Sadržaj

1. Vrste i izvor prijetnji u poštanskom sistemu.............................................................2

2. Inteligentni transportni sistemi u praćenju pošiljaka.................................................5

2.1. Primjena ITS sustava kao Track & Trace u dostavi EMS pošiljaka..................9

3. Inteligentni transportni sistemi u upravljanu voznim parkom..................................13

3.1. Pracenje vozila................................................................................................13

3.2. Upotreba praćenja pomocu GPS-a.................................................................15

3.3. Fleet Management Solutions-FMS..................................................................17

3.4. Digitalne mape................................................................................................20

1. Vrste i izvor prijetnji u poštanskom sistemu

Osnovni zadatak poštanskog saobraćaja je da obezbijedi pružanje usluga visokog kvaliteta, a naročito kada pruža usluge u uvjetima konkurentskog tržista, što ranije i nije bio slučaj.

Poštanski saobraćaj ima važnu ulogu u životu čovjeka, a samim tim i zemlje. Upravo zbog tog razloga su sigurnost i zaštita poštanskog sistema jedan od osnovnih čimbenika kojem treba posvetiti posebnu pažnju kako bi se poštanski saobraćaj mogao samostalno održavati i osigurati na taj načun.

Sa aspekta poštasnkog saobraćaja pojam sigurnosti podrazumijeva sgurnost u poštanskom prometu.

Pojam zaštite u poštanskom saobraćaju podrazumijeva svaki vid vlastite ili unajmljene zaštite u cilju zaštite svog osoblja i cjelokupne imovine.

Zaposlenici u poštanskom sistemu, nacionalni poštanski operatori, poštanski objekti, kao i brojna poštanska vozila, uključujući i privatne operatore s njihovim ljudskim resursima i infrastrukturom, postali su meta organiziranog kriminala.

Novac i vrijednosnice osnovni su motiv napada na poštanska vozila i poštanske urede, a samim tim i na radnike koji vrlo često završavaju sa tragičnim posljedicama.

Niz slučajeva „pismo – bomba“, smrtonosni otrov u pošiljkama – antraks postavljaju nove zahtjeve za sigurnosnim i zaštitnim mjerama, posebice u zračnom prijevozu gdje se pošiljke prevoze i putničkim zrakoplovima.

Slika 1. Pismo - bomba

2

Slika 2. Indikatori ekspolozivne naprave kod pisama i paketa

Poštanski sustav je od ranije, a danas naročito, meta nedozvoljenih radnji koje se uglavnom javljaju u segmentima:

tradicionalne pismovne službe, novih poštanskih usluga kao brze pošte, poštanskih paketa, finansijske službe, poštanskih maraka, međunarodnih kupona, međunarodnih kupona za odgovor.

3

U vezi navedenih segmenata česti oblici zloupotreba su:

otuđenje ili oštećenje pošiljaka, unošenje nedozvoljenih predmeta, prijenos narkotika putem pošte, prijenos eksploziva, prijenos materijala neprimjerenog sadržaja, napad na vozila – prijenos novca, provalne krađe u poštanske objekte.

Razloge za ovakve nedozvojene radnje ne treba naročito isticati. Tu se prije svega izdvaja slaba privredna razvijenost cjelokupne države kao i slaba zaposlenost stanovništva.

Najčešći subjekti koji vrše zloupotrebe u poštankom saobracaju su:

1. Korisnici poštanskih uluga;2. Spoljni počinioci;3. Službenici raznih kompanija – kooperanti sa poštom;1

Slika 3. Napad na poštanski sistem

Da bi se obezbijedila veća kvaliteta i zaštita osoblja i građana, nužna je veća sigurnost među poštanskim upravama u okviru Međunarodne poštanske unije. Pored razmjene informacija i iskustava, takodje kvalitetne strategije trebaju biti u stanju efikasnije odgovornosti na nove, potencijalne zloupotrebe.

1 Abidin Deljanin: SIGURNOST I ZAŠTITA U POŠTANSKOM PROMETU, Univerzite u Sarajevu, Fakultet za saobraćaj i komunikacije, Sarajevo 2011.

4

2. Inteligentni transportni sistemi u praćenju pošiljaka

Dinamičan razvoj mobilnih komunikacija prati njihova široka primjena u području

poštanskih usluga čime se povećava razina poštanskih usluga i poboljšava tržišna pozicija

poštanskih operatora. Zemlje EU su donijele odluke o većem korištenju naprednih tehnologija

u oblasti poštanskog prometa kako bi se povećala konkurentnost nacionalnih poštanskih

operatora.

Primjena novih tehnologija u poštanskom prometu treba povećati učinkovitost operacija u

poštanskom prometu i osigurati interoperabilnost. Da bi se osigurala interoperabilnost

neophodna je standardizacija informacijskih i komunikacijskih tehnologija u poštanskom

prometu kako bi se omogućila razmjena podataka, informacija i znanja.

