golim okom, a udaljeno je svjetlo-snim godinama od vas. Astronomija otvara vidike ka drugim prirodnim naukama, koje su uvijek djelovale kao teške i nerazumlji-ve. Izučavajući astronomiju susrećete se s najvećim energijama, kao i udaljenostima i intervalima vremena. Također, otvaraju se i mnoga filozofska pitanja, a vrlo je in-teresantno raspravljati o onim najvažnijim pitanjima koja sebi čovjek može postaviti, a astronomija na njih odgovara.

Film (fotografska emulzija) Kodak Techni-cal Pan korišten je za razne namjene u me-dicini i industrijskoj spektroskopiji. Izvorno je “izumljen” za snimanje površine Sunca. Kasnije je korišten i kod snimanja oboljelih žitarica, za snimanje zuba i kod drugih obli-ka medicinske dijagnostike.

Kompjuterski jezik FORTh originalno je ra-zvijen za teleskop na opservatoriji Kitt Peak u Sjedinjenim Američkim Državama. Po-smatranja zvijezda i modeliranje zvjezdanih atmosfera su korišteni da bi se uočila razlika između raketnih mlazeva i svemirskih obje-kata. Ovaj model se danas koristi za sistem ranog upozoravanja od prirodnih i drugih katastrofa.

Koliko je potrebno jednoj osobi da nauči osnove ove nauke i primijeni je u praksi? Kako se to postiže?Zavisi od entuzijazma. Astronomija je možda i jedina prirodna nauka u kojoj amateri/ama-terke mogu postići mnoge značajne rezulta-te. Diljem naše planete upravo sada astrono-mi amateri/amaterke gledaju u nebo i otkri-vaju nešto novo. Za osnove nije potrebno mnogo. Ono što ja smatram nužnim znati, bez obzira na to čime se bavili, je snala-

20 preventeen

ženje na nebu (orijentacija), pronalaženje zvijezde Sjevernjače, eventualno drugih sazviježđa koja su vidljiva tokom cijele go-dine, poznavanje našeg sunčevog sistema i samog Sunca naravno, to se može uz do-brog edukatora/edukatoricu naučiti za ne-koliko mjeseci. Najbolje je kroz kurseve, kada ti stručna osoba odmah na licu mjesta objasni sve što te interesuje (recimo mnogi ljudi još ne znaju da je Sunce zvijezda ili da zvijez-de postoje u raznim bojama, ne razumiju pomračenje, misle da je Sjevernjača naj-sjajnija zvijezda, ili čak još gore miješaju je sa planetom Venerom i tako umjesto da odrede sjever pokazuju na zapad). Za ono ozbiljnije, stvari poput razumijeva-nja nuklearnih procesa u zvijezdama, crnih jama, kretanja galaksija, ipak treba malo više vremena, a još više matematike.

***Kao što bi rekao Don Kihot: Šta da vam ka-žem, bio sam tamo i sve sam vidio.â

AZRA hALILOvIć, PREVENTEEN PROJEKT- ASISTENTICA, TEšANJ

Pružaju nam se mogućno-sti da ispro-bamo neke no- ve stvari, a jesu li one dobre ili loše, opet je stvar našeg iz-bora. Nekada ni sami nismo svjesni šta je to što zaista želimo, ali smo se ipak spre-mni upustiti da vidimo kamo nas to može odvesti. Ali, da li ikada istražimo ili se za-pitamo koji nas motivi vode i nosi li to sa sobom i određene posljedice? Ono što je većini već poznato, kako iz teorije tako i iz prakse, jeste novi trend koji je postao po-pularan među mlađom populacijom, naj-više srednjoškolcima i srednjoškolkama. Sam pojam “trend” se definira kao opća sklonost, težnja, smjer kretanja društve-nih procesa ili pojava koje preovladavaju u određenom razdoblju. Trend je, zapravo, svako ponašanje koje se prenosi na osno-vu njegove popularnosti, a ne na osnovu njegove temeljne vrijednosti. Radi se o nargili (engl. hookah), ili tzv. vo-denoj luli koja se sastoji od dužeg dijela koji spaja posudu s vodom i gornjeg dijela u koji se stavlja duhan, te dugačkog savit-ljivog crijeva putem kojeg do konzumenta/konzumentice dolazi ohlađen duhanski dim koji je aromatiziran dodatkom nekog suhog voća ili aromama nekih biljaka. Naj-više je svoje korijenje pustila među sara-jevskom rajom otvaranjem sve većeg broja nargila barova, a svakodnevno možemo čuti da je potražnja povećana i u drugim bh. gradovima. Zanimljiva činjenica veza-

merak ili nova ovisnost

Izvor: Astronomsko društvo ORION

21preventeen

na za nargilu jeste da je jedna doza kon-zumiranja nargile jednaka 20 ispušenih cigareta, dakle jednoj kutiji. Vjerujem da o tome niste razmišljali, a veliki broj oso-ba koji konzumira nargilu važi za nepuša-če, računajući s tim da je zapravo pušenje štetno, što i jeste, ali ništa manje nego i pu-šenje nargile.Kako bih i sama više saznala, zamolila sam stručnjakinju iz oblasti pneumoftiziologije, dr. Nadu Čivić, da nam za Preventeen kaže nešto više o samom konzumiranju nargile i štetnosti koju može prouzrokovati, o čemu, vjerujem, većina zapravo ni ne razmišlja.Kako s medicinskog aspekta objašnjavate štetnost konzumiranja nargile? Kako se odražava na naše zdravlje, te koje bolesti može uzrokovati?Pri pušenju nargile, kao gorivni materijal, koristi se drveni ugalj. Njegova karakteri-stika je da oslobađa veliku koncentraciju ugljičnog monoksida koji se stotinu puta brže veže za hemoglobin eritrocita, crve-nih krvnih zrnaca, tvoreći karboksihemo-globin koji je poguban za ćelije. Pored uglja, dodaju se različite mješavi-ne duhana, trava opojnih supstanci (op.a. marihuana, čiji je glavni sastojak THC ili delta-9-tetrahydrocannabinol, a koji izazi-va nuspojave nakon konzumacije kao npr. halucinacije, ubrzan rad srca, povišen krv-ni pritisak, proširene zjenice i dr.), i slične tvari čije količine i sastav je nepoznat kon-zumentu/konzumentici. Štetno dejstvo duhana ogleda se u tome što se u njemu nalazi oko četiri hiljade

tvari koje su potencijalni kancerogeni, što je dokazano na mnogim organskim siste-mima. Konzumiranje nargile prvenstveno se negativno odražava na organe disajnog sistema, od bronhitisa, sklonosti upalama pluća te malignih oboljenja, zatim na kar-diovaskularni sistem, ubrzava ateroskle-rozu, infarkt srca itd., te na krvne sudove mozga, bubrega, jetre i sl.šta, po vašem mišljenju, najviše navodi mlade na konzumiranje nargile?Mladi nargilu konzumiraju u doba adoles-cencije, koje je samo po sebi okarakterizi-rano kao doba osjetljivosti ličnosti, traže-nja i potvrđivanja sebe kao osobe, kao i iz znatiželje. U to doba je aktuelno i pomodarstvo (op.a. svojevrsno robovanje modi ili pojedinim načinima ponašanja u cilju prihvaćenosti

merak ili nova ovisnostrazbijanje mita o nargili kao manje štetnoj alternativi cigaretama

dr. Nada Čivić

22 preventeen

u društvu), što rezultira otvaranju velikog broja nargila barova. Opasnost se poseb-no veže za mlađe ženske osobe jer mogu biti izložene neugodnostima i različitim vrstama manipulacija i iskorištavanja zbog opojnog dejstva pojedinih supstanci.S obzirom na to da nargila važi za “sred-stvo uživanja”, kako i kada dolazi do zavi-snosti? možete li objasniti činjenicu da je nargila štetnija od cigareta?Navikavanje uzrokuje nikotin iz duhana koji, kao i druge opojne tvari koje se mogu naći pri konzumiranju nargile, stvara ovi-snost i želju za što češćim konzumiranjem. Nepoznata koncentracija udahnutih tvari u dimu predstavlja još veću i direktnu opa-snost. U odnosu na pušenje cigareta, nargila je opasnija upravo zato što ne znate šta i koju koncentraciju dima konzumirate.što se tiče higijenskog održavanja nargile, koliko se tu opasnosti nalazi? Koje poslje-dice proizilaze iz toga?Opasnost vreba iz higijenskih razloga jer se pri pušenju mijenja samo plastični čibuk, a nekad ni to, te osobe zaražene aktivnom plućnom tuberkulozom mogu biti velik izvor zaraze mladih.

***Podsjećam, osnovni sastav nargile je du-han, a ono što treba uvijek imati na umu je to da po stoji i mogućnost zloupotrebe nargile u smislu različitih psihoaktivnih supstanci uključujući i ilegalne droge, kao što su preparati kanabisa, psihostimulansi ili neke nove droge koje ponekad nije mo-guće ni identificirati. Neadekvatan način čišćenja ili neredovito čišćenje dijelova nargile može ostaviti velike posljedice na naše zdravlje, što nas može sustići, ako ne odmah, u kasnijem periodu našeg života. Želite li, zbog nezainteresiranosti ili nepo-znavanja pravila i načina čišćenja nekog uposlenika/uposlenice, ugrožavati svoje zdravlje? Nije svaki trend pozitivan, stoga je važno da budemo svjesni šta može do-nijeti sa sobom i izabrati samo onaj trend koji pozitivno djeluje na nas. Zdravijih i zabavnijih načina provođenja slobodnog vremena, vjerujte, ima napretek − samo je potrebno malo volje i mašte. Zato, već sada, bacite se u istraživanje kako najbolje provesti slobodno vrijeme u ovim nadola-zećim sunčanim danima. Priroda je uvijek pametan izbor! â

Novi Zakon o zabrani pušenja na jav-nim mjestima u FBiH, koji treba stupiti na snagu ove godine, ima za cilj zaštitu i unapređenje zdravlja stanovništva, u koji spada zabrana upotrebe svih duhanskih proizvoda za pušenje u svim zatvorenim javnim prostorima, na javnim skupovima, radnim mjestima i u javnom prijevozu te u privatnim sredstvima prijevoza u kojima se nalaze maloljetne osobe. Ovaj zakon se odnosi i na konzumiranje nargile i elek-tronskih cigareta.Istraživanje koje je Udruženje za prevenci-ju ovisnosti NARKO-NE sprovelo u saradnji s KJU Porodično savjetovalište Sarajevo prošle godine o stavovima i navikama djece i mladih u tri kantona (Sarajevskom, Srednjobosanskom i Zeničko-dobojskom), pokazuje da 51,8 % mladih ima iskustva s konzumiranjem nargile.

