Click here to load reader
Upload
eldina-mahmutagic
View
221
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
7/23/2019 Ekologija u Saobraćaju AH EM (1)
http://slidepdf.com/reader/full/ekologija-u-saobracaju-ah-em-1 1/18
Seminarski rad iz predmeta
Ekologija u saobraćaju
Emisija štetnih materija
Mentor: Student :
Nataša Đalić, (titulu ne znam) Eldina Mahmutagi !"#$%#
&mina 'asiić !#$%#
*oboj, no+embar "%-
7/23/2019 Ekologija u Saobraćaju AH EM (1)
http://slidepdf.com/reader/full/ekologija-u-saobracaju-ah-em-1 2/18
Ekologija u saobraćaju – seminarski rad
SadržajI UVOD....................................................................................................................4
II UTICAJ SAO!A"AJA #A O$O%I#U......................................................................&
'.(. )roblem i *redme+ is+ra,i-anja....................................................................&
'.'. S+anje u i................................................................................................ &
'./. I0du-ni gaso-i1 *ara i *ra2ina......................................................................3
III EISIJA 5TET#I ATE!IJA................................................................................6
/.(. #e2kodlji-i sas+oj7i is*u2ni8 *lino-a.............................................................6
#-"-.kodlji+i sastoji ispušnih plino+a............................................................................9
/.'.( Ugljik :II; oksid......................................................................................(<
/.'.' Ugljiko-odi7i..........................................................................................(<
/.'./ Du2i=ni oksidi........................................................................................((/.'.4 Sum*or :IV; oksid..................................................................................((
/.'.& Olo-o i njego-i s*oje-i..........................................................................((
/.'.> ?a@a i dim.............................................................................................('
/0 *1E230&N1E 4&5&ĐEN35 46&7&.....................................................................('
8-%-*jelo+anje na o+jeka.........................................................................................('
4.'. Djelo-anje na -ege+a7iju............................................................................(4
8-#-*jelo+anje na materijale......................................................................................(&
IV A$%JU?A$.......................................................................................................(3
V %ITE!ATU!A......................................................................................................(9
/
7/23/2019 Ekologija u Saobraćaju AH EM (1)
http://slidepdf.com/reader/full/ekologija-u-saobracaju-ah-em-1 3/18
Ekologija u saobraćaju – seminarski rad
I UVOD
Ned+ojbeno je da saobraćaj negati+no utie na okolinu: oneišćuje zrak, +odu, tlo, podi9e
razinu buke i općenito štetno djeluje na okoliš, ljudsko zdra+lje, kao i na promjenu klime-
Meutim, promjenom i raz+ojem tehnologije i pri+rede u ijelom s+ijetu srazmjerno je
porasla i potreba za saobraćajem, ali ne do+oljno da bi se uspjela suzbiti potpuna emisija
stetnih materija koje nastaju usljed rada motora, odnosno motornog +ozila-
S+e +eći broj motornih +ozila te samim tim i po+ećanje koliine ispušnih gaso+a koji nastaju
izgaranjem gori+a u motorima S;S do+ode do brojnih štetnih posljedia- Shodno tome brojne
dr9a+e djelo+anjem u razliitim meunarodnim organizaijama donose brojni propisi,