Korištenje RFID tehnologije i GPS sustava omogućavaju snažnu podršku za poboljšanje

upravljanja procesima transporta u poštanskom prometu. Okruženje u kojem se obavlja

transport obuhvata široku prometnu mrežu podržanu uslugama bežičnih komunikacija

omogućena je stvarno vremenska komunikacija korisnika i davatelja poštanskih usluga i

međusobna razmjena stvarno vremenskih informacija što omogućava znatno fleksibilnost

poštanskih usluga.

Korištenje bežičnih komunikacija (GPS, Wi-Fi, Bluetooth, RFID) ovisi o daljini prijenosa

informacija i širini kanala prijenosa.

5

Slika 4. Tehnološke operacije poštanskog prometa koje uključuju korištenje mobilnih komunikacija

1. pošiljatelj donosi pošiljku na poštanski šalter

2. prikupljanje pošiljaka

3. prikupljanje pošiljka poštanskim sandučićem

4. nadziranje transportnog procesa korištenjem bežičnih komunikacijskih tehnologija

5. optimiziranje ruta prilikom isporuke pošiljke

6. komunikacija s primateljem

U poštanskom prometu se koriste sljedeće mobilne komunikacijske tehnologije:

- aRFID- aktivna RFID tehnologija

- pRFID- pasivna RFID tehnologija

- BC- bar kod

- RTLS- sustav nadzora pošiljki

- GPS- globalni pozicijski sustav

- GSM

Primjena mobilnih komunikacijskih tehnologija u procesu transporta u poštanskom prometu

omogućava praćenje kretanja pošiljke što uključuje vrijeme polaska vozila, vrijeme dolaska

vozila, vrijeme istovara, upravljanje raspoloživim tovarnim prostorom vozila, vrijeme

kašnjenja, vrijeme utovara i istovara pošiljke. Sa stajališta poštanskog operatora potrebno je

uzeti u obzir sljedeće:

- kratko vrijeme prerade pošiljaka

- veliku količinu robe i pošiljaka

- veliki troškovi vezani za svakodnevne operacije

- veliki potencijal racionalizacije manualnih operacija

6

Komunikacijske tehnologije omogućuju praćenje vozila kroz cijeli transportni i logistički

lanac, osiguravaju koristi za prijevoznike i korisnike usluga transporta. Moguće je pratiti

precizno vremena polaska, dolaska kao i prolaska kroz određene tačke transportne mreže što

omogućava poboljšanje upravljanja procesom transporta osiguravajući veću tačnost i

pouzdanost transportnih operacija u poštanskom prometu što uključuje: 2

- osiguranje informacija za bolje planiranje transportnih procesa

- pravovremeno upozorenje o kašnjenju vozila svih sudionika u procesu transporta poštanskog

prometa

- precizno evidentiranje razmjene na svakom utovarno - istovarnom mjestu pošiljaka

- poboljšanje upravljanja utovarno - istovarnim mjestima pošiljaka

- automatsko registriranje podataka o vozilima na kontrolnim tačkama

-smanjenje troškova u poštanskim centrima koji raspolažu stvarno vremenskim informacijama

o pošiljci

- upravljanje kretanjem vozila na ruti

Kombinacijom RFID i GPS tehnologije omogućava se znatno učinkovitije praćenje kretanja

robe i opreme. Zajedničko korištenje ovih tehnologija zahtijeva baze podataka koje

omogućuju pohranjivanje i čitanje podataka te njihovo povezivanje sa drugim čitačima i

prijemnicima. Veća pažnja se treba posvetiti razvoju RFID tagova i GPS prijemnika koji će

omogućiti međusobnu komunikaciju sa drugim tagovima i prijemnicima što će omogućiti

veću preciznost stvarno vremenskih podataka koji se koriste u procesu transporta. To će

također smanjiti cijenu opreme jer će kombinacija ovih tehnologija zahtijevati manje čitača.

2 Ezgeta D.: Predavanja na predmetu: Inteligentni Transportni Sustavi, Fakultet za saobraćaj i komunikacije, Univerzitet u Sarajevu, 2013

7

Slika 5. Povezivanje tehnologije bar koda, RFID i GPS

Ako se ove tehnologije zajednički koriste onda se podaci koje sadrže bar kod i pasivni RFID

tag prenose na aktivni RFID tag. Ove informacije se mogu kombinirati sa drugim

informacijama aktivnih RFID tagova, a potom prenijeti do GPS prijemnika. GPS sustav

informacije može prenijeti do svih sudionika u procesu transporta. Ovakva kombinacija se već

koristi u željezničkom prometu gdje je lokomotiva opremljena GPS prijemnikom do kojeg se

dostavljaju informacije o robi koja se prevozi.