23preventeen

ALEKSANDAR vIDOvIć, STUDENT NJEmAČKOG JEZIKA I KNJIžEvNOSTI, DOBOJ

Pružanje šansi da mladi pokažu svo-

ja umijeća je je-dan veliki korak za budućnost, za poboljšanje svijeta. Da mladi

nisu uspavani i da imaju volje i želje

da promijene okolinu, dokazali su na Evropskoj

noći istraživača koja se održala u septem-bru 2016. godine već peti put. Evropska noć istraživača je pokrenuta 2005. godi-ne pod pokroviteljstvom FP7 programa Evropske unije. Cilj ove manifestacije jeste da mladi naučnici i naučnice izlažu svoje radove, ali isto tako i da se poveća svijest o istraživanju i inovacijama u BiH. U razgovo-ru sa dvojicom učesnika ove manifestacije razgovarao sam o njihovim projektima i sa-znao nešto više o radovima koje su prošle godine izlagali. Moj prvi sagovornik bio je Amar Baralija (18) koji me je ubijedio da apiterapija pomaže.Amare, šta je tema tvog istraživanja i šta si to izlagao na Noći istraživača?Amar: Oblast mog istraživanja jeste medici-na, tačnije, apiterapija (liječenje medom). Radio sam na tome da otkrijem kako se prirodnim putem izliječiti od HPV-a i Can-dide. HPV je bolest 21. vijeka, a prenosi se spolnim putem. Ova je bolest najčešća kod žena, skoro svaka druga ili treća žena je ima. Candida predstavlja vrstu gljivice koja se također može prenositi spolnim putem ili nastati pogrešnom upotrebom antibiotika. Najviše sam se informirao ko-risteći internet, knjige o pčelarstvu, prirod-nom porijeklu i slično. Djelovanje zavisi od

bolesti. Kod HPV-a djeluje jačajući imuni-tet i, naravno, lokalnim djelovanjem, dok kod Candide albicans djeluje uništavajući spore te gljivice, uništavajući samu gljivi-cu i naravno jačanjem imuniteta. Dužina liječenja zavisi od stanja i stepena bolesti. Ukoliko je u ranom stadiju, neophodne su dvije sedmice da bi se izliječile obje bole-sti. Ukoliko je bolesnik/bolesnica u težem stanju, potrebno je oko četiri do šest sed-mica da se osoba u potpunosti izliječi. Jesi li nekoga uspio izliječiti ovom terapi-jom?Amar: Lijek sam testirao na bolesnim do-brovoljcima/dobrovoljkama, osobama koje su bolovale od ove bolesti, a kažem “bolo-vale” jer su sve izliječene upotrebom moje terapije. Odabrao sam ove bolesti jer su ve-oma česte a antibiotici su veoma loši. Isto tako se nadam da će alternativna medicina postati savremena, jer smo mi, ljudska vr-sta, nastali iz prirode. Noć istraživača je jed-no zaista lijepo iskustvo i bilo je zanimljivo. Poslije završavanja fakulteta planiram otići u Rusiju na specijalizaciju.

***Ako ste više ljubitelji moderne tehnologije, onda sam ubijeđen da će vam se svidjeti priča Naeima Pourki (18), još jednog uče-snika Noći istraživača.

this is how the youth do it mladi/e naučnici/ce: spas za budućnost

Nadija, Tara i Naeim

24 preventeen24 preventeen

Čime se bavi tvoja grupa istraživača?Naeim: U projektu za Noć istraživača uče-stvovali smo: moja sestra Tara Pourki, kole-ga Ali Dlakić i ja. Oblast našeg proučavanja je mehatronika. Mehatronika je disciplina koja se bavi interakcijom komponenti i modula mašinstva, elektronike i računar-stva u mehatroničkim sistemima. Čovjek kao živo i najsavršenije stvorenje ponekad nema pristup svim lokacijama do kojih ga njegova znatiželja ili potreba i dužnost vodi ili pak područja koje je sam na svoju ruku učinio opasnima ili nepristupačnima. Čemu će doprinijeti vaš robot?Naeim: Naša robotska jedinica koja koristi mehatronička svojstva objedinjena sa za-konima matematike u svom funkcionira-nju, nastojeći oponašati hod divlje životi-nje (konja), može doseći jako opasna pod-ručja i samim time biti bitna karika u onom trenutku kada je čovjek bespomoćan. Smatramo da je ovo bitno, jer nažalost BiH nije u potpunosti očišćena od minskih po-lja, te bi se ovaj tip robota mogao koristiti u istraživanju tako složenih taktičko-logistič-kih operacija. Na Noći istraživača mi je bilo super. Bilo je dosta interesantnih projeka-ta, a konkurencija je bila, kao što se kaže, žestoka. To je bio jedan stvarno zanimljiv i nezaboravan događaj.

Uspjeh ovakvih mladih naučnika svakako treba pohvaliti i pružiti ogromnu podršku za njihov daljnji istraživački rad, a s njima će i naša budućnost biti blistavija.â

JOvANA đURIć, STuDENTICA PSIhOLOGIJE, DOBOJ

Predstavljamo vam odličnu krimi seriju Lie to me, ili kod nas prevedeno Laži me, američka je krimi drama, serija koja je emitovana u periodu od 2009. do 2011. godine (ukupno tri sezone). Riječ je o doktoru Calu Lightmanu i njegovom timu zvanom The Lightman Group, koji čine ek-sperti za psihologiju, govor tijela i ono što im najviše pomaže u radu: facijalne ekspresije. Ovo je jedna od onih serija koje pobuđuju maštu gledatelja i gledateljki i preispituju stvarnost, jer ono što se apsolutno svi pitaju i guglaju nakon gledanja ove serije je da li ovako nešto stvarno postoji i da li je mogu-

lie to meAli, Emina, Nadija, Naeim i Tara

25preventeen

će pročitati laži sa nečijeg lica, tako da je za svakog ljubitelja psihologije bogom dana. uloge i radnjaThe Lightman Group angažuju klijenti/ce, kako privatna lica, tako i državne ustanove, a njihov zadatak je da identifikuju ko je od više osumnjičenih pravi počinilac/počini-teljica krivičnog djela. Vodeća uloga pripada doktoru Lightma-nu (Tim Roth), kao najvećem ekspertu u oblasti primijenjene psihologije, dok su u pratećim ulogama njegove kolege/ice, kao i, naravno, najprisnija partnerica doktorka Gillian Foster (Kelli Williams). Između njih se razvija hemija, koja sada već postaje ša-blon u skoro svim serijama sličnog tipa. U svakoj epizodi obično dva tima rješavaju

dva slučaja. Jedan tim je pod vodstvom doktora Lightmana, a drugi vodi doktorka Foster, uz međusobne konsultacije. Svaki lik ima svoju ličnu dramu, a postoje i one između njih, koje se otkrivaju iz epizode u epizodu. U ostalim ulogama su: Brendan Hines, Monica Raymund, Hayley McFar-land i Mekhi Phifer. Doktora Lightmana prati istorija samoubi-stva majke, zbog koje se posvetio ovoj spe-cifičnoj nauci. On pokušava da odgonetne okolnosti njenog samoubistva, kao i bilo kakve naznake koje su mogle nagovijesti-ti šta bi se moglo desiti. Najveću podršku i razumijevanje pronalazi u prijateljstvu sa Gillian, koja ga najbolje razumije. On zauz-vrat njoj pruža podršku u ne tako srećnom braku, jer postoje svi znakovi da je suprug vara.Nova mlada koleginica, u čijoj je ulozi Mo-nica Raymond, prirodni je “čitač emocija”, ali joj nedostaje teorijskog znanja, koje Lightman izuzetno cijeni, dok njen kolega (Brendan Hines) ima mnogo manje isku-stva od nje. U isto vrijeme, on je jedan od

Mikrofacijalne ekspresije

Paul Ekman Group

lie to me

osumnjičenih za neovlaštenu upotrebu dokumenata koja ne ide u prilog našoj omiljenoj ekipi. Ostale pojedinosti vam neću otkrivati, jer je red da ostavim nešto drame i iznenađenja da otkrijete sami.Završetak serijeNažalost (ili nasreću, budući da sada ne za-vršavaju ni serije koje bi se trebale završiti), serija je otkazana nakon treće sezone, jer ocjene za nju nisu bile tako dobre kao za prvu i drugu. Ni druga sezona nije imala očekivani uspjeh kao prva, a “fijasko” od treće se-zone, po procjeni režisera, je zapečatio odluku da se snimanje obustavi. Ukupna ocjena na IMDb-u je 8.0, a uključujući sve tri sezone serija ima 48 epizoda. Nimalo karakterističan kraj za ovakav tip serije ostavlja nam mogućnost da zami-šljamo svoj idealni kraj, ali to ćete već vi-djeti i sami. Uživajte!â

ADIN huJDuR, STuDENT ORIJENTALISTIKE, SARAJEVO

Svijet u rečeniciRušim svijet kroz prizmu koju gradim, on rekostrukcija koju sadim, u saksije umnozaumnog, u đubrivo senzifizičkog.. organorganski, realapstraktni, fantazifaktički. u izvan, krozprema, svijet je samo tema prometa, kontekst, on je svega shema šema na hartiji mrtvo slovo, suho olovo ga piše ovo. glagol, ime, predikat mi smo njegov subjekat ime, glagol, objekat mi smo njegov projekat.â

Zanimljivost: Serija i lik doktora Lightma-na zasnovani su na jedinstvenom radu doktora Paula Ekmana, koji je ekspert za emocije, govor tijela i facijalne ekspresije. Da, stvarno postoje. To su sitne, “običnim ljudima” neprimjet-ne promjene na licu koje se odigravaju kao reakcija na određene emocije. To su kao sitni, sitni tikovi, a mogu se na primjer iskazivati u vidu osmijeha, kroz pomjera-nje dijelova oko usana, ili bora oko očiju, širenje nozdrva, usmjeravanje pogleda u određenom pravcu. S tim što se sve ovo ne odigrava na uobičajen način, već u mi-lisekundama i zbog toga ih neiskusno oko gotovo ne može primijetiti.Bonus zanimljivost: Paul Ekman’s group djeluje u Americi i Evropi, tako da je mogu-će obrazovati se u ovoj oblasti i priključiti se njihovom timu.

Autorica: Edina Čolaković, Ilustracija pristigla za konkurs za naslovnicu Preventeena.Upaljena sijalica predstavlja nauku koja je otvorena za nove ideje,

što je uslov za nova postignuća i sve to uz čovjeka koji konstantno uči i nadograđuje sebe. Edina Čolaković, rođena 1992. godine u Olovu, studentica pete godine Mašinskog fakulteta u Sarajevu.

