Upload
ana-pulic
View
312
Download
0
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Prijava poreza na dobit
Citation preview
VELEUČILIŠTE U RIJECI
POSLOVNI ODJEL
ANA PULIĆ
PRIJAVA POREZA NA DOBIT
SEMINARSKI RAD
Rijeka, 2015.
VELEUČILIŠTE U RIJECI
POSLOVNI ODJEL
PRIJAVA POREZA NA DOBIT
SEMINARSKI RAD
Kolegij: Osnove računovodstva
Mentor: Mr. sc. Eda Ribarić Aidone
Student: Ana Pulić, MB 2422000027/14
Rijeka, svibanj, 2015.
SADRŽAJ
1. UVOD..................................................................................................................................1
2. POJAM DOBITI, RAČUNA DOBITI I GUBITKA I POREZA NA DOBIT...................2
3. RAZLOZI ZA UVOĐENJE I OPRAVDANJE ZA UBIRANJE POREZA NA DOBIT...3
4. POREZNI OBVEZNICI POREZA NA DOBIT.................................................................5
4.1. OBVEZNICI PREDAJE PRIJAVE POREZA NA DOBIT...........................................5
4.2. POREZNI OBVEZNICI KOJI NE PREDAJU POREZNU PRIJAVU.........................6
5. PRIJAVA POREZA NA DOBIT........................................................................................7
5.1. PREDAJA POREZNE PRIJAVE..................................................................................7
5.2. RAZDOBLJE UTVRĐIVANJA POREZA NA DOBIT..............................................8
5.3. PRELAZAK FIZIČKIH OSOBA S OPOREZIVANJA POREZOM NA DOHODAK
NA OPOREZIVANJE POREZOM NA DOBIT....................................................................8
5.4. POPUNJAVANJE OBRASCA POREZA NA DOBIT...............................................10
5.4.1. DOBIT / GUBITAK I RAČUNA DOBITI I GUBITKA......................................10
5.4.2. POVEĆANJE DOBITI / SMANJENJE GUBITKA.............................................12
5.4.3. SMANJENJE DOBITI / POVEĆANJE GUBITKA.............................................14
5.4.4. POREZNA OSNOVICA, POREZNI GUBITAK I POREZNA OBVEZA..........16
5.4.5. POREZNE OLAKŠICE, OSLOBOĐENJA I POTICAJI I POREZNA OBVEZA
NAKON NJIHOVA ODBITKA.......................................................................................17
6. ZAKLJUČAK....................................................................................................................18
1. UVOD
Pojam poreza ljudskoj je civilizaciji znan još od samog njezina nastanka. Porez datira još od
plemenskih zajednica kada su se zbog zajedničkih potreba davala prava na udio u plijenu
plemena. Najbolji primjer je stari Babilon ili Egipat, gdje su porezi najčešće prikupljani u
naturi, te su bili najvažniji segment među državnim prihodima koji su bili potrebni za
održavanje dvora i gradnju, primjerice piramida. Ovdje još svakako treba spomenuti Rimsku
kulturu i Rimsko carstvo, Grčku ali i ostale drevne civilizacije u čijoj su povijesti porezi bili
usko vezani za religiju1.
Porez je, dakle, star koliko i sam ljudski rod, no što on doista predstavlja? Koja je njegova
svrha i uloga te koje je opravdanje za njegovo ubiranje? Kroz povijest porez se postupno
podjelio na mnoge oblike s kojima se ljudi često susreću i u današnjici. U ovom seminaru biti
će obrađen samo jedan od tih oblika – porez na dobit. U prvom djelu bit će razjašnjeni
najbitniji pojmovi koji se vezuju uz ovaj tip poreza, kao što je dobit, račun dobiti i gubitka i
sam porez. Bit će navedeni glavni razlozi za njegovo ubiranje, zakoni i propisi o porezu na
dobit, te će biti odgovoreno na pitanje tko su porezni obveznici poreza na dobit. Drugi dio
ovog seminara bit će usmjeren glavnoj temi ovog seminara, a to je postupak godišnje prijave
poreza na dobit i popunjavanje obrasca PD, a sve će to biti popraćeno i praktičnim
primjerima.
