Voenje turistike destinacijeBoris BogunoviKomuniciranje, motiviranje i upravljanje grupama

Voenje i uenje neophodni su jedno drugom. (J. Kennedy)Definicija voenja

Voenje je sposobnost utjecaja na skupinu u smislu postizanja ciljeva.

Voenje se odnosi na ljude i socijalne interakcije

Voenje je jedna od funkcija menamenta.

Voenje se moe definirati kao proces utjecaja na razmiljanje i ponaanje ljudi, kako bi oni spremno, s veseljem, vjerom i entuzijazmom ostvarili osobni cilj ili cilj grupe kojoj pripadaju. (Z. Cerovi)

Voenje je utjecati na ljude na nain da oni dragovoljno tee prema postignuu grupnih ciljeva. (Koontz i ODonnell)Aktivnosti voenja

Motiviranje zaposlenikaVodstvoGrupni odnosi i upravljanje grupamaKomuniciranje

Voenje je nezamislivo bez jasne vizije i dobre strategije. Voenje podrazumijeva i aktivnosti usmjerene na osiguranje povoljnog ambijenta za rad i njegovanje dobrih meuljudskih odnosa.

Menadment je initi stvari na ispravan nain, a voenje je initi prave stvari. (W. Bennis i P. Drucker)Funkcije voenja:

Funkcija reavanja problema (poslovna funkcija)Funkcija odravanja grupe (socijalna funkcija)

Zadatak voe je da planira i organizira te tako stimulira ostale zaposlenike da surauju i da gledajui u budunost vrijedno i zajedno poduzimaju akcije koje vode ka ostvarenju cilja. (M. Buble)

Najvea greka koju moemo napraviti jest bojati se napraviti neku. (Elbert Hubbard)briga za proizvodnju briga zaljudeStilovi voenja (orijentacije)

Pravi voa nema potrebu voditi. On se zadovoljava time da pokae put. (Henry Miller)

Efektivno voenje ne sastoji se u dranju govora ili u tome da vas vole. Voenje je definirano rezultatima, a ne atributima. (P. Drucker)EFEKTIVNI VOA I MENADER obavljaju niz aktivnosti kao to su: 1. Koordiniranje grupa, 2. Aktiviranje i posredovanje u konfliktima, 3. Pojanjavanje, inspiriranje, 4. Objanjavanje, sugeriranje rjeenja, 5. Iniciranje i ubrzavanje aktivnosti, 6. Reprezentiranje grupe prema van i organizacije prema grupi, 7. Pruanje sigurnosti i optimizma, 8. Nagraivanje, 9. Integriranje,10. Obnavljanje i razvoj grupe.

Stvarima se upravlja, a ljude se vodi. (Grace Murray Hopper)Upravljanje grupama

Menader mora (tri zadatka):Odrediti kada i kako najefektnije koristi grupu kako bi se ostvarili ciljevi organizacijeUpravljati grupom tako da maksimalno koristi njene mogunostiMinimizirati njene slabosti

Na efektivnost grupe utiu:Meuovisnost poslova (nivo suradnje izmeu lanova grupe)Potencijal grupe (vjerovanje u zajedniki potencijal)Meuovisnost rezultata (nivo na kome rezultati rada grupe ovise od njenih lanova)

Prije nego postanete voa sve se svodi na razvijanje sebe, kada postanete voa sve se svodi na razvijanje drugih. (J. Welch)Grupno odluivanje

Prednosti:Vei broj pristupa rjeenju problemaVei fond znanjaVea vjerovatnoa primjene usvojenog rjeenjaDonoenje rizinih odluka

Slabosti:SporostUtjecaj neformalnog lideraSpecifino gledanje na problem nekih lanova(rjeenost da se pobjedi u debati)

Timski rad je najbitniji. Doputa vam da krivnju prebacite na nekog drugog. (Murphy)Potekoe u grupnom radu :

neproduktivni sastancineizvravanje dogovora i odlukasukobi i osobna neslaganja meu lanovima grupeprikriveni ciljevi pojedinih lanova grupedestruktivni obrasci komunikacije unutar grupe (netolerancija, nametanje miljenja i sl.)konformizam i grupna zaslijepljenost

Osjeaj za humor je dio vjetine voenja, slaganja s ljudima i dovrenja poslova . (Dwight D. Eisenhower)Destruktivni obrasci komunikacije

