Prijedlog reorganizacije i reforme studija na fakultetu islamskih nauka u sarajevu drugi dio

prof. dr. adnan silajdi i doc. dr. samir beglerovi

prijedlog reorganizacije i reforme studija na fakultetu islamskih nauka u sarajevu*

3. Novi trendovi u savremenoj teologiji

Razgovor o reorganizaciji studija na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu neizostavno otvara pitanje pristupa u izuavanju teologije shvaene u najirem smislu te rijei. Na ta tano mislimo?

Slijedei princip modernog koncepta uenosti koji sutinski po-drazumijeva beskonanu fragmentaciju znanja, i muslimanski teolozi, djelimino vlastitom krivnjom u smislu nekritikog odnosa prema vri-jednostima modernog doba a djelimino usljed objektivnih okolnosti na koje je bilo nemogue utjecati (opi duh vremena, pitanje egzisten-cijalne naravi i sl.), usvojili su praksu sutinske podjele tradicionalnih znanosti vjere kroz princip blizak meusobnoj iskljuivosti jedne prema drugoj znanstvenoj disciplini. Iz toga razloga, izuavanje jedne oblasti (npr. vjerovanja akaida) skoro da podrazumijeva iskljuivanje po-znavanja znanstvenih dostignua u drugoj oblasti (npr. pravu fikhu). U praktinoj dimenziji takvo to je imalo za posljedicu, s jedne strane, neupuenost jednog broja uitelja vjere i eksperata iz jedne oblasti u druge vjerske znanstvene discipline, naroito u aktualne trendove nje-noga izuavanja, a to se, s druge strane, u javnome diskursu teoretski nadomjeta kontekstualnim tumaenjima konkretnih problema kroz davanje naglaska na onu perspektivu u kojoj je konkretni uitelj ekspert (unutarteoloki univerzalizam). Upravo zbog metode kontekstualnoga tumaenja snano se rairila praksa, kako u muslimanskim zemljama tako i kod nas u Bosni, apsolutne kompetentnosti jednoga uitelja ili tek jedne grupe teoretiara, za rjeavanje irokog spektra esto veoma sloenih pitanja. Time elimo naglasiti kako je nuan multidisciplinarni

* Nastavak na rad objavljen u Glasniku broj 5-6-2013.

Str.568 Prof. dr. Adnan Silajdi i doc. dr. Samir Beglerovi Br.7-8

pristup u rjeavanju goruih problema s kojima se suoavaju musli-manski vjernici, koji podrazumijeva odreene specijalistike kompe-tencije stoljeima poznate visokim islamskim uilitima od Nizamije, preko Al-Azhara do oksfordskog Centra za islamske studije. Meutim to odvojeno ili specijalistiko izuavanje pojedinih islamskih znanstve-nih disciplina treba shvaati uvjetno, tehniki, a ne nikako sutinski kako je to u uobiajenim modernim znanstvenim klasifikacijama. Ovu razliku treba uvijek imati na umu kada se komparira klasino i savre-meno religijsko i teologijsko miljenje.

Kao posljedica dubokih drutvenih, kulturalnih, psiho-socijalnih i intelektualnih promjena nastali su novi teoloki trendovi, poevi od onih ekstremnih, u smislu ekskluzivnih i pluralnih pristupa stvarnosti, do, uvjetno reeno, dijalokoga odnosa prema modernim fenomenima.

Prvi takav pristup podrazumijeva repetativnu narav teologije, pri emu se teoretiari bez uvaavanja konteksta vremena i prostora po-zivaju na doslovne forme objavljenih sadraja vjere i jednostavno ih nastoje ucijepiti u savremenu kulturu. Prednost ovoga metoda je temeljita upuenost u opa i tradicionalna rjeenja i pristupe Objavi, meutim njen osnovni nedostatak ogleda se u nesposobnosti artikuli-ranja adekvatnog odgovora na izazove novoga vremena.

Premda metodoloki suprotna, ipak, po svojim posljedicama, jed-naka krajnost u pristupu problemima postie se nekritikim usvajanji-ma vrijednosti savremenoga drutva, pri emu se relevantnost sadraja Objave vrednuje iskljuivo na osnovu saglasnosti tradicijskoga uenja sa znanstveno-tehnolokim postignuima modernog svijeta. Iako ovo omoguuje animiranje uitelja vjere za angairano bavljenje aktualnim problemima, ipak, esto se dogaa da se dati odgovori bitno razlikuju od naravi autentine Tradicije.

