21
1 Preliminarna Ispitivanja Osobina Organskih Spojeva Ispitivanje fizikalnih osobina organskih spojeva Fizikalne konstante - T.t - t.k. - indeks loma (refrakcija), - opticka rotacija Elementarna analiza Odredjivanje topivosti organskih spojeva Ispitivanje relativne kiselosti i bazičnosti organskog spoja Ispitivanje sagorljivosti organskog spoja Ispitivanje Osobina Organskih Spojeva: Izdvajanje iz smjese i čćenje Kada je neki spoj sintetiziran ili izoliran iz prirodnog materijala, on se uvjek nalazi u smjesi sa drugim organskim spojevima. Treba provesti odvajanje ispitivane komponente od drugih. Ako je ispitivana supstanca čvrsta, čćenje se vrši prekristalizacijom Ako je tečna, odvajanje se vrši destilacijom

Preliminarna Ispitivanja Osobina Organskih Spojeva za organsku... · rotacije zavisi samo od prirode supstance-”specifi čna rotacija” i ozna čava se • = αααα •100/d

  • Upload
    others

  • View
    7

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Preliminarna Ispitivanja Osobina Organskih Spojeva za organsku... · rotacije zavisi samo od prirode supstance-”specifi čna rotacija” i ozna čava se • = αααα •100/d

1

Preliminarna IspitivanjaOsobina Organskih

Spojeva

Ispitivanje fizikalnih osobina organskih spojeva

• Fizikalne konstante

- T.t- t.k.- indeks loma (refrakcija),- opticka rotacija• Elementarna analiza

• Odredjivanje topivosti organskih spojeva

• Ispitivanje relativne kiselosti i bazičnosti organskog spoja

• Ispitivanje sagorljivosti organskog spoja

Ispitivanje Osobina OrganskihSpojeva:

• Izdvajanje iz smjese i čišćenje• Kada je neki spoj sintetiziran ili izoliran iz

prirodnog materijala, on se uvjek nalazi u smjesi sa drugim organskim spojevima.

• Treba provesti odvajanje ispitivane komponente od drugih.

• Ako je ispitivana supstanca čvrsta, čišćenje se vrši prekristalizacijom

• Ako je tečna, odvajanje se vrši destilacijom

Page 2: Preliminarna Ispitivanja Osobina Organskih Spojeva za organsku... · rotacije zavisi samo od prirode supstance-”specifi čna rotacija” i ozna čava se • = αααα •100/d

2

• Ekstrakcija-primjenjuje se za razdvajanje svih vrsta smjesa

• Hromatografija-univerzalna metoda za razdvajanje

Ispitivanje fizikalnih osobina organskih spojeva

• Agregatno stanje

• Boja supstance• Miris supstance• Fizikalne konstante

Agregatno stanje

• Daje nam informacije o jačini intermolekularnih sila koje povezuju molekule

• Čvrsto agregatno stanje-sile su jače i molekule koje izgradjuju kristalnu rešetku čvršće vezane.

• Tečno agregatno stanje-sile su slabije, molekule su u stanju manjeg reda

Page 3: Preliminarna Ispitivanja Osobina Organskih Spojeva za organsku... · rotacije zavisi samo od prirode supstance-”specifi čna rotacija” i ozna čava se • = αααα •100/d

3

Boja

• Upucuje na prisustvo u molekuli odredjenih strukturnih elemenata koji apsorbiraju vidljivu svjetlost

• Hromoforne grupe (sistemi konjugiranih dvostrukih veza, zavisno od prirode hromoforne grupe, dobije se različito obojenje)

• Auksohromne grupe (pojačavaju efekat hromofora, heteroatomi sa slobodnim elektronskim parovima)

Miris

• Ukazuje na neke odredjene spojeve• Karakteristicne mirise imaju - Esteri- Spojevi iz grupe terpena (kamfen, pinen...)- Niže kiseline (oštre mirise)- Fenoli- Merkaptani-neprijatan miris- Heterociklični spojevi sa N i S

Fizikalne konstante

• To su numeričke vrijednosti koje upućuju na odredjene osobine organske molekule

• Ako se pravilno odrede mogu mnogo pomoći kod identifikacije organske supstance

Page 4: Preliminarna Ispitivanja Osobina Organskih Spojeva za organsku... · rotacije zavisi samo od prirode supstance-”specifi čna rotacija” i ozna čava se • = αααα •100/d

4

Tačka topljenja(talište)

