Prijevozna_Sredstva_ULTRA_EDITION-petrinjski_žabar

Petrinjski abar predstavlja Prijevozna Sredstva ULTRA EDITION probajte nauiti sva pitanja a da ne izbacite sadraj eluca na maminom novom tepihu! Hot stuff ULTRA EDITION Prijevozna Sredstva (PS) Pitanja i odgovori v 3.0i Cijeli ispit 216. pitanja (znamo da ih neznate, niti ete ih sve ikada nauiti...) 1. to su prijevozna sredstva i kako se dijele? 2 Prijevozna sredstva predstavljaju tehnika sredstva namjenjena prijevozu putnika i robe. Prema podruju primjene prijevozna sredstva mogu se podijeliti na: kopnena vodna zrana lebdea. 2. to su kopnena Prijevozna Sredstva i kako se djele? 2 Kopnena prijevozna sredstva kreu se kopnom pri prijevozu putnika i robe. Prema vrsti pogona i ureenju terena po kome se kreu kopnena prijevozna sredstva mogu biti: bicikli zaprena vozila motorna vozila prikljuna vozila elektrina vozila za javni gradski prijevoz eljeznika vozila. 3. to su vodena prijevozna sredstva i kako se dijele? 2 Vodna prijevozna sredstva kreu se po vodi ili u vodi pri prijevozu putnika i robe. Djele se na: plovila, odnosno brodove podmornice. 4. to su zrana prijevozna sredstva i kako se dijele? 2 Zrana prijevozna sredstva ili zrakoplovi kreu se zrakom pri prijevozu putnika i robe. Prema osnovnim naelima postizanja sposobnosti letenja ili odravanja u zraku razlikuju se dvije vrste zrakoplova: zrakoplovi laki od zraka: baloni diriabli. zrakoplovi tei od zraka: avioni helikopteri. 5. to su lebdea vozila i kako se dijele? 2 Lebdea vozila se pri prijevozu putnika i robe kreu u neposrednoj blizini tla ili vode, a neka iznad tla i vode. U osnovnoj podjeli mogu se navesti: lebdjelice

1

Petrinjski abar predstavlja Prijevozna Sredstva ULTRA EDITION probajte nauiti sva pitanja a da ne izbacite sadraj eluca na maminom novom tepihu! lebdea pruna vozila.

6. to su motorna vozila i kako se dijele prema terenu po kojemu se kreu, prema broju tragova i prema namjeni? 4 Motorna vozila su vozila koja imaju ugraen motor ija snaga im slui za kretanje. Predviena su za kretanje po kopnu, ali ne i po tranicama Prema terenu: -Cestovna vozila su motorna vozila predviena za kretanje cestama. -Terenska vozila su motorna vozila predviena za kretanje i po terenu izvan cesta. Motorna vozila razlikuju se i po broju tragova koje bi vozilo ostavljalo pri pravocrtnom kretanju: vozila s jednim tragom vozila s vie tragova. Prema namjeni motorna vozila se mogu podijeliti na: putnika kombinirana teretna specijalna radna vuna vojna sportska. 7. to su putnika motorna vozila i kako se dijele? 2 Putniko vozilo je motorno vozilo po konstrukciji namijenjeno za prijevoz putnika i njihove prtljage. Moe biti s jednim ili vie tragova bicikl s pomonim motorom moped skuter motorkota putniki automobil autobus. 8. to je moped? 1 Moped je putniko vozilo s dva kotaa, odnosno jednim tragom, opremljen pedalama, s motorom radnog volumena do 50 cm3 , koje na ravnoj cesti ne moe razviti brzinu veu od 50 km/h. Namijenjen je prijevozu jedne osobe.

9. to je skuter? 1

2

Petrinjski abar predstavlja Prijevozna Sredstva ULTRA EDITION probajte nauiti sva pitanja a da ne izbacite sadraj eluca na maminom novom tepihu! Skuter je putniko vozilo s dva kotaa, odnosno jednim tragom, namijenjen za prijevoz jedne ili dviju osoba. Uobiajeno ima slobodan prostor za noge izmeu prednjeg i stranjeg dijela pa voza sjedi na skuteru slino kao na stolcu. Skuteri se dijele po radnom volumenu motora. 10. to je motorkota? 1 Motorkota je putniko vozilo s dva kotaa, odnosno jednim tragom, namijenjen za prijevoz jedne ili dviju osoba. Na njemu voza jai obuhvaajui asiju nogama. Razlikuju se po radnom volumenu motora. 11. to je putniki automobil? 1 Putniki automobil je putniko vozilo s vie tragova koje osim sjedala za vozaa moe imati najvie osam sjedala za putnike. Najee se dijele prema radnom volumenu motora. 12. to su autobusi i kako se dijele? 2 Autobus je putniko vozilo s vie tragova namijenjeno prijevozu veeg broja putnika (uobiajeno od 10 do 60 putnika). S obzirom na to da im namjena moe biti razliita, autobusi se dijele na: gradski prigradski meugradski kombibus. 13. to je kombi? 1 Kombinirano vozilo (kombi) je motorno vozilo s vie tragova konstruirano tako da se po potrebi moe koristiti (kombinirati) za prijevoz putnika ili tereta. To omoguuje relativno lako postavljanje ili vaenje sjedala. Mogu se razlikovati po radnom volumenu motora. 14. to su teretna vozila i kako se dijele? 2 Teretno vozilo je motorno vozilo s vie tragova konstrukcijski namijenjeno za prijevoz tereta. Mogu biti razliitih kategorija ovisno o nosivosti. Konstrukcijski se razlikuju: teretni tricikl teretni automobil (kamion) teretni automobil polugusjeniar teretni automobil gusjeniar.

3

Petrinjski abar predstavlja Prijevozna Sredstva ULTRA EDITION probajte nauiti sva pitanja a da ne izbacite sadraj eluca na maminom novom tepihu! 15. to su specijalan vozila i kako se dijele? 2 Specijalno vozilo je motorno vozilo s vie tragova konstrukcijski izvedeno tako da slui za prijevoz specijalnih putnika i specijalnih tereta. Neka od specijalnih vozila su: ambulantno vozilo cisterna hladnjae damper vozilo za prijevoz namjetaja vozilo za prijevoz ivotinja itd. 16. to su radana vozila i kako se dijele? 2 Radno vozilo je vozilo s vie tragova konstrukcijski izvedeno tako da moe obavljati predviene radove. U tu svrhu ta vozila se opremaju odgovarajuim strojevima i ureajima Ovdje se mogu svrstati: istilica (za ienje ulica i cesta) prskalica (za prskanje veih povrina) vatrogasno vozilo vozilo za ienje slivnika vozilo za ienje snijega na cestama itd. 17. to su vuna vozila i kako se dijele? 2 Vuno vozilo je motorno vozilo s vie tragova konstrukcijski izvedeno za vuu prikolica, poluprikolica i orua. Toj vrsti vozila pripadaju: traktor (poljoprivredni i cestovni) teglja traktor polugusjeniar traktor gusjeniar. 18. to su vojna vozila? 1 Vojno vozilo je vozilo s vie tragova konstrukcijski izvedeno za obavljanje vojnih zadataka. Veina tih vozila predviena je za to da se moe kretati i izvan cesta, pa su to ujedno i terenska vozila. 19. to je sportsko vozilo? 1 Sportsko vozilo je vozilo s jednim ili vie tragova konstrukcijski izvedeno za sportske namjene. Najee se dijele prema radnom volumenu motora i sportskoj disciplini.

20. to je duina vozila? 1

4

Petrinjski abar predstavlja Prijevozna Sredstva ULTRA EDITION probajte nauiti sva pitanja a da ne izbacite sadraj eluca na maminom novom tepihu! Duina vozila [mm] je ukupna duina vozila ukljuujui i odbojnike. Za prikljuna vozila koja imaju rudo navodi se ukupna duina s rudom, a u zagradi se navodi duina bez ruda, npr. L (L1) = 6000 (4800).

21. to je irina vozila? 1 irina vozila [mm] je razmak izmeu najudaljenijih bonih toaka vozila. U irinu vozila ne uzimaju se dimenzije podesivih dijelova, kao to su boni retrovizori.

22. to je visina vozila? 1 Visina vozila [mm] je visina neoptereenog vozila s normalnim tlakom zraka u gumama kotaa. Pritom se uzimaju u obzir svi vrsti dijelovi montirani na krovu vozila.

23. to je razmak osovina na vozilu? 1 5

Petrinjski abar predstavlja Prijevozna Sredstva ULTRA EDITION probajte nauiti sva pitanja a da ne izbacite sadraj eluca na maminom novom tepihu! Razmak osovina [mm] je udaljenost izmeu osi prednjih i zadnjih kotaa. Ako vozilo ima tri i vie osovina navode se svi razmaci u obliku zbroja (l1+l2+...).

24. to je trag kotaa vozila? 1 Trag kotaa [mm] je udaljenost izmeu sredina guma kotaa iste osovine, mjereno na ravnoj podlozi. Ako su na osovini udvojeni kotai, trag kotaa se mjeri izmeu sredina udvojenih kotaa.

25. to je korisna nosivost vozila? 1 Korisna nosivost vozila [kN] je teina tereta ravnomjerno rasporeenog ili na nain uvjetovan karoserijom, koju vozilo moe prevoziti ne prekoraujui ukupno doputenu teinu i doputeno osovinsko optereenje. U putnikih vozila korisnu nosivost ini teina putnika i njima pripadajue prtljage. 26. to je trajna brzina vozila? 1 Trajna brzina [km/h] je ona najvea brzina vozila koju vozilo moe trajno odravati, a da pritom ne nastanu preoptereenja, neobina istroenja i oteenja. 27. to je maksimalna brzina vozila? 1 Maksimalna brzina [km/h] je ona najvea brzina vozila koju vozilo moe postii i odrati na duini ravnog puta od najmanje 1000 m, a da nakon toga moe nastaviti vonju trajnom brzinom. 28. to je sposobnost svladavanja uspona? 1 Sposobnost savladavanja uspona [%] je najvei uspon koji vozilo moe savladati u pojedinim stupnjevima prijenosa mjenjaa.

6

Petrinjski abar predstavlja Prijevozna Sredstva ULTRA EDITION probajte nauiti sva pitanja a da ne izbacite sadraj eluca na maminom novom tepihu! 29. to je korisna (efektivna) snaga motora i koji uvjeti moraju biti ispunjeni za njezino mjerenje? 2 Korisna (efektivna) snaga [kW] je snaga koju motor daje pri odgovarajuoj brzini vrtnje na koljenastom vratilu ili spojci. Pri mjerenju snage motor mora biti istovjetno opremljen i podeen kao to se predvia u ugradnji na vozilo. Pritom se podrazumijeva upotreba standardnog goriva i normalno zagrijan motor na radnu temperaturu. Izmjerena efektivna snaga ovisi o stanju okoline u kojoj je obavljeno mjerenje. Stoga se ona svodi na normirane uvjete. 30. to je trajna snaga motora? 1 Trajna snaga [kW] je najvea korisna snaga koju motor moe trajno razvijati pri toplinskoj ravnotei, odnosno bez toplinskog preoptereenja. 31. to je maksimalna snaga? 1 Maksimalna snaga [kW] je najvea korisna snaga koju motor moe razvijati u trajanju od 15 min bez termikih i mehanikih oteenja, a da je nakon toga u stanju nastaviti rad na trajnoj snazi. Ova snaga se uzima i kao nazivna snaga. 32. Definirajte i nacrtajte vanjsku brzinsku znaajku za Ottov motor? 3 33. Definirajte i nacrtajte vanjsku brzinsku znaajku za Dieselov motor? 3 Brzinska znaajka motora predstavlja grafiki prikaz ovisnosti efektivne snage (Pe), efektivnog okretnog momenta (Me) i efektivne specifine potronje goriva (ge) o brzini vrtnje motora (n). Brzinska znaajka motora za puno optereenje, odnosno za puni dovod goriva naziva se i vanjska brzinska znaajka. Krivulja snage za Ottov motor pokazuje iza maksimalne snage osjetan pad s poveanjem brzine vrtnje, za razliku od Dieselovog koja ima tendenciju daljnjeg poveanja. Okretni moment relativno se vie mjenja kod Ottovog motora s promjenom brzine vrtnje, to Ottov motor ini elastinijim od Dieselovog motora.

