Prestanak radnog odnosa državnih službenika

SVEUČILIŠTE J.J. STROSSMAYERA U OSIJEKU

PRAVNI FAKULTET

SPECIJALISTIČKI DIPLOMSKI STRUČNI STUDIJ JAVNE UPRAVE

ANA DRAHOTUSKY BRUKETA

PRESTANAK RADNOG ODNOSA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA

Osijek, 2012.

SADRŽAJ

1. UVOD …………………………………………………………………………………….…1

2. POVREDE SLUŽBENE DUŽNOSTI ………………………………………………..……3

2.1. Odgovornost državnih službenika ………………………………………………..……5

2.2. Lake povrede službene dužnosti …………………………………………………….. .6

2.3. Teške povrede službene dužnosti …………………………………………………..…7

3. POSTUPAK ZBOG POVREDE SLUŽBENE DUŽNOSTI ……………………………….9

3.1. Tijela za vođenje postupka ………………………………………………………….…10

3.2. Zahtjev za pokretanje postupka zbog teške povrede službene dužnosti …………11

3.2.1. Službenički sudovi u Republici Hrvatskoj …………………………………………..12

3.2.2. Povjerenik za etiku ……………………………………………………………………13

3.3. Postupak zbog teške povrede službene dužnosti …………………………………..14

4. KAZNE ZA POVREDE SLUŽBENE DUŽNOSTI ………………………………………15

5. UDALJENJE IZ SLUŽBE …………………………………………………………………16

6. PRESTANAK DRŽAVNE SLUŽBE ……………………………………………………..18

6.1. Prestanak državne službe sporazumom ………………………………………………….19

6.2. Prestanak državne službe istekom roka ……………………………………………...20

6.3. Prestanak državne službe otkazom …………………………………………………..21

6.3.1. Izvanredni otkaz ………………………………………………………………………22

6.4. Prestanak državne službe po sili zakona …………………………………………….23

6.5. Otkazni rokovi ……………………………………………………………………………27

7. ZAKLJUČAK ……………………………………………………………………………….29

8. LITERATURA …...…………………………………………………………………………31

9. PRILOG 1 …………………………………………………………………………………32

MPRILOG 2 ………………………………………………………………………………….34

mPRILOG 3 ………… ………………………………………………………………………..36

mPRILOG 4 ……………………………………………………………………………..........38

mPRILOG 5 ………………………………………………………………………………..40

UVOD

Prema Zakonu o državnim službenicima, državni službenici su osobe koje u državnim

tijelima kao svoje redovito zanimanje obavljaju poslove iz djelokruga tih tijela utvrđene

Ustavom, zakonom ili drugim propisima donesenim na temelju Ustava i zakona, kao i

osobe koje u državnim tijelima obavljaju informatičke poslove, opće i administrativne

poslove, planske, materijalno-financijske i računovodstvene te slične poslove. Poslove u

državnim tijelima obavljaju i namještenici, osobe koje rade na pomoćno-tehničkim

poslovima i ostalim poslovima čije je obavljanje nužno radi pravodobnog i kvalitetnog

obavljanja poslova iz djelokruga državnih tijela.

O disciplinskoj odgovornosti državnih službenika govori se kad se državni službenici u

obavljanju službene dužnosti ne drže zakona i svih propisa donesenih temeljem

zakona, odnosno kad ne ispunjavaju zakonom i propisom propisane dužnosti, što ih

dovodi u situaciju da disciplinski odgovaraju za povrede službene dužnosti.

Disciplinskim postupkom osigurava se uredno i učinkovito djelovanje državnih tijela i

službi, te osigurava određeni stupanj povjerenja građana u institucije i djelatnike

državnih službi. -

Pravila dobrog ponašanja državnih službenika uređena su Etičkim kodeksom državnih

službenika.

Zakonom o državnim službenicima, kao temeljnim aktom kojim se uređuje radnopravni

odnos između državnih službenika i države kao poslodavca, zakonodavac je prihvatio

preporuke navedene u SIGMA (Support for Improvement in Governance and

Management) Dokumentu br.14 gdje je preporučeno regulaciju mnogih pitanja

službeničkog prava prepustiti podzakonskim aktima, kao što su Uredba o klasifikaciji

radnih mjesta u državnoj službi, Uredba o sadržaju i načinu vođenja osobnih očevidnika

i središnjeg popisa državnih službenika i namještenika itd. --

Na sve pitanja koja nisu uređena Zakonom o državnim službenicima ili posebnim

zakonom, uredbama Vlade Republike Hrvatske (ili drugim propisima donesenim na

temelju Ustava i zakona ili kolektivnim ugovorom), primjenjuju se opći propisi o radu.

Zakon o državnim službenicima kao načine prestanka državne službe propisuje:

sporazum, kad služba prestaje na temelju pisanog sporazuma čelnika tijela i državnog

službenika; istek roka kao prestanak službe na određeno vrijeme; otkaz državne službe,

pri čemu se službeniku državna služba otkazuje ukoliko nije zadovoljio na probnom roku

ili sam službenik podnosi pisani otkaz; te prestanak službe po sili zakona, uslijed

razloga poput smrti službenika, utvrđivanja prava na mirovinu zbog opće nesposobnosti

za rad, određene godine starosti i mirovinskog staža, osude zbog kaznenih djela, ne

polaganja državnog stručnog ispita u određenom roku itd. -

Također, državni službenici odgovaraju za povredu službene dužnosti ako povjerene

poslove ne obavljaju savjesno, stručno i u predviđenim rokovima, ako se ne pridržavaju

Ustava, zakona i drugih propisa ili pravila o ponašanju za vrijeme službe ili u vezi sa

službom.

Pri tome razlikujemo lake povrede službene dužnosti koje se utvrđuju zakonom,

Vladinom uredbom i pravilnikom tijela o unutarnjem redu, o kojima odlučuje čelnik tijela,

i teške povrede dužnosti koje su propisane zakonom i o kojima u prvom stupnju

odlučuje službenički sud, odnosno viši službenički sud povodom žalbe.

Kroz ovaj ću završni rad pobliže opisati sam postupak zbog povreda službene dužnosti,

od zahtjeva za pokretanje postupka, tijela koja vode postupak, kazne predviđene za

povrede službene dužnosti kao i slučajeve udaljenja iz službe ako je protiv službenika

pokrenut kazneni postupak ili postupak zbog teške povrede službene dužnosti, a

povreda je takve prirode da bi ostanak u službi, dok traje taj postupak, mogao štetiti

interesima službe. -

Također, prikazati ću sve, već spomenute, Zakonom o državnim službenicima

predviđene slučajeve prestanka državne službe, kao i primjere rješenja o prestanku

službe sporazumom, o prestanku službe vježbenika nakon isteka vježbeničkog staža, o

prestanku službe otkazom, o prestanku službe zbog teške povrede službene dužnosti te

primjer rješenja o prestnaku državne službe po isteku roka raspolaganja.

2. POVREDE SLUŽBENE DUŽNOSTI

Osnovna načela postupanja državnih službenika u obavljanju državne službe, načelo

zakonitosti i pravne sigurnosti, načelo zabrane diskriminacije i povlašćivanja te načelo

hijerarhijske podređenosti1 nadopunjuju sa načelom obavljanja dužnosti i obveza

postupanja u skladu sa zakonima, zabranom zlouporabe ovlasti, dužnosti odbijanja

ponuđenih darova, zabrane neopravdanog nagrađivanja drugih državnih službenika,

dužnosti pružanja informacija i obrazloženja o upravnim poslovima, dužnosti

pravodobnog i učinkovitog izvršavanja poslova, dužnosti čuvanja službene tajne i

poštivanja privatnosti, dužnosti stručnog postupanja, prisutnosti na radnom mjestu,

uporabe povjerene imovine te načela o osobnom ponašanju službenika. 2 -

Pravila dobrog ponašanja državnih službenika uređena su Etičkim kodeksom državnih

službenika. 3 -

Taj se pravni propis odnosi na sve državne službenike i sadrži pravila ponašanja i

etička pravila koja treba tumačiti i primjenjivati kao specifična moralna pravila koja se

odnose na ponašanje državnog službenika prema sebi, prema drugim državnim

službenicima, prema upravnom tijelu u kome radi, prema strankama i prema državi čiju

službu obavljaju. Povreda normi etičkog kodeksa može imati za posljedicu kaznenu,

prekršajnu, disciplinsku (stegovnu) odgovornost i odgovornost za štetu, te prestanak

državne službe. -

Etički kodeks utvrdio je subjekte i postupak tih subjekata u postupanju po njemu.

