Prezimena koja vode porijeklo od nadimaka u Brčko distriktu Bosne i

Hercegovine

Uvod

Dobivši temu naišla sam na mnoge prepreke prilikom sakupljanja materijala, kako onoga

koji se tiče konkretno prezimena i imena, tako i onoga koji se tiče same problematike definiranja

pojmova kao što su nadimak, prezime motivirano nadimkom te pomodno ime. Uslijed mnogih

nedoumica odlučila sam posvetiti uvod upravo ovim pojmovima radi lakšeg razumijevanja

samoga rada i radi olakšavanja moga istraživačkog procesa koji bi bio preobiman ukoliko bi se

uzele sve pojedinosti koje ću u nastavku ovoga teksta navesti.

Prema „Eseju o jezičnom znaku i onomastici, te o antroponimiji u Hrvatskoj“ autora Valentina

Putanca prezime je sredstvo druge determinacije (drugog imenovanja). Razlog druge

determinacije je u potrebi da znak bude jednoznačan – novo imenovanje sužava opseg značenja.

O drugoj determinaciji Putanac kaže slijedeće: „Ako u selu postoji više obitelji, dolazi do potrebe

da se svaki član sela označi i kao član uže zajednice (obitelj) i da se obitelji označe kao jedinke.

Tako nastaje obiteljsko ime ili prezime. Nadimak može služiti kao prva, druga i treća

determinacija.”1

„Prezime je druga determinacija ili determinacija po obitelji. Najosnovnija determinacija po

obitelji vrši se po neposrednom pretku (otac, mati). Najvjerovatniji je put postajanja prezimena

bio ovaj: osobno ime > deminutiv > ime po ocu > ime više obitelji (naselje) prezime.”2 Navodi se

i primjer: „Petar> (mali Petar) Petrić > (njegova obitelj) Petrići > Petrić (za jednu osobu).“3

Prema porijeklu i načinu tvorbe autor je prezimena podijelio na:

prezimena (Italic je u originalnom tekstu.) prema osobnom imenu (s metronimicima):

Milić, Ivanić, Mandić;

prezimena prema nadimku: Bjelobrk, Čutura, Rukavina, Gavaš;

prezimena prema zanimanju, službi: Cesarić, Kovač, Tkalčić;

prezimena prema vjeri, kraju, plemenu, rodu, narodu: Arapović, Arnautović, Bosanac.

Osim ove podjele autor navodi i opširniju podjelu Ante Šupuka na 20 kategorija (prezimena od

oznaka za fizičke i moralne osobnosti: Bilić, Žeravica, Vrančić; od životinjskih imena: Bakalar,

Zec, Zečić, Golub; od riječi za biljke i plodove: Blitva, Cvetko, Cvitan; od riječi za oruđe i

1 Leksik prezimena Socijalističke republike Hrvatske („Eseju o jezičnom znaku i onomastici, te o antroponimiji u

Hrvatskoj“, Valentin Putanac), Institut za jezik, Zagreb, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1976, str. 7.2 Isto, str. 12.3 Isto, str. 12.

2

različite predmete: Budak, Toljaga, Torbica; prezimena od riječi za dijelove tijela: Batak,

Brnjica, Očić; od augmentative i pejorative: Komadina, Mišurina, Šurkalo…).

Ukoliko uzmemo u obzir činjenicu da su i prezime i nadimak sredstva druge i treće

determinacije možemo pretpostaviti (prema navedenim primjerima iz podjele) da su u nekim

slučajevima najprije postojali nadimci koji su svakojako motivirani i da su određena prezimena

nastala od tih nadimaka. Također, Putanac navodi i situaciju u kojoj nadimak dolazi poslije

prezimena kao treća determinacija i kasnije postaje prezime ( Ivan Penić Ivanov, prezime Ivanko,