• Obicno se prva odredjuje nakon čišćenja organskog spoja

• Podaci dobiveni uporedjuju se sa literaturnim vrijednostima za ispitivanu supstancu

Interval topljenja–služi kao indikacija čistoće nekog spoja-kada se topljenje odvija u intervalu od 0.5°C,

takva supstanca je čisti spoj-ako je interval topljenja širi supstanca nije čista i

treba je prečistiti (prekristalizirati)

Uticaj nečistoće na talište

• Eutektička temperatura –granična temperatura do koje se može sniziti talište neke supstance usljed dodatka druge

• Eutekticka smjesa-smjesa odredjenog sastava dvaju komponenata koja se tali kod eutekticke temperature

• Depresija tališta omogućava utvrdjivanje identiteta dvije supstance jednakog tališta

- Jednake količine obje supstance pomiješaju se i smjesi se odredi talište.

- Ako je talište ove smjese nepromijenjeno, obje supstance su identične, a ako je taliste niže, radi se o dvije razlicite supstance.

Page 5: Preliminarna Ispitivanja Osobina Organskih Spojeva za organsku... · rotacije zavisi samo od prirode supstance-”specifi čna rotacija” i ozna čava se • = αααα •100/d

5

• Mnoge organske supstance pri zagrijavanju se raspadaju :

- Promjena boje- Razvijanje gasova- Temper. na kojoj se supstance raspadaju

nije ostra i zavisi od načina zagrijavanja- Ako se zagrijavanje odvija brzo, dobije se

više tacka raspada (ne mogu se tačno reproducirati)

Kalibracija termometra

• Vrši se mjerenjem tališta niza standardnih stabilnih, potpuno čistih supstanci, npr:

Spoj talište , °C3-fenilpropionska kiselina 48,6Acetamid 82,3Salicilna kiselna 1593,5-dinitrobenzojeva kiselina 205

Tačka ključanja (vrelište)

• Vrelište isto kao i talište, odredjuju sile koje drže molekule na okupu

• Ukoliko su ove sile jače, potrebna je veća energija da molekule napuste tekućinu (prelaz u parnu fazu)

• Veličina molekule, razgranatost njihove strukture, prisustvo grupa koje se mogu asocirati, povećavaju vreliste.

Page 6: Preliminarna Ispitivanja Osobina Organskih Spojeva za organsku... · rotacije zavisi samo od prirode supstance-”specifi čna rotacija” i ozna čava se • = αααα •100/d

6

Tačka ključanja (vrelište)

• Vrelište je konstantno samo kod konstantnog pritiska! Nema isto značenje za identifikaciju kao talište

• Čiste supstance imaju uski interval vrelišta

• Ako se supstanca ne raspada vrelište se odredjuje na uobicajeni način

• Ako se supstanca raspada, vrši se pod sniženim pritiskom

Indeks loma (refrakcije)

• Indeks loma svjetlosti n je konstantna veličina za datu supstancu

• Monohromatska svjetlost prelama se pri prolasku kroz graničnu površinu dvije sredine različite gustoće

• Prelamanje je posljedica razlike u brzinama kojim svjetlost prolazi u tim sredinama Refraction of light

by Rick Reed

β

α

• Kada svjetlost iz zraka, kao sredine sa manjom gustoćom udje u ispitivanu supstancu ona se krece sporije i mijenja pravac kretanja.

• Indeks loma se definira kao odnos sinusa upadnog i prelomnog ugla

n= sinβ / sin α

Page 7: Preliminarna Ispitivanja Osobina Organskih Spojeva za organsku... · rotacije zavisi samo od prirode supstance-”specifi čna rotacija” i ozna čava se • = αααα •100/d

7

Veličina ove promjene (n), zavisi od:• Prirode dvije sredine• Talasne dužine propuštene svjetlosti• Temperature

zato se njeno odredjivanje vrši upotrebom monohromatske svjetlosti i kod konstantne temperature

• Odredjivanje n, daje brzu informaciju o organskom spoju i o njegovoj čistoći

• Odredjivanje se vrsi pomocu refraktometra (obicno Abeov refrakrometar)

Optička Rotacija

• Odredjene organske molekule su optički aktivne-zakreću planarno polarizovanu svjetlost

• Optička aktivnost se javlja kod supstanci čije molekule sadrže hiralni centar

• Zakretanje planarno polarizovane svjetlosti na desno, u pravcu kazaljke na satu, označava se sa (+), a znak za zakretanje u suprotnom pravcu (-)

• Smijer rotacije zavisi od prirode supstance

Veličina ugla rotacije zavisi od:

• Prirode supstance

• Talasne dužine upotrijebljene svjetlosti• Debljine sloja kroz koji svjetlost prolazi• Prirode otapala• Temperature i dr.