27

Kenan Mešanović

Šejla Mešić

Senada Deliomerović

Vedad Mustafagić Tarik Mešanović

Učenici/ce OŠ “Hamdija Kreševljaković” iz Gradačca poslali su nam svoje crteže na temu broja “Nauka”. Jedan od crteža oda-bran je i za naslovnicu ovog broja, a to je cr-tež Tarika Mešanovića. U nastavku pročitajte i pismo koje su nam poslali: “Naša škola postoji već sedamdeset godina. Jedna je od najstarijih škola na području naše općine. Trenutno u školi nastavu po-hađa 354 učenika i učenice. U svojoj sedam-deset godina dugoj tradiciji učenici/učeni-ce i zaposlenici/zaposlenice naše škole su uvijek bili aktivni u različitim segmentima društvenog života. Kako prije, tako i danas, redovno uzimamo učešće na različitim konkursima, projektima i manifestacijama. Odavno smo shvatili da tom vrstom aktiviz-ma podižemo svijest naših učenika i uče-nica o značajnim datumima, događajima, proširujemo znanja o poznatim ličnostima iz oblasti historije, nauke, sporta, kulture i sl. Vođeni ovom idejom i načinom rada uvi-djeli smo i značaj podizanja svijesti mladih o problemima ovisnosti. U našoj školi djeluje i sekcija Borba protiv bolesti ovisnosti. Rado smo se odazvali vašem konkursu i nadamo se da su vam se naši radovi svidjeli.”JU OŠ “Hamdija Kreševljaković” Kamberi, Gradačac

28 preventeen

ILmA BAšIć, UČENIcA GImNAZIJE, ZENIcA

Čovjek je nevjerovatno biće i nje-gova leđa mogu podnijeti

neizmjeran teret, a nje-gova duša može izdr-

žati nemoguće. Ipak, da bi nastavio dalje, kada su sve nade iz-gubljene, potrebna mu je veća sila. Zove

je Bog. Iako ga nikada nije vidio, vjeruje i zna

da postoji Neko ko zna nemir njegove duše i Neko ko

obećava da će biti bolje. Čovjeku je bio potreban dokaz za Njegovo postojanje kako bi znao da je na pravom putu, a pronašao ga je u svetim knjigama koje su uspjele dati odgovore na dosta pitanja za one koji o tome racionalno raz-mišljaju. Posebnost svetih knjiga je u tome što niko nije uspio napisati slično ili isto, te

sama činjenica da datiraju još od vremena kada su ljudi uglavnom bili nepismeni. A ako sumnjate u ono što objavljujemo robu Svome, načinite vi jednu suru sličnu objav-ljenim njemu, a pozovite i božanstva vaša, osim Allaha, ako istinu govorite. (Kur’an, Al-Baqare, 2:23).Kako je u sedmom stoljeću nepismeni čo-vjek mogao napisati činjenice za koje se tek danas otkriva da su u skladu s moder-nim naučnim saznanjima? Značaj nauke u Kur’anu možemo pronaći u činjenici da su Muhammedu a. s. prve objavljene riječi bile: Uči, čitaj... (Kur’an, Al-Alaq, 96:1) Objašnjenja o svemiru, koji je i u 21. stolje-ću dosta velika nepoznanica za čovjeka, su neosporivi dokazi istinitosti Kur’ana. Ne-zamislivo je bilo da neko prije 1400 godi-na zna činjenicu da svi oni u svemiru plove (Kur’an, Jasin, 36:40), koju su naučnici do-kazali u 17. stoljeću. Naučnici su 1920. godine došli do sazna-nja da se udaljene galaksije odmiču i da se svemir, ustvari, neprekidno širi, a o tome se u Kur’anu kaže: I nebo – kaže Allah – Mi smo ga snagom Svojom stvorili, jer je za stvara-nje nebesa i Zemlje potrebna snaga, znanje i mudrost, i Mi ga širimo. (Ez-Zarijat, 51:47). Kur’an je objasnio i sam nastanak čovjeka i života. Zar ne znaju nevjernici da su nebesa i Zemlja bili jedna cjelina pa smo ih Mi ra-skomadali, i da Mi od vode sve živo stvara-mo? I zar neće vjerovati? (El-Enbija, 21:30) Današnji naučnici i naučnice ovo nazivaju teorijom velikog praska.Postojanje svemira je neraskidivo vezano za postojanje razumnih bića. Ova tvrdnja Nielsa Bohra za eksperimentatora koji po-smatra elektrone ukazuje da naš svemir kao

naučno potkrijepljene činjenice iz svetih knjiga principi života kojima nas uče biblija i kur’an

29preventeen

zatvoreni sistem mora imati konačnog po-smatrača izvan tog sistema. Podignite gore oči svoje i vidite; ko je to stvorio? (Biblija, Iza-ija, 40:26). Znaš li zakone nebeske? Uređuješ li vlast njegovu nad zemljom? (Biblija, Job, 38:33) Idealna udaljenost od Sunca, njena rotacija, 21 % kisika, ozonski omotač, sve je osmišljeno da bi postojao život na Zem-lji. Jer ovako veli Gospod koji je stvorio nebo, Bog koji je stvorio Zemlju i načinio je i utvrdio i nije stvorio na prazno, nego je učinio da se na njoj nastanjuje: Ja sam Gospod i nema drugoga. (Biblija, Izaija, 45:18). Vjerovatnoća da slučajno nastane nešto što ne mogu konstruirati ni najveći umovi na Zemlji je toliko mala da se prije može reći da je to nemoguće. Za takvo savršeno stvaranje je potrebna inteligentna, moćna ličnost, a ne slučajnost. Ta ličnost može biti samo Bog koji je stvorio i nas ljude. Zato i u Bibliji piše: Zapitaj stoku, naučiće te; ili ptice nebeske, kazaće ti; ili se razgovori

sa zemljom, naučiće te; i ribe će ti morske pripovjediti. Ko ne zna od svega toga da je ruka Gospodnja to učinila? (Biblija, Job, 12:7-9). Prema Bibliji, Bog je stvorio ženu od Ada-movog rebra. Od muškarca mogu nastati oba spola (i muški i ženski), pošto ima XY spolni hromozom . Ove informacije iz Sve-tog pisma slažu se s modernom genetikom. U Kur’anu se dalje kaže: Stvorio je čovjeka od onog što se zakvači. (El–Alek, 1-2). Ovo predstavlja prvi stadij čovjekovog nastan-ka u maternici koje je vidljivo jedino po-sebnim elektronskim mikroskopima. I da On (Allah) par, muško i žensko, stvara od kapi sjemena kad se izbaci. Ovo potvrđuje da se čovjekov spol određuje kada se akti-vira kap sjemena. Kako je poslanik Muhammed sallallahu ‘alejhi ve sellem mogao znati da samo je-dan spermatozoid koji sadrži hromozom tipa (Y) ili (X) određuje spol embriona?

naučno potkrijepljene činjenice iz svetih knjiga

30 preventeen

no, i zabranjuje vam se gatanje strjelicama. To je porok! Pitaju te šta im se dozvoljava.

Reci: Dozvoljavaju vam se lijepa jela i ono što vam ulove životinje koje ste lovu podu-čili, onako kako je Allah vas naučio. Jedite ono što vam one uhvate i spomenite Allaho-vo ime pri tome, i bojte se Allaha, jer Allah, zaista, brzo sviđa račune.

Dozvoljava vam se morski ulov i njegova hrana. (El-Maide)

Danas je dokazano da u tijelu čovjeka ne postoji organ koji se ne ošteti zbog konzu-miranja alkohola.

O tome se u Bibliji i Kur’anu kaže: Vino je podsmjevač, žestoko piće bukač i ko se nji-me odaje, neće steći mudrost. (Biblija, Psal-mi, Izreke, 20:1) I ne opijate se vinom, jer u tome leži propast. (Biblija, Poslanici Pavla, Efanidzanima, 5:18)

Pitaju te o vinu i kocki. Reci: Oni donose veli-ku štetu, a i neku korist ljudima, samo je šte-ta od njih veća od koristi. (Al-Baqara, 219) O vjernici, vino i kocka i kumiri i strjelice za gatanje su odvratne stvari, šejtanovo djelo; zato se toga klonite da biste postigli što želi-te. (Kur’an, Al-Maida, 5:90)

Kada razuman čovjek razmisli o stvorenji-ma koja se rađaju svaki dan, bez obzira na to da li se radi o ljudskim bićima ili životi-njama, o svemu što se zbiva u kosmosu, od puhanja vjetrova, padanja kiše, smjene dana i noći, urođenih pokreta Sunca, Mje-seca i zvijezda i drugim stvarima koje se događaju svakog trenutka, doći će do čvr-stog ubjeđenja da to nije djelo nečega što ne postoji, nego djelo Samopostojećeg, vječno Živog, Gospodara svih svjetova.

Vjerom spoznajemo da je svijet riječju Bož-jom stvoren, da je sve što vidimo iz ničeg nastalo. (Biblija, Hebrejima, 11:3)

Pa, koju blagodat Gospodara svoga poriče-te?! (Kur’an, Er-Rahman, 55:16)â

To je tek dokazano kada je izumljen mikro-skop. Čak ni u 20. stoljeću čovječanstvo nije bilo upoznato s tim da je spermatozoid uzroč-nik određivanja spola embriona, dok je to Kur’an vrlo precizno i jasno objasnio još prije 14 stoljeća. Muhammed a. s. je dosta-vio ljudima Allahov govor i jasne dokaze da bi oni robovali njemu i bili na pravom putu: On (Muhammed, s. a. v. s.) ne govori po hiru svome – to je samo Objava koja mu se objavljuje (od Allaha). (An-Najm, 53:3-4). Dokaze Allahovog postojanja čovjek može pronaći i u prirodi i njenoj skladnosti.Našem razumu je teško pojmiti da se dva mora dodiruju, a ne miješaju. Uzvišeni Allah u Kur’anu kaže: Pustio je dva mora da se dodiruju, između njih je pregrada i ona se ne miješaju. (Er-Rahman, 19-20) U svetim knjigama je savršeno objašnjen način života koji čovjek treba slijediti i de-taljno je raščlanjeno svako pitanje. Spo-menuta je i ishrana kao neizostavan faktor života. Tako u Bibliji 3. stih glasi: Što god ima pap-ke i papci su mu razdvojeni i preživa između životinja, to jedite. Zatim 6. stih: I zec divlji, jer preživa ali nema papaka razdvojenih, nečist da vam je. I svinja, jer ima papke raz-dvojene ali ne preživa, nečista da vam je. Mesa od njih ne jedite niti se strva njihova dodijevajte. To je prvi princip za životinje: razdvoje-ni papci i da životinja preživa. Deveti stih nam daje princip za ribe, on glasi ovako: A između svega što je u vodi ovo jedite: što god ima pera i ljusku u vodi, po moru i po rijekama, jedite. U Kur’anu stoji: Zabranjuje vam se strv, i krv, i svinjsko meso, i ono što je zaklano u nečije drugo, a ne u Allahovo ime, i što je udavlje-no i ubijeno; i što je strmoglavljeno, i rogom ubodeno, ili od zvijeri načeto – osim ako ste ga preklali – i što je na žrtvenicima žrtvova-

31preventeen

DALIBOR KRAIšNIKOvIć, STUDENT SIGuRNOSNIh I MIROVNIh STuDIJA, BIJELJINA

Želja da svoje vrijeme iskoriste na koristan

i zanimljiv način, kao i prethodno aktivističko isku-stvo, podstakli su učenike i uče-nice Gimnazije

“Muhsin Rizvić” iz Breze da una-

prijede svoje vješti-ne, a ujedno i ostave

trag u svojoj školi. Pored raznih aktivnosti koje su sprovodili u školi, uspostavljanje sekcije iz hemije se pokazala kao dobra prilika za iskazivanje kreativnosti, naučnih vještina, te marketinških sposob-nosti, s obzirom na to da je u ove aktivnosti uključeno i nekoliko učenica iz Ekonomske škole. Ponosni na sebe i puni očekivanja, moji sagovornici i sagovornice su bili: Nai-da Kadrić, Merima Šabanović, Ismet Ćosić, Naida Solak, Mejrema Kadrić, i Amina Jusić najaktivniji član i članice ove sekcije.