Ljude ne brine koliko znate, ukoliko znaju koliko vam je stalo. (Anonymous)MotiviranjeVoenje je u tijesnoj vezi s motivacijom i obiljeava osobine i znaajke kadrova i njihovih potencijala za izvrenje svakog zadatka, a ono, u najirem smislu, predstavlja proces u kojem jedna osoba utjee na razmiljanje i ponaanje drugih osoba. (Z. Cerovi)

Upravljanje ljudskim potencijalima ukljuuje upravljanje pojedincima i timovima. U oba sluaja jedan od najvanijih imbenika jest motivacija. Vrlo esto menader mora otkriti nain na koji e motivirati svoje suradnike i time ih potaknuti da u realizaciju svojih zadataka uloe sve svoje snage, znanje i vjetine. (J. Antolovi)

Emocionalna inteligencija u voenju

Inteligencija voe mora imati jaku emocionalnu komponentu. Mora biti sposoban izdrati napetost, svladati prepreke i kada naiu sretni trenuci, uivati u uspjehu s jednakom dozom radosti i skromnosti. Nema sumnje da je emocionalna inteligencija rjea no to knjige predviaju, ali iskustvo mi govori da je zapravo vanija u stvaranju voe. Jednostavno ne moete je ignorirati. (Jack Welch)

Istraivanja nam govore da kako raste naa emocionalna osvjetenost, emocionalna samokontrola i empatija tako napreduje kvaliteta naeg voenja, naih odnosa i kvaliteta naeg ivota.

Ono to je vrijedno napraviti vrijedno je i gnjavae pitati nekoga da to napravi. (Ambrose Bierce)

U cjelini uzevi, dananju situaciju turistike destinacije moemo usporediti s velikim polivalentnim poduzeem koje kolektivnom proizvodnjom, uglavnom nekoordinirano i neovisno proizvodi turistiku ponudu. (D. Maga)Voenje turistike destinacije

Prednosti upravljanja destinacijomUspostavljanje konkurentske prednostiOsiguranje odrivog turizmairenje koristi od turizmaPoveanje prihoda od turizmaIzgradnja vrstog i izraajnog brend identiteta

Ljude ne brine koliko znate, ukoliko znaju koliko vam je stalo. (Anonymous)Voenje turistike destinacije

U kompleksnim drutvenim sustavima kao to je destinacija, funkcija kadroviranja i voenja se ne vodi na opoj razini ve na razini pojedinanih subjekata, ali je poticanje edukacije i obuavanja osoblja na svim razinama takoer jedan od vanih zadataka destinacijskog upravljakog tijela. (L. Petri)

Za voenje je izrazito vano postojanje kvalitetne komunikacije i informiranosti svih naih suradnika o ciljevima i aktivnostima u koje su ukljueni. (J. Antolovi)

Klju uspjenog voenja u dananje vrijeme je utjecaj, a ne autoritet. (K. Blanchard)Komuniciranje s lokalnom zajednicom

DMO moe poticati pripadnike lokalne zajednice na sudjelovanje u procesu upravljanja na razliite naine, meu ostalim:Organizacijom edukativnih radionica, seminara i sl., za poduzetnike i lokalnu zajednicu, kako bi se osnaili za razvoj turizma i novih proizvoda;Poticanjem lokalne svijesti o vlastitim vrijednostima i resursima za razvoj turizma;Poticanjem razvoja mrenih partnerstava (networka, klastera) kako bi lokalni stakeholderi bili maksimalno ukljueni u razvoj turistike ponude;Pokretanjem zajednikih akcija, ideja i inicijativa za kreiranje lokalnih proizvoda te davanje podrke u njihovu marketingu;

U destinaciji je lake planirati spreavanje nekog dogaaja, nego osigurati da se neto dogodi. (D. Pearce)Komuniciranje s posjetiocimaInterpretacija je umjetnost komuniciranja s posjetiocima koja objanjava znaenje ili vanost mjesta, doivljaja ili ljudi. Ona ima sljedee koristi:

Moe obogatiti boravak posjetioca inei ga ispunjenijim i zabavnijim i moe obogatiti njihovo uvaavanje i razumijevanje onoga to vide.