U tom sklopu na kraju 20. i na poetku 21. st. razvijen je i koncept tzv. teologije identiteta. Jedinstvenost i autonomnost Objave, autono-mnost u smislu nepostojanja utjecaja vanjskog, odnosno objektivnog svi-jeta na njene sadraje, istodobno podrazumijevaju i obavezu vjernika za razumijevanje duha vremena u kojemu ive, ali i uitavanje tradicijskih vrijednosti u njihove sadraje. Premda ovaj pristup vie preferira sadra-je Tradicije negoli one koje je razvio diskurzivni um, praksa je pokazala da moderni ovjek kroz ovakav pristup ima naglaeniju elju vie za po-vratkom tradiciji negoli za praktina rjeenja duhovnih i egzistencijalnih problema s kojima se svakodnevno suoava. Teologija identiteta, koja iskljuuje korelacionalnost, nastoji objasniti i utvrditi vlastiti identitet odreenoj religijskoj tradiciji, ali ne u korelaciji s promjenama koje su aksiom historijskoga razvoja.

Br.7-8 Prijedlog reorganizacije i reforme studija... Str.569

Osjetivi snaan utjecaj koje vrijednosti savremenoga doba imaju na religioznost ovjeka, a to podrazumijeva svojevrsno priznanje legitimnosti rezultata postmoderne do kojih se dolo isto empirijskim metodama, uz izostanak svakoga oblika neposrednog i intuitivnog spo-znavanja, teolozi su uspostavili tzv. korelativni odnos s modernitetom. Taj odnos podrazumijeva metod koji polazi od bitnosti procesa dijalo-ga u koji trebaju biti dovedeni tradicionalni obrasci vjere i vrijednosti modernog drutva. Ne dajui nuno prednost ni jednome ni drugome ovaj pristup insistira na jasnom artikuliranju realnih problema te nji-hovo dovoenje u vezu sa savremenim interpretacijama simbola vjere. Upravo u vremenu dominiranja principa pluralizma ovaj pristup sna-no je populariziran krajem 20. st. i jo uvijek zauzima veoma vano mjesto kako u odnosu izmeu sljedbenika razliitih religija tako i u odnosu izmeu religije i sekularnog drutva, odnosno u uspostavlja-nju dijaloga izmeu politikih i religijskih predstavnika. Tu se religijski identitet nastoji promiljati u korelaciji s povijesnim razvojem i povije-snim izazovima (npr. projekt Svjetskog ethosa i sl.).

No koristei ranije spomenutu tendenciju ka skoro beskonanom fragmentiranju naunoga znanja, slobodno se moe rei iz kruga te-oretiara tzv. korelativne teologije izdvojila se grupa teologa koja za-govara konstantnu re/interpretaciju sadraja vjere u odnosu na jedan konkretni problem ili manju skupinu meusobno povezanih pitanja ili temata. Iz ove tendencije razvile su se brojne tzv. predmetne teologije, poput, npr., teologije politikoga osloboenja, rodne teologije, teolo-gije rase, ak i teologije meureligijskog dijaloga, ali shvaenog ne kao produkt teorijskog odmiljanja, ve kao snanoga faktora socio-kultur-ne integracije drutva.

Naravno, postavlja se pitanje: koja je od pobrojanih metoda naj-adekvatnija za prezentiranje tradicijskih sadraja u naem vremenu, naroito kroz savremene odgojno-obrazovne institucije? Slobodno se moe rei da bi ovako postavljeno pitanje ustvari otkrilo nerazumijeva-nje duha suvremenoga svijeta i naravi promjena o kojima smo govorili. Naime, budui da izazovi u vremenu postmoderne nastaju unutar izve-denog svijeta: svijeta, prvo, isto drutvenih korijena, potom izvedenog iz dimenzije isto konfesionalnog svijeta te svijeta deriviranog iz sme intime pojedinca shvaene kao jedine stvarno autentine dimenzije bivstvovanja, nemogue je na njih dati samo jedan i konaan odgovor. Izazovi su uvijek novi i, uvjetno reeno, uvijek dalji od metafizikoga ishodita. Ta udaljenost novih predodbi i ideja od metafizikog isho-dita najjasnije pokazuje u ranijem poglavlju spomenuti ideologijski konstrukt modernoga pojma religije. Nuenje religijskih odgovora


na izazove savremenog drutva ve u svome polazitu polazi od nepre-mostivog paradoksa, a to je makar i naelno razdavajanje svjetovnog od religijskoga koje tradicionalni nauk naprosto ne poznaje. Pored toga, bliskost modernog koncepta religije i teorij sekularizma sasvim je jasna i na osnovu sve rairenijega koncepta dijaloga izmeu vjere i drave. U tom popularnom pristupu brojni teoretiari vjere paradoksalno na-laze mogunost saglasnog egzistiranja fenomena sekularnog i re-ligijskog, ali ne na nain isto praktinog i privremenog vida ureenja politikog odnosa izmeu crkava i vjerskih zajednica, s jedne strane, te drave, s druge strane, ve u smislu njihove ontoloke komplementar-nosti. Neposredno se naslanjajui na praksu biblijske kritike znanosti s kraja 18. i poetka 19. st., kao po nepisanom pravilu, i teorije sekulariz-ma i religijska moderna ideologija insistiraju na transhistorijskom i tran-skulturalnom porijeklu religije stavljajui u prvi plan samo one elemente koji su zajedniki svim religijskim tradicijama (od vremena nastanka li-beralnog politikog koncepta tolerancije sva moralna uenja, a danas sva uenja uope) postepeno relativizirajui postulate koji su opreni.