Primjenjuje se od 12. travnja 2011. godine. 4 -

Temeljna je zakonska dužnost odnosno obveza državnih službenika da se u obavljanju

službene dužnosti drže zakona i svih drugih propisa donesenih temeljem zakona jer u

protivnom svako neispunjavanje pravila ponašanja propisanih zakonom i propisima

donesenim temeljem zakona te propisanih obveza dovodi ih u situaciju da su

disciplinski odgovorni za povrede službene dužnosti za vrijeme službe ili u vezi sa

1 Zakon o državnim službenicima, Narodne novine 92/05, čl.5.-8.2 Ibid, čl.15.-25.3 Vojković, Ž.: Etički kodeks državnih službenika, Hrvatska javna uprava, god.7. (2007), br.44 Etički kodeks državnih službenika, Narodne novine 40/11

službom.

Državni službenici odgovaraju za povredu službene dužnosti ako povjerene poslove ne

obavljaju savjesno, stručno i u predviđenim rokovima, ako se ne pridržavaju Ustava,

zakona i drugih propisa ili pravila o ponašanju za vrijeme službe ili u vezi sa službom, 5

pri čemu Zakon o državnim službenicima, kao lex specialis, razlikuje lake i teške

povrede službene dužnosti. Bitno je napomenuti i da se na udaljenje sa rada i

odgovornost za povrede radne dužnosti namještenika primijenjuju sve odredbe koje se

primijenjuju na državne službenike. -

Teške povrede službene dužnosti propisuju se zakonom, što je razumljivo jer mogu

imati teške posljedice vezane uz radnopravni status državnog službenika, kao što je

otpust iz državne službe, dok je mogućnost propisivanja lakših povreda službene

dužnosti dana u nadležnost Vlade i čelnika tijela, odnosno propisuju se zakonom,

uredbom ili pravilnikom čelnika tijela radi potrebe definiranja specifičnih zahtjeva

pojedinih službi i državnih tijela.

2.1. Odgovornost državnih službenika

5 Zakon o državnim službenicima, Narodne novine 92/05, čl.96., st.1.

Iz povreda službene dužnosti počinjenih od državnih službenika proizlazi i njihova

odgovornost. Ovisno o tome gdje državni službenik obavlja službenu dužnost,

disciplinska odgovornost može se urediti pojedinim (posebnim) zakonima, kao što su

Zakon o sudovima, Zakon o policiji i sl., kojima se određuju dodatne povrede službene

dužnost, kao i tijela koja su nadležna za vođenje postupka za tešku povredu službene

dužnosti. 6 -

Teške povrede službene dužnosti propisuju se zakonom, a lake povrede zakonom,

uredbom Vlade i pravilnikom o unutarnjem redu. 7 -

Bitno je naglasiti da se kod povreda službene dužnosti poštuje načelo nullum crimen

nulla poena sine lege, odnosno da nema disciplinskog djela ni disciplinske sankcije za

djelo ukoliko ono nije unaprijed zakonom propisano kao takvo8,

te da se disciplinski postupak vodi prema pravilima općeg upravnog postupka.

U hrvatskom se pozitivnom pravu disciplinska odgovornost jasno razlikuje od kaznene

odgovornosti. Kaznena odgovornost ne isključuje odgovornost za povredu službene

dužnosti, ako djelo koje je predmet kaznenog postupka ujedno predstavlja i povredu

službene dužnosti, niti oslobođenje od kaznene odgovornosti ne pretpostavlja

oslobađanje od odgovornosti za povredu službene dužnosti, ako je izvršeno djelo

propisano kao povreda službene dužnosti.9 -

Kod kaznene odgovornosti odgovornost znači da je državni službenik odgovoran za

kaznena djela utvrđena kao takvima Kaznenim zakonom, a koja su počinjena u

obavljanju službene dužnosti ili u svezi s obavljanjem službene dužnosti.

Kako su određena djela istovremeno i kaznena i disciplinska, državni službenik može

odgovarati i kazneno i disciplinsko. Kaznena i disciplinska odgovornost međusobno su u

potpunosti odvojene. Sudska kontrola zakonitosti odlučivanja o disciplinskog

odgovornosti službenika u nadležnosti je Upravnog suda Republike Hrvatske.

6 Drmić, A.: Vrste povreda službene dužnosti i disciplinske sankcije, Hrvatska javna uprava, god.10 (2010), br.3.7 Zakon o državnim službenicima, Narodne novine 92/05, čl.978 Drmić, A.: Vrste povreda službene dužnosti i disciplinske sankcije, Hrvatska javna uprava, god.10 (2010), br.39 Zakon o državnim službenicima, Narodne novine 92/05, čl.96., st.3.

2.2. Lake povrede službene dužnosti

Lake povrede službene dužnosti, propisane Zakonom o državnim službenicima, su:

1. učestalo kašnjenje na posao ili raniji odlazak s posla, -

2. neopravdano zakašnjenje na posao preko sat vremena dnevno, -

3. učestalo prekoračenje vremena propisanog za odmor (stanku) ili korištenje prava na

odmor (stanku) izvan propisanog vremena bez opravdanog razloga, -

4. napuštanje radnih prostorija tijekom radnog vremena bez odobrenja nadređenog

službenika,

5. neuredno čuvanje spisa, podataka ili druge povjerene dokumentacije, -

6. neopravdan izostanak s posla jedan dan, -

7. neobavješćivanje nadređenog službenika o spriječenosti dolaska na posao u roku 24

sata bez opravdanih razloga, -

8. ponašanje državnog službenika protivno Etičkom kodeksu državnih službenika, koje

ne nanosi štetu ugledu službe, -

9. neizvršenje ili neopravdano izvršenje službene zadaće bez opravdanog razloga,

10. nesavjesno ili nemarno izvršenje službene zadaće ili izvršenje službene zadaće

protivno pravilima struke, -

11. druge lake povrede službene dužnosti koje su propisane zakonom, uredbom Vlade

ili pravilnikom čelnika tijela.10

O lakim povredama službene dužnosti odlučuje čelnik tijela. Postupak pokreće

zaključkom, na vlastiti poticaj ili na pisani prijedlog nadređenog službenika.11

2.3. Teške povrede službene dužnosti

10 Ibid., čl.98.11 Ibid., čl.104., st.1.

Teške povrede službene dužnosti, taksativno navedene u Zakonu o državnim

službenicima, su: -

1. neizvršavanje, nesavjesno, nepravodobno ili nemarno izvršavanje službenih obveza,