Razvojem novih RFID tagova i njihovim povezivanjem sa senzorima koji mjere određene

parametre vezane za stanje robe (temperatura, vlažnost,..) i sigurnost robe (kontrola otvaranja

kontejnera) omogućava nadzor stanja robe tokom procesa transporta. Ovi senzori imaju

ograničenja u pogledu korištenja energije od strane čitača podataka na određenoj udaljenosti.

Objedinjavanjem RFID i GPS tehnologija omogućava se stvarno vremensko prikupljanje i

obrada informacija te stvarno vremensku podršku odlučivanju u području poštanskog

prometa. RFID omogućava sinkronizaciju podataka očitanih na kontrolnim tačkama sa

drugim podacima i njihovo korištenje u procesu transporta dok GPS sustavi osiguravaju

informacije o lokaciji opreme i pošiljaka te vođenje istih na planiranim rutama.

Informacijske i komunikacijske tehnologije omogućavaju znatno unapređenje upravljanja

procesima u poštanskom prometu koja podrazumijeva stvarno vremensku razmjenu podataka

8

između davatelja poštanskih usluga i njihovih korisnika. To omogućava povećanje tačnosti i

pouzdanosti poštanskih usluga. Elektronička razmjena podataka omogućava međusobnu

razmjenu informacije i donošenje upravljačkih odluka u veoma kratkim vremenskim

intervalima što otvara širok prostor za optimiranje procesa u poštanskom prometu. 3

Stvarno vremensko praćenje informacija omogućava provođenje upravljačkih odluka i

otklanjanje poremećaja koji mogu biti uzrokovani ljudskim faktorom, prometnim sredstvima

ili prometnom infrastrukturom. Na temelju takvih informacija posljedice takvih poremećaja se

mogu otkloniti preusmjeravanjem vozila na druge rute, zamjenom vozila zbog tehničkih

nedostataka ili davanjem dodatnih uputa radnicima koji upravljaju pojedinim operacijama.

Korištenjem umjetne inteligencije u sustavima obrade podataka omogućava se izvođenje

kompleksnih operacija u procesima odlučivanja što znatno skraćuje pojedine operacije i

smanjuje mogućnost pojave grešaka. Ovakvi sustavi povećavaju obim raspoloživih

informacija i njihovo razvrstavanje i distribuciju po različitim kriterijima bez intervencije

ljudi u tim procesima što povećava pouzdanost i učinkovitost procesa u poštanskom prometu.

RFID tehnologija doživjela je snažan rast i privukla svjetsku pažnju od trenutka kada je cijena

RFID tagova počela da kontinuirano pada i kada su neki od vodećih trgovinskih lanaca (poput

Wal-Mart-a, Metro-a, Tecso-a) ali i Američkog ministarstva odbrane postavili zahtjev svojim

snabdjevačima da striktno koriste ovu tehnologiju identifikacije.

2.1. Primjena ITS sustava kao Track & Trace u dostavi EMS pošiljaka 

Jedno od takvih rješenja je poštanski Track and Trace System (T&T) koji korisnicima nudi

mogućnost:

posebnih zahtjeva glede dostave (na dom, ured, poštanski sandučić, odgoda dostave)

trenutnu potvrdu uručenja pošiljke ili trenutan izvještaj o razlozima ne uručenja

veću sigurnost prijenosa pošiljaka

veću brzinu prijenosa

mogućnost praćenja putovanja pošiljke (putem Interneta), i dr. 

3 http://materijali.grf.unizg.hr/media/RFID%20tehnologija.pdf

9

Dok se poštanskom operateru istovremeno omogućava:

dinamičko planiranje sredstava (ljudi, vrste i broja vozila, kapaciteta prerade, dostave i

dr.)

prikupljanje podataka direktno iz procesa u realnom vremenu (statistike, analize, idr.)

indirektno veća sigurnost i poštanskih pošiljaka i poštanskih djelatnika (reakcija u

slučaju netolerantnih odstupanja od očekivanih ruta ili vremena)

alternativno usmjeravanje u ovisnosti o značajkama pošiljaka (podaci o pošiljkama

koje ulaze u proces prijenosa poznati su već od trenutka ulaza pošiljaka u proces), i dr.

Koristeći identifikacijske oznake (npr. bar kodove, RFID nosače i sl.) moguće je svaku

pošiljku označiti  i  onda  ažurno  pratiti  tokom  odvijanja  procesa  prijenosa formirajući time

evidenciju  o pošiljci. Prenošenje ID oznaka ostvaruje se različitim komunikacijskim

sredstvima i tehnikama ovisno o mjestu gdje se identifikacija provodi, a upravljanje ID

oznakama odvija se uspoređivanjem s podacima pohranjenima u informacijskom podsustavu

i odlukama procesiranima u upravljačkom podsustavu.