Page 8: Preliminarna Ispitivanja Osobina Organskih Spojeva za organsku... · rotacije zavisi samo od prirode supstance-”specifi čna rotacija” i ozna čava se • = αααα •100/d

8

Specifična Rotacija

• Da bi se mogla uporedjivati moć rotacije optički aktivnih supstanci mjerenja se vrše kod odredjenih standardnih uslova, pošto tada moćrotacije zavisi samo od prirode supstance-”specifična rotacija” i označava se

= αααα •100/d •c

αααα-izmjereni ugao rotacije polarizovane svjetlosti izražen u stepenima

c- koncentracija optički aktivnie supstance u gramima na 100 mL otopine

L=d, duzina kivete u decimetrima u kojoj se određuje optička aktivnost

t- temperatura n akojoj se vrši mjerenje

α-tasna dužina polarizovane svjetlosti(obično žuta svjetlost natrijumove lampe D 598 nm)

• Koncentracija se izražava u g/100 ml a ne u molovima zato da bi se mogla mjeriti optička aktivnost supstanci cija je molekularna težina nepoznata.

• Kada se mjeri u otopinama, obavezno se naznači i otapalo, a ako se vrši mjerenje tekuće organske supstance,

Page 9: Preliminarna Ispitivanja Osobina Organskih Spojeva za organsku... · rotacije zavisi samo od prirode supstance-”specifi čna rotacija” i ozna čava se • = αααα •100/d

9

ELEMENTARNA ANALIZA

• Dokazivanje C i H• Dokazivanje S

• Dokazivanje halogenih elemenata• Dokazivanje P• Dokazivanje O

• Organski spojevi sadrze relativno mali broj elemenata:

• C,• H,• O,• N,• S, • Halogeni elementi,• P i • Neki metali

Mineralizacija

• Detekcija pojedinih elemenata započinje razlaganjem kovalentno gradjenog organskog spoja-prevodjenjem prisutnih elemenata u ione. Taj proces se naziva mineralizacija

Page 10: Preliminarna Ispitivanja Osobina Organskih Spojeva za organsku... · rotacije zavisi samo od prirode supstance-”specifi čna rotacija” i ozna čava se • = αααα •100/d

10

Dokazivanje C i H

• Svi organski spojevi sadrže C• C se obično preliminarno dokazuje

spaljivanjem• Svi organski spojevi sadrže i H osim kad

su svi H zamijenjeni sa halogenima

MINERALIZACIJA ORGANSKIH JEDINJENJA

1. OKSIDACIONE METODE

a. Proba sagorijevanja u vazduhu

b. Libigova metoda mineralizacije

2. REDUKCIONE METODE

c. Lasenjova metoda mineralizacijed. Kastelanina metoda mineralizacije

OKSIDACIONE METODEProba sagorijevanja u vazduhu

• Obično se preporučuje kao prva-zbog jednostavnosti

• Ovako se utvrdi da li je supstanca organska

• Pruža i druge osobine o ispitivanoj supstanci

• Nesagorljivi ostatak može biti iskoristen za dokazivanje nekih heteroatoma

Page 11: Preliminarna Ispitivanja Osobina Organskih Spojeva za organsku... · rotacije zavisi samo od prirode supstance-”specifi čna rotacija” i ozna čava se • = αααα •100/d

11

• Radi se u porcelanskoj zdjelici ili na Pt-žici savijenoj u gustu spiralu.

• Mala kol.supstance se grije na malom plamenu Bunzenovog plamenika

• Da bi se supstanca mogla zapaliti, prije nego što ispari, treba je povremeno izložiti direktnom plamenu.

Treba posmatrati:

• Pare i gasove (da li su pare koje se razvijaju kisele ili bazne). Provjeriti sa indikatorskim papirom, navlažen sa destilovanom vodom.

• Sagorijevanje (izgled plamena, eventualno prisustvo dima i mirisa (oprez ! Mogu biti štetni!) Ako se supstanca ne zapali , i dalje treba zagrijavati na jakom plamenu do usijanja, da se C ponovo oksiduje bez ostatka.