pro+ode opse9ne studije i poduzimaju razne mjere u s+rhu smanjenja koliine štetnih ispušnih
gaso+a-
; mnogim dijelo+ima s+ijeta osjećaju se razne klimatske promjene gdje se kao uzrok +elikim
dijelom pripisuje saobraćaju, posebie drumskom saobraćaju gdje udio u emisiji štetnih
gaso+a iznosi ak <" =-
7ako zagai+ae +azduha mo9emo podijeliti prema obliku poja+lji+anja i prema porijeklu
potrebna su detaljnija proua+anja +ezana za emisiju štetnih materija-
; o+om seminarskom radu posebna pa9nja će biti pos+ećena +rstama štetnih materija, stepenu
opasnosti te njiho+o djelo+anje na o+jeka i 9i+otnu sredinu, a i ujedno na koji nain bi bilo
moguće umanjiti, primjenom drugih metoda, koliinu štetnih materija koje se emituju u
+azduh te na time uništa+aju 9i+otnu sredinu-
4
7/23/2019 Ekologija u Saobraćaju AH EM (1)
http://slidepdf.com/reader/full/ekologija-u-saobracaju-ah-em-1 4/18
Ekologija u saobraćaju – seminarski rad
II UTICAJ SAOBRAĆAJA NA OKOLINU
2.1. Problem !redme" #"raž$a%ja
Saobraćajni sektor jedan je od naj+a9nijih sektora danas u s+ijetu, a ujedno i znaajan nosio i
okosnia pri+redne ekspanzije i druš+enog raz+oja s+ake zemlje- >udući da je saobraćajni
sistem bez kojega pojedina i društ+o u jelini ne mogu ?unkionisati i kao taka+ predsta+lja
kr+otok s+ake zemlje, a time i temelj njezinih pri+rednih i drugih akti+nosti- Stepen
raz+ijenosti saobraćajnog sistema u +ezi je s +isinom dr9a+nog raz+oja i k+alitetom uslo+a
9i+ota, pa prema tome o njemu o+isi i ukupna pri+redna raz+ijenost zemlje, regije ili podruja- Stoga je +italni interes s+ake društ+ene zajednie podizati razinu k+aliteta
saobraćajnog sistema- S obzirom da je temeljni ilj saobraćajnog sistema po+ezi+anje
pri+rednih subjekata i ljudi neo+isno o udaljenosti, s+rsi pre+oza i modaliteta, saobraćaj ima
meunarodnu dimenziju-
Meutim, osim poziti+nog društ+eno@ekonomskog utiaja, saobraćaj isto tako ima i s+oju
negati+nu dimenziju- Njego+a ekspanzija, proiz+ela je niz negati+nih elemenata koji
konstantno ugro9a+aju k+alitetu 9i+ljenja i ekonomsku stabilnost zemlje- Au posebie treba
izd+ojiti zagaenje okoliša (zraka i +ode) zbog +elike emisije štetnih plino+a, st+aranje buke i
+ibraija, zauzimanje prostora i po+ršina, ali i iz+anrednih dogaaja B saobraćajnih nezgoda-
2.2. S"a%je & B'
Euro@norme za smanjenje emisije štetnih gaso+a nameću znaajne zahtje+e s+im proiz+oaima +ozila- Cri tome je znatna razlika u standardima ispušnih gaso+a +eć izmeu
motora E;63 # i E;63 8- Aako se emisija dušinih oksida (N3 D) mora smanjiti za #= (s
na #, g$kh), a emisija estia (CM) za ak F= (,% na ," g$kh)-
E;63 u odnosu na E;63 8, kod lakih +ozila, ima pet puta manju emisiju estia (CM) i
!! = manju emisiju dušinih oksida (N3D)- ; konanii, primjenom E;63 i kasnije
E;63 ! standarda, znatno će se pridonijeti smanjenju emisije štetnih gaso+a -
&
7/23/2019 Ekologija u Saobraćaju AH EM (1)
http://slidepdf.com/reader/full/ekologija-u-saobracaju-ah-em-1 5/18
Ekologija u saobraćaju – seminarski rad
>udući da je u >i' još u+ijek prisutan znaajan broj drumskih +ozila kategorije N koji ne
zado+olja+aju niti trenutni standard E;63 8 (8#,= E;63 , ",%= E;63 %, ",#= E;63
", "<,= E;63 #, a samo #,G= E;63 8 i ",F= E;63 ), nu9no je poduzeti mjere kojima bi
se promijenilo trenutno postojeće stanje u smislu smanjenja broja ekološki neprih+atlji+ih
+ozila, a s tendenijom njiho+og potpunog po+laenja iz saobraćaja-
/deja treba biti da se putem dr9a+ne podrške sub+enioniraju lienirani prije+oznii za
meunarodni transport (koji posjeduju +ozila kategorije N i ni9ih ekoloških standarda od