34. Koje glavne sklopove i ureaje obuhvaa asija motornog vozila u irem smislu2

7

Petrinjski abar predstavlja Prijevozna Sredstva ULTRA EDITION probajte nauiti sva pitanja a da ne izbacite sadraj eluca na maminom novom tepihu! asija u irem smislu rijei obuhvaa: motor : - osnovni sklop za odvijanje radnog ciklusa ureaji za: napajanje gorivom podmazivanje hlaenje paljenje (u Ottovih motora) transmisija: spojka mjenja pogonski most razvodnik pogona (na vozilima s dva ili vie pogonskih mostova) hodni dio: okvir ovjeenje osovine s kotaima ureaj za upravljanje ureaj za koenje elektrooprema: akumulator alternator elektropokreta rasvjeta i signalizacija, te elektronski ureaji za upravljanje regulaciju 35. to je karoserija motornog vozila i emu slui? 2 Karoserija predstavlja nadgradnju asije za koju se uvruje, a slui za smjetaj putnika ili tereta. U suvremenih putnikih vozila nema okvira vozila ve se karoserija izvodi kao prostorna reetka s oplatom koja preuzima optereenja, pa se naziva samonosiva karoserija. U tom sluaju svi sklopovi, ureaji i oprema uvruju se na karoseriju. 36. to spada u obveznu opremu motornog vozila? 2 pokazivai smjera ureaj zvune signalizacije brisai vjetrobranskog stakla ureaj za pranje vjetrobranskog stakla retrovizori branici rezervni kota mjerni i pokazni instrumenti pribor i alat.

37. Navedite osnovnu podjelu klipnih motora s unutarnjim izgaranjem. 4 8

Petrinjski abar predstavlja Prijevozna Sredstva ULTRA EDITION probajte nauiti sva pitanja a da ne izbacite sadraj eluca na maminom novom tepihu! Osnovna podjela: 1. Prema nainu stvaranja i paljenja smjese goriva i zraka: Otto Diesel 2. Prema taktnosti: etverotaktni dvotaktni. 3. Prema broju cilindara: jednocilindrini viecilindrini. 4. Prema poloaju cilindara:

vertikalni

kosi

horizontalni 5. Prema rasporedu cilindara:

visei

redni

v-motori

bokser motori

zvjezdasti

6. Prema nainu hlaenja: hlaeni tekuinom hlaeni zrakom.

7. Prema nainu usisavanja: 9

Petrinjski abar predstavlja Prijevozna Sredstva ULTRA EDITION probajte nauiti sva pitanja a da ne izbacite sadraj eluca na maminom novom tepihu! sa samostalnim usisavanjem s prednabijanjem.

38. Nacrtajte shemu etverotaktnog Ottova motora, navedite glavne dijelove i objasnite princip rada. 6 1 - ispuni ventil 2 - svjeica 3 - usisni ventil 4 - glava cilindra 5 - cilindar 6 - klip 7 - klipnjaa 8 - koljenasto vratilo 9 - korito motora (karter) DMT - donja mrtva toka GMT - gornja mrtva toka Vh - radni volumen Vk - kompresijski volumen Vuk - ukupni volumen Klip se kree uzdu cilindra izmeu krajnjih toaka koje se nazivaju gornja mrtava toka (GMT) i donja mrtva toka (DMT) to ima doslovno znaenje samo ako je rije o vertikalnom poloaju cilindra. Brzina kretanja klipa u tim tokama je nitici, odnosno u njima klip mjenja smjer kretanja. Volumen cilindra izmeu GMT i DMT naziva se radni volumen (Vh), a volumen cilindra kada se klip nalazi u GMT naziva se kompresijski volumen (Vk). Zbroj radnog i kompresijskog volumena naziva se ukupni volumen (Vuk) Ciklus Ottovog etverotaktnog motora odvija se, kako sam naziv kae u etri takta, odnosno tijekom etri hoda klipa u cilindru motora, jer jednom taktu motora odgovara jedan hod klipa. 1. Usis: 2. Kompresija: 3. Ekspanzija: 4. Ispuh: klip se kree od DMT prema GMT klip se kree od GMT prema DMT usisni ventil je otvoren ispuni ventil je zatvoren u cilindar se usisava smjesa goriva i zraka. klip se kree od DMT prema GMT zatvoreni su usisni i ispuni ventili na kraju kompresije pali se smjesa goriva i zraka elektrinom iskrom. plinovi izgaranja visoke temperature i tlaka potiskuju klip od GMT prema DMT zatvoreni su usisni i ispuni ventili.

10

Petrinjski abar predstavlja Prijevozna Sredstva ULTRA EDITION probajte nauiti sva pitanja a da ne izbacite sadraj eluca na maminom novom tepihu! usisni ventil je zatvoren ispuni ventil je otvoren plinovi izgaranja istiskuju se iz cilindra.

39. to je stupanj kompresije klipnog motora s unutranjim izgaranjem? 1 Odnos ukupnog i kompresijskog volumena jest stupanj kompresije.

=

Vuk Vk + Vh V = = 1+ h Vk Vk Vk e = 6 12

Za Ottove motore:

Za Dieselove motore: e = 12 24 40. Koji su ureaji motora potrebni za njegov normalni rad? 2 Za normalan rad motora potrebni su jo ureaji za: napajanje gorivom podmazivanje hlaenje elektrino paljenje. 41. Nacrtajte shemu dvotaktnog Ottovog motora, navedite glavne dijelove i objasnite princip rada? 6 1 - usisni kanal 2 - ispuni kanal 3 - prestrujni kanal DMT - donja mrtva toka GMT - gornja mrtva toka

11

Petrinjski abar predstavlja Prijevozna Sredstva ULTRA EDITION probajte nauiti sva pitanja a da ne izbacite sadraj eluca na maminom novom tepihu! 1. takt odvija se kretanje klipa od DMT do GMT. Pritom se smjesa goriva i zaraka komprimira u cilindru iznad klipa, a istovremeno se kroz usisni kanal u prostor ispod klipa usisava nova smjesa goriva i zraka. Po dolasku u GMT pali se smjesa goriva i zraka iznad klipa iskrom iz svjeice. Izgaranjem se poveava tlak i temperatura plinova izgaranja zbog ega se klip potiskuje prema DMT. 2. takt klip se kreta od GMT do DMT , najvei dio ovog takta podrazumjeva ekspanziju plinova izgaranja:Pri kraju ovog takta klip svojim gornjim rubom otvara najprije ispuni kanal, koji je postavljen neto vie nego od prestrujnog kanala. Zbog osjetno vieg tlaka od okolinjeg plinovi izgaranja izlaze iz cilindra kroz ispuni kanal u okolinu. Daljnjim kretanjem klipa prema DMT oslobaa se prestrujni kanal kroz koji svjea smjesa goriva i zraka prestrujava iz prostora ispod cilindra u cilindar iznad klipa. Ta smjesa ispunjava cilindar iznad klipa potiskujui pred sebe zaostale plinove izgaranja prema ispunom kanalu. 42. Navedite osnovne prednosti i nedostatke dvotaktnih u odnosu na etverotaktne motore? 2 Dvotaktni motori imaju sljedee prednosti pred etverotaktnim motorima: jednostavnija konstrukcija laki su jeftiniji. Nedostaci dvotaktnih motora su: toplinski i mehaniki optereeniji krai vijek trajanja vea potronja goriva. 43. Navedite i definirajte osnovne razlike izmeu Dieselovih i Ottovih motora. 8 1. Nain i mjesto pripreme smjese goriva i zraka U Ottova motora smjesa goriva i zraka priprema se izvan cilindra; u rasplinjau ili ubrizgavanjem goriva u usisnu cijev. U novije vrijeme izvode se Ottovi motori i s izravnim ubrizgavanjem goriva u cilindar motora (GDI, FSI). U Dieselovu motoru usisava se isti zrak u cilindar, a smjesa goriva i zraka stvara se u samom cilindru ubrizgavanjem goriva u vrui zrak na kraju kompresije. 2. Nain paljenja smjese goriva i zraka U Ottova motora smjesa goriva i zraka pali se elektrinom iskrom sa svjeice na kraju kompresije. U Dieselovu motoru gorivo se pali odmah nakon njegova ubrizgavanja u vrui zrak u cilindru, zbog toga to je temperatura zraka u trenutku ubrizgavanja vea od temperature samozapaljenja goriva. 2. Nain paljenja smjese goriva i zraka U Ottova motora smjesa goriva i zraka pali se elektrinom iskrom sa svjeice na kraju kompresije.

12

Petrinjski abar predstavlja Prijevozna Sredstva ULTRA EDITION probajte nauiti sva pitanja a da ne izbacite sadraj eluca na maminom novom tepihu! U Dieselovu motoru gorivo se pali odmah nakon njegova ubrizgavanja u vrui zrak u cilindru, zbog toga to je temperatura zraka u trenutku ubrizgavanja vea od temperature samozapaljenja goriva. 4. Regulacija snage motora: Snaga Ottova motora regulira se promjenom koliine smjese goriva i zraka koja se usisava u cilindar. Snaga Dieselova motora regulira se promjenom koliine ubrizganog goriva u cilindar. 5. Bogatstvo smjese goriva i zraka: Bogatstvo smjese faktor zraka = Zstv / Zo Zstv [kgZ/kgG] - stvarna koliina zraka potrebna za izgaranje jednog kilograma goriva, Zo [kgZ/kgG] - stehiometrijska koliina zraka potrebna za izgaranje jednog kilograma goriva. = 1 - stehiometrijska smjesa < 1 - bogata smjesa > 1 - siromana smjesa. Ottovi motori: = 0,85 1,1 Dieselovi motori: = 1,2 2,2. 6. Stupanj kompresije i najvei tlakovi u cilindru: Ottovi motori: = 6 12, pmax = 3 6,5 MPa Diselovi motori: = 12 24, pmax = 6 12 MPa. 7. Efektivna korisnost: Ottovi motori: e = 0,22 0,32 Diselovi motori: e = 0,30 0,42. 8. Veliina dijelova i brzina vrtnje: Ottovi motori: manji dijelovi vee brzine vrtnje Diselovi motori: vei dijelovi manje brzine vrtnje. 44. Koja je uloga ureaja za napajanje gorivom Ottovih motora i kako taj ureaj moe biti izveden? 2 Ureaj za napajanje gorivom ima ulogu da pripremi homogenu smjesu goriva i zraka odgovarajueg bogatstva za svaki reim rada motora. Homogena smjesa podrazumijeva ravnomjerno izmijeano gorivo sa zrakom. Pritom se trai da se gorivo ispari kako bi se to bolje mijealo sa zrakom. Ureaj mora biti tako konstruiran da osigura smjesu goriva i zraka razliitog bogatstva za pojedine reime rada motora. Ureaj za napajanje Ottova motora gorivom moe biti izveden: - s rasplinjaem - s ubrizgivanjem goriva

13

Petrinjski abar predstavlja Prijevozna Sredstva ULTRA EDITION probajte nauiti sva pitanja a da ne izbacite sadraj eluca na maminom novom tepihu! za rad s tekuim plinom

45. Nacrtajte principjelnu shemu ureaja za napajanje gorivom Ottovih motora s rasplinjaem, navedite glavne dijelove i objasnite princip. 5

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

pokaziva nivoa goriva u spremniku plovak spremnik za gorivo proista za gorivo crpka za gorivo proista za zrak rasplinja usisni kolektor

Pritom se trai da se gorivo ispari kako bi se to bolje mijealo sa zrakom. Ureaj mora biti tako konstruiran da osigura smjesu goriva i zraka razliitog bogatstva za pojedine reime rada motora. Mjeanje goriva i zraka poinje u ureaju, a nastavlja se strujanjem kroz usisne kanale i u cilindru motora za vrijeme usisa i kompresije. 46. Nacrtajte principjelnu shemu membranske crpke za gorivo, navedite glavne dijelove i objasnite princip rada. 6 Crpka za gorivo ima ulogu dobaviti gorivo iz spremnika u rasplinja. 1. ulazni ventil 2. izlazni ventil 3. membrana 4. opruga 5. osovinica 6. pomona opruga 7. dvokraka opruga 8. ekscentar

14

Petrinjski abar predstavlja Prijevozna Sredstva ULTRA EDITION probajte nauiti sva pitanja a da ne izbacite sadraj eluca na maminom novom tepihu! Pri radu motora okree se ekscentar koji je obino na bregastom vratilu ili vratilu razvodnika paljenja. Ekscentar potiskuje dvokraku polugu, a ona svojim drugim krajem povlai membranu pomou osovinice. Povlaenjem membrane prema dolje stvara se podtlak u komori iznad membrane, zbog ega se povlai gorivo iz spremnika kroz ulazni ventil. Prolaskom ekscentar s dvokrake poluge opruga potiskuje membranu prema gore, a ona potiskuje gorivo iz komore iznad membrane kroz izlazni ventil prema rasplinjau. 47. Koja je uloga proistaa zraka za motore i kako proistai mogu biti izvedeni? 2 Proista za zrak ima ulogu da proisti zrak od estica praine prije ulaska u rasplinja i cilindre motora. Time se sprjeava zaepljenje sapnica za zrak u rasplinjau i smanjuje troenje klipa i cilindra na njihovim dodirnim povrinama. Ovisno o vozilu na koje se ugrauje i uvjetima u kojima motor radi, proista moe biti izveden kao: suhi vlani vrtloni. 48. Nacrtajte principjelnu shemu suhog proistaa zraka i navedite glavne dijelove? 3 Proista za zrak ima ulogu da proisti zrak od estica praine prije ulaska u rasplinja i cilindre motora. Time se sprjeava zaepljenje sapnica za zrak u rasplinjau i smanjuje troenje klipa i cilindra na njihovim dodirnim povrinama. 1. kuite 2. uloak 3. poklopac.

zrak

49. Nacrtajte principjelnu shemu vlanog zraka i navedite glavne dijelove. 3 1. ulazna cijev 2. kuite 3. iani uloak 4. donji poklopac

zrak

1

proistaazrak

2 3 4 ulje

z r a k 8 9 g o r i v o

po

z r a k p 0 po

1 2 3y

g r i v o 50. Nacrtajte principjenu shemu elementarnog rasplinjaa io navedite njegove dijelove? 3 4 5 6 7

p

1 0

p

15As m je s a i z r a k a g o r iv a s m je s a i z r a k a g o r iv a

B

Petrinjski abar predstavlja Prijevozna Sredstva ULTRA EDITION probajte nauiti sva pitanja a da ne izbacite sadraj eluca na maminom novom tepihu!