1 Dražić, I.: Usklađenost računovodstvenih i poreznih propisa Hrvatske sa zemljama Europske Unije, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb 2005., str. 6.
2. POJAM DOBITI, RAČUNA DOBITI I GUBITKA I POREZA NA DOBIT
Standardni motiv funkcioniranja svakog poduzeća predstavlja maksimalizacija dobiti. Dobit
ili profit je pozitivan poslovni rezultat poduzeća tj. pozitivna razlika između prihoda i rashoda
poduzeća. Dobit se na kraju poslovnog razdoblja utvrđuje računom dobiti i gubitka.
Račun dobiti i gubitka je financijski izvještaj koji pokazuje uspješnost poslovanja poduzeća
kroz određeno vremensko razdoblje. On sadrži prikaz svih prihoda i rashoda, te ostvarenog
financijskog rezultata u određenom obračunskom razdoblju i daje odgovor na pitanje je li
poduzeće ostvarilo svoj financijski cilj – profitabilnost. Račun dobiti i gubitka prikazuje sve
prihode i sve rashode određenog vremenskog razdoblja, temeljem kojih se izračunava dobit
ali prikazuje i stopu poreza na dobit te dobit nakon oporezivanja (neto dobit).2
Može se reći da se do današnjih dana nije nametnula jednostavna i općeprihvaćena definicija
poreza, no može se uvidjeti da je pojam poreza tijekom povijesti bio predmetom velikih
promjena.
Do početka Prvog svijetskog rata došla su do izražaja tri osnovna obilježja poreza:
1. Porezi su sredstvo za prikupljanje prihoda kojima se pokrivaju financijske potrebe
javnog sektora;
2. Porezi su prisilno opterećenje ekonomskih snaga fizičkih i pravnih osoba;
3. Porezi su davanja nasuprot kojih ne stoji nikakva direktna protučinidba.3
Porez na dobit jedan je od mlađih oblika poreza koji je uvršten u porezne sustave većine
suvremenih zemalja svijeta, a podloga za njegovo uvođenje bila je pojava društva kapitala
sredinom 19. stoljeća4. Da bi se definirao pojam poreza na dobit bitno je istaknuti dvije
karakteristike, njegov subjekt i njegov objekt. No budući da ovim dvijema karakteristikama
pripadaju različiti sadržaji, logična posljedica su različite definicije ovog oblika poreza.
Općenito se samatra da se o porezu na dobit radi u slučaju kada je objekt oporezivanja rezultat
gospodarske djelatnosti određenje organizacije koja je uređena kao društvo5.
2 Ekonomski fakultet u Osijeku, http://www.efos.unios.hr/financiranje-poduzetnickog-pothvata/wp-content/uploads/sites/224/2013/04/Ra%C4%8Dun-dobiti-i-gubitka_1.pdf (9.5.2015.)3 Jelčić, B.: Porezi opći dio, Visoka poslovna škola Libertas, Zagreb, 2011., str 29.4 Jelčić, B.: Javne financije, RRif, Zagreb 2001., str. 261.5 Jelačić, B.: Porezi opći dio, op.cit., str. 151. – 152.
Temeljni zakonski okviri unutar kojih se definira i po kojima se provodi ubiranje poreza na
dobit u Republici Hrvatskoj jesu Zakon o porezu na dobit i Pravilnik o porezu na dobit. Uz te
propise primjenjuje se još i čitav niz drugih kao što su Zakon o izmjenama i dopunama
Zakona o porezu na dobit, Uputa o sastavljanju i podnošenju porezne prijave obveznika
poreza na dobit i sl.6
3. RAZLOZI ZA UVOĐENJE I OPRAVDANJE ZA UBIRANJE
POREZA NA DOBIT
Kao neki od najistaknutijih razloga za uvođenje i primjenu poreza na dobit u poreznom
sustavu navode se sljedeći7:
a) Porez na dobit može se promatrati kao dopunski porez koji nadopunjuje porez na
dohodak, a funkcija bi mu pritom trebala biti da onemogući izbjegavanje poreza na
raspoređenu i neraspoređenu dobit, u slučaju kada bi bilo izbjegnuto njezino
oporezivanje zbog toga što nije bila prikazana u poreznoj prijavi. U ovom slučaju u
fokusu je fizička osoba tj. dioničar.