trenutno propisanog E;63 8) za dio opra+danih troško+a prilikom naba+ke no+og +ozila,
iskljui+o standarda E;63 , pod uslo+om da s+oje staro +ozilo zbrinu na jedan od
pred+ienih naina (reikliranje ili iz+oz)-
7+aliteta zraka u >i', posebno u zimskim mjeseima, ne zado+olja+a iako je zadnja godina
poboljšana- 7ada je rije o+o +ozilu kao iz+oru zagaenja zraka osno+na raspra+a +odi se u
ok+iru primjene klasinih motora s unutrašnjim sagorije+anjem (S;S), koji dominiraju našim
uliama- *rumski saobraćaj doprinosi mnogim problemima u 9i+otnoj sredini, jer je za+istan
od neobno+lji+ih ?osilnih gori+a, naroito na?te- 6egionalno (emisije izdu+nih gaso+a utiu
na kiselost), pa ak i globalno (gaso+i koji utiu na zagrija+anje atmos?ere i promjenu klime)-
Emisija iz +ozila se sastoji od nekoliko stotina jedinjenja- 4naajne materije@zagai+ai
ukljuuju materije u obliku tenih ili +rstih estia, ugljen monoksid, ugljen dioksid, azotni i
sumporni oksidi i ugljo+odonii, koji se zajedno nazi+aju isparlji+a organska jedinjenja-
Emisije iz +ozila takoe ukljuuju trajna jedinjenja, koja mogu ostati u 9i+otnoj sredini
mnogo godina, kao što su teški metali (olo+o, kadmijum, poliaromatini ugljiko+odonii)-
Materije u obliku malih +rstih ili tenih estia, naroito onih malog prenika, po+ezane su
sa bolestima pluća (dizel motori su naj+a9niji iz+or ugljen monoksida),
ugljen dioksid je gas koji zagrija+a atmos?eru, azotni oksidi su po+ezani sa respiratornim
problemima i doprinose indirektno globalnom zagrija+anju-
>
7/23/2019 Ekologija u Saobraćaju AH EM (1)
http://slidepdf.com/reader/full/ekologija-u-saobracaju-ah-em-1 6/18
Ekologija u saobraćaju – seminarski rad
2.(. I)d&$% *a#o$+ !ara !ra,%a
Saobraćaj motornih +ozila u grado+ima u+jeto+an je bezbrojnim injeniama B od gustoće,+rste este preko naina pogona s+e do indu+idualnog ponašanja s+akog +ozaa- S+i ti ?aktori
imaju mjeroda+an utiaj na potrošnju energije i emisiju štetnih t+ari- 3d mnogobrojnih štetnih
t+ari koji se emituju obino tehniki odreuju ono što se poja+ljuje u znatnim koliinama, kao
što su dušini oksidi, ugljinimonoksid,neizgoreni ugljiko+odonii i estie- Emisije
sumpornog dioksida i olo+a izrauna+aju se na temelju sadr9aja sumpora odnosno olo+nog
alkila u gori+u i potrošnji gori+a- 3neišćujuće t+ari ispuštaju se u zrak u obliku gaso+a, para
i prašina- /zdu+ni gaso+i sadr9e preko organskih i anorganskih t+ari- Njiho+ sasta+ o+isi okorištenom gori+u, stepenu izgaranja i re9imu rada motora- Care obino nastaju prilikom
punjenja automobliskih rezer+oara i sipanjem gori+a na benzinskim pumpama- Crašine
nastaju zbog gubitka tereta, trošenja guma, obloga konia i drugih pokretnih dijelo+a
automobila, ali i trošenja zastora este- Emisija štetnih t+ari za+isi pr+enst+eno o +eliini i
strukturi saobraćaja, dinamii +o9nje (slobodan tok, zastoji), jaini iz+ora i trajanju emisije,
starosti i općem stanju +ozila- *jelo+anje oneišćujuće t+ari na okoliš oituje se na globalnoj
razini promjenom klime, na regionalnoj razini poja+om kiselih kiša, a na lokalnoj razini
poja+om smoga-
3
7/23/2019 Ekologija u Saobraćaju AH EM (1)
http://slidepdf.com/reader/full/ekologija-u-saobracaju-ah-em-1 7/18
Ekologija u saobraćaju – seminarski rad
III -ISIJA /T-TNI' AT-RIJA
4agaen zrak u osno+i je smjesa dušika, kisika, plemenitih plino+a, ugljik (/0) oksida,
metana, dušinih oksida, +odika, +odene pare i raznih ugljiko+odika- 4agaenje zraka mjerise kao +rijeme koje je potrebno da polo+ia koliine zagai+aa koji je emitiran u zrak izae
iz atmos?ere- Ao se +rijeme mo9e mjeriti u danima, mjeseima ili ak godinama, za+isno o