2. nezakoniti rad ili propuštanje poduzimanja mjera ili radnji na koje je službenik

ovlašten radi sprječavanja nezakonitosti, -

3. davanje netočnih podataka kojima se utječe na donošenje odluka nadležnih tijela ili

time nastaju druge štetne posljedice, -

4. zlouporaba položaja ili prekoračenje ovlasti u službi, -

5. odbijanje izvršenja naloga, ako za to ne postoje opravdani razlozi, -

6. neovlaštena posluga ili neodgovorno korištenje sredstava povjerenih za rad ili u vezi

s radom, -

7. odavanje službene ili druge tajne u vezi s obavljanjem državne službe,

8. zlouporaba obveze državnog službenika na prijavljivanje opravdane sumnje na

korupciju,

9. povreda prava na zaštitu anonimnosti državnog službenika koji prijavi opravdanu

sumnju na korupciju, -

10. ograničavanje ili uskraćivanje prava utvrđenih ovim Zakonom službeniku koji

odgovornim osobama ili nadležnim tijelima prijavi sumnju na korupciju ili zlostavljanje

tog službenika, -

11. obavljanje djelatnosti koja je u suprotnosti s poslovima radnog mjesta ili bez

prethodnog odobrenja čelnika tijela, -

12. uporaba krivotvorene isprave u cilju ostvarivanja prava u službi,

13. ponašanje suprotno Etičkom kodeksu državnih službenika, koje nanosi štetu ugledu

službe,

14. neopravdan izostanak s posla od dva do četiri dana uzastopno,

15. tri puta izrečena kazna za lake povrede službene dužnosti počinjene u razdoblju od

dvije godine, -

16. otuđenje te oštećenje ili uništenje imovine državnog tijela hotimično ili krajnjom

nepažnjom,

17. dolazak na posao pod utjecajem alkohola, droga ili drugih sredstava ovisnosti ili

dovođenje pod utjecaj alkohola, droga ili drugih sredstava ovisnosti za vrijeme radnog

vremena ili odbijanje testiranja na alkohol ili droge, -

18. druge teške povrede službene dužnosti koje su propisane zakonom. 12

3. POSTUPAK ZBOG POVREDE SLUŽBENE DUŽNOSTI

12 Ibid., čl.99.

Kada se utvrdi ili postoji osnovana sumnja da je državni službenik u obavljanju državne

službe počinio lakšu ili težu povredu službene dužnosti, pokreće se postupak zbog

povrede službene dužnosti. U hrvatskom pozitivnom pravu veliku ulogu imaju već

spomenuta načela državne službe, te svaka povreda načela dovodi do odgovornosti

državnih službenika. .-

------------------------------------------------------------------------------

U disciplinskom postupku vrijede pravila općeg upravnog postupka.

Zakon o državnim službenicima pojednostavio je postupovna pravila odlučivanja o

disciplinskoj odgovornosti. Prema zakonu koji je važio do stupanja na snagu Zakona o

državnim službenicima, Zakonu o državnim službenicima i namještenicima iz 2001.

godine, o lakim povredama službene dužnosti odlučivalo se uz supsidijarnu primjenu

Zakona o općem upravnom postupku, a o teškim povredama službene dužnosti

odlučivalo se uz supsidijarnu primjenu Zakona o kaznenom postupku.13 ------------

Disciplinski postupak povodom povrede službene dužnosti ima određene posebne

karakteristike koje ga razlikuju od drugih postupaka, a to su:

• hitnost postupka,

• javnost ( odlukom tijela koje vodi postupak javnost se iznimno može isključiti ako to

zahtijeva potreba čuvanja službene ili druge zakonom propisane tajne ili drugih

opravdanih razloga)14,

• neplaćanje upravnih pristojbi,

• pravo na branitelja kao punomoćnika u postupku,

• sudjelovanje sindikata na zahtjev službenika protiv kojega se vodi disciplinski

postupak, koji također, ima položaj branitelja.15

3.1. Tijela za vođenje postupka

13 Drmić, A.: Vrste povreda službene dužnosti i disciplinske sankcije, Hrvatska javna uprava, god.10 (2010), br.314 Zakon o državnim službenicima, Narodne novine 92/05, čl. 10215 Ibid., čl.103.

Valja razlikovati tijela koja odlučuju o lakim povredama i ona koja odlučuju o teškim

povredama službene dužnosti. O lakim povredama odlučuje čelnik tijela, osim ako

posebnim zakonom nije drukcije određeno, a o teškim povredama u prvom stupnju

odlučuje službenički sud, dok u drugom stupnju odlučuje Viši službenički sud, ukoliko

ako posebnim zakonom nije drugčije određeno. Službenički se sudovi ustrojavaju ua

pojedino ili više državnih tijela, a ustrojava ih Vlada. 16

Postupak zbog lake povrede službene dužnosti pokreće zaključkom čelnik tijela, na

vlastiti poticaj ili na pisani prijedlog nadređenog službenika, dok postupak zbog teške

povrede službene dužnosti pokreće čelnik tijela ili osoba koju on za to ovlasti, danom

predaje zahtjeva za pokretanje postupka nadležnom službeničkom sudu. 17

Čelnik tijela također može, na temelju izvješća povjerenika za etiku, ovisno o vrsti i

težini povrede, pokrenuti postupak zbog povrede službene dužnosti ili pisanim putem

upozoriti državnog službenika18 na kršenje etičkih načela odnosno ponašanje protivno

odredbama Etičkog kodeksa državnih službenika.

3.2. Zahtjev za pokretanje postupka zbog teške povrede službene dužnosti

16 Ibid., čl.100.17 Ibid., čl.104.18 Etički kodeks državnih službenika, Narodne novine 40/11, čl.21.

Zahtjev za pokretanje postupka zbog teške povrede službene dužnosti sadrži:

• naziv nadležnog službeničkog suda, -

• podatke o podnositelju zahtjeva -

(naziv i sjedište državnog tijela te ime, prezime i dužnost osobe koja je ovlaštena za

podnošenje zahtjeva), - -

• podatke o službeniku protiv kojeg se pokreće postupak -

(osobni podaci o službeniku, naziv i sjedište tijela i ustrojstvene jedinice u kojoj je

službenik zaposlen, naziv radnog mjesta na koje je službenik raspoređen),

• činjenični opis povrede službene dužnosti -

(način, vrijeme i mjesto počinjenja povrede, te ostale okolnosti iz kojih proistječu

zakonska obilježja teške povrede službene dužnosti), -

• zakonski naziv teške povrede službene dužnosti i odredbu Zakona kojom je ta

povreda propisana, -

• dokaze, čije se izvođenje predlaže, -

• potpis podnositelja zahtjeva i pečat državnog tijela19.

Zahtjev za pokretanje postupka podnosi se službeničkom sudu. čemu prethodi dostava

istog službeniku, koji može podnijeti odgovor na zahtjev u roku od osam dana od dana

primitka zahtjeva.

3.2.1. Službenički sudovi u Republici Hrvatskoj

19 Ibid., čl.105.

Odluku o ustrojavanju službeničkih sudova donijela je Vlada Republike Hrvatske 2002.

godine.20 Tom su odlukom bili ustrojeni prvostupanjski službenički sudovi u Zagrebu,

Varaždinu, Bjelovaru, Osijeku, Rijeci i Splitu, kao i Viši službenički sud u Zagrebu, te je

bio određen njihov djelokrug i druga pitanja od važnosti za njihov rad.

Reorganizacijom službeničkih sudova 2002. godine ukinuti su službenički sudovi u

Varaždinu i Bjelovaru. Stupanjem na snagu Zakona o državnim službenicima prestala je

primjena Zakona o državnim službenicima i namještenicima temeljem kojega je

donesena ta odluka. -

2006. godine Vlada je donijela novu odluku o ustrojavanju službeničkih sudova i Višeg

službeničkog suda 21 prema kojoj su u Republici Hrvatskoj ustrojeni prvostupanjski

službenički sudovi u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu, te Viši službenički sud u Zagrebu.

Službenički sud i viši službenički sud odlučuju u vijeću od tri člana koje imenuje

predsjednik za svaki pojedini slučaj. -

Vijeću Višeg službeničkog suda uvijek predsjeda član imenovan iz reda sudaca.22

3.2.2. Povjerenik za etiku

20 Odluka o ustrojavanju službeničkih sudova, Narodne novine 120/02 (op.a.)21 Odluka o ustrojavanju službeničkih sudova i višeg službeničkog suda, Narodne novine 39/06 (op.a.)22 Zakon o državnim službenicima, Narodne novine 92/05, čl.101., st.4.