Još u prvom razredu srednje škole moja kole-gica Mejrema i ja smo razgovarale s drugim prijateljicama o pokretanju ovakve sekcije. Od početka smo željele posvetiti se dodatnim aktivnostima u školi, te smo odlučile zatražiti pomoć od naših profesora i profesorica. Ovaj prijedlog je ostavio pozitivnu reakciju, a ubr-zo je uslijedila podrška i počeli smo s prvim aktivnostima – rekla je moja sagovornica Naida Kadrić, objašnjavajući način na koji je formirana njihova sekcija.

eksperimentišimo, uspjećemo! hemijska sekcija podstakla

srednjoškolce/srednjoškolke iz breze na preduzetničku misiju

Dan Gimnazije Muhsin Rizvić

Dalibor sa članovima/icama hemijske sekcije

Ona je istakla da im je najveću podršku pru-žila profesorica hemije, Tima Žugor, koja je zajedno sa njima osnovala sekciju. Pro-fesorica je u početku nabavljala potreban materijal, jer tada sekcija nije imala podršku drugih aktera. Mi smo vjerovali u naš trud i rad, te smo očekivali da ćemo imati određe-na sredstva koja bismo sami zaradili, što se ubrzo i dogodilo, nastavlja Naida. Sekcija se najčešće održava petkom, na-kon završetka nastave. Za većinu učenika i učenica, tog trenutka mini odmor je već počeo, ali ova vrijedna ekipa je odlučila

32 preventeen

ostajati u školi i posvetiti se društveno-ko-risnom radu, a kroz proizvodnju različitih kozmetičkih preparata. Kako su istakli, prvih dana ambicije nisu bile prevelike. Namjera je bila da ono što proizvode prvenstveno koriste oni sami. Proizvodi koji nastaju njihovim radom su sapuni, balzami za usne, kreme i univerzal-na ulja. Ističu da su u početku imali odre-đenih neuspjeha tokom proizvodnje pre-parata, što je sasvim uobičajeno za prve korake. Proces pravljenja određenog proizvoda ne može u velikoj mjeri krenuti po zlu. Na pri-mjer, prilikom pravljenja prve kreme imali smo problem jer smo koristili vodu, što nije pravilo jer se tako krema ne može mazati, dodaje Mejrema. Većina proizvoda se pravi na bazi voska te svakodnevnih sastojaka iz kuhinje. Važan je i odabir posuđa koji će se koristi. Oni prednost daju drvenom posuđu jer se tako ne uništavaju zdravi sastojci proizvoda, a metalnom posuđu iz apoteka neophodna je dezinfekcija. Ova početna faza je veoma važna i mi joj posvećujemo veliku pažnju, re-kla je Merima, objašnjavajući ovo pravilo, te naglašavajući njegovu bitnost.Svoj uspjeh su odlučili predstaviti na škol-skom sajmu i tada su uspjeli prikupiti do-voljno novčanih sredstava da pokriju troš-kove uložene u kupovinu materijala. S obzirom na to da prirodni, ručno rađeni preparati, u posljednje vrijeme dobijaju na značaju, zanimalo me je da li je sekci-ja pokušala uspostaviti saradnju sa nekim većim preduzećima koja se bave ovom djelatnošću. Trenutno ne sarađujemo s preduzećima niti imamo njihovu podršku. Iskreno, nismo je još ni tražili. Smatramo da nije došao pravi trenutak za to, ali svakako imamo takve težnje, objaš-njava Mejrema Kadrić.

Učenici i učenice nastoje nastaviti proda-vati proizvode na ovaj način u školi, ali i na gradskoj pijaci, kako bi skupili sredstva za opremanje školskog kabineta. Mejrema dodaje da je u planu stvaranje proizvoda na ozbiljnijem nivou, kao što su kreme za različita oboljenja, za razliku od dosadašnjih, kako je istakla, univerzalnih proizvoda. Pored profesorice Time, podršku im pruža i pedagogica Edina Tursanović koja im po-maže prilikom prodaje proizvoda.Za izvođenje kvalitetnijih aktivnosti u sklo-pu sekcije potreban je adekvatan fizički prostor. Problem je što takav prostor, labo-ratorija, ne postoji u Brezi. Najbliža laboratorija nalazi se u Osnovnoj školi “Safvet-beg Bašagić” u mjesnoj za-jednici Mahala, a to je ujedno i jedina labo-ratorija koju koriste sve škole sa područja opštine Breza. Vjetar u leđa ovim učenicima i učenicama predstavlja podrška Udruženja za preven-ciju ovisnosti NARKO-NE iz Sarajeva. S obzirom na to da smo iste godine pokre-nuli sekciju i počeli volontirati u Udruženju NARKO-NE, raspitali smo se kod koordina-torice projekta Radionice za učenje, Melvise Miskić, na koji način bi nam Udruženje mo-glo pomoći.

U okviru ovog projekta svoj angažman smo proširili na učenike i učenice iz osnovne ško-le, ističe članica sekcije, Naida Solak.Prema dogovoru sa Udruženjem NARKO-NE, članovi i članice redovno sprovode ra-dionice u Osnovnoj školi “Enver Čolaković” koje se tiču hemijskih eksperimenata, od-nosno fizičkih reakcija primjerenih uzrastu učenika i učenica. Saradnja sa ovakvim udruženjem je od izu-zetne važnosti i očekivanja su da će podrš-ku dobiti i od drugih organizacija, preduze-ća i ustanova, prije svega onih lokalnih.â

Eksperiment 1 (video)

Eksperiment 2 (video)

Galerija fotografija

33preventeen

EmINA KUJUNDžIć, STUDENTIcA FARMACIJE, SARAJEVO

U nepresušnoj težnji ka znanju, novim

otkrićima, kon-tinuiranom na-predovanju, provode se mnogobrojni eksper imen-

ti, infiltrirani u sve pore nauke.

Kako u društvenim, tako i u prirodnim na-

ukama postoje eksperimenti, koji za cilj imaju potvrdu ili odbacivanje najrazličitijih pretpostavki, hipoteza, teorija, a ponekad, vala, dozvolit ću sebi, pa reći i kojekakvih fiks-ideja. U gustim, zbijenim redovima silne naučne papirologije kao da se negdje daleko za-metnuo svaki i najmanji trag čovječnosti i empatije. Pa, čekajte, haj’mo ba prvo biti ljudi, ako je to još moguće?! U savremenoj humanoj medicini, eksperi-menti na životinjama predstavljaju “oprav-danu i nužnu praksu”, sa utemeljenjima koja se pozivaju na samog Darwina i Pori-jeklo vrsta, u kojem on dokazuje biološke sličnosti između našeg organizma i orga-nizma životinja. Na ovaj način napravlje-ni su veliki pomaci u očuvanju ljudskog zdravlja, tako da je kolateralna šteta u vidu uginulih, teroriziranih životinja pala u du-boku sjenu. Ali, hajde, šta ja znam, bolje je i to nego da puštaju lijekove u promet bez ikakve kontrole, pa naprave par excellence Černobil od novorođene djece, kao što se desilo sredinom 50-ih godina prošlog sto-ljeća sa lijekom protiv jutarnje mučnine za trudnice. Također, dok smo u ovom duhu vrijedi i pomenuti jedan nadasve veliki um,

koji je ovom zemljom hodio 60-ih godina prošlog stoljeća i jednog lijepog dana je odlučio da vidi kako se to ponaša slon na LSD-u. Pretpostavke su bile raznovrsne, od agre-sivnosti, preko povišenog libida, pa sve do pretjerane ljubaznosti. Jadnom slonu je ubrizgana doza koja je veća 3000 puta od doze koja i čovjeka živog istripuje, da bi na opće iznenađenje svih prisutnih radoznalih pogleda slon pao i momentalno izdahnuo dušu. Ali, zaključak koji je donesen, vrijedio je ove žrtve. Slonovi su iznimno osjetljivi na LSD. Zahvaljujem, kako u svoje ime, tako i u ime svih afričkih razuzdanih slonova koji su možda namjeravali probati ovu drogu.

čudovišne studije

U psihologiji, pak, postoje druge vrste ek-sperimenata, koji ne mogu baš na takav brutalan način oštetiti ispitanika/ispitani-cu, ali svakako nije isključeno da im neće usput ostaviti neke trajne, mentalne trau-me, koje će da isplivaju tokom puberteta ili nekad kasnije iz podsvijesti. Slučaj malog Alberta, kako je nazvan eksperiment nad jedanaestomjesečnom bebom, proveden je s ciljem dokazivanja emocionalnog uslovljavanja u razvijanju iracionalnih stra-hova. Pred nedužnog Alberta stavljen je bijeli miš, što dijete nije doživjelo kao nelago-du ili razlog za stvaranje panike. Međutim, kada je ovo iskustvo pojačano zvučnim

34 preventeen

efektima mlaćenja čekićem po čeličnoj šipki, dijete se istraumatiziralo do te mjere da ne samo da ga je počeo plašiti bijeli miš, već i općenito stvari bijele boje. Iz ovog je zaključeno da emocionalne reakcije nasta-ju brzo, da se lako šire, a teško zaustavljaju. Hvala Vam, gospodine Watson, na sjajnim zaključcima i još jednom labilnom članu zajednice.Još jedan primjer nadasve pravilnog po-stupanja sa djecom u naučnim eksperi-mentima, nazvan je blagim nazivom Čudo-višna studija. Sproveden je s ciljem ispitiva-nja pozitivne i negativne terapije govorom

sa djecom. U eksperiment su bile uključe-ne dvije grupe ispitanika, jedni su mucali, dok drugi nisu imali nikakve poteškoće u govoru. Nad djecom koja su mucala, pro-vedena je takozvana pozitivna kampanja, gdje su oni konstantno hvaljeni za ljepotu izražavanja i visoku elokventnost, dok je nad djecom koja nisu mucala sprovođe-na negativna kampanja, kritizirani su i za najsitnije greške u izgovoru. Ovo je za po-sljedicu imalo to da su djeca podvrgnuta negativnoj terapiji traumatski razvili trajna oštećenja u govoru do kraja svojih života. Zaključak? Veoma je bitno pozitivno osna-živanje u edukaciji. Zar nije dovoljno biti čovjek da bi se to shvatilo? Šta bi...

Ali kako se i sami ispitanici znaju oteti kontroli potvrđuje nam Stanfordski ekspe-riment. Philip Zimbardo, s ciljem prouča-vanja usvojenih uloga u ponašanju ljudi, svoje je studente podijelio u dvije skupine, jedni su bili zatvorenici, dok su drugi bili čuvari sa potpunim, neuslovljavajućim au-toritetom. Uloge su studenti, ubrzo nakon dodjele, počeli, ne samo da previše realno glume, već i da žive. Nagle transformacije u sadističke, animal-ne dželate i izbezumljene, bespomoćne zatvorenike prisilile su samog Zimbarda da eksperiment, koji je trebao trajati dvije

35preventeen

sedmice, prekine nakon nepunih šest dana kako ne bi pala nečija mrtva glava. Milgramov eksperiment počinje od pita-nja: da li su učesnici u holokaustu samo izvršavali svoja naređenja? Uzeta je jedna osoba, koja je imala puni autoritet kao vršitelj eksperimenta, i pred sobom je imala ploču na kojoj se nalazilo 30 različitih tipki, pomoću kojih se određi-vala jačina struje elektrošoka kojima su bili izloženi ispitanici u drugoj prostoriji. U slučaju svakog netačnog odgovora na postavljeno pitanje, eksperimentator je imao pravo da kazni ispitanika pritiskom na jednu od tipki, s tim što je svakako prije

biće, stoje iza podignute ograde autorite-ta i nastavljaju radi višeg cilja. Većina nas bi rekla da, bože me sačuvaj, nikad ne bi nastavili ovu torturu, da bi pokupili svoje stvari i otišli trčećim korakom.