+rsti zagai+aa- &ko su zagai+ai nastali iz prirodnih iz+ora, onda se nazi+aju primarnima,
a ako je došlo do reakija sastojaka zraka, to su onda sekundarni zagai+ai- Motorna +ozila
su primarni zagai+ai zraka, a od s+ih +rsta saobraćaja,drumski prednjai u zagai+anju
okoliša, i to do F= ukupnog zagai+anja okoliša štetnim sastojima%-
(.1. Ne,0odlj$ #a#"oj #!&,% !l%o$a
; ispušnim plino+ima drumskih motornih +ozila mogu se izd+ojiti sljedeći neškodlji+i
sastoji:
@ dušik (N"),
@ kisik (3"),@ +odena para ('"3) i
@ ugljik (/0) oksid (H3")-
*ušik, sa <",#= +olumnog udjela u ispušnim plino+ima benzinskog, i ak <!= u onima
dizelskog motora, u motor ulazi sa usisanim zrakom, naj+ećim dijelom ne uest+uje u proesu
izgaranja te izlazi iz motora ispuhom-
7isik u motor takoer ulazi sa usisanim zrakom- 1edan je od gla+nih uesnika proesa
izgaranja, a njego+a prisutnost u ispušnim plino+ima posljedia je nepotpunog izgaranja, u
sluaju lošeg miješanja gori+e smjese- Cošto smjesa nije dobro izmiješana, ja+lja se podruje
bogate i siromašne smjese, a kada kisik pree iz bogate u siromašnu smjesu, njego+a koliina
se po+eća+a, pošto gori+a ima manje od zraka pa sa+ kisik ne sudjeluje u izgaranju-
( Bolubić J.:(999;1 Promet i okoliš1 akul+e+ *rome+ni8 0nanos+i1 agreb1 s+r. (
6
7/23/2019 Ekologija u Saobraćaju AH EM (1)
http://slidepdf.com/reader/full/ekologija-u-saobracaju-ah-em-1 8/18
Ekologija u saobraćaju – seminarski rad
0odena para produkt je s+akog proesa izgaranja, a u drumskim motornim +ozilima nastaje
oksidaijom ugljiko+odika s kisikom iz usisanog zraka-
;gljik (/0) oksid neotro+an je plin, direktno neškodlji+, ali pridonosi uinku staklenika na
4emlji (u njego+om st+aranju sudjeluje sa ak =), zbog ega dolazi do po+ećanja njezine
temperature- /sto tako, utie na st+aranje Ikiselih kišaI, koje uništa+aju biljni s+ijet- ; odnosu
na druge +rste saobraćaja, +a9no je napomenuti da na drumski saobraćaj otpada F=
zagaenja zraka ugljik (/0) oksidom- S obzirom na to da o+aj plin nastaje izgaranjem na?te,
kao i zemnog plina, ne postoji tehnologija koja bi omogućila njego+o uklanjanje iz ispušnih
plino+a, +eć je potrebno smanjiti potrošnju na+edenih gori+a i okrenuti se uporabi
alternati+nih-
3.2.Škodljivi sastojci ispušnih plinova
7ada bi se u motorima od+ijalo potpuno izgaranje, rezultat bi bili samo ranije
na+edeni neškodlji+i ugljik (/0) oksid, +odena para i dušik- No, to u st+arnosti nije tako +eć
je rezultat nepotpunog izgaranja u motorima puno slo9eniji, pa se osim o+a tri na+edena plina
ja+ljaju i mnogi drugi-
; škodlji+e sastojke ispušnih plino+a ubrajamo:"
@ ugljik (//) oksid (H3),
@ ugljiko+odike (H'),
@ dušine okside (N3D),
@ sumpor (/0) oksid (S3"),
@ olo+o (Cb) i njego+e spoje+e
@ au i dim-
' 5ubara #.1 :'<<> Ekologija u saobraćaju1 eograd.1;1 s+r /'.
9
7/23/2019 Ekologija u Saobraćaju AH EM (1)
http://slidepdf.com/reader/full/ekologija-u-saobracaju-ah-em-1 9/18
Ekologija u saobraćaju – seminarski rad
(.2.1 U*lj0 3II4 o0#d
;gljik (//) oksid, kao produkt nepotpunog izgaranja, u naj+ećoj koliini prisutan je u podruju
bogate smjese, tj- što je smjesa bogatija to je njego+a konentraija +iša- Minimalne+rijednosti H3 posti9u se za ?aktor zraka JK% (?aktor zraka kolinik je st+arno usisane i
teoretski probne koliine zraka), kada je usisana masa zraka jednaka teoretskoj- /sta koliina
propisana je i zakonom-
H3 je otro+an plin bez boje i mirisa- Cuno je br9i u +ezi+anju za hemoglobin od
kisika, ime smanjuje njego+u sposobnost prenošenja u kr+i- /z tog razloga, +eć i mala
konentraija H3 izazi+a gubitak s+ijesti i tro+anje, ak i smrt- 4bog njego+e +elike