Etički kodeks državnih službenika, čija je svrha promicanje etičkih i moralnih načela i

vrijednosti u ponašanju državnih službenika u službi, s ciljem ostvarivanja zajedničkog

dobra i javnog interesa, te povjerenja građana u državnu službu, predviđa da se u svim

državnim tijelima, iz reda državnih službenika imenuje povjerenik za etiku čija je glavna

zadaća pratiti primjenu Etičkog kodeksa, zaprimati pritužbe službenika i građana na

neetičko ponašanje i postupanje službenika, te provoditi postupak ispitivanja

osnovanosti pritužbe na ponašanje državnih službenika.23 -

Povjerenika iz reda državnih službenika imenuje čelnik tijela. To ne može biti službenik

kojemu je izrečena kazna za povredu službene dužnosti.24 -

Svaki građanin, pravna osoba te državni službenik može povjereniku za etiku podnijeti

pritužbu na ponašanje državnih službenika, a za koje smatra da je protivno odredbama

Etičkog kodeksa. Pritužba može biti i anonimna. -

Povjerenik za etiku dužan je u roku od 30 dana od dana primitka pritužbe provesti

postupak ispitivanja osnovanosti te pritužbe i pripremiti odgovor podnositelju pritužbe,

Odgovor, kao i izvješće o provedenom postupku, dostavlja čelniku tijela koji može

ovisno o vrsti i težini povrede, pokrenuti postupak zbog povrede službene dužnosti ili

pisanim putem upozoriti državnog službenika na neetično postupanje i potrebu

pridržavanja odredbi Etičkog kodeksa.

3.3. Postupak zbog teške povrede službene dužnosti

23 Etički kodeks državnih službenika, Narodne novine 40/11, čl. 17.24 Ibid., čl.15.

Postupak zbog teške povrede službene dužnosti pokreće čelnik tijela ili osoba koju on

za to ovlasti, danom predaje zahtjeva za pokretanje postupka nadležnom službeničkom

sudu.

Službeniku protiv kojeg se pokreće postupak zbog teške povrede službene dužnosti

dostavlja se na odgovor zahtjev za pokretanje takvog postupka. Službenik u roku od 8

dana od dana primitka zahtjeva može dati svoj odgovor na isti te predložiti izvođenje

dokaza važnih za donošenje odluke.25 -

Nakon provođenja usmene rasprave i saslušanja službenika, službenički sud donosi

odluku o zahtjevu. Rasprava se može održati i bez državnog službenika protiv kojeg se

postupak vodi, ali samo ukoliko mu je zahtjev za pokretanje postupka bio uredno

dostavljen. 26 -

Protiv rješenja27 čelnika tijela u postupku zbog lake povrede službene dužnosti može se

podnijeti žalba nadležnom službeničkom sudu u roku od 15 dana od dana dostave

odluke.

Protiv rješenja službeničkog suda u postupku zbog teške povrede službene dužnosti

može se podnijeti žalba Višem službeničkom sudu u roku od 15 dana od dana dostave

odluke, dok se protiv drugostupanjske odluke može pokrenuti upravni spor. 28

4. KAZNE ZA POVREDE SLUŽBENE DUŽNOSTI

25 Ibid., čl.106.26 Ibid., čl.107., st.3.27 U postupku zbog povrede službene dužnosti o odgovornosti službenika odlučuje se rješenjem, a o pitanjima postupka zaključkom.28 Zakon o državnim službenicima, Narodne novine 92/05, čl.108

Prema Zakonu o državnim službenicima, za lake povrede službene dužnosti mogu se

izreći:

• usmena opomena,

-----------------------------------------------------------------------------

• pisana opomena,

-----------------------------------------------------------------------------------• pisana opomena s

upisom u osobni očevidnik državnog službenika, -----------

• novčana kazna u visini do 10% plaće službenika isplaćene u mjesecu kad je kazna

izrečena.29

----------------------------------------------------------------------------------------

Za teške povrede službene dužnosti mogu se izreći: ---------------------------------------------

• novčana kazna na vrijeme od jednog do šest mjeseci, u mjesečnom iznosu od 10 do

20% ukupne plaće isplaćene službeniku u mjesecu u kojem je kazna izrečena,

• premještaj na drugo radno mjesto niže složenosti poslova istog stupnja obrazovanja,

• prestanak državne službe. 30

Državni službenik kojem je utvrđena odgovornost za tešku povredu službene dužnosti

ne može biti promaknut niti napredovati u službi u roku od dvije godine od dana

izvršnosti rješenja o odgovornosti.31 -------------------------------------------------------------------

Državnom službeniku koji u roku od godine dana od izvršnosti rješenja o utvrđivanju

odgovornosti za tešku povredu službene dužnosti počini novu tešku povredu službene

dužnosti, prestaje državna služba po sili zakona i to danom izvršnosti rješenja kojim je

utvrđena odgovornost službenika za novu tešku povredu službene dužnosti. 32

Kazna prestanka državne službe izriče se i službeniku ako bude proglašen odgovornim

za tešku povredu službene dužnosti koja ima obilježja korupcije.

29 Ibid, čl.110., st.1.30 Ibid., st.2.31 Ibid., st.3.32 Ibid., st.4.

5. UDALJENJE IZ SLUŽBE

Slučajevi udaljenja službenika iz službe su sljedeći:

1. Čelnik tijela može državnog službenika rješenjem udaljiti iz službe ako je protiv

njega pokrenut kazneni postupak ili postupak zbog teške povrede službene

dužnosti, a povreda je takve prirode da bi ostanak u službi, dok traje taj

postupak, mogao štetiti interesima službe.

2. Čelnik tijela dužan je udaljiti iz službe državnog službenika protiv kojeg je

pokrenut kazneni postupak ili postupak zbog teške povrede službene dužnosti

zbog djela s obilježjima korupcije.

3. Za službenika protiv kojega je pokrenut istražni postupak i određen pritvor,

smatra se da je udaljen iz službe.

Udaljenje službenika iz službe u prvom i drugom slučaju traje do okončanja kaznenog

postupka ili postupka zbog teške povrede službene dužnosti, a u trećem slučaju do

isteka pritvora.33 -

Službenik može, protiv rješenja o udaljenju iz službe, izjaviti žalbu nadležnom

službeničkom sudu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. 34 Izjavljivanje žalbe

neće odgoditi izvršenje rješenja o udaljenju iz službe. Službenički sud o žalbi mora

odlučiti u roku od 15 dana od primitka žalbe, te je njegova odluka izvršna danom

dostave rješenja državnom službeniku. -

Prema članku 114. Zakona o državnim službenicima, službeniku za vrijeme udaljenja iz

službe pripada naknada plaće u iznosu od 60%, odnosno 80% plaće 35 isplaćene u

mjesecu prije udaljenja iz službe. -

Službeniku će se vratiti obustavljeni dio plaće od prvoga dana udaljenja ako službenički

sud uvaži njegovu žalbu protiv rješenja o udaljenju iz službe, ako je pravomoćnim

rješenjem obustavljen kazneni, odnosno postupak zbog teške povrede službene

dužnosti, osim zbog zastare vođenja postupka, te ako je pravomoćnom presudom u

33 Ibid., čl.112.34 Ibid., čl.113.35 ako uzdržava obitelj (op.a.)

kaznenom, odnosno pravomoćnim rješenjem u postupku zbog teške povrede službene

dužnosti oslobođen od odgovornosti. 36 -

Od dana vraćanja u službu službeniku ima pravo na punu plaću.

6. PRESTANAK DRŽAVNE SLUŽBE

36 Zakon o državnim službenicima, Narodne novine 92/05, čl.114., st.3.

Kad se radi o prestanku državne službe, potrebno je razlikovati nastup uvjeta, tj. osnove

za prestanak službe, i samo donošenje rješenja o prestanku državne službe.