Ali, nikad ne znate šta krijete u sebi dok se sa tim zaista i ne suočite. Nisu bili birani ljudi iz mentalnih ustanova, ili neki sa agre-sivnim dosjeima iz mračne prošlosti, već obični mirni građani, baš kao što smo ti i ja. Jezivo, svakako.

Iako su svi navedeni slučajevi kreirani u prošlom stoljeću, zamislite samo šta se tek danas dešava u kombinaciji sa ovako naprednom tehnologijom, a tako malo na-prednim čovjekom današnjice.

Možda smo baš i mi ti koji će se nekada naći na nišanu nauke i biti dio nekog ve-likog eksperimenta s ciljem općeg dobra. Ali obećajmo svečano, evo sad, na licu mjesta, kako drugima, tako i sebi, da ćemo prije svega biti humani i biti ljudi, ako je to još moguće. Učimo iz prijašnjih grešaka, jer ne kaže se uzalud ona Historia est testis temporum, lux veritatis, magistra vitae.â

bio upozoren na to da na taj način može uzrokovati ozbiljna oštećenja sugovorniku. I, eksperiment može da počne samo sa jednom malom tajnom koju osoba za plo-čom ne zna, ispitanik uopće nije priključen na strujni napon, već glumi strujne udare i pritisak na tipku proizvodi samo strašne zvukove i svjetlosne efekte. Istraživač u ovom trenutku postaje ispitanik. Uz pratnju munjevitih bljesaka, bolnih ja-uka i molbi koje dopiru iza zida, eksperi-ment se čak za dvije trećine njih nastavlja, sve do postizanja maksimalnog udara od 450 volti. Vjerujući da zaista ozljeđuju živo

36 preventeen

bosnian science olympiad

TImUR mUšIć, UČENIK mEDIcINSKE šKOLE, SARAJEvO

Ono što uradiš danas određuje tvoju bu-

dućnost. (Cathe-rine Pulsifer)Sigurno se pita-te postoje li, po-red mnogobroj-nih svjetskih i

evropskih olimpi-jada, olimpijada iz

raznih predmeta kao što su matematika, fizika i

slični predmeti i druge olimpijade koje su fokusirane na naučne ideje, zamisli, pro-jekte na koje se možete prijaviti? Talentirani ste, kreativni, imate ideju i za-vršen projekat? Onda je Bosnian Science Olympiad (Bosanska Naučna Olimpijada) idealna prilika za vas, da budete prepozna-ti i postanete budući naučnici i naučnice.Bosnian Science Olympiad je najveće na-učno takmičenje u Bosni i Hercegovini na-mijenjeno srednjoškolcima i srednjoškol-kama iz svih srednjih škola. To je platforma uz pomoć koje mnogi sred-njoškolci i srednjoškolke mogu ostvariti uspjehe, biti prepoznati kao talenti, dobiti neke nagrade i vrijedne stipendije. Bosan-sku naučnu olimpijadu još od 2012. godine organizira Internacionalni Burch univerzi-tet u Sarajevu. Cilj Bosanske naučne olimpijade je pro-moviranje nauke, naučnog rada, širenje ideja među mladim ljudima i, naravno,

povezivanje. Učenici i učenice se takmiče u četiri kategorije: Inžinjering, Okoliš, Web Design i Ja imam ideju. Kao prošlogodišnji učesnik na Bosnian Sci-ence Olympiad 2016, te kao učenik srednje škole koji obožava nauku, ovakav događaj je bio idealna prilika za mene da ljudi sa-slušaju moju ideju, pogledaju šta sam to uradio i po čemu je moja ideja značajna. Olimpijada mi je dala priliku da prezenti-ram sebe, svoj projekat i svoju školu. Pro-jekat koji sam prijavio obrađivao je temu HIV-a i AIDS-a, kao jednog od značajnih medicinskih problema današnjice. Istraži-vanje sam radio prethodno godinu i pol, te sam na Olimpijadi dobio priliku da prezen-tiram svoj projekat pod nazivom “Pobijedi AIDS, spasi svijet”. Ne nadajući se prethodno nekom uspje-hu osvojio sam drugo mjesto. Da li je to bila slučajnost ili ne, nije ni važno; nauku sam oduvijek volio i cijenio. Smatram da bi se svi mladi koji žele na neki način po-taknuti druge na rad trebali prijaviti jer se ova olimpijada održava svake godine, a

37preventeen

Na Burchu smo se uvjerile da možemo ostvariti svoje snove, a Ida je to dokazala time što je svoje školovanje upravo nastavi-la na tom univerzitetu. Svima bismo preporučile jedno ovakvo isku-stvo jer nam je mnogo pomoglo u odabiru fakulteta nakon srednje škole, kaže Alema.O projektu Arduino labirint koje su radile, Ida je kazala: Pa, prvobitna ideja je bila da se zainteresiraju mladi naših godina za teh-nologiju, programiranje i sami Arduino. Ali su nas prebacili u kategoriju Inžinjering zbog opreme koju smo imale. Uglavnom, htjele smo pokazati da se i na zabavan način može naučiti programi-rati i da na taj način sami možemo nešto napraviti.â

učešćem mladi pored nauke, druženja i zabave mogu dobiti i puno više – nastavak školovanja na Internacionalnom Burch univerzitetu uz stipendije ukoliko se za to odluče. Stoga, svim srednjoškolcima i srednjoškol-kama koji vole nauku bih toplo preporu-čio: Go for it!O Bosanskoj naučnoj olimpijadi i svom iskustvu je ponešto govorila i Emina Hotić, učenica Srednje poljoprivredne škole iz Sanskog Mosta.Kao učenica Srednje poljoprivredne škole iz Sanskog Mosta sam se prijavila i učestvo-vala na Bosanskoj naučnoj olimpijadi 2016. godine u kategoriji Ja imam ideju.

Bilo mi je divno iz tog razloga što sam imala priliku naučiti nešto novo i upoznati puno svojih vršnjaka iz drugih gradova, ali, isto tako i napeto jer smo svi došli tu da bismo se takmičili. Smatram da mladi koji žele postići nešto dobro za svoj život i život svih nas, uz malo truda i rada mogu ostvariti svoj cilj. Stoga preporučujem svima da se prijave jer je to prilika koja se ne propušta, kaže Emina.Također, svoja iskustva podijelile su i uče-nice Alema Bahtić i Ida Bajrami koje dolaze iz Travnika.Prvenstveno želimo kazati da je učešće na Olimpijadi za nas jedno predivno iskustvo i da smo tu naučile mnogo toga a i stekle nove prijatelje.

38 preventeen

najveći (ne)prijatelji samima sebi

KATARINA TOmANIć, UČENIcA TEhNIČKE šKOLE, BIJELJINA

Da slušamo šta nam planeta govori kroz

sve promjene i katastrofe koje se dešavaju ši-rom svijeta, kao što su popla-ve, zemljotresi

i slične pojave, shvatili bismo da

trag koji kao ljudska vrsta ostavljamo može biti

fatalan za čitavo čovječanstvo.Mnogi misle da ako ne bacaju smeće, da ne utiču negativno na planetu, ali griješe. Resursi koje koristi svaki pojedinac ostav-ljaju njegov lični ekološki otisak. Upravo o uticaju ljudi na planetu sam razgovarala sa Markom Cvijanovićem (33), osnivačem i predsjednikom Udruženja “Ruralni centar Sova” iz Sremske Mitrovice.Koliki je uticaj ljudi na planetu?Marko: U bici čoveka i prirode, priroda će pobediti. Osvrtom kroz istoriju čovečan-stva, pa i, generalno, kroz evoluciju kada god je neka vrsta (civilizacija) doživljavala vrhunac, dolazilo je do kataklizmičkih pro-mena i nestajale su, od dinosaurusa, broj-nih drugih vrsta, pa tako i velike civilizacije. Gledajući vremensko razdoblje od nastan-ka planete Zemlje do danas kao jedan dan, čovek je nastao pet minuta do ponoći, a otisak koji je ostavio je katastrofalan. Industrijalizacija posljednja dva veka osta-vila je nemerljiv trag na površini planete, gubitak prostranstava pod šumama, ek-

sploatacija ruda, trošenje uglja, eksploa-tacija nafte, broj automobila, proizvodnja bez reciklaže , upotreba pesticida. Neve-rovatno je da danas na Balkanu govorimo o trovanju ptica, pesticidima i krivolovu, a već smo tu lekciju od 1970. do 1980. godi-ne odslušali u Americi (tih godina u Americi desio se veliki pomor ptica, a naročito gra-bljivica, zbog trovanja pesticidima op.a.). Činjenica je da vam u svakoj prodavnici, hteli vi to ili ne, daju plastičnu kesu za pro-izvod koji može da stane u džep. O ekološ-kom otisku koji je realan i merljiv, gotovo da ne znamo ništa, što je poražavajuće. Prema World Wildlife Fund-u (organizaci-ja za zaštitu okoliša op.a.) ekološki otisak predstavlja zbir svih “ekoloških usluga” koje ljudi “zahtevaju” od određenog pro-stora.

ekološki otisak čovjeka na zemlji i kako ga smanjiti

Marko Cvijanović

39preventeen

Kako smanjiti ekološki otisak?Marko: Ključno pitanje opstanka nas sa-mih, jedna od najvećih diskusija savre-mene nauke je: da li smo u masovnom izumiranju vrsta i koliki je čovekov uticaj na to? Kako sve ovo sprečiti? Odgovor je veoma jednostavan: kada bi vojni budže-ti bili preorijentisani na ekologiju i održivi razvoj, naša planeta bi tada bila i plava i zelena. Vojni budžeti su danas usmereni na naoružavanje, a ne na zaštitu prirode i opšte prečišćavanje otpadnih voda. Opet trošimo previše vremena i reči na stvari do kojih neće doći uskoro. Kako krenuti od sebe i pomoći samom sebi. Jednostavno je, ne treba biti zaštitar u fotelji, nego izaći na teren. Od same kućne reciklaže, u pu-nom smislu te reči smanjiti količinu otpa-da, reciklirati i ponovo upotrebiti. Kupovati domaće proizvode kada god je moguće. Smanjiti upotrebu hemikalija u uzgoju bi-ljaka. Platnene torbe nositi u kupovinu i, ukoliko je moguće, upotreba biorazgradi-vih materijala za ambalažu ili izradu kesa. Bicikl i javni prevoz je nešto što savreme-nom čoveku treba da bude normalna fizič-ka aktivnost, kao i sađenje drveća, gde god

i kad god je to moguće. Sve je u nama sa-mima i sve počinje i završava se sa nama. A planeta? Ako joj ne pomognemo, ona će nas očistiti sa svog lica.

***Danas širom svijeta postoji projekat Let’s do it World, dio njega je Bosna i Hercegovi-na, gdje je on poznat pod nazivom Let’s Do It . Prve akcije čišćenja su bile u toku 2012. godine pod nazivom Let’s Do It – očistimo zemlju za jedan dan, a od 2013. godine počele su i akcije sadnje drveća Let’s Do It – milion sadnica za jedan dan. O dosadaš-njim rezultatima ovog ekološkog projekta razgovarala sam sa Mirsadom Kapidžić El-kaz, lidericom projekta za BiH.