otro+nosti, ne smije se dopustiti rad motora, odnosno emisija ispušnih plino+a u zat+orenim
prostorima- 3sim negati+nog utiaja na ljudsko zdra+lje, o+aj plin ima loš utiaj i na okoliš,
zbog ega mu se pos+ećuje i naj+eća pa9nja-
(.2.2 U*lj0o$od
;gljiko+odii su, takoer, produkt nepotpunog izgaranja- Sastoji su gori+a, koje bi u potpunosti trebalo izgorjeti, ali se u realnim u+jetima izgaranja to nikada ne dogodi, pa se
mogu u +ećoj ili manjoj koliini naći u ispušnom plinu motornih +ozila- Najmanja
konentraija H' posti9e se u podruju blago siromašne smjese, a što je smjesa bogatija, to je
njiho+a konentraija (kao i kod H3) +eća- Aakoer, i u podruju naglašeno siromašne smjese
njiho+a se konentraija u ispušnim plino+ima po+eća+a-
Care ugljiko+odika djeluju na središnji 9i+ani susta+ i imaju narkotiko djelo+anje-
Niskomolekularni ugljiko+odii, koji se nalaze u ispušnim plino+ima benzinskih motora,
djeluju nadra9ujuće, dok su +isokomolekularni ugljiko+odii, koje nalazimo kod dizelskih
motora, toksini- &ko se H' pri izgaranju ne oksidiraju, mogu nastati razliiti aromatski
spoje+i, koji su toksini, a posebno treba izd+ojiti najtoksiniji, benzen- 3n kod o+jeka mo9e
uzroko+ati rak kr+i i kostiju te razne tumore-
(<
7/23/2019 Ekologija u Saobraćaju AH EM (1)
http://slidepdf.com/reader/full/ekologija-u-saobracaju-ah-em-1 10/18
Ekologija u saobraćaju – seminarski rad
(.2.( D&,5% o0#d
*ušini oksidi, koji nastaju izgaranjem gori+a pri +isokim temperaturama, su dušiko+
oksid (N3) i otro+an dušiko+ dioksid (N3")- 7ao i prije na+edeni plino+i, za+isni su o ?aktoruzraka- Naj+eća je konentraija u podruju blago siromašne, dok opada u podruju bogate ili
siromašne smjese- Cr+i se st+ara N3, a zatim N3", koji brzo prodire u pluća gdje se spaja s
hemoglobinom i proiz+odi spoje+e koji blokiraju njego+u normalnu ?unkiju- Cosljedie su
smanjenje ?unkije dišnog susta+a i smanjenje otpornosti na in?ekije, a u prisutnosti H3 o+aj
plin izazi+a i smrtna tro+anja-
(.2.6 S&m!or 3IV4 o0#d
Sumpor (/0) oksid nalazi se u deset puta +ećoj konentraiji kod dizelskih u odnosu
na benzinske motore, zbog po+ećane koliine sumpora u dizelskom gori+u- 3+aj plin
nepo+oljno djeluje na o+jeka i biljke te uzrokuje koroziju- Natalo9eni sul?ati štetno djeluju
na ljude, pošto ih o+jek udiše u obliku +rlo sitnih estia koje pluća ne mogu iskašljati- 1oš
se jedna opasnost oituje u tome što sumpor (/0) oksid u atmos?eri oksidira u S3 #, koji u
kontaktu s +odom prelazi u sul?atnu kiselinu, što rezultira nastankom Ikiselih kišaI-
(.2.7 Olo$o %je*o$ #!oje$
3lo+o i spoje+i olo+a dodaju se benzinskom gori+u radi poboljšanja otpornosti na
detonaije- 6adom motora oslobaaju se oksidi olo+a, koji se tako mogu naći u prizemnim
sloje+ima zraka te zagaditi okoliš- 3lo+o, kao i njego+i spoje+i, je toksino, a posebno su
osjetlji+i ?etusi, mala djea i anemine osobe- *a bi se smanjila njego+a konentraija u
ispušnim plino+ima benzinskih motora, u+ode se bezolo+ni benzini te alternati+na gori+a-
((
7/23/2019 Ekologija u Saobraćaju AH EM (1)
http://slidepdf.com/reader/full/ekologija-u-saobracaju-ah-em-1 11/18
Ekologija u saobraćaju – seminarski rad
(.2.8 9a:a dm
Laa i dim ja+ljaju se kao problem kod ispušnih plino+a dizelskih motora- Laa je?iltrat ispušnih plino+a, koji se sastoji od estia ugljika, a nastaje uz manjak kisika i +isoku
temperaturu, zbog nepotpunog miješanja gori+a i zraka- ;gljiko+i spoje+i u estiama ae
nisu sami po sebi štetni, ali na sebe +e9u razliite toksine t+ari- *im je bitno spomenuti zbog
ometanja +idlji+osti na prometniama, ime se smanjuje sigurnost u prometu-
IV DJELOVANJE ZAA!ENO Z"A#A
6azliita su istra9i+anja dokazala da oneišćenje zraka loše utjee na ijeli ekološki
