487

PRIKAZI KNJIGA I ZBORNIKA RADOVA SP, br. 2., 477.-523. (2012)

Bakarievih postupaka pretjerana. Smatram da je Mujadevi napravio velik posao, a da pri tome nije upao u zamku koja esto prijeti piscima biografija poistovjeivanje sa subjektom i pisanje apologije.

JOSIP MIHALJEVI

Tvrtko JAKOVINA, Trea strana Hladnog rata, Fraktura, Zaprei 2011., 784 str.

Zapreika izdavaka kua Fraktura objavila je 2011. knjigu Trea strana Hladnog rata istaknutog hrvatskog povjesniara Tvrtka Jakovine. Tema knjige je Pokret nesvr-stanih zemalja, koji autor analizira kroz dogaanja u zemljama Treeg svijeta. Kako je jedan od glavnih nositelja Pokreta nesvrstanih bila socijalistika Jugoslavija, kljuni dio knjige je njezina vanjska politika u hladnoratovskom razdoblju. Knjiga se sastoji od jedanaest poglavlja, a napisana je na temelju mnogobrojnog arhivskog materijala, razgovora sa sudionicima dogaanja te niza knjiga i lanaka o toj temi.

U uvodu autor daje osvrt na glavnu tezu svoje knjige, odnosno cilj da predstavi i analizira djelovanje Pokreta nesvrstanih zemalja kroz prikazivanje prijelomnih doga-aja u zemljama Treeg svijeta tijekom Hladnog rata, kao i zamisao kako to namjerava ostvariti. Pri pisanju knjige od velike mu je pomoi bila ostavtina Josipa Vrhovca, jugoslavenskog saveznog sekretara za vanjske poslove od 1978. do 1982. i lana Pred-sjednitva SFRJ od 1984. do 1988. godine.

Prvo poglavlje, koje nosi naslov Polazita, sadri teoriju da se povijest Hladnog rata moe bolje analizirati i shvatiti ako se prate dogaaji u malim i slabijim zemljama jer su ba one nerijetko bile glavni pokretai hladnoratovskih sukoba. Upravo su pote-zi manjih drava prisiljavali svjetske supersile na poteze koje same ne bi nikada uinile. Tako se na Hladni rat moe gledati kao na sukob dviju svjetskih supersila, Sjedinjenih Amerikih Drava i Sovjetskog Saveza, oko nametanja vlastite verzije modernizacije zemljama Treeg svijeta. Autor napominje da njegova knjiga pokuava slijediti tran-snacionalni i globalni pogled na Hladni rat, ime se izlazi iz tradicionalnih pogleda koji su to razdoblje definirali iskljuivo kao sukob Istoka i Zapada.

Drugo poglavlje, Pokret koji je Jugoslaviju uinio vanom, zapoinje opisom do-gaaja koji su uvjetovali nastanak Pokreta nesvrstanih zemalja, a potom opisuje nje-govo djelovanje. Kako je Pokret rastao i jaao, mnoge su diplomacije pokuavale neo-pravdano preuzeti zasluge za njegovo osnivanje, meutim autor opravdano zakljuuje da Beogradska konferencija 1961. znai poetak djelovanja Pokreta bez obzira na to to su neka naela nesvrstanosti iznesena i na prethodnim konferencijama. Sredinja figura nastanka Pokreta bio je Josip Broz Tito, koji je ujedno i najzasluniji za njegovo odravanje nakon to je zapao u krizu ubrzo nakon odravanja 2. konferencije u Kairu 1964. godine. Trea konferencija, odrana u Lusaki 1970., imala je velik uspjeh. Za razliku od prethodnih dviju, na toj su konferenciji rasprave bile umjerene, stvorena je i institucija zemlje koordinatora, tako da je iz jugoslavenskog dravnog vrha zakljueno

PRIKAZI KNJIGA I ZBORNIKA RADOVA SP, br. 2., 477.-523. (2012)

488

kako je nesvrstanost prihvaena kao politiki pokret. Poglavlje zavrava opisom sljede-ih dviju konferencija (Alir 1973. i Colombo 1976.) i odluka koje su njima donesene.