Rasplinja sainjava elementarni sklop, koji se naziva elementarni rasplinja i odreeni ureaji koji osiguravaju potrebnu smjesu goriva i zraka u specifinim reimima rada motora. Elementarni rasplinja 1 - ulazna cijevi, 2 - difuzor, 3 - sapnica za gorivo, 4 - glavna cijev za gorivo, 5 - izlazna cijevi, 6 - zaklopka, 7 - komora plovka, 8 - kanal za zrak, 9 - plovak, 10 - ulazni ventil za gorivo 51. Nacrtajte znaajku elementarnog, idealnog i stvarnog rasplinjaa. 2

1

id e a ln i

r a s p s l i tn v j aa r n i r a s p l i n j a

e le m

e n t a r n i r a s p l in ja

0

0

o t v o r e n o s t

l 1e 0p 0t i r a

%

52. to je faktor zraka i koliko on iznosi sa siromanu, bogatu i stehiometrijsku smjesu? 2

16

Petrinjski abar predstavlja Prijevozna Sredstva ULTRA EDITION probajte nauiti sva pitanja a da ne izbacite sadraj eluca na maminom novom tepihu! Bogatstvo smjese faktor zraka = Zstv / Zo Zstv [kgZ/kgG] - stvarna koliina zraka potrebna za izgaranje jednog kilograma goriva, Zo [kgZ/kgG] - stehiometrijska koliina zraka potrebna za izgaranje jednog kilograma goriva. = 1 - stehiometrijska smjesa < 1 - bogata smjesa > 1 - siromana smjesa. Ottovi motori: = 0,85 1,1 Dieselovi motori: = 1,2 2,2. 53. Koje ureaje je potrebno dodati elementarnom rasplinjau da bi on svojim znaajkama zadovoljio rad motora u svimn reimima? 2 Da bi rasplinja svojim znaajkama zadovoljio sve mogue reime rada motora potrebno je elementarnom rasplinjau dodati sljedee ureaje: ureaj za korekciju bogatstva smjese ureaj za rad motora na praznom hodu ureaj za ubrzavanje ureaj za pokretanje hladnog motora ureaj za prijelaz na reim maksimalne snage 54. Objasnite ulogu ureaja za korekciju bogatstva smjese na rasplinjau. 2 Ureaj ima ulogu korigirati omjer smjese goriva i zraka s ciljem postizanja idealne znaajke rasplinjaa. 55. Objasnite ulogu ureaja za na rasplinjau za rad motora na praznom hodu. 2 Ureaj osigurava potrebnu smjesu goriva i zraka kada je zaklopka zatvorena ili vrlo malo otvorena, tj. pri radu motora na praznom hodu. 56. Objasnite ulogu ureaja za na rasplinjau za ubrzavanje motora. 2 Osigurava dovoljno bogatu smjesu pri ubrzavanju vrtnje motora. 57. Objasnite ulogu ureaja za na rasplinjau za pokretanje hladnog motora. 2 Ureaj ima ulogu osigurati dovoljno bogatu smjesu, poboljati uvjete isparavanja goriva za pouzdano paljenje i osigurati veu koliinu smjese goriva i zraka dok je motor jo hladan i kada su otpori okretanja motora vei. 58. Objasnite ulogu ureaja za na rasplinjau za reim maksimalne snage motora. 2 Ureaj ima ulogu dodatno obogatiti smjesu goriva i zraka za oko 15 do 20 % pri maksimalnoj snazi motora.

17

Petrinjski abar predstavlja Prijevozna Sredstva ULTRA EDITION probajte nauiti sva pitanja a da ne izbacite sadraj eluca na maminom novom tepihu! 59. Navedite osnovne prednosti ureaja za napajanje gorivom Ottovih motora s ubrizgavanjem prema mjestu i nainu ubrizgavanja. 2 Prednosti: ostvarivanje tonog omjera goriva i zraka u svim reimima rada motora, ujednaeno bogatstvo smjese po svim cilindrima motora, manja potronja goriva, manja emisija tetnih komponenata s ispunim plinovima i bolje dinamike znaajke motora.

60. Kako moe biti izveden ureaj za napajanje gorivom Ottovih motora s ubrizgavanjem prema mjestu i nainu ubrizgavanja? 2 Prema mjestu ubrizgavanja ureaj moe biti izveden za: centralno ubrizgavanje i pojedinano ubrizgavanje. Prema nainu ubrizgavanja ureaj moe biti izveden: s kontinuiranim ubrizgavanjem i s isprekidanim ubrizgavanjem. 61. Nacrtajte principjelnu shemu ureaja za ubrizgavanje goriva na Ottovim motorima i navedite glavne dijelove. 51 2 3 4 5

10

6 7 8 11

9 14 12 13

Shema ureaja za ubrizgavanje goriva LH-Jetronic 1 elektromagnetska brizgaljka, 2 regulator tlaka, 3 vijak za podeavanje protoka zraka na praznom hodu, 4 zaklopka, 5 mjera protoka zraka, 6 mjera poloaja zaklopke, 7 zasun za zrak na praznom hodu, 8 osjetilo temperature, 9 mjera brzine vrtnje i poloaja koljenastog vratila, 10 lambda-sonda, 11 upravljaki elektronski ureaj, 12 spremnik goriva, 13 elektrina crpka, 14 proista goriva

18

Petrinjski abar predstavlja Prijevozna Sredstva ULTRA EDITION probajte nauiti sva pitanja a da ne izbacite sadraj eluca na maminom novom tepihu! 62. Koja je uloga ureaja za napajanje gorivom Dieselovih motora i kako taj ureaj moe biti izveden? 2 Ureaj za napajanje gorivom Dieselovih motora ima ulogu ubrizgati i fino raspriti tono odreenu koliinu goriva u cilindre motora s tonim poetkom ubrizgavanja. Ureaj za napajanje gorivom razlikuje se prema vrsti pumpe za ubrizgavanje goriva (pumpe visokog tlaka). Tako se razlikuju ureaji za napajanje gorivom s: klipnom pumpom, distribucijskom pumpom, jedinstvenim sklopom pumpe i brizgaljke i stalnim tlakom (Common Rail). 63. Nacrtajte principjelnu shemu ureaja za napajanje gorivom Dieselovih motora s klipnom pumpom, navedite glavne dijelove i objasnite princip rada? 6 1. proista proista 2. pumpa visokog tlaka (klipna pumpa) 3. regulator poetka ubrizgavanja 4. brizgaljka 5. regulator brzine vrtnje 6. spremnik 7. dobavna crpka

1

4

2

5

3

6

7 Dobavana crpka povlai gorivo iz spremnika i potiskuje ga kroz proista do klipne pumpe za ubrizgavanje. Klipna pumpa potiskuje gorivo pod visokim tlakom do brizgaljke. Iz brizgaljke gorivo se ubrizgava u cilindar motora. Broj brizgaljki jednak je broju cilindara. Na glavu svakog cilindra postavljena je po jedan brizgaljka. Klipna pumpa (pumpa visokog tlaka) ima takoer izvoda za gorivo koliko motor ima cilindara. Svaki izvod iz klipne pumpe je spaja se pomou cijevi s jednom brizgaljkom. 64. Nacrtajte principjelnu shemu klipne dobavne crpke za gorivo, navedite glavne dijelove i objasnite princip rada. 6 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. ulazni ventil opruga izlazni ventil klip osovinica valji ekscentar spojni kanal1 g o r iv o 2 3 g o r iv o

4 5

8

6 7

19

Petrinjski abar predstavlja Prijevozna Sredstva ULTRA EDITION probajte nauiti sva pitanja a da ne izbacite sadraj eluca na maminom novom tepihu! Ekscentar je najee na bregastom vratilu klipne pumpe. Nailaskom ekscentra potiskuje se valji, osovinica i klip. Pritom se gorivo koje se nalazi iznad klipa potiskuje kroz izlazni ventil i kanal u prostor ispod klipa. Nakon prelaska ekscentra ispod valjia, opruga potiskuje klip prema dolje. Pritom se u prostor iznad klipa povlai gorivo iz spremnika kroz ulazni ventil , a iz prostora ispod klipa gorivo se potiskuje kroz kanal prema klipnoj pumpi za ubrizgavanje. Djelovanjem opruge na klip pri potiskivanju goriva prema klipnoj pumpi za ubrizgavanje osigurava se stalni tlak dobave goriva. 65. Nacrtajte principjelnu shemu klipne pumpe za gorivo, navedite glavne dijelove i objasnite princip rada. 6 g o r iv o 1. ventil rastereenja 2. cilindar 3. prestrujni kanal 4. dovodni kanal 5. klip 6. zupasta letva 7. tuljak s nazubljenim prstenom 8. opruga 9. leptirasti dio klipa 10. ploica-oslonac 11. vijak za podeavanje poetka ubrizgavanja 12. podiza 13. valji 14. bregasto vratilo1 2 g o r iv o 4 3 5 6 7 8 9 1 0 1 1 1 2 1 3 1 4

Gorivo dolazi iz dobavne crpke u cilindar pumpe visokog tlaka kroz dovodni kanal. Potiskivanje klipa prema gore ostvaruje se brijegom na brijegastom vratilu pumpe visokog tlaka. Nailaskom brijega potisak se prenosi preko podizaa i vijka na klip. Nakon prijelaska brijega klip se vraa prema dolje pomou opruge. Zakretanje klipa oko njegove osi, za regulaciju koliine ubrizganog goriva, oznaava se pomicanjem zupaste letve. Brtvljenje izmeu klipa i cilindra ostvaruje se finom dosjedanjem i vrlo malim zazorom. 66. Koja je uloga ureaja za podmazivanje motora i kako ureaj moe biti izveden? 2 Ureaj za podmazivanje ima ulogu smanjiti trenje i troenje dijelova koji se za vrijeme rada motora meusobno kreu i dodiruju. Moe biti izvedan: - prisilnom cirkulacijom pod poveanim tlakom i - zapljuskivanjem.

20

Petrinjski abar predstavlja Prijevozna Sredstva ULTRA EDITION probajte nauiti sva pitanja a da ne izbacite sadraj eluca na maminom novom tepihu! 67. Nacrtajte principjelnu shemu ureaja za podmazivanje motora, navedite glavne dijelove i objasnite princip rada. 6 Shema ureaja za podmazivanje 1 klip i cilindar, 2 glavni vod za ulje, 3 manometar, 4 osjetilo tlaka, 5 proista, 6 ventil sigurnosti, 7 zupasta crpka, 8 grubi proista, 9 osovina s klackalicama, 10 bregasto vratilo, 11 koljenasto vratilo