susta+ B od oštećenja zdra+lja ljudi i 9i+otinja i oštećenja +egetaije do propadanja materijala,
klimatskih promjena i na druge naine- ; o+om će se pogla+lju, stoga, posebie obraditi
negati+an uinak oneišćenog zraka na o+jeka, +egetaiju te materijale-
$.%.Dj&lovanj& na 'ovj&ka
Najznaajnije studije o uinima estia iz oneišćenog +azduha na zdra+lje pro+eli su
ameriki istra9i+ai Shartz, *oker i Cope u pr+oj polo+ii %GG@ih- 3ni su ustano+ili da
postoji statistiki znaajna +eza izmeu po+ećane konentraije estia u zraku i stope
smrtnosti odnosno zdra+st+enog stanja stano+ništ+a- ;ini oneišći+aa, o+isno o trajanju
izlaganja oneišćenju, mogu biti akutni i kronini- &kutni se mani?estiraju brzo, nakon
kratkog izlaganja (naj+iše do nekoliko dana), dok se kronini +ide tek nakon duljeg perioda
izlaganja, zbog ega ih je i te9e uoiti- *ugotrajna izlo9enost oneišćenom zraku mo9e, dakle,
izaz+ati kronine bolesti, koje u iznimnim sluaje+ima mogu za+ršiti i smrću- Na utjeaj
oneišći+aa iz zraka posebno su osjetlji+a predškolska djea, te osobe s kroninim bolestima
pluća i sra- #
/ )re0en+a7ijaEkologija u saobraćajur.Dajan !i0-ić1di*l.ing
('
7/23/2019 Ekologija u Saobraćaju AH EM (1)
http://slidepdf.com/reader/full/ekologija-u-saobracaju-ah-em-1 12/18
Ekologija u saobraćaju – seminarski rad
Lestie manjeg promjera opasnije su za zdra+lje jer mogu prodrijeti dublje u respiratorni trakt
i trajno se natalo9iti u plućima- 4ato se potenijalnom opasnošću za ljudsko zdra+lje smatraju
estie manje od % mikrometara- 3ne prolaze kroz gornji dio dišnog susta+a bez
zausta+ljanja- Neke se talo9e u bronhijima, a najsitnije prodiru dublje u pluća- *ubina
prodiranja oneišći+aa iz zraka u pluća o+isi o njego+oj toplji+osti- 3ni koji su +iše toplji+i,
kao što je S3", apsorbiraju se +eć u gornjem dijelu dišnog susta+a-
; sljedećoj tablii prikazani su neki štetni sastoji ispušnih plino+a i njiho+ utjeaj na
o+jeka-
(a)lica % Neke štetne t+ari iz zraka i njiho+o djelo+anje na ljudsko zdra+lje
.tetna t+ar *jelo+anje S3"
S3" O ?ina
prašina
N3"
N3
H3
nadra9uje dišne puto+e i otapa se u sluzniama oiju, usta, nosa i bronhija
po+eća+a štetno djelo+anje S3", prodire do unutarnjih dišnih organa gdje se
st+ara sul?atna kiselinaP +eća je mogućnost kroninog bronhitisa i po+ećan je
rizik akutnih oboljenja dišnih puto+a
nadra9uje dišne puto+e i otapa se u sluzniama
otro+an, st+ara metahemoglobin u kr+i
ima " do # puta +eću sklonost +ezanja za hemoglobin u kr+i od 3",
nastaje karboksihemoglobin te se sprjea+a prenošenje 3" u kr+i i opskrba
kisikomP napada središnji 9i+ani susta+ i susta+ kr+otoka, uzrokuje
gla+obolje, umor, gubitak snage i smetnje kod spa+anja
.tetna t+ar *jelo+anje
(/
7/23/2019 Ekologija u Saobraćaju AH EM (1)
http://slidepdf.com/reader/full/ekologija-u-saobracaju-ah-em-1 13/18
Ekologija u saobraćaju – seminarski rad
3#
Cb
aa
aromatski
ugljiko+odi
i
nadra9ujući plin za dišne puto+e, prodire u pluća i utjee na njiho+u ?unkiju
kroz oksidaiju enzima, bjelane+ina, aminokiselina, lipida itd-P po+eća+a
osjetlji+ost na in?ekije i st+ara nadra9aj kašlja
djeluje na akti+nost izmjene t+ari, utjee na mozak (osobito u male djee),
talo9i se u kostima
na sebe +e9e toksine t+ari (N3D, S3" i kanerogene ugljiko+odike)
dio ih je kanerogen
/z+or: 5olubić 1-(%GGG), Promet i okoliš , Qakultet prometnih znanosti, 4agreb, str- #
6.2. Djelo$a%je %a $e*e"aj&
; poreenju sa 9i+otinjama i ljudima, biljke su najosjetlji+ije i pr+e reaguju na zagai+ae iz
zraka- S obzirom na to, oštećenje +egetaije štetnim t+arima iz zraka jedan je od pr+ih