Slika 6. Praćenje pošiljke pomoću Track&Trace

Princip praćenja pošiljaka temelji se na očitavanju i slanju identifikacijskih oznaka u svakoj

fazi poštanskog procesa. Razlike se pojavljuju jedino s obzirom na metodu označavanja

pošiljaka, tj. ovisno o tome jesu li identifikacijske oznake tekstualni zapisi, bar kodovi ili

RFID nosači, a što onda uvjetuje primjenu odgovarajućih tehničkih uređaja.

10

Primjer sustava praćenja i pronalaženja temeljenog na bar kod identifikaciji prikazan je na sljedećoj slici.

 

ID broj se prvi put očitava prilikom prijema pomoću uređaja za optičko čitanje podataka s

pošiljke koji već u toj fazi mogu, no i ne moraju, biti u obliku bar kodova. Ovisno o tome gdje

je obavljen prijem poštanske pošiljke (u poštanskom uredu, poštanskom središtu ili kod

korisnika), razlikuju se tehničke izvedbe optičkih čitača (skenera) koji će se koristiti (ručni,

prijenosni, stacionarni). Skenirani podaci s tačnim danom i satom prijema te svim podacima o

pošiljci i vrstom usluge pohranjuju se u uređaj iz kojega će se naknadno učitati pri dolasku u

središte ili se izravno šalju prema informacijskom podsustavu bilo bežičnim putem(slučaj

ručnog očitanja poruka), ili preko žičnih veza (slučaj stacionarnog čitača).

11

Slika 7. Sustav praćenja i pronalaženja pošiljaka temeljen na bar kodiranju

Moguća su i tehnička rješenja optičkih čitača s ugrađenom funkcionalnošću zapisivanja

podataka u obliku pogodnom za daljnje faze prijenosa (npr. bar kodu). U poštanskom uredu ili

središtu (mjestu skladištenja pošiljke) ID broj se skenira drugi put, pošiljka se sortira i ispisuje

se oznaka rute na svaki svežanj. Oznake sadrže informacije koje su potrebne za automatsko

sortiranje u središtima i dostavu pošiljaka.

Poštanski kod primatelja te brojevi dostavnih ruta ispisuju se kao bar kodovi za automatsko

sortiranje u središtima. Određeni podaci mogu se označavati i u obliku razumljivu čovjeku

kako bi se eventualno u nekim situacijama mogla izbjeći nužnost upotrebe optičkih čitača.

Nakon ispisivanja rute, pošiljci se, ako do sada nisu, određuju dimenzije i težina, a

informacije se otpremaju u bazu podataka. Za otklanjanje pogrešaka pri upisu i za poboljšanje

produktivnosti, oznake ruta mogu ispisivati i korisnici. Nakon toga,  pošiljke  se  sortiraju  i

ukrcavaju  za  transport  do  glavnog  središta  ili  za izravni transport do odredišnih jedinica

(ureda ili središta).

U glavnom središtu se pošiljke iskrcavaju i po treći put skeniraju te sortiraju automatskim

konvejerskim trakama. Proces sortiranja temelji se na kodu rute koji se očitava fiksnim

čitačem koda prilikom kretanja pošiljke konvejerskim trakama. Tipična brzina sortiranja

iznosi 2 - 2,5 m/s. Slijedi ukrcaj u vozila i otpremanje odredišnim  poštanskim  jedinicama. 

Na  prihvatnom  skladištu  četvrti  put  se skenira ID kod. 

Pošiljke su sortirane prema njihovim lokalnim odredišnim rutama i skenirane peti put prije

ukrcaja u dostavno vozilo. Dostavljač skenira šesti put ID oznaku pri dostavi pošiljke

primatelju. Mobilni uređaj prima dostavne informacije za buduće upućivanje u sustav

praćenja i traženja pošiljaka.

Slika 8. Pošiljka sa kodom za praćenje

12

3. Inteligentni transportni sistemi u upravljanu voznim parkom

Upravljanje voznim parkom – Fleet Management odnosi se na upravljanje vozilima tj.

voznim parkom jedne kompanije. Fleet Management podrazumjeva upravljanje brodovima

i/ili motornim vozilima kao što su automobili, kola za dostavu (kombi) i kamioni. Fleet

Management može obuhvatiti širok dijapazon funkcija kao što su finansiranje vozila,

održavanje vozila, telematika vozila (praćenje i dijagnostika), “driver management”,

upravljanje potrošnjom goriva, i upravljanje sigurnošcu i bezbjednošcu. Upravljanje voznim

parkom je funkcija koja omogucava kompanijama koje se oslanjaju na transport u svom

poslovanju da uklone ili minimiziraju rizike vezane za ulaganja u vozni park, povećanje

efikasnosti, produktivnosti i reduciranju ukupnih transportnih troškova, uz 100%-tnu

saglasnost sa zakonskim propisima, i mnoge druge pogodnosti. Ove funkcije mogu biti

obuhvacene i obavljane ili u okviru posebne službe za upravljanje voznim parkom u

kompaniji ili u okviru vanjskog provajdera usluga upravljanja voznim parkom.