Naprosto, teologija je u obavezi razgovarati s modernim svijetom, to podrazumijeva ne samo nebesko ishodite njenih principa i uvaa-vanje duha vremena ve, prije svega, razumijevanje razliitih izvedeno-sti problema koji su predmet istraivanja. Otuda je u povijesti teologije jedan oblik toga razgovora zamjenjivao drugi, odnosno sm jezik vjere doivio je brojne transformacije, poevi od jezika spoznaje onto-loke zbiljnosti (srednji vijek), preko izraza religioznoga iskustva (peri-od moderne), do aktuelne tzv. gramatike jezika vjere (religijski postulati kao kultura i jezik konkretne zajednice) da navedemo samo one kljune.

Sve su ovo razlozi koji su nas nagnali na specifian pristup u razu-mijevanju naina prenoenja tradicijskih vrijednosti unutar savremenih odgojno-obrazovnih institucija, napose Fakulteta islamskih nauka. Sto-ga smatramo da nain izuavanja teologije i prezentiranja tradicijskih vrijednosti treba imati sljedei obrazac.

Dosadanji Teoloki smjer (usulu-d-din) trebao bi biti reorganiziran kao Odsjek za teologiju, a osim definitivno razvijenih katedri, studij na njemu bio bi koncipiran kao specijalistiki studij, zadravi i specifian pristup u eventualnom izvoenju postdiplomske i doktorske nastave. Na-mjera je da se na Odsjeku za teologiju koluje onaj broj kandidata za koji postoji realna potreba u Islamskoj zajednici. Naravno da iz toga razloga reorganiziranje ovoga smjera, ali i kompletnoga studija, zahtijeva sve-opu saglasnost na nivou organa i institucija Islamske zajednice u BiH. Tek s podrkom najviih organa Islamske zajednice kao i strunih tijela sarajevskog univerziteta projekat bi dobio na svojem znaaju i dinamici.


Takoer, veina kandidata, ukoliko izostane planska analiza realne potre-be Islamske zajednice za teolokim kadrom, mogla bi biti preusmjerena na Odsjek za religiju, iji bi svrenici, na osnovu precizno osmiljenog pla-na i programa Odsjeka, bili kompetentni i za izvoenje nastave iz pred-meta Vjeronauka. Pored toga, na specijalistiki studij iz oblasti teologije mogli bi biti primani i kandidati koji su, po ocjeni starijih nastavnika, po-sebno zainteresirani za taj studij i koji su posebno talentirani.

Studij na Smjeru za imame, hatibe i muallime bio bi reorganiziran u Odsjek za edukaciju vjerskih slubenika, a osim otvorenosti ovoga od-sjeka i prema enama, poseban znaaj bi bio u tome to bi se na njemu pored dosadanje edukacije imama, hatiba i muallima, obrazovali ope-nito vjerski slubenici.

Detaljan pregled ukupne reorganizacije dat je u narednome poglavlju.

4. Prijedlog reorganizacije studija

Dubokog smo uvjerenja da sadanji nain izuavanja i prezentira-nja tradicijskih vrijednosti treba biti ozbiljno reorganiziran i reformiran. Reorganizacija studija na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu po-drazumijevala bi reorganizaciju, odnosno transformaciju postojea tri odsjeka: Teoloki smjer (usulu-d-din), Smjer religijske pedagogije (et-terbijjetu-d-dinijje), i Smjer za imame, hatibe i muallime, u: Odsjek za teologiju, Odsjek za religiju i Odsjek za edukaciju vjerskih slubenika. Na ovaj nain Fakultet bi iskazao kontinuitet u svome razvoju, sadanja ge-neracija nastavnika priznala bi sve zasluge starijim generacijama koje su uestvovale u obrazovanju danas postojeih smjerova, koji su, u vrijeme nastanka i razvoja imali svoj smisao.

Budui da ovakva reorganizacija podrazumijeva i politiku po-drku unutar Islamske zajednice i sarajevskog univerziteta te znatniju finansijsku potporu, na prijedlog je da se reorganizacija studija i logi-na reforma planova i programa ostvari postupno, tokom narednih est godina. Prva godina bila bi predviena za definitivno uspostavljanje katedri na Fakultetu, naredne tri godine za uspostavljanje po jedno-ga Odsjeka, a posljednje godine za pokretanje mastera, magistarskog strunog studija, doktorskih studija te Naunoistraivakog instituta Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu.