1 2 3 5 4 1 0 9

1 1 u l je 6 7 8

Ulje za podmazivanje motora povlai se pomou crpke 7 iz donjeg dijela kuita motora (korita motora ili kartera) kroz grubi proista 8. Crpka pod poveanim tlakom potiskuje ulje kroz proista 5 u glavni vod 2. Odavde se ulje kroz odgovarajue kanale odvodi do glavnih leajeva koljenastog vratila 11, leajeve bregastog vratila 10 i osovinice klackalice 9. Ulje dovedeno na glavne leajeve koljenastog vratila podmazuje te leajeve, dijelom curi na bonim stranama i slijeva se u kuite motora , a dijelom se odvodi na leajeve klipnjae. 68. Nacrtajte principjelnu shemu zupaste crpke za ulje, navedite glavne dijelove o objasnite princip rada. 5 Zupanika crpka za ulje 1. zupanik 2. kuite 3. kanal 4. sigurnosni ventil 5. povratni kanal.1 2 3 u lj e u lj e

u lj e

4

5

21


Pogon dolazi na jedan od dva zupanika, a u zajednikom radu rotiraju kako to pokazuju strelice. Ulje se zahvaa u uzubnine zupanika (rafirano na slici u jednoj uzubnini) i prenosi po obodu na drugu stranu crpke. Tu se ulje istiskuje pri uzubljivanju zupanika i potiskuje prema izlazu. Da bi se sprijeio veliki porast tlaka dijela ulja koje zaostaje izmeu zupanika pri uzubljivanju izvodi se kanal 3 na tlanoj strani kuita crpke. Sigurnosni ventil titi ureaja za podmazivanje od previsokog tlaka. Ako tlak ulja dostigne doputenu vrijednost, sigurnosni ventil se otvara i proputa dio ulja kroz povratni ventil 5 na ulaznu stranu crpke. 69. Koja je uloga ureaja za hlaenje motora i kako ureaj moe biti izveden? 2 Ureaj za hlaenje ima ulogu osigurati pouzdano i sigurno hlaenje dijelova motora koji su tijekom rada toplinski vrlo optereeni, te regulacijskim ureajem odravati radnu temperaturu motora. Prema vrsti medija kojim se motor hladi hlaenje moe biti izvedeno kao: hlaenje tekuinom hlaenje zrakom. 70. Navedite osnovne prednosti i nedostatke ureaja za hlaenja motora tekuinom u odnosu na ureaj za hlaenje zrakom. 4 prednosti hlaenja tekuinom su sljedee: hlaenje je intenzivnije i ravnomjernije zbog vee specifine topline tekuine u odnosu na zrak, regulacijski ureaji omoguuju bre zagrijavanje motora na radnu temperaturu i odravanje radne temperature u uskim granicama, manja je buka, vee su mogunosti pri konstrukciji bloka motora i glave cilindara. U nedostatke ovog ureaja mogu se ubrojiti: opasnost od smrzavanja pri niskim temperaturama ako se kao sredstvo za hlaenje upotrebljava voda, to bi dovelo do pucanja bloka i glave motora, postoji mogunost proputanja tekuine u sluaju kvara, vea teina motora. 71. Nacrtajte principjelnu shemu ureaja za hlaenje motora tekuinom, navedite glavne dijelove i objasnite princip rada. 6 Shema ureaja za hlaenje tekuinom 1 hladnjak, 2 - ventilator, 3 - crpka, 4 - spremnik za izjednaenje, 5 - termostat, 6 - pokaziva temperature, 7 - osjetilo temperature, 8 - sabirnik, 9 - ventil, 10 - radijator u putnikom prostoru, 11 - blok motora, 12 cijev, 13 - ventili4 5 6 7 8 9 1 0

1 2 3 1 1 1 2 1 3

1 3

22

Petrinjski abar predstavlja Prijevozna Sredstva ULTRA EDITION probajte nauiti sva pitanja a da ne izbacite sadraj eluca na maminom novom tepihu! Crpka potiskuje tekuinu kroz cijev u blok motora. Tekuina cilkurila oko stijenki cilindra i kroz glavu cilindra. Nakon hlaenja tih dijelova tekuina odlazi do sabirnika, a zatim do termostata. Ako je motor jo hladan termostat usmjerava tekuinu prema crpki, odakle se ponovno postiskuje prema motoru. (tzv. Kratka cirkulacijska tekuina) Tom cirkulacijom tekuina zaobilazi hladnjak, ime se omoguuje bre zagrijavanje motora i postizanje radne temperature. (samnuju se toplinski gubitci i troenje motora) Nakon dostizanja radne temperature motora termostat popusta dio tekuine prema hladnjaku. Tekuina se ohladi pri prolasku kroz hladnjak. To je tzv. Druga cirkulacija. Hlaenje tekuine u hladnjaku postie se strujanjem zraka kroz hladnjak. Strujanje zraka ostvaruje se ventilatorom. Na mjestu izlaska tekuine smjeteno je osjetilo temperature, koje je povezano s pokaznim instrumentom temperature. 72. Nacrtajte principjelnu shemu termostata u ureaju za hlaenje motora tekuinom, navedite glavne dijelove i objasnite princip rada. 5 1 ventil 2 - osovinica 3 mjeh 4 - njegovo sjedite u kuitu1 2 3 4

P r e m a h la d n ja k u

I z m o t o r a

P

r e m

a

c r p k i

U njemu je tekuina sa niskim vrelitem. Kada je tekuina koja dolazi iz motora jo hladna mjeh se stisnut, pa preko osovinice dri ventil zatvorenim na njegovu sjeditu u kuitu. Zagrijavanjem tekuine gotovo do radne temperature mjeh se poima iriti zbog irenja medija koji je u njemu. to je temperatura via ventil se vie otvara i poveava proto tekuine prema hladnjaku i obrnuto. 73. Nacrtajte principjelnu shemu ureaja za hlaenje motora zrakom, navedite glavne dijelove i objasnite princip rada. 6 Shema ureaja za hlaenje zrakom 1 - ventilator, 2 - glavni usmjeriva zraka, 3 - ulazni usmjeriva, 4 - cilindri, 5 - hladnjak za ulje, 6 - izlazni usmjeriva, 7 - ventil, 8 - odvod toplog zraka u putniki prostorZ r a k 1 2 3 4 5

6

7

8

23

Petrinjski abar predstavlja Prijevozna Sredstva ULTRA EDITION probajte nauiti sva pitanja a da ne izbacite sadraj eluca na maminom novom tepihu! Ventilator pogonjen od koljenstog vratila motora preko klinastog remena, usisava zrak iz okoline i potiskuje ga prema cilindrima. Glavni usmjeriva zraka ravnomjerno usmjerava zrak na sve cilindre i glave cilindra te na hladnjak za ulje kako je to prikazano strelicama. Ulazni i izlazni usmjerivai zraka slue kako bi se zrak usmjerio to blie rebrima i cilindrima (ravnomjerno hlaenje). Za grijanje putnog prostora slui odvod, a proputanje toplog zraka ostavaruje se ventilom. 74. Koja je uloga ureaja za paljenje motora i kako ureaj moe biti izveden? 3 Ureaj za paljenje ima ulogu pouzdano paliti smjesu goriva i zraka u cilindru Ottova motora u tono odreenom trenutku. Razvoj ureaja za paljenje doveo je do razliitih izvedbi, pa tako moe biti: 1. Baterijsko paljenje: konvencionalno s mehanikim prekidaem tranzistorsko s mehanikim prekidaem beskontaktno tranzistorsko elektronsko kondenzatorsko. 2. Magnetsko paljenje: s mehanikim prekidaem beskontaktno tranzistorsko. 75. Nacrtajte principjelnu shemu konvencionalnog ureaja za paljenje motora, navedite glavne dijelove i objasnite princip rada. 6 1. 2. 3. 4. 5. 6. akumulator glavni prekida indukcijski svitak prekida primarne struje kondenzator razvodnik struje visokog napona 7. svjeice 8. razvodnik paljenja

2

3 8 4 5 6

+1

_

7

Zatvaranjem glavnog zatvaraa protjee struja niskog napaona kroz primarni strujni krug, tj. Iz akumulatora, preko primarnog namotaja indukcijskog svitka i prekidaa primarne struje na masu na koju je vezana minus pol akumulatora. Prekidanjem primarnog strujnog kruga prekidaem inducira se visoki napon u sekundarnom namotaju indukcijskog svitka. Struja visokog napona iz sekundarnog namotaja indukcijskog svitka odvodi se preko razvodnika na pojedine svijeice. Kondenzator titi kontaktne prekidae od iskrenja i nagaranja. Sklop prekidaa primarne struje i razvodnika visokog napona uobiajeno se naziva razvodnik paljenja

24

Petrinjski abar predstavlja Prijevozna Sredstva ULTRA EDITION probajte nauiti sva pitanja a da ne izbacite sadraj eluca na maminom novom tepihu! 76. Navedite ulogu transmisije motornog vozila, nacrtajte njezinu principjelnu shemu i navedite glavne dijelove. 5 Transmisija motornog vozila ima zadatak prenijeti okretni moment motora na pogonske kotae i transformirati ga po veliini i smjeru djelovanja. Transformacija okretnog momenta po veliini treba se uskladiti u ovisnosti o brzini vonje i otporima kretanja, a po smjeru ovisno o smjeru vonje naprijed ili natrag. 1. 2. 3. 4. 5. motor spojka mjenja kardansko vratilo glavni prijenosnik s diferencijalom 6. pogonska vratila1 1 2 3 4 5

2

3

4

6 5 6

77. Koja je uloga spojke motornog vozila i kao spojka moe biti izvedena? 3 Spojka mora omoguiti odvajanje motora od ostalog dijela transmisije i njihovo postupno spajanje. Odvajanje je potrebno u sluajevima: promjene stupnjeva prijenosa u mjenjau pri zaustavljanju vozila da se izbjegne zaustavljanje motora, ako je mjenja u odreenom stupnju prijenosa pri pokretanju motora da se smanje otpori iz mjenjaa. Spojka moe biti izvedena kao: tarna hidrodinamika elektromagnetska. 78. Kako moe biti izveden ureaj za iskljuivanje i ukljuivanje spojke motornog vozila? 2 Ureaj za iskljuivanje i ukljuivanje spojke moe biti: mehaniki hidraulini elektrini kombinirani sa servoureajem automatski.

25

Petrinjski abar predstavlja Prijevozna Sredstva ULTRA EDITION probajte nauiti sva pitanja a da ne izbacite sadraj eluca na maminom novom tepihu! 79. Nacrtajte principjelnu shemu tarne spojke motornog vozila, navedite glavne dijelove i objasnite princip rada. 6 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. koljenasto vratilo leaj zamanjak lamela potisna ploa poklopac dvokraka poluga vijak - oslonac dvokrake poluge 9. potisni leaj 10. ulazno vratilo mjenjaa 11. dvokraka poluga vilica 12. potisna opruga 13. opruga 14. Spona 15. papuica spojke4 3 1 2 5 6 7 8 9 1 0 1 5

1 1

1 21 3 1 4

Kada je spojka ukljuena okretni moment se prenosi s koljenastog vratila motora zamanjaka, poklopca i potisne ploe preko lamele na ulazno vratilo mjenjaa. Pritom se okretni moment prenosi trenjem na tarnim povrinama izmeu zamanjaka, lamele i potisne ploe. Potrebnu normalnu silu za stvaranje trenja osiguravaju opruge smjetene po obodu spojke. Iskljuivanjem spojke ostvaruje se potiskivanjem papuice. Drugi kraj papuice povlai sponu , a ona povlai donji krak dvokrake poluge. Ona drugim krajem potiskuje potisni leaj. Potiska se prenosi na dvokrake poluge, koje svojim drugim krajem povlae potisnu plou svladavajui silu opruge. Ulazno vratilo mjenjaa se slobodno okree u odnosu na koljenasto vratilo motora u leaju. Spojka se ukljuuje otputanjem papuice, odnosno suprotnim pomicanjem mehanizma za iskljuivanje. Opruga potiskuje potisnu plou na lamelu i zamanjak. Nakon potpunog otputanja papuice spojka je ukljuena. Vraanje papuice spojke u poetni poloaj osigurava opruga. U ukljuenom stanju spojke izmeu dvokrakih poluga i potisnog leaja mora biti zazor od 2 do 3 mm da bi se sprijeilo i osiguralo potpuno ukljuivanje spojke. 80. Navedite ulogu i mogunost izvedbe mjenjaa na motornmom vozilu. 4 Mjenja ima zadau omoguiti: promjenu vune sile na pogonskim kotaima i njihove brzine to priblinije toku idealne hiperbole; promjenu smjera kretanja, odnosno i hod natrag; prekid prijenosa okretnog momenta, to je potrebno za rad motora na praznom hodu dok vozilo miruje i pri pokretanju motora, ako je spojka ukljuena; prijenos okretnog momenta na ostale dijelove transmisije, odnosno pomone ureaje.

26

Petrinjski abar predstavlja Prijevozna Sredstva ULTRA EDITION probajte nauiti sva pitanja a da ne izbacite sadraj eluca na maminom novom tepihu! Mjenja treba prenositi snagu uz to manje gubitke, omoguiti rad motora sa to manjom potronjom goriva i emisijom tetnih sastojaka, biti lak za rukovanje, tih u radu, imati dug vijek trajanja i zahtijevati minimalno odravanje. Podjela mjenjaaM J E N J A I

M Z

e h a n i k Hi

i d r a u l i nE i l e k t r i n K i o m - D C H id r o m

b in ir a n i e h a n i k i

u p a T ai r knH i i i d r o s t a t i D k C i n H A id r o d in a m K

S

t u

p n je v it i

Ci - k D i C E l e k t r o m e h a n i k i A C - A C o n t in u i r a n i K o m b in i r a n i

81. Nacrtajte vunu znaajku motornog vozila s pet stupnjeva prijenosa. 2F G r a n i n a v u n a s il a

1 . 2 . 3 . 4 . 5 .