3.1. Pracenje vozila

Temeljna funkcija u okviru sistema upravljanja voznim parkom je praćenje vozila (eng.-

vehicle tracking). Najčešce je ova funkcija bazirana na GPS-u, ali ponekad može biti bazirana

na platformi ćelijske triangulacije.

“Sistem” praćenja vozila je elektronski uređaj instaliran u vozilu da omogući vlasniku ili

trećoj strani da prati i utvrdi lokaciju vozila. Najsavremeniji sistemi praćenja vozila koriste

GPS module za precizno lociranje vozila. Mnogi sistemi kombinuju komunikacijske

komponente kao što su mobilni ili satelitski prijenosnici za uspostavljanje veze izmedu

lokacije vozila i udaljenog korisnika. Informacije o vozilu se prikazuju na elektronskim

mapama putem interneta ili specijaliziranih softvera. Postojeci sistemi za praćenje vozila

imaju svoje korijene u industriji brodova. Korporacije sa velikim voznim parkovima

zahtjevale su neku vrstu sistema koji bi im omogucio da odrede gdje se nalazi svako od vozila

u bilo kojem trenutku.

Sisteme za praćenje vozila sada možemo naci i kod korisničkih vozila (privatnih) kao zaštita

od krađe i kao uređaj za (ponovno) pronalaženje. Policija može da prati signal emitovan od

strane sistema za praćenje da bi locirali ukradeno vozilo. Mnogi sistemi za praćenje vozila

danas koriste automatsko lociranje vozila kako bi omogućili jednostavno odredivanje lokacije

13

vozila. AVL sistem ne zahtjeva vanjsku antenu. “Zemaljski” sistemi za praćenje koriste radio

frekvencijske (RF) prijenosnike koji ce emitirati signal kroz zidove, garaže ili zgrade. Mnogi

policijski patrolni automobili širom svijeta imaju neku vrstu AVL uredaja za praćenje koji

predstavljaju standardnu opremu u ovim vozilima. Za neke sisteme praćenja vozila, od

korisnika se zahtijeva mjesecna pretplata za uslugu koja uključuje: softver za mapiranje,

hardver, instalaciju i uslugu praćenja. Druge kompanije nude uređaje (jedinice) koje se

plaćaju, kao i njihova instalacija i nastavljaju da rade za vrijeme “trajanja” vozila. Zavisi od

količine informacija, učestalosti regeneracije/ažuriranja i fizičkog okruženja uređaja

Postoji nekoliko vrsta uredaja za praćenje vozila. Medutim, obicno se dijele na pasivne i

aktivne.4

Pasivni uredaji Pasivan princip praćenja vozila bazira se na pamćenju određenih tačaka

kojima je vozilo prolazilo, a ne cjelokupnog puta. Sve informacije spremaju se na GPS urađaj,

te se kao takve mogu na računaru obraditi. Informacija dobivena ovom metodom statističke je

prirode, jer se njome mogu pratiti kretanja vozila, ali snimljeni podaci nisu u stvarnom

vremenu, ved se gleda učestalost obilaska određenih mjesta.

Aktivnim uredaji Ova metoda se koristi kada se ukazuje potreba za informacijom o položaju

koja je funkcija vremena. Dakle, imamo periodično osvježavanje informacija te na taj način

možemo detaljno pratiti kretanje vozila. Osim položaja vozila, informacije koje se šalju mogu

biti brzina, smjer isl.

Slika 9. GPS u vozilima

4 Deljanin Abidin: Skripta na predmetu: Logistika i ITS, Fakultet za saobraćaj i komunikacije, Univerzitet u Sarajevu, 2011

14

Neke taksi službe koriste sistem za praćenje vozila za bolje usluživanje korisnika. Koristeći

sistem za praćenje vozila, njihovi operatori mogu vidjeti koja taksi vozila su slobodna, tako da

mogu izabrati ono koje je najbliže korisniku.

Slika 10. Izgled najpovoljnije rute putovanja

Ova metoda se koristi kada se ukazuje potreba za informacijom o položaju koja je funkcija

vremena. Znaci imamo periodičko osvježavanje informacija (npr. svake sekunde), te na taj

način možemo detaljno pratiti kretanje vozila. Osim položaja vozila, informacije koje se šalju

mogu biti brzina, smjer i sl.