Nakon definitivnoga uspostavljanja katedri u prvoj godini, zadrao bi se identian rad sva tri smjera, s tim to bi se intenzivno radilo na reformi studija, odnosno kreiranju plana i programa Odsjeka za teologi-ju, master studija i osmiljavanju plana rada Instituta. Uspostavljanjem Odsjeka za teologiju druge godine, zadrao bi se rad druga dva smjera, i


intenzivno radilo na planu i programu Odsjeka za religiju. Tree godine poeo bi s radom i Odsjek za religiju, a intenzivno bi se radilo na pla-nu i programu Odsjeka za edukaciju vjerskih slubenika. etvrte godine funkcionirala bi sva tri odsjeka i poeo bi s radom Naunoistraivaki institut Fakulteta. Pete godine pokrenut bi bio master studij na Odsjeku za religiju i Odsjeku za edukaciju vjerskih slubenika (ukoliko ocijenimo da postoji svrha za tako neto) te magistarski struni studij na Odsjeku za teologiju. Konano, este godine pokrenut bi bio doktorski studij na Odsjeku za teologiju i Odsjeku za religiju.

4.1. Prva godina reorganizacije: uspostavljanje specijalistikih katedri

Kako smo ve rekli, s obzirom na sada funkcionirajue katedre Fakulteta, postoji dobar osnov za definitivno razdvajanje katedri i nji-hovo organiziranje po specijalistikim oblastima. Na je prijedlog da bi Fakultet trebao imati organizirane sljedee katedre:

1. Katedra za Kuranobuhvatala bi, izmeu ostaloga, oblasti tefsira, kiraeta, historije Kurana, arapskoga jezika i sl.

2. Katedra za hadisobuhvatala bi, pored uobiajenih hadiskih disciplina i sire, i obla-sti pisanih izvora i razvoja hadiske znanosti, metodologiju hadisa, jezik i stil hadisa, intertekstualnost i kontekstualnost sadraja ha-disa, komunikoloki aspekt hadisa i sl.

3. Katedra za akaidpored uobiajenih disciplina, nuno je kroz zasebne module tretirati imanske i islamske arte u skladu sa senzibilitetom i mentalitetom dananjih mladih generacija, komparativnu doktrinu, tesavvuf i tarikat i sl.

4. Katedra za erijatsko pravopored uobiajenih disciplina, kao i na svim drugim katedrama, nuno je tretirati aktuelna pitanja kao to su pitanje statusa ene u savremenim drutvima (gender studije), o mladima, o savremenoj ishrani, o globalnim medijima i sl.

5. Katedra za islamsku filozofijuova katedra bi trebala omoguiti studentima da se upoznaju sa sadrajima iz oblasti uvoda u filozofiju, odnosno grke filozofije te skolastike, uvoda u muslimansku filozofijsku tradiciju, zatim filo-zofskih kola razvijanih meu muslimanima, poput peripatetika, iluminacionista, transcendentalnih teozofa i sl., te moderne i sa-vremene filozofije muslimana.


6. Katedra za kulturnu povijest islamadosadanji nain izuavanja ove oblasti trebao bi biti proiren i produbljen obuhvatnijim izuavanjem kulturne povijesti bosanskih muslimana te njene aspekte razvijene nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu.

7. Katedra za religijski odgoj i obrazovanjedosadanja Katedra pedagogije i psihologije, po naemu milje-nju, treba biti zamijenjena i formalno, ali i funkcionalno gore na-vedenim nazivom iz dva temeljna razloga: prvo, na integriranom sarajevskom univerzitetu, do ije pune integracije vjerovatno nee jo zadugo doi, ali je ipak integracija zajedniki cilj, izbjegla bi se mogunost makar i asocijativnoga vezanja, odnosno eventualnog dupliranja rada Odsjeka za pedagogiju i Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu; drugo: oslovljavanje katedre kao Katedre za religijski odgoj i obrazovanje, u prvi plan bi istaknulo stvarnu kvalitetu religijskog odgoja i obrazovanja, to podrazumi-jeva pristup orijentiran religijskim shvatanjima smisla i svrhe ivo-ta, egzistencije dragoga Boga, samospoznaje, egzistencije prirode, pitanja dobra i zla te uope humaniteta, a to spada u samo sredi-te islamskih teolokih studija.

Obrazloenje: Definitivnim uspostavljanjem katedri, postigla bi se etiri osnovna cilja. Prvo, time bi se Nastavno-nauno vijee polahko uvelo u predstojei izuzetno zahtjevan proces reorganizacije studija i reforme planova i programa.