b) Porez na dobit može se promatrati i kao samostalni porez utemeljen na načelu plaćanja
poreza prema ekonomskoj/poreznoj snazi. Ovo tumačenje temeljeno je na pretpostavci
da su društva samostalne jedinice kojima upravlja menadžment, na čiji rad dioničari
nemaju bitan utjecaj.
c) Porez na dobit može se sagledati i kao davanje utemeljeno na načelu ekvivalecije.
Prema tom načelu porez na dobit je jamstvo ograničene odgovornosti.
6 Milinović, I.: Prijava poreza na dobit (Obrazac PD) za 2013.; Računovodstvo i porezi u praksi; vol. 2, 2014. str 106.7 Jelčić,B.: Porezi opći dio, op.cit., str. 153.
Od samog njegovog nastanka porez na dobit prate brojne teorije i različita stajališta koja
nastoje obrazložiti i opravdati potrebu za takvim novim oblikom poreza. Među njima Jelčić8
ističe sljedeće:
a) Teoriju žrtve koja ističe kako promjenom liberalnog kapitalizma u monopolistički
kapitalizam dolazi i do promjene ciljeva koji se mogu ostvariti oporezivanjem. Postoje
tri „žrtve“:
I. Apsolutno jednaka žrtva – svi porezni obveznici plaćaju porez u jednakom
iznosu.
II. Proporcionalno jednaka žrtva – svi porezni obveznici plaćaju porez u istom
postotku od svoje osnovice.
III. Minimalna žrtva – najprije bi se trebali oporezivati oni porezni obveznici s
većom ekenomskom snagom, a zatim oni s manjom.
b) Ekonomsko – političko opravdanje koje se odnosi na argumente koji svoje utemeljenje
nalaze u ekonomskoj politici. Ekenomska politika prezentira porez kao instrument
preraspodjele. Sa ovakvog stajališta porez na dobit trebao bi biti pogodan instrument
za kontrolu „big business-a“, te bi trebao obuzdavati moć menadžera kako bi se
ostvarila bolja preraspodjela imovine i dohotka.9
c) Financijsko – političko opravdanje prema kojemu je porez relativno izdašan izvor
prihoda za fiskus (od lat. fiscus – košara za novac; sinonim za državnu imovinu tj.
državnu blagajnu.10).
8 Ibid., str 1549 Goode, R.: The Corporation Income Tax, New York – London 1961., str. 39.10 Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža < http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=19740 > (16.5.2015.)
4. POREZNI OBVEZNICI POREZA NA DOBIT
4.1. OBVEZNICI PREDAJE PRIJAVE POREZA NA DOBIT
Prema Uputi o sastavljanju i podnošenju porezne prijave11, obveznici poreza na dobit su:
Trgovačka društva i druge pravne osobe, rezidenti RH koji svoju gospodarsku
djelatnost obavljaju samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti, prihoda ili drugih
gospodarskih procjenjivih koristi.
Tuzemne poslovne jedinice inozemnih poduzetnika (nerezidenti), uključujući i
poslovne jedinice kojima je mjesto poslovanja u slobodnoj zoni.
Fizičke osobe koje su izjavile da će plaćai porez na dobit umjesto poreza na dohodak
te imaju rješenje Porezne uprave da su obveznici poreza na dobit.
Fizičke osobe koje su obveznici poreza na dobit „po sili zakona“ (čl. 2, stavka 4
Zakona o porezu na dobit).
Poduzetnici koji nisu posebno navedeni niti su obveznici poreza na dohodak prema
odredbama Zakona o porezu na dohodak i Pravilnika o porezu na dohodak, a čija se
dobit ne oporezuje drugdje.