Penić-Ivanko).U korist ove teze navela bih podjelu prezimena u radu Značajke, odlike prezimena

dvorskog kraja Živka Bjelanovića: „Drugoj značenjskoj skupini, također, vrlo brojnoj, pripadaju

prezimena nadimačkog porijekla. Po značenjskim vrijednostima različitog su karaktera. Mogu

biti:

a. prema kakvoj fizičkoj osobini: Bjelac, Bjeljac, Bradara, Crljenica, Crnobrnja;

b. prema kakvoj fiziološkoj ili mentalnoj osobini: Cvrkalj, Glušac, Paprica, Puhača,

Smijulj, Šundeka;

c. prema kakvoj fizičkoj, fiziološkoj ili mentalnoj osobini s metaforičkom

zamjenom značenja: Akik, Basrak, Dupalo, Gaćeša, Kemera;

d. prema izgledu s nekim predmetom kao metaforom: Batina, Bukarica, Čanak;

e. prema nekoj osobini, s biljnim i životinjskim svijetom kao metaforom: Arbutina,

Baburak;

f. prema svim ovim i nekim drugim osobinama ali tako da im značenjsku strukturu nije

moguće jednoznačno odrediti: Devetak, Erceg, Galijaš, Kladar, Koljaja.“ 4.5

Možemo odmah primijetiti da prema Putancu prezimena od riječi za dijelove tijela spadaju u

zasebnu kategoriju, a kod Bjelanovića u potkategoriju prezimena nadimačkog porijekla. Smatram

da su sva prezimena koja su metaforički motivirana isprva bila nadimci.

Prezimena koja vode porijeklo od nadimaka u Brčko distriktu Bosne i

Hercegovine

4 http://familytreemaker.genealogy.com/users/m/e/n/Nenad-Menicanin-TX/FILE/0004page.html, 20. 05. 2011., 12:

30h (Prepisane stranice 529-539 iz Zbornika naučnih i publicističkih radova Dvor na Uni

Izdavač: Skupština općine Dvor na Uni, Štampano u Beogradskom Izdavačko grafičkom Zavodu, 1991 godine.

Prepisao za svoje lične potrebe, Nenad Menićanin, Keller 2006 godine.)5 Podebljavanje teksta je vršeno od strane autora.

3

Nakon pretraživanja po društvenim mrežama popisala sam prezimena koja po

semantičkim značajkama ukazuju na određene osobine navedene iz druge podjele u uvodu i ta

ista prezimena ukucavala u telefonske imenike fiksnih telefonija M-tela i Bh. telekoma za prostor

Distrikta Brčko. Ovaj način pretraživanja mi je omogućio da imam tačne i sigurne podatke

(izvore) za ovaj rad. Treba reći kako sam bilježila sva prezimena, dakle, prezimena ljudi koji

trenutno žive na prostoru Distrikta Brčko, a ne isključivo prezimena starosjedilaca tog prostora i

zato je spisak veoma šarolik. Također, u spisak sam uvrstila i prezimena turskog porijekla čije

značenje upućuje na to da su mogla nekada biti nadimak: u slučajevima koje sam ja našla to su

bili najčešće pogrdni nadimci koji su upućivali na tuđu vjeru i način ponašanja.

Popis prezimena sam odlučila navesti po Bjelanovićevoj podjeli:

a) prema kakvoj fizičkoj osobini: Grbić, Bijelović, Bijelić, Zelenjaković, Grdan, Dugonjić,

Grdić, Šarenac, Mrkaljević6, Mrkonjić, Plavšić, Gutić, Crnalić, Crnić, Ćosić, Nokto,

Kvrgić, Glavinić;

b) prema kakvoj fiziološkoj ili mentalnoj osobini: Gluhić, Bukalo7, Veselić, Gušo, Džomba8,

Kaurin9, Helać10, Blagić, Cifrić11, Bunjevac, Štetić, Banda, Radenica, Bijedić, Bjelopoljac,

Žderić;