- Ostatak:Ako se i poslije ovog ipak zadrži nesagorjeli ostatak (obično oksid ili karbnat metala), možemo ga ispitati kvalitativnim analitičkim probama radi utvrdjivanaj o kom se metalu radi.

Tumačenje rezultata

Organska supstanca:• topi se ili raspada a zatim gori više ili

manje dimljivim plamenom (C se taloži na hladnim površinama)

Neorganska supstanca:• ne ugljeniše se, • obično ostavlja nesagorljiv i neisparljiv

ostatak (bijele, žućkaste ili tamne boje)

Page 12: Preliminarna Ispitivanja Osobina Organskih Spojeva za organsku... · rotacije zavisi samo od prirode supstance-”specifi čna rotacija” i ozna čava se • = αααα •100/d

12

Topljenje:

• pojedine organske supstance se tope i sagorijevaju bez ugljenisanja (npr.urea, oksalna kiselina)

Rasprskavanje: • Izvjesne klase organskih jedinjenja se

raspadaju uz rsprskavanje (eksplodiraju). Npr. Peroksidi, ozonidi, neka nitro-jedinjenja.

Miris:

• Šećeri i proteini prilikom sagorijevanja razvijaju karakteristične mirise.

Ugljenisanje:

• Organske supstance se najčeće ugljenišu (najjednostavniji način da se razlikuju od mineralnih)

• Metalne soli organksih kiselina se ne tope nego nego se raspadaju nego se raspadaju i ostavljaju nesagorljiv ostatak

Izgled plamena

• Žutim plamenom gore zasićeni ugljikovodici• Čađavim plamenom gore aromatična jedinjenja jer

su bogata C• Svijetlim plamenom gore nearomatična jedinjenja

male molekulske težine• Plamen postaje više bezbojan i plavičast što je u

molekuli više atoma O (npr. Alifatskih alifatski alkoholi)

• Jedinjenja koja sadrže halogene teško se zapale, a kada se zapale daju čađav plamen.

• Halogeni daju plamenu Bunzenovog plamena zeleno-plavu boju (Bajlštajnova proba)

Page 13: Preliminarna Ispitivanja Osobina Organskih Spojeva za organsku... · rotacije zavisi samo od prirode supstance-”specifi čna rotacija” i ozna čava se • = αααα •100/d

13

Izgled ostatka

• Metalne soli organskih kiselina se na povišenoj temperaturi ne tope i ostavljaju bijeli ili svijetlo obojeni nesagorljiv ostatak (obično oksidi ili karbonati metala, a neki elementi se izdvajaju u metalnom obliku (Ag, Au, Pt)

• Živa pri žarenju ispari• Ako se dobije dovoljno ostatka-treb anapraviti

neke jednostavne kvalitativne probe na elemente

OKSIDACIONE METODE

Libigova (Liebig) metoda mineralizacije

• Dokazuje se prisustvo C i H (pod uslovom da je iz reakcionog sistema potpuno isključena voda)

• Org.supstanca se zagrijava sa bakar oksidom.

• C i H se oksidiraju u CO2 i H2O• Ba (OH)2 se zamuti od CO2

• Kapljice vode na epruveti od H2O

REDUKCIONE METODELasenjova (Lassaigne) metoda

• Ovo je najbolji postupak• Na visikoj temperaturi se pomoću

metalnog Na organska supstanca razori a njeni sastavni dijelovi pretvore u neorganske ione.

• Org. supst. (C,H,N,S,X) + Na NaCN + Na2S + NaX

Page 14: Preliminarna Ispitivanja Osobina Organskih Spojeva za organsku... · rotacije zavisi samo od prirode supstance-”specifi čna rotacija” i ozna čava se • = αααα •100/d

14

• Metalni Na svojim redukcionim dejstvom pretvara:

• N u CN• X u halogenide (NaF, NaCl, NaBr, NaI)• S u sulfid ili tiocijanat (Na2S ili NaSCN)Sa druge strane C se oksiduje i odlazi u CO2

H u obliku H2O

• Važno je da metalnog Na bude u višku, da se nebi umjesto NaCN i Na2S nagradio natrijum tiocijanat (NaSCN), koji ometa prisustvo CN iona, pomoću FeCl3 (pri čemu od cijanidnih iona nastaje “berlinsko plavilo”), zato što sam tiocijanat (NaSCN) reguje sa FeCl3 ( i daje crvenu boju).