Drugo, segmenti rada buduih odsjeka mogli bi se odmiljati po katedrama, ne na nain da bi prijedlog konkretne katedre automatski bio usvojen, ve da bi svaka katedra prvenstveno davala prijedloge iz svoje oblasti, a na Vijeu bi se potom vodila rasprava, usvajali zakljuci i donosile odluke. Tree, konano bi se utvrdio status oblasti koja je do sada, po naemu miljenju krajnje nejasno, oslovljavana religijskom pedagogijom, i islamskom pedagogijom. Dubokog smo uvjerenja da bi se problem razrijeio organiziranjem Katedre za religijski odgoj i obrazovanje.

Konano, u zajednikim razgovorima, a u skladu s planovima i programima rada buduih odsjeka, rijeio bi se status arapskog, en-gleskog, bosanskog jezika i knjievnosti. Po naem miljenju, ovi bi predmeti trebali imati status obaveznih predmeta i to na svim od-sjecima.

Ova faza reorganizacije studija trebala bi biti zavrena do 2014. godine.

4 - Glasnik Rijaseta . . .


4.2. Druga godina reorganizacije: uspostavljanje Odsjeka za teologiju

Zvanje koje bi svrenik ovoga odsjeka stekao na kraju uspje-no okonanoga studija, glasilo bi diplomirani teolog ili bacalaureat teologije, s naznakom oblasti na kojoj je specijalizirao. Kako smo u ranijem dokumentu obrazloili, studij na Odsjeku za teologiju trebao bi biti djelimino specijalistiki. Organiziran bi bio iz jedne, odnosno dvije temeljne oblasti, iz kojih bi svrenik bio specijalist, uz opu te-oloku naobrazbu. Nakon zavretka poetnih semestara, student bi se opredjeljivao za teoloki studij uz specijaliziranje u jednoj oblasti (npr. kuranske studije) ili u dvije oblasti (npr. kuranske i hadiske stu-dije, akaid i hadiske studije i sl.). Nakon zavrenoga studija, svrenik bi dobio zvanje diplomiranog teologa iz oblasti koje je specijalizirao (npr. diplomirani teolog u oblasti Kurana i erijatskog prava, ili di-plomirani teolog u oblasti hadisa i religijskog odgoja, ili diplomirani teolog u oblasti akaida).

Odsjek za teologiju inile bi sljedee katedre:1. Katedra za Kuran

u okviru ove katedre izuavali bi se predmeti: Kiraet, Tefsir, Kuranski arapski jezik, i sl., s tim da bi poput napomena u pret-hodnome poglavlju svaka ova oblast trebala biti dodatno osavre-menjena i dalje dublje razraena.

2. Katedra za hadisslino kao i u napomenama za ovu katedru u poglavlju 4.1.

3. Katedra za akaidslino kao i u napomenama za ovu katedru u poglavlju 4.1.

4. Katedra za erijatsko pravoslino kao i u napomenama za ovu katedru u poglavlju 4.1.

5. Katedra za islamsku filozofijuslino kao i u napomenama za ovu katedru u poglavlju 4.1.

6. Katedra za kulturnu povijest islamaslino kao i u napomenama za ovu katedru u poglavlju 4.1.

7. Katedra za religijski odgoj i obrazovanjeslino kao i u napomenama za ovu katedru iznesenim u prethod-nom poglavlju; dodatno emo istai da bi ova katedra, budui da religijski odgoj i obrazovanje spadaju u samo sredite teolokog studija, obuhvatala predmete ope naravi poput pedagogije, psi-hologije, ali i predmete iz oblasti imameta, hatabeta i dave.Ova faza reorganizacije studija trebala bi biti zavrena do 2015.

godine.


4.3. Trea godina reorganizacije: uspostavljanje Odsjeka za religiju

Specijalizacija studenata iz oblasti religijskih studija omoguila bi svrenicima Fakulteta angairanje u odgojno-obrazovnim institucija-ma na zadacima koji ne moraju podrazumijevati poznavanje striktno islamsko-teolokih doktrina (npr. predmet Vjeronauka) ve uopeno, na svim zadacima koji se odnose ili imaju bilo kakvu vezu s religijom, u najiremu znaenju toga pojma (npr. angairanje na predmetima po-put Kulture religija, Historije religija i sl.).

Kada su u pitanju strune kompetencije predavaa na predmetu Vjeronauka postoje dvije mogunosti. Jedna je da se plan i program Odsjeka za religiju kreira na nain da svrenici ovoga odsjeka ujedno dobiju i kompetencije za predavanje predmeta Vjeronauka u osnov-nim i srednjim kolama. Druga je varijanta da se studij na Odsjeku za teologiju koncipira na nain da pored specijalizacije iz jedne, odnosno dvije oblasti, uz opi teoloki studij, zainteresiranima ponudi mogu-nost stjecanja kompetencija za predavanje predmeta Vjeronauka, to bi bila trea opcija koja bi podrazumijevala upravo specijalizaciju iz oblasti konfesionalnoga odgoja i obrazovanja. Na ovaj nain bi se zadr-ala mogunost da, u skladu s realnim potrebama Islamske zajednice, uu specijalizaciju iz temeljnih teolokih disciplina upisuju samo oni studenti koji su stvarno za nju zainteresirani i koji su posebno nadareni.