Društva u stečaju
Ustanove (obrazovne, odgojne, zdravstvene, socijalne, kulturne, umjetničke,
znanstvene i druge) kojima osnivači nisu država ili jedinice reionalne samouprave.
Ostali porezni obveznici koji su ispunili propisane uvjete (kao što su državne
ustanove, ustanove jedinica regionalne samouprave, ustanove jedinica lokalne
samouprave, državni zavodi, vjerske zajednice, sportska društva i savezi, političke
stranke, sindikati i dr.), ako im je Porezna uprava donijela rješenje da su obveznici
poreza na dobit za obavljanje gospodarske djelatnosti.
11 Porezna uprava RH; < http://www.porezna-uprava.hr/HR_publikacije/Lists/mislenje33/Display.aspx?id=19197> (16.5.2015.)
4.2. POREZNI OBVEZNICI KOJI NE PREDAJU POREZNU
PRIJAVU
Porezni obveznici koji jesu u sustavu oporezivanja poreza na dobit ali ne predaju poreznu
prijavu su oni obveznici koji nakon registracije u trgovačkom registru nikada nisu obavljali
poduzetničku djelatnost, nemaju evidentirani promet na žiro računu i nemaju evidentirane
poslovne promjene u poslovnim knjigama (osim prometa pri uplati temeljnog kapitala). Ti
porezni obveznici moraju u nadležnu ispostavu Porezne uprave prema svome sjedištu
dostaviti izjavu da od datuma registracije nisu obavljali poduzetničku djelatnost.12
Slika br. 1: Primjer izjave o neobavljanju poduzetničke djelatnosti
Izvor: Milinović, I.: Prijava poreza na dobit (Obrazac PD) za 2013.; Računovodstvo i porezi u praksi; vol. 2, 2014. str 106.
12 Milinović, I.: op. cit; p. 106. – 107.
5. PRIJAVA POREZA NA DOBIT
5.1. PREDAJA POREZNE PRIJAVE
Porez na dobit prijavljuje se svake godine u unaprijed određenom roku u formi Obrasca
poreza na dobit. Primjerice, prijava poreza na dobit za 2014. godinu podnosila se do 30.
travnja 2015. godine, osim za porezne obveznike kojima je Porezna uprava donijela rješenje
po kojemu porezno razdoblje nije kalendarska godina.13
Porezni obveznik dužan je razliku poreza na dobit utvrđenu po poreznoj prijavi platiti s
danom podnošenja porezne prijave. Prijava poreza na dobit predaje se u jednom primjerku u
nadležnu ispostavu Porezne uprave prema sjedištu pravne osobe, odnosno prebivalištu fizičke
osobe.
Porezni obveznik koji je prema računovodstvenim propisima razvrstan u velike i srednje
poduzetnike obavezno podnosi prijavu poreza na dobit elektroničkim putem u okviru sustava
e-porezna na način propisan posebnim propisima i uputama.
Osim prijave poreza na dobit tj. Obrasca PD, u Poreznu upravu obavezno se dostavlja Račun
dobiti i gubitka (Obrazac POD – RDG) i Bilanca (POD BIL). Također, ako za to postoji
osnov, dostavlja se i izjava o načinu korištenja više plaćenog poreza (ako je predujmovima
plaćeno više poreza nego što je obračunato u poreznoj prijavi), pregled prenesenih poreznih
gubitaka po godinama, Obrazac TZ (obračun članarine turističkoj zajednici), Obrazac SR
(obračun indirektne spomeničke rente), Obrazac KD (obračun komorskog doprinosa) i sl.14
5.2. RAZDOBLJE UTVRĐIVANJA POREZA NA DOBIT
13 Porezna uprava RH; <http://www.porezna-uprava.hr/HR_obrasci/Stranice/PrijavaDobit.aspx> (23.5.2015.)14 Milinović, I: op. cit.: p. 107.
Razdoblje utvrđivanja poreza na dobit je poslovna godina (npr. poslovna 2013. godina).