Tree poglavlje, Etiopija i Somalija (1974.-1978.), bavi se djelovanjem Pokreta nesvrstanih neposredno prije i tijekom rata za Ogaden izmeu Etiopije i Somalije (1977.1978.). Opisana su revolucionarna zbivanja u Etiopiji, tj. svrgavanje cara Hai-lea Selassiea i dolazak na vlast pukovnika Mengistua Haile Mariama. S obzirom na to da su u Africi postojale socijalistike drave Somalija, Etiopija i Juni Jemen, poelo se, na prijedlog kubanskog voe Fidela Castra, razmiljati o stvaranju marksistike konfederacije tih drava. Somalija je uvjetovala svoj pristanak dobivanjem etiopske pokrajine Ogaden. Taj dogaaj pokazuje koliko su supersile utjecale na razvoj prijelo-mnih dogaaja jer je Somalija, onog trenutka kada su Sovjeti odluili pomoi bogatijoj Etiopiji, nakon poetnih ratnih uspjeha bila osuena na poraz i povlaenje s etiopskog teritorija. Istie se i injenica da je Jugoslavija bila meu prvima koja je slala vojnu pomo Etiopiji.

Tema etvrtog poglavlja, Oito nije lako biti nesvrstana zemlja, ali to je ipak naj-bolje, napeti su diplomatski odnosi izmeu SFRJ i Kube. Odnos dviju drava nije bio idealan ni u trenutku nastajanja Pokreta, ali su trzavice dole do izraaja nakon to je kao sljedei domain konferencije Pokreta nesvrstanih izabrana Havana, glavni grad Kube. Strahovalo se da e Fidel Castro, koji je ujedno trebao postati generalni tajnik Pokreta, iskoristiti tu konferenciju za izazivanje podjela meu lanicama na revolu-cionarne (na elu s Kubom) i reakcionarne (na elu s Jugoslavijom) te tako pribliiti nesvrstane Istonom bloku, ime bi bila pogaena osnovna naela na kojima je Pokret utemeljen. U poglavlju je opisano diplomatsko nadmetanje dviju drava te posljednja velika politika turneja Josipa Broza Tita kojom je elio osigurati da u Pokretu nesvr-stanih ne doe do kobne podjele.

U sreditu pozornosti petog poglavlja, Nesvrstani protiv nesvrstanih, nalaze se Demokratska Kampuija, Uganda, Komori i Egipat te politike promjene koje su ih zadesile. Opisani su dogaaji koji su se odvijali tijekom sukoba Vijetnama i Kampuije, inae dvaju komunistikih i nesvrstanih reima, kao i nastojanja Pokreta nesvrstanih da se sukob to prije okona. Iznesen je i prikaz dolaska na vlast ugandskog diktatora Idija Amina Dade, njegove vladavine i konanog svrgavanja s vlasti. Slijedi opis do-gaaja koji su doveli do sporazuma iz Camp Davida izmeu Izraela i Egipta te gledi-te zemalja lanica Pokreta nesvrstanih u vezi s tim. Poglavlje donosi i prikaz odnosa Egipta s Jugoslavijom nakon dolaska Anwara Al Sadata na vlast u Egiptu te okretanje Jugoslavije prema suradnji s Libijom.

esto poglavlje, esta konferencija PNZ-a u Havani: Vrijeme Tita prolazi, a vri-jeme Castra dolazi, kako i sam naslov kae, bavi se 6. konferencijom Pokreta nesvr-stanih, ali i dogaajima koji su joj prethodili. Tako je u ovom poglavlju donijet opis rasprava o stanju u Kampuiji i pitanju oko predstavnitva te zemlje na konferenciji u Havani. Prikazan je i odnos izmeu Egipta i ostalih arapskih zemalja, koji se pogorao nakon Camp Davida. to se tie same konferencije, u prvi su plan stavljeni govori Fidela Castra i Josipa Broza Tita kao i reakcije ostalih dravnika na te govore. Treba istaknuti da je Tito dobio vie simpatija jer je odrao miran i staloen govor koji je sadravao rijei koje su samo potvrivale jugoslavensko zalaganje za samostalnost Po-kreta nesvrstanih i odbijanje njegova pribliavanja Istoku ili Zapadu.

