Embed Size (px)
Citation preview
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
DRAŽEN CRNOMARKOVIĆ
PRILAGODBA BIH – a TRGOVINSKOJ POLITICI EU
DIPLOMSKI RAD
Rijeka, 2014.
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
PRILAGODBA BIH – a TRGOVINSKOJ POLITICI EU
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Međunarodno pregovaranje
Mentor: Prof. dr.sc. Heri Bezić
Student: Dražen Crnomarković
Studijski smjer: Međunarodno poslovanje
JMBAG: 0081141417
Rijeka, listopad 2014.
KAZALO
1. UVOD .......................................................................................................................................... 1
1.1. PROBLEM I PREDMET ISTRAŽIVANJA ...................................................................... 1
1.2. RADNA HIPOTEZA ............................................................................................................. 2
1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA ................................................................................. 2
1.4. ZNANSTVENE METODE .................................................................................................... 3
1.5. STRUKTURA RADA ............................................................................................................ 4
2. PRAVNA I TEORIJSKA ZASNOVANOST REGIONALNIH
EKONOMSKIH INTEGRACIJA ......................................................................................... 5
2.1. TEORIJSKA ZASNOVANOST ........................................................................................... 5
2.1.1. Preferencijalno grupiranje ............................................................................................. 7
2.1.2. Sporazum o asocijaciji .................................................................................................... 7
2.1.3. Zona slobodne trgovine ................................................................................................... 8
2.1.4. Carinska unija ................................................................................................................. 8
2.1.5. Zajedničko/jedinstveno tržište ....................................................................................... 9
2.1.6. Ekonomska unija ............................................................................................................. 9
2.2. PRAVNA ZASNOVANOST – KRITERIJI IZ KOPENHAGENA I PRAVNE
STEČEVINE ................................................................................................................................ 10
2.3. SPORAZUM O STABILIZACIJI I PRIDRUŽIVANJU IZMEĐU EU I BIH ............... 13
2.3.1. SSP i BiH ........................................................................................................................ 16
2.4. CEFTA .................................................................................................................................. 18
2.5. PRETPRISTUPNI INSTRUMENT - IPA ......................................................................... 20
3. BILANCA GOSPODARSTVA BIH ................................................................... 21
3.1. GLAVNI EKONOMSKI POKAZATELJI ........................................................................ 23
3.1.1. Bruto domaći proizvod Bosne i Hercegovine Pogreška! Knjižna oznaka nije definirana.
3.1.2. Inflacija BiH................................................................................................................... 25
3.1.3. Zaposlenost i plaće u BiH ........................................................................................... 26
3.1.4. Uvoz i izvoz BiH ............................................................................................................. 27
3.1.5. Inozemne direktne investicije u BiH ............................................................................ 29
3.1.6. Fiskalni sektor – inozemni dug BiH ............................................................................. 32
3.2. BANKARSKI SUSTAV BIH .............................................................................................. 35
3.3. POLJOPRIVREDA ............................................................................................................. 37
3.4. INDUSTRIJA ....................................................................................................................... 38
3.5. GRADITELJSTVO .............................................................................................................. 40
3.6. TRGOVINA – MALOPRODAJA ...................................................................................... 41
3.7. PLATNA BILANCA BIH .................................................................................................... 42
4. OČEKIVANI UČINCI UKLJUČIVANJA BIH-a U EU .................................. 45
5. IZAZOVI I PERSPEKTIVE BIH ....................................................................... 52
5.1. SLUČAJ “SEJDIĆ - FINCI” ............................................................................................. 52
5.1.1. Općenito o izazovima i perspektivama ........................................................................ 53
5.2. BILANCA BIH PRIVREDE ............................................................................................... 55
5.2.1. SWOT analiza ( snage, slabosti, mogućnosti i prijetnje) ........................................... 55
5.3. IZAZOVI I PERSPEKTIVE PRIVREDE BIH ................................................................. 59
5.3.1. Drvoprerađivački sektor ............................................................................................... 61
5.3.2. Metaloprerađivački sektor ........................................................................................... 62
5.3.3. Poljoprivreda i prehrambena industrija ..................................................................... 62
5.3.4. Energetika ...................................................................................................................... 63
5.3.5. Tekstilna industrija ....................................................................................................... 64
5.3.6. Transport i komunikacije ............................................................................................. 64
5.3.7. Graditeljstvo i industrija graditeljskih materijala ..................................................... 65
5.3.8. Turizam .......................................................................................................................... 65
6. ZAKLJUČAK ......................................................................................................................... 67
LITERATURA ........................................................................................................................... 69
POPIS TABLICA ...................................................................................................................... 72
POPIS GRAFIKONA .............................................................................................................. 73
1
1. UVOD
Dana 1.7.2008. godine, kako bi se što prije počeo provoditi Privremeni sporazum o trgovini
i trgovinskim pitanjima, koji je sadržavao važne odredbe iz Sporazuma o stabilizaciji i
pridruživanju, sklopljen je prvi ugovorni odnos Bosne i Hercegovine i EU kojim se BiH
potvrđuje status potencijalne kandidatkinje te nastavak ka budućoj eurointegraciji. Kako bi
se u budućnosti zadovoljile obje strane, potreban je značajan napor BiH oko usklađivanja
zakonodavstava i trgovinskih politika prema onim iz EU. Odnos Bosne i Hercegovine
prema EU razvija se još od travnja 1992. godine, kada je Bosna i Hercegovina
međunarodno priznata kao nezavisna i suverena država. Od tada je BiH krenula s
pokušajima da promjeni svoju ekonomsku, političku i socijalnu strukturu, raznim
strukturalnim reformama, prilagodbom trgovinske politike sa EU i njenog zakonodavstva
sa pravnim stečevinama EU. Nakon 1. srpnja 2008. godine, BiH je primjenom Privremenog
sporazuma postupno do 2013. godine, liberalizirala uvoz industrijskih, te nepotpuno sektor
poljoprivrednih proizvoda iz EU, dok je to za navedene proizvode iz BiH Europska unija
učinila odmah nakon stupanja na snagu PS-a. Time je uspostavljen značajan napredak ka
daljnjoj eurointegraciji i ispunjavanju uvjeta za buduće članstvo u EU.
1.1. PROBLEM I PREDMET ISTRAŽIVANJA
Sve je prisutnija potreba BiH-a za eurointegracijama, kako zbog njene ekonomske, tako i
zbog političke stabilnosti države.
Navedeno upućuje na problem istraživanja a to su nedovoljni napori BiH i međuentitetska
suradnja, kako bi se ovaj proces odvijao znatno brže, jer primjenu SSP-a, a i daljnju
integraciju otežava nesproveden slučaj o nediskriminaciji manjinskih naroda u BiH.
2
Iz takvog problema proizilazi i predmet istraživanja, a to je istražiti i znanstveno
utemeljeno dijagnostificirati utjecaj Privremenog sporazuma i daljnje eurointegracije na
gospodarske odnose i trgovinsku razmjenu EU-a i BiH.
1.2. RADNA HIPOTEZA
S obzirom na predmet istraživanja i kompleksnost problema, temeljna radna hipoteza
glasi: konzistentnim saznanjima o pojmu, znakovitosti i važnosti Privremenog sporazuma i
SSP-a između BiH i EU, moguće je dokazati njezino značenje u unaprijeđenju
bosanskohercegovačkog gospodarstva i produbljenju eurointegracija s europskim
gospodarstvom kroz izozove koje očekuju BiH.
1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA
Svrha istraživanja ovog rada je pobliže upoznavanje sa pojmovima Privremeni sporazum,
CEFTA-a, IPA fond, SSP i eurointegracije, kako perspektiva i izazova koje očekuju BiH.
Cilj istraživanja je istaknuti važnost značaja ovog procesa eurointegracija i trgovinskih
prilagodbi BiH sa EU, te znanstvena i analitička obrada istoga.
Imajući na umu svrhu i cilj istraživanja, potrebno je dati odgovore na nekoliko važnih
pitanja:
1. Što je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i koja su njegova temeljna obilježja?
2. Što predstavlja CEFTA i IPA fondovi za privredu BiH?
3
3. Što donosi proces usklađivanja BiH sa trgovinskom politikom EU?
4. Koji su glavni problemi stupanja na snagu SSP-a, te daljnih prilagodbi pristupa EU?
5. Koja su ekonomska obilježja Bosne i Hercegovine?
6. Kakva je trgovinska razmjena Bosne i Hercegovine i EU?
7. Koliko je za BiH važna EU, što joj donose učinci uključivanja?
8. Kakve su perspektive i izazovi bh. privrede kroz daljnju eurointegraciju?
1.4. ZNANSTVENE METODE
Prilikom izrade ovog rada korišteno je više znanstvenih metoda. Osnovne metode su
metoda analize i sinteze, metoda deskripcije i metoda komparacije te definicije i
klasifikacije.
Za analizu numeričkih podataka korištene su statističke i matematičke metode obrade
podataka. Brojčani podaci pojedinih pokazatelja prikazani su tablično i u obliku grafikona
radi boljeg pregleda.
Sva korištena literatura navedena je u posebnom dijelu na kraju rada, kao i popis svih
tablica i grafikona izrađenih tijekom rada na osnovi prikupljenih podataka.
4
1.5. STRUKTURA RADA
Rad obuhvaća šest međusobno povezanih dijelova koji promatrano zajedno daju
jedinstvenu tematsku cjelinu.
U prvom dijelu, UVODU, predstavljen je problem i predmet istraživanja, postavljena je
radna hipoteza, te je objašnjena svrha i ciljevi istraživanja. Također su navedene i korištene
znanstvene metode pri istraživanju, te struktura rada.
Drugi dio s naslovom PRAVNA I TEORIJSKA ZASNOVANOST REGIONALNIH
EKONOMSKIH INTEGRACIJA, sadrži definiranje pojmova pravne zasnovanosti,
teorijske zasnovanosti regionalnih ekonomskih integracija, što je sporazum o stabilizaciji i
pridruživanju, CEFTA, te IPA fondovi.
BILANCA GOSPODARSTVA BIH naslov je trećeg dijela u kojem se obrađuju osnovne
karakteristike gospodarstva, glavni ekonomski pokazatelji poput: bruto domaćeg proizvoda,
inflacije, zaposlenosti i plaća, odnosa uvoza i izvoza, inozemnih direktnih investicija BiH,
inozemnog duga, platne bilance BiH, te razna područja privrede BiH.
Četvrti dio s naslovom UČINCI UKLJUČIVANJA, kome su opisani svi pozitivni i
negativni učinci uključivanja u EU, kako općeg značenja, tako i onog što je indirektno ili
direktno vezano za privredu BiH, odnosno kretanju prema usklađivanju sa EU.
U petom dijelu IZAZOVI I PERSPEKTIVE BIH, obrađuje se općenito o problemima
napretka, nedovoljnog napretka i velikog kašnjenja BiH za EU standardima, anlizira se BiH
privreda kroz PEST i SWOT analizu, te izazovi i perspektive mjera koje se poduzimaju za
poboljšavanje poslovnog ambijenta za ključne sektore privrede i da se približi EU
standardima.
Posljednji, šesti dio, ZAKLJUČAK predstavlja na jezgrovit način izloženu sintezu svih
informacija, činjenica i drugih spoznaja koje su iznešene u ovom radu i koje potvrđuju
postavljenu hipotezu i cilj istraživanja.
5
2. PRAVNA I TEORIJSKA ZASNOVANOST REGIONALNIH
EKONOMSKIH INTEGRACIJA
U ovom dijelu rada navode se: 1) teorijska zasnovanost, 2) pravna zasnovanost –
kriteriji iz Kopenhagena i pravne stečevine, 3) Sporazum o stabilnosti i pridruživanju
između EU i BIH, 4) CEFTA i 5) pretpristupni instrument – IPA.
2.1. TEORIJSKA ZASNOVANOST
Regionalne ekonomske integracije predstavljaju različiti oblici fuzija nacionalne,
regionalne i međunarodne razine. Ekonomski promatrano, regionalne ekonomske
integracije, integriraju nacionalne privrede ili njihove regione radi ostvarivanja određenih
profita, koji ne bi bili ostvareni da ne postoji ovakav oblik integriranja. Motivi za
integracije nacionalnih privreda čine, otklanjanje carinskih i necarinskih barijera,
eliminiranje drugih ograničenja koja ograničavaju međunarodnu trgovinu. Ovakav oblik
integracija obezbjeđuje slobodu kretanja ljudi i kapitala, ali i ostalih proizvodnih faktora.
Stoga se može reći da je svrha stvaranja ekonomskih integracija, unaprijeđivanje
trgovinskih odnosa kroz procese ograničavanja i liberalizacije tržišta. Liberalizacija je
zastupljena između članica integracije, dok u odnosu na treće zemlje postoje ili se uvode
nove trgovinske barijere. Neke vrste integracija nastaju iz političkih, ekoloških, vojno –
bezbjednosnih ali i iz drugih razloga ili njihovih kombinacija. Dakle, regionalne
ekonomske integracije su vid udruživanja različitih ekonomskih, političkih ili geografskih
prostora. Funkcioniranje regionalnih integracija je vremenom doprinijelo stvaranju mnogih
teorija, od federalista, konfederalista, nacionalista, funkcionalista itd. Postoje ovdje razlike
u dostignutoj razini političkih, demokratskih ili ekonomskih odnosa. Primjenjuju se mjere
harmonizacije, onda kada su integracijski procesi već u završnim fazama. Strategijske
ekonomske integracije su udruživanja država (obično susjednih) u cilju zaštite od
nelojalnog uvoza, dok se druge mogu odnositi na integracije radi povećanja trgovinske
6
razmjene geografski ili politički bliskih zemalja u odnosu na ostale zemlje (Ekonomski
fakultet u Banjoj Luci, 2014).
Federalne oblike integracija karakteriše postojanje nadnacionalnih institucija, tako i
politička moć prelazi sa nacionalne na nadnacionalnu razinu. Sa druge strane, funkcionalisti
se zalažu za institucije koje će biti zajednički vođene od strane zemalja i u kojima će se
reforme ka snažnim integracijama dešavati “korak po korak”, te ovakav oblik integracija
podrazumjeva visok stupanj komunitarnosti, tolerancije i prava na veto članica integrirane
zajednice. Federalistima i funkcionalistima su suprostavljeni nacionalisti. Oni pak
preferiraju integracije uz zadržavanje visokog stupnja suvereniteta i nacionalnog identiteta
članica zajednice (Ekonomski fakultet u Banjoj Luci, 2014)
Uspješne trgovinske blokove karakteriziraju (Kandžija i Cvečić, 2010, p.353).:
· Slična razina BDP-a per capita;
· Geografska blizina;
· Slični ili kompatibilni trgovinski režimi, koji se permanentno razvijaju;
· Politička obveza regionalnih integriranja, uključujući dijeljenje određenih prihoda.
Teorijski promatrano, postoji nekoliko osnovnih oblika ekonomskih integracija. Balasa je
1961. god., postavio koncept koji se sastoji od pet faza, na koji način zemlje mogu ući u
regionalne integracije, ali gledano iz sadašnje perspektive one su zastarjele. Ipak, još uvijek
su aktuelne zbog izučavanja ekonomskih i političkih pogleda.
7
Međutim ako se promatra EU, primjerenija podjela integracijskog procesa bi bila: zona
slobodne trgovine, carinska unija, zajedničko tržište, jedinstveno tržište, unutarnje tržište,
ekonomska i monetarna unija. Ipak, podjela će se ovako uraditi (Kandžija i Cvečić, 2010,
pp. 355 - 358):
2.1.1. Preferencijalno grupiranje
Preferencijalno grupiranje predstavlja najjednostavniji oblik ekonomske integracije između
zemalja koje nisu nužno smještene u istom regionalnom području, te čija je razina
blagostanja najčešće različita. Ovakav oblik grupiranja, omogućava zemljama u razvoju
prednosti koje se odnose na smanjenje ili unilateralno ukidanje carina i drugih prepreka za
nekoliko glavnih proizvoda o kojima zavisi njihov izvoz. Temelj ovakvog oblika čine
sporazumi o preferencijalnoj trgovini (Preferential Trade Agreement – PTA). Ovakvo
grupiranje najčešće opisuje zemlje u razvoju i EU. Neki primjeri PTA su: sporazumi
između Indije i MERCOSUR - a, ASEAN- a i Kine itd (Kandžija i Cvečić, 2010, p. 355).
2.1.2. Sporazum o asocijaciji
Sporazum o asocijaciji, prema članku 24. Općeg sporazuma predstavlja predetapu uvođenja
zone slobodne trgovine ili carinske unije. Djelomice je zasnovan na načelu reciprociteta, te
se približava zoni slobodne trgovine uz određene derogacije za određene sektore,
instrumente trgovinske politike i slobodno kretanje faktora proizvodnje (rada i kapitala).
Unija je prešla na sporazume ovog tipa sa zemljama Srednje i Istočne Europe u perspektivi
proširenja na te zemlje, a nakon toga i zemlje Zapadnog Balkana, pomoću SSP-a (Kandžija
i Cvečić, 2010, pp. 355 - 356).
8
2.1.3. Zona slobodne trgovine
Vrsta grupiranja više carinskih teritorija, gdje zemlje članice ukidaju sve trgovinske
prepreke između sebe, uspostavom zone slobodne razmjene trgovine uz djelomičnu
primjenu kretanja kapitala i usluga, s tim da zadržavaju svoje nacionalne barijere u
razmjeni sa trećim zemljama. Iznimno važno je pravilo podrijetla. Sustav može biti
tolerantan ako su carine i trgovinske politike relativno bliske, a ponekad se to proširuje i na
sustav oporezivanja. Jednostavna zona slobodne trgovine često ne uključuje osjetljive
sektore (čelik, poljoprivredu i tekstil). Ova vrsta sporazuma može biti bilateralna ili
multilateralna. Multilateralni sporazumi ima određeni broj zemalja (npr. NAFTA, ASEAN,
CEFTA i dr.) ili regionalnih sporazuma (npr. Sporazum EFTA- e) ( Kandžija i Cvečić,
2010, p. 356). Bosna i Hercegona je kroz potpisivanje SSP – a, obvezala se na
uspostavljanje zone slobodne trgovine u razdoblju od 5. godina, što je i učinila 1.1.2013.
godine, te je time omogućila razmjenu gotovo sve robe bez carina i količinskih ograničenja.
Ograničena su se najviše zadržala u poljoprivrednom sektoru, jer je iznimno osjetljiv.
2.1.4. Carinska unija
Carinsku uniju predstavlja prelazak iz zone slobodne trgovine, gdje zemlje članice ukidaju
nacionalne trgovinske tarife između sebe i uspostavljaju zajedničku trgovinsku politiku
prema ostatku svijeta. Nakon što poslije carinjenja roba uđe na područje carinske unije,
onda roba slobodno može kolati datim prostorom bez dodatnog carinjenja i diskriminacije.