Zakon o državnim službenicima stupio je na snagu 01.siječnja 2006. godine i uređuje

radnopravni odnos između državnih službenika i države kao poslodavca, prijam u

državnu službu, klasifikaciju radnih mjesta službenika, stručno osposobljavanje i

usavršavanje službenika te sva druga pitanja važna za ostvarivanje prava i obveza

osoba zaposlenih u državnoj službi. -

Temeljem odredbe čl.132. Zakona o državnim službenicima, državna služba prestaje:

1. Sporazumom,

2. Istekom roka,

3. Otkazom,

4. Po sili zakona,

5. Na drugi način propisan zakonom.37

Bez obzira na kojoj osnovi službeniku prestaje državna služba, rješenje o prestanku

državne službe, sukladno članku 133., stavku 2. Zakona, donosi se u roku od osam

dana od nastupa okolnosti koje su razlog za prestanak službe.

6.1. Prestanak državne službe sporazumom

37 Ibid., čl.132.

Državna služba može prestati na temelju pisanoga sporazuma državnog službenika i

čelnika tijela, kojim se utvrđuje dan prestanka službe. -

Sporazum službenika i čelnika tijela je dvostrani akt, za razliku od otkaza, koji uvijek

podrazumijeva suglasnu volju poslodavca i radnika u pogledu svih okolnosti vezanih uz

prestanak radnog odnosa, a posebice u pogledu trenutka, odnosno dana prestanka

ugovora o radu, korištenja neiskorištenog dijela godišnjeg odmora radnika,

nepodmirenih međusobnih potraživanja, ali i svih drugih međusobnih prava i obveza

poslodavca i radnika iz radnog odnosa.38 -

Ponuda za prestanak službe po ovoj osnovi može doći i od službenika i od čelnika tijela.

Zakon propisuje pisanu formu za prestanak službe po ovoj osnovi, ponuda mora

sadržavati sve bitne sastojke ugovora i odsutnost pisane forme značila bi ništavost

takvog sporazuma. -

Kod sporazumnog raskida ugovora o radu ne može govoriti o otkaznom roku jer ugovor

ne prestaje otkazom. Isto tako, kod sporazumnog prestanka državne službe, službenik

ne ostvaruje pravo na otpremninu, kao ni pravo na naknadu sa zavoda za

zapošljavanje, ali je sporazumom dopušteno ugovoriti uvjete povoljnije od onih

određenih zakonom.39 -

Služba prestaje na temelju pisanog sporazuma službenika i pročelnika državnog tijela, a

rješenje o prestanku službe donosi se u roku od 8 dana od sklapanja sporazuma i ima

samo deklaratorni karakter.40

6.2. Prestanak državne službe istekom roka

38 Ruždjak, M.: Prestanak radnog odnosa: prema odredbama Zakona o radu i odredbama posebnih zakona, Poslovni zbornik, Zagreb 2005.39 Crnić, I.: Zakon o radu - Primjena u praksi sa sudskom praksom, prilozima i abecednim kazalom, Organizator, Zagreb, 2010.40 Ruždjak, M.: Prestanak radnog odnosa: prema odredbama Zakona o radu i odredbama posebnih zakona, Poslovni zbornik, Zagreb 2005.

Državna služba na određeno vrijeme prestaje istekom roka koji je određen u rješenju,

ako ne prestane ranije na drugi način propisan zakonom.41 -

Prema Zakonu o državim službenicima, službenik se može u državnu službu primiti na

određeno vrijeme u slučaju potrebe zbog obavljanja privremenih poslova, zbog

privremenog povećanja opsega posla, te zbog zamjene odsutnog službenika.

Državna službe na određeno vrijeme može trajati najduže godinu dana. Ukoliko se

državni službenik prima na određeno vrijeme u trajanju od šest mjeseci, potreban je

obavezan probni rad od dva mjeseca. 42 -

Na određeno vrijeme u državnu službu službenici se primaju putem oglasa koji se

objavljuje putem Zavoda za zapošljavanje, na web-stranici državnog tijela koje raspisuje

oglas i web-stranici središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke

odnose.43

Službeniku državna službe može prestati i prije isteka roka na koji je primljen, ukoliko se

o tome postigne pisani sporazum između službenika i čelnika tijela.44 -

I u ovom se slučaju donosi rješenje o prestanku državne službe koje ima deklaratorni

karakter jer se radi o prestanku državne službe po sili zakona.

6.3. Prestanak državne službe otkazom

41 Zakon o državnim službenicima, Narodne novine 92/05, čl.134.42 Pičuljan, Z., Pipunić, S.: Službeničko pravo, Novi informator d.o.o.o, Zagreb, 2008. ……..43 Zakon o državnim službenicima, Narodne novine 92/05, čl.61., st.6.44 Ruždjak, M.: Prestanak radnog odnosa: prema odredbama Zakona o radu i odredbama posebnih zakona, Poslovni zbornik, Zagreb 2005

Službeniku se otkazuje služba ako nije zadovoljio na probnom radu, a služba mu

prestaje danom konačnosti rješenja o prestanku službe otkazom. To je jedini slučaj

kada Zakon o državnim službenicima predviđa otkaz kao način prestanka državne

službe. -. -

Otkaz mora imati pisani oblik, sadržavati obrazloženje te se dostaviti osobi kojoj se

otkazuje.45

Državna služba može prestati i na temelju pisanoga otkaza kojeg tijelu podnese državni

službenik.46

U ovom slučaju rješenje o prestanku državne službe ima konstitutivni karakter.

6.3.1. Izvanredni otkaz

45 Zakon o radu, Narodne novine 149/09, čl.111., st.1.46 Zakon o državnim službenicima, Narodne novine 92/05, čl.136., st.2.

Državni službenik može dobiti izvanredni otkaz, ako čelnik tijela utvrdi da je službenik

počinio osobito tešku povredu službene dužnosti koja:

1. ima obilježja korupcije,

2. ima za posljedicu znatnu materijalnu ili nematerijalnu štetu za državno tijelo,

pravne osobe ili građane ili zaštitu javnog interesa,

3. dovodi u pitanje život i fizički integritet građana,

4. dovodi u pitanje redovito izvršavanje poslova državnog tijela.47

Prije izvanrednog otkaza zbog osobito teške povrede službene dužnosti, kad službenik

dovodi u pitanje redovito izvršavanje poslova državnog tijela, čelnik tijela ili nadređeni

službenik dužan je pisanim putem upozoriti službenika na nepravilnosti u radu i ostaviti

mu rok od mjesec dana za otklanjanje nepravilnosti. -

Ukoliko službenik u ostavljenom roku ne otkloni nepravilnosti u radu, čelnik tijela ili

nadređeni službenik ponovno će ga pisanim putem upozoriti na nepravilnosti i ukazati

mu na mogućnost izvanrednog otkaza ako nepravilnosti ne otkloni u daljnjem roku od

mjesec dana. -

Ukoliko službenik ni nakon drugog pisanog upozorenja povjerene poslove ne obavlja

sukladno Zakonu, čelnik tijela otkazat će mu službu izvanrednim otkazom.

Za izvanredni otkaz zbog teške povrede službene dužnosti koja ima za posljedicu

znatnu materijalnu ili nematerijalnu štetu za državno tijelo, pravne osobe ili građane ili

zaštitu javnog interesa ili koja dovodi u pitanje život i fizički integritet građana, nije

potrebno uputiti pisano upozorenje državnom službeniku. -

Službenika će se udaljiti iz službe danom dostave rješenja o izvanrednom otkazu.

Protiv rješenja o izvanrednom otkazu može se izjaviti žalba Odboru za državnu službu.

Postupak po žalbi je hitan. Odbor za državnu službu dužan je odlučiti o žalbi u roku od

30 dana od dana primitka žalbe. -

Državna služba prestaje danom izvršnosti rješenja o izvanrednom otkazu.