489

PRIKAZI KNJIGA I ZBORNIKA RADOVA SP, br. 2., 477.-523. (2012)

Sedmo poglavlje, I poslije Tita Tito: nesvrstanost prije svega, donosi priu o so-vjetskoj invaziji na Afganistan. Nakon kratkog osvrta na afganistansku povijest, autor opisuje procese koji su doveli do jaanja komunizma u toj zemlji i svrgavanja princa Dauda. U sreditu pozornosti nije samo odnos Afganistana prema Sovjetima nego i odnos prema Pakistanu, SAD-u te Pokretu nesvrstanih. Sovjetska invazija stavila je Pokret u neugodan poloaj jer se od njega oekivalo da osudi napad na Afganistan, lanicu Pokreta, ali se pritom moralo paziti na odnos sa Sovjetima. Naime kako se trajanje invazije poklopilo sa smru Josipa Broza Tita, u svijetu se poelo raspravljati o budunosti Jugoslavije i mogunosti da Sovjeti vojno interveniraju na njezinu teritori-ju. Prilikom osude invazije na Afganistan meu nesvrstanima je opet dolo do podjela jer su zemlje blie Sovjetima mlako osuivale invaziju ili je osuda u potpunosti izosta-la, dok su druge osuivale invaziju strogo se drei naela nesvrstanosti. Opisana je i azijska turneja Josipa Vrhovca radi pridobivanja pristanka Indije za saziv ministarske konferencije Pokreta nesvrstanih na kojoj bi se raspravljalo o Afganistanu. Iznesen je prikaz rada ministarske konferencije koja je bila odrana 1981. u New Delhiju, na kojoj je sovjetska invazija na Afganistan implicitno osuena.

Osmo poglavlje, Islamska revolucija i rat Iraka i Irana, bavi se dogaajima u Ira-ku i Iranu koji su se odvijali na prijelazu iz 1970-ih u 1980-e. U Iraku se na vlast uspeo Sadam Husein, a u Iranu se dogodila Islamska revolucija, tijekom koje je s vlasti zba-en ah Reza Pahlavi, a doveden ajatolah Ruhollah Homeini. Opisana je talaka kriza u Iranu, kao i njezine posljedice po administraciju amerikog predsjednika Jimmyja Cartera, koga je na izborima porazio republikanac Ronald Reagan, ime je zapoeo tzv. Drugi hladni rat. Naposljetku su se odnosi izmeu Iraka i Irana poeli pogorava-ti, to je dovelo do rata. Opisana su nastojanja Pokreta nesvrstanih da se zaustavi rat i pristupi pregovorima, no napretka nije bilo jer su obje strane postavljale meusobno neprihvatljive uvjete. Rat dviju zemalja znaio je problem u vezi s domainstvom slje-dee, 7. konferencije Pokreta nesvrstanih, koja se trebala odrati u rujnu 1982. u Bag-dadu, ali kad je postalo jasno da e rat potrajati i da dunosnici nee biti sigurni ako se konferencija tamo odri, kao mjesto njezina odravanja izabran je New Delhi. Rat je zavren bez pobjednika nakon to su obje zemlje prihvatile rezoluciju 598 Vijea sigur-nosti UN-a, pa je tako granina crta izmeu dviju zemalja ostala nepromijenjena. Bez obzira na osnivanje Komiteta dobre volje nesvrstanih zemalja za Irak i Iran, zakljuak je kako se nesvrstane zemlje nisu iskazale u pokuaju smirivanja sukoba.

Deveto poglavlje, Afrika utvrda nesvrstanih, bavi se dogaajima u afrikim zemljama, prije svega Zimbabveu i Namibiji. Najprije se prati proces borbe Zimbab-vea za neovisnost od ostataka britanskog kolonijalizma. U toj su borbi sudjelovale dvije organizacije koje su imale zajedniki cilj, ali razliite metode djelovanja: ZANU (Zimbabwe African National Union) bio je aktivniji u borbi, a ZAPU (Zimbabwe African Peoples Union) skloniji pasivnijem pristupu. Pregovorima u Lancaster Ho-useu odlueno je da se u Zimbabveu uspostavi privremena britanska uprava na elu s guvernerom iji je zadatak bio nadgledavanje buduih parlamentarnih izbora. Na tim izborima, suprotno britanskim oekivanjima, pobijedio je Robert Mugabe, voa ZAPU-a, ime je zapoeo vladavinu koja traje do danas. Namibija se borila za svoju neovisnost od Junoafrike Republike, koja ju je okupirala 1946., odbivi upravu nad tim podrujem predati Ujedinjenim narodima. Vana namibijska organizacija bio je SWAPO (South West African Peoples Organization). Diplomatski rat ubrzo je zami-