S tv a r n a v u n a s ila u p o j e d in i m s tu p n je v im p r ij e n o s a I d e a ln a 6 . v h i p e r b o la

a

82. Nacrtajte principjelnu shemu mehanikog mjenjaa s pet stupnjeva prijenosa i navedite glavne dijelove. 4 Mehaniki mjenja sa est stupnjeva prijenosa

1

V

N

I

I I

3

1 - ulazno vratilo, 2 - prijenosno vratilo, 3 - izlazno vratilo, 4 - zupanici, 5 - zupaste spojke s ureajem za sinkronizaciju, I., II., III., IV. i V. - stupnjevi prijenosa za hod naprijed, N - stupanj prijenosa za hod natrag

4 5

2

I I II V

27

Petrinjski abar predstavlja Prijevozna Sredstva ULTRA EDITION probajte nauiti sva pitanja a da ne izbacite sadraj eluca na maminom novom tepihu! 83. Navedite ulogu i mogue izvedbe glavnog prijenosnika na motornom vozilu. 3 Glavni prijenosnik ima ulogu poveati prijenosni odnos transmisije za stalni iznos i prenijeti okretni moment pod kutom od 90 na pogonske kotae. Glavni prijenosnik se izvodi kao jednostupnjeviti s prijenosnim odnosom igp = 3 8 te kao dvostupnjeviti s prijenosnim odnosom igp = 5 12. 84. Nacrtajte principjelnu shemu glavnog prijenosnika motornog vozila i navedite glavne Iz mjenjaa dijelove. 3 Glavni prijenosnik 1 - konusni zupanik, 2 - tanjurasti zupanik A: 3 i 4 cilindrini zupanici B: 3, 4 i 5 planetarni prijenosnik1 2 Diferencijal

Na pogonski kota

Na pogonski kota

Jednostupnjeviti prijenosnikIz mjenjaa 1 2 1 2 3 4 5 Diferencijal Na pogonski kota Na pogonski kota 3 4 Diferencijal Na pogonski kota Iz mjenjaa

Na pogonski kota

B

A

85. Navedite ulogu diferencijala na motornom vozilu. 2

Dvostupnjeviti prijenosnici

Diferencijal je dio transmisije koji se ugrauje izmeu pogonskih kotaa i izmeu pogonskih mostova ako vozilo ima vie pogonskih mostova. Diferencijal omoguuje okretanje pogonskih kotaa razliitim brzinama. 86. Nacrtajte principjelnu shemu diferencijala motornog vozila, navedite glavne dijelove i objasnite princip rada. 6 2 3 4 5 6 1 Diferencijal 1. 2. 3. 4. 5. 6. tanjurasti zupanik kuite osovinica satelitski zupanici planetarni (boni) zupanici vratila pogonskih kotaa

5 6

4

28

Petrinjski abar predstavlja Prijevozna Sredstva ULTRA EDITION probajte nauiti sva pitanja a da ne izbacite sadraj eluca na maminom novom tepihu! Pri okretanju tanjurastog zupanika glavnog prijenosnika okree se i kuite diferencijala. Zajedno sa kuitem okree se i osovinica te satelitski zupanici oko zajednike osi vratila kotaa. Sila kojom osovinica djeluje na satelitske zubamike prenosi se na bone zupanike. Okretni moment bonih zupanika prenosi se na vratila pogonskih kotaa, odnosno na pogonske kotae. Pri kretanju vozila po pravcu odnosno, kada su brzine vrtnje pogonskih kotaa jednake, satelitski se zupanici ne okreu oko osovinice. Pri kretanju vozila u zavoju, odnosno kada su brzine vrtnje pogonskih kotaa razliite, sateliti se okreu i oko osovinice omoguujui bonim zupanicima razliite brzine vrtnje. 87. Navedite ulogu ureaja za upravljanje motornim vozilima. 1 Ureaj za upravljanje omoguuje vozau promjenu ili odravanje pravca kretanja vozila, odnosno manevriranje vozilom. 88. Navedite i skicirajte mogunosti zakretanja vozila. 4 Zakretanje vozila moe biti izvedeno na razliite naine: A. zakretanjem upravljakih kotaa koje se najee primjenjuje na motornim vozilima B. zakretanjem upravljakih osovina koje se najee primjenjuje na specijalnim vozilima prikljunim vozilima C. zakretanjem dijela vozila koje se primjenjuje esto na radnim vozilima iji su dijelovi okvira zglobno vezani D. koenjem jedne bone strane koje se primjenjuje na nekim radnim vozilima i gusjenikim vozilima.C O b l l

R

R

iA O B O

Pogonjena gusjenica

R

D

Koena gusjenica

89. Kako moe biti izveden prijenosni mehanizam ureaja za upravljanje vozilom? 2 Prijenosni mehanizam moe biti izveden: sa zupastim prijenosom s punim prijenosom s navojnim prijenosom i krueim kuglicama s prijenosom u obliku brijega, odnosno ruice

29

Petrinjski abar predstavlja Prijevozna Sredstva ULTRA EDITION probajte nauiti sva pitanja a da ne izbacite sadraj eluca na maminom novom tepihu! 90. Nacrtajte principjelnu shemu ureaja za upravljanje vozilom, navedite glavne dijelove 9 6 i objasnite princip rada. 69

Ureaj za upravljanje 1. kolo upravljaa 2. vratilo upravljaa 3. prijenosni mehanizam 4. poluga upravljaa 5. uzduna spona 6. poluga rukavca 7. spojna poluga rukavca 8. poprena spona 9. rukavac kotaa

8 7 5 4 3 2 1 4

7

5 3 2 1

Voza dijeluje na kolo upravljaa, to se prenosi preko vratila upravljaa na prijenosni mehanizam u kuitu upravljaa. Pritom se zakree poluga uspravljaa, koja pomine uzdunu sponu te polugu rukavc. Ona zakree rukavac kotaa i kota, a zakretanje se preko spojne poluge rukavca i poprene spone prenosi na drugi kota. 91. Navedite ulogu ureaja za koenje motornog vozila i vrste konica koje se ugrauju na motorna vozila. 4 Ureaj za koenje slui za usporavanje i potpuno zaustavljanje vozila te osiguranje mirovanja vozila za vrijeme stajanja na odreenom nagibu ceste i pri svim optereenjima vozila. Na motornim vozilima ugrauju se: radna konica pomona konica parkirna konica trajna konica 92. Koji su osnovni sklopovi ureaja za koenje motornog vozila? 1 Openito, ureaj za koenje sastoji se od: konog mehanizma prijenosnog mehanizma regulirajuih elemenata. 93. Kako moe biti izveden koni mehanizam ureaja za koenje? 1 Izvodi se uglavnom kao: bubanj-konica disk-konica.

30

Petrinjski abar predstavlja Prijevozna Sredstva ULTRA EDITION probajte nauiti sva pitanja a da ne izbacite sadraj eluca na maminom novom tepihu! 94. Kako moe biti izveden prijenosni mehanizam ureaja za koenje? 2 Prijenosni mehanizam omoguuje prijenos i razvijanje sile za aktiviranje konica. Moe biti izveden kao: mehaniki hidraulini pneumatski kombinirani. 95. Nacrtajte principjelnu shemu jednokrune bubanj-konice, navedite glavne dijelove i objasnite princip rada. 6

5

5

4 5 9 1 3 2 7 6 5 6 7 8

1 - papuica konice, 2 - klip glavnog cilindra, 3 - glavni cilindar, 4 - cijevi, 5 - koni cilindri, 6 - klipovi konih cilindara, 7 - eljusti konica, 8 - opruga, 9 - kompenzacijska posuda Bubanj-konice ostvaruju trenje izmeu unutarnje strane bubnja vezanog s kotaem i eljusti oslonjenih na nepomini nosa. eljusti su obloene tarnom oblogom, koja uz dovoljnu vrstou treba podnositi visoke temperature i imati postojani koeficijent trenja. Pri koenju u tzv. Simplex izvedbi bubanj-konica razmiu se eljusti na jednom kraju, a na drugom kraju eljusti se zakreu oko osovinica. Razmicanje eljusti pri aktiviranju konica moe biti ostavreno ekscentritetom. Prestankom djelovanja sile kojom se razmiu eljusti, opruga odmie eljusti od bubnja im prestaje koenje. Okretanjem bubnja, odnosno kotaa u smjeru strijelice stvorena sila izmeu eljusti i bubnja stvara okretni moment oko osovinice koja poveava sili pritiskanja te eljusti na bubanj.

31

Petrinjski abar predstavlja Prijevozna Sredstva ULTRA EDITION probajte nauiti sva pitanja a da ne izbacite sadraj eluca na maminom novom tepihu! 96. Nacrtajte principjenu shemu konog mehanizma disk-konice i navedite glavne dijelove. 4 Disk-konica s hidrulinim prijenosnim mehanizmom 1 sedlo, 2 klipovi, 3 - kone obloge, 4 - disk1 2 3 2 1 2 3 4

4

97. to je prikljuno vozilo, kako moe biti izvedeno i koje su prednosti koritenja kombinacije vunog i prikljunog vozila? 4 Prikljuno vozilo je vozilo bez vlastitog motora za kretanje koje je konstrukcijski predvieno za to da bude prikljueno motornom vozilu. Kombinacija vunog i prikljunog vozila koristi se zbog prednosti koje se ostvaruju u odnosu na prijevoz pojedinanim vozilom: manji udio vlastite mase u odnosu na bruto masu, nia cijena prikljunog vozila u odnosu na motorno vozilo iste nosivosti, vea povrina karoserije po osovini, mogunost kombiniranja razliitih sastava vunog i prikljunog vozila, manji trokovi opsluivanja i odravanja po jedinici korisne nosivosti. Iako se u svijetu izvode kombinacije vunog i vie prikljunih vozila, u nas se zbog konfiguracije terena, cestovne mree i uvjeta eksploatacije koriste samo kombinacije vunog vozila i jednog prikljunog vozila.

Prikljuna vozila mogu biti izvedena kao: prikolice i poluprikolice.

32

Petrinjski abar predstavlja Prijevozna Sredstva ULTRA EDITION probajte nauiti sva pitanja a da ne izbacite sadraj eluca na maminom novom tepihu! 98. to je prikolica i kako moe biti izvedena? 3 Prikolica je prikljuno vozilo s jednom ili vie osovina i s jednim ili vie tragova konstrukcijski tako izvedeno da svojom teinom ne optereuje ili vrlo malo optereuje vuno vozilo Sheme moguih izvedbi prikolica za prijevoz tereta

99. to je poluprikolica i kako moe biti izvedena? 3 Poluprikolica je prikljuno vozilo s jednom ili vie osovina i s vie tragova konstruirano tako da se prednjim dijelom oslanja na sedlo tegljaa prenosei dio svoje teine na stranji dio tegljaa. Izvode se kao: teretne specijalne: za prijevoz kontejnera hladnjae cisterne za prijevoz drva itd Slijede zadatci sa drugog kolokvija

100. Navedite osnovne tehniko-eksplotacijske znaajke elektrinih vozila za javni gradski prijevoz putnika. (4)

33

Petrinjski abar predstavlja Prijevozna Sredstva ULTRA EDITION probajte nauiti sva pitanja a da ne izbacite sadraj eluca na maminom novom tepihu! pogodna vuna znaajka elektromotornog pogona pa nije potreban posebni prijenosnik snage koji bi sluio za transformaciju okretnog momenta; mogunost preoptereenja u kratkotrajnim reimima vue, to omoguuje vea ubrzanja i lake svladavanje uspona; mogunost spajanja vie vunih vozila i njihovo zajedniko upravljanje s jednog mjesta; primjena elektrinog koenja, ime se smanjuje optereenje i troenje tarnih elemenata zrane konice te smanjuje trokove u odravanju vozila; mogunost primjene automatike u svim segmentima rada vozila; upravljanje vozilom je jednostavno i lako; ekoloki prikladan oblik prijevoza jer ne emitira tetne plinove izgaranja i stvara vrlo malu buku; vea energetska korisnost: promatrajui ekvivalentnu energiju, odnosno energiju svedenu na jednog prevezenog putnika i jedan prijeeni kilometar tramvaj koristi: - do 2,5 puta manje energije od autobusa - do 25 puta manje od putnikog automobila; manji zahtjevi za prometnom povrinom: putniki automobil koristi oko 40 m2/osobi autobus i trolejbus oko 6 m2/osobi tramvaj oko 2 m2/osobi metro oko 1 m2/osobi prometne povrine.

34

Petrinjski abar predstavlja Prijevozna Sredstva ULTRA EDITION probajte nauiti sva pitanja a da ne izbacite sadraj eluca na maminom novom tepihu! 101. Nacrtajte dijagram ekonomske opravdanosti primjene pojedinih vrsta vozila za javni gradski prijevoz putnika. (2)

102. Kako se mogu podjeliti elektrina vozila za javni gradski prijevoz? (2) Elektrina vozila za javni gradski prijevoz mogu se podijeliti na sljedei nain: putniki automobil (autobus) tramvaji etveroosovinska motorna kola etveroosovinska motorna kola s prikolicom s dvodijelnom karoserijom s trodijelnom karoserijom - sustav tramvaja

35

Petrinjski abar predstavlja Prijevozna Sredstva ULTRA EDITION probajte nauiti sva pitanja a da ne izbacite sadraj eluca na maminom novom tepihu! s dvodijelnom karoserijom s trodijelnom karoserijom trolejbusi s jednodijelnom karoserijom s dvodijelnom karoserijom metro i brza gradska eljeznica specijalna elektrina vozila. Ili samo: tramvaji trolejbusi metro i brza gradska eljeznica specijalna elektrina vozila.