6.4. Prestanak državne službe po sili zakona

47 Zakon o državnim službenicima, Narodne novine 92/05, čl.136.a, st.1.

Službeniku prestaje služba po sili zakona, kad nastupi slučaj koji je u zakonu propisan

kao razlog za prestanak službe po sili zakona. U tom slučaju služba prestaje danom

propisanim u zakonu. Prestanak državne službe istekom roka također predstavlja

prestanak po sili zakona.

Državnom službeniku državna služba prestaje po sili zakona u ovim slučajevima:

1. smrt službenika, -------------------------------------------------------------------------------

2. dostava pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog opće

nesposobnosti za rad, ---------------------------------------------------------------------------------

3. kad navrši 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža, i to posljednjeg

dana godine u kojoj su ostvareni ti uvjeti, --------------------------------------------------------------

4. kad je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci, i to

danom saznanja za pravomoćnost presude, -----------------------------------------------------

5. kad je osuđen za kazneno djelo koje je zapreka za prijam u državnu službu, 48 danom

pravomoćnosti presude, -----------------------------------------------------------------

6. kad neopravdano izostane s rada pet radnih dana uzastopce, i to danom napuštanja

službe, odnosno prvog dana odsutnosti s rada, --

7. ako ne položi državni stručni ispit u propisanom roku, istekom roka u kojem je bio

obvezan položiti državni stručni ispit 49, ---

8. ako se sazna da u vrijeme prijma u državnu službu nije ispunjavao uvjete za prijam u

državnu službu propisane zakonom50 ili da je u vrijeme prijma u državnu službu

postojala zapreka za prijam u državnu službu propisana Zakonom o državnim

službenicima, danom saznanja za to, --

48 Ibid., čl.49. Kazneno djelo protiv života i tijela, protiv slobode i prava čovjeka i građanina, protiv Republike Hrvatske, protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa, protiv braka, obitelji i mladeži protiv imovine, protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja, protiv pravosuđa, protiv vjerodostojnosti isprava, protiv javnog reda ili protiv službene dužnosti,osim ako je nastupila rehabilitacija prema posebnom zakonu49 Državni službenik koji je zadovoljio na probnom radu dužan je najkasnije u roku od šest mjeseci od isteka probnog rada položiti državni stručni ispit.50 Ibid., čl.48. Osoba koja se prima u državnu službu mora imati odgovarajući stupanj obrazovanja, odgovarajuće stručno znanje i radno iskustvo, osim u slučaju prijma vježbenika, zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se prima, hrvatsko državljanstvo. Posebnim zakonom, uredbom ili pravilnikom o unutarnjem redu državnog tijela mogu se propisati i drugi uvjeti za prijam u državnu službu.

9. kad mu je izrečena kazna prestanka državne službe zbog teške povrede službene

dužnosti, danom izvršnosti rješenja službeničkog suda,

10. ako se kod premještaja ne javi na novu dužnost u utvrđenom roku, danom kojim se

morao javiti na dužnost, --

11. ako je ocijenjen ocjenom “ne zadovoljava”, danom izvršnosti rješenja o ocjenjivanju,

12. u drugim slučajevima utvrđenim zakonom.

Institut stavljanja na raspolaganje propisan člankom 125. Zakona o državnim

službenicima vezan je uz činjenicu ukidanja pojedinih radnih mjesta u državnom tijelu te

je njegova je legalna svrha da se državni službenici, koji su nakon ukidanja radnog

mjesta u državnom tijelu u kojem su primljeni u državnu službu ostali neraspoređeni,

stave na raspolaganje Vladi Republike Hrvatske kako bi se u razdoblju u kojem su na

raspolaganju pokušali privremeno ili trajno premjestiti i rasporediti na radno mjesto

odgovarajuće vrste i struke u bilo koje državno tijelo.

Prestanak državne službe nastupa po sili zakona prvi idući dan nakon isteka roka

raspolaganja, ali samo pod uvjetom da do isteka tog roka nadležne državne službe nisu

uspjele službenika premjestiti u drugo državno tijelo i rasporediti na odgovarajuće radno

mjesto.51

Osobe se u pravilu primaju u državnu službu uz obvezni probni rad koji za osobe

primljene redovitim putem traje 12 mjeseci, a za osobe primljene u službu izvanrednim

postupkom 3 mjeseca.52 Komisija imenovana od strane čelnika tijela nadzire rad

državnog službenika te ga istekom probnog roka ocjenjuje. Službeniku koji na probnom

radu nije zadovoljio, rješenjem se otkazuje državna služba, najkasnije u roku od osam

dana od dana isteka probnog rada. Ukoliko se rješenje o prestanku državne službe

otkazom ne donese u navedenom roku, smatra se da je službenik zadovoljio na

probnom radu 53 te je dužan najkasnije u roku od šest mjeseci od isteka probnog rada

položiti državni stručni ispit.54 Službeniku koji ne položi državni stručni ispit u roku ,

prestaje državna služba istekom posljednjeg dana roka za polaganje ispita.55

Državni službenici 56 se svake godine, najkasnije do 28. veljače za prethodnu

kalendarsku godinu, ocjenjuju na temelju pokazane učinkovitosti, poštivanja zadanih

rokova te osobnog ponašanja u službi, što je izuzetno važno kad se utvrđuje potreba

usavršavanja službenika, uvjeti za napredovanje, promicanje, upućivanje na rad izvan

državne službe ili uvjeti za korištenje plaćenog studijskog dopusta, kao i prilikom

izricanja kazne za povredu službene dužnosti.57 -

Državnom službeniku koji je ocijenjen ocjenom “ne zadovoljava” prestaje državna

služba po sili zakona, danom izvršnosti rješenja o ocjenjivanju.51 Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:U-III-1992/2005 i U-III-3499/2005 od 15. studenoga 2007., Narodne novine 133/07.52 Zakon o državnim službenicima, Narodne novine 92/05, čl.53., st.2. i 3.53 Ibid., čl.55.54 Ibid., čl.56., st.1.55 Ibid., čl.60., st.1.56 Osim onih koji su u prethodnoj kalendarskoj godini radili manje od šest mjeseci, te službenika na probnom radu.57 Zakon o državnim službenicima, Narodne novine 92/05, čl.87., st.1. i 2.

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_12_133_3825.html

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_12_133_3825.html

6.5. Otkazni rokovi

Sukladno odredbama Zakona o radu, budući da se niti Zakon o državnim službenicima,

niti Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike ne bave ovim pitanjem,

otkazni rok počinje teći danom dostave otkaza ugovora o radu, pri čemu postoje

situacije kad otkazni rok ne teče kako bi se zaštitila prava radnika.58

Otkazni rok ima zaštitnu funkciju kako za radnika tako i za poslodavca. -

Otkazni rok prolongira učinke otkaza i omogućuje radniku da za vrijeme trajanja

otkaznog roka potraži novi posao, a poslodavcu da nađe novog odgovarajućeg radnika.

Uz određivanje najmanjeg trajanja otkaznog roka u članku 114. Zakona o radu njegovo

trajanje može se odrediti kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

U slučaju kada službenik i namještenik daje otkaz, dužan je odraditi otkazni

rok u trajanju od mjesec dana, ako sa čelnikom tijela ili osobom koju on za to

ovlasti ne postigne sporazum o drugačijem trajanju otkaznog roka. 59

- U slučaju redovitog otkaza, otkazni rok je najmanje:

: 1) dva tjedna, ako je radnik u

radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno manje od jedne godine,

--------------------------------------------------

2) mjesec dana, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo

neprekidno jednu godinu, -

3) mjesec dana i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca

proveo neprekidno dvije godine, -

4) dva mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo

neprekidno pet godina, -

5) dva mjeseca i dva tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca

proveo neprekidno deset godina, -

6) tri mjeseca, ako je radnik u radnom odnosu kod istog poslodavca proveo neprekidno

dvadeset godina.60

58 Zakon o radu, Narodne novine 149/09, čl.113., st.2. Otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu, privremene nesposobnosti za rad, godišnjeg odmora, plaćenog dopusta, vršenja dužnosti građana u obrani te u drugim slučajevima opravdane nenazočnosti radnika na radu, određenim ovim ili drugim zakonom.59 Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike, NN 93/08, 23/09, 39/09, 90/10., čl.70.60 Ibid., čl.114., st.1.