Iznimno, na zahtjev poreznog obveznika, Porezna uprava može odobriti da se poslovna i
kalendarska godina razlikuju. Izabrano porezno razdoblje porezni obveznik ne može mjenjati
pet godina.15
5.3. PRELAZAK FIZIČKIH OSOBA S OPOREZIVANJA
POREZOM NA DOHODAK NA OPOREZIVANJE POREZOM
NA DOBIT
Fizičke osobe (obrtnici, slobodna zanimanja i dr.) koji su na vlastiti zahtjev ili po „sili
zakona“, prešli s oporezivanja porezom na dohodak na oporezivanje porezom na dobit
obavezni su na dan 1.1.20XY. godine sastaviti početnu bilancu, otvoriti i voditi poslovne
knjige sukladno Zakonu o računovodstvu.16
Te fizičke osobe obvezne su kod izrade prijave poreza na dobit za poslovnu 20XY. godinu
računovodstvenu dobit uvećati i umanjiti za iznose pojedinih pozicija iz početne bilance.17
Porezna osnovica uvećava se u Obrascu PD na rednom broju 19. (Iznos povećanja porezne
osnovice zbog promjene metode utvrđivanja porezne osnovice) za vrijednosti iz početne
bilance iskazane na sljedećim pozicijama:
1) Vrijednost zatečenih zaliha
2) Dani predujmovi za robu i usluge
3) Potraživanja od kupaca za robu i usluge
4) Potraživanja od kupaca za prodane predmete dugotrajne imovine iz popisa dugotrajne
imovine
5) Aktivna vremenska razgraničenja
6) Zahtjevi za povrat poreza na promet i istovrsnih poreza
Porezna osnovica se umanjuje u Obrascu PD na redovnom broju 32. (Smanjenje dobiti zbog
promjene metode uvrđivanja porezne osnovice) za vrijednosti iz početne bilance iskazane na
sljedećim pozicijama:
15 Ibid. p. 107.16 Ibid. p. 110.17 Ibid.
1) Obveze prema dobavljačima za robu i usluge
2) Obveze za primjene predujmove od kupaca za robu i usluge
3) Obveze za obračunate, a neisplaćene plaće
4) Pasivna vremenska razgraničenja
5) Dugoročna rezerviranja
6) Obveze za porez na promet i istovrsne poreze18
Slika br. 2: Primjer početne bilance na dan 1.1.20XY.
Izvor: Milinović, I.: Prijava poreza na dobit (Obrazac PD) za 2013.; Računovodstvo i porezi u praksi; vol. 2, 2014. str 106.
18 Ibid.
5.4. POPUNJAVANJE OBRASCA POREZA NA DOBIT
Na prvoj stranici Obrasca poreza na dobit upisuju se: podaci o poreznom obvezniku, ime i
prezime (ili naziv), osobni identifikacijski broj (OIB), adresa sjedišta, računi kod banaka
(naziv i sjedište), šifra i naziv djelatnosti, broj zaposlenih na osnovi stvarnih sati rada na kraju
poreznog razdoblja, ime osoba odgovornih za sastavljanje prijave, porezno razdoblje,
nadležna ispostava Porezne uprave, nadnevak i potpis osobe koja je prijavu primila.
Na sljedećim stranicama Obrazac se popunjava po rednim brojevima:
I. Dobit / gubitak iz računa dobiti i gubitka
II. Povećanje dobiti / smanjenje gubitka
III. Smanjenje dobiti / povećanje gubitka
IV. Porezna osnovica
V. Porezni gubitak
VI. Porezna obveza
VII. Porezne olakšice, oslobođenja i poticaji
VIII. Porezna obveza nakon odbitka olakšica, oslobođenja i poticaja
U daljnjem tekstu sljedi objašnjenje popunjavanja Obrasca PD po rednim brojevima te
nekoliko primjera knjiženja u glavnoj knjizi.