Europska unija funkcionira kao carinska unija od 1968. godine, a uspostavila je carinsku
uniju sa Turskom, San Marinom i Andorom (Kandžija i Cvečić, 2010, pp. 356 - 357).
9
2.1.5. Zajedničko/jedinstveno tržište
Da bi jedno tržište postalo zajedničko u okviru jednog carinskog entiteta, pretpostavlja se
savršeno cirkuliranje razmjene roba, dakle eliminiranja fiskalnih granica, tehničkih i
trgovinskih prepreka, ali i slobodno kretanje faktora proizvodnje – kapitala i radnika. Porast
veličine tržišta, izazvana ekonomijom obujma se stvara zahvaljujući uklanjunju prepreka i
harmoniziranju zajedničke politike. Zajedničke politike ili barem usko usklađene postaju
politika tržišnog natjecanja i migracija. Područje Europe i stvaranje velikog tržišta cilj je
bio dva sporazuma i to: Rimskog ugovora iz 1957. godine, koji je lansirao ciljeve
zajedničkog tržišta, te Jedinstvenog europskog akta iz 1986. godine koji je kreirao
jedinstveno tržište. Oba sporazuma afirmiraju četiri slobode – slobodno kretanje roba, ljudi,
kapitala i usluga. EFTA je osnovana 1960. godine, a 2010. godine okuplja Švicarsku,
Lihtenštajn, Norvešku i Island. Tri od ove četiri zemlje sudjeluju u zajedničkom tržištu sa
Unijom koje karakterizira Europski gospodarski prostor (EEA), od 1994. godine je u
primjeni (Kandžija i Cvečić, 2010, p. 357).
2.1.6. Ekonomska unija
Ekonomska unija je napredniji oblik regionalnog ekonomskog procesa integriranja u
odnosu na zajedničko tržište, te prethodno navedene. Ona podrazumjeva slobodnu
razmjenu roba, zajedničku carinsku tarifu, slobodno kretanje ljudi, kapitala i usluga, te
uspostavu zajedničke ekonomske politike kao što su zaštita potrošača, okoliša i veterinarske
kontrole. Kako bi makroekonomska stabilizacija postala efikasna, ekonomska politika
zemalja članica treba biti unificirana, ili usko koordinirana a to predstavlja usklađene
fiskalne, monetarne, socijalne i npr. politike zapošljavanja. U slučaju stvaranja i monetarne
unije, ovaj integracijski stupanj prerasta u ekonomsko - monetarnu uniju kao što je
eurozona ili de facto unija Švicarske i Lihtenštajna (Kandžija i Cvečić, 2010, pp. 357 -
358).
10
2.2. PRAVNA ZASNOVANOST – KRITERIJI IZ KOPENHAGENA I PRAVNE
STEČEVINE
Opći kriteriji koji važe za sve države koje žele da postanu članice EU treba da zadovolje
one kriterije koji su definirani na Vijeću u Kopenhagenu 1993. godine i poznati su kao
Kriterijumi iz Kopenhagena - pristupni kriteriji (Direkcija za europske integracije, 2014):
· Politički – postojanje demokracijskih institucija, vladavine prava, poštivanje
ljudskih prava i zaštite nacionalnih manjina;
· Ekonomski - funkcioniranje tržišne ekonomije, dovoljno sposobne da se nose sa
pritiskom konkurencije i sa tržišnim silama u EU;
· Pravni - sposobnost da se preuzmu sve obveze koje proizilaze iz članstva,
uključujući podršku ostvarivanja ciljeva ekonomske, monetarne i političke Unije.
Pored tri navedena osnovna kriterija, na Europskom vijeću održana u Madridu 1995. godine
definirana su još dva dodatna kriterija (Trninić, Cenić i Vilendečić, 2009, p. 9):
· Administrativna sposobnost države kandidata da sprovede preuzete obveze,
· Pravo Europske unije da odlučuje o daljnjem proširenju.
Poglavlja pravne stečevine EU ( aquis communautaire ) (Direkcija za europske integracije,
2014):
1. Slobodno kretanje roba
11
2. Slobodno kretanje radnika
3. Pravo poslovnog nastanjivanja i sloboda pružanja usluga
4. Sloboda kretanja kapitala
5. Javne nabavke
6. Pravo trgovačkih društava
7. Pravo intelektualne svojine
8. Tržišna konkurencija
9. Financijske usluge
10. Informatičko društvo i mediji
11. Poljoprivreda i ruralni razvoj
12. Sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika
13. Ribarstvo
14. Prometna politika
15. Energetika
16. Porezi
17. Ekonomska i monetarna politika
18. Statistika
19. Socijalna politika i zapošljavanje
20. Poduzetništvo i industrijska politika
21. Transeuropske mreže
22. Regionalna politika i koordinacija strukturalnih instrumenata
23. Pravosuđe i osnovna prava
24. Pravda, sloboda i sigurnost
25. Znanost i istraživanje
26. Obrazovanje i kultura
27. Životna sredina
28. Zaštita potrošača i zdravlja
29. Carinska unija
30. Vanjski poslovi
31. Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika
12
32. Financijska kontrola
33. Financijski i budžetski propisi
34. Institucije
35. Ostala pitanja
BiH mora usklađivati svoje zakonodavstvo prema pravnoj stečevini EU, kako bi mogla
postati članica EU. Ako se pogleda unatrag, sve zemlje kandidati bivši ili sadašnji za
članstvo u EU i partnerskih zemalja, mogu se izdvojiti tri grupe zemalja. Prvu skupinu čine
tranzicijske zemlje, sa kojima je EU tijekom 1990 - ih potpisala tzv. Europske sporazume,
vrstu pristupnog sporazuma, a postale su članice tijekom 2004. i 2007. godine (Poljska,
Slovačka, Češka, Mađarska, Slovenija, Estonija, Letonija, Litva, Rumunija i Bugarska).
Drugu grupu čine euro - azijske zemlje nastale raspadom SSSR, sa kojima EU ima
potpisane Sporazume o partnerstvu i suradnji (Ukrajina, Rusija, Bjelorusija, Moldavija,
Kazahstan, Azerbejdžan, Uzbekistan, Turkmenistan, Gruzija i Jermenija). Ove zemlje
nemaju mogućnost članstva, trenutno, već imaju uspostavjenu zonu slobodne trgovine.
Treću grupu zemalja čine države Zapadnog Balkana (Hrvatska, BiH, Srbija, Crna Gora,
Makedonija, Albanija, Moldavija, UNMIK Kosovo). Za ovu grupu zemalja je put ka
članstvu u EU definiran Procesom stabilizacije i pridruživanja, stim da je Hrvatska postala
članica 1.7.2013. Važno je istaći da sve zemlje koje se nalaze na putu ka pridruživanju i
članstvu u EU, također i za zemlje treće skupine koje imaju sporazum o CEFTA – i, imaju
mogućnost korišćenja određenih europskih fondova (u okviru IPA programa predpristupne
pomoći), kao i da se paralelno sa procesom pristupanja odvija proces postupne trgovinske
liberalizacije. CEFTA i IPA fond predstavljaju pomoć zemljama treće skupine, koje će kroz
regionalnu integraciju slobodne trgovine sa zemljama iz Zapadnog Balkana ojačati i na taj
način lakše ući u područje unutarnjeg tržišta EU, jer će imati lakšu prilagodbu u odnosu na
zemlje koje su ušle u EU 2004. i 2007. godine (Ekonomski fakultet u Kragujevcu, 2014).
13
2.3. SPORAZUM O STABILIZACIJI I PRIDRUŽIVANJU IZMEĐU EU I BIH
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju ili SSP ( engleski - Stabilisation and Association
Agreement) predstavlja sasvim novu generaciju europskih sporazuma, koji je namijenjen
zemljama Zapadnog Balkana. Članice koje čine trenutno SSP su: BiH, Srbija, Makedonija,
Moldavija, Crna Gora, Albanija i UNMIK Kosovo (Džombić, 2010, p. 191). Hrvatska koja
je činila SSP, napustila je ovaj oblik sporazuma 30.06.2013. godine, odnosno dan prije
ulaska u EU, što će se dogoditi i sa ostalim zemljama kada uđu u EU, a koje trenutno čine
SSP. Cilj sporazuma je da da ekonomskoj i političkoj stabilnosti Bosne i Hercegovine,
odnosno svih ostalih zemalja kojima je namijenjen. Države koje su postale članice petim
proširenjem Europske unije potpisale ( tzv. Europske sporazume ). Razlika između dva
sporazuma koja su pomenuta je u sadržini “evolutivne klauzule” u Sporazumu o stabilizaciji
i pridruživanju je posebice u naglašavanju regionalne suradnje putem CEFTA-e i sa
zemljama kandidatkinjama sa kojima se potpisnica obvezuje da će potpisati bilateralne
ugovore. Potpisivanjem sporazuma, Bosna i Hercegovina je zahvaljujući “evolutivnoj
klauzuli” potvrdila status zemlje potencijalne kandidatkinje. U SSP-u, su za područja
suradnje dijelom odgovorne zemlje članice, a dijelom Europska unija. (Džombić, 2010, p.
191).
Mora se uzeti u obzir i oprijedjeljenost strana za principe slobodne tržišne privrede i
spremnost Zajednice da doprinese ekonomskim reformama u Bosni i Hercegovini, kao i
oprijedjeljenost strana principima održivog razvoja. Pojačana je suradnja strana za
slobodnu trgovinu sukladno s pravima i obvezama koje proizilaze iz članstva u WTO-u, te
njihovu primjenu na transparentan i nediskriminatoran način. Cilj je ovog sporazuma boriti
se protiv organiziranog kriminala i droge, te jačati suradnju u borbi protiv terorizma. SSP
će stvoriti novu klimu privlačenja direktnih inozemnih investicija, ulaganja u razvoj
trgovine te restruktuiranju i osuvremenjivanju ekonomije BiH, te će na taj način olakšati
prilagodbu BiH trgovinskoj politici EU. Zagrebački samit je pozvao na daljnju regionalnu
integraciju i daljnje jačanje odnosa između država obuhvaćenih SSP –om, da bi potom
14
Solunski samit osnažio SSP, između EU i zemalja Zapadnog Balkana te naglasio
perspektivu njihove integracije u Europsku uniju. U okviru SSP/PS –a, carine i pristojbe
jednakog učinka, porez ili pristojbe nametnuta svezi uvoza ili izvoza i oblik dodatne carine
će se ukinuti, sve zbog WTO, osim (Direkcije za europske integracije - SSP, 2014, p.13).:
· pristojbe jednake unutarnjem porezu sukladno odredbama člana III. stava II. GATT
– a, 1994;
· antidampinške i kompenzatorne mjere;
· naknade i pristojbe proporcionalne troškovima pružene usluge umanjene carine i
smanjivanje carina tijekom 5. godina.
Od Sporazuma se očekuje ubrzanje restruktuiranja domaćih poduzeća kako u BiH tako i u
ostalim zemljama koje čine SSP. Zatim omogućavanje tehnološkog priliva iz inozemstva,
stvaranje uvjeta za veći priliv direktnih inozemnih investicija, stvaranje preduvjeta za brži
privredni razvoj i smanjenje nezaposlenosti, omogućavanje korištenja značajne financijske
pomoći iz programa EU, unaprijeđivanje konkurentnosti bh. privrede te razne druge šanse i
mogućnosti se očekuju koje će olašati prilagodbu BiH unutarnjem tržištu EU. Promjene
neće biti nagle, već će se kroz razdoblje od 5. godina odvijati, da ne bi bh. privreda
doživjela totalni kolaps.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju ili SSP se sastoji od deset glava (Direkcija za
europske integracije – SSP, 2014, pp. 7 - 65):
· Opći principi;
· Politički dijalog;
15
· Regionalna suradnja;
· Slobodno kretanje robe;
· Kretanje radnika, poslovno nastanjivanje, sloboda pružanja usluga i kretanja
kapitala;
· Usklađivanje prava, provođenje prava i pravila konkurencije;
· Pravda, sloboda i sigurnost;
· Političke suradnje;
· Financijska suradnja;
· Institucionalne, opće i završne odredbe.
Sastavni dio sporazuma čine i sljedeći aneksi i protokoli:
Aneksi (Direkcija za europske integracije – SSP, 2014, p. 66):
1. Aneks I (član 21.) - Carinski ustupci Bosne i Hercegovine za industrijske proizvode
Zajednice
2. Aneks II (član 27. stav (2)) - Definicija proizvoda od junetine
3. Aneks III (član 27.) - Carinski ustupci Bosne i Hercegovine za primarne
poljoprivredne proizvode podrijetlom iz Zajednice
4. Aneks IV (član 28.) - Carine koje se primjenjuju na robe podrijetlom iz Bosne i
Hercegovine pri uvozu u Zajednicu
5. Aneks V (član 28.) - Carine koje se primjenjuju na robu podrijetlom iz Zajednice pri
uvozu u Bosnu i Hercegovinu
6. Aneks VI (član 50.) - Poslovno nastanjivanje: financijske usluge
16
7. Aneks VII (član 73.) - Pravo intelektualnog, industrijskog i trgovinskog vlasništva
Protokoli (Direkcija za europske integracije – SSP, 2014, p. 67):
1. Protokol 1. (član 25.) o trgovini prerađenim poljoprivrednim proizvodima između
Zajednice i Bosne i Hercegovine
2. Protokol 2. (član 42.) o definiciji pojma “proizvodi s podrijetlom” i načinima
administrativne suradnje za primjenu odredbi ovog sporazuma između Zajednice i
Bosne i Hercegovine
3. Protokol 3. (član 59.) o kopnenom transportu
4. Protokol 4. (član 71.) o državnoj pomoći u industriji čelika
5. Protokol 5. (član 97.) o uzajamnoj administrativnoj pomoći u carinskim pitanjima
6. Protokol 6. (član 126.) - rješavanje sporova
7. Protokol 7. (član 27.) o uzajamnim preferencijalnim ustupcima za određena vina,
uzajamnom priznavanju, zaštiti i kontroli naziva vina, alkoholnih pića i
aromatiziranih vina.
2.3.1. SSP i BiH
U svibnju 1999. godine započeo je proces stabilizacije i pridruživanja. Proces stabilizacije i
pridruživanja nudio je jasnu mogućnost integracije u EU za Bosnu i Hercegovinu kao i
ostalih pet zemalja regije zapadnog Balkana. Već 2000. godine uveden je bescarinski
pristup proizvoda iz Bosne i Hercegovine unutarnjem tržištu Europske unije (Autonomus
Trade Measure – ATM). Pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju sa Bosnom i
Hercegovinom, zvanično su otvoreni u studenom 2005. god, a u veljači 2008. godine je
17
potpisan Okvirni sporazum o pravilima suradnje za provedbu financijske podrške Europske
komisije BiH u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA). Potpisivanjem
Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 16. lipnja 2008. godine između Europske
zajednice i njihovih država članica sa jedne strane i Bosne i Hercegovine sa druge strane
(Sl. glasnik BiH – Međunarodni ugovori br. 10/08) i Privremenog sporazuma o trgovini i
trgovinskim pitanjima između Europske zajednice s jedne strane i Bosne i Hercegovine s
druge strane, (Sl. glasnik BiH – Međunarodni ugovori 3/08), uspostavljen je prvi ugovorni
odnos BiH sa Europskom unijom. Ovo je potvrdilo europsku perspektivu i status
potencijalnog kandidata za BiH te procesu europskih integracija u zemlji dalo novu
dimenziju. Proces ratifikacije SSP-a je završen kako na strani institucija BiH
(Predsjedništvo i Parlamentarni sabor BiH), tako i na strani Europskog parlamenta i
parlamenata zemalja članica, ali stupanje na snagu SSP uvjetovano je usklađivanjem
Ustava BiH sa presudom Europskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić-Finci” te
uspostavljanjem efikasnog mehanizma koordinacije europskih poslova u zemlji (dodatna
dva uvjeta bili su usvajanje Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova te
Zakona o državnoj pomoći, koji su ispunjeni u prethodne dvije do tri godine). Kako bi se
odredbe SSP svezi trgovine što prije počele provoditi, 01. srpnja 2008. godine stupio je na
snagu Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima koji je osigurao platformu
za liberalizaciju trgovine poljoprivrednim i industrijskim proizvodima između ugovornih
strana, te uredio druge obveze koje prate trgovinu (administrativna suradnja, zašitu
geografskih oznaka poljoprivrednih proizvoda, zaštita prava intelektualne svojine, pitanje
državne pomoći i konkurencije, javnih poduzeća i sl.). Obveza je nastala za usklađivanja
zakonodavstva u BiH sa pravnom stečevinom Europske unije koja je stupila na snagu
danom potpisivanja SSP-a, kako je uređeno članom 70 SSP-a. Obveze proizašle iz Općih
odredbi Privremenog sporazuma, te obveze u domenu političke i regionalne suradnje su
bile od iznimne važnosti. Liberalizacija trgovine industrijskim i poljoprivrednim
proizvodima predstavlja prvi korak ka integraciji BiH u unutarnje tržište Europske unije,
zajedno sa drugim obvezama u prvom redu usklađivanjem zakonodavstva koje se odnosi na
trgovinu kako industrijskim tako i poljoprivrednim proizvodima (pristupanje tržištu
proizvoda životinjskog i biljnog podrijetla uvjetovan je ispunjavanjem standarda u oblasti
18
sigurnosti hrane, veterinarstva i zaštite zdravlja bilja. Posebno strogi su uvjeti za izvoz u
EU proizvoda životinjskog podrijetla. Zajednica je ukinula carine i pristojbe jednakog
učinka na uvoz poljoprivrednih proizvoda osim tarifnih brojeva 0102, 0201, 0202, 1701,
1704 i 2204. BiH je osigurala uvjete za izvoz ribe (pastrmke, šarana, zubatca i lubina, ali uz
određene kvote) i uz određene MFN carine, te za uvjete meda. Ključna obveza je
uspostavljanje efikasnog lanca komande u sustavu službenih kontrola hrane i hrane za
životinje. Cilj Privremenog sporazuma je bilo između ostalog i postupno formiranje zone
slobodne trgovine između BiH i EU, što je postignuto 01. siječnja 2013. godine. Olakšani
pristup liberalizacije proizvoda BiH sa EU je omogućen zahvaljujući i stvaranjem CEFTA-
e od strane EU, a mnoge prilagodbe omogućene su iz raznih fondova, kao što je IPA fond i
drugi (Izrada studenta prema izvorima Direkcije za europske integracije - SSP, 2014, pp. 5
-65).