103. Nacrtajte principjelnu shemu napajanja tramvaja elektrinom energijom i navedite glavne sklopove (2) Principijelna shema napajanja tramvaja elektrinom energijom

EL

1

VNM

EL

2

EVP1

KM

EVP2

+

EL1, EL2 elektrane, EVP1, EVP2 elektrovune podstanice, KM kontaktna mrea, PV povratni vod

PV

VNM Visoko naponska mrea

104. Navedite vrstu struje i veliinu napona napajanja elektrinih vozila iz kontaktne mree (2) Sva ta elektrina vozila napajaju se elektrinom energijom iz kontaktne mree, pri emu pojedine vrste vozila imaju odreene specifinosti izvedbe napajanja. Napon visokonaponske mree: 6, 10 ili 15 kV. Napon istosmjerne struje kojom se napaja kontaktna mrea najee iznosi: o 600 V - za trolejbuse i tramvaje o 750 V - za metro o 1500 V - za regionalni metro i brzu gradsku eljeznicu.

36

Petrinjski abar predstavlja Prijevozna Sredstva ULTRA EDITION probajte nauiti sva pitanja a da ne izbacite sadraj eluca na maminom novom tepihu! 105. Koji elektromotori se najee primjenjuju na elektrinim vozilima za javni gradski prijevoz putnika. (1) Na elektrinim vozilima za javni gradski prijevoz najee se primjenjuju sljedee vrste vunih elektromotora: vuni elektromotori za istosmjernu struju trofazni asinkroni vuni motori.

106. Nacrtajte osnovnu elektrinu shemu istosmjernog serijskog elektromotora, njegovu vunu znaajku i shemu njegove mehanike veze s pogonskim kotaima na tramvaju (6)

+ Rnk Mk

U2 d1 1

F F1 I

1

n mv M m 4

MF d2 D

U nN mMm

F

22

v11

v2

v

Osnovna shema istosmjernog serijskog Vuna znaajka istosmjernog serijskog elektromotora elektromotora Shema veze vunog elektromotora s pogonskim kotaima 1. elektromotor 2. reduktor 3. osovina kolnog sloga 4. kotai kolnog sloga 5. F - vuna sila 6. Mm - okretni moment motora

4 3

4

2

37

Petrinjski abar predstavlja Prijevozna Sredstva ULTRA EDITION probajte nauiti sva pitanja a da ne izbacite sadraj eluca na maminom novom tepihu! 7. Mk - okretni moment kotaa 8. nm - brzina vrtnje motora 9. nk - brzina vrtnje kotaa 10. v - brzina vonje 11. D - promjer kotaa 12. d1 i d2 - promjeri zupanika reduktora

107. Kako se moe regulirati brzina vonje elektrinog vozila za javni gradski prijevoz s istosmjernim vunim motorima? (2) Jednaba brzine vrtnje:

n=

U ( Rm + R ) I k4

Iz jednadbe vidljivo je da se brzina vrtnje motora, odnosno brzina vonje vozila moe regulirati: promjenom napona napajanja U promjenom vanjskog otpora R promjenom magnetskog toka . 108. Objasnite regulaciju brzine prespajanjem istosmjernih vunih elektromotora raznim vezama na elektrinim vozilima za javni gradski prijevoz. (3) Na elektrinim vozilima sa dva ili vie vunih motora mogua je promjena napona napajanja meusobnim F S SP P prespajanjem vunih U motora u razliite veze, M M M M kao to su serijska, 3 F3 U U U U paralelna, ili serisko/4 /4 /4 /4 paralelna (slika 1.) Kada Serijska veza 2 U su motori spojeni u seriju F2 U svaki se napaja naponom 1 M 3' 2' F1 koji je jednak etvrtini ukupnog napona (U/4). M M M U serijskoj-paralelnoj M v1= v2=v3 v2' v3' v vezi svaki motor napaja M M se naponom U/2, a u paralelnoj vezi naponom U. S obziromU /2 /2 Serijsko-paralelna veza U M Paralelna veza

38

Petrinjski abar predstavlja Prijevozna Sredstva ULTRA EDITION probajte nauiti sva pitanja a da ne izbacite sadraj eluca na maminom novom tepihu! da je to velika promjena napona, takva primjena regulacije dolazi u obzir samo uz kombinaciju sa drugim oblicima regulacije. Prelaskom iz serijske veze (toka 1) u serijsku-paralenu vezu ogla bi se ostvarit brzina vonje v2, (toka v2'), a prolaskom u paralenu vezu brzina v3, (toka v3'). Meutim zbog tromosti vozilo ne moe trenutano promjeniti brzinu vonje, pa se trenutano mjenja struja u motorima, odnosno vuna sila sa F1 na F2, odnosno F3.Slika 1.

109. Objasnite tristorsku regulaciju brzine elektrinih vozila za javni gradski prijevoz s istosmjernim elektromotorima (elektrina shema, dijagram napona i struje na motoru, formule). (7)

+ Ti

Ukm Pr Um Im D I UN

Tiristorska regulacija napona Ti tiristorski prekida Pr prigunica D dioda M motor (stator) UN uzbudni namot

M

Im

U Ukm

U 0

m

0tu t ti t

tu t

ti

t

Dijagram napona na vunom motoru

Jakost struje na vunom motoru

Ukm - napon kontaktne mree, Um - prosjeni napon na motoru, Im - struja na motoru,

39

Petrinjski abar predstavlja Prijevozna Sredstva ULTRA EDITION probajte nauiti sva pitanja a da ne izbacite sadraj eluca na maminom novom tepihu! tu - vrijeme ukljuenog strujnog kruga, ti - vrijeme iskljuenog strujnog kruga, t = tu + ti - ukupno vrijeme periode formule: 1 f = Frekvencija prekidanja: tU m = U km tu t = U km u t u + ti t

Prosjeni napon na motoru: 0 tu t 0 U m U km

Promjena vremena ukljuenja tiristora: Promjena prosjenog napon napajanja vunog motora:

Promjenom prosjenog napona na motoru mijenja se i njegova brzina vrtnje prema jednadbi: n= U m ( Rm + R ) I k4

objanjenje: Pri napajanju vunih motora istosmjernom strujom prosjeni napon se moe mijenjati naizmjeninim prekidanjem struje. To se moe postii primjenom bloka tristora koji slue kao brzi prekidai. Tristor je upravljivi silicijski poluvodi, to znai da moe provodit struju samo u jednom smjeru. Tristor moe biti u vodljivom i blokiranom stanju. Tristorski prekida (Ti) s blokom GTO-tristora ili IGBT-tranzistora uzastopno se zatvara i prekida strujni krug. Tristorski ureaj za uzastopno prekidanje, odnosno sjeckanje istosmjerne struje uobiajeno se naziva oper. Naizmjeninom prekidanju strujnog kruga dobiva se napona na motoru u oblika kao to je prikazano na slici napona na vunom motor. Za vrijeme ukljuenog strujnog kruga tu na motoru je napon kontaktne mree Ukm, za vrijeme iskljuenog strujnog kruga ti napon na motoru jednak je nuli. Ukupno vrijeme periode bit e: t = tu + ti S tom periodom dobiva se frekvencija prekidanja 1 f = t Zbog naizmjeninog prekidanja strujnog kruga motor se napaja prosjenim naponom tu t = U km u t u + ti t Taj napon se moe mijenjati na sljedee naine: promjenom vremena ukljuenja tiristora tu uz stalnu frekvenciju f promjenom frekvencije f uz nepromijenjeno vrijeme ukljuenja tiristora tu istovremenom promjenom vremena ukljuenja tiristora tu i frekvencije f. Najee se koristi prvi nain regulacije prosjenog napona napajanja vunog motora. U m = U km

40

Petrinjski abar predstavlja Prijevozna Sredstva ULTRA EDITION probajte nauiti sva pitanja a da ne izbacite sadraj eluca na maminom novom tepihu! Promjenom prosjenog napona na motoru mijenja se i njegova brzina vrtnje prema jednabi, s time da se napon U izjednauje s prosjenim naponom na motoru Um 110. Objasnite regulaciju brzine elektrinih vozila za javni gradski prijevoz s istosmjernim elektromotorima primjenom vanjskog otpora (elektrina shema, dijagram, formula) (5) + U n > > > > > >R1

R

2

R

3

R

4

R

5

R

6

R

7

R U N

IR R R R R I7 6 5 4 3

M

R

1

R I m in I s Im a x

2

Otpornika regulacija brzine

Ovisnost brzine vrtnje o vanjskom otporu

Promjena otpora serijski vezanog u strujnom krugu motora uzrokuje promjenu napona na motoru, odnosno njegovu brzinu vrtnje prema jednabi n= U m ( Rm + R ) I k4

S obzirom na to da je unutarnji otpor motora stalan i odreen njegovom konstrukcijom, za regulaciju brzine primjenjuje se promjenjivi vanjski otpor (R) Za regulaciju brzine bilo bi idealno da se vanjski otpor mijenja kontinuirano i linearnom jer bi pritom struja motora bila konstantna (Is). Zbog tehnikih razloga praktina regulacja brzine nije kontinuirana nego se provodi stupnjevito promjenom vanjskog otpora (R1, R2. R3 ...). Veem otporu odgovara manja brzina i obrnuto. Ako su stupnjevi otpora pravilno odabani, pri svakoj promjeni otpora s vee na manju vrijednost, jakost struje se mjenja s najmanje (Imin) na najveu vrijednost (Imax). Smanjivanje otpora se provodi postupno od njegove najmanje vrijednosti, odnosno do postizanja najvee brzine. 111. Objasnite regulaciju brzine elektrinih vozila za javni gradski prijevoz s istosmjernim elektromotorima promjenom magnetskog toka (elektrina shema, formula) (5) +

U

Slabljenje magnetskog toka paralelnim otporima R1, R2 - paralelni otpornici K1, K2 - kontakti (prekidai) I - jakost struje U - napon M - armaturni (rotorski) namot UN - uzbudni (statorski) namot.

M I

UN R1 K1 R2 K 2

41


+

U UN I K1 K2

Slabljenje magnetskog toka promjenom broja navoja K1, K2 kontakti (prekidai) I - jakost struje U - napon M - armaturni (rotorski) namot UN - uzbudni (statorski) namot.

M

Dodatno poveanje brzine mogue je slabljenjem magnetskog toka stvorenog uzbudnim namotom, a to proizlazi iz jednabe n= U m ( Rm + R ) I k4

S obzirom na to da je uzbudni namotaj vezan u seriji s armaturnim namotajem kroz njih protjee jednaka struja, pa se magnetsko polje uzbude mijenja s promjenom te struje. Dodatna promjena magnetskog toka mogua je: paralelnim spajanjem otpora s uzbudnim namotom i promjenom broja aktivnih ampernavoja uzbudnog namota. Promjenom spajanja otpronika (R1, R2) preko kontakata (K1, K2) s uzbudnim namotom struje I djeli se na vie grana i tako smanjuje struja koja prolazi kroz uzbudni namot , a to prema jednabi = k2 I Znai smanjenje magnetskog toka. Takav nain slabljenja magnetskog toka odvajanjem struje u vie grana esto se naziva antiranje (eng. shunt = odvod) Broj stupnjeva - dva do tri (mogue do dvostruke brzine - nepovoljno - iskrenje na kolektoru.) Slabljenje magnetskog toka promjenom broja aktivnih ampernavoja moe se ostvarit i pomou uzbudnog namota s vie dijelova i odgovarajuim brojem izvoda. Pojedini izvodi spojeni su kontaktima (K1, K2). Sukcesivnim ukljuivanjem kontakata smanjuje se broj navoja kroz koje protjee struja, a time se smanjuje magnetski tok, odnosno poveava brzina. Ovom regulacijom brzine moe struja opterenja ostati konstantna, pa se uz konstantan napon napajanja moe odati i konstantna nazivna snaga. S obzirom na to da se poveava brzina vrtnje, a snaga ostaje konstantna, okretni moment smanjuje se prema jednabi. P 30 P M = = n 112. Objasnite promjenu smjera vrtnje istosmjernih elektromotora elektrinih vozila za javni gradski prijevoz (elektrina shema) (3) Ona se na istosmjernim motorima postie promjenom smjera protjecanja struje kroz uzbudni ili armaturni namot.