Nakon uspjenog zavretka studija na ovome odsjeku, svrenik bi dobio zvanje diplomirani religiolog ili bakalaureat religije.

Odsjek bi inile sljedee katedre:1. Katedra za historiju religije

na ovoj katedri bi se izuavale sljedee teme odnosno predmeti: Osnovni religijski pojmovi i definicija, Nastanak i periodizacija religije, Znanstveni i religijski pristup razvoju religijskoga feno-mena, Klasifikacija religije, Geografska distribucija, Religija i de-mografija i sl.

2. Katedra za komparativnu religiju na ovoj katedri izuavao bi se uvod u dalekoistone religijske i filozofske tradicije, izabrane teme iz oblasti judaizma, pravoslavlja, katolianstva, islama i protestantizma te fenomen novih religijskih pokreta.

3. Katedra za religijske znanostina njoj bi se izuavali sljedei predmeti: Filozofija religije, Feno-menologija religije, Sociologija religije, Geografija religije, Psiho-logija religioznosti, Religijska antropologija, Ekonomija religije,

4*


Uvod u etiku, Bioetika i sl.; kroz ove predmete bile bi razraivane brojne aktuelne teme, poput globalizacije religije, ensko pitanje u savremenim drutvima, religija i ekologija, religijska etika i bio-etika, religija i zdravlje, religija i kultura, religijske krize u XX st., interreligijski dijalog i dr.

Premda smo to jasno naznaili u prethodnom dokumentu, ovdje emo ponoviti, ovakva organizacija studija na nekoliko odsjeka ne zna-i nezavisnost odsjek niti u odnosu na Fakultet niti u odnosu jednoga odsjeka na drugi. Naprosto, rije je o koherentno organiziranom stu-diju po odsjecima koji organizira, izvodi i vrednuje Fakultet islamskih nauka u Sarajevu sistemom osvojenih studijskih bodova (120 ili 180 zavisno od prihvaenoga modela). Na tom tragu i profesori Fakulteta predavat e na svim odsjecima, ime e se osigurati prohodnost profe-sora i studenata po odsjecima i vii stepen kvaliteta izvoenja nastave.


4.4. etvrta godina reorganizacije: uspostavljanje Odsjeka za eduka-ciju vjerskih slubenika i Naunoistraivakog instituta Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu

Na osnovu rezultata postignutih na Smjeru za imame, hatibe i muallime, kao i na osnovu razgovora sa studentima, imamima ovoga smjera, predlaemo da Fakultet islamskih nauka pokrene takav studij koji bi pruio osnovne kompetencije svim buduim vjerskim slube-nicima u Islamskoj zajednici, a koje bi im omoguile ne samo ade-kvatno bavljenje asnim pozivom imama, hatiba, muallima i muallm ve irokim spektrom odgovarajue religiozne podrke vjernicima to znai specijaliziranje osoba za duebrinitvo (u bolnicama, zatvorima, vojsci, policiji, odgojnim zavodima i sl.), porodina savjetovalita, sa-vjetovalita za mlade i sl. Takoer, ovom reorganizacijom dosadanje-ga Smjera za imame, hatibe i muallime, Odsjek bi postao definitivno otvoren i za ene.

Odsjek za edukaciju vjerskih slubenika obuhvatao bi sljedee ka-tedre:

1. Katedra za imamet, hatabet i davupored uobiajenih predmeta, ova katedra bi trebala ponuditi i neke sasvim konkretne oblasti unutar kojih e se tretirati aktuelna pitanja s kojima se imami susreu u svome radu.

2. Katedra za kiraet


3. Katedra za povijest muslimanskih drutava i institucijapored osnovnih obavijesti o kulturnoj povijesti muslimanskih dru-tava, ova katedra bi se trebala posebno koncentrirati na povijest i kulturnu povijest bosanskih muslimana.

4. Katedra za primijenjenu teologijuovo je jedna od sredinjih katedri na Odsjeku za edukaciju vjerskih slubenika. Ova katedra bi trebala osposobiti studente za razliite slube u Islamskoj zajednici; osim kuransko-sunnetskih znanja iz oblasti islamske teologije i povijesti, glavni naglasak ovog progra-ma je na praktinoj primjeni usvojenih principa u svakodnevnom ivotu Zajednice i njenih institucija (primjerice, briga za brak i po-rodicu, vjersko-odgojni rad s mladima, rad s osobama s posebnim potrebama, duhovnost bosanskih muslimana, religijski pluralizam bosanskih muslimana, religijsko savjetovanje i sl.