2.4. CEFTA
Uporedo sa padom Berlinskog zida, 1989. godine, sa radom prestaju Varšavski pakt (vojni
sporazum) i Vijeće za uzajamnu ekonomsku pomoć – SEV (ekonomski sporazum), zemalja
sa komunističkim političkim uređenjem i centralno – planskom privredom. SEV su činili:
SSSR, Poljska, Čehoslovačka, Mađarska, Istočna Njemačka, Rumunjska, Bugarska,
Albanija, Mongolija, Kuba i Vijetnam. Sve europske zemlje SEV tada počinju proces
tranzicije i sa izuzetkom Rusije, teže ka članstvu u EU. EU ih tako ohrabruje na način da
razvijaju međusobnu suradnju. 1992. godine, potpisan je u Krakowu (Poljska), a stupio na
snagu 1994. godine, CEFTA sporazum (Centralno europska zona slobodne trgovine –
Central European free trade agreement), a prve četiri članice su bile: Poljska, Češka,
Slovačka i Mađarska. Koristi koji se očekuju od CEFTA - e nisu samo razvijanje
međusobne trgovine, već i privlačenje inozemnog kapitala zbog stvaranja tržišta od oko 30
milijuna potrošača. Stupanjem na snagu CEFTA 2006. potpisanim u Bukureštu, sve
prethodno prestalo je da važi (bilateralno). CEFTA stupa na snagu ukidanjem svih
19
kvantitativnih ograničenja na uvoz i izvoz strane potpisnice, zahtjeva se da ukinu sve
izvozne carine i pristojbe jednakog efekta, te ostale izvozne pristojbe fiskalne prirode
(Džombić, 2010, pp. 194 – 205).
Čim stupi na snagu sporazum, obvezuju se da neće uvoditi nove carine i pristojbe u
međusobnoj trgovinskoj razmjeni. Također neće uvoditi nove uvozne carine, niti će
postojeće povećavati. Ukinuti će carinske pristojbe koje nisu sukladne sa članom VIII.
Općeg sporazuma o carinama i trgovini. Sporazum o sanitarnim i fitosanitarnim mjerama
za tehničke barijere regulira – Sporazum WTO o tehničkim barijerama koji ukidaju
nepotrebne i ne donose nove – primjena harmoniziranih pravila o podrijetlu robe. Olakšati
će carinske procedure, te suzdržati od prakse kojom se indirektno ili direktno stvara
diskriminacija između proizvoda koji nisu podrijetlom iz zemlje potpisnice i ukinuti će se
stupanjem Sporazuma. Ako dolazi do dampinga – član VI. GATT-a, smije se poduzimati
antidamping, ako dati proizvod može da prouzrokuje štetu domaćim proizvođačima istih ili
direktno konkurentnih proizvoda koji su sukladni sa članom XIX. GATT-a i WTO
(Džombić, 2008, pp. 301 – 303). Zemlje ako daju subvencije nekom sektoru proizvodnje i
njihov izvoz narušava proizvodnju domaćih proizvođača, također će biti ukinute.
Također potpisnica može usvojiti restriktivne mjere kada jedna od strana ima ozbiljnih
poteškoća sa platnom bilancom ili joj prijeti velika šteta. Pošto se domaći proizvod definira
kao onaj čiji udio materijala u ukupnom proizvodu te zemlje iznosi 51 % i više, dolazi do
problema zemalja poput BiH i drugih jer ne mogu da ponude takve proizvode, te je CEFTA
jedinstvena prilika za zemlju kao što je BiH da približi standarde EU. CEFTA – u danas
čine: Albanija, Makedonija, Moldavija, Srbija, Crna Gora, UNMIK Kosovo i Bosna i
Hercegovina koja su postale članice novom CEFTA –om iz 2006, a BiH je potpisala
22.11.2007. godine, koja sve prethodno garantira između datih zemalja i predstavlja korake
ka napretku i pristupu u EU. Ustvari CEFTA je sporazum koji prestavlja most napretka
prema EU čineći date korake. Čim se postane član EU, kao što je Hrvatska postala
20
1.7.3013., ona odlazi iz članstva CEFTA-e i gubi prava da sudjeluje u njoj od dana prije
ulaska u EU. Uspostavljanje Europskih partnerstava treba da im pomogne u pravcu
„približavanja“ EU. Zadovoljavanje prioriteta predstavlja mjerilo uspješnosti u sprovedbi
reformi svake države, a također i vodič za dobijanje financijske pomoći u okviru IPA
fondova. Prioritete u Partnerstvima za svaku državu utvrđuje Komisija u okviru godišnjih
izvješća, uzimajući u obzir kriterije za pristupanje ( Kopenhagen, 1993), kao i političke
kriterije uspostavljene 1997. godine. Značajna odluka samita u Solunu je uvođenje
Europskog partnerstva za zemlje Zapadnog Balkana.
2.5. PRETPRISTUPNI INSTRUMENT - IPA
IPA (Instrument for Preacession Assistance) je financijski instrument za pretpristupnu
pomoć, čiji je glavni zadatak da pomogne BiH da se suoči s izazovima procesa integracije,
da implementira reforme, potrebne za ispunjavanje zahtjeva EU i napredak u procesu
stabilizacije i pridruženju, te da postavi osnove za ispunjenje Kopenhagenškog kriterija za
EU članstvo. IPA instrument se sastoji od pet komponenti i to: pomoć zemljama u tranziciji
i izgradnji institucija, prekogranična suradnja - zemalja kandidata i potencijalnih kandidata
sa EU članicama, regijski razvoj, razvoj ljudskih potencijala i ruralni razvoj (Hatunić i
Isaković, 2012, pp. 88 – 92). Trenutno BiH prima pomoć preko dvije komponente:
tranzicijska pomoć i institucijski razvoj i prekogranična suradnja. Razina pomoći raste
svake godine što je iznimno važno za prilagodbu BiH trgovinskoj politici EU, kroz sustav
pomoći u okviru IPA fondova
21
3. BILANCA GOSPODARSTVA BIH
Osnovna misao BiH je članstvo u EU, te je to jedan od rijetkih ciljeva za koji postoji opći
konsenzus javnih i društvenih subjekata. Kako bi ovaj cilj bio realiziran, potrebni su veliki
napori u unaprijeđivanju bh. gospodarstva s obzirom da se uveliko zaostaje za zemljama
koje su članice EU. Sve je to dejstvo velikih ratnih razaranja koja su BiH na međunarodnoj
sceni pomjerila nekoliko decenija unazad. Bez obzira na nisku startnu poziciju, BiH je
ostvarila značajniji napredak. U posljednje četiri godine poslije velike svjetske krize
bilježila je trend rasta uvoza i izvoza, osim u 2012. godini kada je zabilježen blagi pad
(tablica 1.).
Tablica 1. Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine u posljednje 4. godine
(000.000 KM)
OPIS 2010 2011 2012 2013
IZVOZ 7.293.846 8.430.405 8.184.491 8.596.235
UVOZ 13.329.450 15.125.998 14.938.377 14.854.122
OBIM 20.623.266 23.556.403 23.122.868 23.450.356
SALDO -6.035.633 -6.695.593 -6.753.886 -6.257.887
Izvor: Samostalna izrada studenta prema internim izvorima Agencije za statistiku BiH,
2014.
Prema posljednjoj listi konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma, BiH je po visini
BDP-a, smjestio među posljednjih 20 u zadnjih 5 godina od ukupno 131 zemlje (Džombić,
2008, pp. 119 -120). Ali ohrabrujući podatak za BiH je sve veća pokrivenost uvoza sa
22
izvozom. U posljednje četiri godine, osim u 2012. godini bilježila je blagi pad (tablica 2.),
što je najviše uzrok unutarnjih problema u državi ali i na međunarodnoj sceni.
Tablica 2. Pokrivenost uvoza izvozom u postocima
2010 2011 2012 2013
Pokrivenost
uvoza izvozom
54,72%
55,73%
54,79%
57,87%
Izvor: Samostalna izrada studenta prema tablici broj 1: Vanjskotrgovinska razmjena Bosne
i Hercegovine u posljednje 4. godine (000 KM)
Prema UNDP1, iskorištenost kapaciteta u domaćim poduzećima je u 60% slučajeva ispod
razine pune zaposlenosti. Ovo je sve posljedica iznimno visoke stope nezaposlenosti, koja
sada iznosi preko 40% (Interni izvor Centralne banke BiH za 2013. godinu, 2014). Rat je
udaljio bosanskohercegovačku privredu sa inozemnog tržišta, jer je nanio štetu u iznosu od
oko 70 milijardi KM, a to se danas reflektira u visokoj stopi nezaposlenosti, uslijed
nedostataka novih radnih mjesta i dobrim djelom zatvorenih ili nedovoljno iskorišćenih
postojećih privrednih kapaciteta, niskog životnog standarda, nedostatkom kvalitetnog
obrazovnog procesa, niske stope produktivnosti, itd. Posljedice tehnološkog zaostajanja
stvorile su uvjete da je jedan dio djelatnosti prestao da postoji, a ostatak djelatnosti još
uvijek nastoji da uhvati korak za razvijenim svijetom, uz ogromnu dokapitalizaciju. Jaz u
informatičkom razvoju, u odnosu pogotovo na zemlje EU, posljedica je niske stope
obrazovanosti stanovništva BiH. Posljedica ovoga je “odliv mozgova” i sve manje ulaganja
u obrazovni sustav svega oko 0,15% (Interni izvor Centralne banke BiH za 2013. godinu,
2014). Danas je ekonomska politika BiH koncetrirana najviše na regionalnu
1 Razvojni program Ujedinjenih nacija je UN-ova globalna razvojna mreža. To je organizacija koja zagovara
promjene i koja državama pruža znanje, iskustvo i sredstva koja su im potrebna u cilju pružanja pomoći i unaprijeđenja života građana.
23
spoljnotrgovinsku razmjenu poznatu kao CEFTA. Rezultati pokazuju da je uspostavljenim
sporazumima otvoreno bosanskohercegovačko tržište za proizvode zemalja potpisnica, ali
istovremeno veoma mali broj bosanskohercegovačkih poduzeća uspijeo je plasirati svoje
proizvode na inozemno tržište.
3.1. GLAVNI EKONOMSKI POKAZATELJI
Najvažniji ekonomski pokazatelji za svako gospodarstvo pa tako i za BiH su: 1) bruto
domaći proizvod, 2) inflacija, 3) zaposlenost i plaće, 4) uvoz i izvoz, 5) inozemne
direktne investicije u BiH i 6) fiskalni sektor – inozemni dug.
3.1.1. Bruto domaći proizvod Bosne i Hercegovine
Najbolju vjerodostojnost privrede jedne zemlje pokazuje njen BDP, koji predstavlja njenu
snagu proizvodnje i konkurencije vlastitih proizvoda. U posljednjih nekoliko godina BDP,
Bosne i Hercegovine je rastao izuzev 2012. godine kada je rezultat bila kriza u zemlji
izazvana konkurentnijim svjetskim cijenama (tablica 3.).
Tablica 3. Godišnji pokazatelji BDP-a i CPI
Opis 2010. god. 2011. god. 2012. god. 2013. god.
Nominalni BDP BiH (u milijunima
KM) tekuće cijene
24.879 25.772 25.734 26.123
Realni BDP (stopa rasta u %) 0,8 1,0 -1,2 1,6
24
BDP per capita BiH (u KM) 6.474 6.712 6.709 6.889
Stopa rasta indeska potrošačkih
cijena (CPI) u BiH
U postocima %
Prosječna godišnja stopa rasta CPI 2,1 3,7 2,1 -0,1
Izvor: Izrada studenta prema izvoru Izvješća CBBiH za 2013. godinu, 2014.
Procjenjena tzv. “siva” ekonomija u BiH iznosi preko 30 % procjenjenog nominalnog
BDP-a. Mjereno vrijednošću nominalnog i rastom realnog BDP-a u 2013. godini, došlo je
do blagog oporavka ekonomske aktivnosti u zemlji, dok je u zemljama EU 28 bilježen rast
od 0.1%, u zemljama koje su članice euro zone pad od 0.5%. Prema procjenama CBBiH
nominalni BDP je zabilježio porast od 1,51 % u odnosu na prethodnu godinu. Indeks
potrošačkih cijena CPI kao deflator, prikazuje realni rast BDP-a za 1,61%. Problem je
financijski sektor i kvaliteta aktive banaka u vodećim i perifernim ekonomijama koje i dalje
dugoročno predstavljaju opasnost za daljnji oporavak i rast BDP-a. Trend pada deflatora,
kako u proizvodnom, tako i u potrošnom pristupu mjerenja BDP-a, sugerira da se realni
sektor vrlo sporo prilagođava šokovima u domaćoj potražnji. Potrošnja stanovništva
stagnira od 2008. godine. Rast BDP-a u 2013. godini uzrokovan je prvenstveno rastom
aktivnostima koje čine industrijsku proizvodnju. Vrijednost trgovine se značajno smanjila u
odnosu na 2012. godinu, što je vjerojatno posljedica slabe domaće potražnje, koja je
limitirajući faktor značajnijeg ekonomskog rasta u zemlji. U slučaju graditeljstva, rast
proizvedene vrijednost, prvenstveno je posljedica aktivnosti na izgradnji prometne
infrastrukture (Godišnje izvješće CBBiH za 2013. godinu, 2014, pp. 12 - 16).
25
3.1.2. Inflacija BiH
Inflacija je u BiH imala miran period do 2006. godine kada je dostigla visoku razinu, a tek
u doba 2008., kada je imala vrijednost od gotovo 10 %, da bi nakon 2011. slijedilo njeno
smirivanje, sve do 2013., kada je dostigla razinu mjerenu gotovo 0 % (tablica 4.).
Tablica 4. Kretanje inflacije u datom periodu
Opis 2010. god. 2011. god. 2012. god. 2013. god.
Inflacija 2,2 % 4,0 % 2,2 % 0,1 %
Izvor: Izrada studenta prema izvoru Izvješća CBBiH za 2013. godinu, 2014.
Trend usporavanja inflacije prisutan je od 2011. godine i nastavljen je sve do sada, stim da
su se neki deflatorni pritisci pojavili u drugoj polovini 2013. godine. Deflacija krajem 2013.
godine je posljedica nastavka trenda pada cijena hrane i nafte na svjetskim tržištima. Jedina
značajnija odstupanja u temeljnoj inflaciji zabilježena su u 2010. godini i posljedica su
simultanog povećanja akciza na alkohol i duvan, te troškova u komunikacije i obrazovanje.
Slaba domaća potražnja uprkos deflaciji može, pored određene potrošnje usljed daljnjeg
smanjenja cijena, ukazivati i na vrlo nisku kupovnu moć stanovništva. Promatrajući BiH u
odnosu na okružje može se doći do zanimljivih činjenica, npr. EU 28 ima pad u inflaciji u
odnosu na prethodnu godinu za čak 1,0%, dok članice zone eura porast od 0,8%. Stopa
inflacije u BiH nije visoka prije svega zbog monetarnog sustava u zemlji i direktnoj
vezanosti domaće valute ( konvertibilna marka) za euro. Cijene u BiH su bile stabilne do
kraja 2010. godine, kada je došlo do njihovog nekotroliranog rasta, to se posebice odnosi na
troškove stanovanja, električnu energiju, plin, vodu, komunikacije, alkoholna pića te cijene
u restoranima i hotelima. Istovremeno je zabilježeno smanjenje cijena odjeće, obuće,
zdravstva i obrazovanja (Godišnje izvješće CBBiH za 2013. godinu, 2014, pp. 18 - 19).
26
Potrošačka korpa u BiH konstantno raste i to tako da je 2007. godine iznosila 527 KM,
2008. 531 KM, dok je već 2010. godine iznosila 1.574 KM, 2011. je bila 1.742 KM, a
2012. godine 1.770 KM. Cijena litra dizela je koštala u 2010., 1.63 KM, a ove godine 2.25
KM. I pored ovih pokazatelja, stopa inflacije u BiH u odnosu na ostale zemlje u regiji i EU
posljednjih godina je značajno opala, a cijene se u odnosu na EU kretale totalno
promjenljivo. (Ekonomski fakultet u Sarajevu, razgovor sa Azra Hadžiahmetović, 2014).
3.1.3. Zaposlenost i plaće u BiH
Primjećuje se odlazak obrazovanog kadra u inozemstvo i smanjenje broja stanovnika iz
godine u godinu, a sve to predstavlja trend siromaštva u zemlji. Prosječne neto plaće u BiH
su rasle, ali u odnosu na potrošačku korpu, taj iznos nije bio proporcionalan već značajno
niži, a u usporedbi sa EU standardima daleko niži (tablica 5.).
Tablica 5. Pokazatelji broja stanovnika i plaća
Opis 2010. god. 2011. god. 2012. god. 2013. god.
Broj stanovnika (u tisućama) 3.843 3.840 3.836 3.792
Prosječna neto plaća u BiH (u KM) 798 816 826 838
Izvor: Izrada studnta prema izvoru Izvješća CBBiH za 2013. godinu, 2014.
Nezaposlenost u BiH je u prosincu 2013. godine iznosila 27,50 %, dok je administrativna
stopa nezaposlenosti bila 44,55 %. U EU 28 nezaposlenost je iznosila 10,7 %, a u eurozoni
12 %. Promjene u broju zaposlenih i nezaposlenih prema djelatnostima bi trebalo da
27
odražavaju osnovne trendove na tržištu rada. Tržište rada je pokazivalo znakove blagog
oporavka, a sve više se vršila prijava neregistriranih radnika koji rade na crno, od strane
inspekcije. Samo u slučaju djelatnosti hotelijerstva i ugostiteljstva u prosincu je broj
registriranih zaposlenih povećan za 3,5% u odnosu na mjesec ranije. Broj zaposlenih u
djelatnostima koje čine industrijsku proizvodnju i djelatnostima koje se u najvećoj mjeri
financiraju iz proračuna nije se znatno mjenjao. Broj zaposlenih se samo smanjuje, a
standardi EU 28 žele nešto sasvim drugačije što je i cilj Lisabonske strategije, te razina
plaća u BiH koja totalno neadekvatna razini potrošačke korpe, sve to čini napore BiH da se
približi EU standardima još teže. (Godišnje izvješće CBBiH za 2013. godinu, 2014, pp. 18 -
21).
Najveći troškovi neto plaća su za proračunske korisnike npr. statitička područja djelatnosti
zbog visokog broja zaposlenih (26,9%). Industrijska proizvodnja najviše je činila 179
velikih poduzeća (250 i više radnika) , odnosno 64,3% industrijske djelatnosti, gdje je
zaposleno 45,6% radnika i ovdje su smanjenja i povečanja plaća jako rijetka. U trgovinskim
industrijama s velikim brojem malih poduzeća ( za trgovinu i ostalo), to su poduzeća do 49
zaposlenih, smanjenja su moguća i brža su pogotovo ostalo skupini, što znači da je
potražnja za sezonskim radnicima značajno smanjena te da postoji i značajni dio
neregistriranih radnika (Godišnje izvješće CBBiH za 2013. godinu, 2014, pp. 19 - 21).