3.2. Upotreba praćenja pomocu GPS-a

GPS sateliti pokrivaju cijelu zemljinu kuglu. Mjerenjem dužina do satelita, moguće je odrediti

položaj bilo koje tačke na zemlji sa tačnošću od nekoliko desetina metara do samo nekoliko

milimetara.5

5 Lindov Osman: Tehnologija cestovnog transporta, interna skripta, Fakultet za saobraćaj i komunikacije, Sarajevo 2009

15

Sistem praćenja vozila je najčešce korišten od strane operatora/rukovodilaca voznog parka za

potrebe upravljanja voznim parkom, gdje se obavljaju funkcije kao što su trasiranje, otprema,

“on-board” informiranje i sigurnost.

Da bi sistem bio funkcionalan za aktivno pradenje vozila potrebne su sljedede komponente

sistema:

1. prenosni GPS uređaj,

2. komunikacijski sistem (prijemnik/odašiljač),

3. geografske karte u digitalnom obliku.

Sistemi kao takvi su jednostavni za primjenu, jer pri nabavki sistema za GPS praćenje dobiva

se uređaj sa već učitanim kartama i sve što je potrebno jeste priključiti uređaj na napajanje u

vozilu, a kao komunikacijski sistem može poslužiti i mobilni telefon.

Najvedu primjenu GPS je pronašao u :

Mobilnoj telefoniji

Drumskom saobradaju

GPS navigaciji

Vodenom saobraćaju.

GPS omogućava efikasno snalaženje korisnika u urbanom prostoru, kretanje prema njihovim

krajnjim odredištima najpovoljnijim načinima i najkraćim putevima.Druge primjene uključuju

nadgledanje ponašanja vozača, npr. poslodavac nadzire zaposlenika ili roditelj mladog

vozača. Sistem praćenja vozila je također popularan kod privatnih vozila, a u svrhu zaštite od

krađe i pronalaženja vozila u slučaju krađe. Kada se koristi kao sigurnosni, sistem praćenja

vozila može takode poslužiti ili kao dodatak ili zamjena za tradicionalni auto alarm. U tom

slučaju, korištenje uređaja za praćenje vozila omogućava smanjenje troškova osiguranja, jer je

smanjenje rizika od krađe vozila značajno. Neki sistemi praćenja vozila integrišu nekoliko

sigurnosnih sistema, npr. slanje automatskog upozorenja na telefon ili e-mail ako je alarm

uključen ili je vozilo pokrenuto/pomjereno bez dozvole.

16

3.3. Fleet Management Solutions-FMS

Kombinirajući GPS tehnologiju sa naprednom dvosmjernom satelitskom komunikacijom,

FMS obezbjeđuje sistem koji pruža korisnicama evidentna poboljšanja kod iskorištenosti

mobilnih jedinica i produktivnosti rada, a ujedno smanjujući rizik od krađe i troškove obnove.

Svi “mobilni” podaci (podaci sa mobilnih jedinica) se primaju, pohranjuju i analiziraju u FMS

mrežnom operativnom centru.

Slika 11. Fleet management solutions

Svako vozilo voznog parka koje se prati je opremljeno sa FMS hardver modulom i

satelitskom antenom, koja prima informacije o poziciji/lokaciji putem GPS-a. Modul

normalno komunicira sa centrom za podatke putem satelitske mreže. Izvještaji su jednostavni

za upotrebu i za razumjeti. Pružaju informacije ”tačno na vrijeme” a vezane za mobilne

jedinice uključujući: posljednje lokacije, zaustavljanja korisnika i njihovo trajanje,

ograničenja i kršenje regionalnih ograničenja, upozorenja na oslabljenu bateriju, prekomjernu

brzinu, napomene za požar (paljenje uključeno/isključeno), zaključavanje/ otključavanje

vrata, omogućiti/neomogućiti paljenje, trajanje/trajnost mašine, izvještaji o pređenim

kilometrima, i raspored održavanja.

Slika 12. Softwer Fleet management solutions

17

Sistem posjeduje razne vrste izvještaja:

HISTORY REPORT SAMPLE (primjer historijskog izvještaja) – historijski izvještaj pruža

mogućnost brzog pregleda historije voznog parka u toku odredenog perioda, vremenski do 6

mjeseci, sa dodatnih arhiviranih podataka za 12 mjeseci.

STOP REPORT SAMPLE (Primjer izvještaja o zaustavljanju) - korisniku pruža brz pregled

svih zaustavljanja kojeg su napravila vozila za određeni period.

IDLE REPORT SAMPLE (Primjer izvještaja o stanju mirovanju vozila) -korisnicima pruža

pregled vremena i lokacija vozila iz voznog parka koja “ne rade”– motor radi i vozilo je u

stanju mirovanja/ne kreće se.