• Ako metalnog Na ima u višku, čak i većobrazovani NaSCN će se razgraditi i dati Na2S i NaCN:NaSCN + 2Na NaCN + Na2S

REDUKCIONE METODE Kastelanina (Castellana) metoda

• Ovo je samo tehnička varijanta prethodne metode. Za razliku od Lasenjovog postupka za mineralizaciju organske supstance umjesto metalnog Na služi smjesa Mg i K2CO3.

• Prisutni elementi prelaze u neorganske anione i dalje dokazuju.

Page 15: Preliminarna Ispitivanja Osobina Organskih Spojeva za organsku... · rotacije zavisi samo od prirode supstance-”specifi čna rotacija” i ozna čava se • = αααα •100/d

15

KVALITATIVNO DOKAZIVANJE

Kvalitativno dokazivanje C i H

• Samo u slučajevima kada se želi provjeriti da li se radi o organskoj ili neorganskoj molekuli

• Proba sagorijevanja u vazduhu• Za pouzdanije dokazivanje prisustva C i H –

Libigova metoda• Kvalit.dokazivanje H se rijetko preduzima

samostalno, jer obicno prisustvo C podrazumijeva i prisustvo H (izuzetci: oksalati, neki derivati kao heksahlorbenzen itd.)

Kvalitativno dokazivanje azota u organskim supstancama

1. Dokazivanje prisustva CN iona u mineralizatu organske supstance reakcijom “berlinskog plavila”.

2. Dokazivanje azota kao amina

Page 16: Preliminarna Ispitivanja Osobina Organskih Spojeva za organsku... · rotacije zavisi samo od prirode supstance-”specifi čna rotacija” i ozna čava se • = αααα •100/d

16

Dokazivanje prisustva CN iona u mineralizatu organske supstance reakcijom

“berlinskog plavila• Najvažnija metoda dokazivanja N• CN- reaguje sa FeSO4, FeCl3 i HCl.Ako je

proba pozitivna, pojavi se plava ili zelenkasto plava boja feri-fero cijanida (“berlinskog plavila”)

”berlinsko plavo”

FeSO4 + 6NaCN Na4[Fe(CN)6] + Na2SO4

3Na4[Fe(CN)6] + 4FeCl3 Fe4[Fe(CN)6]3+12NaCl

Ovom metodom se N teško dokazuje ili se ne može uopšte dokazati u slijedećim jedinjenjima:

• Koja se razlažu već poslije malog povišenja temperature (npr. diazonijum soli)

• Koja su veoma stabilna (neka nitro jedinjenja i izvjesni heterociklusi)

• Koja sadrže malo N, te je boja nastalog “berlinskog plavila” blijeda i slabo primjetna (pomaže dodatak BaCl2)

• Koja sadrže i S, jer tad obrazuje crveni feritiocijanat umjest “berlinskog plavila”, što je dokaz istovremenog prisustva i S i N

• N je vjerovatno najnezgodniji elemenat za zadovoljavajuće dokazivanje

• Zato se neophodno izvršiti mineralizaciju i po nekoliko puta i to na oba spomenuta načina (pogotovo ako se dobije sumnjiv rezultat).

Page 17: Preliminarna Ispitivanja Osobina Organskih Spojeva za organsku... · rotacije zavisi samo od prirode supstance-”specifi čna rotacija” i ozna čava se • = αααα •100/d

17

Dokazivanje N kao amina

• Ako je N u molekuli prisutan kao amino (-NH2 grupa), postoji mogućnost da se on direktno dokaže (bez prethodne mineralizacije):

zagrijavanjem organske supstance sa CaO, koji iz molekule istisne amino grupu u vidu amonijaka.

Kvalitativnno dokazivanje halogena

a. Provjeriti da li uopšte jedinjenje sadrži halogenide (jednom od opštih reakcija na halogenide)

b. Koji od halogena se nalazi u satavu organskog spoja

a. Zajedničke reakcije organskih halogenida

b. Specifične reakcije organskih halogenida

Page 18: Preliminarna Ispitivanja Osobina Organskih Spojeva za organsku... · rotacije zavisi samo od prirode supstance-”specifi čna rotacija” i ozna čava se • = αααα •100/d

18

a. Zajedničke reakcije organskih halogenida

• Bajlštajnovom probom-nepouzdana proba (provjeriti dalje)

• pomoću srebro nitrata i rastvorljivost nastalih AgX u HNO3 (nerastvorljivi)

• Ako je grupna proba na X u org. Supstancama pozitivna, važno je utvrditi i to da li se halogeni nalaze u samoj organskoj molekuli ili u anionu spojenom ionskom vezom za baznu organsku molekulu koja sama ne sadrži X, npr: hlorhidrata nekog amina.