5.4.1. DOBIT / GUBITAK I RAČUNA DOBITI I GUBITKA
Ovdje se iskazuju ukupni prihodi (poslovni, financijski, udio od dobiti od pridruženih poduzetnika, izvanredni i ostali prihodi), ukupni rashodi (poslovni, financijski, udio u gubitku od pridruženih poduzetnika, izvanredni i ostali prihodi) iz računa dobiti i gubitka, te njihova razlika tj. dobit ili gubitak koji se evidentira u računu dobiti i gubitka.19
19 Ibid. p. 111.
Primjer knjiženja prihoda20:
1) Ispostavljen je račun za najam poslovnog prostora za 3 mjeseca za razdoblje od
1.11.2015. do 31.1.2016. na ukupan iznos od 3 750,00 kn, s obračunatim PDV-om
750,00 kn. Najam za studeni i prosinac 2015. iznosi 2 000,00 kn bez PDV-a, a za
siječanj 2016. iznosi 1 000,00 kn također bez PDV-a.
2) Najam od 3 750,00 kn naplaćen je u 2015. godini.
Slika br. 3: knjiženje prihoda
Izvor: Milinović, I; Prijava poreza na dobit (Obrazac PD) za 2013.; Računovodstvo i porezi u praksi; vol. 2, 2014. str 106.
Primjer knjiženja rashoda21:
1) Dobiven je račun od osiguravajućeg društva za kasko osiguranje vozila koje je u
vlasništvu društva na iznos 8 000,00 kn. Vozilo je osigurano za razdoblje od 1.7.2015.
do 30.6.2016., te se kao rashod 2015. evidentira 4 000,00 kn (osiguranje prvih 6
mjeseci)
2) U 2015. godini plaćen je račun osiguravajućem društvu u iznosu od 8 000,00 kn.
20 Ibid. p. 112.21 Ibid.
Slika br. 4: knjiženje rashoda
Izvor: Milinović, I.: Prijava poreza na dobit (Obrazac PD) za 2013.; Računovodstvo i porezi u praksi; vol. 2, 2014. str 106.
5.4.2. POVEĆANJE DOBITI / SMANJENJE GUBITKA
Pod ovom stavkom evidentira se:
Amortizacija iznad propisanog iznosa,
Amortizacija za osobne automobile i druga sredstva za osobni prijevoz čiji je trošak
nabave veći od 400.000,00 kn,
Plovila, zrakoplovi, apartmani i kuće za odmor,
70 % troškova reprezentacije (troškovi ugošćenja, odmora, športa, darova, rekreacije i
razonode i sl.),
30% troškova za osobni prijevoz,
Manjkovi na imovini iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske gospodarske komore,
odnosno Hrvatske obrtičke komore,
Troškovi prisilne naplate poreza i drugih davanja,
Troškovi kazne za prekršaje i prijestupe,
Zatezne kamate između povezanih osoba,
Povlastice i drugi oblici imovinske koristi,
Rashodi darovanja iznad dopuštenih iznosa
I ostale stavke koje su navedene u prilogu (Obrazac PD) koji se nalazi na zadnjim
stranicama ovog seminara
Na kraju se evidentiraju ukupna povećanja dobiti / smanjenja gubitka.
Sljedi primjer22 evidentiranja ulaznih računa za reprezentaciju:
1) 13.3.2015. dobiven je R-1 račun od ugostiteljskog objekta „Del Mar“ d.o.o. za
konzumaciju jela i pića u iznosu od 1000,00 kn uz obračunati PDV u iznosu od 200,00
kn. konzumacija jela i pića izvršena je u svrhu ugošćavanja poslovnih partnera. za
nastale troškove reprezentacije poduzetnik nema pravo odbiti PDV, te se iznos računa
od 1000,00 kn dijeli na dio koji je porezno priznat rashod od 300,00 kn i na dio koji
nije porezno priznati rashod od 700,00 kn.
Slika br. 5: knjiženje troškova reprezentacije
Izvor: autor
Sljedeći primjer23 prikazuje knjiženje darovanjau novcu:
1) Trgovačko društvo je doznakom na žiro račun darovalo muzeju 5 000,00 kn za
postavljanje nove izložbe slika. Iznos dara je manji od 2% prihoda prethodne godine.