Za vozače sa produženim vremenom trajanja vožnje imperativ je moći pratiti progres teretnih

vozila/prikolica/kamiona i isporuka i moći komunicrati (u stvarnom vremenu) sa vozačima,

kada je to potrebno.

Sa satelitskim GPS rješenjima koje pruža FMS, moguće je reducirati operativne troškove i

povećati produktivnost dobijajući pravovremene informacije na lokaciji i status svih vozila

voznog parka. Kao dodatak, moguće je direktno komunicirati sa vozačima da bi se efikasno

odabrale rute, dodatni planirani utovar/preuzimanje robe kada imamo neiskorištenih

kapaciteta (za teret), i da smo u mogućnosti upozoriti na hitne situacije.6

Kljucne sposobnosti/mogućnosti su:

• gotovo (vremenski) konstantno praćenje teretnog vozila/prikolice

• dvosmjerne tekstualne komunikacije

• funkcije dispečera

• izvještaji o dostavi sa vremenima polaska i zaustavljanja, lokacija i

trajanja

• upozorenja na prekomjernu brzinu

• ograničenja sa automatskim upozorenjima

• dodatni senzori za pregrijavanje, temperature, težinu, gorivo itd.

Bez pomoći GPS sistema efektivno otpremati, pratiti i kontrolisati disperzirani vozni park

autobusa i putničkih vozila može biti zastrašujuci zadatak. Sa satelitskim GPS rješenjima koje

pruža FMS, moguće je dobiti pravovremene informacije na lokaciji i statusu svih vozila

voznog parka. Kao dodatak, moguće je direktno komunicirati sa operatorom da bi se efikasno

6 http://www.vidilab.com/vidi.biz/arhiva/vidi.biz193/pdf/Vidi.biz193.pdf

18

i brzo utvrdili rasporedi vožnje i zaustavljanja i minimizirali gubici u vremenu i resursima.

FMS u kombinaciji sa GPS-om obezbjeđuje kompletan sistem upravljanja mobilnim

resursima.

Softver za upravljanje voznim parkom omogućava ljudima da ispune seriju specifičnih

zadataka u okviru funkcije upravljanja cijelom ili nekim dijelovima voznog parka neke

kompanije. Ovi specifični zadaci obuhvataju sve operacije od akvizicije vozila do njegovog

raspoređivanja. Softver, u zavisnosti od mogućnosti, omogućava funkciju kao što je

profiliranje vozila/vozača, profiliranje puta, efikasnost puta, itd. i omogućava daljinsku

kontrolu i aktivno isključenje, te prikupljanje podataka o vozilu i drugo Jedno od mogućih

rješenja za upravljanje flotom vozila je naručivanje specijaliziranog softvera koji će iz baze

podataka da pravi specifične vrste izvještaja koje ce pomoci stručnjacima u donošenju

ispravnih i pravovremenih odluka.

Kao primjer ovoga, može se napraviti dinamička baza podatka koja se u stvarnom vremenu

osvježava sa podacima koji se dobivaju od telematskih sistema. Operater može tražiti

informaciju o svim vozilima (na koja je ugrađen senzor o potrošnji goriva) koja troše više od

određenog nivoa goriva na prijeđenih 100 km. U ovakvoj situaciji se može desiti da neka od

vozila troše neubičajeno mnogo, što može indicirati da postoji problem sa radom samog

vozila, a što daje informaciju operateru da se dato vozilo treba poslati na prijevremeni

tehnički pregled. Također, operater može tražiti listu svih vozila koja su u određenom periodu

prešla manji broj kilometara nego je to zadano, ovo sa svoje strane može indicirati na to da se

neka od vozila koriste malo ili gotovo nikako

Ovakva informacija je jako bitna ako se neka vozila ne koriste, a zahtijevaju određeno

održavanje. U ovakvom slucaju to samo donosi trošak firmi. Operater može odluciti da se

vozilo proda, ili da se stavi u funkciju ili da se napravi analiza korisnosti vozila. Operater

također može tražiti i vozila koja su prešla iznad određenog broja kilometra jer ovo može

indicirati da su vozila pred otkazivanjem ili da treba računati na njihovu zamjenu. Ovo je jako

bitan podatak jer treba planirati sredstva za nabavku određenog broja vozila. Ova stavka u

firmama poput FedEx-a, DHL, Coca-Cole i sl. može da bude prilično važna stavka sa kojom

se mora računati. Ovakva vrsta softvera može biti podešena na alarme koji će u nešto ranijem

periodu (10-20 dana) da alarmiraju operatera da se vozilu približava redovni servis ili vrijeme

registracije, što je veoma bitan podatak, jer se na ta vozila u dane servisa ili registracije ne

može racunati kao operativna.