3.1.4. Uvoz i izvoz BiH
Bosna i Hercegovina je zemlja koja bilježi deficit vanjskotrgovinskog salda, to znači da je
zemlja koja je iznimno ovisna o proizvodima kako iz zemalja CEFTA-e, tako i EU i svijeta.
To je najviše dejstvo rata, opustošenost i zatvaranje vodećih velikih gigantskih tvrtki
dovelo je do velike nezaposlenosti, siromaštva, nemogućnosti da se nabavi nova
tehnologija i da se modernizira. U prvom dijelu 6 – mjesečnog perioda iz 2013., BiH je
28
uvozila u zemlje CEFTA -e čak 2.202.381 mil KM, a izvozila 1.304.107 mil KM, što znači
da je ostvarila deficit vanjskotrgovinskog salda u iznosu od 898.274 mil KM, te ostvarila
pokriće u iznosu od 59,2 %, dok je za isti period u 2014. godini ostvarila deficit
vanjskotrgovinskog salda u iznosu od 353.938 mil KM, što predstavlja pokriće uvoza sa
izvozom u iznosu od 64,8 %, a to je uzrokovalo odlazak Hrvatske u EU (Tablica 6.)
(Izvješće komore BiH, 2014, pp.1 – 2).
Tablica 6. Ukupna vanjskotrgovinska razmjena BiH sa zemljama potpisnicama Sporazuma
CEFTA, zemljama Europske Unije (EU) i ostalim.
ZEMLJA UVOZ IZVOZ OBIM SALDO
Učešće CEFTA* 31,1 % 30,3 % 30,8 % 32,4 %
Učešće EU* 50,6 % 59,0 % 53,3 % 37,7 %
Učešće ostali* 18,3 % 10,8 % 15,4 % 29,9 %
Učešće CEFTA** 13,5 % 15,1 % 14,1 % 11,3 %
Učešće EU** 66,2 % 73,2 % 68,8 % 56,6 %
Učešće ostali** 20,3 % 11,7 % 17,1 % 32,0 %
Napomena: * za period od 1. do 6. mjeseca 2013. godine dok je Hrvatska činila CEFTA-u,
** za period od 1. do 6. mjeseca 2014. godine kada Hrvatska čini EU članicu.
Izvor: Samostalna izrada studenta prema Izvješču komore BiH, 2014, pp. 1 – 2).
Najveći uvoznici u BiH su Hrvatska sa 21,1 %, Njemačka 12,5 %, Slovenija 12,4 % i razne
druge države. Najviše se uvozilo dobara poput hrane, kemikalija, goriva te mašina i
opreme iz EU. Dok najviše se izvozilo u Sloveniju 17,3 %, Hrvatsku 16,5 %, Italiju 13,6 %,
Njemačku 12,8 i ostale zemlje, a najzastupljenija dobra su bila metali, odjeća i drvni
29
proizvodi. Dok je Bosna i Hercegovina znatno više izvozila i uvozila iz EU za isti period u
2013. godini u iznosu od 3.585.939 mil KM, a izvozila 2.539.670 mil KM, što predstavlja
deficit u iznosu od 1.046.270 i pokrivenost uvoza sa izvozom od 70,8%, međutim u istom
periodu 2014. godini došlo je do promjene jer je RH postala punopravna članica EU, te se
odnos uvoza i izvoza značajno povećao, te je pokrivenost pala na 64,1 %. Ovo sve govori
da odlazak zemalja u EU škodi za BiH privredu. Jer joj EU nameće svoja pravila igre, BiH
privreda nije u mogućnosti da se sama oporavi, te da proizvodi proizvode pod oznakom
domaćeg podrijetla, jer su za to potrebna velika ulaganja i godine približavanja, ali bez FDI
nema “zelenog svijetla” za BiH privredu (Izvješća komore BiH, 2014, pp.1 – 2).
Sarajevo kao glavni grad je dobar u proizvodnji duvana, namještaja, čarapa, auto – dijelova,
komunikacionu opremu i dr.,dok Mostar za turizam i preradu aluminija, a Banja Luka
predstavlja centar za privredno i financijsko ulaganje i poslovanje – mnogi investitori
dolaze upravo zbog toga iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, EU, Norveške, SAD, Japana, Kine i
drugih zemalja, sve radi promoviranja i napretka sopstvenih ulaganja. Ukoliko BiH ne želi
još da tone, jer teško, gotovo nikako ne može bez inozemne pomoći i fondova pomoći EU,
ona mora da učine velike napore da jednom postane i član EU.
3.1.5. Inozemne direktne investicije u BiH
Inozemna direktna ulaganja u BiH u 2012. godini bilježe minimalan rast u odnosu na
vrijednost u istom periodu 2011. godine, a to važi i za 2013. godinu. U BiH, inozemna
ulaganja u ovom periodu su iznosila 430,39 milijuna KM, što je više u odnosu na ulaganja
u istom periodu u 2011., otprilike toliki je pomak napravljen 2013. godinu u odnosu na
2012. godinu. 203 miljuna KM na “zaduživanje” a 31,2 miljuna KM na “reivestiranu dobit”
za firme koje su tada ulagale. Najveća FDI su bila u 1. kvartalu 2010. godine upravo zbog
upravo zbog globalne financijske krize koja je pogodila najviše sektor malih i srednjih
30
poduzeća (grafikon 1.). Trend rasta FDI je promjenljiv kroz godine, što pokazuje da je BiH
privreda veoma nestabilna (Interni podaci MVTEO2, 2014).
Grafikon 1. Stanje FDI po kvartalima u BiH (u 000.000 KM)
Izvor: Samostalna izrada studenta prema internim podacima iz MVTEO, 2014.
U Federaciji BiH je uloženo 120,42 milijuna KM dok je u RS uloženo u iznosu od 307,36
milijuna KM, a u Distrikt Brčko je ulaganje bilo negativno 0,74 milijuna KM, dok 3,36
milijuna KM odnosi na ostala društva. Najviše ulaganja se odnosi na “Alumina” d.o.o
Kakanj 253,07 milijuna KM i “Mehanika” AD Zvornik 63,51 milijun KM. Zatim u “ETF
Rudnik Termoelektrana Stanari“ d.d. Stanari 19,56 milijuna KM „Argeta“ d.o.o. Sarajevo
13,44 milijuna KM,“ Sisecam Soda“ Lukavac u ukupnom iznosu 13,7 milijuna KM,
„Roche“ doo 12 milijuna KM. Najviše ulaganja zabilježeno je u sektoru proizvodnje a
najmanje u turizam koji je u BiH najmanje razvijen. Mnoga turistička mjesta nisu ni
2 Predstavlja Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u Bosni i Hercegovini
31
uređena niti iskorištena u promociji. Neki sektori mjere jednak trend ulaganja kroz godine,
dok drugi bilježe povećanje ulaganja ( tablica 7.) (Interni podaci iz MVTEO, 2014).
Tablica 7. Registrirane FDI u BiH po djelatnostima u (000.000) KM
Cca. Proizvodnja Promet i
telekomun.
Bankarstvo
i financije
Trgovina Usluge Turizam
2009 3.280.000 1.500.000 785.000 710.000 265.000 55.000
2010 3.470.000 1.500.000 1.300.000 690.000 360.000 55.000
2011 3.580.000 1.500.000 1.300.000 830.000 440.000 55.000
2012 4.000.000 1.500.000 1.300.000 860.000 445.000 55.000
Izvor: Samostalna izrada studenta prema podacima MVTEO, 2014.
Ulaganje “ Birač Europe“ A.D. iz Litve u tvrtke koje se bave proizvodnjom i preradom
aluminija u ukupnom iznosu od 316,58 milijuna KM, a najveće ulaganje u 2012. godini i
ujedno čini 73,56 % od ukupnih ulaganja u BiH. Velika su kašnjenja investicionih ulaganja
u oblasti energetike, te se ulaganja očekuju ovdje ove godine. Pored velikih infrastrukturnih
radova („Koridor 5C“) i projekta „Južni tok“ sa gasifikacijom RS u planu su
elektroenergetski projekti „Ugljevik 3“, „HES Srednja Drina3“ i „HES Gornja Drina“.
(Interni podaci iz MVTEO, 2014).
3.1.6. Fiskalni sektor – inozemni dug
Uslijed visokih otplata dospjelog vanjskog duga, rast ovih neto zaduženja je značajno
ublažena. Vanjski dug sektora vlade i godišnje promjene otplate vanjskog duga pokazuju
3 Hidroenergetski sustav na srednjem slivu Drine.
32
sve veću razinu duga i njihovih otplata, što pokazuje globalni problem lošeg stanja u kojem
se država nalazi ( tablica 8. ).
Tablica 8. Vanjski dug sektora vlade i godišnje promjene iznosa otplate vanjskog duga u
milijardama BAM4 – vanjski dug, u milijunima BAM – godišnje promjene iznosa otplate
vanjskog duga.
1.(u mlrd) i 2.(u mil) 2009 2010 2011 2012 2013
1. Vanjski dug sektora generalne vlade BiH 5.2 6.2 6.7 7.15 7.4
2. Godišnje promjene iznosa otplate vanjskog
duga sektora generalne vlade BiH
20 55 40 100 270
Izvor: Samostalna izrada studenta prema Godišnjem izvješću CBBiH za 2013.godinu,
2014, p. 22
Po osnovi SBA najveći iznos sredstava je povučen, tako da je u 2013. godini, angažirano
244,4 milijuna BAM. U (tablici 9.), dat je pregled tranši po IV SBA po kojima je do kraja
2013. godine povučeno 211,4 miljuna SDR (Godišnje izvješće CBBiH za 2013. godinu,
2014, pp. 21 – 22).
4 Konvertibilna marka Bosne i Hercegovine
33
Tablica 9. IV SBA s MMF-om u miljunima SDR
Tranša Planirani datum
angažiranja
sredstava
Datum
angažiranja
sredstava
Angažirani
iznos
Otplaćeni
iznos
Ostatak duga
I 26.09.2012. 26.09.2012. 50,7 0 50,7
II 15.12.2012. 21.12.2012. 50,7 0 50,7
III 15.03.2013. 08.05.2013. 33,8 0 33,8
IV 15.06.2013. 28.06.2013. 33,8 0 33,8
V 15.09.2013. 28.10.2013. 42,3 0 42,3
VI 15.12.2013. 31.01.2014. 42,3 0 42,3
VII 15.03.2014. - 0,0 0 0,0
VIII 15.06.2014. - 0,0 0 0,0
Ukupno: 253,7 0 253,7
Izvor: Godišnje izvješće CBBiH za 2013. godinu, 2014, p. 22
Sredstva od kreditnih linija namjenjena za izvođenje investicijskih projekata kao što su
koridor 5C i ostalih projekata iz oblasti plinofikacije i elektrifikacije. Povećana je neto
zaduženost vanjskog duga generalne vlade u odnosu na prethodnu godinu, 47,8 % novog
zaduženja samo za razvojne projekte koji samo u krajnoj instanci imaju pozitivan učinak na
rast deviznih rezervi i BDP-a. Servisiranje obveza prema inozemnim kreditorima s
jedinstvenog računa za prikupljanje indirektnih poreza, pri čemu sredstva prikupljena od
PDV-a imaju najznačajniju ulogu. (Godišnje izvješće CBBiH za 2013. godinu, 2014, p.
23).
Godišnje promjene neto prihoda od neizravnog poreza su tijekom posljednjih 7. godina bila
vrlo promjenljiva, a u doba 2009., za vrijeme najveće svjetske krize bilježila su trend
naglog pada. U 2013. godini, servisiranje vanjskog duga vlade bio je sve veći osim u 2012.
godini kada su svi ekonomski parametri bili lošiji zbog slabije konkurentnosti zemlje i
većih pritisaka vanjskih cijena na domaće (tablica 10.)
34
Tablica 10. Godišnje promjene neto prihoda od neizravnih poreza i servisiranog vanjskog
duga vlade u milijunima BAM
2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
Neto
prihoda
580 225 -480 350 200 0 -120
Servisnog
vanjskog
duga
-30
-15
20
70
110
20
355
Izvor: (Samostalna izrada studenta prema internim izvorima Uprave za indirektno
oporezivanje BiH, 2014).
Stanje duga sektora vlade BiH u periodu od 2010. – 2014. pokazuju sve više zaduživanja
od EIB –a za razvoj poduzetništva i privrede BiH. Od svih međunarodnih i regionalnih
organizacija najviše je Svjetska banka – IDA, ulagala u razvoj BiH. Sve manje se
zaduživalo kod privatnih kreditora, upravo zbog većeg povjerenja u javnog kreditora i
okretanju BiH prema eurointegracijama te prilagodbi zakonodavstva sa EU stečevinama.
Takve prilagodbe zahtjevaju velika ulaganja, jer bh. privreda treba značajan oporavak kako
bi mogla da uđe u Unutarnje tržište EU i izbori se sa velikom konkurencijom (tablica 11.).
Tablica 11. Stanje duga sektora vlade BiH u milijunima KM na kraju perioda
Javni
kreditor
2010. 2011. 2012. 2013. 2014.Q1
Međ
unar
odne
i re
gion
alne
EIB 537,8 704,5 973,3 1.197,8 1.363,1
EBRD 427,8 481,5 623,3 743,6 762,6
Svjetska banka – IDA 1.738,5 1.803,0 1.769,4 1.692,1 1.695,9
Svjetska banka –
IBRD5)
654,8 692,0 675,7 622,8 638,6
Europ. razvojna banka 35,8 37,1 36,7 35,1 35,2
Međunarodni Fond za 64,1 68,2 70,3 69,0 71,8
35
razvoj poljoprivrede
MMF 767,0 784,8 950,4 851,7 854,5
EUROFIMA1) 7,8 0,0 0,0 0,0 0,0
Europska komisija 74,3 70,4 62,5 250,3 246,4
Ostalo2) 14,1 14,0 12,6 13,6 13,4
Vla
da,
vla
din
e ag
enci
je
Saudijski razvojni
fond
24,4 33,7 49,6 68,4 71,1
Pariški klub1) 834,9 825,2 781,6 755,5 755,8
Japan 69,8 73,2 62,3 48,2 49,6
Kuvajt3) 30,8 29,0 27,9 24,2 23,5
Ostalo3)4) 316,3 395,3 446,0 468,0 457,4
Privatni
kreditor
Londonski klub1) 599,2 541,8 479,3 416,7 416,7
Ostalo 90,6 106,6 133,9 151,1 149,8
Ukupno 6.288.8 6.661.0 7.155.4 7.408.8 7.606.1
Izvor: Centralna banka Bosne i Hercegovine za 2013. godinu, 2014.
3.2. BANKARSKI SUSTAV BIH
U odnosu na kraj 2012. godine neto pasivna strana bankarskog sustava smanjena je za
380,1 milijun BAM (Izvješće Centralna banka BiH za 2013. godinu, 2014, p. 25), što se
izravno odrazilo na smanjenje deviznih rezervi. U odnosu na godine kada je zabilježen
neuobičajno veliki rast vanjskog javnog duga koji je neutralizirao učinak razduživanja
banaka (poput 2009. ili 2011. godine), učinak promjena u neto inozemnoj pasivi banaka u
2013. godini na devizne rezerve je evidentan. Promet na burzama vlasničkih i dužničkih VP
36
pokazivao je sve veću razliku. Sve više je bilo prisustvo dužničkih, a sve manje vlasničkih
vrijednosnih papira, što upućuje na veliki problem stanja privrede države, te visoku
zaduženost (grafikon 2.)
Grafikon 2. Struktura prometa na burzama u BiH
Izvor: Samostalna izrada studenta prema godišnjem izvješću CBBiH za 2013. godinu,
2014, p. 25).
U posljednjoj godini vanjski dug komercijalnih banaka je nastavio da se smanjuje. Depoziti
nerezidenata koji su denominirani u inozemnoj valuti su na kraju 2013. godine bili niži za
118,7 milijuna BAM u odnosu na kraj 2012. Otplata kredita uslijed dospjeća, kao i
prijevremene otplate u pojedinim slučajevima, premašila su razinu novih zaduženja
komercijalnih banaka u inozemstvu. Rast loših kredita, pojačana averzija prema riziku, te
pooštreni uvjeti za odobravanje kredita uz slabu domaću potražnju oblikovali su kreditnu
aktivnost prema poduzećima. Od 3,57 milijardi BAM odobrenih novih kredita, 60% su
kratkoročni, ovo ukazuje na kratkoročne probleme sa likvidnošću poduzeća, sve više
blokiranih računa, sve veći iznos nenaplaćenih potraživanja između gospodarskih
37
subjekata. Da bi se zemlja oporavila i približila EU standardima ona mora osim plasiranja
više dugoročnih kredita, da sprovodi brže strukturalne reforme i privlači inozemni kapital,
te oporavak domaće potražnje. Jedino pomoću inozemnih sredstava može doći do ulaganja
u BiH privredu, te do njenog oporavka. Zbog sve lošijeg stanja na tržištu rada i
neizvjesnosti o budućem dohotku, izloženost ka sektoru stanovništva je sve veća.
Stanovništvo se sve više kratkoročno zadužuje uz potrošačke kredite za pokrivanje
postojećih obveza. Ohrabrujuće djeluju visine aktivnih kamatnih stopa koje ne bilježe
značajno smanjenje, s obzirom na sve nestabilniju političko - ekonomsku situaciju u zemlji.
Jedini sektor koji bilježi povećanje je sektor vlade, koji se značajno zadužuje putem
vrijednosnih papira, te je tako povećao svoja zaduženja prema bankama u vidu kredita za
76,0 milijuna BAM, 80% su kratkoročni krediti. Dugačak je još put prilagodbe bankarskog
sustava EU 28 standardima (Centralna banka BiH, izvješće za 2013. godinu, 2014, pp. 25 –
27).