indikatora zagai+anja zraka- *jelo+anja se mogu prikazati kao pigmentaijske, hronine i
nehrotine promjene, te mor?ološki uini- 7od slabijih uinaka dolazi do poremećaja
biokemijskih i ?izioloških proesa, zbog kojih se ja+ljaju promjene u rastu biljaka,
sposobnosti za razmno9a+anjem itd- 'ronini uini naješće rezultiraju promjenom bojelišća, a kod najsna9nijih utjeaja mo9e doći do uginuća biljnih +rsta i podbai+anju prinosa-
Neki od zagai+aa kojima je uzrok saobraćak, a koji imaju štetan utiaj na
+egetaiju, te njiho+o djelo+anje, prikazani su u tablii "-
(4
7/23/2019 Ekologija u Saobraćaju AH EM (1)
http://slidepdf.com/reader/full/ekologija-u-saobracaju-ah-em-1 14/18
Ekologija u saobraćaju – seminarski rad
(a)lica 2 ;ini nekih zagai+aa na +egetaiju
4agai+a 3štećenja biljaka
S3"
N3"
Etilen
Crašina
teške smetnje asimilaijskom proesu biljaka, pogoto+o igliastomdr+ećuP ja+ljaju se nekrotine pjege s obje strane lišća
ja+ljaju se slini simptomi kao i kod oštećenja S3"@om, ali potrebnesu +eće konentraijeP znak tro+anja N3"@om je i poja+a lišća usred
zime
zastoj u rastu, smetnje u +atu, pupanju i listanju @ opadanje lišća imlaih +jeto+a, nemogućnost ot+aranja +jeto+a, slabljenje rasta
tra+e, pojaano prizemno grananje
zaepljenje pora, izolaija topline i s+jetla @ negati+in uini na rast
/z+or: 5olubić 1-(%GGG), Promet i okoliš , Qakultet prometnih znanosti, 4agreb, str- #"@##
.to se šumske +egetaije tie, naj+eće je oštećenje od zakiselja+anja tla, a štetno
djeluju i po+ećane konentraije S3" i ozona jer mogu izaz+ati oštećenje lišća- 4a
zakiselja+anje tla je u pr+om redu odgo+orno talo9enje sumpora- Na poljopri+redne usje+e
naj+iše utie djelo+anje zagai+aa preko lišća- .tetni plino+i ulaze u biljku zajedno sa
zrakom kroz pore na lišću, gdje dolazi do reakije izmeu zagai+aa i hloro?ila pri emu se
on uništa+a, te se ja+lja poremećaj u proesu ?otosinteze-
$.3.Dj&lovanj& na *at&+ijal&
*irektnim djelo+anjem zagai+aa iz zraka na materijale dolazi do njiho+og
postupnog propadanja zbog hemijskih reakija koje se pritom ja+ljaju- Na brzinu propadanja i
stepen oštećenja utiu koliina +lage i s+jetla te temperaturne promjene- 7oliina +lage u
zraku +eoma je bitna jer +eliki broj štetnih t+ari iz zraka reaguje s materijalima s kojima doe
u kontakt tek u prisutst+u +ode- 8
4 Saobraćaj i urbane sredine. 1 mr Aleksanda ori=ić – seminarski rad.
(&
7/23/2019 Ekologija u Saobraćaju AH EM (1)
http://slidepdf.com/reader/full/ekologija-u-saobracaju-ah-em-1 15/18
Ekologija u saobraćaju – seminarski rad
Cod propadanjem materijala podrazumije+a se korozija metala,oštećenje sloje+a boje na
obojenim po+ršinama i slino- Aakoer, estie koje se emitiraju pri izgaranju ?osilnih gori+a
utiu na materijale kroz zaprljanje po+ršine- 4a +elik broj materijala naj+eće razorno
djelo+anje ima suho talo9enje S3"- S3" i kisele kiše oštećuju s+e materijale koji u sebi imaju
lu9natu komponentu- 5o+oreći o metalima, iako +laga u malim koliinama pospješuje štetan
utiaj zagai+aa iz zraka, +laga u +ećim koliinama umanjuje brzinu korozije-
/z+or: https:$$-google-ba$searhRhlKbstbsKsimg:H&TSiEai&E2E7j;"&Ta&ggE*&sTs/nH>phHlF/&D/n8&lg<&nnHes1hgU&G*F&CuHVTW%jQ3esUz*3Vkohje'N@
VU5j>V1G<D!M6F3h';AHQMFQW%5A8j5n;s%ag?!/uAue"sln4V;n?dgelCtmz>/;3sg&g2E/!uW%ggaHgo/H&ES>HVNi5MtbmKishUKaerozaga=H8=G%enjespellK%saKX+edKah;7Ei&!UWQ@!+1&hXM"7'SgH3FT>TgX7&&dprK%biK%"FbihK!GGYimgrKpmidg5+&";AM=#&
(>
7/23/2019 Ekologija u Saobraćaju AH EM (1)
http://slidepdf.com/reader/full/ekologija-u-saobracaju-ah-em-1 16/18
Ekologija u saobraćaju – seminarski rad
IV ;AKLJU9AK
4agaenost zraka štetno utie na ljudsko zdra+lje, biljni i 9i+otinjski s+ijet, materijale i