6 Budući da primjećujemo partonimični sufiks –ević moglo bi se reći da ovo prezime ne treba stvrstati u ovu grupu.

međutim, moguće je da je prije nego što je postalo patronimik bilo metaforijski i metonimijski motivirano pridjevom

mrk i da je od njega nastalo prezime Mrkalj čiju verziju ne nalazim u Brčkom, ali nalazim u Sarajevu. Naravno, i sva

ostala prezimena na –ić, -ević, -ović upućuju na patronimike, ali treba uzeti u obzir momenat prije derivacije.7 Postoji mogućnost da prezime vodi porijeklo osim od riječi buka i od riječi bokal (bokal m. posuda za tekućine,

staklena ili od drugih materijala; tal. caraff a, boccale, d.mlet., tr. bocal, bucal, mlet. bocal. Zingarelli navodi tal.

boccale ← lat. baucale(m) ←gr. bauckalis. Križano kslat. baucalis ‘brocca’ s bocca ‘usta’ (DE, 50). Rašireno je na

čitavom Balkanu (nalazi se i u rumunjskom bocal, bocală i u velj. boccuala, boccuola) (ERHSJ, I, 184). Riječ je

egipatskoga podrijetla (Z, 243).

Izvor: Nina Spicijarić, Romanizmi u nazivlju kuhinjskih predmeta u govoru Dubašnice na otoku Krku…,

FLUMINENSIA, god. 21 (2009) br. 1, str. 7-24 (hrcak.srce.hr/file/67767 22.05.2011. u 14:00h)8 Džomba f (ar.? ili pers.?) 1.provalija, ponor, bezdan; nestabilno tlo→“Nestade ga kao da je u džombu propao.“

(Zembilj III 24.). 2. fig. nezasitljiv čovjek, koji može mnogo pojesti ( „kao da je šupalj do koljena“). 9 Kaur, kaurin m (pers.) 1.isto što i đaur ( đaur, đaurin, đavur m (pers.) nemusliman, nevjernik; hrišćanin. –„Basti

đaur. ode carevina“ ( K. H. I 46); „Nesretno ti to veselje bilo!/ Šta će tebe đaur u svatove?“ ( Vuk VII 208.) < tur.

gaur, gavur „pristalica Zoroastrove vjere, nevjernik, nemusliman, kršćanin“ < pers. „pristalica Zoroastrove vjere,

nevjernik, nemusliman, pogan“. Najvjerovatnije je nastalo u doba vladavine Osmanskog carstva ovim prostorima.

4

c) prema kakvoj fizičkoj, fiziološkoj ili mentalnoj osobini s metaforičkom

zamjenom značenja: Stovrag, Pustvuk, Popržen, Smoljić, Grmuša, Kisić;

d) prema izgledu s nekim predmetom kao metaforom: Puška, Kusturica12, Đonlić, Šipka,

Kukić, Pijuk;

e) prema nekoj osobini, s biljnim i životinjskim svijetom kao metaforom: Zečević, Sivčević,

Lisica, Šljuka, Horozović13, Ribić, Vrbljanac, Lješičanin, Kujović, Tvica14, Zečić, Mišić,

Bukvić, Žabarac, Zekonja;

f) prema svim ovim i nekim drugim osobinama ali tako da im značenjsku strukturu nije

moguće jednoznačno odrediti: Crnovršanin, Šišić, Kitić, Geljić, Trbić, Žarkić, Žižić,

Videkanić, Vidović, Livadić, Lugonjić, Popara, Krndija, Kukuljević, Rovčanin, Klipo,

Zobenica, Ćurčić, Rikanović, Žunić, Jurišić, Oparnica, Spremo, Ubiparipović, Žilić.