3.3. POLJOPRIVREDA
Sektor za poljoprivredu i prehrambenu industriju sadrži odjel za biljnu proizvodnju,
stočarsku, prehrambenu industriju gdje se prati i analizira zakonodavstvo EU, te pravila i
principi sporazuma WTO, te sadrži još i područje za poljoprivrednu politiku i analizu, u
ovaj se sektor ulagalo sve više posljednjih godina, te je svake godine bilježio rast. Ove
godine je znatno otežala poplava sve usjeve i dovela do velikih problema i ruralni razvoj i
poljoprivredni, te stvorila veliki deficit. Deficit je najviše očigledan zbog velikog ulaganja i
plodne zemlje u BiH, a posebice područja oko Bijeljine, gdje je jako plodno tlo, nažalost
poplava je osim što je uništila imanja, donijela je sa sobom i zarazu, te tlo to više nije u
dogledno vrijeme ispravno bakteriološki za korištenje. Ulaganja su iz godine u godinu
napredovala, nebitno da li je to MMF, WB, EIB ili druge vrste međunarodnih institucija, te
je ove godine 2014. uloženo za oko 2% više novčanih sredstava nego u odnosu na
prethodnu godinu. Najveći problem je i dalje što BiH odbija da prihvati tehničku
38
prilagodbu Privremenog trgovinskog sporazuma za sve poljoprivredne proizvode, jer bi joj
to narušilo njenu domaću proizvodnju u potpunosti, te ne bi bili konkurentni i bilježili bi
veliki pad BDP-a vezano bar što se tiče ovog sektora, jer zna se da je jako osjetljiv, a
upravo EU najviše njega štiti CAP-om.
3.4. INDUSTRIJA
Zbog sve slabijeg stanja u državi kako BDP-a, zaposlenosti, pada potrošačke korpe, došlo
je do pada obujma industrijske proizvodnje u BiH koji je upravo uzrokovan slabljenjem
izvoza domaće potražnje. Uslijed pada proizvodnje električne energije došlo je do
značajnog slabljenja ukupne industrijske proizvodnje u BiH. Prehrambena industrija je
zabilježila stagnaciju, veći dio prerađivačke industrije pad, a proizvodnja sirovog željeza,
namještaja, čelika i farmaceutskih proizvoda pad proizvodnje.
Poslije 2010. i 2011. godine, problemi u međunarodnom okružju uvjetovali su probleme u
proizvodnji električne energije u 2012. godini u BiH, koja je izrazito negativno pogodila
industrijsku proizvodnju. U 2012. godini BiH je zabilježila pad fizičkog obujma
industrijske proizvodnje od 4,3 % u odnosu na 2011. godinu. Pad privredne aktivnosti kako
u regionu tako i u zemljama EU koje su u 2012. zabilježile godišnji pad industrijske
proizvodnje od 2,5 %, rezultiralo je slabiju izvoznu tražnju i pad proizvodnje u bh.
prerađivačkoj industriji od 2,8 % u odnosu na 2011. godinu. Sektor rudarstva je u 2012. i
2013. godini zabilježio smanjenje oko 4 %, dok sektor za proizvodnju električne energije
uslijed nepovoljne hidrološke situacije i remontnih radova na termoelektranama pokazale
drastičniji pad proizvodnje od 8 % u odnosu na 2011. godinu (Godišnje izvješće CBBiH za
2013. godinu, 2014, pp.16 – 18).
39
Industrijska stopa rasta u proteklim godinama u mnogim razvijenim zemljama EU pokazala
je značajan trend pada industrijske proizvodnje, dok su slabije razvijene zemlje EU bilježile
stopu rasta (tablica 12.)
Tablica 12. Stope rasta industrijske proizvodnje 2012/2011. i prvi dio 2013. godine
Slovačka Slovenija Njemačka EU 27 Francuska EU 17 BiH Hrvatska
9,9% 0,3% -0,6% -2,0% -2,3% -2,5% -4,3% -4,7%
Izvor: Samostalna izrada studenta prema podacima Godišnjeg izvješća CBBiH za 2013.
godinu, 2014.
Izuzetak predstavlja proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju (dominiraju
proizvodnje namještaja), gdje je ostvaren rast proizvodnje od 15 % u odnosu na 2011.
godinu, tako da je doprinos ukupnoj proizvodnji bio pozitivan i iznosio je preko 0,5 p.p. U
odnosu na 2011. godinu najznačajnija smanjenja su bilježena u energiji od 8,6 % i
intermedijarnih proizvoda od oko 4 %, što je shvatljivo jer se ovi proizvodi koriste kao
osnovni inputi u proizvodnim procesima kako BiH, tako i ostatka regiona. (Godišnje
izvješće CBBiH za 2013. godinu, 2014, pp.16 – 18).
Najbolji trend rasta kako u navedene 2. godine , tako i u proteklih par godina, ostvarili su
trajni proizvodiza široku potrošnju zbog sve slabije kupovne moći stanovništva, dok su
ostali proizvodi u BiH bilježili blagi pad u odnosu na period prije posljednje dvije godine, a
razlog svega je loše stanje BDP-a per capita u zemlji ( tablica 13.)
40
Tablica 13. Industrijska proizvodnja u BiH po glavnim industrijskim grupama proizvoda
GIG u 2012. godini
Stope
rasta
%
Industrija
ukupno
Intermedijarni
proizvodi
Energija Kapitalni
proizvodi
Trajni
proizvodi za
široku
potrošnju
Netrajni
proizvodi za
široku
potrošnju
2011 3.7 5.9 6.0 -3.3 4.8 1.7
2012 -4.3 -4.1 -8.6 -0.5 15.6 -0.2
Izvor: Samostalna izrada studenta prema internim podacima iz Agencije za statistiku BiH,
Jasna Samardžić, 2014.
3.5. GRADITELJSTVO
Graditeljski radovi BiH bilježe pad vrijednosti od 5 % u 2012 godini. Ovo je ponajviše bilo
posljedica pada vrijednosti gradnje stambenih zgrada od 15 %, pada nestambenih zgrada od
13,4%, te prometne infrastrukture od 5,3 %( Interni izvori godišnjeg izvješća CBBiH za
2013. godinu, 2014). S druge strane, pad graditeljstva je donekle ublažen rastom izgradnje
cjevovoda i električnih vodova. Složena fiskalna situacija u 2012., koja je ugrozila rast
javnih investicija je dodatno otežala rast nestambenih zgrada, te prije svega ulaganja u
cestovnu infrastrukturu. Zbog pada dohotka bh. građana, oslabila je znatno stambena
tražnja, a samim time to je uzrokovalo i pad stambene izgradnje.S druge strane, rast
izgradnje cjevovoda i električnih vodova je po svemu sudeći bio rezultat investicija javnih
preduzeća u cilju održavanja postojeće infrastrukture. U 2013. godini po osnovi kreditnog
zaduženja u inozemstvu za financiranje graditeljskih aktivnosti u zemlji, a koje se odnose
na niskogradnju (koridor 5C i restruktuiranje postojeće prometne mreže) pribavljeno je
403,4 milijuna KM ( Interni izvori godišnjeg izvješća CBBiH za 2013. godinu, 2014).
41
Građenjem će omogućiti bržu prilagodbu standardima koje imaju članice EU, to će
pogotovo ovisiti od pomoći fondova i novih zaduženja kod MMF-a i WB. U (tablica 14.) se
upravo govori o trendu pada u 2012. godini u odnosu na 2011., a posebno 2008., kada nije
BiH još zahvatila recesija.
Tablica 14. Struktura rasta vrijednosti izvršenih graditeljskih radova
Doprinosi rastu u BiH (procentni
poeni)
2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
Stambene zgrade 7 -3 -3,5 1,5 -1
Nestambene zgrade 13 -8 -12 1 -2
Prometna infrastruktura 11 -7 0 6 -4
Cjevovodi, komunikacijski i električni
vodovi
3 0 -2 0,5 0,5
Složene industrijske građevine -0,5 -0,2 -0,5 0,5 0
Ostale nespomenute građevine 2 -0,5 -1 -1 1
Izvor: Samostalna izrada studenta prema internim podacima iz MVTEO, 2014.
3.6. TRGOVINA – MALOPRODAJA
Maloprodaja BiH je u 2012. godini zabilježila rast prometa od 3,9%, također približan rast
je mjeren i u 2013. godini, što je s obzirom na rast cijena goriva i ukupnu inflaciju bilo tek
dovoljno za neznatan realni rast. Deflacioniranjem ove stope sa povećanjem maloprodajnih
cijena goriva od 7,5 % dobije se realni pad od preko 2 %. Pored toga, ostatak trgovine na
malo bilježi rast prometa od 3,3 % gdje se nakon deflacioniranja sa inflacijom od 2,1 %
dobiva realni rast od svega 1,3 %. Rastao je promet trgovine u nespecijaliziranim
42
prodavnicama za 9,9 %, što je u velikoj mjeri neutraliziralo padom prometa u
specijaliziranim prdavnicama od 9,4 %. Rast maloprodaje ustvari je ostvaren u domenu
netrajnih dobara široke potrošnje koje se pored nespecijaliziranih prodavnica takođe
prodaju i u trgovinama hranom, pićima i duvanom, te farmaceutskim proizvodima. Dok su
u specijalizovanim prodavnicama bilježili pad kod trajnih dobara široke potrošnje i to prije
svega pad prodaje električnih aparata za domaćinstvo od 50 % (Interni podaci MVTEO,
2014).
3.7. PLATNA BILANCA BIH
Platna bilanca mjeri obujam svih transakcija jedne zemlje sa inozemstvom, te će na ovaj
način pokazati sve moguće posljedice svjetske recesije na kretanje u privredi BiH. Rast
izvoza u BiH prvenstveno je vezan za izvoz intermedijarnih dobara, utjecaj svjetskih cijena
,te potražnja u zemljama okružja i EU kao glavnim trgovinskim partnerima ima dominantan
utjecaj na kretanje izvoza. Dok uvoz ovisi o domaćoj potrošnji koja stagnira u posljednjih
nekoliko godina.
Tekući račun je negativan i pokazuje varijacije tijekom 10 godina, stim da je najveći minus
zabilježio u najjačoj recesijskoj godini. Dok je kapitalni račun i financijski tijekom
posljednjih 10 godina bilježili pad, posebice 2008. godine. Kroz (tablicu 15.), dat će se
detaljan uvid u probleme platne bilance tijekom posljednjih 10 godina. Pad uvoza
prehrambenih prerađevina je signal da je došlo do određene supstitucije domaćim
proizvodima kod robe široke potrošnje (mlijeko i mliječni proizvodi, mesne prerađevine, te
duvan i alkohol), zbog naglog rasta poljoprivredne proizvodnje. Cjenovni učinak smanjenja
cijena nafte i hrane na svjetskom tržištu dodatno su utjecali na smanjenja uvoza i
trgovinskog deficita.
43
Tablica 15. Platna bilanca BiH u milijunima KM
Izvor: Samostalna izrada studenta prema izvorima: * Ekonomskog fakulteta u Bijeljini,
**Godišnjeg izvješća CBBiH za 2012. godinu.
Saldo roba je bilježio konstantno negativan odnos što je najviše rezultat slabe industrijske i
poljoprivredne razvijenosti, što je uveliko rezultat rata. Bosna i Hercegovina napravila je
značajan pomak trgovine uslugama (više transportnim, a manje turističkim), što je razultat
stupanja na snagu PS-a. Dohodak je smanjivan ponajviše zbog povećanja potražne strane
ove stavke u platnoj bilanci. Najveće povećanje na ovoj stavci je zabilježeno usljed
smanjenja potraživanja po osnovi reinvestiranih zarada u inozemstvu. Tekući transferi i
njihovo blago povećavanje utjecaj su povećanja transfera vlade. Kapitalni transferi su
nastavili tijek smanjivanja, dok su izravne investicije, portfolio te rezerve bilježili značajan
pad od 2008. godine što je rezultat recesije i okretanju BiH prema EU i stupanjem na snagu
PS-a. Neto greške i propusti samo su u 2008. godini bilježili negativan rezultat.
Godina Tekući račun Kapitalni i financijski
račun
Ukupno Roba Usluge Dohodak Tekući
transferi
Kapitalni
račun
Financijski
račun
2003* -2.813,7 -7.179,9 580,9 925,2 2.860,1 804,5 1.486,1
2004* -2.578,6 -7.192,7 678,5 797,9 3.137,7 473,6 1.496,2
2005* -2.933,9 -7.748,9 872,2 736,5 3.206,3 443,5 2.197,7
2006* -1.493,3 -6.661 1.046,2 649,1 3.472,4 457,2 799,5
2007* -2.731,3 -8.101,6 1.135,5 571,1 3.663,7 438,7 1.961,6
2008** -3.510 -10.665 2.385 942,9 3.826,9 383,2 -3.241,9
2009** -1.589,3 -7.786,2 1.900,8 955,2 3.340,9 350,2 -1.160,9
2010** -1.358,9 -7.629,1 2.158,2 582,6 3.529,4 389,3 -806
2011** -2.429,3 -8.346,1 2.095,5 318,9 3.502,4 355,4 -1.922,2
2012** -2.450,3 -8.445,1 2.067,3 344,7 3.582,8 298,4 -1.955
44
Nakon ratnih razaranja i uništenih fabrika za industrijsku i poljoprivrednu proizvodnju, bh.
gospodarstvo se nije moglo oporaviti, a ni neće u narednom periodu od 10 godina. Tada se
najviše izvozilo ono o čemu je danas BiH ovisna. U posljednjih 10 godina energija,
intermedijarni proizvodi osim energije, kapitalni proizvodi, te netrajni proizvodi za široku
proizvodnju čine veliki dio uvoza i izvoza BiH, dok trajni proizvodi za široku proizvodnju i
kategorija neraspoređeno čine mali dio stavke uvoza i izvoza.
Intermedirajni proizvodi se odnose na željezo, čelik, aluminij, rude metala i kamena, drvo,
rezana građa, cement i drugo. Po strukturi uvoza proizvoda najznačajnije su nafta i naftni
derivati, mašine i aparati, prehrana i kemijski proizvodi, dok su najznačajnije izvozne
pozicije činile takođe bazni metali i njihovi proizvodi, mašine i aparati, te rezervni dijelovi
za autoindustrije i gotovi proizvodi poput namještaja, odjeće i obuće, neke slične proizvode
upravo EU najviše proizvodi i ako žele da imaju jeftinije te proizvode za uvoz, morati će
uraditi dodatne napore da se prilagode njenoj trgovinskoj politici i pravnim stečevinama
kako bi mogli nekada postati članica EU. Rijetko u kojim kategorijama proizvoda BiH
ostvaruje suficit sa svojim trgovinskim partnerima. Najznačajnije u zadnje vrijeme za
suficit su: bazni metali, drvo i proizvodi od drveta, obuća, te razni proizvodi u koje spada i
namještaj. Najviše se uvozilo proizvodi mineralnog podrijetla, zatim mašine, aparati i
mehanički uređaju, te prehrambena prerađevina, zatim kemijska industrija i na kraju
najmanje bazni metali. A BiH je najviše redom izvozila bazne metale i njihove proizvode,
zatim rezervne dijelove za auto industriju, namještaj i kemijske proizvode.
45
4. OČEKIVANI UČINCI UKLJUČIVANJA BIH-a U EU
EU i BiH su zaključno 1.7.2008. godine, liberalizirali trgovinu industrijskim proizvodima.
EU je ukinula carine i količinska ograničenja na uvoz industrijskih proizvoda podrijetlom iz
BiH na dan stupanja na snagu PS, dok je BiH postupno u prijelaznom razdoblju od pet
godina snižavala i naizad ukinula carine i količinska ograničenja na uvoz industrijskih
proizvoda podrijetlom iz EU u BiH, kada je konačno i liberalizirala tržište 1.1.2013.
godine. U pogledu poljoprivrednih proizvoda, Privremeni sporazum je potvrdio značaj i
osjetljivost poljoprivrednog sektora za ugovorne strane tako da trgovina pojedinim grupama
poljoprivrednih proizvoda nije u potpunosti liberalizirana. Trgovina vinom je regulirana
posebnim Protokolom 7. iz Aneksa I. gdje Sporazum predviđa između Zajednice i BiH o
uzajamnim preferencijalnim trgovinskim ustupcima za određena vina, kao i zaštita
geografskog podrijetla vina. Šećer je liberaliziran unutar carinskih kvota, iznad kojih se
plaća carina u visni MFN carine za te grupe proizvoda. Poseban režim je uspostavljen za
junetinu (“baby – beef” ) gdje se unutar carinske kvote od 1200 tona plaća 20% ad volarem
i 20% specifične carine. Za sve druge poljoprivredne proizvode, carine i količinska
ograničenja ukinuta su danom stupanja na snagu PS, što se može vidjeti iz Poglavla II.
SSP-a, ČLAN 27. BiH je postupno liberalizirala pristup tržištu poljoprivrednim
proizvodima podrijetlom iz EU u prijelaznom periodu od pet godina, te je zadržala carine
na cca. 15 proizvoda svrstanih u nekih 217 tarifnih linija (carinska tarifa se mijenja svake
godine, tako da i broj tarifnih linija varira). Radi se o određenim proizvodima duvanske i
konditorske industrije, te određenim proizvodima životinjskog podrijetla (koji su to točno
proizvodi može se vidjeti u Aneksima III (b), (c), (d) i (e) SSP-a. Pristupanjem RH u EU,
EU je pokrenula pregovore o Protokolu o proširenju uz SSP/PS potpisan sa BiH, kako bi se
uzelo u obzir pristupanje Hrvatske Uniji, što je i obveza po SSP/PS. Međutim, nakon
nekoliko rundi pregovora strane nisu uspijele postići dogovor svezi predmeta pregovora te
je pokrenut spor svezi tumačenje odredbi SSP-a (u osnovi pitanje dalje liberalizacije
trgovine u smislu ukidanja preostalih carina na zaštićene poljoprivredne proizvode). Po
članku 23. SSP – a, utvrđeno je da Bosna i Hercegovina može pružati daljnju liberalizaciju
46
osjetljivom sektoru poljoprivrede koji je ostao zaštićen. Upravo zbog različitog tumačenja
odredbi nije došlo do sporazuma. U pogledu liberalizacije trgovine Autonomne trgovinske
mjere - režim koji je uspostavljen 2001. godine kao instrument stabilizacije i pridruživanja i
koji je na snazi do 2015. godine sa mogućnošću je produženja do 2020 godine. Ovaj režim
se primjenjuje u slučaju kada su preferencije date istim povoljnije u odnosu na preferencije
po PS/SSP-u što je važno u kontekstu trgovine npr. voćem i povrćem (Direkcija za
europske integracije - SSP, 2014).
Bosna i Hercegovina treba da nakon otvaranja novih glava iz SSP – a, te stupanja na snagu,
da se prilagodi velikim izazovima, pa tek onda da aplicira za članstvo u EU, što predstavlja
dalek period od uključenja u Europsku uniju. Zbog toga se ne može govoriti o učincima
uključivanja, već o mogućim učincima, jer je još preostao veliki napor da se učini kako bi
postala članica EU. Trebaju se svi BiH zakoni postupno usklađivati sa acquisom EU.