Akcija sadnje, Doboj Istok

Akcija čišćenja Sarajevo, Mirsada Kapidžić-Elkaz

Kakve ste lokacije najčešće čistili i kakav otpad pronalazite? Mirsada: U akcijama najčešće čistimo ile-galne deponije otpada nastale u šumama, na obalama rijeka ili na putevima izvan naselja. Međutim, u naseljenim mjestima naši volonteri/volonterke često uklanja-ju otpad iz parkova, školskih dvorišta, sa ulica i slično. Naši sugrađani/sugrađanke u otpad bacaju sve što nije za upotrebu.

40 preventeen

Od ostataka hrane i stakla, koji se itekako mogu ponovo iskoristiti, do štetnih mate-rija koje ne štete samo zdravlju čovjeka, nego i prijete ugrožavanju čitavog ekosi-stema.Ako se podiže svijest ljudi o ekologiji, kako onda da svake godine iznova i iznova čisti-te neke lokacije?Mirsada: Stanje sa otpadom se vremenom popravlja, neke deponije koje smo uklonili više se nisu pojavile, na nekim mjestima umjesto deponija danas možemo vidjeti dječija igrališta i prostor za šetnju. Ali, naravno, pošto svijest građana/gra-đanki još nije na zadovoljavajućem nivou, dešava se da se deponije nakon akcije či-šćenja ponovo pojave na istim mjestima zbog neuređenog sistema i neadekvatnog provođenja kažnjavanja za ilegalno odla-

ganje otpada. Ovakve stvari se dešavaju i dešavat će se i ubuduće. Da li postoji jedinstven mehanizam koji bi mogao spriječiti ljude da odlažu otpad u prirodi?Mirsada: Ne postoji jedinstven mehanizam koji bi spriječio ljude da ilegalno odlažu ot-pad. Razvijanje ekološke svijesti o važnosti zaštite životne sredine daje dobre rezulta-te. Međutim, to je dug proces, u njemu bi trebalo da učestvuju svi građani/građanke naše države da bi on bio potpuno funkci-onalan. U razvijenim zemljama ilegalno bacanje otpada se kažnjava novčanim kaznama i takav mehanizam se pokazao kao jako funkcionalan. Da bi u našoj zemlji takav mehanizam uspio potrebno je dosta toga promijeniti, a svi znamo da zaštita pri-rode, nažalost, nije prioritet.â

Akcija čišćenja, Vogošća

41preventeen

kako mahala razmišlja?EmINA SARAJLIć,

STuDENTICA ANGLISTIKE,

vAREš

Koliko čovjek može da sebe ostavi po stra-ni i prikloni

se modernom svijetu i životu?

Koliko se moder-ni svijet i život mogu

prikloniti jednoj osobi? Živimo u svijetu sačinjenom od prava, predrasuda i mišlje-nja. Lično sam sama jedna od onih koja je poprilično kontradiktorna: podržavam sva-ku vrstu ljudskih prava ali “uživam i mjere opreza” u svemu tome. Naravno, to je samo moje lično mišljenje, a naišla sam na jednak broj ljudi koji se slažu sa mnom kao i jednak broj koji su apsolutno kontra mene. Razmišljajući i razbijajući glavu, odlučila sam sprovesti jednu anonimnu anketu da vidim šta se još krije u glavama mojih vršnjaka, vršnjakinja i ljudi oko mene. Da li se društvo apsolutno u nečemu slaže ili smo, apsolutno podijeljenih mišljenja u svakom smislu? Koliko je bitno da vjeruje-mo u ono što kažemo, i koliko nas pone-kad vjerovanja sprečavaju da vjerujemo? Posljednje generacije starog milenijuma nisu više male − svi su punoljetni i odra-sli u rapidno mijenjajućem svijetu ranih 2000-tih. Za Bosnu je specifično što su se održala pojedina stara ubjeđenja i tradici-je na osnovu njih. Takođe, koliko su pod uticajem spoljnjeg svijeta toliko su pod uticajem unutrašnjeg: porodica, prijatelji, pripadnici neke određene skupine. Neke zovemo liberalima, neke konzervama, a ove u sredini jedva da vidimo. Odrastavši u takvoj sredini, sa pritiskom starijih genera-cija koje nisu iskusile “u svoj vakat” ovoliko brz napredak niti ovoliku slobodu govora, a živeći trenutno ovaj novi, brzi stil života i u svijetu u kom je najednom sve dozvolje-no i pritisak spolja je takođe sve veći, sred-

njoškolci/srednjoškolke završnih razreda i fakultetlije su idealna populacija za istra-živanje. Iznenađena šarenilom odgovora, koje nisam u ovom obimu i obliku vidjela na drugim istraživanjima i anketama, ve-likim kontrastom spram odgovora anketa do prije dvije decenije, ali i nekim stvarima i stavovima koji se nisu mijenjali, željela sam da ih podijelim sa vama.Anketa je sprovedena anonimno sa nasu-mično odabranih 40 ispitanika između 18 i

28 godina iz Sarajeva sa “za/protiv” pitanji-ma na aktuelne teme. Što se tiče vjerskih ubjeđenja, cirka 8 % ispitanika se izjasnilo kao katolici, 42 % kao muslimani, 21 % kao ateisti, 18 % kao agnostici, dok su preostali zaokružili “drugo”. Na pitanje abortusa je bilo jednako odgovora za i protiv. Oni koji su odgovorili da su za su isticali da može doći do životne opasnosti žene ukoliko ostane trudna, da je pravo žene da bira šta će se desiti sa njenim tijelom, da je uslijed loše ekonomske situacije ili socijalne prili-ke bolje da se trudnoća prekine te da, ako je u pitanju silovanje, dijete može imati osjećaj odbačenosti i poljuljanu psihičku i duhovnu stranu. Oni koji su odgovorili da su protiv su istakli ili da je samo Božije šta će se desiti s djetetom ili da se abortus bez obzira na fazu razvoja broji kao ubistvo.Na pitanje umjetne oplodnje samo su če-tiri ispitanika bila protiv, ističući da se gubi osjećaj porodice ukoliko se slobodna žena

42 preventeen

odluči na taj potez, te da je bolje usvojiti. Ostatak ispitanika tvrdi da i neplodni ljudi zaslužuju djecu i porodicu te da se takav napredak u nauci treba prihvatiti raširenih ruku, vjerski ili ne, ukoliko se prirodnim pu-tem ne može dobiti dijete. Kontradiktorno tome, 19 ispitanika odbacuje GMO (genet-ski modificirane organizme), samo zato što to nije prirodno, bez dodatnih objašnjenja. Preostalih 21 je navelo koliko je proizvoda u svakodnevnici produkt modifikacije, isti-čući banane kao primjer. Na pitanje vakcinacije većina ispitanika je bila za, bez objašnjenja, pojedini su isticali da je prevencija bolja od liječenja. Dva ispita-nika su imala podijeljeno mišljenje, a četve-ro je tvrdilo da nas vakcine truju. Na pitanje eutanazije devet ispitanika je bilo protiv. Je-dan ispitanik je istakao da treba dozvoliti ži-votinjama da se eutanaziraju da im se skrate

muke, a ljude “ko šiša”, dok je drugi istakao da ljudima treba dozvoliti eutanaziju a živo-tinjama ne jer ne znamo šta žele. Na pitanje mješovitog braka 37 ispitanika je bilo za, ističući da nije bitno ništa kad je ljubav u pitanju. Jedan od ispitanika koji je protiv je istakao da to mora reći zbog vjer-skih ubjeđenja, drugi zbog vjerskih ubjeđe-nja roditelja, a treći jer tvrdi da su djeca iz vjerski miješanih brakova “pogubljena”. Na pitanje podrške LGBT zajednici ispita-nici su uglavnom bili za, jedna trećina ove grupe je istakla da se njihova ubjeđenja kose s tim ali da nemaju ništa protiv, još jedna trećina je istakla da podržava ali da ne podržava promiskuitetno eksponiranje u cilju dobijanja prava. Tri ispitanika su bila neutralna. Jedan ispi-tanik se izjasnio da je protiv zbog nastra-nosti, jedan zbog eksponiranja a jedan is-pitanik je nazvao ovu zajednicu bolesnom. Na pitanje modifikacija na tijelu (tetovaže, pirsinzi...), dva su ispitanika bila protiv traj-nih modifikacija zbog higijenskih razloga, a jedan ispitanik je bio protiv jer narušava ljepotu tijela. Jedan ispitanik je istakao da nažalost živimo u društvu sklonom osu-đivanju i da modifikacije mogu uticati na to koliko nas ljudi shvataju ozbiljno. Kada je u pitanju korištenje lijekova koji nisu na biljnoj bazi, četiri ispitanika su se izjasnila da su protiv, ističući da su tablete ili otrov ili placebo. Dva ispitanika tvrde da nisu kvalifikovana da odgovore na ovo pitanje, a od preostalih 34, 17 je bilo za bez obra-zloženja, a 17 za ali samo ako alternativna medicina ne pomogne.Da li ste očekivali ovakve odgovore? Da li su ovo odgovori i statistike koje ste želje-li da pročitate? Koliko je ovo pozitivno po daljnji razvoj društva, a koliko negativno? Šta bi moglo da se uradi po pitanju stva-ranja zdravog, sretnog i izbalansiranog društva? Koliko se pojedinac može osjećati ugroženo kada zna za ovakve reakcije? To su pitanja na koja ne bih znala odgovor; samo znam da, koliko god mislili da pozna-jemo svoju okolinu, ovo je još jedan dokaz da ipak nikad ništa nije crno-bijelo.â

43preventeen

slobodarska utopija na dunavu

SULJO ćORSULIć, UČENIK GImNAZIJE, TUZLA

Koliko smo danas zapravo slobodni? Kada govorimo o slobodi, ne smijemo ignorisati sva moguća ropstva u kojem se danas čo-vjek može nalaziti: financijsko, socijalno, duhovno... Kada je Vit Jedlička u Češkoj Re-publici krenuo u borbu za potpunu ljudsku slobodu, mnogi su ga nazvali anarhistom. Danas je on predsjednik samoproglašene Republike Liberland, malog ostrva na Du-navu, između Srbije i Hrvatske. I dok je za jedne on nerealni sanjar, drugi ga u potpu-nosti podržavaju i sarađuju s njim na ovom kontroverznom projektu.

Zašto ste se odlučili za osnivanje nove dr-žave?Vjerujem da je mnogo bolje započeti novu zemlju, nego truditi se i boriti protiv već po-stojećih uništenih sistema. Većina zemalja se finansira putem taksi. Sama Evropska unija je potvrdila da je prilično teško po-slovati sa više od 200 000 stranica raznih regulacija, koje trenutno postoje u ovoj uniji. Odlučili smo formirati novu zemlju za sve ljude širom svijeta koji dijele našu ljubav prema slobodi i slobodarstvu. Vidi-mo da su mjesta kao što su Monako, Hong Kong ili Lihtenštajna sasvim prosperitetna, pa zašto ne bismo kopirali isti režim na Bal-kanu?Kako će Liberland biti drugačiji od ostalih država?Mi ćemo se brinuti samo o osnovnim stva-rima koje država treba regulisati, kao što su sigurnost, pravosuđe i diplomatija.

Vit Jedlička, predsjednik Liberlanda

Zastava Liberlanda

Mi ne smatramo da država treba regulisati sisteme kao što su obrazovanje i zdravstvo. Privatni sektor je većinom mnogo bolji u pružanju ovih usluga. Mi, također, vjeruje-mo da trebamo sakupljati jako niske po-reze, tako da ljudi troše novac onako kako oni žele. Uveli smo sistem dobrovoljnog darivanja poreza, tj. ako žele podržati drža-vu Liberland.