7. ZAKLJUČAK

Državni službenici odgovaraju za povredu službene dužnosti ako povjerene poslove ne

obavljaju savjesno, stručno i u predviđenim rokovima, ako se ne pridržavaju Ustava,

zakona i drugih propisa ili pravila o ponašanju za vrijeme službe ili u vezi sa službom.

Disciplinska odgovornost u Republici Hrvatskoj uređena je Zakonom o državnim

službenicima, te državni službenici za povrede službene dužnosti, bile one lake ili teške,

odgovaraju disciplinski. Svrha disciplinskog postupka, odnosno postupka zbog povrede

službene dužnosti, kao jedan od instrumenata osiguranja urednog i učinkovitog

djelovanja državnih tijela i službi, te visokog stupnja povjerenja građana u institucije i

djelatnike državnih službi, ostvaruje se kažnjavanjem službenika za učinjene propuste.

Prema Zakonu o državnim službenicima disciplinska se odgovornost razlikuje od

kaznene odgovornosti. Kaznena odgovornost ne isključuje odgovornost za povredu

službene dužnosti, ako djelo koje je predmet kaznenoga postupka ujedno predstavlja i

povredu službene dužnosti. Također, oslobođenje od kaznene odgovornosti ne

pretpostavlja oslobađanje od odgovornosti za povredu službene dužnosti ako je

izvršeno djelo propisano kao povreda službene dužnosti. Ishod postupka vođenog zbog

povrede službene dužnosti može biti između ostalog i prestanak državne službe, pri

čemu razlikujemo prestanke državne službe sporazumom, istekom roka, otkazom, te

prestanak službe po sili zakona. Prestanak službe sporazumom predstavlja dvostrani

akt kojim se iskazuje suglasnost volje službenika i čelnika tijela u pogledu svih okolnosti

vezanih za prestanak radnog odnosa. Otkaz kao način prestanka službe Zakon

predviđa samo u slučaju da službenik ne zadovolji na probnom radu, te za razliku od

Zakona o radu ne predviđa otkazni rok nego službe prestaje danom konačnosti rješenja

o prestanku. Do izvanrednog otkaza može doći ako je došlo do teške povrede službene

dužnosti koja ili ima obilježja korupcije, ima za posljedicu znatnu materijalnu ili

nematerijalnu štetu za državno tijelo, pravne osobe ili građane ili zaštitu javnog interesa,

dovodi u pitanje integritet građana ili redovito obavljanje poslova državnog tijela.

Državna služba na određeno vrijeme prestaje istekom roka koji je određen u rješenju. U

slučaju smrti službenika, prava na mirovinu, osude na bezuvjetnu kaznu zatvora dužu

od šest mjeseci, nepolaganja državnog ispita u propisanom roku, ako se sazna da nije

ispinjavao uvjete za prijam u službu, ako je ocijenjen ocjenom “ne zadovoljava”, radi se

o prestanku službe po sili zakona. Iste odredbe zakona primijenjuju se i na

namještenike.

U roku od 8 dana od nastupa okolnosti koja predstavlja jedan od razloga za prestanak

službe, donosi se rješenje o prestanku državne službe.

8. LITERATURA

• Crnić, I.,Dika, M., Eraković, A. i dr.: Radni odnosi u Republici Hrvatskoj, ur. Željko

Potočnjak, PFZG i Organizator Zagreb, 2007. --- ----------------------------------------------

• Crnić, I.: Zakon o radu, primjena u praksi sa sudskom praksom, prilozima i abecednim

kazalom, Organizator, Zagreb, 2010. -----------------------------------------------------------------

• Pičuljan, Z., Pipunić, S.: Službeničko pravo, Novi informator d.o.o.o, Zagreb, 2008.

• Drmić, A.: Vrste povreda službene dužnosti i disciplinske sankcije, Hrvatska javna

uprava, god.10 (2010), br.3. -------------------------------------------------------

…………………… • Musa, A.: Europski

standardi službeničkog prava i Zakon o državnim službenicima iz 2005., Hrvatska javna

uprava, god.6. (2006), br.4. --------------------------------------------------

• Ruždjak, M.: Prestanak radnog odnosa: prema odredbama Zakona o radu i

odredbama posebnih zakona, Poslovni zbornik, Zagreb 2005. ----------------------------------

• Vojković, Ž.: Etički kodeks državnih službenika, Hrvatska javna uprava, god.7. (2007),

br.4.

• Zakon o državnim službenicima NN 92/05, 142/06, 77/07, 127/07, 27/08, 34/11, 49/11,

150/11, 34/12, 49/12. -------------------------------------------------------------------------------

• Zakon o općem upravnom postupku 47/09 ………………… ………………………

• Zakon o radu, Narodne Novine 149/09…………- ----------------------------------------------

• Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike, NN 93/08, 23/09, 39/09,

90/10 …

• Etički kodeks državnih službenika, NN 49/06, 40/11

9. PRILOG 1

PRIMJER RJEŠENJA O PRESTANKU SLUŽBE SPORAZUMOM 61

REPUBLIKA HRVATSKA ----------------------------------------------------------------------------

GRAD ZAGREB ---------------------------------------------------------------------------------------

Gradski Ured za gospodarstvo

Klasa:

Urbroj:

Na temelju članka 133. Zakona o državnim službenicima (“Narodne novine” br. 92/05 –

dalje ZDS), u vezi sa čl.16. Zakona o Gradu Zagrebu (“Narodne novine” br 62/01) i čl.96

Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (“Narodne novine” br. 33/01,

60/01, 106/03, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11), pročelnik Gradskog ureda za

gospodarstvo donosi

RJEŠENJE

-------------------------------- o prestanku službe

1. Miri Miriću, stručnom suradniku u Gradskom uredu za gospodarstvo, s danom

16.07.2012.g. sporazumno prestaje služba u Gradskom uredu za gospodarstvo.

2. Imenovanom se isplaćuje plaća zaključno sa 31.10.2012.

O b r a z l o ž e nj e

Miro Mirić podnio je zahtjev za sporazumni prestanak službe u Gradskom uredu za

gospodarstvo s danom 31.10.2012.g., radi odlaska na novo radno mjesto.

U skladu sa člankom 132., stavkom 1., alinejom 1. i člankom 133., stavkom 1. ZDS,

61 Ruždjak, M.: Prestanak radnog odnosa: prema odredbama Zakona o radu i odredbama posebnih zakona, Poslovni zbornik, Zagreb 2005

http://www.zakon.hr/zakoni/132.7.doc








pročelnik donosi rješenje o prestanku službe, te je stoga riješeno kao u točki 1.

dispozitiva.

Imenovanom se isplaćuje plaća zaključno sa 31.10.2012.g., te je riješeno kao u točki 2.

dispozitiva ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: -

Protiv ovog rješenja može se podnijeti prigovor pročelniku u roku od 15 dana od dana

primitka rješenja.