Euroskepticizam će vladati zbog nedefiniranog i dalekog roka uključenja i biti će veliki
troškovi prilagodbe. Sučeljavanje s tržišnim snagama u EU, ekonomski je kriterij za
članstvo, a usporavanje ekonomskih reformi je loše, jer se ne mogu onda na pravi način
iskoristiti pozitivni učinci integracija u srednjem i dužem roku. Ako ispuni Kopenhagenške
kriterije može ujednačiti politiku sa acquisom. Ekonomski kriterij zahtjeva uspostavljeno
tržišno gospodarstvo, sposobnost sučeljavanja s konkurentskim pritiskom i tržišnim
snagama osobice – trgovinske politike, politike tržišnog natjecanja, državne potpore, te
potpore malim i srednjim poduzećima. Ispunjavanje kriterija za članstvo, znači uspješan
dovršetak tranzicije i stvarnu usklađenost sa standardima EU. Ukidanjem preostalih
trgovinskih prepreka predstavljat će i dodatni konkurentski pritisak.
Trenutno, najviše se izvozi odjeća, drvo i proizvodi od drveta, električni aparati, a mnogo
više se uvozi posebice cjevovodi, kemikalije i srodni proizvodi, nafta i gas, električni gas,
plastika i mnogi drugi proizvodi. Povećava se intraindustrija, a smanjuje se interindustrija,
47
ali to ovisi od nižih troškova prilagodbe, jer moraju da prilagode sve čak i tamo gdje
članice odstupaju – telekomunikacije. Financijska pravila za državne potpore je u Protokolu
7. – a to je redefiniranje kvota i uzima učinke integriranja. SSP ima slobodnu trgovinu i to
je jedan od glavnih instrumenata ublažavanja mogućih negativnih učinaka. Najtraženiji i
najvažniji sektori su industrija i poljoprivreda, a to predstavlja veliku važnost osobito
tradicionalih industrija za BiH. Smanjenje razmjene s trećim zemljama, koje je iznimno
važno za BiH, iznosi oko 0,18% trenutačno za EU, ali to je oko 50 % za BiH, što
predstavlja veliku ugroženost za BiH izvoznike. Učinak proširenja pogotovo prvih par
godina u uvozu i izvozu, donijeće više štete nego koristi i od Privremenog sporazuma i
SSP-a. Jer zemljama kao što je BiH više znači pretpristupna pomoć, nego sam ulazak u EU.
BiH, nakon što stupi na snagu iduće godine SSP, ona će tek onda moći da aplicira za status
kandidata u EU što predstavlja dugotrajan proces usklađivanja zakonodavstva BiH sa
acquis–em pravnom tečevinom EU. Naravno da ulazak u EU ima svoje i prednosti i mane,
pa stoga će se prvo obratiti pažnja na opće prednosti, koje dobija BiH ulaskom u EU, ali i
što dobija od strane fondova pomoći za privredu će biti razmatrano posebice. Liberalizacija
pristupa bosanskohercegovačkom domaćem tržištu, uzrokovan primjenom SSP-a, povećava
konkurentski pritisak na domaćem tržištu (Direkcija za europske integracije BiH, 2014).
Proširenjem EU ukidaju se prostale barijere između tržišta pojedinih članica, radi čega raste
konkurentski pritisak na najranjivijim tržištima za proizvođače iz BiH, pa se stoga u
kratkom razdoblju mogu očekivati značajni troškovi prilagodbe. Značajnu pomoć će
vremenom nakon uključenja pružati EFRR – europski fond za regionalni razvoj, koji je
instrument kohezijske politike, a osnovan je 1975. godine i služi smanjivanju razlika u
stupnju razvoja između pojedinih regija te pomoć regijama koje se kao BiH sučeljavaju sa
strukturalnim reformama. U financijskom smislu radi se o najznačajnijem fondu koji se
prije svega fokusira na izravna ulaganja i sve vrste investicija. U prvih par godina je
normalno da bilanca bilježi blagi pad, zbog primjene određenih pravila, koji će se
usklađivati sa EU, a značajne negativne učinke će imati na porezne prihode, posebice na
način obračuna PDV-a na uvoz i direktnog smanjenja carinskih prihoda. Dolazi do
48
promjene vanjskotrgovinskih odnosa i negativnog utjecaja na međunarodnu razmjenu sa
zemljama CEFTA-e. Glavne negativne učinke će moći kompenzirati kroz dotok sredstava
iz EU fondova, a neto učinak u tom dijelu biti će mali. Neće biti vidljivijeg utjecaja na
integriranja u Unutarnje tržište, ali dolazi do naglog rasta izvoza za one tvrtke koje su se
prilagodile EU tržištu. Loša sprovedba strukturalnih reformi , te slabo snabdjevanje , slabije
financiranje poljoprivrede u početku i regionalana politika će biti slaba, upravo zbog
velikih potreba za usklađivanjem propisa.
SSP/PS - dalnji učinci integracije u EU, predstavljaju oblasti iz SSP – a koja nisu definirana
u glavama PS, te se nije išlo dovoljno ka usklađivanju BiH sa pravnim stečevinama EU, a
upravo ta područja u velikom većini reguliraju kretanje trgovine i njen obujam. Upravo su
to pozitivni i negativni učinci uključivanja koji su mogući kada završi proces prilagodbe
BiH – a. Oni predstavljaju zbog čega je dobro, a zbog čega ne kretati se u pravcu
integracije u EU. Stoga ovo tek treba da uskladi BiH da bi njena trgovinska politika i
ekonomska i politička stabilnost ojačala uz primjenu državnih potpora u industrijskom i
poljoprivrednom sektoru koji je najosjetljiviji, ako to podržava EU.
Pozitivni učinci uključenja u EU, indirektno ili direktno povezane sa trgovinskom
politikom su:
· Pristup unutarnjem tržištu od preko 500 milijuna potrošača i usklađivanje politika
svezi trgovine;
· Sloboda kretanja svih vrsta roba;
· Bosanski proizvod će tada imati oznaku „proizvedeno u EU“ što je dobro za imidž;
· Mogućnost zaposlenja u drugim zemljama članicama, uz radna i socijalna prava i
porezne olakšice kakve ima i domaći radnik;
49
· Mogućnost pružanja usluga u svakoj zemlji članici EU, a da se u njima poslovno ne
nastanjuju, te priznavanje kvalifikacija iz matične države, te mogućnost pokretanja
posla;
· Poslovno nastanjivanje – onaj koji redovito posluje i ima sjedište da li u Uniji ili
BiH te je njegovo poslovanje stvarno i trajno povezano s privredom jedne od
navedenih;
· Pravo reciprociteta i nediskriminacije sukladno s pravilima WTO – a o javnim
nabavama;
· Mogućnost nastupanja poduzeća iz BiH na tender javnih nabavki nekog poduzeća iz
EU;
· Zaštita intelektualne, industrijske i trgovinske svojine, zaštita patenta vlastitog
proizvoda i autorskih prava;
· Zaštita geografskih oznaka za poljoprivredne, riblje proizvode, te proizvode od vina
itd;
· Nema narušavanja pravila konkurencije, što će omogućiti zaštitu i napredak MSP
kojiih ima najviše kako u EU tako i u BiH;
· Uspostavljanje sigurnog bankarskog sustava, osiguranja i ostalih financijskih
usluga;
· Posebna zaštita poljoprivrede putem veterinarskih i fitosanitarnih mjera, te ulaganja
u poljoprivredu putem EAGF fonda i u ruralni razvoj putem EAFRD;
· Pomoć od strane ribarstvene politike CFP/PCP;
· Razvijanje prometne politike u BiH, doprinijeti će bržem transportu i nižim i
konkurentnijim cijenama BiH proizvoda;
· Suradnja u politici oporezivanja putem EMCS svih zemalja članica EU;
· Nema carina i dvostrukog oporezivanja, ograničavanje izvoza;
· Suradnja u području statističkih podataka protiv fiktivnih podataka;
· Zabrana uvođenja dampinga, subvencija koja ruše pravila EU tržišta članica;
· Politika zapošljavanja, s obzirom na veliku nezaposlenost BiH;
50
· Pomoć za primjenjenu rekonstrukciju industrije čelika, te pomoć u industriji metala,
drveta i ostalih vrsta industrija;
· Zaštita tekstilne i odjevne industrije u BiH putem RETEX-a, koja je protiv
diskriminatornih djelovanja;
· R&D, ICT i ERA će značajno doprinijeti istraživačkom području;
· Sređen okoliš putem EMAS, suzbijanje zaraze;
· Ograničavanje ispuštanja emisija otpadnih gasova putem ETS;
· CITES će se brinuti općenito za zaštitu životinja, a NATURA za ugrožene životinje;
· Jednaka prava, standardizacija propisa, te zaštita potrošača putem BEUC;
· Sigurnost i zdravlje za potrošače, jer će se vršiti veće veterinarske i fitosanitarne
kontrole;
· Zaštita obnovljivih i neobnovljivih energetskih izvora;
· Bolje školstvo, obrazovanje i obuke (EURYDICE), koje će doprinijeti razvoju
kulture i sposobnog informatičkog društva;
· Zabrana fiskalne diskriminacije i pronevjera;
· Zabrana državnog monopola, uspostavljanje administrativne suradnje;
· Razvoj projekata naročito u borbi protiv organiziranog kriminala, korupcije, pranja
novca, ilegalnih migracija i trgovine, te trgovanje ljudima, nedozvoljenom drogom i
borba protiv terorizma;
· Borba protiv klimatskih promjena i pravo učestvovanja –KYOTO;
· Ulaganje u turizam i razvoj nerazvijenih bh. atrakcija;
· Ukidaju se granične kontrole prema EU, što podrazumjeva uštedu vremena i
troškova kontrole špedicije i carinjenja;
· Jačanje institucija i vladavine prava – zaštita ličnih podataka, protiv azilanata, te
sprječavanje ilegalnih migracija;
· Ulaskom u EU postaje se europski državljanin koji će imati pravo slobodnog
kretanja i boravka u svim državama članicama, te glasanje i kandidiranje na
izborima kako za Europski parlament, tako i za lokalne izbore gdje imaju
prebivalište;
51
· Također postaje se i sukreator europske politike, te dobija određeni broj
predstavnika u Europskom parlamentu i jednog povjerenika u Europskoj komisiji;
· Svaka državna pomoć koja bude nekome pružena morati će biti i obrazlagana je li
zlouporabljena i nepravedna;
· Mir, stabilnost, dobrosusjedski odnosi, te poštivanje manjina;
Negativni učinci uključenja u EU, povezane sa trgovinskom politikom su:
· BiH neće imati uticaja na odluke u EU institucijama, zbog slabe pregovaračke moći;
· Mnogi će nestati kao konkurencija na tako velikom tržištu,
· Izlazak iz CEFTA-e i odlazak u EU u prvim godinama donosi pad bilance stanja;
· Smanjenje fiskalnih prihoda zbog smanjene carinske zaštite prema trećim
zemljama;
· Gubitak radnih mjesta u području industrije, radna snaga će biti obezvrijeđena;
· CAP zamjenjuje nacionalnu poljoprivrednu politiku;
· Problem kvote za proizvodnju mlijeka i šećera za BiH;
· Liberalizacija svih poljoprivrednih proizvoda mogla bi dovesti do pogoršanja
bilance stanja, zbog niske konkurentnosti BiH proizvođača;
· Ukidanje nulte stope PDV-a, to može dovesti do poskupljenja osnovnih proizvoda;
· Moguće poskupljenje cigareta, zbog velikih trošarina;
· Ograničavanje rada radnika iz BiH na području EU u periodu od najviše 7. godina
od ulaska u nekim zemljama;
· “Odliv mozgova“;
· Primoranost kupovine novih automobila, jer stara nepoštivaju pravila o količini
emisije štetnih gasova;
52
5. IZAZOVI I PERSPEKTIVE BIH
Najveći izazov sa kojim se BiH sučeljava u narednih godinu dana je priznavanje slučaja
„Sejdić – Finci“, sve u cilju uspostavljanja i stupanja na snagu SSP-a, koji predstavlja oblik
trgovinskog sporazuma. Da bi se dobila bolja slika mogućnosti razvoja bh. privrede, te
implementacije u unutarnje tržište EU bosanskohercegovačkih proizvoda, uradiće se prvo
bilanca, te izazovi i perspektive koje je očekuju bh. privredu kako bi se prilagodila EU
tržištu.
5.1. SLUČAJ “SEJDIĆ - FINCI”
Prvi izazov pred BiH je da stupi na snagu SSP, da bi mogla brže vršiti prilagodbe
trgovinskoj politici EU i pravnim stečevinama EU. Slučaj “Sejdić i Finci protiv Bosne i
Hercegovine” naziv je predmeta koji je vođen pred Europskim sudom za ljudska prava u
Strazburu, po tužbi Derve Sejdića i Jakoba Fincija koji su kao pripadnici nacionalnih
manjina bili onemogućeni da budu birani u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i Dom
naroda Bosne i Hercegovine. Njih dvojica od kojih je jedan predstavnik romske a drugi
jevrejske nacionalne manjine, zbog nemogućnosti da budu birani u te dvije institucije po
odjeljcima IV i V Ustava BiH, podnjeli su predstavke 3. srpnja i 18. kolovoza 2006. Po
odjeljku IV Dejtonskog mirovnog sporazuma postoje samo tri konstitutivna naroda koja
mogu se kandidirati za navedene institucije i to su bošnjaci, srbi i hrvati. Postavši članica
Vijeća Europe 2002. godine, BiH je trebala da izmjeni izborno zakonovodstvo gdje se
uskraćuje pravo za nacionalne manjine, sve to joj je trebala 2005. godine pomoći
Venecijanska komisija. BiH je na usklađivanje spornih odredbi sa EKLJP bila obvezana i
Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, potpisanom 2008. god., kojim je
predviđen rok od jedne do dvije godine za ove izmjene. Sud je donio presudu kojom se daje
sloboda i nacionalnim manjinama pravo da budu izabrani u Predsjedništvo BiH i Dom
naroda BiH, jer se čl. 14 Europske konvencije o ljudskim pravima u vezi sa sa čl. 3
53
Protoloka 1, čl. 3 Protokola 1 zasebno i čl. 1 Protokola 12, krše načela nacionalne i rasne
diskriminacije i to se mora promjeniti. Presuđeno je u korist Sejdić – Finci 22. prosinca
2009., ali to nikad nije stupilo na snagu, niti je priznato od strane tri konstitutivna naroda.
Upravo to je kočilo stupanje na snagu i primjenu SSP-a, prilagodbu trgovinske politike BiH
sa EU, a samim time daljnja mogućnost pristupanja i ispunjavanja uvjeta za članstvo u EU.
Ipak, smatra se da će iduće godine stupiti na snagu SSP i da će se krenuti u izvršavanje
prilagodbe BiH sa svim dijelovima iz pravne stečevine EU (Interni izvori Direkcije za
europske integracije, 2014).
5.1.1. Općenito o izazovima i perspektivama
U Bosni i Hercegovini se trenutačno primjenjuje Privremeni sporazum i sadrži samo 58.
članaka koji se bitno razlikuju u odnosu na SSP koji sadrži 135. članaka, te koji bi trebao
stupiti na snagu nakon razrješenja slučaja Sejdić – Finci, te planiraju da SSP stupi na snagu
u svibnju 2015. godine. Privremeni sporazum ima 4. glave, a ne 10 kao SSP, te nema
reguliran Aneks VI o poslovnom nastanjivanju: financijske usluge i Protokol 3 o kopnenom
transportu, stoga predstavlja daleko manje obveza prilagodbe svih poglavlja pravnim
stečevinama EU (Direkcija za europske integracije - SSP/PS, 2014).
Da bi se moglo govoriti o izazovima i perspektivama BiH, stupanjem na snagu SSP-a u
narednom periodu, mora se početi od globalnog problema Bosne i Hercegovine, zatim
njene analize SWOT, da bi na kraju se mogao donijeti zaključak, koji sektor privrede ima
velike šanse za unaprijeđenje i kakve izazove treba proći. Sve je ovo jedan veliki proces
strukturalnih reformi koje mora proći svaka posebno slabije razvijena zemlja koja se
prilagođava EU standardima. U Bosni i Hercegovini je napravljen neznačajan napredak
iako jako važan u području vladavine prava i to za granice i migracije. Došlo je
54
liberalizacije viznog režima, blagi oporavak od recesije iz 2009. godine, veoma blagog
pomaka u fiskalnom položaju, ali je nezaposlenost i dalje predstavljala i predstavlja veliki
problem, te reforma javnih financija i strukturalne refome su i dalje različite razine
sprovođenja unutar samih entiteta BiH zbog hladnijih odnosa između RS i FBiH.
Realizacija stand-by aranžmana od strane MMF – a koju vodi je bila zadovoljavajuća, ali je
problem uživanja BiH u velikoj kredibilnosti koju imaju. Financijska i monetarna politika
je pokazala stabilnost, a padom inflacije je poraslo povjerenje u banke. Slab napredak
liberalizacije je problem sa kojim se BiH suočava, rekonstrukcije javnih poduzeća,
liberalizacije mrežnih industrija, unapređenja infrastrukture, proizvodnih kapaciteta i
konkurentnosti. Domaći izvori rasta nisu iskorišteni na odgovarajući način, nedovoljna je
strukturalna fleksibilnost – izražena kroz visoke stope socijalnih doprinosa i nisku
pokretljivost radne snage koja i dalje ometa otvaranje radnih mjesta i učešća na tržištu rada.
Visoki i loše usmjereni socijalni transferi umanjuju spremnost na rad te reformu socijalnih
beneficija. Ograničeno je ostvaren napredak BiH zakonodavstva sa EU standardima.
Određen napredak je napravljen u slobodnom kretanju kapitala, te iz oblasti pravde,
slobode i sigurnosti. Potrebni su i dalje napori u slobodnom kretanju robe, ljudi i usluga.
Napori su itekako potrebni u području oporezivanja, konkurencije, državnoj pomoći,
javnim nabavkama, zapošljavanju, socijalnoj politici, poljoprivredi i ribarstvu, životnoj
sredini, energiji, te informacionom društvu i medijima. Važnost do vremena stupanja SSP
na snagu itd., privući što više direktnih inozemnih investicija, pokazati zemlju u najboljem
mogućem svijetlu. Također treba izvršiti zakonodavne reforme, jačati institucionalne
kapacitete i unaprijeđivati konkurentnost. Dakle sprovedba Privremenog sporazuma je bila
nejednaka, jer država krši Privremeni sporazum zbog neusklađivanja sa Europskom
konvencijom o ljudskim pravima u vezi prava na jednako postupanje bez diskriminacije.