U etvrtoj godini reorganizacije trebao bi otpoeti s radom Nau-noistraivaki institut Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu i to osnovan kao podorganizaciona jedinica Fakulteta, u skladu sa Zakonom o viso-kom obrazovanju.

Osnovna zadaa Instituta bila bi poduzimanje naunoistraivakih projekata usko vezanih za odgojno-obrazovni proces na Fakultetu islam-skih nauka, odnosno ukoliko bi se dobila suglasnost i podrka Islamske za-jednice, vezanih za odgojno-obrazovni proces unutar Islamske zajednice.

Bez jasno formuliranih ciljeva odgoja i obrazovanja, definiranih nakon ozbiljnog naunoistraivakog rada, paradoksalno je utvrivati smjernice odgojno-obrazovnog procesa. No zadaci Instituta ne bi se ogledali u pukom didaktiko-pedagokom pristupu analizi bosanske stvarnosti, ve bi istraivanja podrazumijevala openitu analiza stanja bosanskih muslimana, njihovih duhovnih i intelektualnih potreba i sl.


4.5. Peta godina reorganizacije: Uspostavljanje master studija na Odsjeku za religiju te magistarskog strunog studija na Odsjeku za teologiju

Pokretanje master studija na Odsjeku za religiju te magistarskog strunog studija na Odsjeku za teologiju logian je nastavak razvoja pla-nova i programa ova dva odsjeka. U skladu s prijedlozima iznesenim u prvome poglavlju, plan i program master studija, odnosno magistar-skog strunog studija bio bi prilagoen spoznajnim mogunostima no-vih generacija.


Smatramo da je nepotrebno pokretati master studij na Odsjeku za edukaciju vjerskih slubenika budui da je za tu vrstu potrebnog kadra Islamske zajednice dodiplomski studij sasvim dovoljan. Ukoliko bi se, vremenom, osjetila potreba za daljnjim intelektualnim razvojem ovoga kadra ili ako bi pojedinci izrazili elju za daljnjim studiranjem, mogli bi biti upueni na studij srodnih oblasti drugih fakulteta (npr. na Odsjeku za socijalni rad Fakulteta politikih nauka i sl.) ili na Odsjek za religiju Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu.


4.6. esta godina reorganizacije: doktorski studij na Odsjeku za teologiju i Odsjeku za religiju

Posljednja godina reorganizacije podrazumijeva uspostavljanje doktorskih studija na Odsjeku za teologiju i Odsjeku za religiju. Na osno-vu dosadanjega iskustva organiziranja i voenja postdiplomskih studija te na osnovu petogodinjega iskustva u radu na reorganizaciji studija, lanovi Nastavno-naunoga vijea imat e dovoljan uvid u potrebe Fa-kulteta, to e omoguiti pravovremeno i odgovarajue kreiranje plana i programa doktorskih studija.


5. Zakljune napomene

Ovaj na prijedlog treba shvatiti samo kao skromni pokuaj da se na nivou Nastavno-naunoga vijea (najvieg strunoga organa Fakulteta) otvori dugo odlagano pitanje reorganizacije studija i reforme nastavnih planova i programa. Od lanova Nastavno-naunog vijea oekujemo da razmotre ovaj Prijedlog, da argumentirano obrazloe svoje prigovore i iznesu svoje prijedloge. Koliko god bi bilo porazno da se sma inicija-tiva odbije, tako bi isto bilo razoaravajue da se prijedlog prihvati bez ikakvih utemeljenih kritika. Naprosto, oekujemo da e ovaj Prijedlog biti podsticaj da se odmah krene u rasprave i pokretanje aktivnosti na reorganizaciji i reformi studija.

Kako smo i ranije isticali, svaki ozbiljan projekt, a proces reorga-nizacije i reforme studija na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu do-ivljavamo kao sutinsko, najvanije, pitanje Fakulteta, podrazumijeva uporedan rad na zadobivanju politike i finansijske podrke unutar Islamske zajednice i unutar sarajevskoga univerziteta. Duboko smo svje-sni da predloeni plan reorganizacije zahtijeva mnogo vee finansijske


izdatke negoli je to sadanji budet Fakulteta. Isto tako, svjesni smo i teke materijalne krize bosanskog drutva i njegovih odgojno-obrazov-nih institucija, ali smo uvjereni da postoje obrasci po kojima se pred-loeni plan moe ostvariti. Naravno, obaveza je svih lanova Vijea da ponude sasvim konkretna rjeenja kako ostvariti eljenu politiku i finansijsku pomo.