42


A. Struja kroz armaturni namot protjee u smjeru A-B, a kroz uzbudni namot u smjeru F-E rotor se okree u lijevo (L). B. Kroz armaturni namot isti smjer protjecanja struje, a kroz uzbudni namot u smjeru E-F rotor se okree u desno (D). C. Navedene promjene smjera okretanja na vozilu ostvaruju se pomou valjka za izbor smjera (VIS), s tim to se na vozilu umjesto smjera lijevo ili desno oznaava smjer vonje naprijed ili natrag. Smjer okretanja istosmjernog motora odreuje se sa strane suprotne kolektoru. 113. Na kojem principu rade elektrine konice elektrinih vozila za javni gradski prijevoz, kako mogu biti izvedene, za koje su brzine efikasne i koje su im prednosti koritenja u odnosu na tarne konice? (4) Elektrina vozila za javni gradski prijevoz rade s vrlo estim pokretanjem i zaustavljanjem. Vozila se pri svakom zaustavljanju moraju koiti. Stalna upotreba tarnih konica dovodila bi do brzog troenja tarnih elemenata, to bi zahtijevalo esti odlazak vozila u radionicu da bi se ti elementi mijenjali. To znai sloenije i skuplje odravanje. Taj problem moe se ublaiti primjenom elektrinog koenja. To je mogue zahvaljujui reverzibilnosti istosmjernih strojeva, tj. njihovoj sposobnosti da mogu raditi kao elektromotori i kao generatori. Elektrino koenje podrazumijeva upotrebu vunih elektromotora kao generatora. Pritom se kinetika energija vozila pretvara u elektrinu energiju. Elektrine konice mogu biti izvedene kao: otpornika elektrina konica elektrina konica s povratom energije. 114. Kako se moe regulirati brzina vrtnje trofaznih asinkronih motora (jednabe i znaenje) i kojim ureajem na elektrinim vozilima je to mogue ostvariti? (3) Osnovni problem za njihovu primjenu u vui predstavlja regulacija brzine vrtnje, odnosno brzina vonje. To su indukcijski strojevi s kratko spojenim rotorom u kojem se inducira struja i stvara magnetsko polje rotacijom magnetskog polja statora. Za stvaranje okretnog momenta osnovni je uvjet asinkrona brzina vrtnje rotora (n) u odnosu na brzinu vrtnje okretnog magnetskog polja statora (ns), a najee se izraava relativnom razlikom, odnosno klizanjem (s = 2 3 %): s= ns n 100 ns

43

Petrinjski abar predstavlja Prijevozna Sredstva ULTRA EDITION probajte nauiti sva pitanja a da ne izbacite sadraj eluca na maminom novom tepihu! Brzina vrtnje magnetskog polja statora ovisi o frekvenciji struje napajanja (f) i broja pari polova trofaznog namotaja statora (p), a jednaka je: ns = Brzina vrtnje rotora: n = ns (1 s 60 f s )= (1 ) 100 p 100 60 f p

ovisi o frekvenciji (f) struje napajanja (broj pari polova p je konstantan). Ako se konstrukcijski izvede motor s odreenim brojem pari polova koji se u eksplotaciji ne mjenjaju, tada se brzina vrtnje moe mjenjati samo promjenom frekvencije struje napajanja.

Primjena statikog pretvaraa omoguuje pretvaranje struje iz kontaktne mree u struju eljene frekvencije i napona za napajanje trofaznih asinkronih motora. 115. Nacrtajte znaajku trofaznog asinkronog motora (ovisnost okretnog momenta o brzini vrtnje) za razliite frekvencije struja napajanja. (2)

M

f1

U =

k o n s t .

f1 < f2 < f3

f3 n s1 n s2 n s3 n

116. Nacrtajte znaajku trofaznog asinkronog motora (ovisnost okretnog momenta o brzini vrtnje) za razliite napone napajanja. (2)

M

f = k o n s t . U 1 < U2 < U 3 U U U3

2

1

ns

n44


117. Nacrtajte znaajku trofaznog asinkronog motora (ovisnost okretnog momenta o brzini vrtnje) s promjenjivim naponom i frekvencijom struje napajanja. (2)

M U P f I

U P A R e z u l tir a j u a z n a a jkfa I M n

118. to je tramvaj i koje irine kolosjeka tramvajskih pruga se najee koriste? (2) Tramvaj (eng. Tramway) je elektrino vozilo za prijevoz putnika u javnom gradskom prometu koje se kree po tranicama, a napaja se iz kontaktne mree preko krovnog oduzimaa struje te zatvara strujni krug preko tranica koje slue kao povratni vod. Tramvajske pruge se uglavnom izvode s dvije irine kolosijeka: 1000 mm - metarski kolosijek 1435 mm - normalni kolosijek. 119. Kako mogu biti izvedeni tramvaji prema karoserijskoj izvedbi i broju osovina (popratiti skicom)? (6) Mogue izvedbe tramvaja prema obliku karoserije i broju osovina a: dvoosoviski (9-11m) 65-80 put.mj. 9 - 11 m A b: etveroosovinski(12-14m) 110-120 put.mj 2 okretna 14 m 12 - postolja B110 - 120 put. mjesta 65 - 80 put. mjesta

c: etveroosovinski (16-18m) 150-165 put.mj C 2 okretna18 m 150 - 165 put. karoserija, odnsono zglobom 16 - postolja, dvodjelna mj. d: esteroosovinski (19-23m) 170-195 put.mj D 170 - 195 put. mj. 3 okretna 23 m 19 - postolja, dvodjelna karoserija, odnsono zglobom e: esteroosovinski (24-27m) 200-245 put.mj E 24 - 27 m 200 - 245 put. mj. 3 okretna postolja, trodjelna karoserija, odnsono s dva zgloba f: osmeroosovinski (27-35m) 250-300 put.mj F 27 - 35 m 250 - 300 put. mj. 4 okretna postolja, trodjelna karoserija, odnsono sG

dva zgloba

45

Petrinjski abar predstavlja Prijevozna Sredstva ULTRA EDITION probajte nauiti sva pitanja a da ne izbacite sadraj eluca na maminom novom tepihu! g: druga specifina rijeenja koja se izvode u novije vrijeme 120. Objasnite ulogu okretnog postolja na tramvajima (potrebna skica). (3) Ono omoguuje laki prolazak vozila zavojem smanjujui trenje i troenja izmeu grebena kotaa i glave tranice. To se postie smanjenim razmakom izmeu osovina u okretnom postolju zbog ega se osovine u zavoju postavljaju gotovo radijalno. Vozila sa okretnim postoljem stabilnija su na pruzi, a kretanje im je mirnije i tie. Ugradnjom okretnog postolja poveava se broj osovina na vozilu te time poveati, duinu i nosivost odnosno broj putnikih mjesta. 121. to je kolni slog ili osovinski sklop tranikog vozila i kako moe biti izveden? (2) kolni slog ili osovinski sklop - Predstavlja osovinu sa dva vrsto navuena kotaa. Pritom pogonski kolni slog ima jo i dio za prijenos okretnog momenta s elektromotora, npr. zupanik. Mogue izvedbe: - s jednim - s vie slogova 122. Koja su mogua najvea ubrzanja i usporenja tramvaja? (2) Najvea ubrzanja od pokretanja do brzine 0,65 vmax: - do 0,75 m/s2 - za tramvaje s izravnom komandom - do 1,1 m/s2 - za tramvaje sa servokomandom - do 1,35 m/s2 - za tramvaje s automatskom regulacijom ubrzanja. Usporenja pri koenju kreu se u sljedeim granicama: - 1,1 1,45 m/s2 - pri koenju s osovinskim konicama - 1,8 2,7 m/s2 - pri koenju s elektromagnetskim tranikim konicama. 123. Nacrtajte vunu znaajku tramvaja i konu znaajku elektrine konice tramavaja. (4)1 0 T0 r o 9 7 6 5 4 3 2 1 0 0 0D 0 0 0J e d 0 0 0 0 0 1 02 03 04 05 06 07 0 n o d i je ln i d i je ln i

7i

0 0 0 0 0 0 0 0 0 1

Fv 8 [ k N

T r o D

d i je

ln

i

]

v o d

ij e ln

F

ek

6 5 4 3 2 1

v o d n o

ij e l n i d i je ln i

[ k N

]

J e d

02

03

04

05

v [ k m

/ h ]

v [ k m

06

07

0

/ h ]

46


Vune znaajke tramvaja

Kone znaajke elektrine konice tramvaja

124. Nacrtajte principjelnu shemu veze pogonskih sklopova tramavaja s otpornikom regulacijom te navedite glavne sklopove i dijelove. (3) Shema veze pogonskih sklopova tramvaja s otpornikom regulacijom KM - kontaktna mrea GP - glavni prekida Ko - kontroler Rv - vanjski otpor (regulacijski) M - vuni motor (rotor) UN - uzbudni namot vunog motora SU - slabljenje uzbude KSM - kombinacija sprege motora VIS - valjak za izbor smjera PO - prenaponski odvod PP - pomoni pogoni

125. Dijagramski objasnite utjecaj broja stupnjeva regulacijskog otpora na promjenu struje vunih motora i brzine vonje tramvaja. (4)

I v Ia I

A Ib

I v a v I

Bb v

1

2 R1

R

2

R

3

t

t

47


Slika A: regulator s manjim brojem stupnjeva (10 12) vea promjena struje vunih motora (DIa) i vune sile. Slika B: vei broj stupnjeva (20 24) finija regulacija s manjim promjenama otpora manje oscilacije struje vunih motora (DIb) i vune sile. To se odraava i na veliinu ubrzanja vozila: A) manji broj stupnjeva vei DI, manje ubrzanje (a 0,45 m/s2) B) vei broj stupnjeva manji DI, vee ubrzanje (a 0,65 m/s2). Daljim poveanjem broja stupnjeva smanjuju se promjene ubrzanja priblino do idealnog sluaja kada je 1 2 a max, a to je ubrzanje na granici adhezije, odnosno blizu granice proklizavanja pogonskih kotaa. 126. Nacrtajte principjelnu shemu veze pogonskih sklopova s tristorskom regulacijom na tramvajima s istosmjernim motorima te navedite glavne sklopove i dijelove. (4) Shema veze pogonskih sklopova s tiristorskom regulacijom KM - kontaktna mrea GP - glavni prekida F - filtar UU - upravljaki ureaj tiristora Ti - tiristorski blok Rek - otpornici elektrinog koenja M - vuni motor (rotor) UN - uzbudni namot motora Rs - otpornik slabljenja uzbude VIS - valjak za izbor smjera PO - prenaponski odvod PP - pomoni pogoni

127. Nacrtajte principjelnu blok shemu pogona tramavaja s trofaznim asinkronim 0 0 V = motorima te 6navedite glavne sklopove i djelove. (4) K M + P P OG F C Z RC C M

P

P

P I I TK

T

=KS

3

M

~

Z

M

R T r a n ic a K o

K

3 t a

~

3

M

~

48

-


Principijelna blok shema pogona s trofaznim asinkronim motorima F- filtar, C - zatita kondenzatora, RC - otpornik kondenzatora, ZM - mrena zatita, CM - mreni kondenzator,TK - tiristor elektrine konice, RK - otpornik elektrine konice, TKS - kratkospojni tiristor, II - izlazni izmjenjiva, M - trofazni asinkroni motor 128. Kako mogu biti izvedene konice na tramvajima? (3) Prema osnovnoj podjeli konice tramvaja mogu biti: pogonske tarne. Pogonske konice jesu elektrine konice koje mogu biti izvedene kao: otpornike s povratom energije u kontaktnu mreu. Tarne konice mogu biti izvedene kao: eljusne konice disk-konice tranike konice. 129. Nacrtajte principjelnu shemu disk-konice na slobodnom kolnom slogu tramavaja i navedite glevne dijelove (3) Disk-konica na slobodnom kolnom slogu 1 - koni cilindar, 2 - poluje, 3 - tarne obloge, 4 - disk, 5 - osovina, 6 - kotai

130. Navedite osnovne prednosti i nedostatke disk-konice u odnosu na eljusne konice za tramvaje. (2) Osnovne prednosti disk-konica jesu: velika snaga koenja praktino konstantan koeficijent trenja u ovisnosti o brzini 49

Petrinjski abar predstavlja Prijevozna Sredstva ULTRA EDITION probajte nauiti sva pitanja a da ne izbacite sadraj eluca na maminom novom tepihu! koenje je beumno ne zagrijavaju se kotai ne troe se i ne oteuju kotai

Zbog mogunosti stvaranja velikih sila koenja i opasnosti od blokiranja kotaa potrebno je ugraivati ureaj protiv blokiranja, to poskupljuje primjenu ovih konica

131. Nacrtajte principjelnu shemu tranike konice tramavaja, navedite glavne dijelove i sluajeve kada se ona koristi. (4)

Tranika konica 1 okvir okretnog postolja, 2 opruge, 3, 4 i 7 poluje za izjednaenje, 5 vodilice, 6 leaj kotaa, 8 kota, 9 nosa eljusti, 10 11 povlanik magneta. h=8 10 mm Primjenjuju se za poveanje sile koenja, odnosno usporenja kada je to potrebno. To je u sluajevima brzog koenja i koenja u sluaju opasnosti. 132. to je trolejbus i kako on moe biti izveden prema obliku karoserije i broju osovina (ilustrirati skicom)? (3) Trolejbus (eng. Trolley-bus) je elektrino vozilo za javni gradski prijevoz putnika s gumenim kotaima i upravljaem koje se kree po putovima bez tranica (slino autobusu), u stalnoj je elektrinoj vezi s dvoinom kontaktnom mreom preko krovnih oduzimaa struje i s ogranienom slobodom bonog kretanja u odnosu na os kontaktne mree (do 4,5 m). Prema broju osovina, izvedbi karoserije, duini i broju putnikih mjesta trolejbusi mogu biti izvedeni u dva osnovna oblika: Dvoosovinski s jednodijelonom karoserijom duine 11 12 m, koji ima 85 do 115 putnikih mjesta i neto masu 9,5 11 tona te troja dvokrilna vrata;

50


Zglobni troosovinski s dvodijelnom karoserijom duine 15 18,5 m, koji ima 145 do 180 putnikih mjesta i neto masu 15 17,5 t te etvora dvokrilna vrata.