Moe objasniti posjetiocima stvari koje trebaju, a koje ne bi trebali initi. Na primjer neke vrste odjee i ponaanja su uvredljive kada se posjeuju mjesta tovanja ili neka ponaanja mogu otetiti osjetljivi okoli. Vano je informirati turiste o tim zahtjevima na korist posjetioca i iz potovanja prema zajednici ili prema mjestu koje se posjeuje.

Moe ispuniti ciljeve upravljanja i promovirati razumijevanje javnosti o organizacijama za upravljanje batinom i njihovim programima.

Uili su nas da e nam konkurencija rijeiti probleme. U stvarnosti konkurencija ima razarajui utjecaj. Ono to nam treba je suradnja i prijelaz na novi nain upravljanja. (William Edwards Deming)VICE model - predstavlja destinacijski menadment kao interakciju izmeu posjetioca, industrije, lokalne zajednice te okolia i kulture.

Jedna od vanih zadaa voenja je koordinacija svih aktivnosti kako bi se to racionalnije postigli planirani rezultati. Koordiniranje je bit menamenta, a kao njegova funkcija usmjeren je na postizanje sklada izmeu pojedinanih napora kako bi se postigli ciljevi skupine. (J. Antolovi)Zakonske odredbe

Hrvatska turistika zajednica obavlja sljedee zadae: potie i koordinira poticaje svih tur. zajednica kao i svih gospodarskih te drugih subjekata u turizmu, koji djeluju neposredno i posredno na unapreenju i promidbi turizma u Hrvatskoj.

Turistika zajednica upanije obavlja sljedee zadae:suradnja i koordinacija s pravnim i fizikim osobama koje su neposredno i posredno ukljuene u turistiki promet na razini upanijskog gospodarskog ustroja radi zajednikog dogovaranja, utvrivanja i provoenja plana razvoja turizma kao dijela cjelovitog gospodarskog razvoja upanije.

Turistika zajednica opine ili grada obavlja sljedee zadae: suradnja i koordinacija s pravnim i fizikim osobama, koje su neposredno ili posredno ukljuene u turistiki promet, radi zajednikog dogovaranja, utvrivanja i provedbe politike razvoja turizma i njegove promidbe u okviru sveobuhvatne politike gospodarskog razvoja opine ili grada.

Vizija - institucionalna poveznica privatnog i javnog sektora i kreator sinergijskog uinka privatno-javnog partnerstva. Realizator procesa preobrazbe Istre u visoko kvalitetnu turistiku destinaciju. Sinonim za kvalitetu na principima odrivog i odgovornog razvoja.Misija - Istarske razvojne turistike agencije provodi se preuzimanjem aktivne uloge u kreiranju razvoja turizma Istre te poticanja konstruktivne suradnje na svim razinama s intencijom moderniziranja razvojnih procesa u kojem se isprepliu zajedniki interesi privatnog i javnog sektora.Meusobna suradnja privatnih subjekata, meusobna suradnja javnih subjekta te posebno suradnja privatnog i javnog sektora s posebnim naglaskom na jedinice lokalne samouprave, predstavljaju fokus rada IRTA-e d.o.o.Na taj nain elimo utjecati na bri i jasno definirani razvoj s osnovnom misijom povezivanja interesa razvoja i pronalaenja optimalnih rjeenja na putu implementacije Master plana razvoja turizma Istre, a s osnovnim ciljem repozicioniranja i restrukturiranja turistike destinacije Istre.Inovativnost razlikuje vou od sljedbenika. (Steve Jobs)

Umjesto zakljuka

Reference:Antolovi, J. Menadment u kulturi, Zagreb, 2009.Buble, M. : Osnove menadmenta, Sinergija, Zagreb, 2006.Cerovi, Z. Hotelski menadment, Fakultet za turistiki i hotelski menadment, Opatija, 2003.Drucker, P.F, Managing for the future, Plume/Penguin Books, New York, 1993. Koontz, H. and C. ODonnell, Management: A System of Contingency Analysis of Managerial Functions, McGraw-Hill, New York, 1976. Koi, K. Menadment turistikih destinacija IIPetri, L. Upravljanje turistikom destinacijom, Ekonomski fakultet, Split, 2011.UNWTO, A Practical Guide to Tourism Destination Management, World Tourism Organization, 2007.Zakon o turistikim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma 1994.

*

*