Slika br. 6.: knjiženje darovanja dugotrajne imovine
Izvor: autor
22 Ibid. p. 113.23 Ibid. p. 116.
5.4.3. SMANJENJE DOBITI / POVEĆANJE GUBITKA
U ovoj skupini evidentiraju se:
Prihodi od dividendi i udjela u dobiti,
Reinvestirana dobit,
Prihodi od naplaćenih otpisanih potraživanja,
Nerealizirani dobici i ostali rashodi ranijih razdoblja,
Smanjenje dobiti za ostale prihode,
Smanjenje dobiti zbog promjene metode utvrđivanja porezne osnovice,
Trošak amortizacije koji ranije nije bio priznat
I ukupni iznos državnih potpora
Kao i kod povećanja dobiti / smanjenja gubitka, na kraju se evidentiraju ukupna smanjenja
dobiti odnosno povećanja gubitka.
Sljedeći primjer24 prikazuje knjiženje prihoda od dividendi i udjela u dobiti:
1) „Coala“ d.o.o. posjeduje 1000 dionica tvrtke „Palmas“ d.d. što predstavlja 10% udjela
u kapitalu društva. Ukupni troškovi stjecanja iznosili su 51 000,00 kn.
2) „Palmas“ d.d. utvrdio je neto dobit u iznosu 20 000,00 kn. Za dividende je
raspoređeno 50% neto dobiti (1,00 kn po dionici). Prihod od dividendi za „Coala“
d.o.o. iznosi 1000,00 kn ( 1,00 kn x 1000)
3) Dividende su naplaćene u iznosu od 1000,00 kn.
Slika br. 7: knjiženje prihoda od dividendi i udjela u dobiti
24 Ibid. p. 124.
Izvor: autor
Drugi primjer25 prikazuje knjiženje prihoda od naplaćenih otpisanih potraživanja:
1) U 2014. godoni vrijednosno je usklađeno zastarjelo potraživanje od kupca (rashod nije
bio porezno priznat) u iznosu 6 000,00 kn. na dan 1.1.2015. saldo na kontu 120 je
6 000,00 kn, a ma kontu 129 je 6 000,00 kn.
2) U 2015. godini naplaćeno je potraživanje u iznosu od 6 000,00 kn koje je bilo
prethodne godine vrijednosno usklađeno (kao porezno nepriznati rashod)
3) Nakon naplate potraživanja izvršeno je zatvaranje ispravka vrijednosti i evidentiran je
prihod.
Slika br. 8: Knjiženje prihoda od naplaćenih otpisanih potraživanja
Izvor: autor
25 Ibid. p. 127.
5.4.4. POREZNA OSNOVICA, POREZNI GUBITAK I POREZNA
OBVEZA
Porezna osnovica poreza na dobit je dobit što se utvrđuje kao razlika između prihoda i
rashoda prije obračuna poreza na dobit uvećana i umanjena prema odredbama Zakona o
porezu na dobit. Porez na dobit obračunava se i plaća po stopi od 20%.26
U ovom dijelu Obrasca evidentiraju se dobit tj. gubitak nakon njegova povećanja ili
smanjenja te preneseni porezni gubitak.
Preneseni porezni gubitak iskazuje se kao gubitak iz prethodnih razdoblja. preneseni gubitak
prenosi se i nadoknađuje umanjivanjem porezne osnovice u idućim poreznim razdobljima.
porezna osnovica umanjuje se najprije za gubitak starijeg datuma. Ako porezni obveznik ima
prenesene porezne gubitke obavezan je sastaviti i priložiti poreznoj prijavi Pregled prenesenih
poreznih gubitaka po godinama.27
Slika br. 9: primjer Pregleda prenesenih poreznih gubitaka po godinama
Izvor: Milinović, I.: Prijava poreza na dobit (Obrazac PD) za 2013.; Računovodstvo i porezi u praksi; vol. 2, 2014. str 106.
26 Porezna uprava RH; < http://www.porezna-uprava.hr/obrtnici/Stranice/Porez-na-dobit.aspx> (23.5.2015.)27 Milinović, I.: op. cit. p. 134.