Jedno od kljunih pitanja odnosi se na sasvim jasno pozicioniranje Fakulteta islamskih nauka unutar Islamske zajednice. Ve smo ranije iznijeli na prijedlog da se unutar Ustava Islamske zajednice trebaju izdvojiti odgojno-obrazovne institucije kao posebno poglavlje Ustava, a potom hijerarhijski utvrditi pozicije svih odgojno-obrazovnih usta-nova iji je osniva Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Ovo ne treba biti shvaeno kao obaveza odvojena od aktivnosti na re-organizaciji i reformi studija, ve naprotiv, obaveza koju Fakultetsko vijee, s obzirom na njegovo osnovno poslanje, treba ozbiljno shvatiti i odgovorno kritiki izvriti.

Jednako tako predlaemo da Nastavno-nauno vijee donese od-luku po kojoj bi se aktivnosti na reorganizaciji i reformi studija okvali-ficirale kao prioritet u radu Fakulteta u narednih est godina. Snagom te odluke sve druge aktivnosti Fakulteta, izuzev procesa izvoenja na-stave i poslova usko vezanih za taj proces, bile bi podreene procesu reorganizacije i reforme.

Predloeni plan reorganizacije studija predvia uspostavljanje tri odsjeka s ukupno trinaest katedri i jednog naunoistraivakog institu-ta. Umjesto postojeih dvadeset i sedam nastavnika i saradnika Fakul-teta, tri odsjeka bi trebalo opsluivati barem trideset i devet nastavnika i saradnika. Mislimo da se na poetku, nakon uspostavljanja sva tri odsjeka, ovo pitanje moe djelimino rijeiti angairanjem gostujuih profesora kao predavaa. No angairanje novih asistenata u svakom sluaju treba biti veoma vano pitanje za Fakultet islamskih nauka, a koje podrazumijeva ne samo puko zapoljavanje novog kadra ve njihovo plansko i sistematsko pripremanje za budue zadatke. Ve je sada izvjesno da veliki broj nastavnika, zbog nepostojanja jasne strate-gije kadrovskoga razvoja Fakulteta te nedostatka finansijske podrke, nije uspio odgojiti i pripremiti svoje nasljednike.

Konsekventno tome, jasno je da osnivanje novih katedri te bazira-nje njihovoga rada na kompetencijama trenutnoga kadra znai da e voenje jednoga dijela katedri preuzeti sposoban i vrijedan, ali objek-tivno intelektualno jo nedozreo kadar. Iz toga razloga bitno je na-glasiti znaaj uloge i poloaja Nastavno-naunoga vijea, budui da bi Vijee zadralo nadlenosti donoenja, odnosno verificiranja odluka.


Savjeti odsjeka posluili bi isto kao administrativno olakanje rada Fa-kulteta te kao mehanizam dinaminijega pristupa rjeavanju tekuih i opih pitanja.

Naglasili smo da je veoma vano da se u sklopu rada na reorganizaciji Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu osnuje naunoistraivaki institut Fakulteta. Jednostavno reeno, sadraj i strategija obrazovanja slijede iz naunoga rada, a ne obrnuto. Time bi se, u budunosti, razrijeile i brojne dileme vezane za strategiju obrazovanja unutar Islamske zajednice uope.

Osnovnu snagu u radu instituta inili bi i redovni profesori i penzi-onisani profesori, s tim to bi redovni profesori imali, pored svih drugih prava, obavezu voenja makar jednoga predmeta u nastavi. Na poetku bi se, do punoga rada instituta, mogla osnovati mrea usluga koje bi, u skladu sa strategijom i svojim interesima, Fakultet naruivao od po-stojeih instituta u Bosni i Hercegovini.

By Prof. Dr. Adnan Silajdzic and Doc. Dr. Samir Beglerovic

PROPOSALE OF REORGANISATION AND REFORM OF STUDIES AT THE FCULTY OF ISLAMIC SCIENCE IN SARAJEVO

The study is the result of thinking and serious facing the challenges of modern upbringing and education of young generations with significantly altered mentality and spiritual and intellectual needs. The challenges were synchronized with the basic mission of the Faculty of Islamic Science in Sarajevo: the testimony of the only God and the prophethood of the last Prophet Muhammed, and, also, articulated in a way to achieve the agreed goals of the Faculty of Islamic science teaching religion and training its graduates to be capable of presenting religious principals in the public arena of contemporary Bosnian society. Apart from the introductory remarks, the study particularly deals with: the question of changes in the religious mentality and sensibility of young generations; the place of religion in contemporary world; and the changes that happened in presenting the theological teaching. At the very end, the authors propose a very detailed plan for the implementation of the necessary reforms of the Faculty of Islamic Science.

2

. .

.

- -

.

. .

Documents

Prijedlog reorganizacije i reforme studija na fakultetu islamskih nauka u sarajevu drugi dio