133.Nacrtajte vunu znaajku trolejbusa i konu znaajku elektrine konice trolejbusa. (4)

6 0 Fv 4 0 [ k N ] 3 0 2 0 5 0

D

v o d ij e ln i

F ek 3 0 [ k N ] 2 0 1 0 0/ h ]

4 0

D

v o d i je ln i d ije l n i

J e d n o

1 0J e d n o d 0 0

ije l n i

1 02 03 04 05 06 0 v [ k m

0

1 02 03 04 05 06 0 v [ k m / h

]

Vuna znaajka trolejbusa

Kona znaajka elektrine konice trolejbusa

134. Kako moe bit izvedena regulacija vune sile i brzine vonje trolejbusa? (2) Prema izvedbi regulacije vune sile i brzine vonje trolejbusi se izvode: s otpornikom regulacijom s tiristorima. 135. Koja se najvea ubrzanja i usporenja mogu ostvariti s trolejbusom? (2) Ovisno o izvedbi regulacije mogu se ostvariti ubrzanja trolejbusa do brzina od 0,7 vmax u sljedeim granicama: 0,95 1,10 m/s2 - za trolejbuse s otpornikom regulacijom 1,15 1,45 m/s2 - za trolejbuse s tiristorskom regulacijom. Pri koenju instaliranim konicama trolejbus moe postii najvea usporenja od 3 do 5,5 m/s2. 136. Kakvi pogonski elektromotori se mogu koristiti za trolejbuse? (2) Pogon trolejbusa izvodi se najee s jednim vunim motorom, a rjee u nekih izvedbi zglobnih trolejbusa sa dva vuna motora. 51

Petrinjski abar predstavlja Prijevozna Sredstva ULTRA EDITION probajte nauiti sva pitanja a da ne izbacite sadraj eluca na maminom novom tepihu! Vuni motori su istosmjerni serijski elektromotori ili u novije vrijeme trofazni asinkroni elektromotori, a instalirana snaga po trolejbusu iznosi od 110 do 180 kW.

137. Nacrtajte principjelnu blok shemu pogona trolejbusa s otpornikom regulacijom te navedite glavne dijelove i sklopove. (3) T1 G P K o R v1

+

T2G P P P VI S2

Principijelna blok-shema pogona trolejbusa s otpornikom regulacijom T1 i T2 - trole GP1 i GP2 - glavni prekidai Ko - kontroler Rv - vanjski otpornik M - vuni motor (rotor) UN - uzbudni namot SU - slabljenje uzbude VIS - valjak za izbor smjera PP - pomoni pogoni S1 S2 S3

M

U N

S U

v

R1 138. Nacrtajte znaajku otpornike regulacije i slabljenja uzbude trolejbusa. (2) Znaajka otpornike regulacije i slabljenja uzbude

R2 R 3 R 4

R5

Imax I

52


T1

+PO PP Rek

-

T2 GP

US F UU Ti v-ek

VIS M D UN UU s Ti s Rs

139. Nacrtajte principjelnu shemu veze pogonskih sklopova s tristorskom regulacijom na trolejbusima s istosmjernim motorom te navedite glavne sklopove i dijelove. (4) Blok shema pogona trolejbusa s tiristorskom regulacijom T1, T2 - trole GP - glavni prekida US - ulazni usmjeriva F - filtar UU upravljaki ureaj tiristora Ti - tiristorski blok Rek - otpornik

elektrine konice D - dioda M - motor (rotor) UN - uzbudni namot Rs - otpornik slabljenja uzbude 140. Nacrtajte principjelnu blok shemu pogona trolejbusa s trofaznim asinkronim motorom te navedite glavne sklopove i dijelove. (4)

53


T1 GP 1

+PO

-

T2 GP 2 II M 3~

PP F RK ZC RC ZM CM TK TKS

=

3~

Blok shema pogona s tiristorskom regulacijom i trofaznim asinkronim motorom F - filtar, ZC - zatita

kondenzatora, RC - otpornik kondenzatora, ZM - mrena zatita, CM - mreni kondenzator, TK - tiristor elektrine konice, RK - otpornik elektrine konice, TKS - kratkospojni tiristor, II - izlazni izmjenjiva, M - trofazni asinkroni motor, PO - prenaponski odvod, PP - pomoni pogoni 141. to su eljeznika vozila i kako se dijele prema opoj namjeni? (3) eljeznika vozila su prijevozna sredstva predviena za kretanje po tranicama bilo da imaju vlastiti pogon ili da ih pokreu druga vozila. Predviena su za prijevoz putnika ili robe ili za vlastite potrebe eljeznice. Prema opoj namjeni eljeznika vozila se dijele na: vuna vozila vuena vozila vozila za vlastite potrebe eljeznice. 142. to su eljeznika vuna vozila i prema kojim kriterijima se dijele? (3) Vuna vozila su eljeznika vozila s vlastitim pogonom namijenjena za vuu ili guranje drugih vozila, a neka i za neposredan prijevoz putnika ili robe. Vuna vozila se dijele prema: 54

Petrinjski abar predstavlja Prijevozna Sredstva ULTRA EDITION probajte nauiti sva pitanja a da ne izbacite sadraj eluca na maminom novom tepihu! vrsti pogona vrsti konstrukcije eksploatacijskoj namjeni dosegu opsluivanja irini kolosijeka i vrsti pruge.

143. Kako se dijele eljeznika vuna vozila prema vrsti pogona? (2) Prema vrsti pogona tijekom povijesnog razvoja su egzistirale ili egzistiraju sljedee vrste vunih vozila: parna dizelska elektrina turbinska. 144. Kako se dijele i definiraju eljeznika vuna vozila prema vrsti konstrukcije? (3) Prema vrsti konstrukcije vuna vozila mogu biti izvedena kao: lokomotive motorni vagoni motorni vlakovi. Definiramo ih: Lokomotiva je vuno vozilo namijenjeno za vuu ili guranje vuenih vozila i nema prostora predvienoga za prijevoz putnika ili robe. Motorni vagon je vuno vozilo koje ima predvien i prostor za prijevoz putnika, pa mu je namjena osim za vuu ili guranje drugih vozila jo i neposredan prijevoz putnika ili robe. Motorni vlak predstavlja funkcionalnu cjelinu sastavljenu openito od motornih vagona, upravljakih vagona i prikolica. Vrsta i broj vagona u motornom vlaku ovisi o potrebnom kapacitetu, podruju primjene i drugim znaajkama koje se zahtijevaju u konkretnoj eksploataciji. Motorni vlak je predvien za prijevoz putnika i robe, a moe biti izveden kao: dvodijelni trodijelni etverodijelni itd. 145. Kako se dijele eljeznika vuna vozila prema eksplotaciskoj namjeni? (2) Prema eksploatacijskoj namjeni vuna vozila se dijele na: putnika teretna univerzalna manevarska.

55

Petrinjski abar predstavlja Prijevozna Sredstva ULTRA EDITION probajte nauiti sva pitanja a da ne izbacite sadraj eluca na maminom novom tepihu! 146. Kako se dijele eljeznika vuna vozila prema dosegu opsluivanja? (2) Prema dosegu opsluivanja odnosno prema duini transportne relacije vuna vozila se dijele na: lokalna prigradska meugradska. 147. Kako se dijele eljeznika vuna vozila prema irini kolosjeka i vrsti pruga? (2) Prema irini kolosijeka i vrsti pruga vuna vozila se dijele: prema irini kolosijeka na vuna vozila za: iroki kolosijek, npr. 1668 mm - Portugal, panjolska, ili 1524 mm Rusija; normalni kolosijek, 1435 mm (4' 8 1/2"); uski kolosijek, npr. 1000 mm, 760 mm i 600 mm; prema vrsti pruga vuna vozila mogu biti za: magistralne glavne pruge magistralne pomone pruge pruge prvog reda pruge drugog reda. 148. to su eljeznika vuena vozila i kako se dijele? (2) Vuena vozila su eljeznika vozila bez vlastitog pogona, namijenjena za prijevoz putnika ili robe, a vuku ih vuna vozila. Postoje sljedee osnovne vrste vuenih vozila: putniki vagoni teretni vagoni vagoni specijalne namjene. 149. to su putniki eljezniki vagoni i kako se dijele? (4) Putniki vagoni su eljeznika vuena vozila namijenjena za prijevoz putnika i njihovo opsluivanje. U putnike vagone spadaju: vagoni sa sjedalima vagoni s leajevima vagoni za spavanje vagoni restorani vagoni s bifeom potanski vagoni slubeni vagoni salonski vagoni inspekcijski vagoni specijalni vagoni. Daljnja podjela: Prema osnovnoj izvedbi voznog stroja putniki vagoni mogu biti: dvoosovinski 56

Petrinjski abar predstavlja Prijevozna Sredstva ULTRA EDITION probajte nauiti sva pitanja a da ne izbacite sadraj eluca na maminom novom tepihu! etveroosovinski. Prema putnikim razredima putniki vagoni se izvode kao: vagoni 1. razreda vagoni 2. razreda vagoni 1. i 2. razreda. Ovisno o izvedbi unutarnjeg prostora putniki vagoni mogu biti: s odjeljcima i hodnikom sa strane s odjeljcima i hodnikom u sredini bez odjeljaka.

150. to su teretni eljezniki vagoni i kako se dijele? (4) Teretni vagoni su vuena eljeznika vozila namijenjena prijevozu raznovrsne robe i mogu biti izvedeni kao: zatvoreni otvoreni s visokim stranicama otvoreni s niskim stranicama plato specijalni: hladnjae cisterne sa spremnicima za prijevoz stoke vagoni s mehaniziranim iskrcajem itd. Prema izvedbi voznog stroja teretni vagoni mogu biti: dvoosovinski troosovinski s okretnim postoljima (etiri ili vie osovina) 151. Navedite dobre strane i osnovne nedostatke parne vue na eljeznici. (3) Parne lokomotive iskazale su tijekom eksploatacije sljedee dobre strane: dobra vuna znaajka jednostavna promjena smjera kretanja reverziranjem stroja jednostavna konstrukcija dobra za odravanje mogunost koritenja raznovrsnog i jeftinijeg goriva, kao to su drvo, ugljen, dizelsko gorivo i druga mogunost preoptereenja poveanjem tlaka u kotlu. Parne lokomotive imaju i brojne nedostatke zbog kojih se danas vie ne upotrebljavaju (osim ponegdje u turistike svrhe): loa dinamika svojstva zbog velikih neoslonjenih masa i neravnomjerni okretni moment na pogonskim kotaima slabo iskoritenje ugljena to se oituje niskom ukupnom korisnou koja iznosi samo 6 12 %

57

Petrinjski abar predstavlja Prijevozna Sredstva ULTRA EDITION probajte nauiti sva pitanja a da ne izbacite sadraj eluca na maminom novom tepihu! dugo vrijeme potrebno za pripremu lokomotive za normalan rad (oko dva sata) te za prestanak slube relativno mali radijus kretanja (200 do 300 km za punjenje ugljenom i 50 do 100 km punjenje vodom) velika potronja vode dulja zadravanja u postajama tijekom punjenja vodom i ugljenom zagaivanje okoline nemogunost postizanja velikih brzina vonje.

152. Navedite osonovne prednosti i nedostatke dizelske u odnosu na parnu vuu na eljeznici. (3) Prednosti u odnosu na parnu vuu: vea ukupna korisnost koja iznosi 25 32 % vei radijus kretanja koji se kree od 800 do 1000 km lako putanje u rad i kratko vrijeme potrebno da se vozilo dovede u pripravno stanje za normalan rad (15 20 min) te mogunost neposrednog naputanja vozila nakon zavretka vonje neznatna potronja vode koja se koristi u ureaju za hlaenje motora ravnomjerni okretni moment kao posljedica koritenja viecilindrinih Dieselovih motora i velikih zamanih masa mogunost daljinskog upravljanja s vie vunih jedinica s jednog mjesta niski trokovi odravanja koji su gotovo dvostruko manji nego za parne lokomotive mogunost ugradnje gotovo dvostruko vee snage po jedinici mase nego u parnih lokomotiva. Osnovni nedostatak dizelske vue: nuna primjena prijenosnika snage zbog nepovoljne brzinske znaajke Dieselova motora. 153. Navedite osonovne prednosti i nedostatke elektrine u odnosu na parnu i dizelsku vuu na eljeznici. (3) Elektrina vua ima sljedee prednosti: povoljna vuna znaajka velika nominalna snaga vunih motora s mogunou preoptereenja u kratkotrajnom razdoblju ravnomjerni okretni moment automatska kontrola vune sile da bi se sprijeilo proklizavanje mogunost vue tekih teretnih vlakova zbog velike instalirane snage velika ubrzanja i velike najvee brzine vonje omoguuju vuu putnikih vlakova vea ukupna korisnost u odnosu na sve ostale oblike vue (32 36 %) mogunost daljinskog upravljanja s vi

Documents

Prijevozna_Sredstva_ULTRA_EDITION-petrinjski_žabar