Porezna obveza izračunava se na način da se porezna osnovica pomnoži sa poreznom stopom
(20%).28
5.4.5. POREZNE OLAKŠICE, OSLOBOĐENJA I POTICAJI I POREZNA OBVEZA NAKON NJIHOVA ODBITKA
Porezni obveznik može iskoristiti porezne olakšice, oslobođenja i poticaje samo ako je
iskazao određeni iznos porezne osnovice na rednom broj 44. (Porezna osnovica). U protivnom
ako je iskazao određeni iznos na rednom broju 41. (Porezni gubitak za prijenos) ne može
koristiti porezne olakšice, oslobođenja i poticaje jer ne postoji porezna obveza koja se može
umanjiti, a također ne može niti povećati porezni gubitak za navedene porezne olakšice,
oslobođenja i poticaje. Ukupni iznos poreznih olakšica, oslobođenja i poticaja ne može biti
veći od porezne obveze.29
Porezni obveznici koji koriste olakšicu ili oslobođenja obvezni su osigurati posebno porezno
– knjigovodstveno praćenje poslovnih događaja za djelatnost za koju koriste olakšicu ili
oslobođenje.30
Nakon obračunatih poreznih olakšica, oslobođenja i poticaja izračunava se nova porezna
obveza te se iskazuje:
Uračunavanje poreza plaćenog u inozemstvu,
Plaćeni predujmovi,
Razlika za uplatu
Razlika za povrat
28 Ibid. p. 137.29 Ibid.30 Ibid.
6. ZAKLJUČAK
Porez na dobit je relativno mlad porezni oblik koji u Republici Hrvatskoj još uvjek nema
toliku važnost koliku ima u ostalim zemljama članicama Europske Unije. Iako još uvijek nije
standardizirana općeprihvaćena definicija ovakvog oblika poreza, možemo ga promatrati kao
dopunski porez koji upotpunjuje pporez na dohodak, kao samostalni porez utemeljen na
načelu plaćanja poreza prema ekonomskoj/poreznoj snazi, te kao davanje utemeljeno na
načelu ekvivalencije.
Na pitanje zašto se ubira porez na dobit može se odgovoriti teorijom žrtve, ekonomsko –
političkim i financijsko – političkim opravdanjem. To su tri najučestalije teorije koje nastoje
obrazložiti potrebu provođenja ovog poreza.
U Republici Hrvatskoj porez na dobit određen je Zakonom o porezu na dobit i Pravilnik o
porezu na dobit.
Porez na dobit prijavljuje se svake godine u formi Obrasca poreza na dobit koji se ispostavlja
u nadležnu Poreznu upravu, a osim Obrasca potrebno je dostaviti i bilancu te račun dobiti i
gubitka koji je temelj sastavljanja i podnošenja porezne prijave.
Porezna stopa poreza na dobit, koja iznosi 20%, obračunava se na poreznu osnovicu, koja
predstavlja razliku između prihoda i rashoda, uvećanu i umanjenu prema odredbama Zakona o
porezu na dobit.
PRILOZI
Prilog br. 1: Obrazac prijave poreza na dobit
Prilog br. 2: Obrazac POD – BIL (Bilanca)
Prilog br. 3: Obrazac POD – RDG (Račun dobiti i gubitka)
POPIS KORIŠTENE LITERATURE
1. Dražić, I.; Usklađenost računovodstvenih i poreznih propisa Hrvatske sa zemljama
Europske Unije; Sveučilište u Zagrebu; Zagreb, 2005.
2. Ekonomski fakultet u Osijeku; < http://www.efos.unios.hr/ >
3. Goode, R.; The Corporation Income Tax; New York – London, 1961.
4. Hrvatska enciklopedija; Leksikografski zavod Miroslav Krleža;
< http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=19740 >
5. Jelčić, B.; Porezi opći dio; Visoka poslovna škola Libertas; Zagreb 2011.
6. Jelčić, B.; Javne financije; RRif; Zagreb, 2001.
7. Milinović, I.; Prijava poreza na dobit (Obrazac PD) za 2013.; Računovodstvo i porezi
u praksi; vol. 2, 2014.
8. Porezna uprava RH; < http://www.porezna-uprava.hr/Stranice/Naslovnica.aspx >