44 preventeen

Kakvi su vaši odnosi sa susjednom hrvat-skom i Srbijom? Da li je “država” Liberland legalna?Liberland je kreirana na nekoliko dunuma zemljišta, gdje je formiranje države mogu-će. Jedanaest dana nakon što smo osno-vali Liberland, Ministarstvo vanjskih poslo-va Republike Srbije je zvanično potvrdilo da nemaju “problem sa našim aktivnosti-ma”, a Hrvatska je našu državu de facto po-tvrdila tako što je napravila fizičku granicu između Liberlanda i Hrvatske. Pravo na nezavisnot i slobodu izbora dio je brojnih dokumenata Ujedinjenih nacija.

stalno rastu, a na ovaj način država sve više postaje oligarhija. Sa druge strane, mislim da je mnogo lakše podići državu iz ničega i postati dobar primjer drugima.Očekujete li da neke države u skoroj bu-dućnosti zvanično priznaju nezavisnost Liberlanda?Postoji desetak Vlada koje podržavaju Liberland i voljne su sarađivati. Nedav-no sam se vratio sa nekoliko sastanaka iz Srednje Amerike, a imamo i mnogo prija-telja u evropskim vladama i parlamentima.šta ste vaša administracija i vi već uspo-stavili u Liberlandu? Imate li zakone i va-lutu?Osnovna valuta u Liberlandu je Bitcoin, koji je prva uspješna univerzalna valuta.

Liberland sada

Koja je budućnost vašeg projekta?Do kraja 2017. godine planiramo imati više od milion aplikanata za državljanstvo, te se nadamo prijemu u međunarodne or-ganizacije, kao što je UNPO (op.a. Organi-zacija nereprezentovanih nacija i naroda). Također ćemo početi graditi infrastrukturu i imati razvijene sisteme za pravdu i sigur-nost. Na kraju, naš dugoročni cilj je da po-stanemo najrazvijenija država na svijetu, te da tako potaknemo razvoj cijelog Balkana.Također ste bili aktivni na političkoj sceni u Češkoj Republici. Imate li cilj da transfor-mišete sistem u vašoj državi i zašto ste se odlučili kreirati novu državu?Skoro je nemoguće reformisati Češku u Li-berland. Oporezivanje i prekobrojni zakoni

Lokacija Liberlanda

Budući izgled Liberlanda

45preventeen

opet sam sinoć pretjer’o (albert einstein)

Što se tiče zakona, ja sam zaista ponosan na naš ustav i zakone. Naš cilj je da imamo što manje zakona moguće, da bi stanovni-ci Liberlanda mogli razumjeti te zakone, te živjeti u skladu sa svojim izborima.Koji su vaši sljedeći koraci? Kako će izgle-dati Liberland u budućnosti?Imali smo jako uspješno arhitektonsko ta-kmičenje, predvođeno jednim od najboljih firmi arhitektkinje Zahe Hadid. Više od 80 firmi se prijavilo na konkurs, a naših pet finalista su korišteni u svim našim brošura-ma kao pokazatelj budućnosti Liberlanda. Kakva je korist vašeg sistema za mlade lju-de? hoće li imati dobre prilike, obrazova-nje i socijalnu sigurnost?Liberland će biti, a donekle već i jeste, mje-sto gdje se uočavaju trendovi budućnosti. Država se neće brinuti o obrazovanju ili so-cijalnoj sigurnosti, ali svako može veoma lako pokrenuti školu ili osiguranje. Upravo to će prouzrokovati procvat industrije u poljima obrazovanja i sigurnosti.Kako proslavljate drugu godišnjicu formi-ranja Liberlanda?Naša godišnjica bila je 13. aprila, a liber-landska vlada i poznati govornici i govor-nice su plovili brodom od Budimpešte do Liberlanda. Sretni smo što smo poveli nekoliko članova i članica hrvatskog Par-lamenta. Zaustavit ćemo se u mjestu Baja, u Mađarskoj, ali će većina našeg programa biti u Liberlandu na rijeci Dunav. To je pri-lika za nas da proslavimo godišnjicu, te da planiramo brojne nove projekte.Da li je moguće dobiti državljanstvo Liber-landa i kako?Svako ko prati osnovni kriterij, kao što su nekažnjavanje i slično može postati građa-nin i građanka kroz sakupljanje “kredita” . Ljudi koji su radili za Liberland pet mjeseci ili su donirali određeni novac, mogu dobiti naše državljanstvo, te postati punopravni građani/građanke Liberlanda.â

Liberland Brochure

DINO žIvOJEvIć, STUDENT ELEKTROTEhNIKE, SARAJEVO

Nešto kontam... da me hoće neko u životu ci-tirati na društvenim mrežama, makar nešto glupo bilo. Tipa: Opet će kiša ili Baš sam loše spavao, a ispod crtica i iza nje moje ime i prezime. Kao da ta crtica, iza koje ide ime i prezime, sadržaju iznad daje mnogo veću važnost i težinu, ili dubinu, kako hoćete. Tako bi sitnim dušama kao što sam ja imponovalo kada bi ih citirale, vjerovatno, još sitnije duše, makar taj citat i ne bi bio hvale vrijedan. Sve dok je u formi citata, u sebi nosi određenu važnost.

Eh, tako sigurno nisu razmišljali mnogi važni ljudi. Možda režiseri, pjevači, pisci i mnogi autori da, ali čisto sumnjam da su se naučnici, čiji rad većina nas ne bi shvati-la ni da živi hiljadama godina, nadali da će

46 preventeen

ih nekad masovno citirati oni koji na njiho-vom radu ubiru neki oblik slave, odnosno “lajkove”.Pretpostavljam i da bi bili presretni da zna-ju koliko u tom moru citata egzistira onih koji nisu vjerodostojni, te možda dolje pot-pisani na to nikada nije ni pomislio, a po-gotovo izgovorio u situaciji da se to može zapamtiti, zapisati ili na neki drugi način ovjekovječiti. Da li bi često citirani naučnici bili ponosni na to da im u ovo vrijeme većina ljudi po-svećuje pažnju na isprazan način? Baš me interesuje da li takvim ljudima, koji sami po sebi imaju veliki značaj i vri-jednost, više pogoduje kvalitet ili kvantitet publiciteta.

U vrijeme kada su oni djelovali, svi ti nauč-nici koji su na kraju krajeva i omogućili da postoji tehnologija preko koje će biti citi-rani na smiješan način godinama nakon njihove smrti, nije postojao sistem ekspo-niranja samog sebe na način da prenoseći tuđe riječi, objavljujući desetine vlastitih slika u raznim varijantama (slika sa mojim ručkom za danas, slika mojih noktiju, sli-ka moje/mog/mojih...) i dajući ih na uvid ostalim ljudima podižemo svoj status u društvu. Ko zna, možda je to i dobro...Da su socijalne mreže postojale u vrijeme kada su se ljudi bavili konkretnim stvarima možda bi danas Einsteinova ostavština ljudima bila više u formi “Feeling excited with...” ili ofirne muzičke objave koja je pandan Jali bratu uz opis “Posvećeno”. U tom slučaju bi napisano Opet sam sinoć pretjer’o, citirajući Alberta, bilo sasvim pri-godno.Kakogod, sretni smo da je faza zaglupljiva-nja ljudskog roda stigla tek godinama ka-snije, pa je sada najveća šteta za ljude koji su se čitav život bavili naukom da budu pogrešno citirani na društvenim mrežama. Mada oni od toga nemaju ni neke koristi, a bogami ni gubitka, Google donosi intelek-tualcima ličnu satisfakciju da kopiraju citat od nekog zaista pametnog na svoj Facebo-ok profil. Kako je to u današnjem svijetu sasvim dovoljno da se postigne status cyber inte-lektualca, jer više za tebe ne govore tvoja djela, nego trag koji se trudiš da ostaviš u virtuelnom svijetu. Sve u svemu, za ljude, koji su iza sebe osta-vili ozbiljan rad, potrošili svoje živote da realizuju određene ideje, netačno, ili čak tačno, citiranje njihovih riječi onih koji še-ruju stranicu I love science i na taj način izgrađuju svoj status je možda u najmanju ruku bezveze. Pravda za nevjerodostojno citirane naučni-ke po društvenim mrežama!â

47preventeen

jablaničkim jezerom do dalekog neolita

IRmA AhmETSPAhIć, UČENIcA GImNAZIJE, ZENIcA

Na stazama historije brojna su sazna-

nja, brojna su nalazišta, doka-zi postojanja čovječanstva. Sa nalazištima se direktno po-

vezuju i konkret-ni dokazi da je

čovjek živio ovisan upravo o svom radu, tru-

du, borbi, kao što je i danas. Još u mlađem kamenom dobu, čovjek, ni upola spreman i podučen kao što je današnji, nosio se sa svim situacijama, opasnim ili neizbježnim, onako kako je sam na svojim greškama učio. Grabio je od prirode maksimum i važio za glavnog i odgovornog za prehranu sebe i svoje porodice. U neadekvatnim uslovima važno je opstati. Važno je biti inovativan, kreativan, sposoban. Da pišeš historiju. Od paleolita, ili neolita. Od najvećih otkrića, do potpune stagnacije ljudskog uticaja. S takvim saznanjima, nemoguće je u Bosni i Hercegovini izbjeći arheološka nalazišta koja mnoga područja čine izuzetno pozna-tima i priznatima. Ovaj put, akcenat stavljamo na Hercego-vinu. Ono što je za Bosnu Butmir, to su Lisičići za Hercegovinu. Neolitska kultura Lisičića označava krajnji domet neolitskog društva u ovoj okolini. Lokalitet je otkriven zahvaljujući upozorenjima Pavla Anđeli-ća, kustosa Zemaljskog muzeja u Saraje-vu. Lokalitet je u potpunosti istražen u tri

navrata, a nakon trećeg istraživanja dobili smo potpunu sliku o karakteru naselja.Zašto je ovo naselje u dolini Neretve bilo jedno od onih itekako pogodnih za razvoj civilizacije, približit će nam profesor Hi-kmet Krkalić. Rođeni Fočak, srcu drag pro-fesor svakog učenika/učenice kojem je bilo kad i bilo gdje prenio nešto iz svoje bogate riznice znanja. Sadašnji profesor historije u Prvoj gimnaziji u Zenici, svugdje je poznat.

nalazišta naselja u lisičićima kod konjica

Prof. Krkalić Hikmet i Irma

48 preventeen

lične potrebe. Lov, ribolov, predmeti iz svih sfera života. Igle, fibule (kopče za odjeću), osim toga i konac, jasni su pokazatelji da se čovjek bavio šivanjem, kako odjeće, tako i obuće. Obuća rađena od životinjske kože procesom štavljenja, za to vrijeme bila je pohvalan čin. Materijali poput luga, pijeska, kamena ko-rišteni su uz odgovarajući alat: sjekire, štila (drška alatke), svrdla, rađena od kostiju, što je najbolja ilustracija do koje su mjere neolitski ljudi usavršili svoje vještine obrade kostiju.