PRIKAZI KNJIGA I ZBORNIKA RADOVA SP, br. 2., 477.-523. (2012)

490

jenjen onim pravim, stranijim ratom. Namibija je neovisnost stekla 1990. godine. Uz prijelomne dogaaje tih dviju borbi za neovisnost opisane su i diplomatske aktivnosti SSSR-a i SAD-a te sastanci predstavnika Pokreta nesvrstanih koji su bili povezani s dogaajima u Africi.

Deseto poglavlje, Nesvrstani u osamdesetima, bavi se aktivnostima Pokreta ti-jekom 1980-ih, a dan je i prikaz njegova djelovanja nakon raspada Jugoslavije. Pokret traje sve do danas, iako je manje znaajan nego tijekom Hladnog rata. U osamdeseti-ma se trebala odrati 7. konferencija Pokreta nesvrstanih u Bagdadu, no zbog Irako-iranskog rata bilo je dvojbeno hoe li se konferencija uspjeti odrati u glavnom gradu Iraka. Nakon dueg odgaanja donoenja konane odluke naposljetku je za mjesto odravanja konferencije odabran New Delhi. Nakon zavretka konferencije jugosla-venska je diplomacija snano ali bezuspjeno lobirala da se sljedea konferencija odri u Beogradu, pa je 8. konferencija odrana 1987. u Harareu. Ipak, jugoslavenska je di-plomacija postigla svoj posljednji uspjeh kada je odlueno da se 9. konferencija Pokre-ta nesvrstanih odri u Beogradu. Osim opisa diplomatskih aktivnosti jugoslavenske diplomacije u poglavlju su donijeti i bitni detalji sa sve tri konferencije. Zavretkom Hladnog rata Pokret nesvrstanih zemalja izgubio je na vanosti, a u zemljama bive Jugoslavije na Pokret se poelo gledati negativno, okrivljujui ga za nepovezanost s europskim zemljama.

Jedanaesto poglavlje, to je za svijet i Jugoslaviju znaila politika nesvrstanosti?, svojevrstan je zakljuak koji objanjava koliko je Pokret nesvrstanih bio znaajan Ju-goslaviji. Jugoslavija je preko Pokreta irila utjecaj, jaala vanjskopolitiki poloaj, ali i dobivala sigurno trite na koje je mogla plasirati svoje proizvode, koji vrlo vjerojatno ne bi mogli biti plasirani na druga trita, u Europi i Sjevernoj Americi. Takav pristup nije umanjivala europska sastavnica vanjske politike Jugoslavije, ija je diplomacija us-pijevala nametnuti svoje poglede ostalim europskim silama tijekom vanih sastanka.

Na kraju knjige je popis izvora, kratica, biljeke te kazalo imena.

Hladni rat je turbulentno razdoblje u suvremenoj povijesti. Napet odnos izmeu dviju svjetskih supersila, Sjedinjenih Amerikih Drava i Sovjetskog Saveza, na vie je naina utjecao na zemlje Treeg svijeta, koje su, radi pronalaska svojeg razvojnog puta, pristupile Pokretu nesvrstanih zemalja. Kako je jedna od nositeljica toga pokreta bila Jugoslavija, ova knjiga, osim to prua mogunost analiziranja diplomatskih odnosa SAD-a i Sovjetskog Saveza prema Jugoslaviji i zemljama Treeg svijeta, daje cjelovit osvrt na jugoslavensku vanjsku politiku. Zato je ovo djelo obvezna literatura za sva-koga tko eli bolje poznavati te razumjeti svjetsku i hrvatsku povijest nakon zavretka Drugog svjetskog rata do pada Berlinskog zida.

NIKA MINI