23
POLJOPRIVREDNI FAKULTET, NOVI SAD POLJOPRIVREDNI FAKULTET, NOVI SAD Departman za voćarstvo, vinogradarstvo, Departman za voćarstvo, vinogradarstvo, h tik lt i j ž hit kt h tik lt i j ž hit kt hortikulturu i pejzažnu arhitekturu hortikulturu i pejzažnu arhitekturu VOĆARSTVO - ŠANSA POLJOPRIVREDE Prof. dr Zoran Keserović, Mr Nenad Magazin, Mr Sandra Bijelić, Mr Sandra Bijelić, Biserka Vračević, dipl. inž. Novi Sad 18. 05. 2010.

Prezentacija Prof Dr Keserovic 1.Deo

Embed Size (px)

DESCRIPTION

presentation

Citation preview

  • POLJOPRIVREDNI FAKULTET, NOVI SADPOLJOPRIVREDNI FAKULTET, NOVI SADDepartman za voarstvo, vinogradarstvo,Departman za voarstvo, vinogradarstvo,

    h tik lt i j hit kth tik lt i j hit kthortikulturu i pejzanu arhitekturuhortikulturu i pejzanu arhitekturu

    VOARSTVO - ANSA POLJOPRIVREDE

    Prof. dr Zoran Keserovi, Mr Nenad Magazin, Mr Sandra Bijeli,Mr Sandra Bijeli,

    Biserka Vraevi, dipl. in.

    Novi Sad18. 05. 2010.

  • STRUKTURA IZVOZA 2006STRUKTURA IZVOZA, 2006Statistika spoljne trgovine Srbije

    ita i preraevine ............... 32% Voe i povre .................... 28% eer i konditori ................. 24% Meso i iva stoka ................ 10% Alkoholna pia .................... 6%p Duvan ................................. 0%

  • Struktura izvoza agrarnih proizvoda iz Struktura izvoza agrarnih proizvoda iz Republike SrbijeRepublike Srbije (2007)(2007)

    Povre i voe 30 5%

    eer, proizvodi od eera i med

    10,9%

    Pia 9,6%30,5% ,

    itarice i Ostale 20,4%Meso i proizvodi

    22,4%preraevine

    od mesa 6,2%

  • Struktura izvoza agrarnih proizvoda iz Struktura izvoza agrarnih proizvoda iz R blik S bij EUR blik S bij EU (2007)(2007)Republike Srbije u EURepublike Srbije u EU (2007)(2007)

    eer, proizvodi od

    Povre i voe, 50.10% p

    eera i med, 23.40%

    50.10%

    O t l Ostale, 11.80%

    itarice i proizvodi, 14.70%

  • Grafikon 1. Struktura i vrednost izvoza (u mil. USD)agrara u 2008. godini

    Grafikon 2. Struktura i vrednost uvoza (u mil. USD)agrara u 2008. godini

  • Struktura izvoza Struktura izvoza voa i preraevinavoa i preraevina iz iz Struktura izvoza Struktura izvoza voa i preraevinavoa i preraevina iz iz Republike SrbijeRepublike Srbije

    svee i suvo voe12%

    dj ipreradjevine88%

  • Faktori koji imaju velikog uticaja j j i i k lit tna smanjenje prinosa i kvaliteta:

    kasni proleni mrazevi gradg nagla promena temperatura u

    zimskom periodup visoke letnje temperature nedostatak padavina nedostatak padavina pojava povrinskih voda

  • Tabela 1. Prednost korienja "KNIP" sadnica, (cena jabuke 33,00) Keserovi, 2010.

    Godina

    K v a l i t e t s a d n i c a Prinos po ha/prihod po sadnici

    "KNIP" d iGod a Kalemljenje iz ruke Jednogodinje sadnice "KNIP"sadnice5+ Prva godina - - 4.500/0,42 Druga godina 2.500/0,23 4,500/0,42 26.000/2,45 Trea godina 4.500/0,42 22.000/2,07 42.000/3,96Prihod po sadnici 0,65 2,49 6,83 Cena sadnice 0,40 1,5 3,80 Zarada po sadnici 0,25 0,99 3,03

    Nije raunat podsticaj od strane drave, za standardnu sadnicu 0,5 eura i za sertifikovanu 1,5 eura

  • Negativan efekat u toku vegetacije Negativan efekat u toku vegetacije imaju visoke temperature i visok intenzitet sunevog zraenja intenzitet sunevog zraenja (oegotine na plodovima, liu i na kori debla i grana).

  • tete od grada i visokih zimskih temperaturananose velike tete u zasadima jabukenanose velike tete u zasadima jabuke

    Prinos (kg) Cena (din) Vrednost din/euro Oteenje (%) Gubitak ()Prinos (kg) Cena (din) Vrednost din/euro Oteenje (%) Gubitak ()273.277 28,0 7.651.756,00/76.517,56 20-oegotine 13.117,29710.000 33,0 23.430.000/234.300 80-grad 159.040,00

    42000/ha-3 godina 1.386.000/13860 80-grad 9.408,00

    Sorta-Zlatni delies-RajndersCena industrijske jabuke - 5,00 dinara

  • Hemijsko proreivanje plodova

  • OGLED SAOGLED SA RIPENRIPEN KK ZA BOJU PLODOVAZA BOJU PLODOVAOGLED SA OGLED SA RIPEN RIPEN KK ZA BOJU PLODOVAZA BOJU PLODOVA

    24 dana pre berbe i 10 12 dana pre berbe + stabilizator za pH

  • Ishrana voaka se mora definisati u skladu sa zahtevima IPV-a. Program ubrenja voaka

    biti lt ti lji imora biti zasnovan na rezultatima zemljine i folijarne analize, potrebama vrste, sorte, karakteristikama sistemu odravanja zemljita,karakteristikama sistemu odravanja zemljita, uzgojnom sistemu vonjaka i planiranom prinosu.

    Bez navodnjavanja nema savremene intenzivne proizvodnje voa, ali se i ovde mora voditi rauna o normama zalivanja u zavisnosti odrauna o normama zalivanja u zavisnosti od toka organogeneze.

  • UVOENJE INTEGRALNOGKONCEPTA PROIZVODNJE