19

Jedna od dosta korištenih aplikacija je traženje vozila od strane operatera kao što su DHL,

FedEx, i druge prevozničke kompanije. Kod ovakvog tipa praćenja ne prati se samo

specifično vozilo nego i sam paket koji se prevozi vozilom. Prilikom zaprimanja paketa on

dobiva specifičan identifikacioni broj i potom se pridružuje vozilu koje ga prevozi. Ovo znači

da se u bazi podataka ID broj paketa preklapa sa praćenjem određenog vozila.

Na ovaj način korisnik usluga (pošiljalac i primaoc) u svakom trenutku mogu da provjere gdje

je trenutno tražena roba. Prilikom prebacivanja paketa iz jednog u drugo vozilo (avion,

kamion, brod i dr.) ID paketa se razdružuje (pomoću citaca bar koda) sa jednog vozila i

prebacuje na drugo, čime je umnogome olakšano dobivanje informacija gdje je traženi paket u

određenom trenutku vremena. Ukoliko operater dobije zahtjev za preuzimanjem neke druge

robe (sa terena) on ima mogućnost da pogleda da li postoji vozilo koje ide u tom smjeru i koje

od vozila ima kod sebe slobodnog kapaciteta. Na ovaj način se vrši i optimizacija po vremenu

preuzimanja pošiljke i po troškovima preuzimaja, jer se ne mora slati zasebno vozilo da bi

preuzelo robu.

3.4. Digitalne mape

Digitalne mape danas su upravo kreirane u svrhu podrške navigacije. Pored toga što nude

topologiju i geometriju mreže cesta one sadrže još i dodatak u vidu podataka o tipu

ceste,mogućim pravcima kretanja i slicno. Upotrijebljen je veliki kapacitet DVD-ROM-a da

bi se velikom kolicinom podataka uspjelo pojednostaviti snalaženje. Sada čitava Evropa stane

na jedan disk, Način prikazivanja informacija o saobracaju, trenutnoj poziciji vozila,

eventualnim saobraćajnim nesrećama prikazano je na slici.

Slika 13. Digitalne mape

20

Mogući način prikazivanja informacija o saobraćaju, trenutnoj poziciji vozila, eventualnim

saobraćajnim nesrećama prikazan je na slici 14.

Slika 14. Ruta Sarajevo-Zagreb sa svim saobraćajnim informacija

U današnje vrijeme se sve više susrećemo sa problemom odabira najkraćeg puta. Odabirom

najkraćeg puta uveliko se vrši ušteda energije, novca i vremena. U ovome nam uveliko

pomažu različiti navigacijski uređaji, koji implementiraju GPS i GIS sisteme. Nakon što

prime konkretne podatke, navigacijski uređaji putem različitih algoritama rješavaju problem,

te na osnovu dobijenog rješenja i uz primjenu digitalnih mapa koje su dio GIS sistema

korisniku nude optimalno rješenje. Sada se u pozadini rutnog vodiča izvrši algoritam

proračuna koji izbaci optimalnu putanju po kriteriju koji odabere korisnik

Slika 15. Izbor najpovoljnije rute

21

Upotreba GPS sistema sa spregom GIS-a i naprednih softverskih paketa koji koriste podatke

iz sprege GPS-GIS omogućuju da pojedinci i poslovne firme imaju informaciju o:

trenutnoj poziciju vozila

trenutnu brzinu i smjer kretanja vozila

kretanju vozila u određenom vremenskom razdoblju sa raznim izvještajima o kretanju i

stajanju

svim mjestima i vremenskom zadržavanje vozila

prijeđenom putu (km) u određenom vremenskom razdoblju

najvećoj brzini koje je vozilo postiglo u određenom razdoblju

izvještajima o obilasku obilježenih interesnih tačaka u zadanom intervalu

upozorenje (e-mailom ili SMS-om) ukoliko vozilo ode izvan zadanog radijusa kretanja, pređe

odredenu brzinu, kreće se u zabranjenoj zoni

Upotreba GPS-GIS sitema kod upravljanja voznim parkom obezbjeduje:

1) smanjenje dnevne kilometraže - istraživanja su pokazala da se nakon ugradnje sustava

nadzora voznog parka, drastično smanjilo korištenje vozila u privatne i neposlovne svrhe

2) smanjenje prosječne brzine i smanjenje prekoračenja brzine – činjenica da su pod stalnim

nadzorom, natjerala je vozače da se pridržavaju ograničenja brzine ujedno, što utječe i na

smanjenje prosječne potrošnje goriva

3) smanjenje potrošnje goriva po prijeđenom km – ekonomičnijom vožnjom smanjuje se

prosječna potrošnja goriva, ujedno utječući i na produženje vijeka trajanja vozila, odnosno

troškova servisa

4) smanjenje troškova goriva - tačke 1-3 direktno vode do smanjenja troškova goriva u

budžetu poduzeća

22