Sveobuhvatna prilagodba EU standardima, te borba sa izazovima i ulaganje, pogotovo sa
ulaskom u EU, lakše će se nositi država sa specifičnim šokovima poput terorizma,
55
mogućnosti nemira, te prirodnih nepogoda, zbog toga najviše treba surađivati i da entiteti u
zemlji budu kooperativni, samo tako se može doći do željenog cilja. Da bi se što bolje
shvatilo, sa kojim problemima se suočava privreda BiH biće dato kroz iscrpnu analizu kako
pravnih stečevina, tako i SSP - a.
5.2. BILANCA BIH PRIVREDE
U cilju boljeg sagledavanja izazova i perspektiva BiH tj. njenih mogućnosti i potencijala
urađena je SWOT analiza. SWOT analizu čine skraćenice od engleskih riječi Strenghts
(snage – predstavljaju faktore koje BiH čini privlačnim mjestom za rad i život ), Weakness
(slabosti – predstavljaju faktore koji čine prepreke privrednom razvoju zemlje ),
Opportunities (šanse – omogućuju razvoj konkurentskih prednosti) i Threats (prijetnje –
mogu dovesti konkurentnost BiH do velikih gubitaka tako što usporavaju privredni
razvoj)). Cilj SWOT - a bosanskohercegovačke privrede je identifikacija konkurentskih
sposobnosti privrede BiH kroz utvrđivanje najznačajnijih internih (snaga i slabosti) i
eksternih (šansi i prijetnji). Na osnovu SWOT-a može se definirati vizija, misija, ciljevi
privrednog razvoja BiH.
5.2.1. SWOT analiza ( snage, slabosti, mogućnosti i prijetnje)
SNAGE (STRENGHTS):
· Sjeverni dio BiH se prostire uz desu obalu rijeke Save koja je plovna sa lukama u
Šamcu i Brčkom koje su slabo iskorištene, a istočni dio naslonjen je uz lijevu obalu
rijeke Drine koja je plovna samo 4 kilometra;
· Blizina vodećih europskih auto - puteva, te izgrađen autoput Gradiška - Banjaluka;
56
· Moguća velika iskoristivost drumskog, zračnog i željezničkog potencijala;
· CEFTA tržište čini oko 20 milijuna potrošača koji imaju sličnu kulturu i običaje;
· Izlazak na more i razvoj turizma u mjestu Neum;
· Postojanje poljoprivrednih resursa;
· Potencijal razvoja stočarstva za svinje, krave, telad, junad, ovce, koze i ostalo ;
· Izrazito plodno tlo Posavine, Semberije i Lijevča za izvoz žita;
· Povoljni klimatski uvjeti, osim posljednje godine ( velike kiše);
· Razvoj posebice rekreativnog turizma na planinama Jahorina, Bjelašnica i drugim,
te razvoj banjsko – liječilišnog turizma u banji Teslić, Vrućica i drugim banjama;
· Industrijska infrastruktura i postojanje tradicije u proizvodnji (rafinerija nafte u
Brodu i Modriči, tvornice namještaja, tekstila, obuće, metalne industrije, kemijske
industrije);
· Vrlo jeftina radna snaga koja, koja može konkurirati inozemnom kadru;
· Izrazito niska stopa inflacije u posljednje vrijeme koja iznosi svega 0,1 %, najniža
od zemalja jugoistočne Europe;
· Stabilna moneta koja je vezana za euro;
· Tradicija i iskustvo u poljoprivrednoj i prehrambenoj proizvodnji, elektroindustriji,
graditeljstvu, tekstilnoj industriji, te metalo i drvo - prerađivačkom sektoru;
· Preferencijalni izvozni režim ( bilateralni trgovinski sporazumi sa EU, Švicarskom,
Rusijom, Kanadom, SAD, Japanom i drugim zemljama;
· Uređenost financijskog tržišta.
SLABOSTI (WEAKNESS):
· Nedovoljna iskorišćenost postojećih, ali i razvijenost novih proizvodnih kapaciteta,
zastarjelost tehnologija, te nemogućnost ulaganja u tehnološki razvoj;
· Visoka stopa nezaposlenosti koja iznosi oko 44 %, kao posljedica nedostatka novih
proizvodnih kapaciteta;
57
· Mnogi zahtjevniji standardi kvalitete su prepreka izvozu roba na tržišta EU;
· Poboljšati obrazovni sustav koji će odogovarati na potrebe tržišta;
· Potrebno posvetiti više pažnje znanstveno – istraživačkom radu;
· Nizak stupanj pokrivenosti uvoza sa izvozom u odnosu na zemlje EU;
· Slaba ulaganja i nedostatak financiranja razvoja turizma;
· Poljoprivreda nije kvalitetno uređena, bolje podupirati domaće farmere;
· Umiru mala i srednja poduzeća jer ih uništavaju velike gigantske tvrtke;
· Razina pružanja usluga se naplaćuje po visokim pristojbama;
· Zastarjela znanja i vještine, te uvođenje novog tipa obrazovnog sustava;
· Nelikvidnost tvrtki, te ulaganje u promašene projekte zbog nedostatka analize;
· Visoke kamatne stope za poslovne kredite, uzrok su sve manjih otplata kredita;
· Neravnopravan status domaćin investitora u odnosu na inozemne;
· Sve više lobiranja, nepotizma, korupcije, kriminala.
MOGUĆNOSTI (OPPORTUNITIES) ( Džombić, 2010, p.107):
· Unaprijeđenje položaja BiH kroz planiranu gradnju mreže auto – puteva i izgradnja
koridora 5C;
· Razvijanje ideje za jednom institucijom na razini BiH, smanjenje troškova države;
· Oživljavanje proizvodnih kapaciteta, naftnog, energetskog, poljoprivrednog i
drvoprerađivačkog sektora;
· Rastuća potreba za zdravom hranom, putem fitosanitarnih i veterinarskih mjera;
· Razvoj regionalne infrastrukture;
· Razvoj područja osiguranja javnih nabavki;
· Prekvalificiranje stanovništva za posao koji trenutno obavlja;
· Razvoj regionalnih agencija koje će putem marketinga promovirati projekte koji
predstavljaju primamljiv izazov za inozemnog kreditora;
· Vezivanje poduzeća, otvaranje tehnoloških i univerzitetskih parkova;
58
· Razvoj trgovinskog sektora, posebice maloprodaje za trajne proizvode;
· Razvoj banjsko – liječilišnog turizma, špilja, parkova prirode, te zimskog turizma;
· Sve veći uvoz repromaterijala, a mogućnosti su velike za stvaranje sopstvenog;
· Energetski potencijal BiH, hidrocentrale Bočac I i II, te u Jajcu i Trebinju;
· Razvoj industrije graditeljskih materijala za primamljivanje FDI;
· Razvoj informaciono – komunikacionih tehnologija sa jeftinom radnom snagom.
PRIJETNJE (THREATS) (Džombić, 2010, p.108):
· Politička netrepeljivost naroda između entiteta i unutar kantona BiH;
· Strahuju jedni od drugih, zbog ugroženosti vitalnih nacionalnih interesa naroda;
· Prisustvo korupcije, mita, organiziranog kriminala, nepotizma;
· Tehnološka zastarjelost strojeva, neki rade još od 1990 – tih godina;
· Nedovoljno ulaganje u obrazovni sektor i znanstveno – istraživački rad;
· Loš imidž, zbog slabog brendiranja i marketinga države;
· Pogoršanje demografske slike, sve više je mortaliteta i sve veći “odliv mozgova”;
· Velike poteškoće u implementiranju međunarodnih tehničkih standarda za domaće
proizvođače zbog nedostatka volje institucija i sredstava potrebnih za prilagodbu;
· Nezaštićenost domaće proizvodnje;
· Različitost interesa obrazovanja stanovništva, od onoga što tržište traži;
O svemu ovome ovisi prilagodba BiH trgovinskoj politici EU. Jer se pita kako razvijati
lokalni poduzetnički sektor? Kako stvoriti stimulativno i interesantno lokalno poslovno
okružje? Kako pokrenuti privredne kapacitete ako oni rade sa 25 % u odnosu na prije 25
godina? Kako razviti i stvoriti održivu poljoprivrednu proizvodnju i bogato selo? Te kako
zadržati mlade, pokrenuti njihovu kreativnost i iskoristiti njihovo znanje? Sve ovo upućuje
na indirektne ili direktne probleme sa prilagodbom BiH - a trgovinskoj politici EU.
59
5.3. IZAZOVI I PERSPEKTIVE PRIVREDE BIH
Općenito, BiH mora da približi zakonsku regulativu i tehničke propise pravilima unutarnjeg
tržišta i acqiusu EU, donošenjem novog i boljeg pravnog okvira za standardizaciju,
akreditaciju i certificiranje proizvoda, ali se moraju desiti značajnije promjene u pravnom
poretku ulaskom u EU - vezano za izmjenu Ustava BiH. BiH i HR su glavni bili trgovinski
partneri do prije ulaska u EU Hrvatske, to je i prilika za BiH da pokrene potrebne
institucionalne reforme i krene istim stopama da usklađuje ih sa EU standardima.
Ekonomski razvoj temeljni je cilj za pristup EU. Ciljevi za razvoj tržišta i privrednog
sustava BiH čine (Interni izvori Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, 2014):
- Smanjivanje razine fragmentiranosti tržišne radne snage u BiH;
- Razvoj i prilagodba transportnog sustava zahtjevima i potrebama članstva u EU s
ciljem osiguranja nominalnog protoka roba i ljudi u BiH;
- Razvoj sustava za nesmetan ulazak FDI;
- Reguliranje uloge države s posebnim naglaskom na borbu protiv sive ekonomije.
Može se zaključiti da državi šteti slaba vladavina prava, korupcija i nepouzdana sprovedba
ugovora. Poslovnom okruženju u BiH šteti složena državna struktura , a to ima za
posljedicu dugotrajan proces registracije novih poduzetnika te velike troškove pokretanja
posla. Ako se želi imati održiv sektor onda se mora za IPA fondove napraviti projekat i
rizik ulaganja isplativosti u projekat koji donosi sigurnost BiH. Mala i srednja poduzeća se
smatraju nosiocem privrednog razvoja jedne zemlje, pa zato BiH ovdje treba staviti
naglasak, jer je tu kod nje prisutno mnogo barijera, najviše zbog složene državne strukture
koja stvara različite zakonodavne okvire. Prvo treba usvojiti državni zakon o SME, te
jedinstven sustav poslovanja na razini BiH a to se misli prvenstveno na (Interni izvori
Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, 2014):
- Smanjenje troškova osnivanja i vremena registracije poduzeća;
60
- Državna ulaganja u istraživačke projekte, poticanje suradnje sveučilišta i sl;
- Razvoj poduzetničkog obrazovanja kao cjeloživotno učenje.
Kada je riječ o privredi - područja industrijskih proizvoda su i dalje jako osjetljiva (čelik,
drvo i drvne prerađevine), te će u ovom periodu dok ne pristupi EU biti ovaj sektor
potpomognut značajno od države, ali će trebati i pomoć inozemnih ulagača i EU. Izazovi su
otvoreni posebno u poljoprivrednom sektoru s obzirom da će ovi integracijski procesi, “s
jedne strane, dovesti do povećavanja mogućnosti za poljoprivredni izvoz, ali s druge strane
i umanjiti zaštite u svezi s uvozom, što će dovesti do nižih cijena proizvoda i povećavanja
konkurentnosti na domaćem tržištu.”5 Otuda su perspektive razvoja poljoprivredne
proizvodnje u direktnoj funkciji sa pripremama poljoprivredno - prehrambenog sektora za
eurointegracije. BiH značajno kasni u ovim pripremama, a nisu napravljeni ni elementarni
institucionalni preduvjeti za razvoj poljoprivrede (npr. nema Državnog Ministarstva za
poljoprivredu, nema konzistentne poljoprivredne politike, nema inventara zemljišnih
resursa, nema jedinstvene statistike, itd., a da se i ne govori o postojanju ozbiljnijih
strateških dokumenata za razvoj poljoprivrede na razini BiH.
Ono o čemu će se pregovati sa EU, kada je u pitanju poljoprivredni sektor, jeste:
poljoprivredni i ruralni razvoj, sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor. Sa
ulaskom u EU čekaju BiH problemi sa: 1) otvorenim granicama za trgovinu sa svim
zemljama članicama EU; 2) izuzimanjem proizvodnih potpora iz državnog budžeta; 3)
izuzimanjem potpora za neke poljoprivredne proizvode, 4) propisanim standardima
kvalitete i uvjetima tražnje; 5) većom administracijom i kontrolom i 6) pravom na izvoznim
subvencijama. Očekuje se da će ovi problemi u ispunjavanju odgovarajućih kvota, propisa i
standarda, uz razna ograničenja poput onih o zabrani marketiranja domaćih proizvoda na
bosanskohercegovačkom tržištu, dovesti domaću poljoprivredu u mnogo težu situaciju nego
5 Izvješće iz oblasti poljoprivrede za BiH 2007. godine, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa
BiH, Sarajevo, 2007, str. I.
61
što je sada. Pitanje je šta se može uraditi da se poveća udio domaćih poljoprivrednih
proizvoda u prodaji na domaćem tržištu. BiH mora posvetiti pažnju malim, pogotovo
primarnim proizvođačima, koji su, u odsustvu poticajnog poduzetničkog okruženja, te onih
koji su pred zatvaranjem svojih biznisa ili su prinuđeni na otkupne uvjete velikih
prerađivača, obično inozemnih firmi. Jednostavno domaći poljoprivrednici ne mogu
izdržati konkurenciju poljoprivrednih proizvođača čak ni na domaćem tržištu a kamoli EU,
jer se vidjelo na poslovnom deficitu 2008. godine, odmah nakon pridruživanju CEFTA - i.
Jednostavno jako osjetljiv sektor, koji treba velike potpore od EU i politike CAP. Od 2007.
godine osim toga se stavlja sve veći naglasak na područje istraživanja i razvoja, održivost te
sprječavanje prirodnih i tehnoloških rizika između regija. Krajnji cilj je prije svega
ulaganjima stvoriti održiva radna mjesta (posebno u sektoru malog i srednjeg
poduzetništva) (Interni izvori Direkcije za europske integracije, 2014).
5.3.1. Drvoprerađivački sektor
Bosna i Hercegovina mora implementirati Uredbu EU, kako bi se njeni proizvodi od drveta
nesmetano mogli izvoziti na EU tržište. Najviše izvoza drvenih trupaca na inozemno tržište
se realizira sa područja FBiH koja nema zakon o šumama za svoj entitet riješen, te joj je
obveza što prije donijeti Zakon o šumama Federacije BiH ( Komora BiH, 2014, p. 26).
BiH nekontrolirano izvozi drvene trupce na tržišta trećih zemalja, što ne odgovara njenim
domaćim prerađivačkim kapacitetima, koji imaju nestašicu drveta, zbog čega moraju isto
uvoziti, stoga treba destimulirati izvoz putem kontigenta ili pristojbe. Kada bi imala više
drveta za proizvodnju namještaja, BiH ne bi morala uvoziti namještaj sumljive kakvoće,
već bi imala vlastito tržište namještaja.
62
5.3.2. Metaloprerađivački sektor
Sve više potrebna reindustrijalizacija, jer su mašinski i tehnološki parkovi zastarjeli u BiH.
Velika je potreba za ukidanjem ili smanjenjem carina na repromaterijale koje dolaze na
BiH tržište iz trećih zemlja, te subvencioniranje proizvodnih kapaciteta kroz nižu cijenu
energenata, da bi mogli biti konkurentni na EU tržištu. Mnogi radnici koji rade na datom
sektoru nisu dovoljno obučeni te im trebaju prekvalificiranja u određeno zanimanje koje
obavljaju, inače mogu izgubiti posao. U posljednje vrijeme pokazalo se efikasno
prodavanje viška naoružanja na otpad (Komora BiH, 2014, p. 27).
5.3.3. Poljoprivreda i prehrambena industrija
Područje poljoprivrede BiH je tijekom prijelaznog razdoblja od 5. godina unutar PS-a
značajno otvorila, svoje tržište za proizvode iz EU, dok je to Unija učinila odmah po
stupanju PS-a na snagu. BiH je putem Privremenog sporazuma značajno liberalizirala
poljoprivredu posebice za junetinu (“baby – beef”), ali je problem predstavljalo ulazak
Hrvatske u EU. Jer Bosna i Hercegovina nije onda više mogla izvoziti proizvode od
životinjskog podrijetla u Hrvatsku zbog viših fitosanitarnih standarda, neharmoniziranog
Zakona o hrani i veterinarstvu sa onim iz EU. Problem predstavlja i daljna liberalizacija
zaštićenih poljoprivrednih proizvoda po članku 23. SSP-a (Direkcija za europske
integracije – SSP, 2014), ulaskom HR u Uniju koje se zahtjeva od BiH. Hrvatska je prije
ulaska u EU, bila najznačajniji partner BiH, ali se to promjenilo zbog strogih veterinarskih i
fitosanitarnih standarda EU koje BiH ne zadovoljava, zbog toga mora činiti daljnje napore
za usklađivanje ovog sektora. Unutar ribarstva u PS-u su uvedene kvote, unutar koje se
mogu izvoziti i uvoziti proizvodi između strana i to za pastrmku, šarana, zubatca i lubina,
stim da BiH želi da se te kvote smanje ili ukinu da joj ne bi ograničavale trgovinu.
Protokolom 6. regulirana je geografska oznaka i promet za pjenušava vina od svježeg
grožđa i vina od svježeg grožđa za koje BiH traži da se ukinu postojeće kvote ili da se
63
smanje (Direkcija za europske integracije – SSP, 2014). Jedinstvena akciza se treba ukinuti
za male pivare na čemu BiH inzistira da bi pivare mogle opstati kada uđu na unutarnje
tržište EU, te da ne budu izjednačene akcize na bezalkoholna pića i da se ukinu sukladno
praksi EU. S obzirom da BiH mora uskladiti svoje zakonodavstvo iz poljoprivrede sa
acquis-om EU, ona mora provesti mjere koje otežavaju njezin ulazak u EU tržište,
uspostaviti jedinstvenu instituciju za poloprivredu na razini države, koja će financirati
ruralni razvoj, te uspostaviti jasne strategije regionalnog razvoja poljoprivrede BiH. BiH je
zemlja sa pravnim i tehničkim problemima svezi pripremljenosti zemljišta, nedovoljne
educiranosti kadra i slabih tehnoloških kapaciteta – što čini BiH zemljište neobradivo i time
BiH postaje ovisna o uvozu hrane.