Izdvojila bih grupe prema nekoj osobini, s biljnim i životinjskim svijetom kao metaforom i

prema izgledu s nekim predmetom kao metaforom kao najnepotpunije. Već sam napomenula da u

prezimenima u kojima stoji ime predmeta, životinje, biljke možemo gotovo uvijek prepoznati

metaforijsku motiviranost i smatram da je suvišno razdvajati one sa metaforijskim i

nemetaforijskim značenjem. Isti je slučaj i sa metonimijom, jer, nadimak se ogleda u svrhovitosti

i eksplicitnosti, a mislim da kada neko nosi prezime Zec, osim ako ga nije dobio po imenu nekoga

mjesta, zasigurno nam daje asocijaciju pomoću koje pronalazimo ekvivalente ljudskih i zečijiih

osobina i metonimijski ih uklapamo u sustav općeg opisa te iste osobe. To se najbolje može

10 Helać –aća m (ar.) 1. propalica: propao, upropašćen. 2. helać biti= propasti, upropastiti se. „Svi dušmani tvoji

helać bili“ ( K. H. I 52.).11 Možda od nestrandardnog izraza cifrati se – dotjerivati, porijeklo riječi nisam našla.12 Budući da su se na prostore Distrikta Brčko naseljavali stanovnici iz raznih područja našla sam podatak iz pregleda

o radu “Onomastika površi trebinjske”, Savo Pujić, Onomatološki prilozi DžVIII, Beograd 2005. gdje se navodi

slijedeća predaja: „Po predanju, prezime Kusturica nastalo je, prema kazivanju Nazifa Kusturice, profesora

Filozofskog fakulteta u Sarajevu, kad su upitali nekog njihovog pretka, dok se spremao za megdan, kakvu ima sablju,

a on odgovorio: "Imam nakvu svoju kusturu".

Pored navedenog porijekla Kusturica iz Cuca, prije stotinak godina zabilježena je i priča da potiču od Ciganina koga

je rodonačelnik planskih Avdića kupio u Ćustendilu (Dedijer, 180). Nastanak te priče motivisan je tradicionalnim

sporenjem komšijskih rodova Kusturica i Avdića oko toga ko su bili čiji gospodari, odnosno čobani, i odgovor na

zgodu kad su Avdići, pred sudom u Bileći, misleći da je to podvala Kusturica, odlučno spriječili namjeru planskih

Roma Kovača, kako su ih dotad nazivali po njihovom zanimanju, da se prezovu u Avdiće.”13 Horoz m (pers.) 1. pijetao, kokot.14 Metateza od ptica.

5

vidjeti u primjeru Šljuka gdje osnovano možemo sumnjati da se iko ikada zvao Šljuka ili imao

nadimak, a da je to ime u potpunosti bez konotacije, čak, i da je lovio šljuke, opet nam daje na

znanje više podataka o toj osobi što znači da je riječ šljuka ili metonimijski zamijenila lov na

Šljuke ili prvenstveno metaforički motivirana (kao šljuka), po principu ljudi su životinje, a zatim

metonimijskim procesom postala nečiji nadimak.

6

Literatura:

„Esej o jezičnom znaku i onomastici, te o antroponimiji u Hrvatskoj“, Valentin

Putanac, Leksik prezimena Socijalističke republike Hrvatske, Institut za jezik,

Zagreb, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1976.

Romanizmi u nazivlju kuhinjskih predmeta u govoru Dubašnice na otoku Krku…,

Nina Spicijarić, FLUMINENSIA, god. 21 (2009) br. 1, str. 7-24

“Onomastika površi trebinjske”, Savo Pujić, Onomatološki prilozi DžVIII, Beograd

2005.

Značajke odlike prezimena dvorskog kraja Živka Bjelanovića, Zbornik naučnih i

publicističkih radova Dvor na Uni, Izdavač: Skupština općine Dvor na Uni,

Štampano u Beogradskom Izdavačko grafičkom Zavodu, 1991. godine.

Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku, Abdulah Škaljić, Svjetlost, Sarajevo, 1966.

Metafora i metonimija kao poticaj u procesu imenovanja, Milena Žic Fuchs, Dunja

Brozović Rončević, FOLIA ONOMASTICA CROATICA 12–13 (2003–2004)

Dobranjska prezimena i nadimci, Domagoj Vidović, FOLIA ONOMASTICA

CROATICA 15 (2006.)

7