Vrhovi strijela, koplja, izrađeni su domišlja-to od komada kamena koji su se također koristili za guljenje životinjske kože. A upra-vo koža i kosti, u procesu otkrivanja pokazi-vali su o kojim se životinjama radi. Oko 200 primjeraka pripadalo je jelenu. Životinjske kosti, žrvnjevi i mali ostaci ži-tarica odražavali su ekonomsku situaciju u naselju.

Uvijek dočekan raširenih ruku, sa još širim osmijehom, svugdje otvorenih vrata. Je-dinstven i poštovan, prihvaćen je kao jedan od najboljih profesora historije, jer znanje koje posjeduje ni internet ne pokriva. Kako voli da kaže: Ko je tebi kriv kad znaš. Pronađeni materijalZemlja na lokaciji rijeke Neretve, otkuplje-na je. Bilo je nužno jer je otkrivena cijela nekropola. Tragovi postojanja bili su objekti za stano-vanje, kao i dokazi korištenja vatre, neop-hodnog sredstva za opstanak. Još mnogo toga bilo je dokaz ljudskog zalaganja za

49preventeen

Trgovali su različitim predmetima, hranom, uglavnom mesom, mogu pretpostaviti i kestenjem, jer je kompletan taj kraj poznat upravo po proizvodnji kestena.Poljoprivreda je i danas najzastupljenija grana privrede. Da li su se njom bavili i ljudi koji su živjeli u neolitu na ovom po-dručju?Kako da ne. Rupe u kamenu služile su za izradu oružja i raznog oruđa za obradu zemlje. Ispod ognjišta se podmetalo ka-menje da ne bi došlo do paljenja trave i

Pronađeno je mnogo keramike ukrašene dijagonalnim linijama (pravih, valovitih ili cik-cak), koje je moguće rekonstruisati kao elemente koji naglašavaju kvadratne for-me. Po svemu sudeći, u kasnijim fazama ranog i srednjeg neolita jednostavne dija-gonalne linije zamjenjuju kvadrate, odno-sno zauzimaju njihovo mjesto. Nešto manje je zastupljena ornamentika životinja i pojedinih biljaka iz bliže okoline. Neolit sa impresso keramikom u Hercego-vini u velikoj mjeri je povezan sa Arenom Candide na ligurskoj obali.

oštećenja okoline. Zanimljiva je ta njihova ekološka osviještenost pored svega.S obzirom na ulov, prehranu, nađeno je dosta grnčarije. Čovjek se zanimao i za estetiku. Znao je da ukrasi. Urezivao je ra-zličitim, ručno pravljenim predmetima, pa čak i noktom, nalazio je različite tehnike urezivanja. Uglavnom su to geometrijski ornamenti.

50 preventeen

Dobro su zastupljene vaze sa linearnim ornamentima, gdje dominiraju šrafirane ukrasne trake. (Benac, 1958)Na koji se način čovjek prehranjivao, kako se vodila borba za čuvanje ostataka hra-ne? Kako su organizovani stambeni objek-ti, postoje li velike razlike u odnosu na da-nas, prateći neke banalne stvari?Čovjek je poznavao glinu - izrađivao je posu-de za hranu, tanjire za jelo, kašike od drveta.

Prave kuće su za njega četvrtaste i iza njih su ostajale male jame od stupova.Kako je predstavljen zagrobni život?Sigurno da nisu uzimali ljude za noge i ruke pa bacali u Neretvu, hehe. Grobnice. Najrealnija solucija spremanja mrtvih. Ni-

Od drveta, naravno, jer metala nije bilo. Riječ je o mlađem kamenom dobu. Hrana je vješto spremana pod zemlju, jer meso treba hladnoću, u tom slučaju je iskopava-nje jama bilo jedino rješenje. Zemunice su nosile obilježje objekata za stanovanje. Odaje su bile podijeljene, kao i danas. Josip Parat, profesor hrvatskog Instituta za povijest smatra da su velike zemuničke jame služile za vađenje ilovače, bacanje ot-padaka i smještaj svinja.

51preventeen

rippo ujedinjene snage vladinog i nevladinog sektora u borbi za prevenciju ovisnosti i unapređenje zdravlja

šta se drugo i nije moglo očekivati. U sre-dišnjim su dijelovima iskopavali ogromne grobnice, najčešće oko ognjišta uz mnoge složene rituale.Da li su gotova istraživanja ovog lokaliteta i da li je potopljen?Nalazište je potopljeno vodom Jablanič-kog jezera. Jezero je prethodne godine ispražnjeno, ali je nemoguće nešto vidjeti. Pomalo podsjeća na Lepenski vir. Ali ta kultura sama po sebi jeste znatno drugačija.

Mnogo toga ostaje fragmentarno. Ali Lisičići su nezaobilazna ostavština na-učne statistike Hercegovine. Neizostavna slika Konjica, Jablaničkog je-zera i doline Neretve, samo još jedna rije-šena misterija. â

LEJLA BuLJINA, STuDENTICA PSIhOLOGIJE, SARAJEVO

U današnje vrijeme mladi se suočavaju sa raznim izazovi-ma. Ispred njih se postavljaju mno-ge barijere, druš-tveni problemi i trendovi koji mogu negativno djelovati na njihov život. Bilo je potrebno nešto napraviti da se mo-žemo boriti protiv tih negativnosti jer ne želimo ovisnosti, prijatelje koji uništavaju svoj život, nasilje. Ono što želimo je društvo sa pravim vri-jednostima. Želimo da se borimo za bolju budućnost. Pored svih političkih, ekonom-skih i socijalnih problema u BiH, mladi su najveća nada i jedno veliko svjetlo u mrač-nom tunelu zvanom Bosna i Hercegovina. Svjedoci smo da u siromašnim zemljama mladi obično odustanu od borbe za svoja prava i za bolje stanje, i krenu nekim dru-gim putevima, kao što je npr. neka vrsta ovisnosti. Kako bi bili dio borbe za bolju budućnost, u decembru 2014. godine, NARKO-NE je pozvao organizacije civilnog sektora i jav-ne ustanove koje praktično djeluju u obla-

52 preventeen

sti omladinskog rada, prevencije ovisnosti i unapređenja zdravlja, da se uključe u pro-jekat Jednogodišnje stručno usavršavanje i strukturalno umrežavanje za ključne ak-tere prevencije ovisnosti u BiH 2015-2016. – JUPPO. Cilj je bila stručna obuka kadra i praktični rad sa mladima kako bi unaprijedili opće stanje u kojem se mladi nalaze. Pored toga, cilj je bio i strukturalno umrežavanje ključnih aktera u oblasti prevencije ovisno-sti i unapređenja zdravlja jer je neophodno da imamo stručni tim na kojeg se mladi uvijek mogu osloniti. Vođeni ovim idejama, radom i misijom, početkom 2017. godine predstavljen je projekat pod nazivom Razvoj i profesiona-

lizacija prevencije ovisnosti (RIPPO) koji je na neki način nastao iz JUPPO projekta. Projekat za cilj ima profesionalizaciju stručnog kadra vladinih i nevladinih orga-nizacija za kontinuiranu realizaciju praktič-nih aktivnosti prevencije ovisnosti, dalji ra-zvoj različitih polja prevencije ovisnosti,  te uspostavljanje mreže vladinih i nevladinih organizacija kao ključnog aktera koji će da-lje zagovarati integriranje prevencije ovi-snosti u političke, zdravstvene, sigurnosne i omladinske programe u BiH. RIPPO projekat predstavlja konceptualnu fazu koja prethodi uspostavljanju centra za prevenciju ovisnosti, a teži tome da oblast prevencije ovisnosti postane održiva na sistemskom nivou jer samo praktični rad

Učesnici i učesnice RIPPO projekta

53preventeen

odnos sa državnim instancama, te progra-me, projekte i akcije koje provode. Ova posjeta osvijestila je da su trenutne aktivnosti koje se provode u BiH na polju prevencije aktivnosti, iako nedovoljne, ipak aktuelne, znanstveno utemeljene i u skladu sa evropskim trendovima, ali i otvo-rila prostor za razvoj sasvim novih aktivno-sti i pristupa. Edukaciju koju ćemo izdvojiti je radionica za izradu strategije djelovanja RIPPO Mreže koja je održana početkom aprila u Saraje-vu. Na ovoj radionici su se povezali akteri Mre-že, te su zajednički izgradili okvirne smjer-nice za buduću strategiju djelovanja daljeg razvoja oblasti prevencije ovisnosti u BiH.

nije dovoljan. U RIPPO projektu učestvu-je 13 učesnika i učesnica: predstavnici i predstavnice partnerskih organizacija i in-stitucija, kao i Savjetodavni odbor RIPPO projekta. Iako je kratko razdoblje, ali od nastanka RIPPO projekta pa sve do danas su se reali-zirali razni događaji i edukacije. Jedan od njih je Studijsko putovanje u Austriju, posjeta stručnim centrima za pre-venciju ovisnosti gdje su učesnici i učesni-ce imali priliku upoznati se sa konceptima prevencije ovisnosti koji se tamo primje-njuju. Posjetom je bilo obuhvaćeno pet stručnih centara za prevenciju ovisnosti u različitim gradovima Austrije. Cilj je bio upoznati djelovanje ovih centa-ra, sa posebnim fokusom na umrežavanje,

54 preventeen

Pitali smo izvršnog direktora NARKO NE-a,  Amira Hasanovića, za mišljenje o toku RIPPO projekta s obzirom da je na samom početku, na što nam je odgovorio:Projekt za sada dobro teče. Na operativnom nivou je realizirano studijsko putovanje stručnim centrima za prevenciju ovisnosti u Austriji sa saradnicima/saradnicama iz partnerskih organizacija i institucija. U toku je proces izrade pilot projekata iz različitih oblasti prevencije koji će se realizirati u lo-kalnim zajednicama širom BiH tokom 2017. godine. Na strateškom nivou plan je da do kraja ljeta završimo proces izrade strategi-je djelovanja Mreže koja bi između ostalog uključivala i korake za uspostavljanje struč-nog centra za prevenciju ovisnosti u BiH.

Na pitanje o daljnjim planovima za nared-ni period izvršni direktor NARKO NE-a nam je odgovorio:Poseban fokus će biti na kontinuiranom usavršavanju profesionalaca za različite i specifične potrebe kao i izazove u oblasti prevencije, te informiranje i senzibiliziranje društva o trenutnim problemima ovisnosti sa kojima se prije svega suočavaju mladi ljudi. Tu prvenstveno mislimo na ponašajne ovisnosti u domenu novih medija kao što su internet, igre na sreću, online igrice i dr.RIPPO projekat je jedan veliki korak za naše društvo jer sa svojim ciljevima i radom do-bit ćemo jedan stručni tim koji će mladima biti ono što im je najpotrebnije-oslonac, podrška i vodilja u bolju budućnost.â

55preventeen

Partnerske organizacije/institucije projekta RIPPO:

â Institut za razvoj mladih KULT, Ilidža

â JU “Terapijska zajednica Kampus” Kantona Sarajevo, Sarajevo 

â Nadbiskupijski centar za pastoral mladih “Ivan Pavao II.”, Novi Grad Sarajevo

â Omladinski klub “Pod istim suncem”, Jablanica

â KJU Porodično savjetovalište, Sarajevo

â Centar za edukaciju mladih, Travnik

â Centar za mentalno zdravlje, JZU Dom zdravlja, Doboj

â Centar za mentalno zdravlje, JU Dom zdravlja, Vitez

â Udruženje za prevenciju ovisnosti NARKO-NE, Novo Sarajevo