Na isti način se ispituju X za grupno dokazivanje samo što se umjesto mineralizata ispituje vodeni rastvor nepoznate organske supstance.

b. Specifične reakcije organskih halogenida

• Kvalitativno dokazivanje Cl pomoću Vilijerovog (Villiers) reagensa:

- zasićeni bezbojni rastvor anilina- Zasićeni rastvor o-toluidina- Glacijalna sirćetna kiselina

Alkalni mineralizat se zakiseli, doda KMnO4

Cjevčica se zagrijava i dobiveni gas oboji ljubičasto u epruveti sa Vilijerovim reagensom

Kvalitativno dokazivanje joda i broma pomoću hlorne vode

• Prvo se jodidni a zatim bromidni jon oksiduje pomoću hlora (ili hlorne vode) u jod, odnosno brom, koji zatim prelaze u hloroformski sloj dajući rastvoru boju: jod ljubičatu, brom, smedju.

Page 19: Preliminarna Ispitivanja Osobina Organskih Spojeva za organsku... · rotacije zavisi samo od prirode supstance-”specifi čna rotacija” i ozna čava se • = αααα •100/d

19

• Kvalitativno dokazivanje broma eozinskom probom

Ako se u alkalnom mineralizatu org. supstance, nalazi se bromidni anion, on se može dokazati jednom selektivnom probom:

Pomoću PbO2 (koji sa acetatnom kiselinom daje olovo tetra acetat) se bromidni ion oksiduje do Br2, a ovaj će dalje, sa fluoresceinom dati eozin:

Eozinska proba

COOH

HO O

C

O

Br2

COOH

HO O

C

O

BrBr

Br Br

fluorescein eozin

4+ 4HBr

Kvalitativno dokazivanje S

• Ako je organska supstanca mineralizovana redukcijom, tj.postupkom Lasenja ili Kastelane, onda će ioni sulfida koji tada nastanu moći da se dokažu:

a. Stvaranjem crnog sulfida olova ilib. Stvaranjem crnog sulfida srebrac. Pomoću natrijum nitroprusidaAko s tokom mineralizacije stvori SCN- njihovo

prisustvo se dokazuje stvarajem feri-tiocijanata.

Page 20: Preliminarna Ispitivanja Osobina Organskih Spojeva za organsku... · rotacije zavisi samo od prirode supstance-”specifi čna rotacija” i ozna čava se • = αααα •100/d

20

Kvalitativno dokazivanje S u organskim sulfatima

• Kao i halogeni, i S u organskom spoju može poticati od aniona (SO4

2-), vezanog za baznu organsku supstancu, u kojoj nema sumpora, npr. sulfat amina.

• Takvo ispitivano org. jedinjenje rastvoreno u vodi daje sa ionom Ba2+ bijeli talog BaSO4 koje se neće rastvoriti dodavanjem HCl.

Kvalitativno dokazivanje P

• Prisustvo fosfora u ispitivanom organskom jedinjenju može se naslutiti iz mirisa fosfina (PH3), koje nastaje pri stapanju jedinjenja sa Na (tokom Lasenjove mineralizacije).Miris na pokvarenu ribu.

• U mineralizatu P se dokazuje pomoću amonijum molibdatnog reagensa-stvara se žuti amonij-fosfor-molibdat.

Diazidinska proba za dokazivanje P

Reagesi:

I diazidin u acetonu

II natrijum perborat u vodi

• U tiofosfornim spojevima fosfor se može dokazati bez prethodne mineralizacije diazidinskom probom.

• Tiofosforni spojevi daju žžutouto-crvenuboju.

• Osjetljivost reakcije je velika

Page 21: Preliminarna Ispitivanja Osobina Organskih Spojeva za organsku... · rotacije zavisi samo od prirode supstance-”specifi čna rotacija” i ozna čava se • = αααα •100/d

21

Dokazivanje O

• Ne postoji jednostavna i specifična proba na kisik. Zato se O ne dokazuje u kvalitativnoj organskoj analizi

• O prisutnosti O moguće je donijeti zaključak na osnovu feroks probe. Feroks ili feriheksatiocijanoferat je intenzivno obojena so koja nije topiva u ugljikovodicima i u halogenim derivatima a topiva je spojevima koji sadrže O , S ili N.