5.3.4. Energetika
BiH je sukladno sa Ugovorom o energetskoj zajednici preuzela određene obveze u području
energetike (električna energija, plin, životna sredina, obnovljivi izvori energije, energetska
efikasnost). Problem je u ovome složeno državno uređenje BiH - tj. jedna je od rijetkih
država koja nema definiranu jasnu državnu strategiju, niti zakonodavni okvir za sektor
energetike, te joj to predstavlja glavni problem koji treba riješiti. Ovaj se segment do sada
promatrao kroz IPA fondove kao segment životne sredine. U budućnosti, u energetskom
sektoru ciljevi predstavljaju razvoj malih i samoodrživih sustava iz SME koji će se oslanjati
na uštedu neobnovljive energije i razvoj projekata njene održivosti kako bi opstala. Sve više
je razvijanja projekata iz obnovljivih izvora energije, a cilj budućnosti je sačuvati
neobnovljive prirodne potencijale za razvoj mikroenergetskih projekata, ako se troši sada
previše neće takvog izvora energije biti u budućnosti.
64
5.3.5. Tekstilna industrija
Bosna i Hercegovina ima problem plaćanja visokih carinskih stopa na repromaterijale kod
izrade patika, cipela i sličnih proizvoda. Da bi mogla biti konkurentna proizvodima u EU
traži da se ukinu visoke carinske stope na repromaterijale iz zemalja koje nisu članice EU.
5.3.6. Transport i komunikacije
Bosna i Hercegovina nema izgrađenu dugoročnu politiku gradnje infrastrukture. Mora
postaviti ciljeve i planove izvora financiranja i namjene datih ulaganja. Zbog nepostojanja
prometne politike mora se donijeti strategija razvoja prometa putem propisa, programa,
planova i dr. kako bi se razvila prometna politika. Bosna i Hercegovina u budućem periodu
treba izmjeniti Zakon o registraciji motornih vozila i definiranju tehničkih pregleda te
prilagoditi Zakonu EU o transportnoj politici. Treba rješiti problem o inozemnim
dozvolama koje se koriste u domaćem prijevozu, uskladiti zakone na međunarodnoj i
međuentiteskoj razini i usaglasiti je sa EU direktivama. Važno je obratiti pažnju na
postupak izdavanja licenci i kvalificiranja kartica vozača koji obavljaju međunarodni
prijevoz. Bosna i Hercegovina će u narednom periodu urediti prometnu infrastrukturu,
bolju mrežnu povezanost, te izmjeniti i dopuniti Zakone o putevima RS i FBiH, te će
postojati jedan zakon koji je usklađen sa EU (Komora BiH, 2014, pp. 29 - 30).
65
5.3.7. Graditeljstvo i industrija graditeljskih materijala
Pošto su stanovništvu u BiH potrebni sve više namjenski krediti za kupovinu stanova ili
izgradnju domova, stoga državne i ostale banke trebaju odobriti smanjenje kamata i duže
rokove otplate s obzirom da vlada siromaštvo u zemlji. Tako da u BiH treba osnovati
certificirane labaratorije, skratiti vrijeme za dobijanje dozvola za gradnju, izvršiti
eksproprijaciju zemljišta, te uskladiti zakone sa EU kako bi BiH mogla dovesti inozemne
investitore koji će obezbjediti sredstva za gradnju u javne radove.
5.3.8. Turizam
Postoje razna prirodna bogatstva poput banjsko - liječilišnih objekata, špilja, parkova
prirode te planina za razvoj zimskog turizma, koja su bogata povijesnim naslijeđem
temeljenom na multikulturalnim, multinacionalnim i multireligijskim elementima, te tako
čine solidnu osnovu za razvoj turizma na prostoru BiH. Trenutna ulaganja u turizam su
ispod 3 % BDP-a, a prema analitičarima iz Svjetskog foruma ona bi trebala da iznose u
2019. godini preko 15 %. Značajnijim ulaganjem u turistički sektor treba riješiti neke
temeljne probleme, tako što će (Komora Bosne i Hercegovine, 2014):
· Marketingom i brendiranjem turizma, uvjeriti građane iz inozemstva u političku
stabilnost države;
· Bolje upravljanjati otpadima kojima se zagađuje okoliš, te poštivanje eko –
standarda EU kako za urbane tako i za ruralne sredine;
66
· Donositi jasnu strategiju na razini države putem osnivanja državne institucije, a ne
više strategija na razini kantona i entiteta koje stvaraju unutardržavnu neslogu, te
tako otežavaju sprovedbu strategije;
· Onemogućavati privatizaciju nacionalnih prirodnih bogatstava, te primorati svijest
države da brine o nacionalnim bogatstvima prirode, te da ulaže u infrastrukturu;
· Ulagati u nedovoljno obrazovan kadar za područje turizma;
· Osnivati mala i srednja poduzeća s ciljem povećanja zaposlenosti i samoodrživosti
svakog projekta koji se pokrene;
· Smanjivati oporezivanje izvoznih turističkih usluga na razinu nulte stope PDV-a, da
bi se učinio turistički sektor konkurentnijim;
· Uspostavljati državne institucije koja će imati sustav registracije svih turista, pratiti
njihov boravak, te ulazak i izlazak iz zemlje;
· Smanjivati pristojbe vezano za drumski i zračni transport;
Institucionalni izazovi – poštivati ljudska i manjinska prava, bolje usklađivati
institucionalne i tehničke kapacitete, bolja iskoristivost IPA fondova kroz bolju
angažiranost zemlje, te rješiti problem složenosti javne uprave posebice u preklapanju
ovlaštenja institucija u BiH. Europska komisija od BiH traži točnu namjenu pomoći, te
rizičnost ulaganja i mogućnost oporavka da bi omogućili pomoć. Političke implikacije –
najviše treba obratiti pažnju na međuentitetsku suradnju koja će pomoću jedinstvene
institucije na razini BiH ulagati u gospodarski razvoj, povećanje zaposlenosti i razvoj SME.
Rješenje čitavog problema je u suradnji unutar države, boljoj koordinaciji i određivanju
točnih smjernica za što je koja institucija nadležna.
67
6. ZAKLJUČAK
Perspektiva članstva jedno je od najefektivnijih oruđa EU. Europska unija je za zemlje
Zapadnog Balkana putem Europskog partnerstva 2004. godine, dala mogućnost novog
kruga proširenja u Uniju. Europsko partnerstvo je za zemlje poput BiH predstavljalo
obvezu ispunjavanja Kopenhagenških i Madridskih kriterija kako bi mogle pristupiti EU.
Da bi zemlje Zapadnog Balkana lakše prevladali tranzicijski kaos, za njih je planiran
sporazum CEFTA 2006, za prekograničnu suradnju i tržište slobodne trgovine koje će
privući direktni inozemni kapital i omogućiti lakšu prilagodbu sa EU politikom. Dok su se
za institucionalne reforme te implementaciju istih brinuli IPA fondovi, koji su točno
određenim zemljama nudili pomoć, uz navedene svrhe u koje misle taj novac iskoristiti. Da
bi BiH ušla u EU mora otvoriti svoje gospodarstvo tržišnim gibanjima, ojačati državnu
upravu i donijeti sve zakone na razini države, a ne na entitetskoj razini, te uvažavati i
ispunjavati 35. poglavlja pravnih stečevina EU.
Još od travnja 1992. godine kada je BiH postala suverena i samostalna država, počeli su
neki vidovi pregovaranja o budućem ulasku BiH u EU, ali Bosna i Hercegovina je tek
nakon potpisivanja SSP-a i stupanjem na snagu PS-a vidjela svoju perspektivu u EU. Tim
činom BiH je stupila u prvi ugovorni odnos sa EU, te je tim potvrdila svoj status zemlje
potencijalne kandidatkinje ka eurointegracijama. Zbog nastalih poteškoća oko različitih
Ustava BiH i EU vezano za ljudska prava i poštivanje manjinskih naroda bez diskriminacije
za što se zalaže EU, BiH tek sada pokreće inicijativu o usvajanju već rješenog slučaja
„Sejdić – Finci“ kako bi mogla da nastavi proces prilagodbe EU i da stupi na snagu SSP
koji će riješiti mnoga neotvorena pitanja iz PS-a. Bosna i Hercegovina je počela
primjenjivati PS, dana 1.7.2008. godine kako ne bi i dalje kočila početak procesa
liberalizacije industrijskih i poljoprivrednih proizvoda. Stoga je od BiH zahtjevano da
uspostavi zonu slobodne trgovine , što se uostalom i obvezala potpisivanjem SSP-a, da
najkasnije u roku od 5 godina od dana stupanja na snagu PS-a koji je sadržavao primjenu
68
glavnih odredbi SSP-a ali u manjem obujmu, liberalizira svoje tržište za navedene
proizvode, što je i učinila 1.1. 2013. godine. Došlo je do potpune liberalizacije tržišta
industrijskih proizvoda bez primjene carina i količinskih ograničenja, dok je poljoprivredni
sektor nepotpuno liberaliziran zbog prevelike osjetljivosti datog sektora, ali je ipak
ostavljena mogućnost za potupnu liberalizaciju datog sektora na osnovu članka 23. SSP-a.
Ustvari razlozi pristupanju BiH Europskoj uniji posljedica su nužnih temeljitih političkih i
ekonomskih reformi, te time joj se garantiraju ekonomska i politička stabilnost.
Bosanskohercegovačko tržište je veoma komplicirano za prilagodbu EU standardima, jer
vlada iznimno nizak životni standard u zemlji, puno je radno sposobnog kadra, a vlada
velika nezaposlenost i odliv mozgova, te su sve više zaduženi kako od EU institucija tako i
od MMF-a, zbog nemogućnosti da oporave sopstvenu ekonomiju. Zbog toga je za zemlje
poput BiH Unija uvela niz pomoći za oporavak državne ekonomije i politike. BiH vjeruje
da će im te mjere omogućiti ubrzano restruktuiranje domaćih poduzeća, veći tehnološki
priliv i inozemne direktne investicije, privredni razvoj i smanjenje nezaposlenosti što
srednjoročno i dugoročno vodi ka oporavku i unaprijeđivanju bh. privrede. Opsežne
reforme će riješiti probleme složenosti državnog upravljanja, te dovesti zakone na razini
zemlje a ne entiteta ili kantona, čime će se znatno olakšati brzina provedbe istih, sređenije
društvo, nepreklapanja radnji pojedinih institucija. Sve ove napore BiH svezi prevladavanja
tranzicije i sučeljavanja sa opsežnim reformama čini iz razloga da pristupi u konačnici
Unutarnjem tržištu EU od preko 500 milijuna potrošača, zbog veće zaposlenosti, povećanja
plaća, dobijanja socijalnih prava za građane, poreznih olakšica, pravednog tržišnog
natjecanja, odsustva monopola, razvijanja infrastrukture i raznih drugih povlastica što ih
očekuju nakon što zatvore poglavlja pravnih stečevina. Početak prilagodbe će obilježiti pad
bilance gospodarstva, ali u srednjem i dugom roku će biležiti oporavak tržišta privrede BiH.
Samo na ovaj način BiH ima perspektivu koja će joj u budućnosti garantirati ekonomsku i
političku stabilnost.
69
LITERATURA
1) KNJIGE
1. Džombić, I.: Ekonomska diplomatija Bosne i Hercegovine, Univerzitet za poslovni
inženjering i menadžment, Banja Luka, 2008.
2. Džombić, I.: Ekonomski odnosi Bosne i Hercegovine sa inostranstvom: mogućnosti i
perspektive, Univerzitet za poslovni inženjering i menadžment, Banja Luka, 2010.
3. Hadžiahmetović, A., Begić, K.: Ekonomija EU, Ekonomski fakultet u Sarajevu,
Sarajevo, 2011.
4. Hatunić, E., Isaković, M.: IPA programi u funkciji regionalnog razvoja BiH,
Ekonomski fakultet u Tuzli, Tuzla, 2012.
5. Kandžija, V., Cvečić, I.: Ekonomika i politika europske unije, Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2010.
6. Trninić, N., Cenić, S. & Vilendečić, S.: EU – monitoring: O ekonomskom i pravnom
prilagođavanju standardima EU, Ekonomski fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 2009.
2) INTERNET IZVORI
7. Godišnje izvješće za 2013. dostupno na: http://www.cbbh.ba/index.php?id=29&lang=hr
(15.08.2014.)
8. Industrija i graditeljstvo, sve informacije za ovo područje su dostupni na:
http://www.cbbh.ba/files/godisnji_izvjestaji/2013/GI_2013_hr.pdf (18.08.2014.)
9. Industrijska proizvodnja u BiH po glavnim industrijskim grupama proizvoda GIG u
2012. godini na: http://www.bhas.ba/saopstenja/2014/ETS_2013M12_001_01_hr.pdf
(12.08.2014.)
70
10. Interna dokumentacija Direkcije za evropske integracije, (05.08.2014.)
11. Interni izvori CBBiH, (06.08.2014.)
12. Interni izvori EFSA, (05.08.2014.)
13. Interni izvori Komore BiH, (07.08.2014.)
14. Interni izvori MVTEO, (05.08.2014.)
15. Interni izvori uprave za indirektno oporezivanje BiH, (06.08.2014.)
16. Neki podaci iz tablice 3. su dostupne na:
http://www.fipa.gov.ba/informacije/statistike/pokazatelji/default.aspx?id=206&langTag=bs
-BA (22.08.2014.)
17. Neki podaci statistički za CEFTA-u dostupni na:
https://www.CEFTA2006.COM&ie=utf8&oe=utf8&rls=org.mozilla:hr:official&client=fire
fox-a&channel=sb&gws_rd=cr&ei=wTL6U4-XOc7n7Abbp4HgCg (01.08.2014.)
18. Neki podaci uzeti za objašnjavanje vanjskotrgovinske razmjene u izvozu i uvozu
dostupni na: http://komorabih.ba/wp-content/uploads/2013/05/pokrivenost_2013.pdf
(31.07.2014.)
19. Platna bilanca za period od 2003. do 2007. godine dostupna na:
www.singipedia.com/attachment.php?attachmentid=649&d=1275659585 (28.09.2014.)
20. Platna bilanca za period od 2008. do 2012. godine dostupna na:
http://www.cbbh.ba/files/godisnji_izvjestaji/2012/GI_2012_bs.pdf (28.09.2014.)
21. Pravna i teorijska zasnovanost regionalnih ekonomskih integracija napravljenoj od
strane Ekonomskog fakulteta Banja Luka dostupno na:
http://www.efbl.org/upload/pdf/643775-integracija-i-regionalizacija-svjetske-privrede-
regionalne-integracije---.pdf (28.08.2014.)
71
22. Sastavni dio sporazuma čine i sljedeći aneksi i protokoli dostupno na:
http://www.dei.gov.ba/dei/bih_eu/sporazum/glavni_text/default.aspx?id=1172&langTag=b
s-BA (29.07.2014.)
23. Stanje duga sektora vlade BiH u milijunima KM na kraju perioda dostupno na:
http://cbbh.ba/gfs.php?id=31&lang=hr&table=vanjski_dug (14.08.2014.)
24. Svi interni podaci navedeni iz DEI dostupni na poziv osobe:
http://www.dei.gov.ba/dei/direkcija/sektor_strategija/ria/default.aspx?id=6557&langTag=b
s-BA (24.08.2014.)
25. Svi sektori iz područja analize izazova i perspektive BiH dostupno na:
http://komorabih.ba&wp-content/uploads/2014/04/BH-privreda-sanse-i-izazovi.pdf
(14.08.2014.)
26. Sve vezano za CEFTA –u je ovdje dostupno na:
http://www.mvteo.gov.ba/izvjestaji_publikacije/izvjestaji/default.aspx?id=5196&langTag=
bs-BA (11.08.2014.)
27. Tranzicija i rekonstrukcija privrede neki podaci izvučeni i dostupni na:
http://www.esiweb.org/pdf/bridges/bosnia/Sojanov_PogIV.pdf (28.08.2014.)
28. Ukupna vanjskotrgovinska razmjena BiH sa zemljama potpisnicama Sporazuma
CEFTA, zemljama Europske Unije (EU) i ostalim dostupno na:
http://komorabih.ba/wp-content/uploads/2013/05/cefta_eu_6_2014.pdf (31.08.2014.)
72
POPIS TABLICA
Redni
broj
Naslov tablice stranica
1. Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine u posljednje 4.
godine (000.000 KM)
21
2. Pokrivenost uvoza izvozom u postocima 22
3. Godišnji pokazatelji BDP-a i CPI 23
4. Kretanje inflacije u datom periodu 25
5. Pokazatelji broja stanovnika i plaća 26
6. Ukupna vanjskotrgovinska razmjena BiH sa zemljama
potpisnicama Sporazuma CEFTA, zemljama Europske Unije
(EU) i ostalim
28
7. Registrirane FDI u BiH po djelatnostima u (000.000) KM 31
8. Vanjski dug sektora vlade i godišnje promjene iznosa otplate vanjskog duga u milijardama BAM – vanjski dug, u milijunima
BAM – godišnje promjene iznosa otplate vanjskog duga
32
9. IV SBA s MMF-om u miljunima SDR 33
10. Godišnje promjene neto prihoda od neizravnih poreza i servisiranog vanjskog duga vlade u milijunima BAM
34
11. Stanje duga sektora vlade BiH u milijunima KM na kraju
perioda
35
12. Stope rasta industrijske proizvodnje 2012/2011. i prvi dio 2013.
godine
39
13. Industrijska proizvodnja u BiH po glavnim industrijskim
grupama proizvoda GIG u 2012. godini
40
14. Struktura rasta vrijednosti izvršenih graditeljskih radova 41
15. Platna bilanca BiH u milijunima KM 43
73
POPIS GRAFIKONA
Redni
broj
Naslov grafikona Stranica
1. Stanje FDI po kvartalima u BiH (u 000.000 KM) 30
2. Struktura prometa na burzama u BiH 36
74
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom PRILAGODBA BIH-a
TRGOVINSKOJ POLITICI EU izradio samostalno pod voditeljstvom prof. dr. sc. Vinka
Kandžije, a pri izradi diplomskog rada pomagao mi je i viši asistent dr. sc. Igor Cvečić. U
radu sam primijenio metodologiju znanstvenoistraživačkog rada i koristio literaturu koja je
navedena na kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti
koje sam izravno ili parafrazirajući naveo u diplomskom radu na uobičajen, standardan
način citirao sam i povezao s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika.
Suglasan sam s objavom diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.
Student
Dražen Crnomarković
![STRATEGIJA PRILAGODBE KLIMATSKIM - prilagodba …prilagodba-klimi.hr/wp-content/uploads/docs/Varazdin radionica 21... · Plinovita goriva 42,98 44,80 40,90 35,91 34,24 31,80 o l ]](https://img.pdfslide.tips/doc/110x75/5a78bb5c7f8b9aa17b8bb891/strategija-prilagodbe-klimatskim-prilagodba-prilagodba-klimihrwp-contentuploadsdocsvarazdin.jpg)