Dostaviti:

1. Miro Mirić ----------------------------------------------------------------------------------------------

2. Gradski ured za financije, Odsjek za obračun plaća -----------------------------------

3. Gradski ured za opći upravu, Odjel za kadrovske poslove ----------------------------------

4. Arhiva

PRILOG 2

PRIMJER RJEŠENJA O PRESTANKU SLUŽBE VJEŽBENIKA ISTEKOM VJEŽBENIČKOG STAŽA 62

REPUBLIKA HRVATSKA GRAD ZAGREB Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet

Klasa:

Urbroj:




60/01, 106/03, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11), pročelnik Gradskog ureda za

prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo komunalne poslove i promet donosi

RJEŠENJE


1. Darku Darkiću, pripravniku u Gradskom uredu za prostorno uređenje, izgradnju

Grada, graditeljstvo komunalne poslove i promet, prestaje službe 21.08.2012.g., danom

isteka vježbeničkog staža. -

2. Imenovanom se isplaćuje plaća zaključno s 21.08.2012.g.


Darko Darkić je rješenjem Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju Grada,

graditeljstvo komunalne poslove i promet, Klasa:_____, Urbroj:______ od 18.08.2011.g.

primljen s danom 21.08.2011.g. na određeno vrijeme od 12 mjeseci u Gradski ured za

62 Ibid.









prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo komunalne poslove i promet u

svojstvu vježbenika za zvanje samostalnog upravnog referenta za prostorno uređenje-

Budući da je Darko Darkić primljen u službu na određeno vrijeme, a ne postoji potreba

za njegovim rasporedom, prestaje mu službe istekom vježbeničkog staža.

Pročelnik Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo

komunalne poslove i promet, sukladno odredbi članka 134. Zakona o državnim

službenicima (“Narodne novine” br.92/05) donio je rješenje o prestanku službe, te je

riješeno kao u dispozitivu.



primitka rješenja.

PROČELNIK:

Dostaviti:

1. Darko Darkić ------------------------------------------------------------------------------------------



4. Arhiva

PRILOG 3

PRIMJER RJEŠENJA O PRESTANKU SLUŽBE OTKAZOM 63

REPUBLIKA HRVATSKA -------------------------------------------------------------------------------

GRAD ZAGREB -----------------------------------------------------------------------------------

SLUŽBA ZA TEHNIČKE POSLOVE

Klasa:

Urbroj:




60/01, 106/03, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11), pročelnik Službe za tehničke

poslove donosi

RJEŠENJE

……………………….. o otkazu službe

1. Otkazuje se služba Branku Brankiću, raspoređenom na radno mjesto tehnički

referent u Odjelu informatike Službe za tehničke poslove, budući da na probnom radu

nije zadovoljio. -

2. Služba prestaje danom izvršnosti ovog rješenja.


Branko Brankić je rješenjem Službe za tehničke poslove, Klasa:_____, Urbroj:______

od 15.04.2012.g., raspoređen na radno mjesto tehnički referent u Odjelu informatike

Službe, na neodređeno vrijeme, uz obvezni probni rad u trajanju od tri mjeseca, kako je

utvrđeno odredbom članka 53., stavka 3. Zakona o državnim službenicima.

63 Ibid









Komisija za praćenje i ocjenu stručnih i radnih sposobnosti i rada državnog službenika,

utvrdila je kako tijekom tri mjeseca Branko Brankić nije zadovoljio. Ovo stoga što

povjerene zadatke i zadaće, bez opravdanog razloga, nije izvršavao u roku ili ih uopće

nije izvršavao, a pokazao je i nedovoljnu stručnost koja se, uz ostalo, očitovala u

nepoznavanju osnovnih propisa koji su preduvjet za obavljanju poslova i zadaća iz

djelokruga rada Odsjeka u kojem radi. -

Sukladno tome, a temeljem članka 55., stavka 2. te članka 132. Zakona o državnim

službenicima, pročelnik Službe za tehničke poslove odlučio je otkazati službu Branku

Brankiću, te je riješeno kao u točki 1. dispozitiva ovog rješenja.

Temeljem članka136., službeniku kojem se otkazuje službe jer nije zadovoljio na

probnom radu, služba prestaje danom izvršnosti rješenja o prestanku službe, te riješeno

kao u točki 2. dispozitiva ovog rješenja.



primitka rješenja.

PROČELNIK:

Dostaviti:

1. Darko Darkić ------------------------------------------------------------------------------------------



4. Arhiva

PRILOG 4

PRIMJER RJEŠENJA O PRESTANKU SLUŽBE ZBOG TEŠKE POVREDE SLUŽBENE

DUŽNOSTI 64

REPUBLIKA HRVATSKA -------------------------------------------------------------------------------

GRAD ZAGREB -----------------------------------------------------------------------------------

SLUŽBA ZA MJESNU SAMOUPRAVU

Klasa:

Urbroj:




60/01, 106/03, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11), pročelnik Službe za mjesnu

samoupravu donosi

RJEŠENJE


1. Martinu Marić, stručnom referentu za mjesnu samoupravu u Odjelu za rad gradskih

četvrti Službe za mjesnu samoupravu, prestaje služba s danom 01.07.2012.g. po sili

zakona.

2. Imenovanom se isplaćuje plaća zaključno sa 01.07.2012.


Odlukom Službeničkog suda u Zagrebu, Klasa:_____, Urbroj:______ koja je potvrđena

Odlukom Višeg službeničkog suda u Zagrebu, Klasa:_____, Urbroj:______ od

64 Ibid.









25.05.2012.godine, Martinu Mariću je zbog teške povrede službene dužnosti izrečena

kazna prestanka državne službe. -

Odredbom članka 137., točka 9. ZDS, propisano je da službeniku državna služba

prestaje po sili zakona kad mu je izrečena kazna prestanka državne službe zbog teške

povrede službene dužnosti - danom izvršnosti rješenja službeničkog suda.

Budući da je Odluka Službeničkog suda izvršna, ispunjeni su svi uvjeti propisani čl.137.

Zakona.

Stoga pročelnik Službe za mjesnu samoupravu, u skladu sa člankom 132., u svezi

članka 137., donosi odluku da Martinu Mariću prestaje državna služba po sili zakona

dana 01.06.2012., te je riješeno kao u točki 1. dispozitiva. -

Državnom se službeniku isplaćuje plaća zaključno sa 01.06.2012. te je riješeno kao u

točki 2. dispozitiva ovog rješenja.



primitka rješenja.

PROČELNIK:

Dostaviti:

1. Martin Marić ------------------------------------------------------------------------------------------



4. Arhiva

PRILOG 5

PRIMJER RJEŠENJA O PRESTANKU SLUŽBE PO ISTEKU ROKA RASPOLAGANJA 65

REPUBLIKA HRVATSKA ------------------------------------------------------------------------------- GRAD ZAGREB STRUČNA SLUŽBA GRADSKOG POGLAVARSTVA

Klasa:

Urbroj:




60/01, 106/03, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11), pročelnik Službe za mjesnu

samoupravu donosi

RJEŠENJE

1. Ani Anić, službenici stavljenoj na raspolaganje Gradskom poglavarstvu Grada Zagreba, državna službe prestaje 26.08.2012.godine. - 2. Imenovanoj se isplaćuje plaća zaključno sa 26.08.2012.godine.


Ana Anić je rješenjem Stručne službe Gradskog poglavarstva,Klasa:____,Urbroj:_____, od 18.04.2011.g., stavljena s danom 27.04.2011. g. na raspolaganje Gradskom poglavarstvu Grada Zagreba, uz otkazni rok u trajanju od dva mjeseca, dakle do 27.06.2011.g. Točkom 3. spomenutog rješenjautvrđeno je da imenovanoj službenici državna službe prestaje prvog dana po isteku roka raspolaganja. -

65 Ibid









Budući da je Ani Anić naknadno priznato pravo na korištenje preostalog dijela godišnjeg odmora iz 2010. godine, rješenjem Stručne službe gradskog poglavarstva, Klasa:____,Urbroj:_____, izmijenjena je točka 3. uvodno spomenutog rješenja i to na način da imenovanoj službe prestaje istekom posljednjeg dana godišnjeg odmora, 26.08.2011.

Povodom izrečenog, riješeno je kao u točki 1. dispozitiva.

Ani Anić isplaćuje se plaća zaključno s posljednjim danom rada, dakle 26.08.2011., te je riješeno kao u točki 2. dispozitiva ovog rješenja.



primitka rješenja.

PROČELNIK:

Dostaviti:

1. Ana Anić ------------------------------------------------------------------------------------------



4. Arhiva, ovdje

Documents

Prestanak radnog odnosa državnih službenika