s+oga je potebno pro+oditi mjere ou+anja k+aliteta +azduha u s+im podrujima,
posebno u ugro9enim gradskim i industrijskim središtima- 4agaenost +azduha je globalni
problem pa ne udi ukljuenost ijele meunarodne zajednie na njego+om rješa+anju-
7orisinii motornih +ozila opterećeni su raznim troško+ima koje prati stalno po+ećanje ijena
gori+a-
<ernati+na gori+a i hibridni automobili u pra+ilu smanjuju troško+e i pridonose smanjenju
zagaenosti zraka, ali su i te9e dostupni- Sagleda+ajući s+e štetne utiaje do kojih dolazi
ispuštanjem škodlji+ih sastojaka izdu+nih gaso+a motornih +ozila, dolazi se do zakljuka da
je uz uspješnu primjenu postojećih sistema za redukiju, koji su se pokazali praktinim i
uinko+itim, potrebno i dalje raz+ijati i unaprei+ati te sisteme kako bi se štetni utiaji s+eli
na minimum, te na taj nain osigurali daljnje uspješno ?unkioniranje eko sistema- 5ledamo li
perspekti+no mogli bismo reći da će se u budućnosti donositi s+e +iše zakona i mjera pomoću
kojih će se pokušati smanjiti negati+no djelo+anje saobraćaja- 7ako iz s+ega na+edenog
+idimo da koliina potrošnje gori+a naj+iše utie na koliinu emisije štetnih izdu+nih gaso+a,
na ijem smanjenu automobilske industrije ponaj+iše i rade, mo9emo zakljuiti da pored s+ih
o+ih ureaja i sistema naj+eći utiaj na smanjenje emisije štetnih izdu+nih gaso+a ipak ima
sam o+jek i njego+a Zsamos+jest[-
Napredak o+jeanst+a do+odi do s+e +eće potrebe za primjenom motornih +ozila, iz ega
proizlazi i s+e +eće zagaenje okološa- ;pra+o zbog +elikog opsega zagaenja ja+lja se
potreba za redukijom ispušnih plino+a, te smanjenjam njiho+a štetnog djelo+anja- 3+im
radom pot+rena je poetno posta+ljena hipoteza da upotrebom motornih +ozila dolazi do
oneišćenja okoliša ispušnim plino+ima, što je pojašnjeno i dokazano kroz prethodna
pogla+lja u kojima je rije o t+arima koje nastaju proesom rada motora, te o njiho+om
utjeaju na o+jeka, +egetaiju i materijale.7od dizelskih se motora zbog razliitog prinipa
rada, te razliitih karakteristika gori+a, u istu s+rhu upotreblja+aju drukiji prinipi, štetni
utjeaj ispušnih plino+a na okoliš moguće je smanjiti primjenom susta+a koji se koriste za
(3
7/23/2019 Ekologija u Saobraćaju AH EM (1)
http://slidepdf.com/reader/full/ekologija-u-saobracaju-ah-em-1 17/18
Ekologija u saobraćaju – seminarski rad
smanjenje tog oneišćenja- Sagleda+ajući s+e štetne utjeaje do kojih dolazi ispuštanjem
škodlji+ih sastojaka ispušnih plino+a motornih +ozila, dolazi se do zakljuka da je uz
uspješnu primjenu postojećih susta+a za redukiju, koji su se pokazali praktinim i
uinko+itim, potrebno i dalje raz+ijati i unaprei+ati te sisteme kako bi se štetni utiaji s+eli
na minimum, te na taj nain osigurali daljnje uspješno ?unkioniranje eko sistema.
/z+or: Seminarski rad @ Saobraćaj i urbane sredine, mr &leksanda >oriić
(6
7/23/2019 Ekologija u Saobraćaju AH EM (1)
http://slidepdf.com/reader/full/ekologija-u-saobracaju-ah-em-1 18/18
Ekologija u saobraćaju – seminarski rad
V LIT-RATURA
% ) 5olubić 1-(%GGG), Promet i okoliš , Qakultet prometnih znanosti, 4agreb-
") .ubara N-, ("!) Ekologija u saobraćaju, >eograd-
#) Crezentaija @ Ekologija u saobraćaju, Mr-*ajan 6iz+ić, dipl-ing-saobr-
8) Seminarski rad @ Saobraćaj i urbane sredine, mr &leksanda >oriić-
) https:$$-google-ba$searhRhlKbstbsKsimg:H&TSiEai&E2E7j;"&Ta&ggE*&sTs/nH>phHlF/&D/n8&lg<&nnHes1
hgU&G*F&CuHVTW%jQ3esUz*3Vkohje'N@VU5j>V1G<D!M6F3h';AHQMFQW%5A8j5n;s%ag?!/uAue"sln4V;n?dgelCtmz>/;3sg&g2E/!uW%ggaHgo/H&ES>HVNi5MtbmKishUKaerozaga=H8=G%enjespellK%saKX+edKah;7Ei&!UWQ@!+1&hXM"7'SgH3FT>TgX7&&dprK%biK%"FbihK!GGYimgrKpmidg5+&";AM=#&
(9